-
S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u
Rijeci
Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska
tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa:
[email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr
MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455
IZVEDBENI PLAN
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Pojmovi u stilistici
Studij Hrvatski jezik i kjniževnost (diplomski dvopredmetni studij)
Semestar I. Akademska godina 2014/2015. Broj ECTS-a 2 Nastavno
opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave
Petkom od 14.15 do 16.00; 230 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku
- Nositelj kolegija Danijela Marot Kiš
Kabinet 704 Vrijeme za konzultacije
Telefon 265 703 e-mail [email protected]
Suradnik na kolegiju Kabinet
Vrijeme za konzultacije Telefon
e-mail II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA
SADRŽAJ KOLEGIJA Pojam stil od antike do danas. Retorika i
stilistika. Deskriptivna stilistika. Genetička stilistika.
Pragmatika stilskih figura. Makrostrukturalne i mikrostrukturalne
figure (tipologija, funkcije, određenja). Lingvistička stilistika.
Raslojavanje jezika. Diskursna stilistika. Diskursni tipovi. Pravci
u diskursnoj stilistici: kritička diskursna stilistika
(feministička stilistika), pragmatička stilistika (performativna
teorija jezika), kognitivna stilistika. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
Studenti će nakon odslušanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza
biti sposobni:
usvojiti temeljne stilističke pojmove; objasniti usvojene
pojmove i primijeniti znanje o njima u samostalnoj stilističkoj
interpretaciji fikcionalnih i
nefikcionalnih tekstova; pristupiti stilu nekoga
teksta/autora/perioda i u njemu uočavati, imenovati i tumačiti
pojedine pojave; prezentirati rezultate istraživanja recentnih
pristupa stilistici i posebnih tema stilističkoga interesa.
NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“) Predavanja
Seminari Konzultacije Samostalni rad
X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad
Ostalo
III. SUSTAV OCJENJIVANJA
AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA
Pohađanje nastave 0,5 - Kontinuirana provjera znanja 1 0,5 30
Kontinuirana provjera znanja 2 0,5 30 Seminarski rad 0,5 40 UKUPNO
100
Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno
skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo
pristupiti upisu ocjene (nema završnog ispita). Studenti koji
tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u
kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na
diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno
dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)
Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih
bodova stečenih tijekom nastave određuje se konačna ocjena prema
sljedećoj raspodjeli:
OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ 5 (A) od 80 do 100
ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova 4 (B) od 70 do 79,9
ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova 3 (C) od 60 do 69,9
ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova
-
2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih
bodova 2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih
bodova
1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih
bodova 1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih
bodova
IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA Pierre Guiraud: Stilistika,
Sarajevo: Veselin Masleša, 1964. Kovačević, Marina i Badurina,
Lada: Raslojavanje jezične stvarnosti, Rijeka: ICR, 2001. Antoine
Compagnon: Demon teorije, prev. M. Čale, Zagreb: AGM, 2007.
Krešimir Bagić: Rječnik stilskih figura, Zagreb: Školska knjiga
2012. IZBORNA LITERATURA Vladimir Biti: Pojmovnik suvremene
književne i kulturne teorije, Zagreb: Matica hrvatska, 2000.
Georges Molinie: Stilistika, Popovača: Ceres, 2002. Marina
Katnić-Bakaršić: Stilistika, Sarajevo: Ljiljan, 2001. Marina
Katnić-Bakaršić: Stilistika diskursa kao kontekstualizirana
stilistika, Fluminensia, god 15 (2003), br. 2, str. 37-48 Kristina
Peternai: Učinci književnosti, Zagreb: Disput, 2005. Roman
Jakobson: Lingvistika i poetika, Beograd: Nolit, 1966. Krešimir
Bagić: Treba li pisati kao što dobri pisci pišu, Zagreb: Disput,
2004.
V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE
Studenti moraju prisustvovati na 70% sati predavanja i seminara.
Za više od 30% izostanaka oduzimaju se ocjenski bodovi.
U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može
informirati elektronskom poštom: [email protected]
NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA U vrijeme konzultacija Elektronska
pošta Web stranice Fakulteta.
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA U vrijeme konzultacija Elektronska
pošta.
NAČIN POLAGANJA ISPITA Pismeni međuispiti: nema završnog ispita.
OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega
teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i
podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! ISPITNI
ROKOVI
Zimski 6. 2. i 20. 2. u 12.00 Proljetni
izvanredni 9. 4. u 12.00
Ljetni 19. 6. i 3. 7. u 12.00 Jesenski
izvanredni 4. 9. i 11. 9. u 12.00
VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS
TEMA) DATUM NAZIV TEME
1. Retorika, stilistika, pojam stila. 2. Stil i norma; stil i
kontekst (stil kao otklon); povijesno shvaćanje pojma 3.
Struktralna stilistika 4. Funkcionalna stilistika 5. Diskursna
stilistika (pravci) 6. Raslojavanje polja diskursa 7. Diskursni
tipovi 8. Pravci u stilistici: feministička stilistika 9. Pravci u
stilistici: pragmatička stilistika
10. Pravci u stilistici: kognitivna stilistika/poetika 11.
Intradiskurzivna i interdiskurzivna prožimanja
-
12. Stilske figure 13. Metafora i metonimija 14. Jakobsonova
teorija (metaforski i metonimijski pol) 15. Metafora, izraz i stil:
metafora u drugim umjetnostima
-
S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u
Rijeci
Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska
tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa:
[email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr
MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455
IZVEDBENI PLAN
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Odabrane teme iz
povijesti i dijalektologije hrvatskoga jezika Studij HJK
dvopredmetni, DN Semestar I. Akademska godina 2014./2015. Broj
ECTS-a 2 Nastavno opterećenje (P+S+V) 1 + 1 Vrijeme i mjesto
održavanja nastave četvrtak 11,15-13,00 (406) Mogućnost izvođenja
na stranom jeziku - Nositelj kolegija prof. dr. sc. Diana Stolac/
prof. dr. sc. Silvana Vranić
Kabinet 603 (Stolac) / 706 (Vranić) Vrijeme za konzultacije
srijeda 12,00-14,00 (Stolac) / ponedjeljak 8,30 -10,00 (Vranić)
Telefon 265-668 (Stolac) / 265-682 (Vranić) e-mail
[email protected] / [email protected]
Suradnik na kolegiju - Kabinet
Vrijeme za konzultacije Telefon
e-mail II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA
SADRŽAJ KOLEGIJA Razvoj hrvatskoga književnog jezika. Odnos
dijalekta i pisanoga jezika. Značajke standardizacijskih procesa.
Hrvatski jezikoslovni priručnici do kraja 19. st. Jezikoslovni
tekstovi različitih književnojezičnih koncepcija i namjena –
rječnici i gramatike (slovopisni i pravopisni priručnici, rasprave,
polemike). Razdjelnica predstandardnoga i standardnoga razdoblja.
Izbor novoštokavštine kao osnovice standardnoga jezika. Odnos
dijalekta i standardnoga jezika danas. Korpus za provođenje
oglednih analiza je promjenjiv. Sinkronijsko tumačenje jedinica i
inventara naglasnih sustava narječja hrvatskoga jezika. Narječja,
dijalekti poddijalekti. Kvalitativne i kvantitativne jezične
posebnosti kao kriterij za klasifikaciju grupacije dijalekata u
narječja. Dijalekti i poddijalekti čakavskoga narječja. Dijalekti
kajkavskoga narječja. Dijalekti štokavskoga narječja. OČEKIVANI
ISHODI KOLEGIJA
upoznati i znati tumačiti odnose među narječjima u procesu
standardizacije hrvatskoga jezika kroz sve etape njegova
razvoja
samostalno analizirati jezične i stilske značajke hrvatskih
jezikoslovnih tiskanih i rukopisnih tekstova svih razdoblja
biti sposobni samostalno provesti egzaktnu raščlambu rječničkoga
članka u starijim rječnicima biti sposobni samostalno provesti
egzaktnu interpretaciju gramatičkih pravila iz starijih hrvatskih
gramatika objasniti okolnosti izbora nacionalnoga književnog jezika
u 19. stoljeću definirati dijakronijsko i sinkronijsko tumačenje
jedinica i inventara naglasnih sustava narječja hrvatskoga jezika
imenovati dijalekte i poddijalekte čakavskoga narječja, dijalekte
kajkavskoga narječja i dijalekte štokavskoga
narječja i nabrojiti njihove posebnosti primijeniti prepoznate
kriterije pri određivanju sustava na tekstovima pisanim na kojemu
organskom idiomu i
argumentirati pripadnost pojedinomu apstraktnomu sustavu NAČIN
IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radX X X
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo
Multimedija i internet
III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS
BODOVIMA MAX BROJ BODOVA
Pohađanje nastave 1 - Kontinuirana provjera znanja 1 0,5 50
Kontinuirana provjera znanja 2 0,5 50 UKUPNO 100
Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno
skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo
pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare
iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do
39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost
tri izlaska na ispit i mogu
-
ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog
teksta)
Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih
bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se
konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:
OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ 5 (A) od 80 do 100
ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova 4 (B) od 70 do 79,9
ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova 3 (C) od 60 do 69,9
ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova 2 (D) od 50 do 59,9
ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova 2 (E) od 40 do 49,9
ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova
1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih
bodova 1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih
bodova
IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA Brozović, D., Standardni
jezik, Zagreb 1970. Gabrić-Bagarić, D., Na ishodištu hrvatske
leksikografije, Zagreb, 2010. Vince, Z., Putovima hrvatskoga
književnog jezika, Zagreb 32002. Vončina, J., Preporodni jezični
temelji, Zagreb 1993.; Lisac, J., Hrvatska dijalektologija 1,
Hrvatski dijalekti i govori štokavskog narječja i hrvatski govori
torlačkog narječja, Zagreb 2003. (stranice koje se odnose na
tematiku) Lisac, J., Hrvatska dijalektologija 2, Čakavsko narječje,
Zagreb 2009. (stranice koje se odnose na tematiku) Lončarić, M.,
Kajkavsko narječje, Zagreb 1996. (stranice koje se odnose na
tematiku) Lukežić, I., Zajednička povijest hrvatskih narječja, 1.
Fonologija, Zagreb 2012. (stranice koje se odnose na tematiku)
Moguš, M., Čakavsko narječje, Zagreb 1977. (stranice koje se odnose
na tematiku) IZBORNA LITERATURA Bićanić, A. i dr., Povijest
hrvatskoga jezika, 17. i 18. stoljeće, knj. 3, Croatica, Zagreb,
2013. Bratulić, J. i dr., Povijest hrvatskoga jezika, Srednji
vijek, knj. 1, Croatica, Zagreb, 2009. Bratulić, J. i dr., Povijest
hrvatskoga jezika, 16. stoljeće, knj. 2, Croatica, Zagreb, 2011.
Katičić, R., Gramatika Bartola Kašića, u: Rad JAZU 388, 1981,
5-129.; Ivšić, S., Jezik Hrvata kajkavaca, u: Ljetopis JAZU, 48,
1936, 47-88. Lukežić, I., Čakavski ikavsko-ekavski dijalekt, Rijeka
1990. Lukežić, I., Trsatsko-bakarska i crikvenička čakavština,
Rijeka 1996. Vranić, S., Čakavski ekavski dijalekt: sustav i
podsustavi, Rijeka 2005.
