B’’H Priprema i uređuje: Vatroslav Ivanuša te G-spod B-g tvoj sakupiti .... i dovesti te u Zemlju koju su tvoji očevi posjedovali.“ Odrţivost Tore: „Jer micva koju ti zapovijedam danas nije izvan tvog dosega, niti je od tebe predaleko. Nije na nebesima ... Nije preko mora ... Posve je blizu tebe, u tvojim ustima, u tvome srcu da ju moţeš izvršiti.“ Sloboda izbora: „Stavljam pred tebe ţivot i dobrotu, smrt i zlo; kroz to ti zapovijedam danas da ljubiš B-ga, da ideš Njegovim putevima i da čuvaš Njegove zapovijedi ... Ţivot i smrt stavljam pred tebe, blagoslov i prokletstvo. Izaberi ţivot.“ Prevela Dolores Bettini (D’varim 29,9-31,30) Paraša Nicavim sadrţi neke od najosnovnijih načela ţidovske vjere: Jedinstvo Izraela: „Danas stojite, svi vi, pred G-spodom B-gom svojim: vaše vođe, vaša plemena, vaše starješine, tvoji nadglednici i svaki Izraelac: vaša mladeţ, vaše ţene, stranci među vama; od vodonoše do drvosječe.“ Buduće izbavljenje : Moše upozorava na iz-gnanstvo i pustošenje Zemlje do kojeg će doći ako Izrael napusti B-ţje zakone, ali ipak proriče: „Vratit ćeš se G-spodu B-gu svojem ... Pa i ako tvoji progna- nici budu na kraju nebesa, i od tamo će Paraša Nicavim Godina 9 Broj 52 Povratak 3 48 puteva 5 Tšuva 9 Glas šofara 11 Isprika i tešuva 13 Iz medija 16 U ovom broju : ■ [email protected]DivrejTora http://twitter.com/DivrejTora Šabat Nicavim Jeruzalem 17:45 19:00 Zagreb 18:19 19:18 Rijeka 18:26 19:24 Split 18:18 19:17 Dubrovnik 18:12 19:11 Vinkovci 18:08 19:07 Sarajevo 18:10 19:09 Bihać 18:20 19:19 B. Luka 18:15 19:13 Beograd 18:02 19:02 Novi Sad 18:04 19:05 Subotica 18:05 19:06 Zrenjanin 18:02 19:02 Niš 17:57 18:56 Beč 18:17 19:15 Frankfurt 18:47 19:45 Edison, NJ 18:22 19:21 subota 1.10.2016. petak 30.9.2016. 28. elula 5776. 1. listopada 2016.
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
B’’H
Priprema i uređuje:
Vatroslav Ivanuša
te G-spod B-g tvoj sakupiti .... i dovesti te u Zemlju koju su tvoji očevi posjedovali.“
Odrţivost Tore: „Jer micva koju ti zapovijedam danas nije izvan tvog dosega, niti je od tebe predaleko. Nije na nebesima ... Nije preko mora ... Posve je blizu tebe, u tvojim ustima, u tvome srcu da ju moţeš izvršiti.“
Sloboda izbora: „Stavljam pred tebe ţivot i dobrotu, smrt i zlo; kroz to ti zapovijedam danas da ljubiš B-ga, da ideš Njegovim putevima i da čuvaš Njegove zapovijedi ... Ţivot i smrt stavljam pred tebe, blagoslov i prokletstvo. Izaberi ţivot.“
Prevela Dolores Bettini
(D’varim 29,9-31,30)
Paraša Nicavim sadrţi neke od najosnovnijih načela ţidovske vjere:
Jedinstvo Izraela: „Danas stojite, svi vi, pred G-spodom B-gom svojim: vaše vođe, vaša plemena, vaše starješine, tvoji nadglednici i svaki Izraelac: vaša mladeţ, vaše ţene, stranci među vama; od vodonoše do drvosječe.“
Buduće izbavljenje : Moše upozorava na iz-gnanstvo i pustošenje Zemlje do kojeg će doći ako Izrael napusti B-ţje zakone, ali ipak proriče: „Vratit ćeš se G-spodu B-gu svojem ... Pa i ako tvoji progna-nici budu na kraju nebesa, i od tamo će
početka. Zbog toga je jasno da Sve-nastavak na stranici 7
stranica 6 D ivrejTora
■
(nastavak s 6. stranice) Rabbi Shaul Youdkevitch: Tjedni Zohar: Nicavim
liko snage i pomoći možemo dobiti
od poticajnog okruženja za naš pro-
ces osobnog tikuna.
Šabat između Roš hašane i Jom ki-
pura poznat je kao "Šabat tešuva" ili
"Šabata šuva". Značenje tešuve je pov-
ratak, ali šuva potječe iz haftare u
knjizi Hošee, koja počinje stihovima
"Šuva )Vrati se) Izraele Vječnom, B-gu
svome, jer ste se zapleli u svojem grije-
hu. za što ste naišli u svom bezakonja".
Šuva je poziv na povratak; prorok
poziva narod Izraela da se vrati
B-gu i svojoj unutarnjoj čistoći.
