Divrej Tkra B’’H iz trećega uživaju u miru. Esav ženi dvije hetitske djevojke. Jichak bude star i slijep, i iskazuje svoju želju da blagoslovi Esava prije svoje smrti. I dok Esav odlazi loviti divljač za očevo omi- ljeno jelo, Rivka odjeva Jaakova u Esavo- vu odjeću, prekriva njegove glatke dije- love na rukama i vratu jarećim kožicama, čineći ga tako na dodir sličnim njegovom rutavom bratu, priprema slično jelo i ša- lje Jaakova ocu. Jaakov prima očeve bla- goslove za “rosu nebesku i salo zemlje”, te za vlast nad bratom. Kada se Esav vra- ti iz lova I prijevara bude razotkrivena, jedino što Jichak još može napraviti za svog očajnog sina je prorokovati da će ţivjeti od mača i da će, kada se Jaakov pokoleba, time mlađi brat izgubiti svoju nadmoć nad starijim. Jaakov napušta dom i odlazi u Haran kako bi izbjegao Esavovom gnjevu i da si nađe ženu u obitelji brata njegove majke, Lavana. Esav se ženi i treći puta, s Mah- lat, Išmaelovom kćerkom. (Berešit 25,19—28,9 ) Jichak se ženi Rivkom. Nakon dva- deset godina bez djece njihove molbe su uslišane i Rivka je zatrudnjela. Ona pro- lazi kroz tešku trudnoću, jer se djeca bo- re u njoj; B-g joj kaže da su “dva naroda u tvojoj utrobi” i da će mlađi prevladati nad starijim. Esav se pojavljuje prvi, Jaakov se rađa držeći Esavovu petu. Esav odrasta i po- staje lovac, čovjek polja; Jaakov je bezo- pasan čovjek, koji boravi u šatorima uče- nja. Jichak preferira Esava, Rivka voli Ja- akova. Vraćajući se iscrpljen i gladan iz lova, Esav prodaje prvenačko pravo Ja- akovu za tanjur kuhane crvene leće. U Geraru, u zemlji Filisteja, Jichak pred- stavlja Rivku kao svoju sestru, iz straha da ne bude ubijen od nekoga kome se dopadne njezina ljepota. On obrađuje zemlju, ponovo otkopava zdence isko- pane od njegovog oca Avrahama, te ko- pa niz vlastitih zdenaca: zbog prva dva nastaje sukob s Filistejcima, no u vodama Paraša Toledot Godina 10 Broj 6 Broj 6 Zagreb, šabat 3. prosinca 2016. - 3. kisleva 5777. ■ [email protected]http://twitter.com/DivrejTora Šabat Toledot Jeruzalem 15:54 17:14 Zagreb 15:54 16:54 Rijeka 16:02 17:02 Split 16:00 17:00 Dubrovnik 15:56 16:57 Vinkovci 15:45 16:45 Sarajevo 15:51 16:52 Bihać 15:58 16:58 B. Luka 15:53 16:53 Beograd 15:40 16:47 Novi Sad 15:41 16:48 Subotica 15:39 16:47 Zrenjanin 15:38 16:45 Niš 15:39 16:44 Beč 15:44 16:44 Frankfurt 16:07 17:07 Edison, NJ 16:12 17:13 Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Na dan utorak 6.12.2016. Alot Hašahar 5:46 Najranije Talit 6:22 Nec Hahama 7:23 Najkasnije Š’ma 9:35 Zman Tefila 10:19 Hacot 11:47 Minha Ketana 14:21 Plag Haminha 15:17 Šekia 16:12 Cet Ha-kohavim 16:54 Divrej Tkra
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
Divrej Tkra
B’’H
iz trećega uživaju u miru.
Esav ženi dvije hetitske djevojke. Jichak bude star i slijep, i iskazuje svoju želju da blagoslovi Esava prije svoje smrti. I dok Esav odlazi loviti divljač za očevo omi-ljeno jelo, Rivka odjeva Jaakova u Esavo-vu odjeću, prekriva njegove glatke dije-love na rukama i vratu jarećim kožicama, čineći ga tako na dodir sličnim njegovom rutavom bratu, priprema slično jelo i ša-lje Jaakova ocu. Jaakov prima očeve bla-goslove za “rosu nebesku i salo zemlje”, te za vlast nad bratom. Kada se Esav vra-ti iz lova I prijevara bude razotkrivena, jedino što Jichak još može napraviti za svog očajnog sina je prorokovati da će ţivjeti od mača i da će, kada se Jaakov pokoleba, time mlađi brat izgubiti svoju nadmoć nad starijim.
Jaakov napušta dom i odlazi u Haran kako bi izbjegao Esavovom gnjevu i da si nađe ženu u obitelji brata njegove majke, Lavana. Esav se ženi i treći puta, s Mah-lat, Išmaelovom kćerkom.
(Berešit 25,19—28,9 )
Jichak se ženi Rivkom. Nakon dva-deset godina bez djece njihove molbe su uslišane i Rivka je zatrudnjela. Ona pro-lazi kroz tešku trudnoću, jer se djeca bo-re u njoj; B-g joj kaže da su “dva naroda u tvojoj utrobi” i da će mlađi prevladati nad starijim.
