GODI[TE 125. - ZAGREB, 2006. ISSN 1330-3635 - csprog.netcsprog.net/whps/php/arhiva_pcela/2006-04.pdf · za pravljenje ekolo{ke prihrane tada }emo izabrati nekoliko ekolo{kih p~elinjih

4GODI[TE 125. - ZAGREB, 2006.

ISSN 1330-3635

^ASOPISHRVATSKOG P^ELARSKOG SAVEZA

Stru~ni ~asopis ”Hrvatska p~ela” osnovaloje Hrvatsko-slavonsko p~elarsko dru{tvo uOsijeku 1881. godine, te je u po~etku tiskankao ”Slavonska p~ela”, zatim kao ”Hrvatskap~ela” i ”P~ela”. To je jedan od najstarijih

p~elarskih ~asopisa u svijetu.

BROJ / NUMBER 4

NAKLADNIK

Hrvatski p~elarski savezPavla Hatza 5.10000 ZAGREB

Telefon: (01) 48 19 536Fax: (01) 48 52 543

E-mail: [email protected]

@iro ra~un: 2484008-1100687902

IZDAVA^KI SAVJET

Predsjednik:dr. sc. Zdravko Lakti}

^lanovi:dr. sc. Drago Bodako{

Darko Bodi{prof. dr. Nikola Kezi}

Andrija Marti}Irena Sudarevi}Drago Suman

Nikola Vujnovac

UREDNI[TVO

dr. sc. Dragan Bubalomr. sc. Nikola Capandr. sc. Maja Dra`i}

Slavko Laba{Stjepan @ganjer

GLAVNI UREDNIK

Vedran Lesjak, dipl. ing. agr.

LEKTORICA

Jasenka Ru`i}, prof.

LIKOVNA OPREMA

Rudolf [panjol

GODI[TE / YEAR 125 TRAVANJ / APRIL 2006.

U ovom broju / In this issue73

74

78

80

84

91

93

95

96

Prakti~no ula`enje u ekolo{ko p~elarenje – o`ujak /Practical advice for organic beekeeping – AprilLovro Krni}

Ose u p~elinjaku / Wasps on apiaryMiroslav Farka{

Hunjadijeva prevrnuta ko{nica / Hunjadi’s inverted beehiveDejan Kreculj

Uzgoj matica pomo}u nicot na~ina / Nicot system bee-queen breedingMilan Ja}imovi}

Dopisi / Letters

Vijesti iz Saveza / News from Association

Iz p~elarskih udruga / From beekeeping associations

In memoriam / In memoriam

Oglasi / Advertisements

Slika na naslovnoj stranici: Muha umornoj p~eli krade pelud (Foto: M. Farka{)

Br. 3 - 2006

73

Prakti~noula`enje uekolo{kop~elaranje

LOVRO KRNI]*

Radovi u travanju

Smatram da smo ve} ugovo-rili nabavku ekolo{kih p~eli-njih zajednica ili ekolo{kih ro-jeva, pa je sada vrijeme daih prenesemo na va{ novoos-novani ekolo{ki p~elinjak, noprije samog preseljenja potre-bno je napraviti slijede}e: Odekolo{kog p~elara od kojega}emo kupiti –nabaviti ekolo{kep~elinje zajednice ili rojeve za-tra`it }emo preslik njegovogekolo{kog Upisnika i preslik2. stru~nog nadzora od pro{legodine, ova dva dokumenta}emo predo~iti na{oj Nadzornojstanici. Sa ekolo{kim p~elaromod kojega kupujemo-nabav-ljamo ekolo{ke p~ele porazgo-varat }emo o zdravlju p~ela,starosti matice, da li je ma-tica obilje`ena, kako su i ka-da tretirane protiv varoe, dali su mirne i sve ono {to mi

teoretski znamo, a smatramoda }e nam trebati u prak-ti~nom ekolo{kom p~elarstvu.Ako smo ugovorili kupovinutada }emo donijeti na{e prazneekolo{ke ko{nice, te }emopreuzeti kupljene- nabavljeneokvire sa svim {to je na nji-ma (p~ele, legla, matica, sa}e,med, pelud) u na{e ko{nice tena{e ko{nice staviti na mjestokupljenih zajednica. Nave~erkada sve p~ele u|u u ko{nicutada }emo zatvoriti leto, izvu}iladicu iz podnice, polijepitiljepljivom trakom podnicu, na-stavak i poklopac, te pa`ljivoprenijeti na na{ novoosnovaniekolo{ki p~elinjak, te ih postavi-ti na ve} pripremljena posto-lja i nakon pola sata otvoritileto. Najbolje je kupiti zajed-nice sa deset okvira napu~enihp~elama, jer }e se ove brzorazviti. Ako smo ranije ugo-vorili prirodne rojeve {to je inajbolje, tada }emo odnijetina ekolo{ki p~elinjak na{uko{nicu sa ekolo{kim satnimosnovama u koje }emo istrestiroj kome }emo dodati jedanmedni okvir od ekolo{kog

p~elara. Roj treba te`iti naj-manje oko dva kilograma. Sveostalo }emo napraviti kao kodprevo`enja p~elinjih zajedni-ca.

Ne preporu~ujem kupovinu-nabavu ekolo{ke zajednicerazrojavanjem zbog toga {to}e mladi ekolo{ki p~elar imatipuno muke da ih razvije dopunog kapaciteta, ali Zakondozvoljava i ovakvu nabavu.Druge na~ine nabavke eko-lo{kih zajednica ili rojeva sakonvencionalnog p~elinjaka mo-ra odobriti Nadzorna stanica.Sutradan po preseljenju na{ihekolo{kih ko{nica, na{e za-jednice mo`emo ekolo{ki po-ticajno prihraniti, a na ladicupodnice mo`emo staviti „vile-du“ na koju }emo istresti 30mililitara 60% mravlje kiseline,ako je temperatura vi{a od12°C, a mo`emo ih tretiratimlije~om kiselinom raspr{ava-njem protiv varoe.

Sada je vrijeme spajanja eko-lo{kih p~elinjih zajednica, toje ve} poznata metoda, na me-

* Lovro Krni}, ekolo{ki p~elar

Hrvatska p~ela

74

di{te srednje (jake) ekolo{kep~elinje zajednice stavit }emo~isti pak-papir (nikako novine)kojega }emo izbu{iti na 5-6mjesta olovkom i na taj pa-pir stavit }emo nastavak slabezajednice, p~ele }e ubiti jed-nu maticu, uvijek slabiju, a os-tat }e bolja i mla|a, za 7-8dana papir mo`emo skinuti.Oko polovice travnja ili u dru-goj polovici travnja ili kao malapribli`na orijentacija kada buducvale vo}ke ili divlje tre{nje,a dan bude lijep sa tempe-raturom oko 18 stupnjeva cel-zija izvr{it }emo PRVI ZAH-VAT sa kojim }emo pro{iritileglo i omogu}iti mladim p~ela-ma izgradnju sa}a, sada bi za-jednice trebale imati najma-nje 4-6 okvira zatvorenog legla,napraviti }emo slijede}e:- Ako su zajednice zimovalena dva nastavka, tada }emoih jednostavno zamijeniti,gornji }emo staviti dolje, adonji gore, sada u gornji na-

stavak stavit }emo 2-3 okvi-ra sa ekolo{kim satnim os-novama.

- Ako je zajednica zimovalana jednom nastavku, tada}emo staviti jo{ jedan na-stavak sa ekolo{kim satnimosnovama, s tim {to }emoodozdo dignuti jedan do dvamedna okvira ili 1-2 okvirazatvorenog legla. U oba slu-~aja matica }e u gornjim nas-tavcima le}i jaja.

- Ako je zajednica sa 3 okvi-ra zatvorenog legla, tada}emo ta tri okvira razmaknu-ti u lijevu i desnu stranu, ana njihovo mjesto staviti eko-lo{ke satne osnove. Trebazapamtiti od sada pa u bu-du}e pregled }emo vr{iti sva-kih 12-14 dana, a tada }emoimati dobrih rezultata u me-du, a i zajednice nam sene}e rojiti.

Ako ̀ elimo sakupiti ne{to pe-luda jer }e nam pelud trebati

za pravljenje ekolo{ke prihranetada }emo izabrati nekolikoekolo{kih p~elinjih zajednicana ~ije leto }emo staviti hva-ta~ peluda, moramo voditira~una da hvata~ ne dr`imostalno ve} povremeno i da namnavedene p~elinje zajednice neoslabe. Sakupljeni pelud je naj-bolje svaki dan skidati i osu{itite ga spremati u dobro za-tvorene staklenke ili ga odmahkonzervirati sa medom.

Sada su nam prognoze za 4-5 dana prili~no to~ne te se sadosta sigurnosti mo`emo rav-nati prema njima, ako su na-jave jako lo{eg vremena sani`im temperaturama koje }epotrajati vi{e od 3 dana tada}emo zajednicama dati eko-lo{ku poticajnu prihranu, kakomatica ne bi prestala le}i ja-ja. Ovu prihranu moramo evi-dentirati i prijaviti na{oj Nad-zornoj stanici kao i razlog zbogkoga smo to u~inili.

Ose up~elinjaku

MIROSLAV FARKA[*

Ose su oduvijek bile problemna p~elinjaku. Ulaze na letou ko{nicu, kradu med, otvara-ju leglo i uznemiruju p~ele.Nisam jedan put gledao bor-bu izme|u stra`arica i ose, aosa je u pravilu izlazila kao

pobjednik. Tome pridonosi ~i-njenica da osa ima gladak`alac, da mo`e ubosti vi{e pu-ta i pri tome, za razliku odp~ele, ostati `iva.

Borba protiv osa

Na po~etku svoje «lova~ke»karijere, ose i str{ljene loviosam onako kako su mi savje-tovali stariji i iskusniji p~elari.Rekli su mi: Nalije{ malo piva u tamnubocu, stavi{ je u p~elinjak igamad }e se sama podaviti.Isprobao sam tu metodu, alinije bila ba{ pokazala naro~itodjelotvorna. Ose su ~esto,`ude}i za svjetlom, izlazile iz

boce prije nego su se utopile.To je naro~ito bilo izra`enoako je ve} bilo mrtvih osa uboci. Novoprido{le su jedno-stavno sletjele na njih, napilese piva i sirupa, te izletjelevan.

Isku{ao sam i klopke koje semogu kupiti u ve}im trgo-va~kim centrima. Ni to nijebilo posve uspje{no. Skupe su,a ne ba{ djelotvorne.

Probao sam i s prerezanom bo-com od Cole i okrenutim gor-njim dijelom naopako, poputlijevka. Ni ta metoda ne rje{avaposve problem. Osim toga, bocutreba staviti pod krov jer ju

* Miroslav Farka{, p~elar

prva ki{a napuni vodom i raz-rijedi teku}inu/mamac. Kadbocu stavimo pod krov, do njene dopire sunce, a onda osei str{ljeni u nju nerado ulaze.Osim toga, klopke treba raz-mjestiti po cijelom p~elinjakui oko njega, a ne mo`e sesvugdje na}i krov.

Malo sam razmi{ljao, malo pro-matrao i do{ao na ideju. Mo-ja se zamisao temeljila na poj-mu poznatom kao POZITIVNIFOTOTROPIZAM, a to je svo-jstvo kukaca da se kre}u pre-ma izvoru svjetla. Zbog togsvojstva, ~ep uvijek treba bitina boci, koja slu`i kao klop-ka (slika 1.). Otvori na koje}e kukci ulaziti bu{e se naknad-no na donjoj tre}ini boce.

Promjer rupa je oko 10 mm, aovisi o tome {to `elite loviti.

Da bi se bolje uo~io moj na~inbu{enja rupa, u ve} izbu{enerupe stavio sam obojene dr-vene tiple. To ne zna~i da jetaj na~in i raspored idealan.Jednostavno, meni se takosvi|a (slika 2.).

Na bocu uvijek zave`em {pagukako bih boce lak{e postaviona `eljeno mjesto. Uglavnomsu to stupovi za lozu i granedrveta. Bocu nikada ne stav-ljam na tvrdu podlogu iz jed-nostavnog razloga da ih ma~keili vjetar ne prevrnu.

Teku}ina u boci je mje{avinapiva, sirupa od jagoda, octa(vinskog ili jabu~nog) i vode.Ocat se stavlja da odbija p~ele(slika 3.).

Neki autori preporu~uju jabuko-va~u i ostale vo}ne rakije, te

mo{t. Kao najekonomi~nijerje{enje preporu~a se sirup odnaran~e ([ver).

Stane Plut, poznati slovenskip~elar-fotograf savjetuje dase kvasac stavi u teku}inu/ma-mac kako bi se potaknulo alko-holno vrenje. Nusprodukt vre-nja je CO2, koji }e br`eomamiti kukca u klopci ismanjiti mogu}nosti da prona|eotvor i pobjegne (slika 4.).

Koja jeprednost ovakopripremljene boce?

