Dragi vrtlari! - Cornus d.o.o.sjetveni kalendar. Smatramo da nijedna pozornost koju posvećujemo sjetvi nije suvišna. Važni su već prvi koraci koji su ključ boljih i kvalitetnijih

1 CORNUS d. o. o., KATALOG SADNICA 2018. CORNUS d. o. o., KATALOG SADNICA 2018.

Dragi vrtlari!

Moja supruga ima mali vrt i prije nekoliko godina donio joj sam sadnice i iz Slovenije od poduzeća Cornus. Odonda traži samo te sadnice. Svaka joj uspije i vrlo su otporne.

Uz savjete koje je dobila naš vrt je najljepši u okolici. Malo po malo sa Cornusom sam započeo i poslovnu suradnju i zalažem se da budu sve vise prisutni na hrvatskom tržištu...

Davor Radolfi

2CORNUS d. o. o., KATALOG SADNICA 2018. CORNUS d. o. o., KATALOG SADNICA 2018.

Dragi vrtlari!

Tvrtku Cornus d.o.o. smo osnovali 1992. godine. Bavimo se sa uzgoju biljaka za poljoprivredu, posebno za hortikulturnu proizvodnju. Iskustva smo dobili sa svojim eksperimetvicalnim uzgojom povrća i poslovanjem u eksperimetvicalno hortikulturnoj stanici Logarovci, koja je osnovana na posebno odabranom zemljištu u blizini kraja Križevci pri Ljutomeru.

Budući da ne želimo ništa prepustiti slučaju, kod sadnje koristimo Mjesečev sjetveni kalendar. Smatramo da nijedna pozornost koju posvećujemo sjetvi nije suvišna. Važni su već prvi koraci koji su ključ boljih i kvalitetnijih sadnica.

I ove godine želimo vam da urod u vašem vrtu bude obilan i zdrav!


SADRŽAJ

SALATA – 5 RUKOLA – 7 ENDIVIJA – 8

ČILIJI I FEFERONI – 12 PAPRIKA - 14

KINESKI KUPUS – 32 KUPUS – 33

PORILUK – 37

PATLIDŽANI – 26 LUBENICE – 28 DINJE – 28

KELJ PUPČAR – 32

LUK – 36

BLITVA – 11

EHINACEJAODOLJENBOSILJAKBORAŽINAVLASACANISKOPARKORIJANDARKRASULJICA

LIMUNSKA TRAVALISNATI ČEŠNJAK

LJUPČACMAŽURANMATIČNJAK

METVICAORIGANO

ESTRAGONPELIN

PERŠINRUŽMARIN

LAVANDASTEVIJA

PROLJETNI LUKVRISAK

TIMIJANRUTVICAKADULJA

ZAČINI I MIRODIJE – 38


SADRŽAJ

KRASTAVCI – 23 JESTIVE TIKVE – 24RAJČICA – 17

BROKULA – 29

KORABICA – 34

JAGODE – 48

CELER – 35

RADIČ – 9 ŠPINAT – 10 MATOVILAC – 11

CVJETAČA – 30 KELJ – 31

KORABA – 35

KIKIRIKIARTIČOKABOBSLANUTAKCRNA ROTKVICADUGA VIGNAFIZALIS

LIMSKI GRAHBAMIJA

PAK-CHOIPASTRNJAK

CIKLAROTKVICA

REPA

RABARBARASLATKI KOMORAČ

BATATSLATKI KUKURUZ

ŠPAROGE

OSTALO POVRĆE – 43


SALATA (Lactuca sativa)

Radi se o biljci s hladnog područja, zato vrlo dobro uspijeva pri 10 – 20 °C. Pri višim temperaturama sklona je pre-ranom cvjetanju.

Zbog toga u ljetnom razdoblju izabiremo sorte koje su otpornije na više temperature. Zahtijeva plodno tlo koje zadržava vodu.

Presadnice se presađuju kadarazviju pet do šest listova. Salatu sijemo više puta u razmaku od jednog do dva tjedna. Manje sorte sadimo u razmaku od 15, a veće 30 cm.

GLAVIČASTA

EOLE

Prikladna je za proizvodnju na otvorenom tijekom cijele godine. Biljka već rano u vegetaciji oblikuje lijepu glavicu. Veoma je otporna na cvjetanje, odličnog je okusa i stabilno rodi. Doseže težinu do 1 kg.

GLAVIČASTA

CANASTA

Salata s krhkim listovima koju možemo sijati tijekom cijele godine. Glave su okrugle s nazubljenim i crven-kasto obojenim rubom listova. Dobro podnosi ljetnu vrućinu, kao i zimsku hladnoću.

ROZETA

COMICE

Salata s krhkim listovima, prikladna za proljetni i jesen-ski uzgoj na otvorenom. Biljka oblikuje široku, lagano uspravnu poluotvorenu rozetu, napunjenu svjetlozelenim, laga-no kovrčavim listovima.

ROZETA

EXQUISE

Salata s krhkim listovima, priklad-na za uzgoj na otvorenom tijekom cijele godine. Ima dobro napunje-nu otvorenu rozetu s kovrčavim, svjetlozelenim listovima. Vrlo je otporna na cvjetanje.

ROZETA

SANGUINETIP LOLLA ROSSA

Prikladna za uzgoj tijekom cijele godine. Oblikuje rozetu, a listovi su karakteristično nazubljeni i intenzivno blistave tamnocrvene boje.



GLAVIČASTA

ESTABALIZTIP LEDA

Prikladna za proljetni i jesenski uzgoj. Brzo oblikuje glavicu, koja može doseći težinu veću od 1 kg. Sorta je tolerantna na niske temperature i kasno ide u cvijet.

GLAVIČASTA

MASAIDA

Kristalka za uzgoj na otvorenom i u plastenicima (tunelima).Prikladna za proljetni iljetni uzgoj. Oblikuje vrlo lijepe i čvrste glavice s ravnim vanjskim listovima. Posebno je otporna na gljivična oboljenja. Doseže težinudo 800 g.

GLAVIČASTA

NOVAPPIA

Mekolisna rana sorta, jednostav-na za uzgoj od proljeća do jeseni. Otporna na plijesan (HR). Težina glavice 600 – 700 g.

HRASTOV LIST

SAXO

Odličan kompromis između intenzivno crvene boje, volumena, težine i otpornosti. Prikladna je za uzgoj tijekom cijele godine.

HRASTOV LIST

KYRIO

Vrlo uravnotežena biljka s debljim listovima. Svjež izgled i atraktivna zelena boja. Prikladna je za uzgoj tijekom cijele godine.

ROZETA – ZIMSKA

SELLINA

Ova sorta salate prikladna je za uzgoj na otvorenom ili u zaštićenim prostorima. Odlična tolerantnost na niske temperature. Rozete dosežu težinu do 500 g.



GLAVIČASTA – ZIMSKA

RJAVKA

Mekolisna sorta. U proljeće oblikuje velike glave zeleno-smeđe crvenkaste boje. Radi se o domaćoj, slovenskoj sorti, koja je iznimno dobro prila-gođena našem podneblju (odlično prezimi) i zbog toga je vrlo ukusna.


NANSEN

Mekolisna glavičasta salata. U proljeće oblikuje žuto-zelene glavice. Da bolje prezimi, treba ju pokriti.


VEGORKA

Mekolisna salatakoja u proljeće oblikuje velike zeleno-smeđe crvenkaste glave. Radi se o domaćoj slovenskoj sorti, iznimno prilagođenoj na-šem podneblju (odlično prezimi), zato je vrlo ukusna.


BISTRA

Salata s krhkim listovima koju sijemo u proljeće i jesen. Dobro prezimljava. Glava je vrlo velika, plosnato okrugla, bljedozelene boje i čvrsta. List je mjehurast, a rub lista blago valovit i crvenkaste boje.

RUKOLA (Eruca sativa)

Rukola se najčešće spominje kaosalata. Zbog iznimneotpornosti na loše uvjete,možemo ju opravdano zvati korovom. Ova dvogodišnja biljka potječe iz Italije. Peteljke dosežu do pola metra dužine. Listovi su izduženi, prema donjem dijeluduboko nazubljeni. Najbolji je okus mladih listova, a na velikim vrućinama postaju gorki.

CAPITALE

Salata ima tamnozelene listove te je odličnog okusa. Otporna jena prebrzo cvjetanje, zato je sije-mo od proljeća do kraja ljeta.


ENDIVIJA (Cichorium endivia)

NATACHA

Srednje rana endivija, prikladna za uzgoj u proljeće i jesen. Oblikuje vrlo velike rozete, a prikladna je za uzgoj na otvorenom ili u natkri-venim prostorijama.

DJEČJA GLAVA

Ako biljke presađujete u kolovo-zu ili rujnu, presadnice pokrijte tunelom kako biste imali endiviju do kraja godine. Listovi su samobijeleći, iznimno mekani te oblikuju veliku kupastu rozetu. Urod je velik i odlične kvalitete.

EROS

Brzorastuća sorta koja se uzgaja cijele godine.Ima široke listove i veliko žutosrce. S donje su strane glave do-bro zatvorene, zato nije osjetljiva na truljenje. Preporučeni razmak sadnje iznosi 40 x 35 cm.

KOVRČAVA

OPHELY

Sorta s ujednačenim kompaktnim rozetama prikladna je za uzgoj tijekom cijele sezone. Ne radi se o tipičnoj kovrčavoj sorti endivije jer su listovi manje nazubljeni. Rozeta i listovi su svijetli, a listovi na sredini lijepe svjetložute boje. Odličan okus!

BOSSA

Odlična za svježu potrošnju. Dozrijeva 45 – 50 dana nakon presađivanja. Br. presadnica/ha: 80.000. Boja: zelena, sredina bijelo-žuta. Odličan odabir za proljetni i ljetni uzgoj.


RADIČ (Cichorium intybus L.)

Zahtijeva sunčanapodručja i hranjivo, vlažno tlo.

Oblikuje otvorenu lisnatu rozetu i glavu s vanjskim listo-vima koja je velika kao šaka, tvrda i težiod 200 do 600 g.

Ujesen trebamo biti strpljivi jer oblikuje glavicu tek kada je dovoljno hladno.

Radič je izvrsna i zdrava salata. Sadrži ljekoviti gorki intybin, što mu daje specifičan okus i pospješuje probavu.