V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE
Studenti mogu maksimalno izostati tri puta sa satova predavanja
i seminara, odnosno moraju prisustvovati na 70% sati.
Za više od tri izostanka studenti će dobiti zadatak za
seminarski rad. U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o
nastavi može informirati e-mailom. Kašnjenje se tolerira do 5
minuta. Za nastave valja utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati
ulaske i izlaske. Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju
obaveza.
NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Web stranice Fakulteta e-pošta
Mudri
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA u vrijeme konzultacija e-pošta
tijekom radnih dana
NAČIN POLAGANJA ISPITA 1. Međuispiti: Studenti su obavezni
tijekom semestra položiti dva pismena međuispita. Kriterij za
dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka na međuispitu.
Prvi međuispit (iz povijesti hrvatskoga jezika) sastoji se od tri
pitanja esejskoga tipa i testa objektivnoga tipa s dvadeset
pitanja. Svaki točan odgovor na pitanja esejskoga tipa nosi
maksimalno 10 bodova, a na pitanja iz testa objektivnoga tipa 1
bod, tj. ukupno je moguće sakupiti najviše 50 ocjenskih bodova
počevši od 25, što je polovina uvjeta za položeni ispit. Napomena:
Međuispit se polaže sredinom studenoga. Studenti koji imaju pravo
na popravni ispit polažu ga u prvom tjednu prosinca 2014. Drugi
međuispit (iz dijalektologije hrvatskoga jezika) sastoji se od pet
pitanja esejskoga tipa. Svaki točan odgovor nosi maksimalno 10
bodova, tj. ukupno je moguće sakupiti najviše 50 ocjenskih bodova
počevši od 25, što je polovina uvjeta za položeni ispit.
-
Napomena: Međuispit se polaže krajem prosinca. Studenti koji
imaju pravo na popravni ispit polažu ga u drugom tjednu siječnja
2015. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje
tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom
i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! ISPITNI
ROKOVI
Zimski 3. i 17. 2. 2015. (pismeni ispit, 9 sati); 5. i 19. 2.
2015. (usmeni ispit, 10 sati) (Stolac); 9., 23. 2. 2015. u 9 sati
(Vranić) Proljetni
izvanredni 8. 4. 2015. u 14 sati (Stolac); 7. 4. 2015. u 13 sati
(Vranić)
Ljetni - Jesenski
izvanredni 3. i 10. 9. 2015. u 9 sati (Stolac); 1. i 8. 9. 2015.
u 9 sati (Vranić)
VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS
TEMA) DATUM NAZIV TEME
9. 10. Značajke standardizacijskih procesa; Nacionalni identitet
i jezik; Naziv jezika kao standardološki čimbenik
16. 10. Standardizacijski procesi u predstandardnim razdobljima;
Problematiziranje razdjelnice predstandardnih i standardnih
razdoblja; Standardizacijski procesi u standardnim razdobljima 23.
10. Hrvatski jezikoslovni priručnici do kraja 19. st. (pregled,
izbor predloška; rad na tekstu) 30. 10. Starija hrvatska
leksikografija (pregled, izbor predloška, standardološki
pokazatelji, rad na tekstu)
6. 11. Starija hrvatska gramatikologija (pregled, izbor
predloška, standardološki pokazatelji, rad na tekstu) 13. 11.
Stariji hrvatski slovopisi i pravopisi (pregled, izbor predloška,
standardološki pokazatelji, rad na tekstu)
20. 11. Odnos pisanoga jezika i dijalekta; Odnos dopreporodnih
književnih jezika i dijalekta; Izbor novoštokavštine kao osnovice
književnoga jezika; Odnos standardnoga jezika i dijalekta danas 27.
11. Naglasni sustavi u štokavskom narječju; Prepoznavanje sustava
na predlošku
4. 12. Naglasni sustavi u čakavskom narječju; Prepoznavanje
sustava na predlošku
11. 12. Naglasni sustavi u kajkavskom narječju; Prepoznavanje
sustava na predlošku 18. 12. Naglasni tipovi imenica, pridjeva i
glagola u narječjima hrvatskoga jezika 15. 1. Podsustavi unutar
štokavskoga narječja; Utvrđivanje značajki na predlošku 22. 1.
Podsustavi unutar kajkavskoga narječja; Utvrđivanje značajki na
predlošku 29. 1. Podsustavi unutar čakavskoga narječja; Utvrđivanje
značajki na predlošku
-
S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u
Rijeci
Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska
tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa:
[email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr
MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455
IZVEDBENI PLAN
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Odabrane teme iz
hrvatske književnosti – N. Fabrio Studij Dvopredmetni diplomski
studij hrvatskoga jezika i književnosti Semestar 1. Akademska
godina 2014/2015. Broj ECTS-a 2 Nastavno opterećenje (P+S+V)
15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Četvrtak; 18,15 -
19,45; 601 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Nositelj kolegija
Doc. dr. sc. Sanja Tadić-Šokac
Kabinet 613 Vrijeme za konzultacije Ponedjeljak 15,30-16,15;
Četvrtak 15,30-16,15
Telefon 265685 e-mail [email protected]
Suradnik na kolegiju Kabinet
Vrijeme za konzultacije Telefon
e-mail II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA
SADRŽAJ KOLEGIJA Književno djelo Nedjeljka Fabrija se motri u
širem kontekstu epohe kojoj pripada. Pojedina se djela (izabrane
drame, pripovjetke, romani i eseji) promatraju u odnosu prema
ostalim djelima istoga pisca, ali i prema žanrovski istovrsnim
djelima drugih pisaca u okvirima iste epohe. Analiza pojedinih
tekstova (Čujete li svinje kako rokću u ljetnikovcu naših gospara?,
Sirventes o riječi, Prilaz izazovu, Frottola o Dubrovniku, Zaraza,
Paklenski dominikanac, Oblutak, Sloboda, Brada, Vježbanje života,
Berenikina kosa, Smrt Vronskog, Uvod u čitanje romana 'Vuci'
Milutina Cihlara Nehajeva) pokazuje osnovna obilježja piščeve
poetike te kako ti tekstovi korespondiraju s osnovnim postavkama
epohe kojoj pisac pripada. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA ‐ objasniti
temeljne odrednice književnopovijesne teme/pisca hrvatske
književnosti koja/koji se aktualizira; ‐ kritički čitati
tekstove/pisca koji se aktualizira; ‐ objasniti osnovne
stilsko-periodizacijske i žanrovske komponente književnopovijesne
teme/pisca hrvatske
književnosti koja/koji se aktualizira; - riješiti jednostavnije
književnopovijesne problema na temelju literature. NAČIN IZVOĐENJA
NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radx x x
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x
III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS
BODOVIMA MAX BROJ BODOVA
Pohađanje nastave 1 - Seminarski rad 0,5 40 Kontinuirana
provjera znanja 0,5 60 UKUPNO 100
Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno
skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo
pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare
iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do
39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost
tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema
prikazu ispod ovog teksta)
Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih
bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se
konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:
OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ 5 (A) od 80 do 100
ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova 4 (B) od 70 do 79,9
ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova
-
3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih
bodova 2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih
bodova 2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih
bodova
1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih
bodova 1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih
bodova
IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA
1. Gašparović, D., Dubinski rez: kroz hrvatsku dramu 20.
stoljeća, Hrvatski centar ITI, 2012. 2. Milanja, C., Hrvatski roman
1945. – 1990., Zagreb, 1996. 3. Nemec, K., Povijest hrvatskog
romana III (od 1945. do 2000), Školska knjiga, Zagreb, 2003., str.
265-296. 4. Žmegač, V., Ozbiljne igre, u: Književna kritika o
Nedjeljku Fabriju, ur. B. Donat, Dora Krupićeva, Zagreb, 2007.,
str. 224-248. Ili u: Hrvatska novela. Interpretacije, Zagreb,
1998., str. 463-498. 5. Matanović, J., Partitura za slabe junake i
veliku povijest, u: Književna kritika o Nedjeljku Fabriju, ur. B.
Donat,
Dora Krupićeva, Zagreb, 2007., str. 186-204.
Lektira: N Fabrio, Drame: Čujete li svinje kako rokću u
ljetnikovcu naših gospara?, Izbor iz pripovjedaka: Sirventes o
riječi, Prilaz izazovu, Frottola o Dubrovniku, Zaraza, Pismo
krvnika iz St-Gilles-du-Garda, Paklenski dominikanac, Čudnovata
smrt i život Hortenzija našeg, crvuljka božjeg, Oblutak, Sloboda,
Brada, Nagrada, Posljednja večera, Sedamdeset i druga, Kukavica,
Romani: Vježbanje života, Berenikina kosa, Smrt Vronskog, Eseji:
Uvod u čitanje romana 'Vuci' Milutina Cihlara Nehajeva u Štavljenje
štiva. IZBORNA LITERATURA 1. Književna kritika o Nedjeljku Fabriju,
ur. B. Donat, Dora Krupićeva, Zagreb, 2007. 2. Rijeka Fabriju,
Zbornik radova s Međunarodnog znanstvenog kolokvija Rijeka Fabriju
održanoga u Rijeci 16.
studenoga 2007., Rijeka, 2009. 3. Bačić-Karković, D., Epifanija
u Berenikinoj kosi N. Fabrija, u: „Fluminensia“, 10/1998, br. 1,
str. 121-144. Ili u:
Književna kritika o Nedjeljku Fabriju, ur. B. Donat, Dora
Krupićeva, Zagreb, 2007., str. 162-185. 4. Machiedo, V., Prema
semiotičkom čitanju Fabriovih pripovijedaka, u: Književna kritika o
Nedjeljku Fabriju, ur. B.
Donat, Dora Krupićeva, Zagreb, 2007., str. 215-224. 5. Grgurić,
D., Glazba, riječ: istraživanje suodnosa: intermedijalna i
povijesna razmatranja opusa Milutina Cihlara
Nehajeva i Nedjeljka Fabrija, Hrvatska sveučilišna naklada i
Izdavački centar Rijeka, Zagreb, Rijeka, 2010.
V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE Studenti su
dužni pohađati predavanja i seminare. Mogući su izostanci u okviru
pravilnika. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA U vrijeme konzultacija.
Elektronska pošta. Web stranice Fakulteta. Mudri sustav.
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Na nastavi i u vrijeme
konzultacija.Elektronska pošta. Mudri sustav. NAČIN POLAGANJA
ISPITA Seminarski rad:
Studenti će pristupiti izradi seminarskoga zadatka na jednu od
ponuđenih tema. Prije same izrade rada obavezni su konzultirati se
u vezi literature. Sažetak će svog seminarskog rada studenti
prezentirati na nastavi. Obratiti pozornost na pravopisnu i
gramatičku ispravnost. Seminarski se radovi moraju predati u
elektronskom obliku do određenog datuma u semestru. Studenti
trebaju zadržati kopiju radova do izvršavanja svih obveza u
predmetu.
Kontinuirana provjera znanja: Studenti su obavezni tijekom
semestra položiti kolokvij. Kriterij za dobivanje bodova je 50%
točno riješenih zadataka. Kolokvij se sastoji od zadataka
višestrukoga izbora, zadataka nadopunjavanja i alternativnih
zadataka (10 zadataka, a svaki točan odgovor nosi 3 boda) i kratkih
esejskih zadataka (3 zadatka od kojih svaki nosi maksimalno 10
bodova). Studentima se nudi jedna mogućnost popravka kolokvija.