Esav se pojavljuje prvi, Jaakov se rađa držeći Esavovu petu. Esav odrasta i po-staje lovac, čovjek polja; Jaakov je bezo-pasan čovjek, koji boravi u šatorima uče-nja. Jichak preferira Esava, Rivka voli Ja-akova. Vraćajući se iscrpljen i gladan iz lova, Esav prodaje prvenačko pravo Ja-akovu za tanjur kuhane crvene leće.
U Geraru, u zemlji Filisteja, Jichak pred-stavlja Rivku kao svoju sestru, iz straha da ne bude ubijen od nekoga kome se dopadne njezina ljepota. On obrađuje zemlju, ponovo otkopava zdence isko-pane od njegovog oca Avrahama, te ko-pa niz vlastitih zdenaca: zbog prva dva nastaje sukob s Filistejcima, no u vodama
Paraša Toledot
Godina 10 Broj 6 Broj 6 Zagreb, šabat 3. prosinca 2016. - 3. kisleva 5777.
slila da se previranja u njoj događa s jednom bebom - to ju je to jako uz-nemirilo; donekle ju je umirila B-ţ-anska poruke da nosi blizance.
Jedan drugi komentator govori da je Rivka znala da ima blizance, ali nije vidjela zašto da dovede Jaakova na svijetu ako je ujedno imala Eisa-va. Dio odgovora na njeno pitanje "zašto mi to treba", je da je njezin zaključak bio pogrešan.
Eisav i Jaakov se rađaju, Jaakov drţi za petu Eisava. Dječaci rastu i razvijaju se u različite osobnosti - Eisav je lovac i ljubitelj prirode; Ja-akov, blag, studiozan "boravi u ša-torima ". Jichak voli Eisava; Rivka voli Jaakova.
Ima mnogo različitih komentara u vezi tih odnosa. Imajte na umu da se Jichakova ljubav prema Eisavu temelji na tome da mu ovaj priba-vlja hranu. Rivkina je ljubav bezu-vjetna. Pirkei Avot kaţe da će jedino bezuvjetna ljubav trajati zauvijek.
Jaakov priprema varivo od leće za svog oca. (Gemara nam kaţe da je to bio dan Avrahamove smrti, Ja-akov je bio pripremao tradicionalni obrok ţalobnika za Jichaka.)
Eisav se vraća iz polja potpuno iscrpljen. Traţi Jaakova da mu da nešto hrane. U zamjenu za hranu, Jaakov stječe prvorodstvo, koje je u Eisavovim očima beznačajno, ali Jaakovu je to značajno.
Glad zadesi Zemlju (poput one u Avrahamovo vrijeme - ovo je jedna od mnogih sličnosti između ţivota Avrahama i Jichaka) i Jichak ode Avimelehu u Gerar. B-g se objavi Jichaku i podsjeća ga da ne smije napustiti zemlju. B-g mu također ponavlja svoje obećanje o Zemlji i velikom narodu koji će od njega nastati.
Tora kaţe da je B-g govorio Rivki kako bi joj rekao o njenim blizanci-ma. Raši "uskače" da nam kaţe da je kroz Šema (s kojima je B-g komuni-cirao putem Ru'ah HaKodeša) B-g razgovarao s njom. Raši smatra ne-ophodnim da to kaţe u kontekstu činjenice da se Rivka ne ubraja me-đu proročice. (Međutim, vidite ka-sniji komentar u sedri.)
Lévi, Druga alija - 7 p'sukim – 26,8-12
Jichak prebiva u Geraru. Jichak i Rivka predstavljaju se kao brat i sestra (kao što su i Avraham i Sara, i iz ista dva razloga). Nakon nekog vremena Avimeleh otkriva da su oni zapravo muţ i ţena i prigovori Jichaku zbog prijevare. Avimeleh naređuje svojim ljudima da puste na miru Jichaka i Rivku. Jichak i obitelj doţivljavaju procvat u Gera-ru i B-g ih blagoslivlja.
Pogledajte ... Kod prve gladi koja je odvela Avrahama i Saru u Egipat, kada je faraon otkrio njihov pravi odnos, on ih je potjerao. Drugi put, kada su otišli u Gerar i rekli da su brat i sestra, a onda su "razotkri-veni", Avimeleh im daje mnoge stvari i poziva ih da ostanu. (Faraon je dao Avrahamu veliko bogatstvo, ali to je bilo prije nego li je saznao.) Jichak i Rivka također kaţu da su brat i sestra, ali nitko ne otima Rivku. Kad su "razotkriveni" oni ostaju tamo.
U S'fas Emes sugerira da Jichak bi bio poznat Avimelehu kao sin Av-rahamov. Njegovo pojavljivanje u Geraru sa ţenom za koju tvrdi da mu je sestra, bi podrţalo mišljenje da je Avraham uistinu imao kćer. To je jedno od mišljenja o značenju da je B-g blagoslovio Avrahama bakol.