U Talmudu, u traktatu Joma, Reš
Lakiš navodi da kada se netko tko je
prožet duhovnim djelom pokaje,
grijesi koje je u prošlosti počinio iz
zloće postaju blaži, u rangu s grijesi-
ma počinjenim nenamjerno. Talmud
onda pita, nismo li već na drugom
mjestu naišli na slučaj u kojem je
Reš Lakiš otišao predaleko tvrdeći
da se putem moći tešuve čak i zlo-
namjerna djela čine kao da zaslužu-
ju nagradu. Talmud onda povezuje
svaki od odlomaka s drugačijim sce-
narijem. Jezikom kabalista, tešuva
koja se vrši iz straha naziva se "Te-
šuva tatha'a" (donja razina tešuve).
Ova vrsta tešuve može biti posljedi-
ca vanjske prisile, zahtjeva ili straha.
Ona ima moć da preobrati grijehe
koji su počinjeni s namjernim pre-
dumišljajem u one počinjene neho-
tice. Međutim, tešuva koja se vrši ka-
da se pokajemo iz ljubavi, iz snažne
ţelje da se poveţemo sa Svjetlom i
dobrotom je "Tešuva ila'a" (viša razi-
na tešuve), koja ima moć da promi-
jeni prošlost i preobrati tamu u Svje-
tlo, gorko u slatko, i zlobu u vrlinu.
Šabat tešuva ima vrlo posebno obi-
lježje da nam donosi ovu vrstu po-
kajanja.
Neka ovaj šabat bude pun
svjetla i tešuve iz ljubavi.
Prevela: Tamar Buchwald
šio upravo na Šemini Aceret kada
se slavi Simhat Tora. Prema kabali
Simhat Tora je završetak Roš hašane
koja počinje prvog dana tišreja. Ovaj
je dan stvarni početak Nove godine
u kojoj se aktiviraju duhovna obeća-
nja molitava Roš hašane (Nove go-
dine), Jom kipura (Dana pomirenja)
i Sukota (sjenica), te se počinju ost-
varivati, što je i razlog da se molitve
za kišu kažu na taj dan (kiša se na
hebrejskom kaže gešem, što također
znači ostvarivanje).
Aseret jemei tešuva (deset dana po-
*kajanja, dosl. "povratka") su deset
dana između Roš hašane i Jom ki-
pura, i jedinstveni su po tome što
nas približavaju Stvoritelju. Smisao
tešuve je povratak izvornoj, čistoj
duši, kao istinskom dijelu Stvorite-
lja, kako bismo bili sve ono što zai-
sta možemo biti. Deset dana tešuve
imaju obilježje novog početka, poči-
njanja od nule, brisanja neuspjeha i
boli protekle godine, te otpočinjanja
ţivota ispunjenog svjetlom.
Rambam (Maimonides) je u "Hil-
hot Tešuva (I) napisao: "Iako su te-
šuva i naricanja dobre stvari, dani
između Roš hašane i Jom kipura
najljepši su i odmah ih se prima,
kao što je pisano: 'Tražite B-ga kada
Ga se može naći'."
Ovo pravilo vrijedi za pojedinca,
nastavlja Rambam, "... međutim, ka-
da se narod pokaje i moli svim sr-
cem, on bude uslišan, kako što je pi-
sano, Vječni, B-g naš, kad god ga zazo-
vemo". Iz ovoga možemo vidjeti ko-
■
Godina 9 Broj 52 stranica 7
Harav Yitzchak Ginsburgh:
GGGEMATRIJAEMATRIJAEMATRIJA - Ključ kako izabrati život
Jakovljevo oko
Između zadnjih riječi koje je Moše izgovorio Izraelcima u pustinji, bile su i slijedeće: betah badad ejin Jaakov
što znači „zaista, samotno je Jakov-ljevo oko“. U kabali i hasidutu učimo da bi naše oči, Jakovljeve oči, tre-bale biti usredotočene na betah-bla-goslov, dobrotu i ţivot. Kada se us-redotočimo, naše oči postaju sred-stvo i provodnik za primanje moći sa neba kako bi se mogao izabrati i ostvariti objekt našeg usredotočenja. Jakovljeve oči bi se u ţivotu uvijek trebale usredotočiti isključivo na pozitivne stvari, na betah.
Brojčane vrijednosti riječi na koje se trebamo usredotočiti su:
B r o j č a n a v r i j e d n o s t o d braha, "blagoslov" je 227.
B r o j č a n a v r i j e d n o s t o d tov, "dobro" je 17.
B r o j č a n a v r i j e d n o s t o d hajim, "ţivot" je 68.
Kada zajedno zbrojimo te vrijed-nosti, dobijamo iznos 312, a to je brojčana vrijednost izraza ejin Jaakov "Jakovljevo oko."
Razbijanje ljuski
Jedno od najdubljih učenja kabale i hasiduta je da su dobro i zlo samo dvije oprečne strane iste realnosti. Tako se i dobro i zlo istovremeno pojavljuju u svakom trenutku. Svaki blagoslov okruţen je ljuskom klet-vom. Kada mi aktiviramo svu moć našeg vida, moţemo prodrijeti kroz tu ljusku smrti i doprijeti do ţivota koji je u njoj. Taj ţivot unutar ljuske je upravo betah koji postoji u svkom trenutku kada smo u ţivotu bili su-očeni sa izborom.