Osnovna je prednost ta {toklopka funkcionira bez obzirana to da li je u boci svje`ateku}ina ili je klopka ve} punaugu{enih kukaca. U oba slu-~aja, ve}ina kukaca koji u|u,ne}e vi{e izi}i. U prvom slu~aju}e se utopiti, isto kao i uobi~noj boci. U drugom slu~aju,

Str{ljeni (Vespa crabro)

Spadaju me|u najve}e ose, a gnijezda gradi na za{ti}e-nim mjestima, pod strehom, u {upama ili pod krovovima,u {upljim stablima, od nekoliko katova sa}a, stanicamaokrenutim prema dolje. Sve to omotaju s vi{e listova po-put papira tankim, sa`vakanim drvom. Svake godine uprolje}e, oplo|ena ̀ enka koja je prezimila u skloni{tu, gra-di novo gnijezdo i nikada ne useljava u staro, pro{logodi{nje.Str{ljeni love p~elu u letu, naj~e{}e pred samim ulazom uko{nicu. Osim pred ko{nicom, p~ele love i za vrijeme od-laska ili dolaska na pa{u. Uhva}enu p~elu odnose na obli`njedrvo, gdje joj iz mednog mjehura isi{u nektar, a prsnemi{i}e sa`va~u, pomije{aju sa slinom te ih tako pretvoreu sluzavu ka{u, kojom hrane pomladak. Kada jedan str{ljenpo~ne s lovom, ubrzo dovede i drugoga, a onda onidovedu svaki po jo{ jednoga i tako ih je sve vi{e u na-padaju. P~ele su protiv tako velikog i oklopljenog pro-tivnika kao {to je str{ljen potpuno nemo}ne. Str{ljeni lovei no}u, za punog mjeseca, ako su no}i vedre. Radijus lo-va im je oko 1500m od gnijezda. Zato treba uni{tavatistr{ljenjake (str{ljenova gnijezda) na {irem podru~ju okop~elinjaka. Postoji zabluda u p~elarskoj literaturi da seodrasli str{ljeni hrane mesom kukaca, naro~ito p~ela. Tonije to~no, zato jer odrasla jedinka str{ljena nije u stanjuprobaviti krute bjelan~evine. Odrasle jedinke hrane se sokovi-ma drveta i sokovima koje isisaju iz raspucalog vo}a, tedrugim slatkim tvarima koje na|u u prirodi. Svoje li~inkehrane bjelan~evinama, naj~e{}e dijelovima kukaca. Poseb-na su im poslastica p~elinje li~inke. Zato je p~elinje leg-lo ~esto na meti str{ljenovih napada~kih pohoda.

Br. 3 - 2006

75

kad na povr{ini plivaju ve}ekoli~ine mrtvih kukaca, osa ilistr{ljen u}i }e u bocu, sletjetina mrtve kukce, napiti seteku}ine ili nakupiti bjelan-~evine i poletjeti prema gore.Budu}i da je gornji otvorzatvoren, uhva}ena osa ilistr{ljen }e u gornjem dijeluboce letjeti sve dok se ne is-crpe i padnu na dno boce.Lete}i i ma{u}i krilima, kukackoji je zarobljen u boci,potaknut }e {irenje mirisateku}ine/mamca izvan boce([ver).

Jo{ jedna bitna prednost bo-ce/klopke jest {to je znatnosmanjena potro{nja teku}i-ne/mamca, a to zna~i znatnuu{tedu novca. Pivo ba{ i nijejeftino.

Klopka najbolje rezultate da-je kada je obje{ena na sun~a-nome mjestu.

Ne smeta joj ki{a – za~eplje-na je odozgo.

Malo slo`enija klopka radi setako da se boca prepolovi. U

donju polovicu boce nalije seve} opisana smjesa (mo`e i ri-ba ili pile}e meso), a gornjase polovica iznutra prema`eljepilom za mi{eve. Dijelovi seponovno spoje i zalijepe ljep-ljivom trakom (slike 5. i 6.).Budu}i da sam je stavioneposredno uz mjesto na ko-jem je bilo vi{e osinjaka, i ulovje bio bogat primjerenopolo`aju na kojem je postav-ljena boca - klopka. Ina~e, uzose se na|e i pokoji str{ljeni dosta muha. I ose i str{ljeninaro~ito rado ulaze kada je

Slika 1. (Foto: M. Farka{) Slika 2. (Foto: M. Farka{) Slika 3. (Foto: M. Farka{)

Slika 4. (Foto: M. Farka{) Slika 5. (Foto: M. Farka{) Slika 6. (Foto: M. Farka{)

Hrvatska p~ela

76

teku}ina u boci ve} zasi}enamrtvim kukcima. Tada dolazepo bjelan~evine za prehranusvojega legla.

Ulovljenim osicama i str{lje-nima hranite je`eve, a oni }evam to vratiti tako {to }e pop~elinjaku skupljati mrtve iliugibaju}e p~ele i time vas oslo-boditi posla dezinfekcije tlaoko p~elinjaka.

Osim ovih klopki, na svim«strate{kim polo`ajima» u p~e-linjaku imam postavljene reketeza badminton i mlatilice zamuhe. Reketom lovim str{ljene.Naime, kada str{ljen do|e predleto ko{nice i izabere p~elukoju }e napasti, kratko zas-tane. Taj trenutak treba isko-ristiti da ga se odvali reke-tom. Pogo|en, pukne kao stak-lo. Ako pri tome pogodite ikoju p~elu, nije {teta. Tajstr{ljen bi ih pobio na stotine.Mlatilicom za muhe uni{tavamose koje sjedaju po ko{nica-ma ili dolaze na pojilo zap~ele.

Osim toga, za primamljivanjeosinih matica u prolje}e do-bro je staviti komad grubo pi-

ljene jelovine – ostatke odkrovne gra|e. Matice s nje ski-daju komadi}e drva kojeupotrebljavaju za izgradnju gni-jezda, pa }e na nju rado dola-ziti. Tu ih, naravno, ~ekate vis mlatilicom za muhe. Uni{tiv{imaticu u prolje}e, uni{tili stecijelo leglo koje bi ona zaleglatijekom godine, a to nije malibroj.

Insekticid u spreju, ru{enje osi-njaka, posipavanje ulaza u osi-njak insekticidom u prahu, za-lijevanje vru}om vodom, poli-

jevanje petrolejem i paljenje,paljenje traka sumpora, ako jegnijezdo u duplji ili nekomdrugom ograni~enom prosto-ru – to su sve na~ini kojimamo`emo znatno smanjiti brojtih, za p~ele opasnih {teto~ina.

Napomena

Primjenjuju}i sve ove metode,ne morate se bojati da }eteporemetiti biolo{ku ravnote`una mikrolokaciji va{eg p~eli-njaka. Naime, zbog obilja hraneu p~elinjaku, ose se enormnorazmno`avaju. Ako od 10uni{tite devet, jo{ }e ih uvi-jek ostati vi{e nego ih je bi-lo prije nego ste na odre-|enome mjestu postavili p~eli-njak.

Prije deset godina kupio samovo malo imanje na kojem sa-da p~elarim. Imanje je malo,a krovova puno. Tada, podsvim tim krovovima zajednonije bilo osinjaka koliko sadaima na samo nekoliko kvadra-ta krova.

Obi~na osa(Vespa vulgaris)

Na{a naj~e{}a osa, gradi velika gnijezda, sli~na str{ljenovim,ali ispod zemlje. Ulazi u ko{nicu iz koje krade med ilili~inke. Kra|a je naro~ito ~esta za hladnijih dana, kadap~ele jo{ ne izlaze, a ose to koriste da nesmetano u|u uko{nicu. Na poleti{tu love p~ele koje odnose kao hranuli~inkama. Naro~ito su opasne zbog toga {to, idu}i iz ko{niceu ko{nicu, mogu prenositi zarazne bolesti, od kojih isame obolijevaju, naro~ito ameri~ku gnjilo}u legla.

Galska osa(Vespa polistes gallicus)

Ova vrsta ose gradi male osinjake od jednog otvorenogsata na tavanima, pod crijepovima, ispod kamena i nasli~nim za{ti}enim mjestima. Naro~ito joj pogoduju novikrovovi koji izme|u crijepa i daske imaju me|uprostor, ataj je galskoj osi idealan za izgradnju gnijezda. Rado segnijezde i u betonskim kvadrima kojih ima gotovo u svakomp~elinjaku. Izrazito su agresivne i dosadne. Za vrijeme vr-canja mo`ete vidjeti galsku osu na okvirima koje vadite.Sitna je, pa se lako zavla~i kroz pukotine i manje otvorena ko{nicama ili ispod poklopnih dasaka koje ne zatvara-ju dobro.

Br. 3 - 2006

77

Hrvatska p~ela

78

Hunjadijevaprevrnutako{nicaDEJAN KRECULJ*

Ponekad je potrebno u~initine{to sasvim malo, {to }e dru-gome biti jako puno. Ovim ri-je~ima mogla bi se izraziti bitpostupka rada LR ko{nicompoznata kao metoda «prevr-nute ko{nice» petrovaradinskogp~elara Vladimira Hunjadija.Za p~elara tako malo, a zap~elice iznimno zna~ajno.

Klimatski uvjeti u na{im kra-jevima stvaraju p~elarimamnoge brige, pa izme|u osta-log moraju posti}i dovoljno bu-ran razvoj p~elinjih zajednicakoji bi osigurao dovoljno razvi-jene zajednice u vrlo kratkomrazdoblju od kraja zime dobagremove pa{e. Svibanj tre-ba do~ekati spreman za glavnukvalitetnu pa{u sa zdravim isna`nim zajednicama, u rad-nom raspolo`enju.

Kako pomo}i p~elinjim zajed-nicama da se {to bolje razvi-ju? Ovisno o tipu ko{nice, alitako|er o mogu}nosti i vje{ti-ni samog p~elara, ima vi{ena~ina. Osim ve} poznatih «kla-si~nih» postupaka, spomenut}emo i jedan, naizgled maloneobi~an, ali u dugogodi{njojpraksi na vi{e p~elinjaka pro-vjeren na~in.

Poznato je da bilo kakav u-nos, osobito ako je obilan,poti~e maticu na bolje zalije-ganje. Najbolje je kada je toprava, prirodna pa{a, ali akoje nema, ve}ina p~elara prisi-ljena je prihranjivati sirupomod industrijskog {e}era. Tadap~ele moraju iskoristiti njimastranu materiju, ali drugog iz-bora nemaju. Logi~no je, p~elase hrani medom od kada jenastala. Zbog opasnosti odameri~ke gnjilo}e ni prihranji-vanje medom nije povoljnorje{enje. Gdje je izlaz? Najjed-nostavnije je p~elama za unosponuditi med koji se nalazi unjihovoj ko{nici, odnosno tre-ba posegnuti za slatkom, ma-lom obmanom; slagati im daunos postoji.

Pri uzimljavanju znatne koli~inezimnice p~ele skladi{te iznadlegla, u dijelu medne kape. Toje vijenac u kojem, ovisno oveli~ini okvira, iako znatnopotro{en, ima i sada dosta me-da. Ova hrana sputava maticuu le`enju jer smanjuje povr{inusa}a korisnu za leglo. P~elartreba osloboditi medni vijenac.Najlak{e je da se okviri okrenu.Ako je to ko{nica A@ tipa,tada nema problema: jedno-stavno se svi okviri okrenu takoda dio koji je bio gore, idedolje. Me|utim, kod ko{nicanastavlja~a, LR i DB tipa,problem su upravo okviri, jerse satono{a razlikuje po du`ini

od donje letvice i okvir fizi~kinije mogu}e okrenuti i umet-nuti u nastavk. Rje{enje je jed-nostavno – treba preokrenuticijeli nastavak. Ljudi moji, dali je to mogu}e?! Da, ne bo-jte se, to je barem lako.

Po{to se p~ele blago nadime,no`em se odvoji plodi{ni na-stavak od podnice ili poluna-stavka ako se on koristi izme|uplodi{ta i podnice. Ako se po-lunastavak ne koristi, potreb-no je pripremiti jednu ili dvi-je letvice, na koje }e se okviriposlije oslanjati. Zatim se ci-jelo plodi{te okrene.

Kod LR ko{nice s poluna-stavkom postupak je sljede}i.(slika 1.) Plodi{te odvojimono`em, lagano ga podignemoi povu~eno unatrag (slika 2.).Zatim prednju stranu nastavkapa`ljivo spu{tamo da do|eiza polunastavka tako da okosredine du`ine plodi{nog na-stavka legne na gornji rub po-lunastavka (slika 3.). Nastavakpodi`emo, stavljamo u vertikalnipolo`aj, naginjemo i pa`ljivospu{tamo na polunastavak (sli-ka 4.). Budu}i da su okviri odjeseni me|usobno dobro zali-jepljeni propolisom, oni }e os-tati jo{ neko vreme slijepljeni,a zatim }e se sami laganospustiti tako da «u{i» plodi{nihokvira legnu na tijelo poluna-stavka.

Slika 1. Slika 2.

Br. 3 - 2006

79

Ako polunastavka nema, tadase cijelo plodi{te skine s pod-nice, na njega se stave letvicepa preko njih podnica, sve seto okrene i postavi na mjestogdje je prije bila ko{nica.

Nedugo potom p~ele }e po~etiotklapati med iz medne kape,koja se na{la u blizini leta,prenosit }e vlastiti med u drugedijelove ko{nice i time ostav-ljati dojam unosa. S drugestrane matica }e ta mjestaodmah zale}i, tako da }emouskoro dobiti plodi{ne okvirezale`ene od gore do dolje, kaousred ljeta.

