6.11.2014 Stranica/Termi 36 Hrvatska Naslov: Autor: Rubrika/Emisija: PODUZETNIČKA ZONA Žanr: Površina/Trajanje: 1.273,27 Naklada: 11.500,00 Ključne riječi: ŠTEDNJA ENERGIJE, FASADA, Novogradnja, projekti u graditeljstvu, D iona Novca za energetsku ali uz stručnost, vrijem NA PANEL DISKUSIJI STRUCNJACI IZ SLOVENIJE, AUSTRIJE I ITALIJE PREDSTAVILI SU NACIONALNE I REGIONALNE MODELE I PROJEKTE ENERGETSKE OBNOVE ZGRADA KOJI SU POKRENULI GOSPODARSKE AKTIVNOSTI I OSTVARILI VELIKE UŠTEDE VLASNICIMA I STANARIMA Ima li Hrvatska dovoljno novca za energetske obnove? No, isto tako, ima li hrvatska dovoljno političke volje i administrativnih kapaciteta za krenuti u jaču energetsku obnovu zgrada, koja može biti spas za građevinsku industriju, pokretač gospodarstva i spas za kućne proračune - glavna su pitanja koja su postavljena panel diskusiji „Ima li Hrvatska dovoljno novca za energetske obnove?" 31. 10. u Zagrebu u organizaciji Hrvatske udruge proizvođača toplinsko fasadnih sustava - HUPFAS. Zaključak sudionika jest da novca ima i da će ga biti, jedino što je put do njega dug jer zahtijeva stručnost, vrijeme i temeljite pripreme i informiranost investitora ali i ostalih sudionika ovog procesa. I dok s jedne strane postoji veliko zanimanje vlasnika obiteljskih kuća i suvlasnika (više)stambenih zgrada na lokalnim razinama, gdje interes premašuje raspoloživa sredstva, javne zgrade koje bi trebale predvoditi cijelu priču i biti uzor kaskaju u energetskim obnovama, zapravo, još uvijek ih i nema. Stručnjaci iz Slovenije, Austrije i Italije predstavili su nacionalne ali i regionalne modele i projekte energetske obnove zgrada koji su pokrenuli gospodarske aktivnosti i ostvarili velike uštede vlasnicima i stanarima. U HUPFASu vjeruju kako ta iskustva i uspješni primjeri iz država EU mogu pomoći našoj politici energetske obnove. Diskusija je bila dio europske kampanje RENOVATE EUROPE, koja ima za cilj smanjenje potrošnje energije u zgradama u EU za 80% do 2050. Finale kampanje je REDay2014 konferencija u Bruxellesu 5. studenoga u kojoj sudjeluje 15 partnera iz 11 zemalja članica EU, među kojima i članice HUPFAS - a koji je nacionalni partner ove kampanje. Skup su pozdravili i Ivo Josipović, Predsjednik RH i Adrian Joyce, direktor Renovate Europe Campaign putem video poruka. Davor Škrlec, zastupnik Europskog parlamenta EU troši u prosjeku 27% energije na grijanje u području zgradarstva, Hrvatska je tu iznad prosjeka jer mi na grijanje trošimo otprilike 40 energije. Ulaganje u energetske obnove ovojnica zgrada je stoga od primarne važnosti za RH iz više razloga. Smanjuje nezaposlenost i stva6. STUDENOGA br. SUDIONICI PANEL DISKUSIJE koja se proteklog petka održala u Zagrebu raO lokalna radna mjesta u proizvodnji, instalacija i održavanju. Također, smanjuje ovisnost o uvozu energije jer se oslanjamo na lokalne resurse - obnovljive izvore energije. Zato na ENU treba gledati kao na investiciju a ne kao na trošak. Također, direktive EU potiču i proizvođače na korištenje en. učinkovitijih proizvodnje od strojeva koji troše manje električne energije, pogona koji gube manje toplinske energije i dr. Bernard Jakelić, zamjenik glavnog direktora HUPa Mislim da rad na energetskoj. obnovi otvara niz mogućnosti poseb 1697 bussiness. hr 5 Novca za energetsku obnovu ima, ali uz stručnost, vrijeme i pripreme izvješće Business.hr
2
Embed
energetsku - HUPFAS...izlaz iz ne više recesije već depresije. Proizvođači sami i na ovakavnačin tražeizlaz iz tog začaranog kruga. Potencijal hrvatskoga građevinarstva je
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
6.11.2014 Stranica/Termi 36
Hrvatska
Naslov:
Autor:
Rubrika/Emisija: PODUZETNIČKA ZONA Žanr:
Površina/Trajanje: 1.273,27 Naklada: 11.500,00
Ključne riječi: ŠTEDNJA ENERGIJE, FASADA, Novogradnja, projekti u graditeljstvu,
D ionaNovca za energetskuali uz stručnost, vrijemNA PANEL DISKUSIJI STRUCNJACIIZ SLOVENIJE, AUSTRIJE I ITALIJEPREDSTAVILI SU NACIONALNE I
REGIONALNE MODELE I PROJEKTEENERGETSKE OBNOVE ZGRADAKOJI SU POKRENULI GOSPODARSKEAKTIVNOSTI I OSTVARILI VELIKEUŠTEDE VLASNICIMA I STANARIMA
Ima
li Hrvatska dovoljnonovca za energetske obnove?
No, isto tako, ima lihrvatska dovoljno političke
volje i administrativnih kapaciteta
za krenuti u jaču energetskuobnovu zgrada, koja može bitispas za građevinsku industriju,pokretač gospodarstva i spas za
kućne proračune - glavna su pitanja
koja su postavljena paneldiskusiji „Ima li Hrvatska dovoljno
novca za energetske obnove?"