Konačna ocjena predstavlja zbroj ocjene kolokvija i seminarskoga
rada. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje
tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom
i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! ISPITNI
ROKOVI
Zimski 2. 2. i 16. 2. u 17 h
-
Proljetni izvanredni 9. 4. u 14 h
Ljetni 15. i 29. u 17 h Jesenski
izvanredni 31. 8. i 7. 9. u 17 h
VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS
TEMA) DATUM NAZIV TEME
P 1-2 Književno stvaralaštvo N. Fabrija unutar korpusa hrvatske
književnosti - uvod
P 3-4 Dramsko stvaralaštvo N. Fabrija u odnosu prema ostalim
djelima samog autora i u odnosu prema žanrovski istovrsnim djelima
drugih pisaca u okvirima iste epohe
P 5-6 Novelistički opus N. Fabrija u odnosu prema ostalim
djelima samog autora i u odnosu prema žanrovski istovrsnim djelima
drugih pisaca u okvirima iste epohe (fantastičari) P 7-8
Novelistički opus N. Fabrija – groteska, paradoks
P 9-10 Novopovijesni romani N. Fabrija i njegova ostala djela,
Eco – Manzoni – Scott : Fabrio – Nehajev - Šenoa P 11-12 Romaneskni
opus N. Fabrija – novopovijesni roman u hrvatskoj književnosti
(Aralica, F. Šehović)
P 13-14 Esejističko stvaralaštvo N. Fabrija Sinteza
S 1 Podjela seminarskih radova i dogovor o radu
S 2-3 Reformatori, Admiral Kristof Kolumbo, Čujete li svinje
kako rokću u ljetnikovcu naših gospara? Meštar, Kralj je pospan,
Magnificat
S 4-5 Sirventes o riječi, Prilaz izazovu, Frottola o Dubrovniku,
Zaraza, Pismo krvnika iz St-Gilles-du-Garda, Paklenski dominikanac,
Čudnovata smrt i život Hortenzija našeg, crvuljka božjeg ... S 6-7
Oblutak, Sloboda, Brada, Nagrada, Posljednja večera, Sedamdeset i
druga, Kukavica ... S 8-9 Vježbanje života, Berenikina kosa,
S 10-11 Smrt Vronskog, Triemeron
S 12-13 Eseji: Apeninski eseji, Štavljenje štiva, Odora Talije,
Kazalištarije, Koncert za pero i život, Maestro i njegov šegrt S 14
Sinteza
-
S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u
Rijeci
Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska
tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa:
[email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr
MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455
IZVEDBENI PLAN
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJUNaziv kolegija Hrvatski kao drugi i
strani jezik Studij HJK (DN) Semestar 1., 3. Akademska godina
2014./15. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15 + 0 + 15
Vrijeme i mjesto održavanja nastave 08:15 – 10:00, 702 Mogućnost
izvođenja na stranom jeziku Da.
Nositelj kolegija Željka Macan, viša lektorica Kabinet 612
Vrijeme za konzultacije Utorkom od 13:00 do 14:30 Telefon (385)
51 265 677
e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju -
Kabinet Vrijeme za konzultacije
Telefon e-mail
II. DETALJNI OPIS KOLEGIJASADRŽAJ KOLEGIJA Pojmovi: prvi jezik,
drugi jezik, materinski jezik, nematerinski jezik, domovinski
jezik, strani jezik. Razlikovanje drugoga od stranoga jezika.
Ovladavanje drugim jezikom. Dvojezičnost. Tipovi dvojezičnosti.
Sociolingvistička i psiholingvistička određenja. Opće sličnosti u
usvajanju jezika. Pojedinačne razlike u usvajanju jezika. Jezične
razine. Znanja o govornom razvoju. Usvajanje i učenje jezika.
Teorije učenja jezika. Pristupi i metode poučavanja hrvatskoga kao
drugoga i stranoga jezika. Tipovi nastavnih sati i specifične
strukture nastavnih sati hrvatskoga jezika kao J2. Razvijanje
jezičnih sposobnosti i mišljenja – jezične vježbe, zadaci i igre.
Pitanja i zadaci u nastavi hrvatskoga jezika kao J2. Ocjenjivanje u
nastavi hrvatskoga jezika kao J2. Nastava jezičnoga izražavanja –
jezične djelatnosti: slušanje, govorenje, čitanje i pisanje.
Jezično-komunikacijske kompetencije. Ocjenjivanje jezičnih
djelatnosti učenika. Vrednovanje pisanih radova učenika. Hrvatski
na stranim sveučilištima. Jezik u zrcalu tekstova. Metodičke
vježbe: pripremanje nastavnog sata (pisana priprema), izbor
lingvodidaktičkih predložaka, ispravljanje učeničkih pisanih
radova, pripremanje pitanja i zadataka objektivnog tipa, diktat.
OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Znanje o tijeku usvajanja hrvatskoga kao
materinskoga jezika (J1) i osnovnim obilježjima ovladavanja
inojezičnim hrvatskim (J2), osposobljenost za pristup pisanoj građi
koja se bavi tim područjem i prikupljanje vlastite građe
materinskoga i inojezičnoga hrvatskoga. Samostalnost i kreativnost
u pristupima i metodama poučavanja hrvatskoga kao drugoga i
stranoga jezika. Nakon odslušanoga kolegija i ostvarenih obveza
student će moći opisati i objasniti specifičnosti usvajanja i
učenja jezika i razlikovati teorije učenja i poučavanja jezika;
razlikovati, uspoređivati i analizirati različite pristupe
poučavanju jezika i jezičnome izražavanju; razlikovati i
analizirati različite oblike neposredne djelatnosti s učenicima u
nastavnome procesu te primijeniti čelni, individualni,
individualizirani i skupni oblik te rad u paru, sve u skladu s
osobitostima jezičnih sadržaja i sposobnostima učenika određene
dobi; izraditi ispitne sadržaje za provjeravanje i vrednovanje
učenikovih znanja, sposobnosti i vještina u području hrvatskoga kao
J2 (putem organiziranih metodičkih vježbi). Studenti će razviti
sposobnost vrednovanja ustroja nastavnoga sata u nastavi hrvatskoga
kao J2 te sposobnost organizacije i primjene sastavnica pripreme za
sat hrvatskoga kao J2. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost
s „x“)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radx x x x
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo
Nastavna praksa s
polaznicima Riječke kroatističke škole
III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS
BODOVIMA MAX BROJ BODOVA
Pohađanje nastave 0,5 - Kontinuirana provjera znanja 1 0,5 40
Kontinuirana provjera znanja 2 0,5 40 Ogledna priprema 0,5 10
Ogledni sat 1 10 UKUPNO 3 100
-
Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno
skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo
pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare
iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do
39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost
tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema
prikazu ispod ovog teksta)
Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih
bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se
konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:
OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ 5 (A) od 80 do 100
ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova 4 (B) od 70 do 79,9
ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova 3 (C) od 60 do 69,9
ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova 2 (D) od 50 do 59,9
ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova 2 (E) od 40 do 49,9
ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova
1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih
bodova 1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih
bodova
IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA Obvezna literatura: Jelaska,
Z. i sur. (2005) Hrvatski kao drugi i strani jezik, Zagreb,
Hrvatska sveučilišna naklada (str. 11-124, 186-195, 277-286).
Požgaj-Hadži, V., Smolić, M., Benjak, M. (2007) Hrvatski izvana,
Zagreb, Školska knjiga (str. 11 – 44; 61 – 174) Vijeće Europe
(2005) Zajednički europski referentni okvir za jezike: učenje,
poučavanje, vrednovanje, Zagreb, Školska knjiga. Dunja
Pavličević-Franić: Jezičnost i međujezičnost između sustava,
podsustava i komunikacije; Lahor 1, Zagreb 2006. Sanda Lucija
Udier, Milvia Gulešić-Machata i Marica Čilaš: Gramatičko-semantički
pristup obradi padeža; Lahor 1, Zagreb 2006. Jasna Novak-Milić i
Milvia Gulešić-Machata: Međukulturna kompetencija u nastavi
hrvatskoga kao drugoga i stranoga jezika; Lahor 1, Zagreb 2006.
Nives Opačić: Nastavnici hrvatskoga kao stranoga jezika u susretu
različitih kultura; Lahor 1, Zagreb 2006. Maša Musulin i Željka
Macan: Usvajanje priloga u inojezičnome hrvatskome; Lahor 2, Zagreb
2006. Lidija Cvikić i Zrinka Jelaska: Složenost ovladavanja
glagolskim vidom u inojezičnome hrvatskome; Lahor 4, Zagreb 2007.
Mirjana Benjak i Vesna Požgaj-Hadži: Sprečavanje komunikacijskih
smetnji u nastavi hrvatskoga jezika i književnosti; Lahor 5, Zagreb
2008. Sanda Lucija Udier: Pristup obradi leksičkih jedinica u
nastavi hrvatskoga kao drugoga i stranoga jezika; Lahor 7, Zagreb
2009. Udžbenici i vježbenice: Barac-Kostrenčić, V. i sur. (1999)
Učimo hrvatski, Zagreb: Školska knjiga i Centar za strane jezike
Vodnikova. Bošnjak, M., Cvikić, L. (2012) Hrvatski u malom prstu 1,
leksički priručnik, Zagreb: HFD Kosovac, V. i Lukić, V. (2004)
Učimo hrvatski 1, udžbenik s vježbenicom, Zagreb: Školska knjiga i
Centar za strane jezike Vodnikova Korom, M. (2005) Kroatisch fuer
die Mittelstufe Lese- und Uebungstexte, (3. prom. i proš. izd.),
Muenchen: Verlag Otto Sagner. Čilaš-Mikulić, M. et al. (2009)
Hrvatski za početnike 1 – udžbenik i rječnik, Zagreb, Hrvatska
sveučilišna naklada. Čilaš-Mikulić, M. et al. (2009) Hrvatski za
početnike 1 – vježbenica i gramatički pregled, Zagreb, Hrvatska
sveučilišna naklada. Čilaš-Mikulić, M. et al. (2009) Hrvatski za
početnike 1 – udžbenik i rječnik, Zagreb, Hrvatska sveučilišna
naklada. Čilaš-Mikulić, M. et al. (2008) Razgovarajte s nama –
udžbenik hrvatskog jezika za više početnike, Zagreb, Hrvatska
sveučilišna naklada. Čilaš-Mikulić, M. et al. (2008) Razgovarajte s
nama – vježbenica, gramatika i fonetika hrvatskog jezika za više
početnike, Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada. Čilaš-Mikulić, M.
et al. (2011) Razgovarajte s nama – udžbenik hrvatskog jezika za
niži srednji stupanj, Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada.
Čilaš-Mikulić, M. et al. (2011) Razgovarajte s nama – vježbenica,
gramatika i fonetika za niži srednji stupanj, Zagreb, Hrvatska
sveučilišna naklada. Novak, J., Barbaroša-Šikić, M. i L. Cvikić
(2001) Govorim hrvatski, Zagreb: Sveučilišna škola hrvatskoga
jezika i kulture. IZBORNA LITERATURA Prebeg-Vilke, M. (1977) Uvod u
glotodidaktiku, Zagreb, Školska knjiga Cvikić, L. (2008) ur. Drugi
jezik hrvatski, Zagreb: Profil. (14-77, 84-92, 140-149) Raecke, J.