Da bi stimulacija bila intenzivni-ja, okretanje treba ponavljatisvakih tjedan dana. Za p~elarekoji imaju slobodan samovikend, taj posao treba obav-ljati subotom ili nedjeljom. Os-

Seljenje ko{nice unutar p~elinjakaZima je pro{la i svi p~elari koji nisu preselili p~ele u to vri-jeme unutar p~elinjaka, sada bi mogli imati problema s timposlom. Preseliti ko{nicu 2-3 ili vi{e metra unutar p~elinjakamo`e predstavljati problem. Naime, kao {to znamo, ko{nicu bitrebalo preseliti 2-3km, pa nakon tjedan dva vratiti na `eljenomjesto, jer }e se ina~e p~ele vra}ati na mjesto gdje se ko{nicaprije nalazila. Da se izbjegne takvo dugotrajno rje{enje, mo`emose poslu`iti malim lukavstvom. Poslije 3-4 godine eksperimenti-ranja na svojem p~elinjaku, Bertil Stigemyr iz Amerike odlu~ioje svoje iskustvo podijeliti i s drugim p~elarima. On je ispredizlaza postavio staklenu plo~icu, na oko 15cm, pod pravim kutem.Nave~e, kada se p~ele smire i povuku u ko{nicu, jednostavno jepreseli na `eljeno mjesto. Ujutro kad p~ele po~inju izlaziti, oneudaraju u staklenu pregradu, pa su prisiljene polijetati ukoso pod90°. Takav manevar zbog staklene plo~ice, toliko ih zbuni da semoraju ponovno orijentirati za povratak u ko{nicu. Staklena plo~icaili neka druga prepreka trebala bi ostati nekoliko tjedana, da se

sve stare p~ele priviknu na novipolo`aj ko{nice. Nakon mican-ja plo~ice, p~ele jo{ neko vri-jeme izlaze pod istim kutem uko{nicu. Ovako si mo`emo po-mo}i pri formiranu umjetnihrojeva ili kada zajednicepoja~avamo novim p~elama, {toje mnogo prihvatljivije od raznihpripravaka za omamljivanjep~ela koji se nude na tr`i{tu.

Preuzeto sa:http://www.pcelarstvo-online.tk/

im za razvoj, koristan je i uborbi protiv varoe jer ometanjezin proces sparivanja. Netako davno, u Ma|arskoj jekonstruirana okrugla ko{nicakoja se okretala, upravo stim ciljem. Budu}i da se po-stupak provodi u neposrednojpripremi za glavno vrcanje, sva-ki na~in borbe protiv varoebez uporabe kemikalija velikje doprinos.

Nakon vi{ekratnog okretanjaplodi{ta rezultati }e biti o~iti,a zajednice spreme da do~eka-ju opojne bijele cvjetove bagre-ma. Jedino treba obratiti po-zornost na to da se nakon zad-njeg okretanja okviri ponovnona|u u uobi~ajenom polo`aju,kako bi se sprije~ili problemipri prijevozu na pa{u.

Recimo jo{ samo jedno: sta-riji p~elari }e zasigurno odmah-nuti glavom jer postoji opas-nost da med pocuri iz stani-ca sa}a koje su izgra|ene takoda su blago zako{ene nagore,a sada je to prema dolje.Okrenite okvir i vidjet }ete damed ne curi, a potom razmi-slite robujete li mo`da jo{nekim predrasudama kojima suvas u~ili. Imajte hrabrostinapraviti ne{to neobi~no; u~initeto zbog p~elica, ali i zbog sebe.One }e vam biti zahvalne, avi }ete se osje}ati bolje!

Dejan Kreculj, [email protected]

Slika 3. Slika 4.

Uzgojmaticapomo}unicotna~inaMILAN JA]IMOVI]*

Poruka:Ne misli da je znanje i isku-stvo {to ga stekne{ oko p~elasamo tvoje i da ga treba{ skri-vati i pre{u}ivati. P~elar mo-ra raditi otvoreno i iskreno tesvoje znanje prenositi i drugi-ma, pa }e tek tada koristitip~elarstvu.

Nicot kasetu s pripadaju}omopremom nabavio sam 1996.godine, na sajmu p~elarskogpribora i opreme u Piacenci(Italia, odr`ava se svake go-dine prvi vikend u o`ujku) kodpoznatog proizvo|a~a p~elarskeopreme TOMAS, i od tada je(4-kompleta) stalno koristimna vlastitom p~elinjaku.

Aktivnosti uzgoja matica, kojene navodim u ovom tekstu,iste su kao kod drugih metoda,odnosno kod metode koja seprovodi prema JENTER sustavu.

Opis na~ina p~elarenja (kasete)

Svi dijelovi kasete su od pla-stike. Dimenzije kasete jesu:du`ina 145mm, visina 130mmi debljina 30mm, tako da semo`e ugraditi u sve vrste okvi-ra (ko{nica). Komplet sustava(sl.1), sastoji se od- 200 kom. osnova mati~nja-ka (sl.1-B),

- 100 kom. nosa~a mati~njaka(sl.1-C),

- 100 kom. dr`a~a kompleta,nosa~a i osnove mati~njaka(sl.1-D) i

- 50 kom. za{titnika mati~nja-ka (sl. 1-E)

Prednja strana kasete (slika1A), ura|ena je tako da p~ela-ma i matici stvara slikuzale`enog sa}a sa zatvorenim}elijama, pri ~emu je svakadruga }elija, promatrano ho-rizontalno i vertikalno, otvore-na, odnosno nije zale`ena, au kaseti takvih }elija ima 110.Prednja strana kasete zatvarase poklopcem, koji je izra|enu obliku mati~ne re{etke, a ugornjem dijelu ima kru`niotvor, promjera 14mm s ~e-pom. Otvorene }elije izdu`enesu sa zadnje strane kasete, du-bine prirodne radili~ne }elije.

Zadnja strana kasete(slika 2).

Zatvara se poklopcem, koji ugornjem dijelu ima kru`ni otvorpromjera 14mm s ~epom.

Gornji dio kasete napravljenje tako da se mo`e koristi i

* Milan Ja}imovi},p~elar i uzgajiva} matica

Slika 1. (Foto: M. Ja}imovi}) Slika 2. (Foto: M. Ja}imovi})

Hrvatska p~ela

80

kao kavez za dodavanje ma-tica, prema na~elu Bentonovogkaveza. Kaseta se ugra|uje uokvir tako {to se s dva prilo-`ena vijka 6×50mm, pri~vrstiu okvir za satono{u (slika 1).

Kori{tenje kasete Nicot

Prije upotrebe kasete potreb-no je skinuti zadnji poklopaci sa zadnje strane, na dna iz-du`enih, {upljih }elija navu}iosnove mati~njaka (slika1B).Na taj na~in }e ove }elije imatinormalan oblik dna, promatra-no s prednje strane kasete.Kada smo sve ove }elije po-klopili osnovama mati~njaka,na njezin zadnji dio stavljamopoklopac (slika 2). U ovakopripremljen okvir s kasetom(slika 3) bez prednjeg poklop-ca, ugra|uje se satna osnova(dio satne osnove u koji dolazikaseta se isje~e), i postavljase u plodi{te rodona~elni~kezajednice na poliranje }elija iizradu satne osnove oko kasete.Za{to je va`no da satna os-nova oko kasete bude iz-gra|ena? Razlog je taj {to kadse matica zatvori u kasetu,p~ele normalno komunicirajus maticom preko poklopca ko-ji je u obliku mati~ne re{etkei kre}u se normalno po cjelomokviru. U suprotnom, p~ele bise pona{ale kao da je maticau obi~nom kavezu, te bi okokasete napravile bradu kakobi za{titile matice (gdje nemanormalne komunikacije). Ka-da je satna osnova izgra|enabarem 50%, predve~er vadimookvir s kasetom i na prednjustranu postavljamo poklopac(u obliku mati~ne re{etke) bez

Slika 3. (Foto: M. Ja}imovi})

Slika 4. (Foto: M. Ja}imovi})

Slika 5. (Foto: M. Ja}imovi})

Slika 6. (Foto: M. Ja}imovi})

Br. 3 - 2006

81

~epa za kru`ni otvor, pronalaz-imo maticu i pa`ljivo je krozkru`ni otvor ubacujemo naprednju stranu kasete, a za-tim otvor zatvaramo ~epomkasete. Okvir s kasetom i mati-com vra}amo u plodi{te, gdjeje i bio.

Matica ima samo 110 }elijau koje mo`e polo`iti jaja, i ti-jekom no}i }e ih bez proble-ma zale}i. Sutradan ujutro kon-troliramo zale`enost }elija ka-sete i kad se uvjerimo da susve }elije (ili barem sve) za-le`ene, maticu osloba|amo tako{to skidamo pradnji poklopac(u obliku mati~ne re{etke) (sli-ka 4).

Okvir s kasetom, bez prednjegpoklopca, vra}amo na njego-vo mjesto u ko{nicu.

Ako dan kada smo oslobodilimaticu iz kasete ozna~imo bro-jem 1, ~etvrtog dana ujutro,jaja u svim }elijama kasete bit}e li~inke najmla|eg stadija.To je najpogodniji trenutak dase dodaju te li~inke starter-zajednicama, koje od najmla|egstadija po~inju kao mati~neli~inke.

Prethodno moramo pripremitiokvire, pomo}u kojih osnovemati~njaka s li~inkama doda-jemo uzgajiva~kim zajednica-ma. Na letvice, presjeka 25×10mm, ~ija du`ina ovisi o veli~iniplodi{nog okvira, odnosno otipu ko{nice kojima p~elarimo,~avli~ima pri~vrstimo nosa~ekompleta nosa~a i mati~njaka(slika 5).

Slika 7. (Foto: M. Ja}imovi})

Slika 8. (Foto: M. Ja}imovi})

Slika 9. (Foto: M. Ja}imovi})

Hrvatska p~ela

82

Br. 3 - 2006

83

U plodi{ni okvir obi~no se u-gra|uju 2 takve letvice, na ko-je je pri~vr{}eno po 12-13 no-sa~a.

Osnove mati~njaka s li~inka-ma prebacuju se iz kasete upripremljeni okvir u ~istoj pro-storiji zagrijanoj na oko 30°C,u kojoj je pove}ana vla`nostzraka. Okvir s kasetom vadi-mo iz rodona~elni~ke zajed-nice krajnje pa`ljivo, bezupotrebe dimilice. P~ele, prekri-jemo ~istom navla`enom kr-pom i odnosimo u ~istu pros-toriju. Sa zadnje strane kaseteskidamo poklopac i pomo}unosa~a vadimo zale`ene osnovemati~njaka (slika 6).

Zatim nosa~ sa osnovom ma-ti~njaka postavljamo na dr`a~e,koje smo pri~vrstili na letviceokvira (slika 7).

Kada cjeli okvir (2-letvice) po-punimo zale`enim osnovamamati~njaka, odmah ga doda-jemo unaprijed pripremljenojzajednici - starteru.

Starter je obi~no jak nukleusna 5-6 okvira bez matice iotvorenog legla s puno mladihp~ela.

Za startere na svojem p~eli-njaku koristim plodi{ta koja sedjele na dva djela (5+1 i 4okvira sl. 8). U manji dio (4-okvira) stavlja se matica i otvo-rano leglo, a otvara se po-mo}no leto (koje je odstraga).

U ve}i dio (5+1-mjesto zaokvir s li~inkama) stavljaju sezatvoreno leglo i hrana, osta-je otvoreno prednje leto nadjelu (5+1), a zatvara dio sa4-okvira. Sve ovo se pripreminajmanje {est sati prije ubaci-vanja okvira s li~inkama. Idu}egdana ujutro okvir sa li~inka-ma prebacuje se u unaprijedpripremljenu uzgajiva~ku za-jednicu. (Slika 8)

Prednost ovog (NICOT) sus-tava u odnosu na JENTERsustav jest {to matica rodo-na~elnica pola`e jaja izravnou osnovu mati~njaka. Jaje semijenja u li~inku, koja se da-lje razvija bez ikakvog pre-mje{tanja jer je dno radili~ne}elije kod NICOT sustava za-pravo dno osnove mati~njaka,kojima su ove }elije u kasetiostraga zatvorene. Kori{tenjemtog sustava izbjegava se pre-mje{tanje ~epi}a s li~inkomiz radili~ne u mati~nu }eliju,{to je u slu~aju kod JEN-TER sustava. To je bitna (alizna~ajna) razlika izme|u ovadva na~ina.

Dodavanje zrelihmati~njaka oplodnjacima

Poslijepodne 14. dana, vadimoiz uzgajiva~ke zajednice okvirsa zrelim mati~njacima, (slika9).

Tada pa`ljivo, bez upotrebedimilice, postavimo okvir nastalak (napravljena za ovu fazuposla), pokrijemo ga ~istomkrpom, kako bismo mati~njakeza{titili od prekomjernog ras-hla|ivanja i sunca. Mati~njakes letvica skidamo lagano snosa~em mati~njaka (slika 6).Oplodnjacima ih dodajemotako {to okvire na jednom kra-ju malo razmaknemo i me|unjih postavimo mati~njak snosa~em (slika 10).

Ako nismo u mogu}nosti da14. dana zrele mati~njake pre-bacimo u oplodnjake, za{ti}uje-mo mati~njake pomo}u po-sebnog {titnika (viklera) (sli-ka 11; 1E), tako {to na dno{titnika stavimo nekoliko kapimeda i navu~emo ga namati~njak. Med u {titniku slu`ikao hrana za mladu maticu,koja }e iza}i iz mati~njaka u{titnik, pa se poslije dodajekao neoplo|ena matica.