Šliši - Treća alija - 10 p'sukim – 26,13-22
Jichak prosperira u Geraru, što stvara ljubomoru među mještanima koji su zatrpali bunare koje je Jichak iskopao. (Postoji velika simbolika u onome što Tora piše o bunarima, njihovim imenima, njihovom ruše-nju, a zatim njihovom uspjehu.) Jichak je potjeran iz Gerara. Novi bunar kojega Jichak kopa preotima-ju pastiri iz Gerara, kao i još jedan.
Ovo je povijest Jichaka b. Avraha-ma; Avraham je otac Jichaka.
Raši navodi Gemaru koja kaţe da kada se rodio Jichak, podsmjevači su govorili da su Avraham i Sara, koji su tako dugo bili bez djece, na-šli bebu i tvrdili je da je njihova. Avraham je pozvao čelnike naroda, njihove ţene i djecu, a Sara je ču-dom bila u stanju dojiti sve bebe. (Gemara ukazuje na mnoţini "ba-nim" u 21,7). Tada su podsmjevači prihvatili da je Sara rodila Jichaka, ali kritizirali Avrahama da je Avi-meleh zapravo bio otac (budući da je Jichakovo rođenje uslijedilo na-kon otmice Sare). Čudo se dogodilo i djetešce Jichak bilo je slika i prilika svoga oca Avrahama, dok podsmje-vači nisu rekli ", Avraham je otac Jichaka".
Ranije, Tora nam govori o narašta-jima Jišmael b. Avrahama. Čini se da je to u ravnoteţi s početka ove sedre, koji govori o Jichaku, osim ćto Tora iznosi poantu da je Jišmael sin Egipćanke Hagare, Sarine sluš-kinje. Drugim riječima, Jišmael nije bio pravi To'l'dot Avrahama; i To'l'dot (u Jišmaelovom kontekstu) je napisana bez vav, što znači da nešto nedostaje. To'l'dot Jichaka b. Avrahama; Avraham je bio otac Jichaka. A riječ To'l'dot je napisana sa svojim vav.
Jichaku je 40 godina kad se oţeni Rivkom (3 godine nakon akeida). Tora naglašava Rivkino obiteljsko porijeklo.
Nakon 20 godina bez djece (10 prije Rivkine reproduktivne dobi, te dodatnih 10 godina u kojima nisu mogli imati djecu), Jichak i Rivka mole se B-gu. B-g čuje njihov (za-pravo njegovu) molitvu i Rivka za-trudni. Ona prolazi "teško razdo-blje" i odlazi k Šemu b. Noahu (koji je, usput budi rečeno, nadţivio Av-raham), koji joj daje B-ţju poruku, da će roditi blizance, koji će ići vrlo različitim putovima i postati veliki protivnici.
Komentari kaţu da Rivka nije bio svjesna da nosi blizance; ona je mi-
Strana 3 Strana 3 Godina 10 Broj 6 Strana 3
koja Jichak voli. Jaakov oklijeva zbog straha da će Jichak osjetiti njegovu glatku koţu i shvatiti da je Jaakov došao da ga prevari. Rivka odjeva Jaakova u Eisavovu odjeću i stavlja mu jareće koţice na vrat kako bi bio hrapav. Ona daje Jaako-vu hranu da je odnese svom ocu.
Kada Jaakov oklijeva da sudjeluje u Rivkinom planu da si priskrbi braha, Rivka mu kaţe, alai ki'l'la-tcha b'ni. U "p'šatu" (osnovnom razumijevanju) to znači da Rivka na sebe preuzima potencijalno proklet-stvo, ako obmana bude otkrivena. Targum Onkeles dodaje vrlo zna-čajnu rečenicu u svom prijevodu alai. On kaţe: "dani mi je proročan-stvo ..." Gledanja na ovaj događaj na ovakav način, u suštini, je da je Riv-ka od B-ga dobila zapovijed da or-ganizira da brahot idu Jaakovu. I upravo na ovaj način. To je znatno razlikuje od "običnog" razumijeva-nja teksta. Idemo i korak dalje. Čini se očito da je Jaakov kaţnjen mje-rom za mjeru zbog svoje obmane Jichaka. Braća ne samo da su preva-rili Jaakova u vezi Josefove sudbine, oni su upotrijebili i kozu u provođe-nju te prijevare. Ako prihvatimo ideju da je Jaakov trebao dobiti braha koju je Jichak namjeravao dati Eisavu, da je to bila B-ţja volja, čak i B.ţja zapovijed prema Onkelesu, za-što je onda Jaakov tako teško kaţ-njen? Odgovor se moţe dati u ob-liku analogije. Kada se čovjek mora podvrgnuti drastičnom tretmanu koji će mu spasiti ţivot - "ozbiljnim" lijekovima, zračenju, itd, ono što je učinjeno moţda je bilo apsolutno neophodno, ali često postoje i teške nuspojave.
(Isto tumačenje za alai ponuđeno je i za Esteri kad je rekla v'tzumu alai. To također drugačije objašnjava stvari iz Megile.)
Šiši - Šesta alija - 23 p'sukim – 27,28-28,4
Blagoslov koji je Jichak zazvao nad Jaakovom , za bogati urod i ugledan status među narodima, mi smo posudili da se recitira na Moce Šabat - Vajiten Leha Elokim ...