PALLA ROSA 2

Rana sorta koja ne prezimljava naotvorenom. Okrugle glave s vinskocrvenim listovima odličnog su i pomalogorkog okusa. Beremo ga ujesen i ranu zimu.

PALLA ROSA 5

Kasna sorta, otporna na mraz.Ima kompaktne okrugle glave svinskocrvenim listovima koji su odličnog i pomalo gorkog okusa. Beremo ga ujesen i ranu zimu. Glavice dosežu težinu od 250 do 300 g.

CASTELFRANCO

Srednje rana sorta koja neprezimljuje. Okrugle glave sa zelenimi crvenim pjegavim listovima odličnog su i malo gorkog okusa. Slično kao i Palla Rosa, ujesen oblikuje privlačne glavice zele-no-žute boje s crvenim pjegama.

TREVISO

Rana sorta koja prezimljuje na otvorenom. Okrugli uski zeleni listovi oblikuju čvrstu crvenu glavicu u maloj rozeti. Izduženi listovi prikladni su za rezanje.

PAN DI ZUCCHEROŠTRUCAR

Ima karakterističan cilindrični oblik sa svjetlozelenim listovima. Doseže težinu do 800 g. Prikladan je za uzgoj u plastenicima i tunelima. Preporučeni razmak sadnje je 40 x 40 cm.


ŠPINAT (Spinacia oleracea)

Novozelandski špinat je bujna puzajuća biljka, zato ju sadimo uz ograde ili među biljke s većim razmakom gdje će prekriti tlo.

Budući da je biljka toplog pod-neblja, kod nas ne prezimi. Lje-ti raste vrlo bujno, posebno ako ju zalijeva-mo.

Okidanjem vršnih izboja mla-dih biljaka potičemo novi rast i grananje.

Listove beremo tako da ispod vršnih dijelova ostavimo jedan ili dva lista.

Špinat obiluje željezom, iako ne u tolikoj mjeri kako se nekad vjerovalo, te je vrlo zdrav. Sadrži životno važne minerale, kao što su kalij, kalcij, magnezij,vitamine A, B, K, C, niacin, folnu kiselinu. Špinat i brokula jedino su povrće koje sadrži velike količine koenzima Q 10.

REMBOUR F1

Radi se o novom hibridu koji dobro podnosi visoke ljetne temperature. Ima zelene i glatke listove.

Prikladan je za proljetnu, ljetnu i jesensku sjetvu. Visoko je otpo-ran na plemenjaču i peronospo-ru. Raste 58 dana.

NOVOZELANDSKI ŠPINAT (Tetragonia tetragonioides)


MATOVILAC (Valerianella locusta L.)

Matovilac nije zahtjevan jer mu temperature do –15 °C ne štete ako su smrznuti listovi zaštićeni od sunca. U hladnim danima bez snijega korisno ga je prekritiagrotekstilom ili smrekovim granama. Možemo ga uzgajati na toplim gredama ili u grija-nim plastenicima.

Prikladan je za miješane usjeve zajedno sa zimskim lukom, porilukom ili kupusom.

LJUBLJANSKI

Slovenska autohtona sorta. Rani domaći matovilac vrlo je cijenjen zbog iznimno dobrog okusa. Listovi su srednje veliki, duguljasti, uski, glatki, sjajne zelene boje.Otporan je na mraz. Bogat je vitaminom C, klorofilom i želje-zom.

ŽLIČAR

Slovenska autohtona sorta. Ima srednje velike rozete s ovalnim tamnozelenim listovima s blago, prema gore zavinutim li-snim rubom. Listovi su bez dlaka, glatki i svijetli, punog okusa.

Odlično prezimi. Dugo se reže.

CRVENOLISNA

BALI

Blitva Bali je univerzalna. Ima lijepu crvenu peteljku, zbog toga je vrlo aktraktivna u gastronomiji. Listovi su tamni, ovalnog oblika i lagano naborani. Prikladna je i kao baby salata za rezanje. Raste 45 dana.

SREBRNOLISNA

DELTA

Ima velike listove i snažnu petelj-ku. Prikladna je za uzgoj u prolje-će, jesen i zimi, ali u zaštićenimprostorima. Visoka otpornost na cvjetanje. Preporučeni razmak između redova je 25 cm, a između biljki5 – 10 cm.

BLITVA (Beta vulgaris subsp. vulgaris var. vulgaris)

Sadrži puno kalija, kalcija, magnezija, željeza, folne kiseline, vitamina B1, B2, beta karotena i vitamina C. Sadrži i brojne bioaktivne tvari kojima pripisuju brojna ljekovita svoj-stva i oksalnu kiselinu. Slično kao špinat i cikla, može sadržavati puno nitrata koji se pretvaraju u zdravlju štetne nitrite. Blitvu ne smijemo podgrijavati, a jelima s blitvom moramo dodavati velike količine vitamina C. Peteljka okusom podsjeća na šparoge.


ČILI (Capsicum annuum)

TRINIDAD SCORPION

Čili Trinidad Scorpion nalazi se u samom vrhu Scovillove ljestvice ljutine s nevjerojatna dva milijuna jedinica. Na vrhu liste zadržao se tri godine, a potom ga je 2012. zamijenio čili Carolina Reaper. Čili je dobio ime zahvaljujući svom obliku jer mu stražnji dio podsjeća na rep škorpiona.

PažnjaČili može uzrokovati ozbiljne opekotine u ustima ili izraženije želuča-ne i probavne tegobe.

EFESO F1TIP JALOPENO

Srednje veliki, duguljasto okrugli čili, koji doseže veličinu 5 – 10 cm i težinu 100 – 120 g. Na Scovillovoj ljestvici ljutine uvršta-va se među manje ljute čilije, zato je prikladan za početnike.

HABANEROChocolate/Orvve/RedCaribbean/White

Uobičajene su boje narančasta i zelena. Vole jako jutarnje sunce i tlo s pH 5 do 6. Veličine su 2 – 6 cm. Na Scovillovoj ljestvici ljutinenalazi se u sredini.

RED CHERRY SMALL F1

Srednje rani čili prikladan je za uzgoj u plastenicima ili na otvorenom. Okruglog je oblika, a pojedini plod teži približno 30 g.

U tehnološkoj je fazi tamnozelene boje koja se u fiziološkoj zrelosti mijenja u crvenu.

Čili je poznat po oštrom okusu koji daje pojedinim indijskim, meksičkim i kineskim jelima.

Koristi se također za poticanje probave i ublažavanje boli. Za njegova ljekovita svojstva zaslužni su spojevi koji se nazivaju kapsaicinoidi.

Svježi oblik čilija nudi dobrom gurmanu širok spektar drugih okusa koji nisu prisutni u sušenom i mljevenom obliku, što znaju u svojoj gastronomiji iskoristiti stanov-nici zemalja iz kojih čili dolazi (Latinska Amerika, Karibi…).

1.500.000 SCU


ČILI (Capsicum annuum)

A MAZZETTI (kajenski papar)

Čili A Mazzetti ili kajenski papar kompaktna je biljka, prikladna za uzgoj u loncima. Plodovi su valjkasti, dugi 4 – 6 cm, na vrhu šiljasti i podijeljeni u bukete. Stijenke su tanke, boja plodova u potpunoj zrelosti prelazi u sjajno crvenu. Okus je pikantan.

LOMBARDO

Slatki feferoni žuto-zelene boje, dugi do 15 cm, prikladni za svježu upotrebu ili kiseljenje.

Prikladni su za uzgoj na otvore-nom, a dobro podnose i manje povoljne uvjete.

ERIS F1

Srednje rani ljuti feferonikoji u tehnološkoj zrelostiprelaze iz zelene u crvenu boju.

Biljka je bujna te dobroštiti plodove od sunca. Urod je obilan.

FEFERONI (Capsicum annuum)

Feferoni su grmolike biljke.Plodovi su različitih oblika i boja, mogu biti slatki ili ljuti.

Uzgajaju se isto kao paprika. Feferoni daju svim jelima potrebnu ljutinu!

PažnjaLjuti feferoni mogu uzrokovati ozbiljne opekotine u ustima ili izraženije želučane i probavne tegobe.


PAPRIKA (Capsicum annuum)

BIJELA BABURA

FLAMINGO F1TIP ISTRA

Hibrid paprike koji uz prikladnu agrotehniku daje visoke prinose, i to do 5 kg po biljci. Ujednačeni plodovi bljedožute su do zelene boje koja kasnije prelazi u crvenu.

BIJELA BABURA

BAGOLY F1

Rana brzorastuća hibridna sorta vrlo mesnatih plodova. Tehnološko zreli plodovi žute su boje koja prelazi u crvenu. Prosječne karakteristike ploda: težina 150 – 180 g, dužina 12 cm, opseg 25 cm i debljina 6 – 7 mm.

BIJELA BABURA

BOBITA F1

Radi se o hibridu bijele babu-re s visećim velikim bijelim plodovima s puno mesa. Težina ploda iznosi 140 – 180 g. Sorta je prikladna za uzgoj u plastenicima i na otvorenom.

Ove jednogodišnje grmolike biljke izrastu do 75 cm visine. Plodovi su obično duguljasti, zelene, smeđe, žute, crvene, naran-časte ili tamnocrvene boje.

Zreli plodovi jedu se sirovi ili termički obrađeni. Biljke sadimo na sunčana, od vjetra zaštićena, mjesta, u dosta duboko plodno tlo na kojem se ne zadržava voda i ima srednji sadržaj dušika. Presadnice se sade na otvoreno kada nema više opasnosti od mraza.

Paprike treba redovito zalijevati da spriječimo otpadanje listova i cvjetova. Tijekom razdoblja vegetacije potrebno je svaka dva tjedna dodati uravnoteženo gnojivo u prahu ili tekućini.

Preporučeni razmak sadnje iznosi 50 cm. Biljke mogu napasti uši, a u plastenicima su vrlo opasni crveni pauk, bijele mušice i tripsi. Zbog nedostatka kalcija na dnu ploda javlja se trulež.



BIJELA BABURA

ŠOROK ŠARI

Srednje rana sorta, prikladna za manje intenzivan uzgoj. Plodovi su vrlo mesnati i ukusni, priklad-ni za svježu upotrebu, zimnicu ili kuhanje. Prosječne karakteristike ploda: težina 160 g, dužina 10 cm, opseg 23 cm i debljina 8 – 10 mm.