Slika 10. (Foto: M. Ja}imovi})

Slika 11. (Foto: M. Ja}imovi})

Hrvatska p~ela

84

DOPISI

ApokalipsaAnte Portas?Ako se ne{to ne poduzme, p~ele}e se na}i na popisu `ivotinjakojima prijeti istrebljenje i do`iv-jet }e sudbinu dinosaura. Tak-va apokalipti~na i pesimisti~naslika nije bez osnove, jer osimprirodnih neprijatelja, parazita iraznih bolesti, neizvjesnu sud-binu odre|uje joj tako|er ma-sovno i nekontrolirano kori{te-nje pesticida. Za sve to krivacnije asteroid ili kazna Bo`ja,nego bahato uplitanje ~ovjekau prirodne zakone.

Pretpro{le godine navr{ilo sestotinu godina od kako je varoapo~ela osvajati svijet. Ostala bina Dalekom Istoku, gdje jemilenijima `ivjela u su`ivotu sdoma}om p~elom, Apis indicacerana, da joj nije ponu|en slas-niji zalogaj ranjive zapadnemedonosne p~ele. Naime, do-ma}a p~ela nije produktivna kaozapadne p~elinje vrste i utrkaza ve}im prinosom i dobitipokrenula ju je na put {ire}i sena Apis melliferi. Sli~na je sud-bina i male ko{ni~ne bube iliAethina tumida, koja se iz pos-tojbine Ju`ne Afrike pro{irilasvijetom ~ine}i goleme {tete.Samo u SAD-u ve} u prvoj go-dini na~inila je {tetu od vi{e odtri milijuna dolara.

Ali, osim parazita, ~esta i opa-ka bolest jest nozematoza. P~elena Dalekom istoku, Apis cer-ana, takodjer vode borbu s tombole{}u. Medjutim, na 38.godi{njem skupu „Society forInvertebrate Pathology“, odr-`anom od 7. do 11. kolovoza2005. godine u Anchorageu,Alaska, USA, Wei-Fone Huang,Jing-Hao Jiang i Chung-HsiungWang s Department of Ento-

mology, National Taiwan Uni-versity, izvijestili su o postoja-nju Nosema ceranae ne samona lokalnim orijentalnim p~ela-ma, Apis cerana, nego i na p~eliApis mellifera.

Da zlo bude ve}e, po~etkomove godine (21. velja~e 2006.)u {panjolskom „Agrodigital“-u(http://www.agrodigital.com) ob-javljeno je da su Ariano HigesPascual, Raquel Martín Hernán-dez i Aranzazu Meana Mañesiz Centro Apícola Regional,Castilla - La Mancha i Dpto.Sanidad Animal. Facultad deVeterinaria, Universidad Com-plutense de Madrid utvrdili takvubolest na p~elinjacima [pa-njolske, Francuske i Njema~ke.Zna~i, nova je bolest pred vra-tima Europe i to na Iberijskompoluotoku, kroz koji je poku{ala(koliko je sigurno da nije us-pjela u tome?) u}i u listopadu2004. godine i Aethina tumida.Simptomi ove bolesti doneklenalikuju na tiho trovanje p~elajer zajednice slabe i nestaju uvrijeme najve}e produktivnosti,a p~ele ugibaju izvan ko{nica.Agonija traje kroz pomanjkanjeskuplja~ica, nedostatak hrane ivode, potpunu zbrku, a bolestposve uni{tava zajednice i pusto{ip~elinjak.

Slabljenje i nestajanje p~elinjihzajednica svojstveno je i zatrovanje imidaclopridom. Krajpro{log i po~etak novog mileni-ja po zlu je zapam}en u Za-padnoj Europi, osobito u Fran-cuskoj. Tada je zbog trovanjatim pesticidom, stradalo mili-jun i petsto tisu}a registriranihko{nica, prinos meda u jugoza-padnoj Francuskoj pao je oko60%, pa je ova zemlja moralapo~eti uvoziti ~ak 24.000 tonameda na godinu. Ali, imidaclo-prid (Gaucho®) samo je u 2003.godini svjetskom magnatu BAY-

ER-u donio godi{nju dobit od600 milijuna eura.

Da podsjetimo, iz prve ruke, ta-da je o tome agencija FrancePresse izvje{tavala (Pariz, 11.kolovoza 2002. godine): „Fran-cuski p~elari sumnjaju u djelo-tvornost Insekticida Gaucho, odkojeg su nedavno uginule p~ele,hranjene suncokretovim pelu-dom, a podjednako mo`e kon-taminirati pelud kukuruza, pre-ma rezultatima znanstvenih studi-ja koje je objavila specijalisti~kaagencija „Agra“. Mjerenja tok-si~nih u~inaka ove supstancijena p~elama potvrdio je Nacional-ni institut za poljoprivredna is-tra`ivanja (National Instituteof Research Agronomic - IN-RA) i Centar za nacionalnaznanstvena istra`ivanja (Centrefor National Scientific Research- CNRS) na europskoj razini.Ona su potvrdila da ”su ovep~ele bile izlo`ene tihom djelo-vanju molekula Gaucha, imida-cloprida, preko peluda kukuruzatretiranog tim insekticidom”, pi{eu izvje{taju ove agencije speci-jalizirane za poljoprivredu i hra-nu. ”Vijest je va`na za p~elarejer obja{njava za{to se ugiba-nje p~elinjih zajednica nastav-lja u Francuskoj gdje je tre-tirenje suncokreta prekinuto usije~nju 1999. godine“, nasta-vlja „Agra“.

„Uzorci peluda prenesenog prekop~ela na|eni su na letima ko{-nica. Sve upu}uje na prisustvoimidacloprida u peludu kuku-ruza tretiranog tim insekticidom,srednje vrijednosti koncentracijeizmedju 3,3 i 3,7 dijelova namilijardu (ppb), {to je izme|u3,3 i 3,7 mikrograma na kilo-gram. Tvrtke za za{titu biljatvrdile su da otrov nije doseg-nuo do cvjetova, pa tako nido peluda. Mi smo dokazalisuprotno, kada je rije~ o sun-

Br. 3 - 2006

85

DOPISI

cokretu i kukuruzu”, navodiJean-Marc Bonmatin iz Centraza molekularnu biofiziku u Or-lansu (Center of molecular bio-physics of Orleans - CNRS),jedan od autora studije. ”Kuku-ruz se u metabolizmu pona{ajednako kada su u pitanjurokovi, kao i kod suncokreta”,potvrdjuje ovaj istra`iva~. „Prob-lem je jedino u tome na ko-jem je pragu pojedini od ovihproizvoda opasniji. Ranijimistra`ivanjima u INRA-i utvr|enje prag otrovnosti izme|u 3 i6 ppb, a studije su pokazala dase on spu{ta ~ak i vrlo nisko,na 0,1 ppb, kod kroni~nog izla-ganja koje uzrokuje smrtnostp~ela nakon osmog dana.“

S druge strane, predstavnik kom-panije Bayer izjavio je da jeza AFP utvr|ena razina tok-si~nosti za pelud kukuruza od20 ppb. ”To je tako utvrdjeno,iznad 20 ppb, i nema opasno-sti za p~ele. Opasna razina ko-ja uvjetuje trovanje p~ela jedi-no je prela`enje razine od 100ppb”, navode proizvo|a~i.

M. Kl. Wallner s vode}eg eu-ropskog Sveu~ili{ta Hohenheimu Njema~koj ka`e: „Nektarfacelije tretirane Gauchom (50grama aktivne materije po hek-taru), usvojenog u usjevu, sa-dr`avao je u p~elama izme|u3 i 10 ppb imidacloprida. Pe-lud koji su p~ele prikupile sa-dr`avao je istu razinu.“

Toksikolozi smatraju da je pri-hvatljiva razina u vo}u, kao{to su jabuke ili kajsije, koje suza ljudsku uporabu, ako rezidueimidacloprida ne prelaze granicuod 300 ppb. Primjereno tome,prisustvo imidacloprida i/ili nje-govih metabolita na razini odnekoliko ppb u proizvodima izko{nice ne}e {tetiti ljudskomzdravlju, zna~i u p~elinjim

proizvodima, ali problem je sasamim p~elinjim zajednicama ko-ja se lagano gase uslijed ovogtihog ubojice i mogu}e sumnjena njegovu kancerogenost.

Zanimljivo je da se gotovoneposredno nakon nezapam}enoguni{tavanja p~ela u Francuskoj,ovaj kemijski magnat pobrinuoda diljem svijeta anga`ira veli-ki broj laboratorija, uglavnomiz SAD-a, koji su za kratko vri-jeme isporu~ili medijski veomablagotvorne analize. Te analizedokazuju da je imidacloprid bez-opasna tvar te da krivca trebatra`iti drugdje. Suspendiran izabranjen u Europi, imidaclo-prid se sada lagano seli natr`i{ta siroma{nih zemalja urazvoju. Ima ga i kod nas.

I tako se tu`na pri~a s neiz-vjesnim zavr{etkom nastavlja.Ho}e li p~elice do`ivjeti sud-binu dinosaura ili ne? Pravipo{tovatelji ovog plemenitog kuk-ca dat }e sve od sebe da seto ne dogodi. Nadu pru`a or-ganska proizvodnja za koju seodlu~uje sve vi{e p~elara u svi-jetu pa i u na{oj zemlji.

Dejan [email protected]

Dogodilo se na tre}imP~elarskim danima uVinkovcimaP~elarske udruge Vukovarsko-srijemske i Brodsko-posavske`upanije u suradnji s mnogiminstitucijama organizirale su uVinkovcima tre}u godinuP~elarske dane. P~elarski sa-

jam i stru~no znanstveni skupodr`ani su u Sportskom centru„Lenije“ od 10. do 12. o`ujkaove godine.

Uvod u petak 10. o`ujka posli-jepodne ne sluti na dobro, pada-ju ki{a i susnje`ica, ~lanovi udru-ga, p~elari i volonteri mokri doko`e dovoze stolove i ure|ujusajamski prostor, dolaze prviizlaga~i i sla`u svoje {tandove.Nave~er dodatne nevolje, tele-fonom se dobivaju obavijesti dapojedinim izlaga~ima, koji su na-javili dolazak, prijete inspekcij-ske slu`be i oduzimanje robe,kao i da }e imati problema spolicijom.

Subota je osvanula vedra i op-timisti~na, sajamski prostor uteniskoj dvorani povr{ine oko2000 ~etvornih metara pun je iprema ocijeni izlaga~a, dobro setrguje. Zaklju~ujemo kako jemo`da i dobro {to nisu do{lisvi najavljeni izlaga~i, jer bis-

Otvorenje 3. P~elarskih dana u Vinkovci-ma (Foto: V. Lesjak)

Hrvatska p~ela

86

DOPISI

mo morali otvoriti jo{ jednu iz-lo`benu dvoranu od 1000~etvornih metara.

Nakon pozdravnoga govoraDrage Josipovi}a, predsjednikaPU „Nektar“ iz Vinkovaca teMartina Kranjeca, predsjednikaHrvatskog p~elarskog saveza, oko9 sati i 30 minuta tre}eP~elarske dane sve~ano je otvo-rio vukovarsko-srijemski `upanBo`o Gali}, koji je nakon to-ga s vinkova~kim gradona~el-nikom dr. Mladenom Karli}emobi{ao sve {tandove na sajmu,ku{ao p~elinje proizvode i za-dr`ao se du`e vrijeme sizlaga~ima. U ko{arka{koj dvo-rani, odmah poslije otvorenjaskupa po~ela su predavanja, ko-ja su p~elari slu{ali s razli~itimzanimanjem, pa je ovisno o te-mi koja se izlagala, u dvoranije bilo 300 do 1000 posjetite-lja. Oko 11 sati, kako je bilonajavljeno, inspekcijska slu`ba upunom broju dolazi na sajam i~itav dan provodi nadzor nadizlaga~ima, lokalna i nacional-na televizija snimaju te{ke pri-zore, gdje inspektori po 2 satasastavljaju zapisnike na {tandovi-ma izlaga~a. Izlaga~i u prvo vri-jeme izra`avaju nezadovoljstvo,a zatim prozivaju onog za ko-ga misle da je pozvao, odnos-no iskoristio svoj polo`aj da bidoveo inspekciju na sajam i toprvi put u povijesti hrvatskogsajmovanja. Usprkos tome nasajmu je, prema nekim procje-nama samo prvi dan bilo oko6000 posjetitelja iz cijele Hr-vatske i susjednih zemalja, asvoje je proizvode izlo`ilo 68izlaga~a.

U nedjelju je dan bio ru`an,pada ki{a, snijeg, hladno, pos-jet sajmu i predavanjima se pre-polovio, ali inspekcijske slu`beni ovaj dan nisu izostale. Iakosu inspektori ljubazni i slu`beni,

nisu izostale kritike onoga zakojega se pretpostavlja da je or-ganizirao turisti~ki posjet in-spekcijskih slu`bi sajmu, koje inisu uspjele na}i ozbiljne ne-dostatke izlaga~ima.

Usprkos svemu, organizatori suzadovoljni da je priredba usp-jela, posjet je opravdao o~eki-vanja, izlaga~i su usprkos ne-voljama s inspekcijskim slu`ba-ma dobro trgovali i posjetiteljisu ih dobro prihvatili, bez obzi-ra na to iz koje zemlje dolaze,pa su izjavili da }e i na sljede}egodine do}i, i to u mnogove}em broju.