Josef, vrhunski Cadik
Kako smo gore vidjeli, brojčana vrijednost izraza „Jakovljevo oko“ je 12 pomnoţeno sa 26. Kada se 26 skrati na manje brojeve, dobijemo 17, što je brojčana vrijednost riječi tov. 17 po-mnoţeno sa 12 daje 204, što je brojčana vrijednost riječi cadik, „pravednik“. Josef je vrhunski cadik u Tori. Presudni trenuci u njegovom
ţivotu događali su mu se u dobi od 17 godina. Tada je bio prodan u Egipat i bio izveden pred sud zbog Potifarove ţene. Kako smo vidjeli, kroz sve doţivljaje u njegovom ţi-votu, pravednik Josef imao je spo-sobnost probiti se kroz negativnu stranu realnosti i doći u doticaj s pozitivnom, B-ţanskom stranom.
Ţivot - što je to zapravo?
Tora nam sve naše mogu-će izbore saţima u par rije-či, zapovijedajući nam da izaberemo ţivot. Naša spo-sobnost da se usredotočimo na ono što je pozitivno unutar realnosti je najveća moć našeg vida i na kraju nam donosi ţivot.
Tri pozitivne energije blagoslova, dobrote i ţivota odgovaraju trima misaonim karakteristikama duše:
Blagoslov, kojeg povezujemo s blagostanjem, je bina, razumijevanje
Dobrota, koju povezujemo s obitelji, je daat, znanje
Ţivot, kojeg povezujemo sa Torom, je hohma, mudrost.
Vidjeti ţivot
Moć mudrosti je identična moći vida. U svakoj od ove tri pozitivne energije, kada se usredotočimo našim unutarnjim okom duše, vi-dimo ţivot. Na površini, čini se da je lakše vidjeti blagostanje ili do-brotu, nego vidjeti sam ţivot.
Klasično djelo hasiduta, Tanja, ob-jašnjava nam kako moţemo vidjeti ţi-vot. Lubavičer Rebe, autor Tanje, objašnjava nam da se u svakom sa-stavnom djeliću stvorenog svijeta nalazi B-ţanska iskra koja mu daje ţivot. Mogućnost da se u čitavoj realnosti vi-di njen ţivot kojeg dobije kroz B-ţansku iskru je najdublje znanje do kojeg se moţe probiti naše unu-tarnje oko. Kada se usre-dotočimo na ţivot u sve-mu stvorenome, B-g nam daje moć da taj ţivot tako-reći iznesemo na površinu i da izaberemo ţivot i bu-demo kreativni u svakom trenutku našeg postojanja. . . . Preveo: Aleksandar M. S.
■
Odabrati ţivot je Bit Tore
Paraša Necavim uvijek se čita ne-posredno pred Velike blagdane. Prije nego ispunimo tešuvu Elula i pripremimo se za još veću tešuvu Roš Hašane i Jom Kipura, B-g nam zapovijeda da izaberemo ţivot. Bi-ranje ţivota bit je Tore, koja predsta-vlja cijeli ţivot. Činjenica da nam je B-g zapovijedio da odaberemo ţivot nam također pokazuje da je u našim rukama moć izbora.
Tri Izbora koji su naposljetku Jedno
U odjeljku kojim započinje pogla-vlje 30,15 u paraši Necavim, B-g po-stavlja tri mogućnosti za izbor. Sam odjeljak započinje riječima re'e (po-gledaj) ukazujući nam na to da je naš izbor vezan za čulo vida. Moţe-mo izabrati između ţivota i smrti, dobra i zla, blagoslova i kletve. Svi ovi izbori su ujedinjeni u završnim riječima stiha koji nas potiču na pravi izbor govoreći: ... i izabrati ćeš ţivot.
Birajući pozitivno i odbacujući negativno uvijek na koncu predsta-vlja izbor ţivota samog. Negativna strana realnosti određuje pozitivnu stranu, stavlja-jući je u perspektivu i omogućujući na taj način odnos rav-noteţe. Krajnja namjena zla je da bude uključeno u dobro, dajući mu time novu snagu. Ipak, mi se uvijek trudimo da očitujemo ono što je do-bro u realnosti. Kada izaberemo ţivot, B-g nam također daje moć da nadvladamo zle nagone koji nas tjeraju da izaberemo smrt.
Betah
Tri pozitivna izbora su:
Prva slova ove tri riječi napisane na hebrejskom daju riječ betah, koja znači sigurnost, povjerenje, pouz-danje. Pouzdanje u B-ga očituje na-šu najdublju vjeru u Njega, i u sebi ujedinjuje sva tri pozitivna izbora o kojima smo gore govorili. Kada vje-rujemo u B-ga, On nam daje samo-pouzdanje i snagu da slijedimo po-zitivne ciljeve koje smo sami sebi zadali.
stranica 8 D ivrejTora
Rav Kook:
Tšuva za generaciju ponovnog procvata
radosti.
Riječ tšuva doslovno znači "povra-
tak". To nije bijeg od svijeta. Napro-
tiv, "upravo kroz pravu, čistu tšuva
mi se vraćamo svijetu i ţivotu '(Orot
HaTeshuvah 14,30).
Već je u uvodu Rav Kook opisao
tšuva kao temeljnu snagu koja ut-
ječe na sve aspekte ţivota, ne samo
na područje svetog: 'Tšuva ima pri-
marno mjesto u Tori i u ţivotu'.