Kako Jichak završi blagoslivljanje Jaakova, Eisav se vrati iz lova. On priprema hranu za svog oca, i dono-si mu je uz molbu (zahtjev) za bla-goslov. Jichak zadrhti kada shvati
da je braha otišla Jaakovu. Kada Jichak objašnjava Eisavu da je Jaa-kov primio (i to s pravom) blago-slov, Eisav gorko rida i traţi svog oca da i njemu da blagoslov. Jichak daje blagoslov Eisav (ne tako uzvi-šeni kao Jaakovu). Eisav odluči ubiti Jaakova zbog toga, po drugi put mu uzeo nešto njegovoga. Rivka čuje (kako?) Eisavove planove i potiče Jaakova da pobjegne u Rivkino ro-dno mjesto dok ne splasne Eisavov gnjev. Rivka sugerira Jichaku da pošalje od kuće Jaakova kako bi si pronašao odgovarajuću ţenu.
Jichak poziva Jaakova i daje mu još jedan blagoslov te ga pošalje u Padan Aram da nađe ţenu među Rivkinom rodbinom. On daje Ja-akovu "blagoslov Avrahamov", čime omogućuje lanac kontinuitetu koji postaje judaizam.
Š'vi'i - Sedma alija - 5 p'sukim – 28,5-9
Jichak šalje Jaakova u Padan Aram k Lavanu b. B'tu'elu, bratu Rivka koja je majka Jaakova i Eisava. Eisav vidi da im je otac poslao Jaakov da nađe ţenu, jer ne ţeli da uzme ka-naanku za ţenu. Jaakov ode svojim putem, a Eisav uzima još jednu ţenu, kćer Jišmaela. I Eisav uze Mahalat b. Jišmael ...
Talmud Jerušalmi uzvikuje da je to Bosmat i pita zašto joj je promije-njeno ime. Iznenađujući odgovor glasi da su Eisavu bili oprošteni svi grijesi kada je uzeo ţenu s ciljem da ugodi svojim roditeljima. Talmud generalizira i daje to kao izvor da se grijesi hatana (i kala) oprošteni kad se vjenčaju. Čudno izvor za jednu vaţnu ideju.
Haftara - 21 p'sukim -Mal'achi 1,1-2,7
Nagađa se je li Mal'ahi ime poje-dinca, ili opisno ime "Mog glasni-ka". Neki kaţu da je Mal'ahi Ezra.
Mal'ahi je poznat kao posljednji od proroka. Mal'ahi narodu donosi B-ţju poruku kako On ljubi Jaakova (i njegove potomke), a mrzi Eisava, iako su Jaakov i Eisav braća. Dakle, haftara odraţava suparništvo i odnos između dvojice braće koje je sadrţaj sedre To'l'dot. Haftara govori o poštivanju koje sin ima prema ocu. U tom smislu, Eisav je pravi primjer.
Tek treći bunar koji se zove Rehovot dopušta Jichaku da ţivi u relativ-nom miru.
(Neki u tome vide skrivenu aluziju na prvi i drugi Beit HaMikdaš, koji su bili srušeni i treći koji će stajati dovijeka. Neka bismo ga vidjeti us-koro u naše vrijeme).
Brachot 56: Rabi Hanina je rekao, tko ugleda bunar u snu, vidjet će mir ... Jichakove sluge kopale su i pronašle ţivi izvor, b'eir majim hajim. To je uslijedilo odmah nakon mirovnog sporazuma između Avi-meleha i Jichaka. Rabi Natan nasta-vlja u istoj Gemari. Onaj koji vidi bunar u svom snu našao je Toru, kako stoji u Mišlei: Tko me nađe, našao je ţivot ... izjednačeni su B-g, Tora, i ţivot.
R'vi'i - Četvrta alija - 7 p'sukim – 26,23-29
Jichak napreduje u Be'er Ševi. B-g mu se ukazuje i ponavlja obećanja o blagostanju dano Avrahamu. Jichak gradi ţrtvenik B-gu i dalje napredu-je. Avimeleh, shvativši da je njegov vlastiti prosperitet vezan uz Jicha-kovu prisutnosti, dolazi s izaslan-stva Jichaku kako bi s njime sklopio savez.
(Nije rijetka pojava kroz generacije -. Ţidovi budu protjerani iz zemlje, koja potom poţali zbog svog čina zbog pada koji doţive bez Ţidova u njihovoj sredini)
Hamiši - Peta alija - 33 p'sukim – 26,30-27,27
Jichak i Avimeleh zajedno jedu i razmjene zakletvi. Be'er Ševa je po-novno potvrđena kao "grad Avot" zbog Jichakovih djela. Još jedan pri-mjer sličnosti između Jichakovog i Avrahamova ţivota
Eisav se oţeni sa 40 godina - (pod)svjesni pokušaj da oponaša svog oca. Koliko god zao bio, Eisav istin-ski poštuje i voli svog oca. S druge strane, Eisav je izbor supruge zgadi se kako Jichaku tako i Rivki.