(2006) Njemački u Hrvatskoj: hrvatski s njemačkim riječima, Lahor
2, 151-159. Rosandić, D. (1991) Hrvatska riječ u višejezičnom i
višekulturnom ozračju, Zagreb, Školske novine Škvorc, B. (2006)
Hrvatski uokviren engleskim, Lahor: časopis za hrvatski kao
materinski, drugi i strani jezik, 1, 1, 15-26.
-
Udžbenici i vježbenice: - Barešić, J. (1993) Dobro došli 1,
Zagreb: Sova - škola za strane jezike. - Barešić, J. (2002) Dobro
došli 1-2, Zagreb: Sova - škola za strane jezike. - Cesarec, M i
Čilaš, M. (2003) Učimo hrvatski: Čitanka, Zagreb: FF press.
V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE • Studenti
mogu maksimalno izostati s 30% sati predavanja i seminara. • Za
više izostanka studenti će dobiti dodatni seminar. • U slučaju
opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati
e-poštom na adresu nastavnika. • Kašnjenje se tolerira do 5 minuta.
• Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obaveza. •
Studenti su dužni aktivno sudjelovati u izvođenju nastave te
provoditi zadatke što su im povjereni. Rezultati njihovih
samostalnih istraživanja bit će predočeni tijekom seminara, a
moraju se unaprijed pripremati za izvođenje seminarskih sati jer
moraju poznavati građu koja se problematizira. NAČIN INFORMIRANJA
STUDENATA Studenti/ce će sve potrebne informacije dobivati tijekom
nastave i e- poštom. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Studenti/ce mogu
kontaktirati s nastavnicom usmeno na konzultacijama ili putem e-
pošte. Za vrijeme neradnih dana nema kontaktiranja e – poštom.
NAČIN POLAGANJA ISPITA Dva pismena međuispita, izlaganje uz oglednu
pripremu i održani ogledni sat. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako
neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra
se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim
važećim aktima! ISPITNI ROKOVI
Zimski 3. 2. i 17. 2. 2015. Proljetni
izvanredni 7. 4. 2015.
Ljetni 15. 6. i 30. 6. 2015. Jesenski
izvanredni 1.9. i 8.9. 2015.
VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS
TEMA) DATUM NAZIV TEME
1. Hrvatski kao drugi i strani jezik. Hrvatski u svijetu.
Hrvatski na stranim sveučilištima. 2. Strani jezik. Drugi jezik.
Razlikovanje drugoga od stranoga jezika. Razlike između
usvajanja
materinskoga i drugoga jezika. Usvajanje i učenje drugoga
jezika. 3. Jezik – znanje i sposobnost. Jezične djelatnosti. 4.
Opća obilježja usvajanja jezika. Jezični razvoj u J1. Jezični
razvoj u J2. Učenje i usvajanje jezika.
Usvajanje jezika. Učenje jezika. Ovladavanje jezikom – usvajanje
i učenje. 5. Dvojezičnost i višejezičnost. Hrvatski u
višejezičnosti – psiholingvistička i sociolingvistička perspektiva.
6. Pristupi i metode poučavanja hrvatskoga kao drugoga i stranoga
jezika 1 7. Pristupi i metode poučavanja hrvatskoga kao drugoga i
stranoga jezika 2 8. Prvi međuispit 9. Jezik u zrcalu tekstova
10. Književni tekst kao lingvodidaktički predložak 11. Fonetske
vježbe u nastavi hrvatskoga kao drugoga ili stranoga jezika 12.
Usvajanje leksika – pristupi i metode 13. Usvajanje leksika 2 -
mnemotehnike 14. Nastavna sredstva u poučavanju hrvatskoga kao
drugoga ili stranoga jezika: slikovni materijal, audio-
vizualni materijal, didaktičke igre... 15. Drugi međuispit
-
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Metodika književnog
odgoja i obrazovanja Studij diplomski studij - Hrvatski jezik i
književnost - dvopredmetni Semestar III. Akademska godina:
2014./2015. Broj ECTS-a 2 Nastavno opterećenje 2+0+2 Vrijeme i
mjesto održavanja nastave četvrtkom od 8.15 do 11.30 sati u
predavaonici 105 Nositelj kolegija prof. dr. sc. Karol Visinko
Suradnik / Vrijeme za konzultacije srijedom od 12.30 do 14.00
Kabinet 609 Telefon 265-669 E-mail [email protected] ;
[email protected]
II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Književni odgoj i
obrazovanje u školskome predmetu Hrvatski jezik. Oblici nastavnoga,
izvannastavnoga i izvanškolskoga književnoga odgoja i obrazovanja.
Književni odgoj i obrazovanje u suodnosu sa znanstvenim
proučavanjima književnosti. Teorije poučavanja književnosti.
Obilježja ustroja nastavnih sati književnosti. Učitelj i učenik u
procesu književnog odgoja i obrazovanja. Interpretativno-analitički
i problemsko-stvaralački pristup u nastavi književnosti. Znanje o
književnosti – poučavanje i vrjednovanje. Unutarpredmetno
povezivanje nastave književnosti i nastave jezičnoga izražavanja.
Mogućnosti međupredmetnih veza (korelacijsko-integracijski pristup
u nastavi književnosti). Osobitosti nastave književnosti u osnovnoj
i nastave književnosti u srednjoj školi. Književna lektira. Nastava
književnosti i Internet. Literarne sposobnosti i vještine.
Pripremanje učitelja za organiziranje i vođenje školske
interpretacije. Recepcijska pripremljenost učenika za sudjelovanje
u školskoj interpretaciji. Čitanje književnih tekstova u kontekstu
suvremenoga poučavanja, učenja i nastave čitanja. Metodičke vježbe:
izbor književnoga teksta za interpretaciju – priprema motivacije i
najave teksta, interpretativnoga čitanja i pitanja za objavu
dojmova; interpretacija lika u osnovnoj i srednjoj školi;
interpretacija pjesme, cjelovitoga proznoga teksta i odabranoga
ulomka (metodička priprema). OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Nakon
odslušanoga kolegija i ostvarenih obveza student će moći:
1. razlikovati i objasniti oblike nastavnoga, izvannastavnoga i
izvanškolskoga književnoga odgoja i
obrazovanja, napose složenost školskoga predmeta Hrvatski jezik
2. navesti i primijeniti postupke kojima se potiču i razvijaju
literarne sposobnosti i vještine, osobito
one koje su u poveznici s učeničkim jezičnim izražavanjem 3.
navesti, opisati i objasniti tipove nastavnih sati i obilježja
ustroja nastavnih sati književnosti u
osnovnoj i srednjoj školi 4. navesti i primijeniti sastavnice
teorije recepcije i interpretacije književnoga djela s gledišta
školske/nastavne prakse (specifičnosti školske interpretacije)
5. razlikovati, uspoređivati i analizirati različite pristupe
književnim djelima u nastavnoj praksi te
primijeniti interpretativno-analitički, problemsko-stvaralački i
korelacijso-integracijski metodički pristup; razumjeti nove
metodičke sustave u nastajanju (osobito multimedijski)
6. razlikovati i analizirati različite oblike neposredne
djelatnosti s učenicima te primijeniti čelni, individualni,
individualizirani i skupni oblik rada te rad u paru, sve u skladu s
osobitostima književnih sadržaja i s osobnostima učenika određene
dobi
7. razlikovati obilježja procesa književnog odgoja i obrazovanja
u osnovnoj školi od onoga u srednjoj školi, oprimjeriti i
argumentirati nužnost, važnost i vrijednost utvrđenih
različitosti
8. navesti i primijeniti programske sadržaje u vezi s književnom
lektirom i ključnim književnoteorijskim pojmovima; s tim u vezi
poučavanje čitanju u kontekstu suvremenih zahtjeva
9. objasniti mogućnosti primjene sadržaja u vezi s književnom
lektirom na mrežnim stranicama (Internetu)
10. primijeniti metodička znanja u pisanju pripreme za izvođenje
nastavnoga sata književnosti. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti
aktivnost s “x”)
Predavanja X Seminari Konzultacije X Samostalni rad X Terenska
nastava X Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X (metodička
vježba)
III. SUSTAV OCJENJIVANJA
-
AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS BODOVIMA
MAX BROJ BODOVA
Pohađanje nastave (sudjelovanje u metodičkim vježbama)
0.5 /
Kolokvij, koji se odnosi na: 1. poznavanje metodičke teorije
(obvezna literatura) 2. sadržaje po izboru
0.5 30
20
Priprema uzorka prvih pet nastavnih faza školske
interpretacije
0.5 30
Vježba čitanja književnog teksta 0.5 20 UKUPNO 2 boda 100
Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje:
Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno
skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti
završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i
39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri
izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40
do 49%) UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih
bodova stečenih tijekom nastave i na kolokviju određuje se konačna
ocjena: Diplomski studij:
90 do 100 ocjenskih bodova 5 A
80 do 89,9 ocjenskih bodova 4 B 70 do 79,9 ocjenskih bodova 3 C
60 do 69,9 ocjenskih bodova 2 D 50 do 59,9 ocjenskih bodova 2 E 40
do 49,9 ocjenskih bodova 1 FX 0 do 39,9 ocjenskih bodova 1 F
IV. LITERATURA
Obvezna literatura: . Rosandić, D., Metodika književnog odgoja i
obrazovanja, Zagreb, 11986. ili 21988. ili 2005, odabrana
poglavlja:
Motiviranje učenika za recepciju lirske pjesme (309-327);
Motiviranje učenika za čitanje pripovjedne proze (426-433);
Roman u nastavi (453-463); Literarni i teatrološki pristup
dramskome djelu, Teorijske osnove za interpretaciju
dramskog lika, Scenski zadaci, dramske i scenske vježbe
(524-551) Visinko, K., Dječja priča – povijest, teorija, recepcija
i interpretacija, Školska knjiga, Zagreb, 12005., 22009., odabrana
poglavlja:
Temelji literarnoga iskustva (13-32) Susreti s dječjom pričom; O
interpretaciji dječje priče (68-76) Priče iz davnine u kontekstu
naših dana (139-169)
Visinko, K., Jezično izražavanje u nastavi Hrvatskoga jezika -
Pisanje, Zagreb, Školska knjiga, 2010., odabrano poglavlje: Pisanje
motivirano književnim tekstom (132-157) Visinko, K., Čitanje:
poučavanje, učenje i nastava, Zagreb, Školska knjiga, 2014.
Izborna literatura: Banaš, L. V., Estetska komunikacija s
književnoumjetničkim tekstom, Zagreb, 1991. Diklić, Z., Lik u
književnoj, scenskoj i filmskoj umjetnosti, Zagreb, 1989. Kajić,
R., Roman u sustavu problemske nastave, Zagreb, 1980. Kajić, R.,
Povezivanje umjetnosti u nastavi, Zagreb, 1991. Kovačević, M.,
Metodičko-književna motrišta, Zagreb, 1997. Lagumdžija, N., Basna u
osnovnoškolskoj nastavi književnosti, Zagreb,2000. Pandžić, V.,
Hrvatski roman u školi, Zagreb, 1989. Pavletić, V., Kako čitati
poeziju, Zagreb, 1988. Šabić, A. G., Učenik i lirika : Razvijanje
literarnih sposobnosti učenika u komunikaciji s lirskom poezijom,
Zagreb, 1991.