Stoga kada se netko oslobodi ne-
zdravih navika - to je također vrsta
tšuva. Osim toga, Rav Kook je imao
stav da ova moćna sila nije ograni-
čena na propuste i uspjehe pojedin-
ca. Ona se također odnosi i na ne-
uspjehe i uspjehe nacije i cijelog
svemira: "Sve nade pojedinca i
društva u cjelini ovise o njoj."
Dvije razine tšuva
Paraša Nicavim se uvijek čita prije
Roš hašane, kada je prikladno vri-
jeme da se govori o razmišljanju i
pokajanju. Mi često imamo snaţnu
ţelju da napravimo promjene u
našim ţivotima. Moţemo ţeliti da
budemo bolji roditelji, bolji sup-
ruţnici, i bolji ljudi. Moţemo teţiti
većoj duhovnosti u našim ţivotima,
posvetiti više vremena učenju Tore,
da budemo paţljiviji u našim me-
đuljudskim odnosima. Pa ipak,
okolnosti mogu učiniti da se takve
odluke vrlo teško provedu i odrţa-
"Već neko vrijeme me mori jedan
unutarnji sukob i moćna sila me
tjera da govorim o tšuvi [pokajanju].
Sve moje misli usmjerene su na ovu
temu. Tšuva ima primarno mjesto u
Tori i u ţivotu. Sve nade pojedinca i
društva ovise o njoj."
Tako počinje uvod Rav Kooka u
Orot HaTeshuvah ('Svjetla pokaja-
nja'), njegovog moţda najpopular-
nijeg djela, koja je prvi put objav-
ljeno 1925. godine. Ta saţeta knjiga
bila je draga autoru, i sam Rav Kook
je proučavao svoja učenja tijekom
mjeseca elula nakon jutarnje molit-
ve. Jedan učenik je ispričao da je
čuo Rav Kooka da kaţe: 'Ja sam
radio intenzivno na Orot HaTe-
shuvah. Tko ga proučava ispravno
naći će svjetlo u svakoj riječi'. On je
također izjavio: 'Treba učiti iz Orot
HaTeshuvah unedogled'.
Što je to tako posebno u načinu na
koji knjiga gleda na tšuva?
Tšuva - povratak u ţivot
Orot HaTeshuvah pojašnjava
pojmove grijeha, kazne i pokajanja.
Ona objašnjava da grijeh u prvom
redu šteti onome tko sagriješi, zato
što prekida veze s korijenom
njegovog vlastitog bića, sa svjetlom
njegove duše. To otuđenje je najgora
kazna za grijeh. Tšuva, s druge
strane, izbavlja grešnika od ovog
mraka. Ona ga pomlađuje, vraća u
njegovo prijašnje stanje ţivota i nastavak na stranici 10
Godina 9 Broj 52 stranica 9
Zašto ne moţeš biti buntovan kao svaki drugi
tinejdţer?
Nakon razmišljanja u egzilu, Ţi-
dovski narod će se vratiti u zemlju
svojih otaca. Ovdje tekst kaţe: "vra-
tit ćete se B-gu", koristeći hebrejsku
riječ ad.
Nakon povratka u zemlju Izrael, i
nakon što je B-g uklonio barijere iz
njihova srca, oni će naučiti da u pot-
punosti vole B-ga i drţe Njegove
zapovijedi. Ovaj put Tora kaţe, "vi
ćete se vratiti B-gu," koristeći
prijedlog el.
Dvije faze tšuva
Po čemu se razlikuju ove dvije
vrste nacionalnog povratka? Koja je
razlika između ad i el?
Prva tšuva je fizički povratak u
svoju domovinu, svom jeziku, te
svoj nacionalnoj biti. Ovo je povra-
tak "k B-gu" - pribliţavanje, ali ne
dosizanje u potpunosti. Stoga Tora
koristi prijedlog ad, što ukazuje na
stanje 'k, ili do ali nije uključeno u
kategoriju' (Talmudski izraz "ad,
velo ad bihlal"). Ovo je pravo, ali
nepotpuno pokajanje, zamračeno
mnogim velovima.
Nakon tog prvog povratka, Ţi-
dovski narod će zasluţiti boţansku
pomoć koja "će ukloniti barijere iz
vaših srca." To će omogućiti ljudima
da postignu drugu fazu povratka,
punu, kompletnu tšuva, sasvim do
"B-ga". To je sveobuhvatni povratak
B-gu "svim svojim srcem i dušom."
Misli o tšuva
Vaţno je prepoznati i poštovati
ove različite razine tšuva. Ova lek-
cija također vrijedi i na osobnoj ra-
zini. Trebamo cijeniti čak i djelomi-
čne napore da se promjenimo i po-
boljšamo. Mudraci su hvalili čak
hirhurei tešuva, samu ţelju da se po-
boljšamo (Pesikta Rabati 44). Moţda
nismo u mogućnosti ispuniti svoje
duhovne ambicije u mjeri u kojoj
ţelimo. Ipak, na našu ţelju da se
promijenimo i poboljšamo trebamo
gledati kao na alat koji nas čisti i
posvećuje, vodeći nas na našem
putu do postizanja potpunog du-
hovnog uzdizanja.