Podijeljene su nagrade i priz-nanja za najbolju opremu uhrvatskom p~elarstvu. Prvu na-gradu od 1000 kuna dobilo jepoduze}e Goodyear iz Vinkova-ca za izradu za{titne p~elarskeopreme. Drugu nagradu od 500kuna dobio je stolar Leo Ko-marica iz Bebrine pokraj Slavon-skog Broda za izradu ko{nica,koji ju je darovao Udruzi ”Nek-tar” iz Vinkovaca. Tre}u na-gradu od 500 kuna dobila jestolarija ”Toli}’’ iz SlavonskogBroda.

Udruge p~elara Vukovarsko-sri-jemske `upanije, koje su pod-nijele glavni teret organizacije,kao i drugi suorganizatori tre}ihP~elarskih dana, ovim putem za-hvaljuju svim posjetiteljima i izla-ga~ima, kao i predava~ima tese nadaju da su svi osjetili {toje to ’du{a slavonska’ i slavon-ski ~ovjek, koji nema mnogomaterijalnog, ali je duhovno bo-gat. Rat je pro{ao, okre}emose radu i nama se ne mo`e ma-nipulirati uime ne~ijih nazoviideala.

Zbog svega re~enog, pozivamosve p~elare i ljude dobre volje,koji su na bilo koji na~in vezani

za p~elarstvo, da do|u i na~etvrte P~elarske dane u istovrijeme i na istome mjestusljede}e godine, koji }e i daljeimati neprofitni karakter i bitipristupa~ni p~elarima i ostalimposjetiteljima. Dr`imo se slo-gana ”P~elari do|ite na P~elarskedane s rado{}u i veseljem kao{to se dolazi na Vinkova~ke je-seni’’.

Udruge p~elara Vukovarsko –srijemske `upanije

U posjetuobitelji Penji}Mi p~elari uglavnom znamo tkoje bio gospodan Bogdan Penji}.Neumornog u~itelja i ~ovjekakoji je bio ispred svojega vre-mena ne smijemo zaboraviti.Njegov praunuk gospodin Bog-dan Penji} `ivi na istoj adresina kojoj je ̀ ivio i gospodin Bog-dan, a o~ito jednako kao i onvoli med i p~elinje proizvode.Tako je i po~eo na{ razgovor.Snijeg je padao i dok sam voziogospodina Penji}a iz Belog Ma-nastira za Osijek, rekao mi je:„Zna{, kupio bih meda, maloza ove zimske dane“. Ja raz-mi{ljam, pa mu ka`em: „Ne}etu biti problema, meda imam uprtlja`niku, a ima i drugihproizvoda“. Dao sam mu jedanzimski paket i nisam htio uzetinovac. Gleda on mene, pa ka`e:„Do|i unutra da ti dam ne{todosta staro“. Sjedimo, a gospodinBogdan mi pokazuje obiteljskefotografije. Tu je dokaz o ple-mi}kom podrijetlu, pisma odgrofa Peja~evi}a, biskupa Stros-mayera, grofa Normana. Na vid-jelo izlazi veli~ina tog ~ovjeka

DOPISI

u vremenu u kojem je `ivio.Ko{nice koje je donio iz Aus-tro-Ugarske svima je pokazivao.Bio je ~lan p~elarskog udru`e-nja u ̂ e{koj. Ko{nice je praviokod majstora stolara u Osi-jeku, pa ih slao u Bosnu, Sr-biju, Bugarsku... Medalje staresto godina dobivene u Austro-Ugarskoj Monarhiji za kvalite-tu meda ostavljaju na ~ovjekaposeban dojam.

Iz pisma je vidljivo da ni tadap~elarstvu nisu cvjetale ru`e. Os-ijek je imao vi{e od 40% nje-ma~kog stanovni{tva, pa se odnjega zahtijevalo da P~ela izlazina njema~kom jeziku. Odlu~noje branio hrvatske interese i uOsijeku i u Zagrebu, pa je za-to imao velikih problema. Obra-tio se grofu Peja~evi}u za po-mo}, jer i samo tiskanje P~ele,zbog financijskih te{ko}a, nijebilo sigurno. Grof prepoznajekoliko je zna~ajan za p~elarst-vo i nov~ano poma`e Dru{tvo.Pitam se da li danas pojedincikoji bi to svakako trebali,shva}aju pravu vrijednost p~e-larstva.

Gledamo sliku (gore) prvog p~e-linjaka s ko{nicama d`irzonka-

ma, na kojem je gospodin Pe-nji} okupio sve ugledne osobetada{njeg Osijeka. Na slici sli-jeva nadesno stoje: katehetaFranjo Zelenka, profesor AntunHladnik, profesor Antun Mati},u~itelj Bogdan Penji}, profesorIvan Rabar, ravnatelj gimnazi-je, te Luka ]osi}, prihodnik kodgrofa Normana i fra. Antun Ze-lenka, ̀ upnik u Tvr|i. Medonos-no bilje koje je ispred njih,pokazuje s koliko je pa`nje

posa|eno. Vrijeme je brzo pro-lazilo, pa sam gospodinu Penji}urekao da }emo nastaviti drugiput, a on mi je na rastankudao sliku pradjeda. Voze}i seku}i, razmi{ljao sam tko je sveod „narodnih heroja“ imao svo-ju ulicu u Osijeku, pa sam od-lu~io skupiti dokumente o na{emBogdanu i zatra`iti da i ondobije svoju. Vjerojatno je za-slu`io, a javit }u vam ako us-pijem u svojem naumu.

@eljko Dali}

P~elarska {kolau Grubi{nom polju

Po~etkom o`ujka zavr{ila su pre-davanja za prvu generaciju po-laznika u Srednjoj {koli Barto-la Ka{i}a u Grubi{nom Polju,u sklopu programa osposoblja-vanja odraslih za zanimanjep~elar.

Polaznici p~elarske {kole u Grubi{nom Polju (foto: M. Kobra)

Br. 3 - 2006

87

DOPISI

Ove je godine upisano 19 po-laznika, 14 njih su po~etnici ilise namjeravaju baviti p~e-larstvom, a 5 polaznika bave sep~elarstvom vi{e od 10 godina.

Predavanja su organizirana uu~ionici Srednje {kole BartolaKa{i}a, koja je opremljena svimpotrebnim pomagalima (grafo-skop, LCD projektor, p~elarskioprema i pribor) kako bi senastava provodila u skladu saprogramom.

Na poticaj PD „Masla~ak“ iz Gru-bi{nog Polja, ravnatelj Srednje{kole prof. Jozo Mato{evi}, pri-hvatio je da se izradi programza osposobljavanje odraslih zazanimanje p~elar. Predlo`eni pro-gram verificiralo je Ministarstvoznanosti, obrazovanja i {porta.

Program osposobljavanja trajedevet mjeseci i uskla|en je sgodi{njim aktivnostima p~elarana p~elinjaku.

Polaznici koji uspje{no svladajupropisani program teorijske ipakti~ne nastave, dobivaju potvr-du da su osposobljeni za zani-manje p~elar, {to se upisuje uradnu knji`icu.

Namjera je Srednje {kole daupisuje i polaznike izvan Bjelo-varsko-bilogorske `upanije.

Predava~i su bili Miroslav Ko-bra, dipl. ing. polj., stru~no-peda-go{ki voditelj sa stru~no-peda-go{kom naobrazbom; mr. Niko-la Capan, dipl. ing. polj.; iZvonko Horak, dr. vet. med.,sve vrsni stru~njaci i dugogodi{njip~elari.

Za prakti~nu nastavu p~elaraimenovani su mentori – p~elaris dugogodi{njom p~elarskompraksom iz PD „Masla~ak“ izGrubi{nog Polja.

Prva generacija polaznika iza-brala je i svojeg razrednog pred-sjednika, p~elara Franju Bjeli}aiz Grbavca, koji }e ubudu}e oku-pljati polaznike ove generacije.

Polaznici sa 10 i vi{e godinap~elarske prakse pristupit }e us-menom ispitu 15. o`ujka ovegodine, a polaznici koji imajuobvezu obavljanja prakti~ne nas-tave, pristupit }e ispitu 26.listopada ove godine, kad imzavr{i prakti~na nastava.

Miroslav Kobra,dipl. ing. polj.

P~elarska {kolau PetrinjiPrvom satu P~elarske {kole HPS-a u Petrinji, 27. velja~e, biloje nazo~no devedesetak polazni-ka, me|u kojima je uz, p~elare

po~etnike i one koji to namje-ravaju postati, bilo i mnogouglednih p~elara s dugogodi{njimiskustvom i ve}im brojem za-jednica. [kolu su pokrenule PU«Petrinja» i PU «Sisak» za svo-je ~lanove i sugra|ane, a odaz-vali su se i zainteresirani iznekoliko susjednih mjesta.

Prvom {kolskom satu prethodi-la je mala sve~anost, na kojojsu polaznicima uspje{no svla-davanje gradiva po`eljeli petrinj-ski gradona~elnik dr. M. Gre-gurin~i}, predsjednik PU «Petri-nja» M. Juri}, predsjednik PU«Sisak» M. Matokanovi}, orga-nizator prof. M. Bu~ar i voditelj{kole dr. N. Kezi}.

Teoretski dio u trajanju od 45sati i vje`be u trajanju od 15sati provode se u Srednjoj {koli”Petrinja”, a prakti~ni dio, ko-ji traje 60 sati, provodit }e sena p~elinjacima mentora, za ko-je su odabrani najbolji p~elaridviju udruga.

\uro Priljeva

Prvi sat p~elarske {kole u Petrinji. Velika dvorana Srednje {kole gotovo da je bilapremala. (Foto: Goranka Priljeva)

Hrvatska p~ela

88

DOPISI

Zagreba~ki velesajam – Dan p~elaraU sklopu me|unarodnog sajmaKu}ni ljubimci – vrt i dom,odr`anog od 03. do 05 o`ujkaove godine na Zagreba~kom ve-lesajmu, organiziran je i Danp~elara. Odr`an je u subotu 4.o`ujka, kada su uz brojna pre-davanja, dodijeljena i sve~anapriznanja me|unarodnog natje-canja p~elara u kvaliteti meda,Zzzagimed 2005.

P~elari i mnogi posjetitelji moglisu poslu{ati i zanimljiva preda-vanja. P~elarima je jedno od za-nimljivijih bilo predavanje Zlat-ka Tomljanovi}a pod nazivom„Integralni pristup uzgoju i se-lekciji matica“, dok je predava-nje Nade Or{oli} „ Med - prirod-ni izvor zdravlja“ i predavanje„Med za 21. stolje}e – bogat-stvo novih proizvoda, BorisaBu~ara zainteresiralo i slu~ajneposjetitelje. Ni{ta manje vrijed-no ni zanimljivo nije bilo pre-davanje pod nazivom „Med uprehrani“ Jasminke Papi} iz Hr-vatakog zavoda za javno zdrav-stvo.

Na skupu su dodijeljena i sve~anapriznanja s ocjenjivanja medaZzzagimed 2005., koje je zbogtehni~kih pote{ko}a premje{teno

u ovu godinu. Na Zzzagimed2005. prijavilo se 73 p~elara u6 kategorija meda i to: bagrem,livada, cvjetni, kesten, lipa ikadulja te 4 p~elara izvankonkurencije s posebnim vrsta-ma meda, ukupno sa 144 uzor-ka meda. Dodijeljen je veliki brojzlatnih priznanja, a najboljeocijenjen doma}i med bio jebagrem Ivana Ko`i}a iz Konj-{}ine. Najbolje ocijenjeni stranimed bila je lipa, Apikulture Ga-ber{ek iz Tolmina u Sloveniji.

Mnogi posjetitelji, me|u kojimaje ovaj put ipak bilo manjep~elara, a vi{e profesionalnihp~elara i p~elarskih stru~njaka,mogli su obi}i i nekolikop~elarskih {tandova, na kojimasu mogli ku{ati i kupiti p~elinjeproizvode.

Prema velikoj posje}enosti Danameda na Zagreba~kom velesaj-mu, mo`e se zaklju~iti da je Za-grebu potrebna ve}a, samostal-na izlo`ba p~elarstva.

Vedran Lesjak

Negativne nuspojavegeneti~ki modificiranihusjeva

U predavanjima o geneti~kipreina~enim biljkama na konfe-renciji APIMONDIA 2005. uDublinu, dr. D. Babendreier iz[vicarske pokazao je izravan u~i-nak na p~elinje li~inke koje jeprou~avao. Ako geneti~ki pre-ina~eni kukuruz razvije inihibitor,koji spre~ava probavu bjelan~evina(Protease-inhibitor), onda su pro-bavne ̀ lijezde kod p~ele znatnomanje nego kod normalne p~ele.

Hrana p~ela ~esto sadr`i koma-di}e soje. Geneti~ki preina~enasoja uzgaja se u mnogim zem-ljama, pa se tako p~ele moguneizravno kontaminirati geneti~kipreina~enim proizvodima. Dr. R.Siede iz Njema~ke analizirao jenekoliko vrsta proteinske hranep~ela, u odnosu na komponentegeneti~ki preina~ene soje. U~etiri, od jedanaest ispitanihproizvoda prona|eni su geneti~kipreina~eni materijali. Na vrhu,analizirao je med p~ela hranjenihtakvom proteinskom hranom. Itu su prona|ene komponentegeneti~ki preina~ene soje u neko-liko uzoraka. Istra`ivanja JennyWalker u Velikoj Britaniji po-kazala su da su preina~ena u-ljana repica, kukuruz i {e}ernarepa izravno uzrokovali manjakuroda poljoprivrednih proizvodai divljih biljaka uz rubove po-lja. U isto vrijeme uo~en je punomanji broj opra{iva~a i osiro-ma{enje broja vrsta.