Jichak je star i slijep i poziva Eisa-va da mu pripremi poseban obrok, i potom primi poseban blagoslov. Dok je Eisav u poljima i izvršava očev zahtjev, Rivka priprema Ja-akova da primi blagoslov umjesto Eisava. Ona kaţe Jaakova da dove-de dvije koze i ona će pripremiti jela
(nastavak s 2. stranice) OU Israel's Torah Tidbits: Alija po Alija
■
Rav Kook:
Abraham je ispunjao micve
Strana 4 D ivrej Tora Strana 4 D ivrej Tora
■
očuvani bez praktičnih micvi. Ne-moguće je istinski internalizirati filozofska učenja Tore bez konkret-nog djelovanja.
To je temeljna slabost religija koje se oslanjaju isključivo na vjeru. Bez naglaska na djelima, takve religije ulaze u područje filozofskog i ap-straktnog. One odbacuju materijalni svijet ostavljajući ga nedovršenim. S druge strane, naglasak Tore na prak-tičnim micvama, odraţava njenu uključenost u fizički svijet.
Razine svetosti
Rav Kook rasvjetljuje ovu talmud-sku tradiciju na malo drugačiji na-čin. Iako Abraham nije drţao ritual 'eiruv tavšilin' onako kako mi to či-nimo danas, on je bio u stanju pri-mijeniti osnovni koncept te ceremo-nije u svom svakodnevnom ţivotu. To nije bila samo apstraktna teorija, već praktično znanje koje je vodilo njegova djela.
Koja je srţ 'eiruv tavšilina'? Mud-raci objašnjavaju u Beica 15b da ta ceremonija pomaţe čovjeku da is-puni B-ţju zapovijed „Sjeti se da svetkuješ šabat.“ Zbog činjenice da blagdan prethodi šabatu, šabat bi mogao biti zaboravljen ili zanema-ren. Na koji bi način čovjek mogao zaboraviti svetkovati šabat?
Svetost šabata veća je od svetosti blagdana. Ali kada šabat slijedi od-mah nakon blagdana, čovjek bi mo-gao pogrešno izjednačiti oboje i za-boraviti da za njih vrijede različiti zakoni. To bi moglo dovesti do toga da oskrnavi šabat čineći stvari koje su dozvoljene na blagdane, kao što
je kuhanje.
Baš kao što moramo razlikovati sveto od svjetovnog, tako moramo razlikovati i različite razine svetosti. To je svrha koja stoji iza 'eiruv tavši-lina': podsjetiti nas na veću svetost šabata.
Abraham, koji je ispunjao čitavu Toru, razlikovao je i razine svetosti – u svom ţivotu i svojim djelima. On ne samo da je razlikovao sveto od svjetovnog, nego je pravio razli-ku i 'bein kodeš le-kodeš', između različitih razina svetosti.
Jaakov je spasio Abrahama
Prema intrigantnom midrašu (Tan-huma Toldot 4), Abraham ne bi pre-ţivio u svom rodnom gradu Ur Hasdimu da nije bilo njegovog unuka Jaakova. Kralj Nimrod naredio je da Abraham bude bačen u uţarenu peć jer je odbio štovati idole. Ali Jaakov je došao u pomoć, kao što je pisano:
„Tako reče B-g koji je otkupio Abrahama, kući Jakovljevoj: Jaakov se neće posramiti niti će njegovo lice problijedjeti.“ (Izaija 29,22)
Čak i uz dozvolu za poetskom interpretacijom midraške literature, Jaakov nije mogao doslovno spasiti svog djeda u situaciji koja se dogo-dila prije no što se rodio. Mudraci su nas ţeljeli poučiti da je Abraham bio spašen zbog posebne zasluge ili kvalitete koju je njegov unuk Jaakov posjedovao. Koja je to bila kvaliteta?
Dvije staze promjene
Postoje dvije staze duhovne pro-mjene kojima čovjek moţe kročiti.
Zašto su praktične micve centralna stvar judaizma? Zašto nije dovoljno samo vjerovati u centralna načela i učenja Tore?
Kada je nastala glad, Jichak je raz-mišljao o tome da napusti zemlju Izrael. Ali B-g mu je zapovjedio da ostane u Izraelu. Ublaţio je Jicha-kove strahove rekavši mu:
„Učinit ću tvoje potomstvo brojnim poput zvijezda na nebu i dat ću im ovu zemlju… Jer je Abraham slušao Moj glas i držao je Moje zapovijedi, Moje proglase i Moje zakone.― (Postanak 26,4-5)
Abraham je ispunjavao B-ţje zapovijedi?
Uistinu, mudraci taj stih tumače doslovno. Oni pišu da su naši pat-rijarsi ispunjavali Toru, stoljećima prije no što je ona dana na Sinaju.
Rav Aši, učenjak iz 5. stoljeća, daje još zanimljiviju tvrdnju. On tvrdi da je Abraham ispunjao čak i micvu 'eiruv tavšilin' – ritual kojeg su pro-glasili rabini, a kojim se dozvoljava pripremanje hrane i paljenje svjetla za šabat ako blagdan pada u petak (Joma 28b). (Inače je zabranjeno ku-hati na blagdan ako će se jelo jesti nakon završetka blagdana.)