PARADAJZERICA

ESZTER F1

Vrlo mesnata rana sorta koja do-bro podnosi visoke temperature, a urod je pouzdan. Tehnološki zreli plodovi su bijeli, a tijekom sazrijevanja prelaze u crvenu boju. Prosječne karakteristike ploda: težina 100 – 150 g, dužina 6 cm, opseg 26 cm i debljina 11 mm.

ZELENA BABURAKALIFORNIJSKO ČUDO

Srednje rana tamnozelena babu-ra koja u zrelosti prelazi u crvenu boju. Plodovi su veliki, debeli, mesnati i slatkog okusa. Odlična paprika za upotrebu i preradu.

ZELENA BABURA

OVATION F1

Srednje rani hibrid s tamnoze-lenimplodovima koji u tehnološkojzrelosti prelaze u crvenu boju.Dobra rodnost i stabilan urod. Prosječne karakteristike ploda: težina 220 – 250 g, dužina 13 cm, opseg 27 cm i debljina 4 – 6 mm.

ROGATA PAPRIKA

KAPTUR F1

Srednje rani hibrid paprike podrijetlom s Balkana. Odlična za ajvar i pečenje. Vrlo duga po-stojanost plodova nakon berbe. Prosječne karakteristike ploda: težina 50 – 200 g, dužina 16 – 20 cm, opseg 20 cm i debljina 5 – 8 mm.

BIJELA BABURA

MADONNA F1

Plod ranog hibrida paprike ima oblik pravog četverokuta, težine 180 – 190 g. Plodovi su žute boje, a kasnije prelaze u crvenu. Prikladna za uzgoj na otvorenom i u zaštićenom prostoru.


PAPRIKA (Capsicum annuum) PAPRIKA (Capsicum annuum)

ROGATA PAPRIKA

KURTOVSKA KAPIJA

Kasna sorta s duguljastim i spljoštenim plodovima koji su tamnozelene i intenzivno crvene boje. Prikladna sorta za pečenje i pripremu zimnice. U tehnološkoj zrelosti zelene je boje. U konač-noj (fiziološkoj) zrelosti prelazi u crvenu boju.

ROGATA PAPRIKA

SLONOVO UHO

Plodovi su duguljasti, spljošteni i prelaze iz zelene u crvenu boju. Sorta je do tri puta veća od kurtovske kapije. Pri-kladna je za pečenje i pripremu zimnice. Prosječne karakteristike ploda: težina do 220 g,dužina 17 cm, opseg 24 cm idebljina 4 – 6 mm.

ROGATA PAPRIKA

ANTAL F1

Hibrid bijele duguljaste paprike u tipu Mađarske. Rano dozrije-va. Njezin habitus je srednje bujan. Prosječne karakteristike ploda: težina 120 – 150 g, dužina 16 cm, opseg 19 cm i debljina 5 – 7 mm.

POSEBNA PAPRIKA

MOHAY F1

Rani hibrid. Biljka je bujna, do-bro prekrivena lišćem i ujednačena. Plodovi su jednako-mjerni,veličine 10 – 15 cm. Privlačnežute boje. Vrlo debelo meso (0,9 mm), prosječna težina 360 – 380 g. Upotreba za svježe tržište i industriju.

POSEBNA PAPRIKA

MAVRAS F1

Bujna biljka, rano dozrijeva i ima vrlo privlačne ljubičaste plodove. Plo-dovi rastu redovito i ujednačeno. Prosječne karakteristike ploda: težina 150 – 160 g, dužina 8 – 10 cm, opseg 18 cm.

POSEBNA PAPRIKA

DAIMOS F1

Vrlo rodan hibrid, Lamuyo tippaprike. Vrlo rana kompaktnabiljka, plodovi su vrlo zdravi veličine 10 x 15 cm.



POSEBNA PAPRIKA (mini paprike)ACADYA F1 (žuta), ASHDODNA F1 (crvena), ORANGADYA F1 (narančasta)

Slatke minipaprike s hrskavim mesom iznimno slatkog okusa i malo sjemenki. Habitus je srednje bujan s brojnim cvjetovima. Daje visok urod te je prikladna za uzgoj u loncima. Plodovi su duguljasti, dimenzije 7 – 8 x 3 – 4 cm. Paprika tijekom dozrijevanja mijenja boju. Plod najprije raste u veličinu, nakon toga se počne debljati meso, a na kraju se oboji. Papriku možemo konzumirati u bilo kojoj fazi, ali je plod potpuno zreo tek kada u cijelosti promijeni boju.

RAJČICA (Solanum lycopersicum)

Rajčice trebaju puno sunca, tlo bogato gnojivom i dovoljno vode. Potrebno je osigurati potporanj, a glavna stabljika visokih rajčica može doseći visinu do 2,5 m.

Plodovi su crvene, žute, narančaste ili ružičaste boje te okrugli, plosnati, kruškoliki ili jajoliki, različitih veličina. Rajčica se jede sirova ili termički obrađena. Sadnja presadnica na otvorenom obavlja se kada se noćne temperature ne spuštaju ispod 7 °C i nema više opasnosti od mraza.

Sve sorte rajčice potrebno je tijekom sušnog razdoblja zalijevati.


PAPRIKA (Capsicum annuum) RAJČICA (Solanum lycopersicum)

Rajčice trebaju puno sunca, tlo bogato gnojivom i dovoljno vode. Potrebno je osigurati potporanj, a glavna stabljika visokih rajčica može doseći visinu do 2,5 m.

Plodovi su crvene, žute, narančaste ili ružičaste boje te okrugli, plosnati, kruškoliki ili jajoliki, različitih veličina. Rajčica se jede sirova ili termički obrađena. Sadnja presadnica na otvorenom obavlja se kada se noćne temperature ne spuštaju ispod 7 °C i nema više opasnosti od mraza.

Sve sorte rajčice potrebno je tijekom sušnog razdoblja zalijevati.

RANA

CRISTAL F1

Indeterminantna (visoka) rajčica u obliku grozda. Iznimno je aromatična i ukusna. Na grozdu su oko četiri okrugla ploda, a prosječna težina ploda iznosi 150 – 160 g.

RANA

DEGHEIO F1TIP MARMANDE

Rani hibrid s mesnatim plodovi-ma. Snažna biljka kraćih internodija. Plod teži 200 – 240 g.

RANA

JALARI F1

Visoka, s debljim plodovima, mesnatarajčica u tipu Monte Carlo.Prikladna je za uzgoj u ranoproljeće i ljeto u niskim tunelima i na otvorenom. Biljka je snažna i kompaktna kraćih internodija. Doseže težinu 220 – 260 g.

RANA

VENZIA F1

Bujan i vrlo rodan hibrid, 4 – 6 plodova u grozdu, težine 160 – 180 g, okruglog oblika, intenzivno crvene boje, tanke kore i odličnog okusa. Priklad-na za uzgoj u plastenicima i na otvorenom.

SREDNJE RANA

BIRON F1

Klasičan srednje rani hibrid, visokog i snažnog rasta, otporan na bolesti i nematode. Plodovi su lijepe crvene boje, sočni, ukusni i čvrsti, težine 250 – 300 g. Odlična za uzgoj na otvorenom.

RANA

BUFFALOSTEAK F1POBOLJŠANO VOLOVSKO SRCE

Vrlo rani hibrid otporan na brojne bolesti. Odličan za salate i umake. Težina plodova iznosi 350 – 700 g.



SREDNJE RANA, NISKA

BOBCAT F1

Niska (determinantna) rajčica u obliku grma koja se ne plijevi.Lisna masa dobro pokriva plodo-ve i štiti ih od sunca. Plodovi su mesnati (“beef” tip), izuzetno krupni, težine 200 – 300 g.

SREDNJE RANANOVOSADSKI JABUČAR

Novosadski jabučar je srednje rana visoka sorta s plosnato okruglim plodovima. Sorta jeprikladna za svježu upotrebu.Pojedini plod doseže težinu250 – 300 g.

SREDNJE RANA

OPTIMA F1

Srednje rana sorta. Biljke su snažne i zdrave. Obliku-je velike okrugle mesnate i vrlo ukusne plodove težine do 250 g koji su otporni na pucanje.

SREDNJE RANA

SAINT PIERRE

Radi se o visokoj i bujnoj rajčici koja mora rasti s potporom. Plodovi su plosnato okrugli, mesnati, sjajnocrvene boje.

KASNA

HOMESTEAD

Plodovi ove sorte nisu sklonipucanju.

Ova rajčica je pravi div jer može doseći težinu do 1000 g.

SREDNJE KASNA

MEDENO SRCE F1

Plodovi rastu u grozdovima po 6 – 10 komada u obliku srca, težine 250 g. Vrlo ukusna rajčica. Za uzgoj na otvorenom i u plaste-nicima.


RAJČICA (Solanum lycopersicum) RAJČICA (Solanum lycopersicum)

KASNA

VOLOVSKO SRCE

Domaća kasna sorta. Plodovi su mesnati, tipičnog srcolikog oblika iprikladni za pripremu ukusnih salata. Pojedini plod može doseći težinu do 800 g.

CIJEPLJENACOUR DI BUE D’ALBENGA

Rajčica za salate rebrastog obli-ka. Plodovi su veliki, teški i vrlo ukusni. Dozrijeva srednje rano. Plodovi dosežu težinu 220 – 260 g.

CIJEPLJENA

GRAPPOLO F1

Rana sorta u obliku grozda. Ima odličan okus te je vrlo otporna na bolesti. Prikladna je za uzgoj na otvorenom i u plastenicima. Na grozdu se nalazi 6 – 8 plodova koji u prosjeku dosežu 120 – 140 g.

PELAT

ADAMO GREEN F1

Srednje rana sorta indeterminantnog (visokog) rasta s duguljastim plodovima u tipu San Marzano. Plodovi su priklad-ni za svježu potrošnju ili preradu. Težina plodova iznosi 100 – 150 g.

PELAT

NAPIKA F1

Srednje rana sorta s težinom plodova 150 – 170 g, dužinom oko 10 cm i promjerom 5 – 6 cm. Ima vrlo bujan habitat. Radi se o visokom(indeterminantnom) tipu rajčice.