-
V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU
POHAĐANJE NASTAVE Student je obvezan prisustvovati predavanjima
i vježbama. Od studenta se očekuje aktivan odnos u nastavi. Tijekom
nastave, poglavito tijekom metodičkih vježbi, student ostvaruje
aktivnosti koje mu se boduju ocjenskim bodovima, što je prikazano u
tablici o sustavu ocjenjivanja. Hoće se pripomenuti da se pohađanje
nastave i aktivnosti u nastavi međusobno isprepleću. U
individualnome (ili individualiziranome) radu odnosno u radu u
skupinama ili u parovima student će tijekom trajanja izvedbe
sadržaja predmeta pripremiti i demonstrirati nekoliko metodičkih
vježbi, od kojih se osobito ocjenjuje vježba recepcijske
pripremljenosti za interpretaciju i vježba čitanja književnog
djela. Student na završetku nastave polaže usmeni kolokvij. Student
prijavljuje ispit (upis ocjene) tek nakon ostvarenih svih obveza
tijekom semestra, što uključuje i položeni usmeni kolokvij.
NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA
Studenti su obvezni pridržavati se dogovorenih rokova za
kolokvij te termina za izvođenje metodičkih vježbi.
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Na predavanjima i vježbama, u
vrijeme konzultacija i putem elektroničke pošte.
OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje
tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom
i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!
VI. POPIS TEMA
Tjedan Tema Prethodna priprema studenata
1. 9. 10. Književnost u nastavi (metodička transpozicija –
teorijska utemeljenost) 2. 16. 10 Ustroji nastavnih sati
književnosti
Istraživačka nastava književnosti. Projektna nastava
književnosti.
3. 23. 10. Literarne sposobnosti i vještine (sustav) Znanje o
književnosti.
4. 30.10. Interpretativno-analitički pristup u nastavi
književnosti Primjer interpretacije lirske pjesme.
5. 6. 11. Unutarpredmetno povezivanje nastave književnosti i
nastave jezičnoga izražavanja. Mogućnosti međupredmetnih veza
(korelacijsko-integracijski metodički pristup u nastavi
književnosti)
6. 13. 11. Interpretacija proznoga teksta Nastava književnosti u
srednjoj školi.
7. 20. 11. Čitanje u nastavi književnosti (vrste i strategije)
Problemsko-stvaralački pristup u nastavi književnosti
8. 27. 12. Praćenje i analiza metodičkih vježbi studenata
Rad u vježbaonici
9. 4. 12. Praćenje i analiza metodičkih vježbi studenata
Rad u vježbaonici
10. 11. 12. Praćenje i analiza metodičkih vježbi studenata
Rad u vježbaonici
11. 18. 12. Praćenje i analiza metodičkih vježbi studenata
Rad u vježbaonici
12. 15. 01. Recepcijska pripremljenost za interpretaciju.
Čitanje u nastavi književnosti – metodička vježba
Studenti pripremaju uzorak prvih pet nastavnih faza školske
interpretacije. Ocjenjuje se.
13. 22. 01. Recepcijska pripremljenost za interpretaciju.
Čitanje u nastavi književnosti – metodička vježba (nastavak)
Studenti pripremaju uzorak prvih pet nastavnih faza školske
interpretacije. Ocjenjuje se.
14. 29. 01. KOLOKVIJ Student prijavljuje ispit (upis ocjene) tek
nakon ostvarenih svih obveza tijekom semestra, što uključuje i
položeni usmeni kolokvij.
-
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Školska praksa –
Metodički praktikum iz predmeta Metodika književnog odgoja i
obrazovanja Studij diplomski studij - Hrvatski jezik i
književnost - jednopredmetni Semestar III. Akademska godina:
2014./2015. Broj ECTS-a 2 Nastavno opterećenje 0+45+0 Vrijeme i
mjesto održavanja nastave petkom na Fakultetu i/ili u vježbaonici
za osnovnu i srednju školu Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Karol
Visinko Suradnik dr. sc. Sanja Grakalić-Plenković, vanjski suradnik
Vrijeme za konzultacije u dogovoru s vanjskim suradnikom i
profesorima mentorima u vježbaonicama Kabinet Telefon 0959195885
E-mail [email protected]
II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Tijekom semestra
studenti borave u školama vježbaonicama. Studenti prate nastavu
Hrvatskoga jezika, i to za sljedeća nastavna područja: *HRVATSKI
JEZIK * JEZIČNO IZRAŽAVANJE * KNJIŽEVNOST * MEDIJSKA KULTURA (samo
u osnovnoj školi) U školama vježbaonicama nastavu izvode mentori,
učitelji/profesori Hrvatskoga jezika. Pokazni su nastavni sati u
skladu s nastavnim programima koje ostvaruju mentori. Budući da su
studenti već upoznati s nastavnim programima, potrebno je da ih
učitelji/profesori mentori upoznaju s onim nastavnim programima
koji će im tijekom rada u vježbaonici biti potrebni (izvedbeni). To
je moguće ostvariti u redovitim konzultacijama prigodom pripremanja
studenata za izvedbu nastavnoga sata, koji je metodička vježba.
Metodička se vježba opisno ocjenjuje da bi se vrjednovao rad
studenta u procesu njegova metodičkoga obrazovanja. Ta ocjena nije
konačna ocjena kolegija. Suradnik (vanjski suradnik kojemu je
povjerena nastava) vrjednuje sve radove studenata i donosi konačnu
ocjenu uspješnosti studenta. U vježbaonicama studenti upoznaju
osnovna nastavna sredstva za učenike i učitelje/profesore
(udžbenike, priručnike za nastavu, učeničke bilježnice, pisane
ispite znanja, zadaćnice u kojima učenici pišu školske zadaće,
pripreme za nastavu, nastavne listiće, nastavne plakate,
prezentacije i ostala sredstva koja rabe u nastavi, tijekom
pripremanja za nastavu ili u individualnome, individualiziranome,
skupnome radu i radu u paru. Tijekom boravka u vježbaonicama,
studenti susreću i načine praćenja i ocjenjivanja učenikova razvoja
jezičnih i književnih (literarnih) sposobnosti i vještina, te
načine ispitivanja i ocjenjivanja učenikova znanja o hrvatskome
jeziku i književnosti. Kao osobito složeno, izdvaja se
provjeravanje učenikova pisanja te ocjenjivanje školskih zadaća.
Tijekom semestra student po dobivenim uputama prati nastavne sate
hrvatskoga jezika, jezičnoga izražavanja i književnosti (u osnovnoj
školi i medijske kulture). Na temelju spoznaja iz metodičke teorije
koju sluša u metodičkim kolegijima na Fakultetu, student može dati
metodički osvrt na praćene nastavne sate. Tijeko zimskoga semestra
student priprema metodičku vježbu (izvedbu nastavnog sata) iz
područja hrvatskoga jezika, jezičnoga izražavanja ili književnosti
za osnovnu školu, a tijekom ljetnoga semestra za srednju školu.
OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Nakon boravka u školama vježbaonicama i
ostvarenih obveza student će moći:
1. pripremiti i samostalno izvoditi nastavni sat iz školskoga
predmeta Hrvatski jezik 2. spremnije pratiti i analizirati izvedbe
nastavnih u školskome predmetu Hrvatski jezik 3. temeljito i
precizno izraditi pisanu pripremu za izvođenje nastavnoga sata iz
školskoga predmeta
Hrvatski jezik. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s
“x”)
Predavanja Seminari Konzultacije X Samostalni rad X Prema
potrebi i putem
elektroničke pošte Izvođenje nastavnoga sata hrvatskoga jezika /
jezičnoga izražavanja. Pisana priprema za izvedbu nastavnoga
sata
Terenska nastava X Laboratorijski rad Mentorski rad X Ostalo Rad
u školama vježbaonicama
Priprema studenta za izvođenje nastavnoga sata u vježbaonici
-
III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO
AKTIVNOSTI U ECTS BODOVIMA
MAX BROJ BODOVA
Pohađanje nastave 0,5 Praktični rad Izvedba nastavnoga sata iz
školskoga predmeta Hrvatski jezik:
____________________________________
____________________________________
____________________________________ Pisana priprema:
____________________________________
________________________________________________________________________
Metodički osvrti:
0,5 0.5 0.5
35 35 30
UKUPNO 2 boda 100 Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti
koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom
nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se
moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave
ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i
imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti
samo ocjenu E (od 40 do 49%) UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju
ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na
kolokviju određuje se konačna ocjena: Diplomski studij:
90 do 100 ocjenskih bodova 5 A
80 do 89,9 ocjenskih bodova 4 B 70 do 79,9 ocjenskih bodova 3 C
60 do 69,9 ocjenskih bodova 2 D 50 do 59,9 ocjenskih bodova 2 E 40
do 49,9 ocjenskih bodova 1 FX 0 do 39,9 ocjenskih bodova 1 F
IV. LITERATURA
Obvezna literatura: Udžbenici i priručnici za učitelje za
nastavu hrvatskoga jezika, jezičnoga izražavanja, književnosti i
medijske kulture u osnovnoj i srednjoj školi.
Izborna literatura: Preporučuju se sadržaji relevantni za
pripremu nastavnoga sata iz literature navedene za potrebe
metodičkih kolegija (Metodika jezičnoga odgoja i obrazovanja,
Metodika književnoga odgoja i obrazovanja i Uvod u poučavanje
hrvatskoga jezika i književnosti). Preporučuju se sadržaji
relevantni za pripremu nastavnoga sata iz literature supstratnih
disciplina.
-
V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU
POHAĐANJE NASTAVE Student je obvezan prisustvovati svim
dogovorenim satima i konzultacijama u školama vježbaonicama.
Tijekom boravka u školama vježbaonicama student bilježi važne
pojedinosti o svim sastavnicama školske i nastavne prakse u koju je
uključen.
NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Nastavnu jedinicu prema svome
izvedbenome programu a u skladu s utvrđenim terminima određuje
učitelj/profesor mentor. Student uz pomoć učitelja/profesora
mentora i sveučilišnoga nastavnika, asistenta (vanjskoga suradnika
kojemu je povjerena nastava) priprema nastavni sat. Svoju pripremu
student izlaže usmeno na konzultacijama uz potrebni pisani sadržaj
(ustroj sata, plan ploče, metodički instrumentarij, nastavne
listiće i sl.). Opširnu pisanu pripremu student predaje
sveučilišnome nastavniku, asistentu (vanjskome suradniku kojemu je
povjerena nastava), i to najkasnije tjedan dana nakon održanoga
sata. Student je obvezan pridržavati se dogovorenih termina za
izvođenje nastavnih sati u osnovnoj i srednjoj školi, te
dogovorenih termina za konzultacije s mentorima i sa sveučilišnim
nastavnikom.
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Na predavanjima i vježbama, u
vrijeme konzultacija i putem elektroničke pošte.
OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje
tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom
i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!
VI. POPIS TEMA
zimski semestar 2013. / 2014. Datum/tjedan Hospitacije započinju
u listopadu 2013. godine. Nakon hospitacija slijede pojedinačne
metodičke vježbe studenata.
Tema NAPOMENA: ZBOG PREGOVORA SA ŠKOLAMA VJEŽBAONICAMA I
MENTORIMA NIJE JOŠ MOGUĆE PRECIZIRATI RASPORED HOSPITACIJA I
PREDVIĐENIH METODIČKIH VJEŽBI.