Prevela Tamar Buchwald
■
vaju. Naši se ciljevi mogu činiti
nedostiţnim, a naše karakterne
mane nepopravljive.
Nacionalna tšuva
Tora opisuje nacionalnu tšuva
(pokajanje) Ţidovskog naroda time
da se oni vrate u svoju domovinu i
svojoj vjeri:
"Među narodima gdje te G-spod,
B-g tvoj, protjerao, razmišljat ćeš o
situaciji. Tada ćeš se vratiti G-spo-
du, B-gu svojemu .... On će te sku-
piti između naroda ... i odvesti te u
zemlju koju su tvoji preci posjedo-
vali.
"B-g će ukloniti barijere iz tvog
srca ..., a ti ćeš se pokajati i slušati
B-ga, drţeći sve Njegove zapovi-
jedi .... Jer ćete se vratiti G-spodu,
B-gu svome, svim srcem i dušom." .
(Pnz. 30,1-10)
Stih navodi dva puta da ćeš se "ti
vratiti B-gu." Postoji li svrha tog po-
navljanja? Paţljivo čitanje otkriva
blagi raskorak između ova dva
izraza.
(nastavak sa 9. strane) Rav Kook: Tšuva za generaciju ponovnog procvata
stranica 10 D ivrejTora
Rabbi Berel Wein:
Glas šofara
vijesti od vremena Mošea do danas.
Tora uviđa prirodu ljudskih bića.
Ona zna da svi mi oteţemo i nalazi-
mo izgovore za svoje neuspjehe.
Stoga je zamisao o savezu neop-
hodan aspekt svekolikog ljudskog
postojanja, a napose Ţidovskog
naroda.
Savez duge postoji da nas podsjeti
na čuda svijeta prirode u kojem smo
tek privremeni gosti. Savez povije-
sti, kojeg su Ţidovi glavni primjer u
ljudskoj povijesti zbivanja i razvoja
nacije, podsjeća nas da je Stvoritelj
uključen u odnose među ljudima,
nevidljiv ali sveprisutan.
Savez je velika mreţa koja nas sve
obavija, čak i one koji su na neki
način sami sebe uvjerili da nespu-
tano plivaju vodama ţivota. Oba-
veze, a mnogo puta i tragične pos-
ljedice saveza sadrţane su u odsječ-
cima Tore koje čitamo ovog tjedna,
a isto tako i u onima od prošloga
tjedna. Događaji koji su zadesili
Ţidovski narod tijekom prošlog
stoljeća u potpunosti pokazuju da je
strah koji izaziva moć saveza oprav-
dana i stvarna. No savez ima i svoju
optimističnu stranu, punu nade, u
njegovom obećanju o izbavljenju i
povratku veličini i miru.
Mi smo narod saveza. I mada
svatko od nas posjeduje slobodu
volje i djelovanja, uvjeti saveza ipak
kontroliraju sudbinu nas kao na-
roda, te naše osobne ţivote.
Prošla je godina protekla prilično
brzo. Kako čovjek postaje stariji,
hvala B-gu, vrijeme kao da poleti.
Moţda je to dio onoga na što je
Einstein mislio kada je rekao da je
vrijeme relativno. Ono je svakako
relativno u odnosu na svaku osobu
te svaku pojedinu situaciju i doţiv-
ljaj u ţivotu. Ima dugih dana i onih
kratkih, ovisno o tome što se zbiva
u tom periodu od 24 sata.
Na to nam ukazuju zvukovi šofara
koje imamo prednost slušati na Roš
hašanu. Postoje dugi mekani zvu-
kovi koji djeluju pomalo utješno i
umirujuće. Ima mnogo dana u
godini koji su takvi. To je običan
dan, bez posebnih zbivanja, koji s
ljubavlju čuvamo u sjećanju i čez-
nemo za njim. Postoje također i
razlomljeniji, oštriji zvukovi koje
šofar ispušta. To su zvuci napetosti i
zbunjenosti, neriješenih problema,
te razočaranja i frustracije, dugih
redova i izgubljenog vremena, ne-
ostvarenih ciljeva i neobavljenih
zadataka.
Mogu si zamisliti da ima mnogo
dana u godini koji odgovaraju tim
razlomljenim zvukovima šofara. To
su dani podizanja djece, karijere i
posla, liječničkih pregleda i guţve u
prometu. I konačno, postoji zvuk
stakato isprekidanog upozorenja,
sirena koje upozoravaju na opasnost
i bojazan od uništenja i gubitka. To
obično izazivaju stvari koje nisu
pod našom kontrolom. Financijski
preobrati, ratovi i nasilna sukoblja-
Još jednom naglašavajući vječnu
valjanost B-ţjeg saveza s Ţidovskim
narodom, Moše se obraća čitavom
narodu. Sve klase društva uključene
su u savez – narodni glavari, suci,
bogati i moćni, siromašni, sluge i
fizički radnici, oni koji cijepaju drva
i poteţu vodu iz bunara. Nitko nije
izostavljen iz uvjeta saveza i nitko
nema taj luksuz da si moţe reći da
se sudbina Ţidova ne odnosi na
njega ili nju.