PELAT

SIBARI F1

Determinantan (niski) tiprajčice. Plodovi u tipu S. Mar-zano vrlo su čvrsti, prosječne težine 100 – 110 g, crvene boje, bez zelenog prstena u potpunoj zrelosti. Dozrijeva srednje rano. Prikladna za sušenje.



PELAT

KERO F1

Srednje rana determinantna(niska) sorta pelata koja se dobroprilagođava različitim uvjetima, a posebno dobro podnosi vrućinu. Plodovi dosežu težinu 120 g. Odličan odabir za umake.

TREŠNJOLIKA

PAKI F1

Vrlo rana sorta indeterminantne trešnjolike rajčice. Plodovi su klasičnog,okruglog oblika. Otporna je na pucanje. Vrlo ukusna i aroma-tična rajčica s visokim udjelom suhe tvari, odlična za kuhanje.

TREŠNJOLIKA

CHERRY BELLE F1

Visoka, otporna, vrlo rodna trešnjolika rajčica koja se dobro prilagođava različitim vremen-skim uvjetima. Koristiti možemo svježu ili smrznutu rajčicu. Dozri-jeva srednje rano. Na grozdu se nalazi 12 – 14 plodova. Prosječna težina ploda je oko 20 g.

TREŠNJOLIKA

PREZIOSO F1

Plod je gladak, okrugao, intenziv-ne svjetlocrvene boje. Dozrijeva srednje rano. Na grozdu se nalazi 14 – 18 plodova. Prosječna teži-na ploda je 15 – 20 g.

TREŠNJOLIKA

TUMBLING TOMRED/YELLOW

Najbolja rajčica za uzgoj na balkonu. Ova rana trešnjolika rajčica daje bogat urod, a plodovi su sočni i slatkog okusa. Sorta je jednostavna za uzgoj. Priklad-na je za viseće posude i korita. Doseže visinu od 30 cm.

TREŠNJOLIKA

CRISPINO F1

Plod je gladak, okrugao,intenzivne svjetlocrvene boje. Dozrijeva rano. Na grozdu se nalazi 16 – 20 plodova. Prosječna težina ploda je 15 – 20 g.


RAJČICA (Solanum lycopersicum) RAJČICA (Solanum lycopersicum)

RAJČICA U OBLIKU DATULJE

VALIDO F1

Visok tip rajčice, srednje bujnog habitusa. Dozrijeva rano. Hibrid je jako ukusan, sjajne crvene boje te ima oblik datulje. Na grozdu se nalazi 10 – 12 plodova. Plodovi imaju težinu 15 – 25 g.

KRUŠKOLIKA RAJČICAYELLOW PEARSHAPED

Ima oblik kruške te je idealna za dekoraciju. Rana, brzo rastuća sorta daje bogat urod, a težina pojedinog ploda je oko 20 g. Prikladna je za uzgoj na otvorenom i u plastenicima.

CRNA RAJČICA

BLACK KRIM

Rana sorta koja dolazi s otoka Krima u Crnome moru. Ova rijet-ka i iznimna rajčica ima tamnocr-vene plodove. Lagano je slanog okusa, što je odlično za sve koji rajčicu ne žele soliti. Na grozdu se prosječno nalazi 6 plodova, težine 150 – 180 g.

RUŽIČASTA RAJČICA

ANĐELINA F1

Vrlo ukusan hibrid bljedoruži-časte boje. Plodovi su mesnati, srcoliki, sočni, čvrsti, slatkasti i teže 200 g. Radi se o ranom hibridu koji se bere cijelu sezonu. Za uzgoj na otvorenom i u plaste-nicima.


KRASTAVCI (Cucumis sativus)

SALATNIBELINI (CUD11031) F1

Krastavac nizozemskog tipa. Plo-dovi su zelenog cilindričnog obli-ka, glatki, prosječna dužina iznosi 30 cm, težina 750 g. Prikladni suza proizvodnju u tunelima uz pot-poranj ili mrežu. Zbog dovoljnobujnog habitusa, moguće ih je uzgajati na otvorenom ili uz potporanj.

SALATNI

TASTY KING F1

Odličan hibrid salatnih krastavaca tamnozelene boje. Krastavci su gotovo glatki, dužine oko 25 cm. Uzgajaju se od ranog proljeća do kasne jeseni na otvorenom, u tunelu ili plasteniku. Tolerantni su na bolesti i otporni na vrućinu.

Krastavci su vrlo raširena po-ljoprivredna kultura iz obitelji bundeva. Radi se o puzajućoj jednogodišnjoj biljci koja može narasti 1 – 3 m dužine.

Plodovi se mogu konzumiratisirovi, kuhani ili konzervirani.

Radi se o biljci toplih krajeva, zbog toga ne podnosi mraz. Šteti joj temperatura ispod 10 °C. U razdoblju rasta potrebno ih je redovito zalijevati, pogotovo nakon presađivanja.

SALATNIDARINA F1

Rani hibrid salatnih bradavičastih krastavaca, prikladnih za uzgoj u tunelima i na otvorenom. Biljka je vrlo bujna, ali dovoljno otvorena pa je plodove moguće jednostavno brati. Prosječna dužina iznosi 20 cm, a težina 250 g.

ZA KISELJENJELEVINA F1

Poznat i kvalitetan hibrid krasta-vaca za kiseljenje. Plodovi su kratki, zeleni, sa srednje velikim bradavicama, u vrijeme suše i vrućine ne postaju gorki.


JESTIVE BUNDEVE (Cucurbita pepo, moshata, maxima, Momordica charantia)

BRICE F1

Vrlo rani i rodan hibrid okruglog oblika. Plodovi rastu na grmu. Biljka ima velik broj ženskih cvje-tova, što osigurava visok urod.

DIAMANT F1

Kompaktne tamnozelene tikvice cilindričnog oblika, dužine 18 – 20 cm.

Prikladne su za uzgoj u tunelima, plastenicima i na otvorenom.

GREYZINI F1

Rani hibrid grmolikog rasta. Prve plodove beremo već 47 dana nakon presađivanja. Biljke imaju zbijen rast. Biljka ima velik broj ženskih cvjetova, što osigurava visok urod. Plodovi imaju tipičnu boju (svjetlozele-no-bijelu), po obliku su cilindrični, jednostavno ih je brati i vrlo dobro podnose transport.

Uzgoj je jednostavan: sunčano mjesto, puno sunca, gnojidba i puno vlage. Osigurajte dovoljno mjesta za rast. Ako nemate dovoljno mjesta, tikve mo-žete posaditi uz ogradu ili na kompost.

Obvezno moraju rasti u miješanom usjevu s grahom, kukuruzom, dragoljubom i drugim cvatućim biljem. Tikvice redovito beremo da rastu nove, a bundeve beremo tek ujesen kada su zrele, a skla-dištiti se mogu cijelu zimu.

SUPREMO F1

Kompaktna biljka s malo bodljika i duboko nazubljenim listovima. Plodovi su cilindrični, srednje tamnozelene boje.

ORELIA F1

Tikvica cilindričnog oblika. Meso je ukusno i slatko s većim udjelom beta karotena. Pri nižim temperaturama mladi su listovi bljedožute boje, što je ka-rakteristično za tu sortu. U kasnijoj razvojnoj fazi listovi prelaze u tamnozelenu boju. Sazrijevaju 65 dana nakon presađi-vanja.


JESTIVE BUNDEVE (Cucurbita pepo, moshata, maxima, Momordica charan-tia)

ATLANTIC GIANT

Divovska tikva narančaste boje. Ima rebrastu koru i narančasto meso. Raste od svibnja do pune zrelosti u listopadu. Najveća bun-deva postigla je težinu od oko 500 kg, što je rekord iz 1996. godine.

FESTIVAL

Radi se o slađim tikvama, ma-njeg, plosnato rebrastog oblika, s bijelom korom i zelenim crtama. Unutrašnjost je mesnata, nježno narančaste boje.

POTIMARRON F1TIP HOKAIDO

Rano dozrijevaju, vrlo su ukusne, intenzivno narančaste boje, a plodovi dosežu težinu 1 – 2 kg.

PUTERICE

SIBELLE F1

Sazrijevaju srednje rano, plodovi su lijepog ujednačenogkruškastog oblika, atraktivnog izgleda, a urod je 2 – 3 ploda po biljci. Rezistentna na pepelnicu. Doseže težinu 1 – 1,5 kg.

MUSCADE DE PRO-VENCE

Muškatna, plosnato-okrugla bun-deva. U zrelosti je plod sivo-na-rančaste boje, a boja mesa je in-tenzivno narančasta. Ima snažan okus i težinu 4 – 8 kg. Prikladna je za skladištenje.

PATISON CUSTARD WHITE

Rana sorta patišonki s bijelim plodovima zanimljivog zvjezda-stog oblika. Raste u obliku grma. Ne smijemo dopustiti da plodovi previše izrastu jer su lošijeg okusa. Mali plodovi prikladni su za zimnicu.


JESTIVE BUNDEVE (Cucurbita pepo, moshata, maxima, Momordica charan-tia)

GALINE F1

Rani hibrid patlidžana. Prikladan je za uzgoj na otvore-nom i natkrivenim površinama. Tamnoljubičaste boje i ovalnog (u obliku kapi) oblika. Vrlo produktivan tip patlidžana. Doseže težinu 0,5 – 1 kg.

RONDONA F1

Rana sorta, prikladna za uzgoj u tunelima i na otvorenom. Plod doseže 14 cm dužine, a prosječna težina iznosi260 – 300 g.

Radi se o malom, 60 cm ši-rokom i 60 – 70 cm visokom, grmu. Kada dosegne navede-nu visinu, potrebno ga je pričvr-stiti uz potporanj.

Plodovi su dugi oko 30 cm i mogu težiti do 1 kg. Meso je svjetlozelene boje i lagano spužvaste tekstu-re. Kada plodovi izgube sjaj, meso postane gorko.

Potrebno ih je redovito zalije-vati. Zrele plodove je potrebno re-dovito brati, čime se potiče daljnje sazrijevanje i rast.

GLEISDORFERTIP GOLICA

Rana sorta tikve za ulje. Sadimo ih od kraja travnja do sredine svibnja s razmakom između redova 140 – 210 cm. Tikve sadrže visok udio ulja (45 – 46 %). Doseže težinu 2 – 3 kg.