Držanje 'eiruv tavšilina'
Neki učenjak jednom je Rav Kooku rekao da se tvrdnja Rava Ašija nikako ne moţe shvatiti do-slovno. Kako je Abraham mogao znati što će rabinski sud proglasiti u budućnosti udaljenoj od njega tisu-ću godina? Mora da su mudraci htjeli prenijeti jednu suptilniju po-ruku: Abrahamovo filozofsko vla-danje Torom bilo je toliko potpuno, njegovo shvaćanje teoretskih teme-lja Tore bilo je toliko opseţno, da je obuhvaćalo čak i pozadinska obraz-loţenja budućih odredbi.
Međutim, Rav Kook nije bio zado-voljan tim tumačenjem. U svom odgovoru, Rav Kook je naglasio da teoretski temelji Tore ne mogu biti
Strana 5 Strana 5 Godina 10 Broj 6 Strana 5
gle transformacije ličnosti i smjera ţivota. Umjesto toga, Tora ga karak-terizira kao 'tihog, učenog čovjeka koji prebiva u šatorima' (Postanak 25,27). Jakovljevo mjesto bilo je u šatorima Tore. On je radio na sebi korak po korak, rastući kroz ustraj-nost i marljivost u učenju Tore.
Dva imena za Jeruzalem
Midraš nas uči da je ime Jeruzalem kombinacija dvaju imena koja pred-stavljaju kvalitete svetog grada. Ab-raham je grad nazvao Jire, dok ga je Malki- Cedek nazvao Šalem. Ne ţeleći uvrijediti nijednog od ove dvojice pravednika, B-g je kombina-cijom oba imena nazvao grad Jeru-šalajim – Jeruzalem (Berešit Raba 56,10).
Što znači ime Jire? Sveti grad, oso-bito Hram, imao je velik utjecaj na sve koji su iskusili njegovu posebnu svetost. Taj susret sa dubokom du-hovnošću opisan je kao uzvišen po-gled – „Tvoje će oči vidjeti tvog Učite-lja“ (Izaije 30,20). Ta uzvišena vizija inspirirala je posjetitelje da dosegnu izvan svojih uobičajenih duhovnih kapaciteta. Zbog duhovne transfor-macije uzrokovane spoznajom svetosti Jeruzalema, Abraham je grad nazvao Jire – „on će vidjeti.“
Malki – Cedek se, s druge strane, osvrnuo na kvalitetu grada koja pomaţe onima koji traţe da se usa-vrše postupno. Jeruzalem je mjesto Tore i etičkih učenja, „Jer Tora će doći sa Siona“ (Izaija 2,3). Stoga je Malki – Cedek gradu dao ime Šalem (savr-šenstvo), misleći pri tom na taj po-stupni pristup u dostizanju duhov-nog savršenstva.
Jaakov spašava
Da se vratimo na početno pitanje: kako je Jaakov spasio svog djeda iz Nimrodove uţarene peći? Na koji se način 'Jaakov neće posramiti'?
Kabalisti objašnjavaju da je cilj čovječanstva – razlog zbog kojeg je duša spuštena na ovaj svijet – naš razvoj i usavršavanje kroz vlastiti trud. Na taj način, nećemo morati
biti dionici 'nehame dekisufe' ('kruha sramote'), što je metafora za to da imamo korist od onoga što nismo zaradili.
Dok se ovo objašnjenje slaţe sa stazom postupne promjene, čini se kao da je staza radikalne transfor-macije vanjski dar koji ne zasluţu-jemo. Nije li taj dar zapravo 'nehama dekisufa' koju bismo trebali izbjega-vati?
Ne nuţno. Ako smo sposobni pri-miti taj neočekivani dar i iskoristiti ga kako bismo postigli još veće razi-ne duhovnog rasta vlastitim tru-dom, tada nema sramote u tome da ga prihvatimo. Moţemo to uspore-diti sa ocem koji svom sinu daje veliku svotu novca. Ako sin jedno-stavno spiska sav novac, tada je očev dar 'nehama dekisufa', sramota za sina. Međutim, ako sin iskoristi novac kako bi započeo novi posao te ako svojim trudom udvostruči ili utrostruči početni ulog, tada je sin zasigurno zadovoljio oca i pribavio sebi čast.
Upravo to je način na koji je Jaa-kov 'spasio' svog djeda Abrahama. Prirodni put za Abrahama – čija revolucionarna duša je zvala na na-glu, drastičnu promjenu – bio bi postići potpunu samopoţrtvovnost u Nimrodovoj uţarenoj peći. Jakovljeva osobina postupne promjene spasila je Abrahama od sudbine mučenika. Abraham je p r i h v a t i o p u t o d m je r e n og duhovnog rasta kojeg je primjer njegov unuk Jaakov. Abraham je napustio peć i tijekom godina marljivo radio kako bi postigao razinu duhovnosti koju je ostavio u Nimrodovoj peći.
Zašto se mučiti sa sporijim pu-
tem? „Jaakov se neće posramiti.“
Rastući polako kroz vlastiti trud,
duhovni darovi radikalne promjene
nisu više sramotna 'nehama dekis-
ufa', već postaju častan dar koji smo
iskoristili do krajnjeg potencijala.