Prethodna priprema studenata
Napomena METODIČKI PRAKTIKUM ODRŽAVAT ĆE SE SVAKOG PETKA U
VRIJEME DOGOVORENO SA ŠKOLAMA VJEŽBAONICAMA. DIO ĆE SE METODIČKIH
VJEŽBI OSTVARIVATI NA FAKULTETU. NASTAVU ĆE IZVODITI VANJSKI
SURADNIK KOJEMU JE POVJERENA NASTAVA.
-
S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u
Rijeci
Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska
tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa:
[email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr
MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455
IZVEDBENI PLAN
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Lektorske vježbe
Studij Diplomski studij HJK 1 i 2 Semestar I. semestar Akademska
godina 2014/2015 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+30+0
Vrijeme i mjesto održavanja nastave utorkom 10.15 – 13 u
predavaonici 232 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku - Nositelj
kolegija dr. sc. Mihaela Matešić
Kabinet 217 Vrijeme za konzultacije ponedjeljkom od 10 do 12
sati
Telefon 265671 e-mail [email protected]
Suradnik na kolegiju Cecilija Jurčić Katunar, prof. Kabinet
Vrijeme za konzultacije Telefon
e-mail [email protected] II. DETALJNI OPIS
KOLEGIJA
SADRŽAJ KOLEGIJA Jezična redaktura i lektura različitih tipova
tekstova (različiti funkcionalni stilovi/diskursni tipovi). Tipovi
odstupanja od standardnojezičnih normi. Prepoznavanje i rješavanje
problema. Analiza i vrednovanje redaktorskih i/ili lektorskih
postupaka. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Studenti će nakon odslušanoga
kolegija i ispunjenih svih obaveza biti sposobni: * primijeniti
poznavanje normi hrvatskoga standardnog jezika * u skladu s normama
hrvatskoga standardnog jezika provesti ispravak pisanih tekstova i
govorenih iskaza koji pripadaju različitim funkcionalnim stilovima
i komunikacijskim situacijama * kategorizirati uočena odstupanja od
jezičnih normi * zaključiti o razlozima pojavljivanja odstupanja od
jezičnih normi * sastaviti kratak pismeni ispit za provjeru
jezičnonormativnih kompetencija određenoga tipa ispitanika NAČIN
IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radx x x x
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x
III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS
BODOVIMA MAX BROJ BODOVA
Pohađanje nastave 1.5 - Kontinuirana provjera znanja 2.5 100
ZAVRŠNI ISPIT Nema završnoga ispita Nema završnoga ispitaUKUPNO 4
100 Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje:
Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno
skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo
pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare
iznos ocjenskih bodova koji ih svrstava u kategoriju FX (30 do 39,9
na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost triju
izlazaka na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (prema prikazu
ispod ovoga teksta). Obaveze studenata: - riješiti sve predviđene
zadatke koji donose ocjenske bodove - prijaviti se na e-kolegij
Lektorske vježbe na adresi http://mudri.uniri.hr.
-
Kontinuirana provjera znanja Kontinuirana se provjera znanja
provodi tijekom nastave u obliku - 7 lektorskih zadataka koje
student rješava izvan nastave i predaje ih nastavniku na provjeru.
Zadaci se boduju s maksimalno 5 ocjenskih bodova (7 zadataka x 5
bodova = 35 ocjenskih bodova). - 2 lektorske vježbe koje student
rješava na nastavi (uz uporabu priručnika) i predaje ih nastavniku
na provjeru. Zadaci se boduju s maksimalno 10 ocjenskih bodova (2
zadatka x 10 bodova = 20 ocjenskih bodova). - pismenoga kolokvija
koji student rješava na nastavi (bez uporabe priručnika). Kolokvij
se boduje s maksimalno 45 ocjenskih bodova. UKUPNA OCJENA USPJEHA
Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom
nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema
sljedećoj raspodjeli:
OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ 5 (A) od 80 do 100
ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova 4 (B) od 70 do 79,9
ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova 3 (C) od 60 do 69,9
ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova 2 (D) od 50 do 59,9
ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova 2 (E) od 40 do 49,9
ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova
1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih
bodova 1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih
bodova
IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA Napomena: Na popisu se
literature posebno ne navode gramatike hrvatskoga standardnog
jezika, iako se poznavanje normativne gramatike svakako
pretpostavlja. Jezik na križu – križ na jeziku 2: Lektori i jezična
kultura, ur. Jelena Hekman, MH, Zagreb 2005. Priručna literatura:
Anić, V., Veliki rječnik hrvatskoga jezika, Zagreb
42003. (ili koje ranije izdanje).
Anić, V. – Silić, J., Pravopis hrvatskoga jezika, Zagreb 2001.
Babić, S. – Finka, B. – Moguš, M., Hrvatski pravopis, Zagreb
41996.
Badurina, L. – Marković, I. – Mićanović, K., Hrvatski pravopis,
Zagreb 12007,
22008.
Rječnik hrvatskoga jezika, ur. J. Šonje, Zagreb 2000. Pravopis
Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje: http://pravopis.hr/
IZBORNA LITERATURA Anić, V. i Goldstein, I., Rječnik stranih
riječi, Zagreb 1999. Barić, E. i dr., Hrvatski jezični savjetnik,
Zagreb 1999. Brodnjak, V., Razlikovni rječnik srpskog i hrvatskog
jezika, Zagreb 1991. Jezični savjetnik s gramatikom, uredio S.
Pavešić, Zagreb 1971. Jonke, Lj., Hrvatski jezik u teoriji i
praksi, Zagreb 1965. Kovačević, M. i Badurina, L., Raslojavanje
jezične stvarnosti, Rijeka, 2001. Norme i normiranje hrvatskoga
standardnoga jezika, priredio M. Samardžija, Zagreb 1999.
Pranjković, I., Hrvatski jezik 3, Zagreb 1998. Samardžija, M.,
Hrvatski jezik 4, Zagreb 1998. Silić, J., Hrvatski jezik 1, Zagreb
1998. Silić, J., Hrvatski jezik 2, Zagreb 1999. Škarić, I., U
potrazi za izgubljenim govorom, Zagreb 1982.
V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE Student za
redovito prisustvovanje nastavi dobiva cjelokupan iznos udjela u
ECTS-bodovima koji je predviđen za pohađanje nastave i taj se iznos
ne raščlanjuje dalje na ocjenske bodove. Studenti su dužni za svaki
nastavni sat preuzeti pripadajuće nastavne materijale koji su
objavljeni na e-kolegiju Osnove jezične kulture na adresi:
http://mudri.uniri.hr i donijeti nastavne materijale na nastavu.
Tekstove koji su dio nastavnih materijala treba u okviru prethodne
pripreme i pročitati. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA predavanja i
seminari, konsultacije, mrežne stranice kolegija KONTAKTIRANJE S
NASTAVNICIMA osobno na predavanjima i seminarima, u vremenu
predviđenom za konsultacije, elektroničkom poštom (pravilo
kontaktiranja elektroničkom poštom: student treba potpisati poruku
svojim punim imenom i prezimenom) NAČIN POLAGANJA ISPITA I UPIS
OCJENE
-
Nema završnoga ispita. Studentima koji su tijekom nastave
ostvarili 50–100 ocjenskih bodova ocjena se upisuje tako da
studenti preko ISVU-sustava prijave ispit iz kolegija Lektorske
vježbe na jednome od redovitih ispitnih rokova (drugim riječima,
ispit se ne polaže, premda se prijava izvršava). OSTALE RELEVANTNE
INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez
navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je
sankcijama predviđenim važećim aktima! ISPITNI ROKOVI
Zimski 5. veljače 2015. i 26. veljače 2015. u 10 sati
Proljetni
izvanredni 9. travnja 2015. u 13 sati
Ljetni 15. lipnja 2015. i 6. srpnja 2015. u 12 sati Jesenski
izvanredni 31. kolovoza 2015. i 7. rujna 2015. u 8 sati
VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS
TEMA) DATUM NAZIV TEME
7. 10. (Upisi izbornih kolegija – nema nastave)
14. 10. Uvod u Lektorske vježbe; dogovor sa studentima o načinu
organizacije rada; podjela zadataka za studente.
21. 10. Pojam jezične norme. Pojam jezičnoga uzusa. Pristupi
lektoriranju. Lektorske ingerencije. Jezični bonton. Priroda
odstupanjā od jezičnih normi: pregled jezičnih i izvanjezičnih
čimbenika koji uzrokuju odstupanja.
28. 10. Visoki i niski varijetet u hrvatskome jeziku – pojam i
inventar jezičnih značajki. Pojam jezičnog osjećaja (jezični
osjećaj kao kriterij u normiranju i lektoriranju). Jezično
normiranje i funkcionalna stilistika. Rodna korektnost u hrvatskome
jeziku. Pristup neologizmima.
4. 11.
Lektoriranje stručnih, znanstvenih i popularnoznanstvenih
tekstova. Pravila lektoriranja administrativno-poslovnih tekstova.
Lektoriranje tekstova i individualni stil autora teksta. Pojam
prevođenja. Lektoriranje prevedenih tekstova. Lektor u izdavačkoj
djelatnosti. Mogućnosti kontinuiranoga obrazovanja lektora.
Lektoriranje tekstova različitih funkcionalnih stilova uz
nastavnikovo vodstvo.
11. 11. Rješavanje i komentiranje pojedinih lektorskih problema
putem foruma na stranicama e-kolegija Lektorske vježbe
(http://mudri.uniri.hr).18. 11. Lektoriranje tekstova različitih
funkcionalnih stilova uz nastavnikovo vodstvo.
25. 11. Rješavanje i komentiranje pojedinih lektorskih problema
putem foruma na stranicama e-kolegija Lektorske vježbe
(http://mudri.uniri.hr).
2. 12. Lektoriranje tekstova različitih funkcionalnih stilova uz
nastavnikovo vodstvo i rok za predaju 1. zadatka
9. 12. Lektoriranje tekstova različitih funkcionalnih stilova uz
nastavnikovo vodstvo i rok za predaju 2. zadatka
16. 12. Lektoriranje tekstova različitih funkcionalnih stilova
uz nastavnikovo vodstvo i rok za predaju 3. zadatka
23. 12. Rješavanje i komentiranje pojedinih lektorskih problema
putem foruma na stranicama e-kolegija Lektorske vježbe
(http://mudri.uniri.hr).
13. 1. Lektoriranje tekstova različitih funkcionalnih stilova uz
nastavnikovo vodstvo i rok za predaju 4. zadatka
20. 1. Lektoriranje tekstova različitih funkcionalnih stilova uz
nastavnikovo vodstvo i rok za predaju 5. zadatka 27. 1. Kolokvij
(pisanje kolokvija 2 sata; zajednička analiza rješenja 1 sat)
-
S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u
Rijeci
Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska
tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa:
[email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr
MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455
IZVEDBENI PLAN
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Lingvistika jezičnih
dodiraStudij Diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti
Semestar III. Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 4 Nastavno
opterećenje (P+S+V) 15+0+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave
Utorkom: predavanja + seminari od 13.15 do 14.45 u F-701 Mogućnost
izvođenja na stranom jeziku NE
Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Marija Turk Kabinet 606
Vrijeme za konzultacije Ponedjeljkom od 11 do 12.30 Telefon 051
265 663
e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju
Kabinet Vrijeme za konzultacije
Telefon e-mail
II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA 1. Sociolingvistika
(temeljni pojmovi, planiranje jezika) 2. Teorija i praksa
lingvistike jezičnih dodira 3. Kulturna difuzija i akulturacija.