PATLIDŽANI (Solanum melongena)


PATLIDŽANI (Solanum melongena)

RANIA F1

Srednje bujan rast. Meso je bije-le boje. Izduženi plodovi su bijeli s ružičastom nijansom. Dužina ploda iznosi 20 cm, promjer 8,5 cm, a težina 250 g. Hibrid je prikladan za uzgojna toplim gredama i na otvore-nom.

BARBARELLA F1

Vrlo rodna sorta u tipu Violeta Di Firenze. Plodovi su glatki, okrugli s prosječnom težinom 500 g, s malom čaškom gotovo bez bodlji. Plod je sjajne tamnoljubičaste boje s bijelom nijansom ispod čaške. Koristi se za svježu potrošnju ipreradu.

CLARA F1

Srednje rani hibrid. Plod i meso su bijele boje sred-nje veličine.

Sorta je prikladna za uzgoj na otvorenom i u plastenicima.

EPIC F1

Rani hibrid zreo je 64 dana nakon presađivanja. Plodovi su izduženog ovalnog oblika (kaplja) dužine 21 cm. Boja plodova je sjajna tamnoljubičasta, a plod teži oko 400 g.


PATLIDŽANI (Solanum melongena) LUBENICE (Citrullus lanatus)

FREVO F1

Odlična medena dinja, oval-no-okruglog oblika, žute kore i bijelog mesa. Doseže težinu 2 – 2,5 kg. Idealna za uzgoj na početku i usred sezone. Plod beremo kad promijeni boju.

TALISMAN F1

Rana sorta, okruglo-ovalnog obli-ka. Biljka je vrlo bujna te može imati 5 – 6 plodova težine 1 – 1,5 kg. Dobro podnosi transport.

Tropska biljka kojumožemo uzgajati kao penjačicu.

Zahtijeva plodno tlo s puno humusa i dušika te temperatu-re iznad 20 °C. Sadi se na sunčana i od vjetra zaštićena mjesta. Dinje sadrže kalcij, magnezij, fosfor, željezo, vitamine A i C te dragocjene voćne kiseline. Zdrav su način za utaživanje žeđi jer sadrže čak 90 posto vode. Organizmu vraćaju brojne minerale koje tijelo gubi tijekom znojenja.

BEDOUIN F1

S izraženim kontrastom crta u tipu Tiger. Ima jaku i tanku koru. Ovalni plodovi težine 8 – 13 kg imaju iznimno slatko i hrskavo crveno meso s malo sjemenki. Razno dozrijevaju, a urod je vrlo visok.Proizvodnja je pouzdana i u stresnim uvjetima uzgoja.

TOPGUN F1

Srednje rani hibrid vegetacije 75 dana, okruglog oblika s tamnozelenim prugama, tamnocrvenim, sočnim i vrlo slatkim mesom (Brix više od 12).Težina plodova iznosi 8 – 10 kg. Odličan hibrid za uzgoj na otvo-renom i u tunelima, zameće 2 – 3 ploda na vriježi.

Lubenice su veliki okrugli, izduženi ili ovalni plodovi koji teže do 12 kg i imaju 3 – 4 m duge puzave vriježe.

Imaju čvrstu tamnozelenu ili svjetliju prugastu koru te jar-koružičasto ili crveno meso s malim tamnim sjemenkama.

Meso je jako vodenasto, slatko i osvježavajuće. Sade se na sunčana i od vjetra zaštićena mjesta na kojima se ne zadržava voda, u pješčano glineno tlo sa srednjim sadržajem dušika.

DINJE (Cucumis melo)


BROKULA (Brassica oleracea var. Italica)

LUCKY F1

Vrlo rodna, za proljetno-ljetni i ranojesenski uzgoj. Vršni cvat teži 500 – 700 g. Duljina vegetacije je 70 dana. Sorte koje vam nudimo razviju i bočne cvatove. Kada odrežete vršni cvat, ostavite biljku dalje rasti. Razvit će se bočni cvatovi, koji su također upotre-bljivi.

Brokula raste u hladnijim predjelima, a mlade biljke podnose i lagani mraz. Sadimo ju na otvore-nom, u vlažno i plodno tlosa srednjim sadržajem dušika, a tijekom sušnog razdoblja biljke zalijevamo.

Razmak sadnje biljaka u redu je 30 – 40 cm. Kada odreže-mo glavne glave, tlo gnojimo dušikom i organskimgnojivom da bismo potakli rast sporednih izdanaka.

Dozrijeva vrlo brzo. Glavne glave režemo još tvrde, prije nego što cvjetovi procvjetaju. Postupno sazrijevaju i bočni izdanci.


BROKULA (Brassica oleracea var. Italica) CVJETAČA (Brassica oleracea var. Botrytis)

BARCELONA F1

Srednje rani hibrid (75 – 80 dana) jakog rasta. Unutarnji listovi odlično prekrivaju cvat. Cvat je bijel, zbijen, fine zrnaste struktu-re i iznimne kvalitete. Otporan je na stresne uvjete tijekom rasta. Doseže težinu 1,5 – 2,5 kg.

FERRARA F1

Hibrid, prikladan za ljetni uzgoj. Plodovi su zreli 70 – 75 dana nakon presađivanja. Bujna biljka s velikim listovima koji vrlo dobro prekrivaju cvat. Ujednačen i pouzdan urod ljeti.Doseže težinu 1 – 2 kg.

VERONICA F1

Cvjetača Veronica je hibrid u tipuRomanesca, zelene boje. Cvat je vrlo otporan na promjene boje te je snažnog rasta.Raste 90 dana.

Cvjetača je biljka hladnih područja i obično ne uspijeva dobro na područjima s ljetnom vrućinom. Brojne sorte otporne su na mraz.

Tijekom rasta cvjetaču je po-trebno redovito zalijevati. Du-šik ili tekuća organska gnojiva dodaju se već u proljeće.

Za sprječavanje žućenja glavica od izravnog djelovanja sunčeve svjetlosti, vanjski se listovi poliježu iznad bijele glavice i na taj se način zasjenjuju. Dostupne su najnovije sorte čiji listovi u osnoviprekrivaju glavu cvjetače.

SUNSET F1

Ima unikatne narančaste glave. Može se jesti sirova u salati ili kao kuhani prilog. Preporučeni razmak sadnje je 65 cm.


KELJ (Brassica oleracea var. Sabauda)

Kelj je vrlo koristan zbog viso-kog sadržaja vitamina C, čime važno utječe na jačanje imuno-snog sustava i obrambenih mehanizamaorganizma.

Način uzgoja vrlo je sličan uz-goju kupusa. Glavne su razlike u zimskoj proizvodnji kasnijih hibrida koji podnose vrlo niske temperature u zimskom raz-doblju.

GLAVATI

FAMOSA F1

Brzorastući hibrid tamnozelene boje s okruglim čvrstim glavama. Sazrijeva 65 dana nakon presa-đivanja.

KOVRČAVI, ZELENI

REFLEX F1

Kovrčavi kelj s tamnozelenim li-stovima. Vrlo dekorativan, bogat vitaminom C i specifičnog okusa. Preporučeni razmak sadnje izno-si 50 – 60 cm. Sazrijeva 110 dana nakon presađivanja.

LISNATI

RAVEN F1

Ujednačen u rastu s tamnozele-nim kovrčavim i tankim listo-vima. Prikladan za korištenje tijekom cijele godine. Listovi se mogu konzumirati mladi ili pot-puno zreli. Sorta je tolerantna na niske temperature. Također je tolerantna na cvjetanje.

KOVRČAVI, CRVENI

REDBOR F1

Kovrčavi kelj atraktivne crvene boje, odličan za dekoracije. Sazrijeva 125 dana nakon presađivanja.


KELJ (Brassica oleracea var. Sabauda) KELJ PUPČAR (Brassica oleracea var. Gemmifera)

Zbog vrlo dobre otpornostina mraz, razdoblje berbe kelja pupčara prilično je dulje od kupusa te se produljuje u kasnu jesen.

Uzgoj kelja pupčara sličan je uzgoju kupusa. Više pozornosti potrebno je posvetiti zaštiti ke-lja pupčara od štetnih insekata.

Za uzgoj raznih sorti i hibrida preporučuje se uklanja-nje vrhova sredinom rujna. Kelj pupčar je tipičnojesensko i zimsko povrće kojemu mraz koristi jer tada aroma pupova još više podsjeća na orahe.

Listovi kineskog kupusa oblikuju izduženu ili ovalnu glavicu koja nije previše zbijena.

Listovi su hrapavi, ovisno o sorti žute do tamnozelene, u unutrašnjosti žute do zlat-no-žute boje.

Hrskavi listovi su nježni i blagi i lagano podsjećaju na kupus. Za razli-ku od drugih vrsta kupusa, kineski je kupus lako probavljiv te je prikladan za dijetnu prehranu (slično kao brokula).

KINESKI KUPUS (Brassic pekinensis)

BILKO F1

Srednje kasni hibrid s vegeta-cijom 70 dana nakon presađi-vanja. Kratkog tipa, prikladan za jesensku berbu i odličan za skladištenje. Oblikuje čvrste, dobro zatvorene glavice, odlične unutrašnje strukture i atraktivne tamnozelene boje. Težina glave je 1,3 – 2 kg.

SCARVITA F1

Crveni kineski kupus s vegetacijom oko 60 dana nakon presađivanja. Ujednačene glave s lijepom homogenom crve-no-ljubičastom bojom, težine 0,8 – 1,5 kg. Obogaćuje ponudu povrća u kasno ljeto i jesen.

BOSWORTH F1

Kelj pupčar koji ćete zaista zavo-ljeti. Oblikuje krupne pupove na ujednačeno popunjenoj stabljici. Možemo ga brati od rujna do kasne zime. Vrhunska sorta s izvrsnim glavicama koje imaju odličan okus.

MAXIMUS F1

Pupove oblikuje sukcesivno, zato ga je moguće više puta brati. Dužina vegetacije od presađiva-nja do uroda je 130 – 140 dana.Berba se obavlja tijekom cijele jeseni.Koristi se za svježu potrošnju i preradu. Pupovi su okrugli, lijepe zelene boje.


KUPUS (Brassica oleracea L.)

BIJELI

CABBICE F1Srednje rani (90 – 100 dana) kupus za ljetni uzgoj. Idealan za pripremu salata. Težina glave 1,5 – 2,0 kg. Glave s odličnom unutarnjom strukturom. U svom londonskom restoranu Fifteen koristi ga i kuharski majstor Jamie Oliver.