^esta praksa da se pro{irezabranjeni proizvodi (primjericemeso svinja proizvedenih bio-in`enjeringom), jest da se onislu~ajno na|u na tr`i{tu. Mi-nistarstvo za hranu i lijekove,slu`beno je prestalo s istragomo slu~aju s hranom, u kojem jeskoro 400 takvih svinja, stvorenihradi istra`ivanja, zabunom zavr{ilou mesnicama SAD-a. Sveu~ili{teu Illinoisu ka`e da ih je slu~ajnoprodalo trgovcu svinja, umjestoda ih spale kako to nala`e za-kon. Ministarstvo tvrdi da nemo`e odgovarati za potenci-jalne rizike za ljudsko zdravlje,ako istra`iva~i ne vode potpunudokumentaciju. Gre{ka je usli-jedila nakon sli~ne situacije ko-ja se javila 2001., kada su svi-nje koje su bile proizvod gene-ti~kog in`enjeringa ukradene saSveu~ili{ta na Floridi, a kasnijezavr{ile u kobasicama koje susve bile pojedene.”Ivan Ko`i}, dobitnik posebnog priznanja za

najbolji bagremov med (Foto: V. Lesjak)

Br. 3 - 2006

89

Hrvatska p~ela

90

DOPISI

Nova britanska studija, koju jeosnovala britanska vlada i indus-trija bioin`enjeringa, pokazala jeda geneti~ki preina~eni usjevi,kojih ima sve vi{e – ~ak i akosu uzgajane samo godinu dana– zaga|uju obradivu zemljubarem petnaest godina. Posljed-nje, ali ne i najmanje va`no, jestda se to sve ti~e p~ela i p~elara:”Znanstvenici su ispitali razli~itatestna polja geneti~ki preina~eneuljane repice i otkrili da ~ak ikada farmer uzgaja takve us-jeve samo jednu sezonu, biljkenastavljaju rasti jo{ godinama,kontaminiraju}i budu}e usjeve.Studija je otkrila da su devetgodina nakon {to se uzgajalageneti~ki preina~ana uljana repi-ca, jo{ uvijek prona|ene dvijetakve biljka po kvadratnommetru. Nakon petnaest godina idalje je rasla jedna geneti~kipreina~ena biljka po kvadratnommetru. Britanska vlada koristi tepodatke kako bi u~vrstila svojuodluku da zadr`i zabranu uzgo-ja geneti~ki preina~enih biljaka.

Tra`e}i hranu izvan Europskezajednice: Prvi puta geneti~kimin`enjeringom nastala ri`a poja-vila se u supermarketima. U Ki-ni (u provinciji Hubei) geneti~kipreina~ena ri`a prona|ena je utri du}ana trgova~kog lanca Car-refour, koji je drugi po veli~inisupermarket na svijetu. [irenjegeneti~ki preina~ene papaje, naTajlandu, primjerice nije usam-ljen primjer. Kontaminirano sjemekupilo je 2600 farmera. Potro{a~iovu vrstu geneti~ki preina~enog

vo}a jedu i u Europi i Aziji -svugdje gdje se ona izvozila.

Na sre}u, geneti~ki preina~enigra{ak i uljana repica jo{ nisuprona|eni na poljima Njema~ke.Ali, mogu se na}i obradiva po-lja zasa|ena geneti~ki preina~e-nim kukuruzom u isto~noj Nje-ma~koj, primjerice pokrajSeelowa, Neuretza, Neutrebbina,Heinersdorfa u Brandenburgu,kao i u Hasselbachtalu u Saskoj.Ipak, za sada je zasijano tek 400hektara. Austrija, Mad`arska,Gr~ka i Poljska ne dopu{taju uz-goj geneti~ki preina~enog kuku-ruza zbog jo{ uvijek nepoz-natog rizika. Godinama su ge-neti~ki preina~enom sojomuglavnom iz Argentine i SAD-a hranili stoku. Iako ima do-voljno druge hrane, tvrtke TheoMuller i Campina/Landliebe, nemare za to.

^asopis za kemiju u poljoprivre-di i prehrani izvje{}uje da suaustralske poljske voluharice obo-ljele na plu}ima vjerojatno zbogtoga {to su se hranile geneti~kipreina~enim gra{kom. Za tu jebolest vjerojatno odgovorna ne-znatno izmijenjena bjelan~evina.Ispitivanje je prestalo; znanstveni-ci nisu `eljeli riskirati i testiratiu~inak nektara na p~ele ili gra{kana ljude.

Ako ̀ elite promijeniti gra{ak takoda dobije neka svojstva graha,nije ~udo da taj novi grah-gra{akposlije vi{e ne}e biti gra{ak, notakva su razmi{ljanja strana ovimznanstvenicima. Bez mnogo raz-mi{ljanja, znanstvenici poput g.Thomasa Higginsa iz ”Organi-zacija za znanstvena i industrij-ska istra`ivanja u Common-wealthu” poku{avaju ostvariti nekezamr{ene ideje.

Samo zato {to je bilo re~eno da}e uzgoj gra{ka donijeti zaraduod stotina milijuna dolara aus-

tralskim farmerima – jer ne}ebiti ra{irene gra{kove bube ko-ja uvijek ~ini velike {tete – g.Higgens je, bez posebnog prob-lema na~in izgradnje bjelan~evine,koja {titi grah od nametnika,prenio na gra{ak. Bjelan~evinagraha, inhibitor alfa-amilaza,spre~ava razgradnju {kroba kodgra{kove bube, ~ime mu posta-je nemogu}e probavljati hranjivetvari iz graha. Gra{kova bubaugiba od gladi. No ~ista je bes-mislica pretpostaviti da bjelan-~evina tijekom procesa preinakene}e ni u najgorem scenarijuimati druge popratne pojave.Ipak, g. Higgins i njegov timvole promijeniti konje usredutrke: inhibitor alfa-amilaze ugrahu nije pro{ao nikakve testoveradi alergi~nosti. No, kad suznanstvenici nahranili mi{evegra{kom s inhibitorom alfa-ami-laze, mi{evi su oboljeli… U me-|uvremenu, u~inci na mi{evimapostali su tako veliki, da je razvojnove vrste gra{ka odmah zaus-tavljen… Geneti~ki preina~enina~in izgradnje bjelan~evine razvioje kod gra{ka potpuno neo~eki-vana svojstva.

G. Higgens je prevario svijet,kao i mnogi znanstvenici kojisu se bavili agro geneti~kimin`enjeringom prije i poslije nje-ga.

Ljudi se ~ude zbog vakuuma,kojeg mo`emo na}i u glavamate vrste znanstvenika. No, nijeslu~ajno da nitko od njih nijesmijenjen. Ako takva prazninamisli postoji i oko njih, u ~itavojznanstvenoj zajednici, to jo{ nekovrijeme niti ne}e biti mogu}e.

Preuzeto: ht tp : / /www. th ie le -und- th ie le -consult.de/Apicultural%20Review%20Letters/review-letters_I_us.htm#6

Sa engleskog prevela Jasenka Ru`i}

Geneti~ki kontaminiran kukuruz

Br. 3 - 2006

91

VIJESTI IZ SAVEZA

Na{a suradnja sMa|arima iMa|arski p~elarskinacionalni program

U ma|arskom gradu Szekszardu,u sklopu tradicionalnog regio-nalnog p~elarskog skupa, odr`anje 18. velja~e sastanak predsjed-nika Ma|arskog i Hrvatskogp~elarskog saveza. Skup je ini-cirao na{ predsjednik MartinaKranjeca, a doma}in mu jebio Petera Brossa. Unutar stru~-nog dijela skupa na{ predsjed-nik je odr`ao predavanje podnaslovom «[to hrvatski p~elario~ekuju od EU», u kojem jepredstavio na{e p~elarstvo, u-pozorio na pote{ko}e i izniosvoju viziju budu}nosti. U ne-slu`benom razgovoru tijekom iposlije objeda, predlo`io je pot-pisivanje protokola o budu}ojsuradnji dvaju saveza radi ko-ordinacije i usmjeravanja budu}esuradnje pojedinih p~elarskihudruga i regija s obje stranegranice, koja se ve} provodi ilije tek u za~etku. Tako|er jezamolio ma|arskog predsjedni-ka za stru~nu pomo} pri izra-di na{eg p~elarskog nacionalnogprograma i ostalih regulativa ko-je treba obaviti tijekom pri-lagodbe na{eg p~elarstva skorojintegraciji u EU.

Suradnja s ma|arskim p~elari-ma traje neprekidno desetak go-dina i potvr|ena je njihovimsudjelovanjem na nacionalnomocjenjivanju meda u Osijeku iprigodnim stru~nim skupovima.Bajski p~elari su ovaj na~in pro-mid`be i pobolj{anja kvalitetemeda uspje{no prenijeli u svojgrad tako {to na Ba~kom fes-tivalu meda organiziraju ocje-njivanje meda koje se, s obziromna tradiciju i masovnost, sma-tra nacionalnim.

@upanijski p~elarski savezOsje~ko-Baranjske `upanijepoku{ava ostvariti zajedni~ki pro-jekt s P~elarskom udrugom izBolya u sklopu programa«Crost», koji je svojevrsan pro-du`etak programa «Inter-reg»preko kojega su donedavnosura|ivale Slovenija, Ma|arskai Hrvatska. P~elarska udruga«Lipa» iz Koprivnice i udrugap~elara iz ma|arskoga gradaNikle predlo`ile su da se odre-di za{titna marka za bagremovmed pod nazivom «Panonskibagrem».

P~elarska udruga «Baranja» jenakon Domovinskog rata us-postavila vrlo prisne odnose sp~elarskim udrugama iz Bolya iBaje. Za nas je ova suradnjato zna~ajnija jer pratimo ma|ar-ske pripreme za ulazak u EU.Vi{e su nas puta njihovi p~elarii p~elarski stru~njaci o tomepotanko izvijestili na p~elarskimskupovima u Belom Manastiru,Osijeku i Gudovcu.

Na nedavno odr`anim 3.p~elarskim danima u Vinkovci-ma gospodin Gabor Vada{,p~elar i urednik p~elarskog~asopisa iz Baje, odr`ao jeprezentaciju o temi: «IskustvoMa|arske u pripremi za ulazaku EU s posebnim osvrtom naprvu godinu primjene Ma|ar-skog p~elarskog nacionalnog pro-grama».

Vada{ je istaknuo da su svestru~ne i interesne skupine ma-|arskog p~elarstva sudjelovale upripremi i izradi Nacionalnogprograma na koji je potom pri-mjedbe stavio i posebni Dr`avniodbor za poljoprivredu. Uzor imje bio finski program, dosta suim pomogli Francuzi, a u novi-je vrijeme i [panjolski p~elar-ski savez. Svejedno, ka`u daga je oblikovao i doradio ak-tualni predsjednik OMME (Ma-|arskog p~elarskog saveza) Pe-

ter Bross, koji uz tu volonter-sku funkciju, i urednik njihovognaj~itanijeg p~elarskog ~asopisate p~elari sa 150 ko{nica.Sloganom «Postoji izlaz, ali samozajedno!» i svojom, za jednegenijalnom, a za druge suludomidejom da sve p~elare proiz-vo|a~e bagremovog meda udru`iu jednom dioni~kom dru{tvu,Bross ve} godinu dana uzne-miruje ma|arsku p~elarsku jav-nost, koju je ozbiljno ugroziopro{logodi{nji pad cijene medana europskom tr`i{tu.

Obveza izrade nacionalnog pro-grama, ~ija je prvenstvena zada}apobolj{ati uvjete i proizvodnjemeda i njegove upotrebe, jedanje od osnovnih preduvjeta dazemlje ~lanice EU ostvare pra-va na poticaje iz fondova.

Drugi preduvjet za ostvarivanjeprava na poticaje iz zajedni~kihsredstava EU jest osigurati sred-stava iz doma}ih izvora u visi-ni od 50% od ukupne vrijed-nosti nacionalnog programa. Nje-ga je ma|arska dr`ava ispunilaodgovaraju}om odlukom Mi-nistarstva za poljoprivredu iruralni razvitak.

U uvodnom dijelu Nacionalnogprograma iznesene su va`nijezna~ajke ma|arskog p~elarstva,podaci o strukturi p~elara i p~e-larske grane, o uvjetima p~e-larenja, o vrstama i kvaliteti me-da, o postignutoj tehnolo{kojrazini proizvodnje meda, te onjegovu otkupu, trgovini i izvozu.

Ma|arski p~elarski Nacionalniprogram je zakonski akt – ured-ba u kojoj su navedeni ciljeviprograma, a potom, u njegovomnajva`nijem dijelu taksativno jenabrojano 14 mjera usmjerenihna pobolj{anje proizvodnje me-da i njegove prodaje. Ove mjeresu svrstane u pet skupina iodre|ene opsegom, izvr{iteljimai iznosom u tisu}ama €€ :

VIJESTI IZ SAVEZA

- Tehni~ka pomo} p~elarskimudrugama i njihovim ~lanovi-ma radi pobolj{anja uvjetaproizvodnje meda (1.220.000€€ )

- Za{tita od varoe i s tim uvezi pobolj{ana tehnologija ra-da (1.900.000 €€ )

- Racionalizacija i osuvremenji-vanje sele}eg p~elarenja(510.000 €€ )

- Analiza fizikalno-kemijskih svoj-stava meda (22.000 €€ )

- Odr`avanje broja p~elinjih za-jednica na postoje}oj razini –poticaj za matice (150.000 €€ )

Konkretno, ma|arski p~elari }ei ove godine imati pravo napo 5 €€ poticaja po kupljenojmatici, 3 €€ po ko{nici za li-jekove, 3 €€ za {e}er te do 2.000€€ za kupovinu suvremenih pri-jevoznih sredstava, strojeva i os-tale opreme za seljenje p~ela.Da bi se ti poticaji ostvarili,p~elar mora biti ~lan Savezate urednim ra~unom opravdatisvaki tro{ak koji }e mu naknad-no, nakon podnesenog zahtjeva,biti ispla}en.