Judaizam nema dva kompleta
pravila, jedan za elitu, a drugi za
mase. To je vjera koja pruţa jednake
mogućnosti. Njene vođe, bili oni
svjetovni ili duhovni, obavezuje isti
kodeks ponašanja kao i drvosječe ili
vodonoše. Moţda oni i jesu izuzetni
ljudi u svakom naraštaju, ali nema
izuzetaka kod provođenja zakona
nad čitavim Izraelom.
Za razliku od drugih vjera koja
imaju drugačija pravila i običaje za
svoje svećenstvo od onih za laike,
judaizam čak niti ne poznaje posto-
janje klase klera. Ne postoji poseban
Šulhan Aruh za rabine. Savez nas
obavezuje i rukovodi svima nama
jednako.
Sveposvud u Tanahu vidimo da
su se kraljevi i proroci drţali istih
standarda i uvjeta saveza koji su se
odnosili i na obične građane. Moć
saveza je sveobuhvatna i uključuje
sve naraštaje – one koji su ţivjeli
prije nas, one koji su sada tu i one
koji će tek doći nakon nas. To je
ključ razumijevanja Ţidovske po-nastavak na stranici 12
Godina 9 Broj 52 stranica 11
On nas nagoni da postanemo
produktivni u svojim ţivotima na
jedan smislen način. Roš hašana
postaje ne samo dan u kalendaru
kojeg obiljeţavamo, već dan izazova
i pozitivne promjene – postavljanja
ciljeva i osobne odgovornosti. Bez
obzira koliko nam bio dug ili kratak
dan, ne smijemo dopustiti da bude
prazan i bez glasa. Mudar čovjek ili
ţena ugodit će svoje uho tako da
čuju zvuk šofara svakoga dana u
svom srcu i umu. To je ključ ţivlje-
nja sa smislom.
Roš hašana je i dan sjećanja. Svi
mi smatramo da je pamćenje najveći
od svih darova koje smo dobili. Sje-
ćanje udara pečat svim našim da-
našnjim postupcima i ponašanju.
Ono donosi boje u naš ţivot i istin-
ski je vodič našim ciljevima i na-
dama. Ono donosi odluku o tome
tko su naši junaci, a tko negativci.
Ono nam pomaţe da donesemo
ispravne odluke i da prevladamo
prijašnje greške i zamke. Mi smo
zaduţeni da se sjećamo B-ga, i B-g
se nas sjeća, da tako kaţemo, na taj
sveti dan. U Njegovom sveznanju,
sve je upamćeno i prizvano u sje-
ćanje, prosuđeno, odvagano i
zapisano.
Zvuk šofara ujedno je i zvuk sje-
ćanja. Ono što je nestalo ispred na-
ših očiju, sada se ponovo pojavljuje
pred nama. Šofar je najsnaţniji
instrument ljudskog prisjećanja i
provjere. U njegovim zvucima mi
čujemo svoju prošlost, kako osobnu
tako i nacionalnu. On sluţi ne samo
kao poziv na buđenje, već i kao
dokumentaristička snimka našega
ţivota i zbivanja u njemu.
Njegove raznovrsne note paralela
su dana naših godina ţivota. Blag-
dan najavljuje početak nove dobre
godine, ali također i inicira u nama
razmatranje prošle godine, i drugih
proteklih vremena i godina. Mi se
molimo za bolja vremena, za zdrav-
lje i izlječenje, za uspješne pothvate i
smislena postignuća, te uspjehe koji
će trajati. Tako je šofar i glas nade i
vječnosti, napretka i izbavljenja.
Vrlo sretnu godinu ţelim svima.
Šabat šalom
Ktiva v’hatima tova ■
vanja, magalomanske vođe naroda,
bolesti i nesreće su stvari koje se
događaju u ţivotu, ali nismo sretni
kada ih moramo podnositi ili svje-
dočiti im. Takve okolnosti čine dan
vrlo dugim.
Poznati je klišej da ne bismo tre-
bali samo brojati naše dane, već što
je vaţnije učiniti da naši dani imaju
značaj i smisao. Unatoč tome što je
to prilično otrcan klišej, on je sveje-
dno istinit i valjan. Dani su drago-
cjeni i ne bi ih trebalo nepotrebno
gubiti. Ljudima koji su radili i ve-
ćinu svog ţivota bili zaposleni i
okupirani nečime često bude teško
svoje penzionerske dane ispuniti
smislenim i zadovoljavajućim do-
ţivljajima. To je kao da za njih više
nema zvuka šofara.
Šofar Roš hašane svima nama slu-
ţi kao poziv na buđenje. Poznata je
to tvrdnja Majmonidesa u Mišne
Tora, koja objašnjava zapovijed pu-
hanja u šofar. On nas treba podići iz
našeg drijemeţa neaktivnosti i letar-
gije, i potaknuti nas na djela od du-
hovne, društvene i nacionalne
vrijednosti.
(nastavak sa 11. strane) Rabbi Berel Wein: Glas šofara
stranica 12 D ivrejTora
Rabbi Yissocher Frand:
Nema isprike za ne učiniti tešuva
odvratila od takvih misli Tora nas
uvjerava da „nije na nebesima“ – mi-
sleći na to da nam ne trebaju proro-
čke riječi sa nebesa kako bi se poka-
jali. To nije isprika.