BIJELI

DELIGHT BALL F1Razdoblje vegetacije od presađi-vanja do berbe traje 55 – 58 dana.Ujednačen i pouzdan rani urod s težinom glave do 1,2 kg. Za uzgoj u negrijanim plastenici-ma ili na otvorenom.Glave ne pucaju, zato je raz-doblje berbe duže.

BIJELI

MAVUNOR F1TIP VARAŽDINSKO

Srednje rani kupus s vegetacijom 80 dana nakon presađivanja. Ima lijepe plosnate glave koje dosežu težinu 2,5 – 4 kg. Prikladan za ki-seljenje. Odličan za skladištenje. Otporan na trips.

BIJELI

BAJONET F1

Rana sorta ima okrugle zelene glave zbijene strukture. Dugo stoji u polju i ima visoku otpornost (HR). Prikladan je također za preradu, vegetacija iznosi 73 dana.

Kupus je jedna od najstarijih namirnica na svijetu. Još od davnina cijenjen je zbog vitami-na i drugih pozitivnih učinaka.

Sadrži životno važne aminokiselinekoje je potrebno dnevno unositi u organizam hranom jer ih ljud-sko tijelo ne proizvodi.

Kupus također sadržava puno vlakana koja povoljno utječu na probavu. Kupus će odlično uspijevati na vlažnom tlu gdje nije prevruće. Treba ga obilno gnojiti.


KUPUS (Brassica oleracea L.) KUPUS (Brassica oleracea L.)

CRVENI

KOSARO F1

Vegetacija iznosi 82 dana te ima iznimno velike okrugle glave. Ima odličnu strukturu i visok prinos.

ŠILJASTI, BIJELI

CARAFLEX F1

Srednje rani šiljasti kupus,prikladan za uzgoj tijekom cijele godine, a u primorskim kraje-vima može prezimiti. Ima ujednačene i kompaktne glave. Otporan je na prerano cvjetanje. Sazrijeva 76 dana nakon presađivanja.

ŠILJASTI, CRVENI

TINTY F1

Rani šiljasti kupus.Prikladan za uzgoj tijekom cijele godine.Sazrijeva 70 – 75 dana nakon presađivanja.Glave dosežu težinu 0,5 – 1,2 kg.

KONAN F1

Korabica sazrijeva nakon približno 66 dana. Plod je plosnato-okruglog oblika, ne puca ni nakon duljeg stajanja u polju. Lišće je izrazito uspravno i zdravo. Visoka otpor-nost na Fusarium oxysporum.

KOLIBRI F1

Sazrijeva 70 dana nakon pre-sađivanja. Hibrid je atraktivne tamnoljubičaste boje izvana i svježe bijele boje iznutra. Korabica je plosna-to-okruglog oblika,sočna i kvalitetna, postoji opa-snost od odrvenjivanja.

Korabica se u Europi uzgaja većstoljećima. Jednostavna je za uzgoj, a sadi se od proljeća do ljeta.

Odrvenjivanje se može spri-ječiti redovitim zalijevanjem i pre-krivanjem tla.

Može se saditi na prazna mjesta bilo gdje u vrtu.

KORABICA (Brassica oleracea var. Gongylodes)


KORABA (Brassica napus L. var. Napobrassica)

GLOBUS

Bijelo-žuta, okruglo-plosnata podzemnakoraba. Zreli plod ne puca i može kratko vrijeme stajati na polju. Berba se obavlja 75 – 85 dana nakon sjetve. Odlična za skladištenje.

Koraba je vrlo stara kulturna biljka sa zadebljanom stabljikom koju su najvjerojatnije uzgojili iz kupusa. Vrh korijena ima vrat iz kojega rastu listovi. Meso je narančasto ili žuto. Nije osjetljiva na mraz.

Koraba je slatka jer sadrži i za korjenasto povrće puno šećera i škroba. Sadrži toliko vitamina C kao limun, zbog toga je odličan odabir zimi.

CELER (Apium graveolens)

BRILLIANT

Rana sorta dobro je otporna na cvjetanje. Korijeni su okrugli i čvrsti, a lišće kratko, uspravno i tamno-zelene boje. Lišće i korijen prikladni su za svježu potrošnju i industrijsku preradu. Sazrijeva 142 dana.

TANGO

Celer bjelaš ima vrlo dugei glatke stabljike. Nema bočnih izdanaka. Dugo može stajati na polju te se bere tijekom cijele godine. Boja listova je srednje zelena.

Ova dvogodišnja biljka naraste približno 30 cm visoko i 40 cm široko. Zadebljani dio stabljike se kuha ili jede sirov u salati. Listovi se koriste kao sezonska namir-nica. Radi se o biljci hladnog područja. Gomolji se razviju nakon šest mjeseci. Razmak između pojedine biljke treba iznositi 30 – 40 cm, a osnova listova treba biti iznad tla. Nakon presađivanja biljke je potrebno zaštititi i obilno zalijevati.


KORABA (Brassica napus L. var. Napobrassica) LUK (Allium Cepa L.)

Poznato je puno različitih sorti luka koje se razlikuju oblikom i bojom. Kod nas se najviše uzgajaju jednogodišnje sorte (proljetni i obični luk). Obični luk ima vrlo jak i oštar okus, a okus proljetnog luka je nježniji, jestiv je i zeleni dio.

Luk se čuva na hladnome, suhome i dobro prozračenome mjestu. Ne smije se držati u plastičnoj vrećici jer postane vlažan i počne brzo trunuti.

BIJELI

HONEYMOON F1

Vegetacija iznosi 82 dana te ima iznimno velike okrugle glave. Ima odličnu strukturu i visok prinos.

CRVENI

RED BULL F1

Snažan, čvrst hibrid visoke rodnosti. Luk je okruglog oblika, čvrste ljuske intenzivne bijele boje i bez zele-nog vrha. Dobro je otporanna cvjetanje te je prikladan za kraće skladištenje.

SMEĐI

EXHIBITION F1

Srednje rani luk odličnog okusa.

Ova sorta luka zbog svoje se veličine i težine (1 – 1,5 kg)koristi kao prilog zahamburgere, kebabe i salate.


PORILUK (Allium porrum L.)

Voli pješčano, lagano i plodno tlo. Poriluk se sadi na gusto te ga tijekom ljeta rijedimo i koristimo mladog i svježeg u pripremi jela. Tako je poriluk dostupan već ljeti. Sadimo ga na različita mjesta u vrtu jer je odličan susjed jagodama, mrkvi, celeru, rajčici, salati i kupusnjačama.

COLUMBUS

Sorta za ljetni i ranojesenski uzgoj. Radi se o brzorastućoj sorti koja daje visokurod. Ima jednakomjernu zelenu boju s jakim uspravnim lišćem. Stabla su duga, bez okruglog zadebljanja. Sazrijeva 85 dana.

LANCIA

Rana sorta brzog rasta i zdravog izgleda. Bijeli dio jedug, bez okruglog zadebljanja. Lišće je jako, uspravno, srednje zelene boje. Sorta je prikladna za ljetni i ranojesenski uzgoj u uvjetima kontinentalne klime.Sazrijeva 85 dana.

LANCELOT

Sorta plavozelene boje, priklad-na za uzgoj u kasno ljeto i jesen. Oblikuje vrlo dugu, bijelu, čvrstu stabljiku bez okruglog zadebljanja. Brzo-rastuća sorta tamnozelene boje s jakim uspravnim lišćem. Sazrijeva 90 dana nakon presađivanja.


PORILUK (Allium porrum L.) ZAČINI I MIRODIJE

EHINACEJA(Echinacea purpurea)

Ehinaceja je trajnica koja povolj-no utječe na imunosni sustav. Cvate od srpnja do listopada. Treba joj puno sunca i vlažno tlo. Prikladna je za domaću upotrebu ili samo svježa. Kada biljku odrežete, iz nje ishlape korisne tvari već u jednom satu. Kod kuće možete pripremiti čaj, tinkturu ili sirup.

ODOLJEN(Valeriana officinalis L.)

Odličan biljni lijekza smirivanje živaca kod nervoze,nemira, živčane iscrpljenosti, tjeskobe i nesanice. Pomaže u borbi protiv stresa, gnjeva, uzrujanosti i žalosti. Djeca do treće godine biljku ne smiju koristiti, a od treće do dvanaeste godine pod nadzorom liječnika.

BOSILJAK(Ocimum basilicum)

Vrlo je osjetljiv na nisketemperature. Može se uzgajati u posudama tijekom cijele godine. Radi se o bujnoj biljci, zbog toga je listove potrebno redovito bra-ti. Koriste se svježi listovi koji se dodaju različitim jelima. Cvjetovi privlače pčele, a savršeno se spaja s rajčicom i krastavcima. Svojim mirisom tjera muhe.

VLASAC(Allium schoenoprasum)

Nezahtjevna trajnica. Lijepo cva-te u proljeće. Cijelo ljeto režemo cjevaste listove koje koristimo u pripremi hrane. Vlasac sadrži puno vitamina C i željeza. Za zimnicu možemo listove narezati i zamrznuti. U vrtu štitisusjedne biljke od pepelnice. Uspijeva također u posudama.

BORAŽINA(Borago officinalis)

Boražina je jednogodišnja začinska biljka koja naraste 70 cm visoko. Stabljika je debela i dlakava, a listovi su mesnati i također dlakavi. Cvjetovi su intenzivne plave boje. U pripremi jela koriste se svježi listovi. Listovi se ne suše.

ANIS(Pimpinella anisum)

Anis je jednogodišnja začinska biljka koja naraste do pola metra visine. Cvjetovi su sitni, bijeli, štitastog oblika. U gastronomiji se koriste cijele ili mljevene sjemenke. Anis ima slatkast okus koji podsjeća na mentol.


ZAČINI I MIRODIJE

KRASULJICA(Anthriscus cerefolium)

Klasičan je začin francuske ku-hinje i veoma sličan peršinu, od kojeg se razlikuje nešto manjim i svjetlijim lišćem, a njezin je okus slađi i skloniji anisu. Beremo ju češće jer ima vrlo kratak životni vijek. Nakon cvatnje više nije prikladna za upotrebu u pripremi jela.

LIMUNSKA TRAVA(Cymbopogon sp.)