Ostala sredstva za poticaje usklopu Nacionalnog programa,koji je pro{le godine iznosio3.802.000 €€ , podijeljena su prekodesetak natje~aja za posebnenamjene, koje je svojedobnoraspisao odgovaraju}i OdborMa|arskog p~elarskog saveza.Do tih sredstava p~elar-poje-dinac mogao je do}i samo akoostvari odgovaraju}u posrednukorist, ve}inom preko svojeudruge. Me|u najva`nijim mjera-ma valja spomenuti osnutak ifinanciranje savjetodavne slu`be,pla}anje tro{kova teoretske iprakti~ne izobrazbe p~elara,p~elarskih instruktora i nastavni-ka za zdravstvenu za{titu p~eli-njih zajednica, pla}anje dijelatro{kova odr`avanja dr`avnih iregionalnih skupova, svih unapri-jed planiranih p~elarskih preda-vanja te financiranje tro{kova

tzv. edukacijskih i prezentacij-skih p~elinjaka.

Ve}ini ma|arskih p~elara os-tvarivanje tog novog na~ina po-ticanja preko natje~aja zadaloje mnoge te{ko}a i puno ad-ministrirativnih poslova (plani-ranje, vo|enje evidencije), na{to nisu navikli pa je u minu-lom financijskom razdoblju2004/2005. iskori{teno jedva 30%mogu}nosti iz Nacionalnog pro-grama. Mnogi `ale za pro{limvremenom te za izgubljenim po-ticajima po ko{nici i jediniciproizvoda i te{ko se prilago|ava-ju novim uvjetima.

Rezultati Nacionalnog programaza sada nisu vidljivi, u Ma|ar-skom savezu se nadaju da }epostati o~iti za godinu ili dvi-je. Promatraju}i opisana zbiva-nja sa strane, dobivamo prigo-du u~iti na pogre{kama, kojena{i susjedi, kao najve}i proiz-vo|a~i bagremovog meda, ~inena trnovitom putu do uglednogizvoznika meda, koji uspijevajuprodati, na`alost, ve}inom samou euroba~vama.

Stipan Kova~i}

Sastanak HPS-ai UPH-eU Zagrebu, u prostorijamaHrvatskog p~elarskog saveza, 22.velja~e 2006. godine, na pozivpredsjednika, gosp. Martina Kra-njeca, odr`an je sastanak pred-stavnika HPS-a i predstavnikaUdru`enja p~elara Hrvatske.Na sastanku su sudjelovali Mar-tin Kranjec i Vladimir Matu-ranec, kao ~lanovi Saveza tegospoda Nenad Stri`ak, DamirRogulja i Marko Jozanovi}, pred-stavnici UPH-e. Dogovorena jebudu}a suradnja i doneseno jenekoliko zaklju~aka:

1. Udru`enje p~elara Hrvatskepodupire vodstvo Hrvatskogp~elarskog saveza, izabrano naskup{tini HPS-a, 21. sije~nja2006. godine.

2. UPH se sla`e da je HPS krov-na organizacija p~elara, svedok {titi interese neposred-nih p~elara.

3. Dono{enjem novog StatutaHPS-a, predlo`it }e se skup{ti-ni UPH-e da se transformirau lokalno udru`enje p~elara.

Vedran Lesjak

Kad }e po~eti sradom Hrvatskip~elarski savezZbog ~estih pitanja p~elara inapada na HPS, kada }e se saz-vati Upravni odbor i kada }eSavez po~eti djelovati u pravomsmislu, a ne osporavaju}i nikomelegitimno pravo na ̀ albu, iznosi-mo razloge takve situacije.

Nakon Skup{tine HPS-a, odr`ane21. sije~nja ove godine, u Grad-ski ured za op}u upravu u Za-grebu do{le su tri pritu`be naneregularnost rada doti~nespomenute Skup{tine Saveza.@albe su uputile PU „Propo-lis“, PU „Degenija“ i PU „Za-gi“. Gradski ured je 22. velja~eodbio ̀ albe s obrazlo`enjem danisu utemeljene. Ne prihva}aju}iodluku Gradskog ureda za op}uupravu, spomenute udruge prosli-jedile su `albe na dalji postu-pak Sredi{njem dr`avnom ure-du za upravu. Do dobivanjarje{enja o ispravnosti Skup{tine,novo vodstvo HPS-a radit }eprema svojim mogu}nostima.

Vedran Lesjak

Hrvatska p~ela

92

IZ P^ELARSKIH UDRUGA

P~elari iz Popova~e odr`ali su godi{nju skup{tinuP~elarska udruga ”Lipa”, Popo-va~a odr`ala je 19. velja~e ovegodine redovitu godi{njuskup{tinu, koja je bila i izbor-na.

Dosada{njeg predsjednika Vla-dimira Kosteckog zamijenio jeBerislav Majeti}, tajnika Simu[ljuburu zamijenila je Dani-jela Pe~ek te je blagajnu u-mjesto @eljke Duha~ek pre-uzela Lidija Perko. Izabrani sutako|er novi Upravni i Nad-zorni odbor.

Na skup{tini je podr`ana od-luka o pristupanju Udruge uSavez udruga Sisa~ko-mos-la-va~ke ̀ upanije, za koji su iza-brani izaslanici.

^lanovi Udruge podupiru iz-bor tajnika i novog vodstvaHrvatskog p~elarskog saveza.O~ekujemo da }e se po~etirje{avati nagomilani problemi,prvenstveno oni koji optere}ujutr`i{te meda, zatim problemipoticaja i lije~enja p~ela.

Lidija Perko

Skup{tina p~elarske udruge „Metvica“iz NovskeDana 26. velja~e ove godineP~elarska udruga „Metvica“ iz

Novske odr`ala je svoju re-dovitu godi{nju skup{tinu. Os-im ~lanova, skup{tini su na-zo~ila i izaslanstva iz susjed-nih p~elarskih udruga, iz Daru-vara, Lipika i Nove Gradi{ke,te na{ dugogodi{nji suradnikiz Bosne i Hercegovine, mr.Goran Mirjani} iz Gradi{ke,predava~ na Poljoprivrednomfakultetu u Banjaluki, kojegahrvatski p~elari poznaju sraznih predavanja i skupovadiljem Lijepe Na{e.

Na{a p~elarska udruga ove jegodine prva dobila dr`avni po-ticaj, a on je, kada se odbi-ju tro{kovi prijave, ne{to is-pod 60 kuna po ko{nici. Pre-govara se i o dobivanju lokal-nog poticaja, koji smo zatra`ilipo op}inama u kojima djelu-je na{a udruga. P~elarska udru-ga „Metvica“ ima 84 ~lana, teposjedujemo 5463 ko{nica, ko-je su u sustavu poticaja. Kakostvari sada stoje op}ina Nov-ska isplatit }e svojim p~elari-ma 5-10 kuna po ko{nici.Op}ine Lipovljani i Jasenovacsvojima }e p~elarima tako|eriisplatiti poticaj od 10 kn poko{nici.

Na skup{titni su se mogle ~utipritu`be udruga zbog nedostat-ka novca. Dana{nji p~elari, dabi se mogli oduprijeti sve ve}improblemima koje donosi bav-ljenje ovim plemenitim zana-tom, moraju sve vi{e znati, {tozna~i da osim zavr{ene p~e-larske {kole, moraju poha|atirazne skupove, predavanja, bri-nuti se o zdravstvenom stanjusvojih zajednica, a to se od~lanarina ne mo`e vi{e finan-cirati, stoga je prijeko potreb-no `urno prona}i rje{enje.

Na skup{tini su izabrani pred-stavnici Udruge za @upanijskisavez u Sisa~ko- moslova~koj`upaniji, a to su, osim pred-sjednika Zdenka Jakubeka, jo{Dubravko Dragani}, MirkoKnji`ek i Gjuri} @eljko.

Mirko Knji`ek

Skup{tina PD „Lipa“iz Zagreba

Skup{tina je odr`ana 22. velja~eove godine u Zagrebu. Pred-sjednik Dru{tva, Josip Kri`, uuvodnom govoru napominje daje „Lipa“ osnovana 1993. go-dine, a namjera joj je bilaokupiti p~elare i promicati p~e-larstvo u ruralnom djelu Za-greba, te podu~avati djecu, mla-de i gra|ane, prvenstveno isti-~u}i opra{ivanje biljaka i va`-nost p~ela u ekosustavu, {toih jo{ vi{e motivira za rad.Skup{tini su bili nazo~ni i pred-stavnici Gradske uprave, odnos-no pro~elnik Gradskog uredaza poljoprivredu i {umarstvoDarko Vuleti} i savjetnica zaveterinu i sto~arstvo \ur|icaSumrak. Pro~elnik, DarkoVuleti} obe}ao je nazo~nimaveliku pomo} u rje{avanjuproblema p~elara Grada Za-greba, a i na drugim podru~ji-ma. Iz Hrvatskog p~elarskogsaveza, Skup{tini su prisustvo-vali Martin Kranjec, pred-sjednik; Vladimir Maturanec,tajnik; i Vedran Lesjak, ured-nik Hrvatske p~ele.

Vedran Lesjak

Br. 3 - 2006

93

IZ P^ELARSKIH UDRUGA

Udruga p~elara„Vrbovec“Udruga p~elara „Vrbovec“ odr-`ala je 25. velja~e. ove godinesvoju redovitu godi{nju Izbor-nu skup{tinu.

Izvje{}e o radu Udruge u pro-{loj godini podnio je njezinpredsjednik Zvonko Babi}, bla-gajni~ki izvje{taj dao je BrankoHegel, a izvje{taj Nadzornogodbora Stjepan Haveti}. Is-taknut je aktivan rad Udrugeu protekloj godini, tijekom ko-je su odr`ana i dva preda-vanja, dr. sc. Maje Dra`i} izHrvatskog sto~arskog centra iZlatka Tomljanovi}a, dr. vet.med. i profesionalnog p~elara.^lanovi su sudjelovali na svimdosada{njim ocjenjivanjima me-da i izlo`bama Zagreba~ke ̀ u-panije, a mnogi od njih osvo-jili su i zlatne medalje.

Udruga je za zadrugu P~elicapri 1. Osnovnoj {koli Vrbovecnabavila 5 rojeva p~ela, a naj-zaslu`nijim ~lanovima Udruge,predsjedniku, tajniku i blagaj-niku predala je i simboli~andar.

Skup{tina je izabrala nove~lanove i tijela za sljede}i man-dat od ~etiri godine. Novi ~la-novi Upravnog su: ZvonkoBabi}, Marijan Filko, BrankoHegel, Marijan Hajak i JosipPr{o, a novi ~lanovi Nadzornogodbora su: Stjepan Haveti},Darko Sobota i [abjanZvonko. Na du`nosti predsjed-nika ostao je za sljede}i man-dat Zvonko Babi}, za tajnikaje izabran Zvonimir Horvat, a

za novog blagajnika MarijanFilko.

Zvonimir Horvat

Odr`ana redovitaskup{tina P~elarskeudruge «Kadulja»Metkovi}Da se podsjetimo, kako bi sepobolj{alo p~elarstvo na pod-ru~ju op}ina Metkovi}, Plo~ei Vrgorac, 30. sije~nja 1969.godine osnovano je P~elarskodru{tvo «Kadulja» sa sjedi{temu Metkovi}u. Na osniva~kojskup{tini odre|ena su pravilaDru{tva, te je izabran Upravniodbor. Prvi predsjednik Dru{tvaje bio Ante Jerkovi}, tajnikJozo Bukmir, a ovla{tena o-soba Upravnog odbora, pok.Ilija Kevo. Dru{tvo je tadaimalo 36 ~lanova pretpla}enihna glasilo P~elu za 1969. go-dinu, od kojih su 8 ~lanovabili ranije pretplatnici, a naj-stariji pretplatnici koji i danasprimaju ~asopis bili su IvanDominikovi} i Ivan Barbari}(od 1952.).

U Metkovi}u je P~elarskaudruga «Kadulja» odr`ala go-di{nju skup{tinu u nedjelju 5.o`ujka ove godine, a bili sujoj nazo~ni, osim ~lanovaudruge, i gosti iz Metkovi}a,^apljine i Ljubu{kog.

Izvje{}e o pro{logodi{njem raduUdruge podnio je predsjed-

nik Mario Bajo. P~elari su seu raspravama, koje su slijedilenakon izvije{}a istaknuli neko-liko problema.

Problem patvorenog meda ko-ji pakiran u 900-gramsku am-bala`u bez deklaracije i bilokakve naljepnice, u dvije bo-je, tamna i svijetla (s komadomsa}a) iz Bosne i Hercegovinesti`e na metkovi~ku veletr`nicu,odakle nastavlja put premaotocima i du` obale.