31. 10. u Zagrebu u organizacijiHrvatske udruge proizvođačatoplinsko fasadnih sustava -HUPFAS. Zaključak sudionika
jest da novca ima i da će ga biti,
jedino što je put do njega dug jerzahtijeva stručnost, vrijeme i temeljite
pripreme i informiranostinvestitora ali i ostalih sudionika
ovog procesa. I dok s jednestrane postoji veliko zanimanjevlasnika obiteljskih kuća i suvlasnika
(više)stambenih zgrada nalokalnim razinama, gdje interes
premašuje raspoloživa sredstva,
javne zgrade koje bi trebale predvoditi
cijelu priču i biti uzor kaskaju
u energetskim obnovama,
zapravo, još uvijek ih i nema.
Stručnjaci iz Slovenije, Austrije iItalije predstavili su nacionalneali i regionalne modele i projekte
energetske obnove zgrada koji su
pokrenuli gospodarske aktivnostii ostvarili velike uštede vlasnicima
i stanarima. U HUPFASu
vjeruju kako ta iskustva i uspješni
primjeri iz država EU mogupomoći našoj politici energetske
obnove. Diskusija je bila dio
europske kampanje RENOVATE
EUROPE, koja ima za ciljsmanjenje potrošnje energije u
zgradama u EU za 80% do 2050.
Finale kampanje je REDay2014konferencija u Bruxellesu 5. studenoga
u kojoj sudjeluje 15 partnera
iz 11 zemalja članica EU,
među kojima i članice HUPFAS -
a koji je nacionalni partner ove
kampanje. Skup su pozdravili i
Ivo Josipović, Predsjednik RH iAdrian Joyce, direktor Renovate
Europe Campaign putem video
poruka.
Davor Škrlec, zastupnikEuropskog parlamentaEU troši u prosjeku 27% energijena grijanje u području zgradarstva,
Hrvatska je tu iznadprosjeka
jer mi na grijanje trošimootprilike 40 energije. Ulaganjeu energetske obnove ovojnica
zgrada je stoga od primarnevažnosti za RH iz više razloga.Smanjuje nezaposlenost i stva6.
STUDENOGA br.
SUDIONICI PANEL DISKUSIJEkoja se proteklog petka održala u Zagrebu
raO lokalna radna mjesta uproizvodnji,
instalacija i održavanju.Također, smanjuje ovisnost o
uvozu energije jer se oslanjamo
na lokalne resurse - obnovljiveizvore energije. Zato na ENU treba
gledati kao na investiciju a nekao na trošak. Također, direktive
EU potiču i proizvođačena korištenje en. učinkovitijih
proizvodnje od
strojeva koji troše manje
električne energije,
pogona koji gube manjetoplinske energije i dr.
Bernard Jakelić,
zamjenikglavnog direktoraHUPaMislim da rad na energetskoj.
obnovi otvaraniz mogućnosti poseb
1697 bussiness. hr
5
Novca za energetsku obnovu ima, ali uz stručnost, vrijeme i pripreme
Ivan Lovrinović,ekonomski analitičarOvaj sektor se može promatratii na razini mikro i makro ekonomije.
Hrvatske se vladegodinama
od 2008. vrtei u krugutražeći izlaz iz ne više recesijeveć depresije. Proizvođači sami ina ovakav način traže izlaz iz togzačaranog kruga. Potencijal hrvatskoga
građevinarstva je velikali je ono danas u lošoj situacijii nerealno je očekivati da će doćido nekog velikog buma gradnje,jer su Hrvati poslije Mađara narod
koji ima najviše nekretninapo glavi stanovnika - Mađari na100 stanovnika imaju 95 nekretnina
a mi 92. Stoga bi građevinskisektor trebalo uposliti na energetskoj
obnovi tih zgrada. Ali pitanje
je kako ćemo to financiratijer sredstva EU nisu dovoljna? Anovca ima dovoljno ali on spavaneiskorišten u bankama. ali tose ne čuje tamo gdje treba.
Za sve to nužna je jača političkavolja, jačanje administrativnih kapaciteta
radi bolje pripreme projekata
kako bi mogli jače krenutiu energetsku obnovu zgrada, kojamože biti spas za građevinsku industriju,
pokretač gospodarstva i
spas za kućne proračune.
6. STUDENOGA br. 1697 bussiness. hr
zgrada i uglavnom su građene u
razdoblju od 19401990 gdine ito su zgrade koje imaju vrlo nisku
ili nikakvu toplinsku izolaciju
zbog tadašnjih konstrukcijskihrješenja, te da bi njih trebalo prvekrenuti obnavljati radi veće uštede
bnovu ima,i pripreme
smanjujemo emisiju C02.
Omogućili smo uvjete, zakonodavni
okvir i sredstva,ali je ograničeni je periodza pripremu i početak projekata
energetske obnove.Jer imamo jako puno potreba
na tržištu i ne možemo
imati razumijevanja za
nedovoljno pripremljeneprojekte, kao i nedovoljnokvalitetne ugovore izmeđuprojektanata i izvođača. Svi
moramo dići razinuodgovornosti.
Dorijan Rajković,predsjednik udruge HUPFAS
Nastavljamo tradiciju razmjeneiskustava nacionalne projekte
energetske obnove zgrada iz
susjednih nam država EU kojimogu biti putokaz našoj politici
energetske obnove. Također,ovom diskusijom htjeli smo ukazati
na važnost građevinarstvaza gospodarski oporavak zemlje.HUPFAS je hrvatska udrugaproizvođača toplinskofasadnihsustava - 15 renomiranih tvrtki s
1. 500 zaposlenih u građevinskojbranši koje se bave proizvodnjomi prodajom toplinskofasadnihsustava i ostvaruju prihode od1, 7 milijardi kn. Udruga educira