Dekorativna i jednostavna za uz-goj. Ima svjež miris i okus limuna s mirisom ruže. Kao svježi, mlje-veni ili suhi začin, koristi se za ča-jeve, juhe i kari praškove. Dodati se može i jelima od peradi, ribe i morskih plodova. Koristiti se može za izradu potpurija. Koristi se i u kozmetičkoj industriji.

LJUPČAC(Levisticum officinale)

Trajnica. Lišće ima jak miris, sličan celeru, a koristi se za aromatiziranje juha i variva. Aromatične sjemenke dodaju se pečenju, jelima od povrća, likerima, a mljevene sjemenke kruhu i kolačima. Odličan je začin u svakoj kuhinji, zato ga je dobro imati u povrtnjaku.

LISNATI ČEŠNJAK(Allium tuberosum)

Uzgaja se kao trajnica ili jedno-godišnja biljka u povrtnjaku. Ne-zahtjevna biljka za uzgoj. Koriste se samo zeleni spljošteni listovi koji imaju blag miris na češnjak. Svježi se listovi, slično kao vlasac, koriste za juhe, salate, namaze od sira, jela od povrća.

KORIJANDAR(Coriandrum sativum L.)

Egzotična jednogodišnja biljka koja raste po cijelom vrtu. Koriste se listovi koji imaju ka-rakterističan miris, a prije svega zrele sjemenke smeđe boje kao začin u jelima od kupusa i rajčice, riži, mesu i kolačima. Suhe sjemenke dodaju se u kompote i likere. Cvjetovi u vrtu privlače korisne kukce.

KOPAR(Anethum graveolens)

Jednogodišnja biljka. Naraste 40 – 120 cm visoko. Koriste se svježi listovi, za kiseljenje gran-čice s cvjetovima, a ponekad se sjemenke koriste umjesto anisa. Sjemenke se koriste kao začin u tekućinama za kiseljenje i kruhu (pogotovo raženom). Iz sjemenki se izrađuje eterično ulje.


ZAČINI I MIRODIJE ZAČINI I MIRODIJE

METVICA(Mentha piperita)

Nezahtjevna zeljasta trajnica. Listovi se koriste za pripremu umaka, biljnog octa, sirupa, čaja, kao mirodija dodaje se salatama, piću, mesu, krumpiru i grašku. Listove beremo prije cvatnje. Sadrži puno eteričnog ulja i mentol, zato djeluje osvje-žavajuće. Sušena nije ni približno tako ukusna kao svježa.

ORIGANO(Origanum vulgare)

Zeljasta trajnica koja naraste 20 – 50 cm u visinu. Beru se svi nadzemni dijelovi biljke, no bolje je brati gornje dijelove jer je donji dio odrvenio i sadrži manje eteričnih ulja. Lišće se često upotrebljava, pogotovo za pizze i umake od rajčice.

ESTRAGON(Artemisia dracunculus)

Trajnica visoka 60 – 120 cm. Kao začin koriste se vrhovi i mlado lišće koje se bere nekoliko puta godišnje. Najbolji okus i miris ima neposredno prije cvatnje. Lišće radije zamrznite jer sušenjem gubi miris i okus. Mlade izdanke osušite, napravite snopove te ih objesite u hladan i prozračan prostor.

MAŽURAN(Origanum majorana)

Uzgaja se kao jednogodišnja bilj-ka ili trajnica. Radi se o grmolikoj biljci s finim aromatičnim listovima. Mladi iz-danci i listovi beru se cijelo ljeto. Biljka se reže i suši prije cvatnje.

MATIČNJAK(Melissa officinalis)

Razgranata trajnica ovalnih, nazubljenih listova. Listovi se koriste za napitke, deserte i biljne čajeve. Nasjeckani listovi dodaju se u salate, bijele umake za ribe, majonezu, kiseli kupus, jela s piletinom i svinje-tinom. Listovi se beru prije cvat-nje, a koriste se svježi ili sušeni.


ZAČINI I MIRODIJE

RUŽMARIN(Rosmarinus officinalis)

Sredozemni grm koji naraste do jednog metra. Njegovo iglasto lišće i vršci upotrebljavaju se kao začin. Ružmarin nije zahtjevna biljka te dobro podnosi i ljetnu sušu. Uspješno se može uzgajati i u loncima. U proljeće se lonac prenese na balkon, a ujesen ga ponovno preselimo u stan.

LAVANDA(Lavandula officinalis)

Trajni polugrm koji naraste do 60 cm. Uspijeva na otvorenim, sunča-nim položajima, u suhom, laganom, djelomično vapnenačkom tlu. U kontinentalnim je područjima također otporna na zimu. Ljekoviti su cvjetovi, listovi i stabljika. Koristi se za čajeve, kupelji i u ljekovite svrhe. Smirujuće i blagotvorno djeluje na opće raspoloženje. Ulje lavande ima antibakterijska svojstva te se koristi kod probavnih smetnji. Prevelike količine eteričnog ulja nadražuju probavne organe i snažno utječu na raspoloženje.

PERŠIN(Petroselinum crispum)

Poznato je više vrsta peršina. Sve sadrže puno vitamina, minerala i antiseptičnog klorofila, zbog toga imaju blagotvoran učinak i nisu samo atraktivno bilje za ukrašavanje brojnih jela. Lišće sadrži puno vitamina A i B, željezovu sol, magnezij, kalcij i klorofil.

PELIN(Artemisia absinthium)

Pelin je 60 – 120 cm visoka biljka aromatičnog mirisa i veoma gorkog okusa. Ljekovito djeluju lišće i žuto cvatuće mladice koje se beru na kraju cvatnje, od sredine ljeta do rane jese-ni. Pelin sadrži gorku tvar absintin i eterično ulje s tujonom. Uz to je holagog i digestiv, ima i antimikrobni učinak jer usporava razmno-žavanje pojedinih bakterija, a zbog gorkog absintina u želudcu se refleksno povećava izlučivanje kiseline. Pelin se zbog tujona ne smije upotrebljavati u prevelikoj količini i dulje vrijeme jer može uzrokovati povraćanje, trbušne grčeve, glavobolju, vrtoglavicu i smetnje središnjeg živčanog sustava.


ZAČINI I MIRODIJE ZAČINI I MIRODIJE

VRISAK(Satureja montana)

Gusta, jako razgranata, vrlo aromatična jednogodišnja biljka koja naraste do 40 cm. Svježi listovi beru se bilo kada, a za sušenje i zamrzavanje kada biljka počne oblikovati cvjetne pupolj-ke. Osim jakog mirisa, karakteri-stičan je oštar i ljut okus.Kao začin koriste se nadzemni dijelovi biljke.

TIMIJAN(Thymus vulgaris)

Grmolika trajnica koja naraste 20 – 40 cm. Mladi izdanci beru se cijele godine. Izdanci se režu i suše obično neposredno prije cvatnje kada ima najveću snagu. Intenzivnim mirisom odbija puževe, lisne uši i gusjenice kupusara. Koristi se kao dodatak mesu i jelima od povrća.

RUTVICA(Ruta graveolens)

Do 60 cm visok zimzeleni grm koji prezimi. Sjemenke se mogu koristiti kod pripreme kaše. Gor-ki listovi mogu se dodati jajima, siru, ribama ili crnim maslinama. Kao aromatičan dodatak dodaje se posebnim vrstama omleta. Koristi se također za uklanjanje dosadnih insekata iz stana.

STEVIJA(Stevia rebaudiana)

Općenito poznata kao slatki list ili jednostavno stevija. Zbog steviol glikozida, koji je 300 puta slađi od običnog šećera, stevija je postala zanimljiva kada se počelo paziti na hranu s niskim sadržajem ugljikohidrata i šećera. Budući da ima neznatan učinak na glukozu u krvi, koristi se kao sladilo za ljude koji moraju paziti na unos ugljikohidrata. Osjetljiva je na niske temperature, zato se presadnice sade na otvorenom kada nema više opasnosti od mraza. Listovi se beru ujesen sve do prvog mraza.

PROLJETNI LUK(Allium fistulosum)

Izgleda kao luk, ali neoblikuje lukovicu te ima šuplje listove i šuplju bijelu stabljiku. Neizostavan je u azijskoj kuhinji. Odličan kao dodatak salatama, nije zahtjevan za uzgoj, a sadi se uz mrkvu.


ZAČINI I MIRODIJE

KIKIRIKI(Arachis hypogaea)

Biljka uspijeva na temperaturi 20 – 30 °C. Biljke sadimo na toplo mjesto u pješčano tlo gdje se ne zadržava voda. Bere se 25 dana nakon presađi-vanja. Zrelost plodova nadzire se na način da se iskopa nekoliko mahuna. Suhi kikiriki moguće je čuvati više mjeseci.

ARTIČOKA(Cynara scolymus)

Ova trajnica ima plavosive listove i bodljikave cvjetove, a naraste 1,2 – 1,5 m visoko i 90 cm široko. Uzgajaju se zbog zelenih i ljubičastih cvjetnih pupoljaka, a jedu se meki i sočni ovojni listovi nakon što se uklone ljuskasti pricvjetni listovi. Pupoljci se režu kada su još teški i ljuske zatvorene. Prijezamrzavanja uklanjanju se dlakavi središnji dijelovi i stabljike. Ljeti sekorijen ne smije isušiti, a zimi ne smije biti prevlažan. U zimskim mjesecima biljke je potrebno ogrnuti i zaštititi slamom. U proljeće se zaštita uklanja.

KADULJA(Salvia officinalis)

Trajni grm koji naraste do 70 cm. Lišće se bere svježe po potrebi, a za sušenje neposredno prije cvatnje. Aromatično lišće koristi se za jela od mesa, zajed-no s lukom kao nadjev za pileti-nu, dodaje se u jela od svinjetine i pačetine te kobasice.

OSTALO POVRĆE


ZAČINI I MIRODIJE OSTALO POVRĆE

SLANUTAK(Cicer arietinum)Obiluje bjelančevinama, što je odlično za vegetarijance odno-sno osobe koje ne jedu crveno meso. Obogaćen je vlaknima, zbog toga je zasitan te pozitivno utječe na probavu.

CRNA ROTKVICA(Raphanus sativus)

Umjereni izvor vitamina B1, B2, B3, B5, B6, C i folne kiseline. Redovita konzumacija povećava otpornost organizma, smiruje, pospješuje izlučivanje urina i žuči, ublažuje upalu bubrega i mjehura, snižava kolesterol i masti. Prije konzumacije potrebno ju je oguliti.