Prevela Anja Grabar
Prva je staza ona nagla, radikalna promjena koja je obično rezultat nekog vanjskog katalizatora. Jedan od takvih primjera transformacije moţemo pronaći u priči o kralju Šaulu. Prorok Samuel obavijestio je Šaula da će se susresti sa grupom proroka koji sviraju na glazbenim instrumentima. Taj će susret, rekao je prorok kralju Šaulu, biti točka preokreta u tvom ţivotu. „Duh B-žji će odjednom doći na tebe i ti ćeš proro-kovati s njima. I bit ćeš promijenjen u drugačijeg čovjeka.“ (1.Samuelova 10,6)
Druga staza je onaj polagani, pos-tepeni rast. Takvu promjenu ostva-rujemo vlastitim trudom; ona ne za-htijeva vanjske stimulacije i stoga nam je uvijek dostupna.
Ali zašto su nam dostupne dvije staze promjene? Ako nam je B-g darovao dvije staze, tada su nam očigledno obje potrebne. Najprije bismo trebali pripremati sebe i na-predovati koliko je god moguće koristeći vlastite napore. Nakon što dosegnemo najvišu razinu koju smo sami sposobni doseći, tada bismo mogli imati koristi od neočekivane inspiracije iz unutarnjih resursa naše duše.
Abraham je bio duhovni revoluci-onar, potaknuo je pobunu protiv idolopoklonstva svoje generacije. On je arhetip radikalne promjene. Trenuci koji su definirali njegov ţivot bila su dramatična iskustva posvećenosti i poţrtvovnosti, kao što je to brit mila (obrezivanje) u poznim godinama, i akeida – veziva-nje Jichaka. Kao zaslugu za Abraha-movu dalekoseţnu duhovnost, nje-govi potomci naslijedili su kvalitete duše koja je sposobna za neočekiva-nu transformaciju.
Međutim, buduće generacije ne mogu se osloniti isključivo na Abra-hamov stil radikalne promjene. Kao staza za sva vremena, potrebna nam je metoda postepenog duhovnog rasta. Model za taj tip promjene je Jaakov. Za razliku od svog djeda, Jaakov nikad nije prošao takve na-
(nastavak s 4. stranice) Rav Kook: Abraham je ispunjao micve
■
Rabbi Berel Wein:
Obiteljska svađa
Strana 6 D ivrej Tora Strana 6 D ivrej Tora
■
kon, bio najstariji sin, koji je pored
svog inače zlog ponašanja poštovao
svog oca. Ovo podsjeća na poznatu
knjigu o njujorškoj gangsterskoj
mafiji pod nazivom "Ali, oni su bili
dobri prema svojim majkama."
Drugi komentatori ističu da je na
Jichaka utjecalo njegovo vlastito
iskustvo s njegovim neuračunljivim
polubratom Jišmaelom. Uostalom,
na kraju svog ţivota Jišmael se
pokajao zbog svojih djela, te se
pomirio s Jichakom i uskladio sa
svetim putovima Avrahamovog
doma. Moţda će i Eisav ići tim
putem.
Rivka koja potječe iz doma Lava-
na i Betuela, nije toliko optimistična
u vezi budućnosti njenog najstarijeg
sina. Ona prepoznaje kako on nagi-
nje sebičnosti, pohlepi i trenutnom
zadovoljenju, onome što je osobitost
njezina brata Lavana. Ona smatra
da ljubazno postupanje s Eisavom
ni na koji način neće pomoći da on
prevlada svoje slabosti. Koliko god
to bilo bolno po nju, ona shvaća da
mora učiniti izbor između dvojice
braće. Ona sluša riječi proročke po-
ruke koja joj je izrečena tijekom nje-
ne problematične trudnoće, da će se
dvojica braće neprestano međusob-
no sukobljavati – da su oni potpuna
suprotnost od njene utrobe nadalje.
Ona je prisiljena poduzeti korake
kojima će osigurati da Jaakov izdrţi
taj sukob i iz njega iziđe ojačan uz
blagoslov Jichaka i Avrahama koji
će ostati nedirnut u njemu. Jichak,
koji nije izravno čuo tu nebesku
poruku, te stoga nije njome vezan,
nada se da će spasiti Eisava i ne
smatra da će time našteti Jaakovu.
Tora za nas biljeţi sudbonosnu
Rivkinu odluku da to pogurne
naprijed. Nakon što sve završi i
Jaakov napusti Jichaka da ode u
Lavanovu kuću, Jichak prešutno
pristaje uz tu Rivkinu inicijativu te
potvrđuje blagoslove Jaakovu.
Naprslina u obiteljskom tkivu
sada je potpuna i proteţe se kroz
sve generacije u povijesti. Blago-
slovi Jichaka Jaakovu omogućili su
Izraelu da opstane do današnjih
Naš praotac Jichak pojavljuje se u
ovotjednoj parši kao jedna vrlo za-
gonetna osoba. Dominantna figura
u parši je naša pramajka Rivka. Ona
je ta koja procjenjuje pravo stanje i
karakter njezinih sinova blizanaca
Eisava i Jaakova. Ona je ta koja Ja-
akova šalje u Lavanov dom kako bi
izbjegao gnjevu svog brata Eisava.