P~elare je naro~ito zasmetaotekst objavljen u P~eli (12/2005)pod naslovom »Dopis Mi-nistarstvu o mjerama za{titeod zaraznih i nametni~kih bo-lesti» biv{eg predsjednika HPS-a, u kojem predla`e da se pre-gled na nozemozu bri{e izNaredbe. Ne treba napomi-njati da mnogi p~elari nisuostvarili poticaj za pro{lu go-dinu zato {to nisu slali p~elena pretragu koju sada trebaukinuti na prijedlog onih ko-ji su povezali poticaj sa pre-gledom na nozemozu.

P~elarima nije jasna tolika brigaveterinara za njihove p~ele paim ne dopu{taju da sami skupeuzorke na pretragu ili pret-postavljaju da je posrijedi samo«hara~» koji uzimaju iako sevelika ve}ina veterinara bojip~ela.

Ali, p~elari ipak u svakoj prigo-di uspijevaju rije{iti svoje prob-leme, tako su i ovaj put od-lu~ili da zajedni~kim ru~kombarem na trenutak zaboravesve neda}e koje ih prate.

Milan Ja}imovi}

Hrvatska p~ela

94

Br. 3 - 2006

95

od 1955.OTKUPLJUJEMO

KONTINENTALNE VRSTEMEDA, CVJETNI PRAH I

PROPOLIS,A PLA]AMO ODMAH

ZAINTERESIRANI SMO ZADUGORO^NU SURADNJU!

Tina Ujevi}a 7, Velika Goricatel. 01/6216-444mob. 098/351-090

MATICEDOMA]E SIVE P^ELE(Apis mellifera carnica)

od 01.svibnja do kraja rujna

Stjepan KebetSigetec, I.B. 38 B48321 Peteranec

GSM: 098-706 545Tel: 048-865 333

[email protected]

za narud`be od 15 matica i vi{e,po{tarina besplatna

Obratite se na vrijemei s povjerenjem,

kvalitetna mlada matica ne ko{ta- ona pla}a.

Tonko Svili~i}Nakon kratke i te{ke bolesti 8. velja~e ove godine u 56. godini `ivotaumro je dragi kolega i prijatelj, gospodin prof. Tonko Svili~i}. Rodio se21. listopada 1950. godine na otoku Visu. @ivotni put odveo ga je splavetnila Jadrana u zelenilo Gorskog kotara gdje je osnovao obitelj teradni vijek proveo u @eljezni~koj tehni~koj {koli u Moravicama. Te{kabolest zatekla ga je na funkciji ravnatelja {kole, a po~etkom {kolske go-dine vezala za bolnicu, ku}u i krevet.

Bio je predsjednik P~elarske udruge “Smreka”, Vrbovsko, te aktivan u stvaranju boljih i praved-nijih odnosa u na{em p~elarstvu. Nedavno odr`anu Skup{tinu Hrvatskog p~elarskog, na kojoj suodre|ene promjene u p~elarstvu komentirao je rije~ima: “Dobro je, nije bilo uzalud”. Za{to jeto potrebno istaknuti? Zato {to i to govori o Tonku kao ~ovjeku. Boriti se za ideju, tro{itivlastita sredstva i vrijeme, a ne o~ekivati protuvrijednost, primjerice za upla}enu ~lanarinu! Udru{tvenom djelovanju bio je dosljedan, pravedan i `ivotan. Kao prosvjetni djelatnik i, kako je sam napisao, kao p~elar hobist s pedesetak ko{nica, bio jepokreta~ koji je utemeljio P~elarsku {kolu u sklopu @eljezni~ke tehni~ke {kole u Moravicama.Time je pridonio dru{tvu kao p~elar, posebice kao ravnatelj {kole, koji se brine o programima{kole te kao stanovnik Gorskog kotara, koji spre~ava da opuste naselja, a mladi odu iz togprekrasnog hrvatskog kraja. Te{ko je opisati o kakvoj se ljepotici radi. To je ljepotica s du{om:primarni `eljezni~arski program, program elektrostrojarstva, program strojarstva i ekonomije. Zasve su programi podr`ane osigurani laboratoriji, radionice i informati~ka u~ionica, koja je utrenutku realizacije bila me|u vode}im u zemlji. U sklopu {kole nalazi se i dom za smje{taju~enika iz udaljenih ili prometno slabo povezanih krajeva Gorskog kotara. [kola u koju je ugra-dio svoj `ivot! I u tom se raju na{lo mjesta za razvoj p~elarstva. Njegov je odlazak velik gubitak, osobito za p~elare Gorskog kotara i Kvarnera te za svehrvatske p~elare koji su ga poznavali. Neka mu je vje~na slava i hvala!

Udruga p~elara “Smreka”, Vrbovsko; Apiliburnija; UPH

IN MEMORIAM

Hrvatska p~ela

96

OGLASI

^lanovi Hrvatskog p~elarskog saveza pla}aju ~lanarinu preko p~elarskih udruga. Pret-plata za ne~lanove iznosi 320,00 kn, a za inozemstvo 60 EURA. Cijena pojedinog bro-ja za tuzemstvo iznosi 30 kuna. ̂ asopis izlazi jedanput mjese~no. Pretplatu prima Hrvats-ki p~elarski savez, broj `iro ra~una 2484008-1100687902. ^asopis se tijekom godine nemo`e otkazati. Rukopisi se ne vra}aju. Naklada 3.000 primjeraka. Tisak "GANDALF"

Prodajem 10 novih ko{nica, nas-tavlja~a sa p~elama i mladim mati-cama, dru{tva jaka, 12 okvira uplodi{tu i 12 u medi{tu, dimen-zije 41 x 26 cm, sa}e izgra|enoi ko{nice ure|ene za dulju selid-bu. Slatina.Tel. 033/552-658

Prodajem 35 jakih zajednica na10 LR okvira sa nastavkom, ci-jena 400 kn/komad.Tel. 035/342-304

Prodajem 30 LR ko{nicanapu~enih p~elama, a u travnjui svibnju zajednice na LR okvi-rima.Tel. 01/2983-841GSM. 091/5047-676

Prodajem p~ele na A@ okvirimaiz 5 i 7 okvirnih nukleusa, [u{ti}.Tel. 01/3362-491Tel. 044/638-016GSM. 098/9528-384

Prodajem TAM 5500 sa 60 A@ko{nica napu~enih p~elama i kon-tejner za smje{taj 40 LR ko{nica.GSM. 091/7845-282

Prodajem u travnju i svibnjuprirodne rojeve s grane.Tel. 035/363-895GSM. 091/7945-341

Prodajem p~ele na 5, 7, 10 ili 20okvira, te u travnju i svibnjuprirodne i paketne rojeve. Pred-bilje`be primam na adresu:Marko Kalajd`i},@e`evica 44,21250 [estanovac.GSM. 091/2701-234

Prodajem 33 kompletene LRko{nice, o~i{}ene i spaljene aokviri u`i~eni.Tel. 044/570-384GSM. 098/9290-413

Prodajem 20 A@ nuleusa, 7-okvirnih.Tel. 049/371-598

Prodajem p~ele na A@ okvirima,7 i 8 okvirni nukleusi, 30 koma-da.Tel. 043/884-056

Prodajem p~elinje zajednice u LRko{nicama.GSM. 091/5303-920

Prodajem vikend ku}u, 65 m2 sa5500 m2 livade, ispod Risnjaka1000 m/nm, 30 min. od Rijeke,kraj Mrzlih Vodica, pogodno zap~elarenje.Tel. 051/551-470

Prodajem 72 p~elinje zajedniceu A@ ko{nicama na 10 okvira,8 A@ zajednica sa 12 okvira, 3zajednice u LR ko{nicama, 500u`i~enih novih A@-standard okvi-ra, 38 praznih nukleusa i 30 kgA@ satne osnove.Tel. 042/331-521

042/312-018

Prodajem 15 nukleusa na A@okvirima i u svibnju 100 rojevasa grane a mo`e i zamjena zaprazne A@ i LR ko{nice.GSM. 098/696-644

Prodajem 30 dru{tava na 10 LRokvira s nastavkom, podnicom, ikrovom. Cijena 800 kn.GSM. 098/9533-664

Prodajem LR ko{nice napu~enep~elama, sa maticama iz 2005.GSM. 091/ 8913-552

Prodajem 20 p~elinjih zajednicaiz 7-okvirnih nukleusa i prirodnerojeve.Tel. 044/883-601GSM. 098/628-198

Prodajem rojeve i punim ko{nicep~elama po dogovoru, potpunonapu~enje plodi{ta za ciljane pa{eili rojenje.GSM. 091/6603-776

Prodajem zbog bolesti kamion„TAM“ sa p~elama u standardA@ ko{nicama, kamion je ure|eni atestiran za prijevoz p~ela.Tel. 01/6255-565

01/3840-626 zvati do 22 sataGSM. 098/9038-892

Prodajem LR ko{nice, 45 koma-da sa 4 nastavka, kompletne,kori{tene jednu sezonu.Tel. 044/679-509GSM. 091/2540-904

Prodajem p~elinju prikolicu sa 54prazne A@ ko{nice. Mo`e iko{nice bez prokolice, 100 kn/ko-mad.Tel. 044/654-485

Prodajem p~ele na farar okviri-ma, a u svibnju i prirodne ro-jeve.GSM. 091/5864-446

Prodajem 40 komada ko{nicaGROM 12 u izradi, gotovih do1.4.2006.Tel. 047/641-515

Prodajem selekcionirane matice,izuzetne kvalitete, primamo pred-bilje`be, isporuka po dogovoru.Oplodna stanica registrirana priHSC, Zagreb, Marko Kri`.Tel. 01/2983-333GSM 091/2983-333

098/9858-454

Prodajem p~ele u paketnim ro-jevima, na LR i A@ okvirima,skuplja~e peluda i snelgrove daskeza dvomati~no p~elarenje na LRko{nicama.GSM. 091/5668-814

97

PROIZVODNJA OPREMEZA P^ELARSTVO

Proizvodimo:ko{nice LR, A@ i Farar;

nukleuse; mati~ne re{etke;razmake; spojke za

nastavlja~e

Pogon ^azmaGornji Draganec 117Tel./fax 043/776-062

A P I SP E T R I N J A

Prodajem kamion TAM 130 sa72 A@-standard ko{nice, 54 ko-mda sa 11 okvira, 18 sa 10 okvi-ra, polovne te kamionsku prikolicuza smje{taj 60 A@ ko{nica sa 10okvira.Tel. 01/6221-661GSM. 098/9478-365

Prodajem p~ele na okvirima izA@, 7-okvirnih nukleusa.GSM. 091/3499-412

Prodajem p~ele na LR okvirima,paketne rojeve i p~ele u LRko{nicama.Tel. 044/608-074GSM. 098/862-960

Prodajem p~ele na LR okvirima.Tel. 032/841-230GSM. 098/798-163

Prodajem kamion TAM i novikontejner za 56 LR ko{nica.Tel. 035/376-157GSM 095/9055-826

Prodajemo inox kante za med, sarukohvatima i u~vr{~iva}ima po-klopaca, 450kn/kom.Ekolo{ka p~elarska zadruga Vid-mar.Tel. 051/219-015GSM. 091/5625-200

Prodajem 16 LR i 7 A@ nu-kleusa, te LR i A@ satne osnove,ovogodi{nja izrada.Tel. 047/641-485

LR, A@ i A@-grom okvire, ras-tavljene i sastavljene, dostavljamu sva mjesta Lijepe Na{e.Tel. 048/856-610 zvati nave~er

Prodajem p~ele na LR okvirima.Tel. 031/727-310GSM. 098/9741-468

Prodajem traktorsku prikolicu sa46 p~elinjih zajednica.Tel. 043/427-025GSM. 098/511-683

Prodajem p~ele na LR i [email protected]. 035/250-984 zvati poslije 18 sati.

Prodajem 50 LR ko{nicanapu~enih p~elama.Tel. 053/573-976GSM. 098/1768-874

Prodajem p~ele na LR okvirimai nove LR ko{nice.Tel. 01/2313-305

Prodajem LR ko{nice napu~enep~elama i p~ele na LR okviri-ma.GSM. 091/7303-335

Prodajem p~ele na LR okvirimaod 1. svibnja.Tel. 051/551-008

Prodajem p~ele na LR okvirimaod 1. svibnja 2006.Tel. 051/814-150

Prodajem p~elarsku vagu nosivosti100 kg za LR i A@ ko{nice. Ci-jena 1.200 kuna.Tel. 048/681-117

Prodajem p~ele na LR i A@okvirima, rojeve i matice.GSM. 098/9556-232

Prodajem 45 LR ko{nica, 4 nas-tavka, antivarozna podnica, goto-vo nove.GSMl. 091/2540-904

Prodajem LR-nukleuse, matice op-lo|ene na oplodnoj stanici Uni-je, te LR satne osnove i medod kadulje.GSM. 091/5543-460

Prodajem 2 tone kvalitetnogsortnog meda i 50 kg A@ satneosnove.GSM. 098/745-150

Proizvodim i prodajem med i pe-lud, primam i narud`be.Tel. 033/674-550

Prodajem p~ele na LR okvirimapo~etkom svibnja. VT.GSM. 091/1828-683

Prodajem p~ele na A@ okvirimaiz 7-okvirnih nukleusa.Tel. 01/2897-121GSM. 098/1615-788

Prodajem p~ele na LR okvirima.Tel. 042/828-012

Prodajem p~ele na 10 LR okvi-ra od 15. travnja.GSM. 098/9273-064

Prodajem A@ grom okvire.Tel. 01/2763-409