BOB(Vicia faba)

Gotovo zaboravljena mahunarka. Bob i grah su rođaci, s time da je bob na našem tlu starosjedilac, a grah doseljenik. Bob su u Sredoze-mlju koristili 6000 godina pr. Kr. Prije krumpira i graha bio je važan izvor biljnih bjelančevina. Bob se bere od lipnja nadalje. Slično kao kod graha i graška, koristiti se mogu mlade mahune. Najčešće se ko-risti zrnje, najprije mlado, a nakon toga suho. Zrnje se sprema slično kao grah, u različitim varivima, juhama, gulašu, paprikašu, napitcima od povrća ili u kombinaciji s krumpirom.

DUGA VIGNA(Vigna unguiculata sesquipedalis)

Puzava tropska jednogodišnja biljka s 2 – 4 m dugim izdanci-ma. Najbolje je brati i kuhati još mlade i nezrele mahune. Koriste se sirove ili kuhane, najčešće u kineskoj i malezijskoj kuhinji. Potrebno im je puno sunca i to-pline. Ako je ljeto kišno ili hlad-no, slabije raste. Tijekom sušnog razdoblja, biljke je potrebno redovito zalijevati.

FIZALIS(Physalis edulid peruviana)

Fizalis ili peruanska jagoda stara je južnoamerička biljka slatko-ki-selih, aromatičnih plodovapunih vitamina. Naraste do 150 cm. Plodovi su zreli kada se lampioni osuše i oboje. Koriste se svježi plodovi ili se pripremaju marmelada ili kompot.


OSTALO POVRĆE

LIMSKI GRAH(Phaseolus lunatus)

Iznimno bogat bjelančevinama i vlaknima. Biljka je bujnog rasta i naraste do 4 m. Tolerantan na vrućinu. Potreban je potporanj. Mahune je potrebno redovito brati jer se time potiče rast novih. Savršen za pripremu variva. Sjeme se konzumira svježe ili suho.

BAMIJA(Abelmoschus esculentus)

Egzotična dekorativna biljka,otporna na sušu. Mlade nezrele plodove (dužine približno 6 – 7 cm) potrebno je redovito brati (s rukavicama). Konzumiraju se kao pečeno ili kuhano povrće ili se koriste za zgušnjavanje juhai povrtnih umaka.

PAK-CHOI(Brassica campestris chinensis)Pekinški kupus presađuje se u rano proljeće ili kasno ljeto. Ima obilje vitamina A i C, a od mine-rala sadrži kalcij i željezo. Zreo je pri visini 15 – 20 cm. Odličan je za salate, možda čak i namaze, kao samostalan s jajima, dobro ide uz ohlađeni krumpir ili grah.

PASTRNJAK(Pastinaca sativa)Stara, gotovo već zaboravljena vrsta povrća. Pastrnjak je zdrava zamjena za krumpir jer je odličan izvor prehrambenih vlakana, vitamina i minerala. Za tipičan i poseban okus korijen mora smrznuti jer hladnoća potiče proizvodnju škroba u šećer, zbog toga je korijen još aromatičniji.

CIKLA (crvena, žuta)(Beta vulgaris)Bogata je vitaminom C, niacinom, folnom kiselinom i mineralima, kao što su fosfor, magnezij, kalij i željezo. Sadrži pigment betalain koji joj daje crvenu boju te je snažan antioksidans. Zbog toga se cikla uvrštava među deset vrsta povrća s najvećim antiok-sidacijskim učinkom. Mlade biljke najbolje je konzumirati sirove zajedno sa salatom.


OSTALO POVRĆE OSTALO POVRĆE

REPA(Brassica rapa var. rapa)Ima ugodan oštro-slatkasti okus i tipično vlaknasto meso. Sadrži puno biljnih vlakana, bjelan-čevine, masti, ugljikohidrate, elemente u tragovima, natrij, kalij, fosfor, magnezij, željezo, vitamine B1, B2, C i folnu kiselinu.

RABARBARA(Rheum)Jedna od jednostavnijih biljki za uzgoj. Sadrži puno vitamina C, listovi nisu jestivi ni u kom obliku jer sadrže puno oksalne kiseline. Nakon jakog mraza nije preporučljivo brati stabljike jer oksalna kiselina iz listova može prijeći i u stabljike. Stabljike se koriste za kompot, sok ili marmeladu. Prvu godi-nu nakon sadnje stabljike se ne beru jer je biljci potrebna energija za rast korijenskog sustava. Sljedeće se godine stabljike beru 1 – 2 tjedna, a treću godinu tijekom cijele sezone. Tijekom jeseni beru se samo one stabljike čije biljke ćemo baciti. Uklanja se samo trećina listova, kako biljke ne bi doživjele stres. Stabljike se mogu koristiti za svježu potrošnju ili se mogu zamrznuti za kasniju upotrebu. Prije zamrzavanje treba ih oguliti i narezati na 2 – 3 cm duge komade.

SLATKI KOMORAČ(Foeniculum vulgare var. dulce Fiori)

Zbog ukusnog korijena, uzgaja se u vrtovima. Presadnice se sade s korijenskom grudom jer u suprotnom propadaju, a često zbog šoka idu u cvijet ili ne dođe do zadebljanja. Preporučuje se da se donji dijelovi biljke ogrnukada se biljka počne zadeblja-vati.

ROTKVICA(Raphanus sativus)Otporna je na hladnoću i dobro podnosi proljetne mrazeve, ali je vrlo osjetljiva na visoke temperature i sušu te u takvim uvjetima rasta postaje ljuta i drvenasta. Ako se sije ljeti, biljku je potrebno obilno zalijevati te ju pokrivati tijekom noći, čime se sprječava razvoj cvjetne stabljike i pospješuje razvoj korijena. Dozrijevanjeovisi o kultivaru, broju sati i temperaturi. U proljetnom uzgoju rotkvice dozrijevaju nakon 25 – 30 dana, dok je ljeti i zimi potrebno 50 – 65 dana. Bere se kada kod većine biljaka promjer hipokotilskoga gomolja iznosi oko 15 mm.


OSTALO POVRĆE

BATAT(Ipomoea batatas)

Batat je slak iz tropske Amerike. Korijen je jako sličan krumpiru, ali ima deblju koru. Krhko se meso tijekom kuhanja raspada u kašu. Meso je narančaste, bijele ili žute boje i okusom podsjeća na kesten. Pojedine sorte imaju suho, brašnasto meso i svjetlosmeđu koru, a druge su sočne i crvenkasto-smeđe. Ima nizak glikemijski indeks, zbog toga je prikladan za dijabetičare. Sadrži puno vitamina i minerala. Sadrži provitamin A, B kompleks, vitamine C, D i E. Izdvaja se visok sadržaj vitamina E, a jedan obrok po-kriva dnevne potrebe za tim vitaminom. Od minerala se izdvajaju željezo, magnezij, kalij i kalcij. Sadrži minimalni udio masti i štetnog kolesterola. Bogat je antioksidansima.

ŠPAROGE(Asparagus officinalis L.)Šparoge se prvi put beru dvije godine nakon sadnje jednogodišnjih biljaka, aizdanci se režu najviše dva tjedna. Godinu dana kasnije vrijeme rezanja izdanaka produljuje se na 4 do 5 tjedana, a sve naredne godine šparoge se režu osam tjedana godišnje. Ako se režu predugo vreme-na, može se odrezati previše izdanaka, biljka je iscrpljena i sljedeće će godine urod biti manji.

SLATKI KUKURUZ(Zea mays convar. saccharata var. rugosa)

Naraste 180 – 200 cm. Ima klipove sa slatkim zrnjem koji sadrže puno bjelančevina i vitamina. Prikladan je za svježu potrošnju (pečenje kuhanje), zimnicu i zamrzavanje. Zahtijeva dobro pognojeno tlo i dovoljno vlage. Dobri susjedi su grah, krastavci, tikvice, dinje i rajčica.


OSTALO POVRĆE JAGODE (Fragaria)

Jagode se uvrštavaju među bobičasto voće. Plodovi različitih sorti jagoda razlikuju se obli-kom i bojom. Široka paleta seže od divlje šumske jagode s malim plodovima do velike uzgojene jagode. Boja ploda može biti svjetlocrvena ili tamnocrvena, a iznimna aroma zajednička je svim sortama jagoda. Jagode vole sunce. Uzgajamo ih na sunčanome mjestu jer će biti slađe.

JEDNORODNE – MJESEČNE

ELSANTASrednje rana sorta s debelim aromatičnim plodo-vima. Smatra se jednom od najukusnijih sorti. Ne uspijeva na zbijenom tlu.

VIŠERODNE – MJESEČNE

OSTARADobro uspijevaju na svakom tlu, zbog toga ih je moguće svagdje saditi. Brzo se prilagođavaju svim uvjetima i svagdje daju dobre rezultate.


ELAN F1Poznata sorta, prikladna za korita i viseće posude. Vrlo aromatične jagode. Beru se odkraja lipnja do prvog mraza.


JAGODE (Fragaria)


DURBAN F1Vrlo atraktivnih ružičastih cvjeto-va, zbog čega su zanimljive u ko-ritima na prozorskim policama.Jagode su vrlo ukusne.


TOSCANA F1Imaju ružičaste cvjetove, plod je konusnog oblika i odlično rastu u tunelima i posudama.


MILAN F1Jagode cvatu ružičasto. Odlično uspijevaju u tunelima i posuda-ma. Dobrog su okusa.


RÜGENAromatični, relativno veliki plodovi za šumske jagode. Sorta je više-rodna i voli sjenovit položaj.


ALBIONSrednje bujan, otvoren i čvrst rast. Dobra rodnost tijekom cijele godine. Plodovi se beru od proljeća do jeseni.


JAGODE (Fragaria) JAGODE (Fragaria)

Raziskovanje in svetovanje v kmetijstvu d. o. o.Logarovci 63

9242 Križevci pri Ljutomeru

www.cornus.hr

Dragi vrtlari! - Cornus d.o.o.sjetveni kalendar. Smatramo da nijedna pozornost koju posvećujemo sjetvi nije suvišna. Važni su već prvi koraci koji su ključ boljih i kvalitetnijih

Documents