Bilingvizam/multilingvizam u sinkroniji i dijakroniji (supstrat,
superstrat, adstrat, miješanje jezika). 4. Jezična
difuzija/posuđivanje: unutarjezično (međudijalekatsko) prožimanje i
posuđivanje; izvanjezično (međujezično) posuđivanje. Jezik davalac,
jezik primalac, jezik posrednik. 5. Evidentno posuđivanje:
posuđenice, tipovi posuđenica. Adaptacija riječi stranog
podrijetla; primarna i sekundarna adaptacija, jezične
interferencije, kompromisna replika; adaptacija na ortografskoj,
fonološkoj, morfološkoj i semantičkoj razini. Utjecaj posuđenica na
sintaktičku normu. Stilističke funkcije posuđenica. 6. Latentno
posuđivanje: prevedenice (kalkovi), tipovi prevedenica. OČEKIVANI
ISHODI KOLEGIJA Očekuje se da studenti nakon položenog ispita mogu:
� Pravilno tumačiti pojmove iz kontaktne i kontrastivne lingvistike
� Otkrivati, prepoznavati i analizirate rezultate jezičnih dodira �
Rješavati jednostavnije istraživačke zadatke iz područja
kontrastivne i kontaktne lingvistike. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE
(označiti aktivnost s „x“)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radx x x x
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo
III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS
BODOVIMA MAX BROJ BODOVA
Pohađanje nastave 1 - Kontinuirana provjera znanja 0,5 20
Istraživanje 1 30 Seminarski rad 1,5 50 ZAVRŠNI ISPIT Nema
završnoga ispita. ----
-
UKUPNO 4 100 1. Kontinuirana provjera znanja – Međuispit.
Studenti polažu jedan međuispit koji im donosi 20 ocjenskih bodova.
Na međuispitu je potrebno ostvariti najmanje 12 ocjenskih bodova.
2. Istraživanje. Studenti su dužni izraditi istraživanje o jednoj
od ponuđenih tema ili prema vlastitom izboru u dogovoru s
nastavnikom. Tijekom rada na istraživanju studenti su dužni dvaput
doći na konzultacije i izvijestiti nastavnika o dosadašnjem
radu.
3. Seminarski rad. Studenti na temelju provedena istraživanja
pišu seminarski rad. Napisani seminarski rad student je dužan
izložiti na nastavi ostalim kolegama i pripremiti uručak ili power
point prezentaciju. Pri tome se ocjenjuje:
pisani dio za koji student može dobiti 40 ocjenskih bodova
(ocjenjuje se razumijevanje teme, provedena analiza, kritička
interpretacija te usklađenost s normama hrvatskoga standardnoga
jezika)
usmeno izlaganje i uručak ili ppp – 10 ocjenskih bodova.
Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih
bodova stečenih tijekom nastave određuje se konačna ocjena prema
sljedećoj raspodjeli:
OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ 5 (A) od 80 do 100
ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova 4 (B) od 70 do 79,9
ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova 3 (C) od 60 do 69,9
ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova 2 (D) od 50 do 59,9
ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova 2 (E) od 40 do 49,9
ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova
1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih
bodova 1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih
bodova
IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA Filipović, R., Teorija jezika
u kontaktu, Uvod u lingvistiku jezičnih dodira, Zagreb 1986.
(odabrana poglavlja)
Hrvatski jezik u dodiru s europskim jezicima, skupina autora
(odabrana poglavlja)
Nyomárkay, I. Uloga mađarskoga leksika u formiranju hrvatskoga
književnog jezika u drugoj polovici
XIX. stoljeća, Rječnik i društvo, 1993, str. 283–287.
Samardžija, M., Nekoć i nedavno, 2002. poglavlja:
Internacionalizmi u hrvatskom jeziku. Prošlost i aktualno stanje
(str.
61-74) i Dvojbe oko internacionalizacije leksika na primjeru
hrvatskoga glazbenog i računalnog nazivlja (str. 74-82)
Turk, M., Naznake o podrijetlu frazema, Fluminensia, 1-2, 1994,
str. 37-47.
Turk, M. – Opašić, M., «Linguistic Borrowing and Purism in the
Croatian Language», Suvremena lingvistika br. 65, sv.
1, 2008. (dostupan i prijevod)
Turk, M., Jezično kalkiranje u teoriji i praksi – Prilog
lingvistici jezičnih dodira, 2013. (odabrana poglavlja)
IZBORNA LITERATURA Babić, S., Njemačke posuđenice u hrvatskom
književnom jeziku, u: Hrvatska jezikoslovna čitanka,
Zagreb 1990.
Dürrigl, M.-A., Hungarizmi u hrvatskom književnom jeziku, Jezik,
4, 1988, str. 97–100.
Filipović, R., Anglicizmi u hrvatskom ili srpskom jeziku:
porijeklo, razvoj, značenje, Zagreb 1990.
Jernej, J., Sugli italianismi penetrati nel serbo-croato negli
ultimi cento anni, Studia Romanica, 1-2,
1956, str. 54-82.
Ivir, V., «Semantička neodređenost internacionalizama i njene
posljedice za prevođenje», Suvremena lingvistika 41/42,
1996.
Menac, A., Svoje i posuđeno u frazeologiji, Strani jezici, 1,
1972, str. 9-18.
Mihaljević, M. i Hudeček, L., Anglizmi u hrvatskom jeziku -
normativni problemi i leksikografska
obradba, Zbornik radova HDPL, Jezična norma i varijeteti, 2000,
str. 335-341.
Muhvić-Dimanovski, V., Prevedenice – jedan oblik neologizama,
Rad HAZU - knj. 446, Zagreb 1992,
str. 93-205.
-
Muljačić, Ž., Tri težišta u proučavanju jezičnih elemenata
"stranog" porijekla, Rasprave Instituta za
hrvatski jezik i jezikoslovlje, 22/23, 1997/98, str.
265-280.
Nyomárkay, I. Ungarische Vorbilder der kroatischen
Spracherneuerungen, Budapest, 1989.
Rammelmeyer, M., Die deutschen Lehnübersetzungen im
Serbokroatischen. Beiträge zur
Lexikologie und Wortbildung, Wiesbaden 1975.
Samardžija, M.: «Utjecaj sociopolitičkih mijena na leksik
hrvatskoga jezika u XX. stoljeću». Croatica, XXVII, 45-46
Samardžija, M., «O egzotizmima u hrvatskom književnom jeziku»,
Jezik, XXXVII, sv. 3, 1990.
Sočanac, L. Hrvatsko – talijanski jezični dodiri (s rječnikom
talijanizama u standardnome hrvatskom
jeziku i dubrovačkoj dramskoj književnosti). Nakladni zavod
Globus, Zagreb, 2004.
Škaljić, A., Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku, 1966.
Turk, M., Njemačke primljenice u hrvatskom jeziku, Nemzetközi
Szlavisztikai Napok, Szombathely,
1995, 183-193.
Turk, M., «Semantičke posuđenice – jedan oblik prevedenica»,
Filologija 30-31, 1998.
Turk, M., Semantičke posuđenice u hrvatskome jeziku, Croatica,
45-46, 1997, str. 203-213.
Turk, M. i Pavletić, H., Posrednički jezici u kalkiranju,
Rasprave Instituta za hrvatski jezik i
jezikoslovlje, 25, 1999, str. 359-375.
Turk, M.: «Kalkovi: jezične inovacije i normativni problemi», u
Od fonetike do etike
Turk, M.: «Latentni stranojezični utjecaj na hrvatski jezik»,
Zbornik zagrebačke slavističke škole
Turk, M.: «Razumljivost i stilske značajke kalkova»,
Fluminensia, god. 15. (2003.), br. 1
Turk, M., Opašić, M., Kulturno-povijesni kontekst kalkiranja u
hrvatskome jeziku, Kroatologija, br. 1, 2010, str. 300–
315.
Popis obvezne i izborne literature dopunjava se recentnim
radovima, kao i radovima potrebnima za pisanje seminarskih
radova.
V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE Studenti su
dužni redovito pohađati nastavu predavanja i seminara za što
dobivaju 1 ECTS. U slučaju da imaju više izostanaka nego što je
dopušteno moraju pisati dodatne zadatke ili seminarski rad. Ako je
student izostao s nastave više od 70%, nema pravo pristupanja
aktivnostima koje se ocjenjuju te se ocjenjuje ocjenom F i mora
ponavljati kolegij. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA
Nastava Sustav MudRi Konzultacije Mrežne stranice Fakulteta i
Odsjeka
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Studenti smiju kontaktirati s
nastavnicima za vrijeme nastave, nakon nastave i na konzultacijama
ili elektroničkom poštom. Za vrijeme neradnih dana nema
kontaktiranja elektroničkom poštom. Pri komunikaciji elektroničkom
poštom studenti su dužni koristiti službenu fakultetsku e-adresu
(ffri-adrese), a u potpisu navesti svoje puno ime i prezime.
Obraćanje sa zajedničkih e-adresa nije dopušteno. Nastavnicima se u
ime cijele grupe može obratiti jedino demonstrator/ica sa svoje
e-adrese. NAČIN POLAGANJA ISPITA Pisani međuispit. Istraživanje.
Seminarski rad. Detaljnije vidjeti pod SUSTAV OCJENJIVANJA. OSTALE
RELEVANTNE INFORMACIJE Studenti su dužni pridržavati se dogovorenih
rokova pri predaji seminarskoga rada, usmenome izlaganju
seminarskoga rada te pisanju međuispita. Ako student rad preda
izvan dogovorena roka, oduzima mu se 10 ocjenskih bodova. Student
mora imati ostvarene minimalne ocjenske bodove iz svih aktivnosti
koje se ocjenjuju kako bi završna ocjena bila pozitivna. Svako
neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra
se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim
važećim aktima!
-
ISPITNI ROKOVI Zimski 9. i 23. veljače 2015. u 9 sati
Proljetni izvanredni 9. travnja 2015. u 9 sati
Ljetni ------- Jesenski
izvanredni 1. i 8. rujna 2015. u 9 sati
VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS
TEMA) DATUM NAZIV TEME
14. 10. 2014. Upoznavanje s izvedbenim planom i sadržajima
kolegija Izbor teme istraživanja
21. 10. 2014. Predavanje: Sociolingvistika; Teorija i praksa
lingvistike jezičnih dodira
28. 10. 2014. Predavanje: Kulturna difuzija i akulturacija.
4. 11. 2014.
Predavanje: Bilingvizam/multilingvizam u sinkroniji i
dijakroniji (supstrat, superstrat, adstrat, miješanje jezika).
Jezična difuzija/posuđivanje: unutarjezično (međudijalekatsko)
prožimanje i posuđivanje; izvanjezično (međujezično)
posuđivanje.
11. 11. 2014. Predavanje: Jezik davalac, jezik primalac, jezik
posrednik. Evidentno posuđivanje: posuđenice, tipovi
posuđenica.
18. 11. 2014. Predavanje: Adaptacija riječi stranog podrijetla;
primarna i sekundarna adaptacija, jezične interferencije,
kompromisna replika; adaptacija na ortografskoj, fonološkoj,
morfološkoj i semantičkoj razini.