Isto tako, ne moţemo reći „Da
sam imao pravog 'magid musara' (iz-
nositelja etičkih lekcija i kazni), tada
bih bio motiviran pokajati se. Da su
Hofec Haim ili Gaon iz Vilne ovdje i
da mi kaţu da učinim tešuva, ja bih
to učinio!“ Kako bi nas odvratila od
takvih misli Tora nam kaţe da „nije
preko mora“. Ni to, također, nije is-
prika.
„Jer vam je ta zapovijed vrlo blizu. U
vašim ustima i vašim srcima da ju vr-
šite.“ Ne trebaju nam proroci i mu-
draci. Sve je na nama. Ovaj stih je
dvosjekli mač. Tešuva je jednostav-
na. Ona je dostupna. Ali, s druge
strane, sve je na nama. Nemamo
vanjskih isprika na koje bismo se
mogli pozvati.
Moţda je to ono što nam nagovješ-
tava poznata Gemara (Avoda zara
17a) vezano uz Eleazara ben Dur-
daju. Kada je jedna ţena okaljanog
ugleda rekla Eleazaru ben Durdaji
da se on nikad neće moći pokajati,
on je molio „nebesa i zemlju da
imaju milosti s njim.“ Oni su od-
govorili da mu ne mogu pomoći.
Zatim je zazvao u pomoć zvijezde i
more, ali dat mu je isti odgovor.
Gemara kaţe da je tada sagnuo
glavu među svoja koljena i na licu
mjesta izdahnuo kao rezultat
intenzivnog ţaljenja i pokajanja. Što
simbolizira njegovo spuštanje glave
među koljena? To je bilo krajnje
saznanje da je njegovo pokajanje
ovisno isključivo o njemu samome.
Ne moţemo čekati da drugi učine
tešuva umjesto nas i ne moţemo
kriviti druge ako to propustimo
učiniti. To nije stoga što su nas naši
roditelji loše odgojili. Nije zbog toga
što je naše okruţenje bilo loše.
Nema opravdanja! Sposobnost da
učinimo tešuva je u našim vlastitim
ustima i srcima.
Pristupanje Danu Suda: strah –
da; beznađe - ne
Raši citira vrlo poznat medraš koji
objašnjava poziciju stiha „Danas svi
vi stojite ovdje…“ (Devorim 29,9)
unutar sekcije od 98 prokletstava
koja smo čitali u prošlotjednoj parši.
Medraš kaţe da je nakon svih tih
prokletstava ţidovski narod postao
utučen i pitao, „tko će podnijeti sva
ta prokletstva“? Izgubili su nadu.
„Što će biti s nama?“ pitali su se.
Stoga ih u ovotjednoj parši Moše
pokušava umiriti. „Još ste uvijek
ovdje nakon četrdeset godina u
pustinji. Mnogo puta ste razljutili B-
ga – zlatno tele, uhode, mrmljanje –
a On vas nikada nije uništio. Još ste
uvijek ovdje…“
Razmotrite što to Moše ovdje čini.
To umirivanje izgleda kao nešto
kontraproduktivno. Svrha proklet-
stava je bila da izazovu 'strah B-ţji'
u ljudima. Prokletstva su bila vrlo
efektivna. Ljudi su bili dobrano
uplašeni. Moše je postigao sve što
svaki vođa ţeli postići – potresao ih
je. Ali sada, kao da ruši cijelu stvar.
Prema standardnom redoslijedu
tjednih čitanja Tore, parša Nicavim
uvijek se čita prije Roš hašane. Una-
toč činjenici da naš današnji redo-
slijed parši (čitanja) moţda nije ona-
kav kakav je oduvijek bio, nema
prikladnije parše za čitanje u ovo
doba godine. Nicavim sadrţi slje-
deće stihove:
„Ova zapovijed koju ti danas dajem
nije preteška za tebe niti je predaleko od
tebe. Nije na nebesima da bi rekao: 'Tko
će se za nas popesti na nebesa da nam je
skine i objavi da po njoj postupamo?'
Nije ni preko mora da bi rekao 'Tko će
prijeći more da nam je donese pa da je
čujemo i po njoj postupamo?' Ta je za-
povijed sasvim blizu tebe. U tvojim us-
tima i u tvom srcu da bi po njoj postu-
pao.“ (Devorim 30,11-14)
Postoje razna mišljenja ranih ko-
mentatora vezano uz to o kojoj se
micvi radi u ovom stihu. Prema
Rambanu (1194-1270) i drugima koji
slijede njegovo mišljenje, Tora misli
na micvu tešuve (pokajanja, povratka
B-gu). Tešuva je zapovijed koja je „u
našem dosegu i unutar našeg kapa-
citeta kako bismo je mogli ispuniti“.
Sforno (1470-1550) piše sljedeće
vezano uz taj stih: „Nije preteška za
tebe“ – pa da bi ti trebali proroci.
„Nije predaleka od tebe“ – pa da bi ti
trebali mudri ljudi prijašnjih gene-
racija kako bi ti objasnili sve što je
potrebno da ju ispuniš, čak i kada si
još uvijek u izgnanstvu.“
Čovjek ne bi trebao misliti, „U
ovim vremenima, ja nisam u mo-
gućnosti učiniti tešuva. Da sam ţivio
u vremenima proroka koji bi mi
direktno rekli ono što činim krivo –
tada bih se mogao ispravno poka-
jati. Naţalost, ja ţivim u periodu u
kojem nema proroka.“ Kako bi nas nastavak na stranici 14
Godina 9 Broj 52 stranica 13
ostala otvorena – Vrata Suza.