25. 11. 2014. Predavanje: Utjecaj posuđenica na sintaktičku
normu. Stilističke funkcije posuđenica.
2. 12. 2014. Predavanje: Latentno posuđivanje: prevedenice
(kalkovi) 9. 12. 2014. Seminar: Izlaganje i analiza studentskih
istraživačkih radova
16. 12. 2014. Seminar: MEĐUISPIT 23. 12. 2014. Seminar:
Izlaganje i analiza studentskih istraživačkih radova
13. 1. 2015. Seminar: Izlaganje i analiza studentskih
istraživačkih radova
20. 1. 2015. Seminar: Izlaganje i analiza studentskih
istraživačkih radova
27. 1. 2015. Seminar: Izlaganje i analiza studentskih
istraživačkih radova
-
S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u
Rijeci
Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska
tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa:
[email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr
MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455
IZVEDBENI PLAN
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Pragmalingvistika
Studij HJK Semestar III. Akademska godina 2014/2015. Broj ECTS-a 4
Nastavno opterećenje (P+S+V) 15 + 15 + 0 Vrijeme i mjesto
održavanja nastave srijedom 16.15–18.00 ; prostorija 701 Mogućnost
izvođenja na stranom jeziku po dogovoru Nositelj kolegija prof. dr.
Lada Badurina
Kabinet 705 Vrijeme za konzultacije (slobodna studijska godina;
e-pošta)
Telefon 265-661 e-mail [email protected]
Suradnik na kolegiju dr. phil. Nikolina Palašić Kabinet 718
Vrijeme za konzultacije četvrtkom 16.15–17.45 Telefon
265-668
e-mail [email protected] II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA
SADRŽAJ KOLEGIJA Jezična poruka kao situacijski uključena
jedinica. Kontekst. Signali kontekstualne uključenosti. Diskurs.
Analiza diskursa. Govorni činovi. Klasifikacija i funkcije govornih
činova. Sekvenca. Konstitutivna pravila govornih radnji.
Kooperacijski princip. Konverzacija. Konverzacijske maksime.
Konverzacijske implikature. Referencija: kataforički i anaforički
odnosi. Deikse. Presupozicije. Teorija relevantnosti. Teorija
komunikacijskog djelovanja. Komunikacijsko polje. Nejezična
komunikacija. Manipulacija jezikom. Ideologizacija OČEKIVANI ISHODI
KOLEGIJA Očekuje se da će studenti nakon odslušanoga kolegija i
ispunjenih svih obaveza biti sposobni:
definirati osnovne termine iz područja pragmalingvistike
objasniti teorijske pristupe proučavanju jezika u kontekstu
prepoznati i objasniti govorne činove u odabranom tekstu imenovati
i objasniti osnovne značajke kooperacijskog principa provesti
analizu odabranoga teksta s pragmalingvističkog i semantičkog
aspekta zaključiti o načinima funkcioniranja jezičnih poruka u
konkretnoj komunikacijskoj situaciji primijeniti načela
pragmalingvistike u vlastitim proučavanjima jezika
NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radx x x x
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo
III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS
BODOVIMA MAX BROJ BODOVA
Pohađanje nastave 1 - Kontinuirana provjera znanja 1 0,5 25
Kontinuirana provjera znanja 2 0,5 25 Kontinuirana provjera znanja
3 1 20 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 4 100
Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se
ocjenjuje:
-
Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se
provjera znanja provodi tijekom nastave Kontinuirana se provjera
znanja provodi putem kolokvija i seminarskog rada: 1. kolokvij –
Provjera razumijevanja temeljnih pojmova na analizi zapisa
konkretne komunikacijske situacije 2. kolokvij – Ispitivanje
poznavanja osnovne literature seminarski rad – odabir tema za
seminarski rad izvršit će se tijekom nastave Kolokviji su pismeni
ispiti sastavljeni pitanja otvorenog tipa. Kriterij za ostvarivanje
bodova na kolokviju je najmanje 50% točno riješenih zadataka. 1. i
2. kolokvij donose najviše po 25 bodova, a seminar donosi najviše
20 bodova (25+25+20=70). Za pozitivan rezultat na 1. kolokviju
studenti moraju ostvariti 12 ili više bodova. Ostvarenih 12 bodova
na testu jednako je 12 ocjenskih bodova, 13 bodova na testu 13
ocjenskih bodova… 25 bodova na testu jednako je 25 ocjenskih
bodova. Za pozitivan rezultat na 2. kolokviju studenti moraju
ostvariti 13 ili više bodova. Ostvarenih 13 bodova na testu jednako
je 13 ocjenskih bodova, 14 bodova na testu 14 ocjenskih bodova… 25
bodova na testu jednako je 25 ocjenskih bodova. Za pozitivan
rezultat na seminarskom radu studenti moraju ostvariti 10 ili više
bodova. Ostvarenih 10 bodova na seminaru jednako je 10 ocjenskih
bodova, 11 bodova na seminaru 11 ocjenskih bodova… 20 bodova na
seminaru jednako je 20 ocjenskih bodova. Pristup popravku kolokvija
omogućit će se u dodatnom terminu: - studentima koji su na 1.
kolokviju u redovitom terminu ostvarili 12 ili manje bodova -
studentima koji su na 2. kolokviju u redovitom terminu ostvarili 13
ili manje bodova - studentima koji zbog zdravstvenih razloga nisu
mogli pristupiti polaganju kolokvija u redovitom terminu -
studentima kojima je termin nastave iz kolegija Pragmalingvistika
kolidirao s drugim studijskim obavezama Uvjet za izlazak na završni
ispit pozitivan je rezultat iz svih triju segmenata kontinuirane
provjere znanja. Popravak 1. i 2. kolokvija održat će se u prvom
redovitom ispitnom terminu u veljači 2012.
Studenti mogu samo jedanput pristupiti popravku kolokvija.
Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno
skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo
pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare
iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do
39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost
tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema
prikazu ispod ovog teksta)
Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih
bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se
konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:
OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ 5 (A) od 80 do 100
ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova 4 (B) od 70 do 79,9
ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova 3 (C) od 60 do 69,9
ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova 2 (D) od 50 do 59,9
ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova 2 (E) od 40 do 49,9
ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova
1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih
bodova 1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih
bodova
IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA Austin, J. L, Kako djelovati
riječima, Disput, Zagreb, 2014. Ivanetić, N., Govorni činovi,
Zagreb 2003. Schrodt, R., Pragmalingvistika, u: Glovacki Bernardi i
dr., Uvod u lingvistiku, priredila Z. Glovacki-Bernardi, Zagreb
2001, 217–234. Škiljan, D., Javni jezik, Izdanja Antibarbarus,
Zagreb 2000. Yule, G., Pragmatics, Oxford Univesity Press: Oxford
1996.
-
IZBORNA LITERATURA Badurina, L., Između redaka: Studije o tekstu
i diskursu, Hrvatska sveučilišna naklada – Izdavački centar Rijeka,
Zagreb – Rijeka, 2008. (odabrana poglavlja) Bourdieu, P., Što znači
govoriti (ekonomija jezičnih razmjena), Naprijed, Zagreb 1992.
Ernst, P., Pragmalinguistik. Grundlagen – Anwendungen – Probleme,
de Gruyter, Berlin 2002. Holly, W., Einführung in die
Pragmalinguistik, Langenscheidt, Berlin 2001. Miščević, N.Potrč,
M., Kontekst i značenje, Izdavački centar Rijeka, Rijeka1987..
Meibauer, J., Pragmatik. Eine Einführung, Stauffenburg, Tübingen
1999. Teorija i mogućnosti primjene pragmalingvistike (zbornik)
HDPL, Zagreb – Rijeka 1999. Pintarić, N., Pragmemi u komunikaciji,
Zavod za lingvistiku filozofskog fakulteta, Zagreb 2002. Škiljan,
D., Granice teksta, u: Tekst i diskurs, zbornik radova HDPL, Zagreb
1997, 9–15.
V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE Studenti su
dužni pohađati nastavu (predavanja i seminare). NAČIN INFORMIRANJA
STUDENATA
predavanja i seminari konsultacije
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
osobno na predavanjima i seminarima konsultacije elektronička
pošta (prema dogovoru; poruke moraju biti potpisane punim imenom i
prezimenom te s naznakom
studijske grupe; podrazumijeva se da poruka mora biti napisana u
skladu s jezičnim i pravopisnim normama hrvatskoga standardnog
jezika; studentski se radovi u pravilu ne šalju elektroničkom
poštom, nego predaju osobno nastavniku)
NAČIN POLAGANJA ISPITA Ispit je usmeni i polaže se u vrijeme
ispitnih rokova. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno
preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se
intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim
aktima! ISPITNI ROKOVI
Zimski 4. 2. 2015. u 13.00; 18. 2. 2015. u 13.00 Proljetni
izvanredni 8. 4. 2015. u 13.00
Ljetni 17. 6. 2015. u 13.00; 1. 7. 2015. u 13.00 Jesenski
izvanredni 4. 9. 2015. u 13.00; 11. 9. 2015. u 13.00
VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS
TEMA) DATUM NAZIV TEME 22. 10. Terminologija. Predmet istraživanja.
Definicije. Pragmalingvistika kao lingvistička disciplina. 29. 10.
Jezična poruka kao situacijski uključena jedinica. Kontekst.
Signali kontekstualne uključenosti. 5. 11. Diskurs. Kritička
analiza diskursa.
12. 11. Teoretska podloga jezičnog djelovanja. Presupozicija i
inferencija. 19. 11. Govorni činovi. Klasifikacija i funkcije
govornih činova. 26. 11. Kooperacijski princip. Konverzacija.
Konverzacijske maksime 3. 12. Konverzacijske implikature.
Referencija: kataforički i anaforički odnosi.
10. 12. Presupozicije. Teorija komunikacijskog djelovanja.
Komunikacijsko polje. 17. 12. Manipulacija jezikom. Ideologizacija
jezika. 14. 1. Pragmalingvistika kao opća teorija znaka.
Pragmalingvistika kao teorija jezičnoga djelovanja. 21. 1.
Pragmalingvistika kao teorija razgovora. Pragmalingvistika kao
teorija teksta. 28. 1. Terminologija. Predmet istraživanja.
Definicije. Pragmalingvistika kao lingvistička disciplina.
-
S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u
Rijeci
Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska
tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa:
[email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr
MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455
IZVEDBENI PLAN
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Semantika (izborni
kolegij)Studij Diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti
Semestar III. Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 4 Nastavno
opterećenje (P+S+V) 15+0+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave
Ponedjeljkom u F-601: predavanja + seminari od 12.15 do 13.45
Mogućnost izvođenja na stranom jeziku NE Nositelj kolegija Dr. sc.
Maja Opašić, poslijedoktorandica
Kabinet 610 Vrijeme za konzultacije Ponedjeljkom od 14 do 15
sati i četvrtkom od 10 do 11 sati
Telefon 051 265 678 e-mail [email protected]
Suradnik na kolegiju Kabinet
Vrijeme za konzultacije Telefon
e-mail II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA
SADRŽAJ KOLEGIJA Povijest semantike. Generativna semantika.
Kognitivna semantika. Značenje. Definicije značenja. Analiza i opis
značenja. Komponencijalna analiza. Semantička obilježja. Semantem,
semem, sem. Tipovi značenja (konceptualno, konotativno,
stilističko, afektivno, reflektirano, kolokativno, tematsko).
Leksička sem