Rečeno je da je Kotzker Rebe jed-
nom upitao: ako se Vrata Suza ni-
kad ne zatvaraju, onda koja je svrha
vrata? Vrata podrazumijevaju da
nešto ulazi, a nešto ne. On je odgo-
vorio da suze beznađa ne prolaze
kroz njih. Kada čovjek plače jer os-
jeća da mu je potrebna B-ţja pomoć,
kada suze predstavljaju najdublje i
najčišće ljudske misli ('znoj duše'),
tada suze imaju nevjerojatnu moć.
Ali ako su to bespomoćne i bezna-
dne suze – one ne ulaze kroz ta
vrata i zato su vrata potrebna.
U halahi (Ţidovskom zakonu),
ako je čovjeku ukradena neka stvar,
postoji koncept 'jiuš' – odricanje od
nade. Ako je stvar ukradena i bivši
vlasnik se odrekne nade u to da će
ju ikada više dobiti nazad, a zatim je
prodana kupcu koji nije znao da je
ukradena, kupac ju ima pravo
zadrţati.
Razlog za to je da jednom kada se
ţrtva odrekne nade (da će stvar do-
biti nazad), njezina posljednja pove-
zanost sa tom stvari je prekinuta.
Sve dok se čovjek ne odrekne nade,
u njemu još uvijek postoji tanka nit
koja ga povezuje sa izgubljenom
stvari. Ona za njega nije potpuno
izgubljena.
U ţidovskoj misli (haškafi) postoji
isti koncept. Za svaku pošast postoji
lijek. B-g stvara lijek prije no što
stvara pošast (Megila 13b). Mi se
nekako moramo povezati s tim
lijekom.
Kako da se poveţemo s lijekom
kada izgleda da je pošast beskrajna?
Samo je jedna poveznica između
nas i tog lijeka. Ta poveznica je
nada.
Ista nada koja me prema ţidov-
skom zakonu povezuje sa mojom
izgubljenom stvari, povezuje me i sa
lijekom koji B-g ima za moju bolest.
Ali jednom kada se čovjek odrekne
nade, kada osjeća da je situacija
beznadna, on je prekinuo poveza-
nost između lijeka i pošasti.
Zato, bez obzira na to koliko
očajno situacija izgledala, Ţidov se
ne moţe odreći nade. Izbitzer Rebe
jednom je komentirao da je razlog
za to što se svi Ţidovi nazivaju ple-
menom Jude (Jehudim) taj što su se,
u trenutku kada se Josef otkrio
svojoj braći i stavio pred njih dokaz
njihove krivnje, sva braća odrekla
nade. Samo Jehuda se nije odrekao
nade. „A Juda mu je prišao
bliţe…“ (Berešit 44,18). Jehuda se
nikad nije prestao nadati – i to je
stav koji mora karakterizirati sve
Ţidove.
Koliko god zastrašujuć Jom haDin
(Dan Suda) bio za svakog Ţidova,
postoji razlika između straha i bez-
nađa. Moramo ući u Dan Suda sa
strahom i nervozni kao da ulazimo
na Sud. Ali ne moţemo ući u Jom
haDin (Dan Suda) bez atributa
Jehude – atributa nade.
Kesiva v’hasima tova! Neka biste
bili upisani i zapečaćeni u Knjizi
Ţivota!
Prevela Anja Grabar
■
„Ne brinite, u prošlosti se izborili sa
mnogo toga itd…“ Ne uništava li to
cijeli dojam tohahe (kazne)?
Mnogi komentari usmjeravaju nas
ka vrlo jednostavnoj istini. Postoji
velika razlika između 'straha od B-
ga' i beznađa. Jedna je stvar bojati se
i biti zabrinut u vezi budućnosti.
Totalno je druga stvar osjećati da je
situacija beznadna (biti meja-eš).
To je ono što se dogodilo. Ţidovi
su odustali od nade.
Najgora stvar koju Ţidov moţe
učiniti jest da odustane od nadanja.
To je lekcija koju bismo svi trebali
imati na umu u vrijeme kada se
pribliţavamo Danu Suda. Jom haDin
(Dan Suda) nije stvar koju bismo
trebali shvatiti olako. To je ozbiljan
posao. Ako razumijemo, istinski
razumijemo o čemu je riječ, bit ćemo
uplašeni i zabrinuti.
Ali to nikako ne znači da ćemo na
situaciju gledati kao da je beznadna.
Beznađe nije ţidovska karakteris-
tika. Nikad se ne prestaj nadati!
Mudraci nam kaţu da su nakon
uništenja Hrama „sva vrata (kroz
koja prolaze molitve) bila zatvore-
na, osim Vrata Suza“ (Bava Mecia
59a). Mnogo je teţe da naše molitve
dođu do Nebeskog Suda nakon
uništenja Hrama. Ali jedna vrata su
(nastavak sa 13. strane) Rabbi Yissocher Frand: Nema isprike za ne učiniti tešuva