Ona je ta koja smišlja i provodi plan
da Jichakov blagoslov dobije Jaa-
kov, a ne Eisav. Ukratko, ona je
glavni lik u ovoj drami svevremen-
skog sukoba i obiteljskih napetosti.
Svi komentatori postavljaju isto
pitanje: "Zašto je Rivka toliko akti-
vna u svim ovim vaţnim obitelj-
skim stvarima, a Jichak se čini tako
pasivnim u suočavanju s Eisavovom
rastućom prijetnjom i njegovim
ubilačkim neprijateljstvom prema
Jaakovu?". Izgleda da većina ko-
mentatora smatra da je Jichak osje-
tio da bi suprotstavljanjem Eisavu
samo još više pogoršao ionako lošu
situaciju, i da se Eisava nekako mo-
ţe probratiti tako da mu se popušta
i da ga se smiruje. Eisav je, napo-
Strana 7 Strana 7 Godina 10 Broj 6 Strana 7
Eisav kroz blagoslove koje je sada
primio pronaći svoj put natrag k
svetosti.
Ova dva različita stajališta prema
svojeglavom djetetu u Ţidovskoj
obitelji svakodnevno susrećemo u
Ţidovskom obiteljskom ţivot. Poto-
nji Jichaki svjesno si dopuštaju da
budu zavedeni u svezi ponašanja i
načina ţivota njihove djece, ili su
pak svjesni problema i nastoje ga
riješiti pruţajući puno od sebe i uz
mnoštvo blagoslova.
Rivku, Eisavovu majku, nisu pre-
varile naizgled umirujuće riječi
njezina sina, niti ona vjeruje da će
davanje blagoslova dovesti do bilo
kakvog velikog pomaka u načinu
ţivota koji je odabrao. Ona uvelike
usvaja pristup odabira, spašavajući
Jaakova i dajući njemu blagoslov,
mada time Eisava prepušta obijes-
nim i bezobzirnim putevima koje je
sam izabrao.
Tora nam nije zabiljeţila scenarij
“što bi bilo kad bi bilo”– koliko bi
Eisav imao drugačije ponašanje i
stavove, vjerovanje i poslanje, da je
primio blagoslove. Međutim, iz
riječi kasnijih Izraelskih proroka,
posebice Ovadijinih, čini se da je
jasno da se B-g na neki način slaţe s
Rivkinim pristupom i drţi da se
Eisav moţe iskupiti jedino kroz vrlo
dug vremenski period i niz doga-
đanja.
Čini se da iz ovoga moţemo za-
ključiti da čovjek mora jasno gledati
i biti realan u vezi svojevoljnosti i
lošeg vladanja Jaakovljevih neprija-
telja, bili oni unutar ili izvan naše
uţe obitelji i sredine. Ima mnogih
bolnih odluka koje čovjek mora
donijeti tijekom svog ţivota, a pose-
bno unutar obiteljskih odnosa.
Postoji nekoliko pat odgovora na
različite i teške situacije. Moţda
zbog toga sama Tora ne zadire pre-
više duboko u motive Jichaka i
Rivke, već se zadovoljava time da
samo prikaţe različite emocionalne
odnose koje je svatko imao sa dvo-
jicom svojih vrlo različitih sinova.
Tora naglašava ulogu koju ljudski
osjećaji igraju u našim ţivotima, i ne
predaje sva pitanja racionalnom
načinu razmišljanja i donošenju
odluka.
Šabat šalom
dana. No, Eisavov bijes i neprija-
teljstvo zbog tih blagoslova nikada
nije oslabilo, također, sve do dana-
šnjih dana.
Tvrdoglavo dijete
Biblijski komentatori su se stolje-
ćima uznemirano pitali: Što je Jicha-
ku bilo na pameti kada je Avraha-
move blagoslove i baštinu namjera-
vao predati Eisavu? Komentari i
objašnjenja uglavnom mogu se
svrstati u dvije kategorije. Jedna je
da je Eisav prevario Jichaka, te on
stvarno nije bio svjestan njegove
istinske prirode i bezobzirnog pona-
šanja.
Raši, citirajući Midraš, tumači da
je Eisav svoga oca “ulovio” svojim
poboţnim riječima i lukavim raz-
govorima. Jichak je bio zaveden
Eisavom i bio je uvjeren je da je
Eisav, svjetski čovjek i fizički snaţna
osoba, podobniji da dalje pronosi
Avrahamovu viziju od Jaakova, koji
je studiozniji i naizgled prostoduš-
niji od dvojice braće.
Drugo mišljenje, popularnije me-
đu kasnijim komentatorima Tore, je
da je Jichak svjestan nedostataka u
ponašanju i drţanju starijeg sina.
Njegova ţelja da blagoslov da Ei-
savu proizlazi iz njegove ţelje da
izbavi i spasi svog sina, te omogući
Eisavu da u potpunosti promijeni
svoj ţivot i postane dostojan nas-
ljednik tradicije svog oca i djeda. On
misli da davanjem blagoslova Eisa-
vu, Jaakov, na neki način, zapravo
neće biti izloţen nikakvim smetnja-
ma u svom ţivotnom djelu, dok će
(nastavak s 6. stranice) Rabbi Berel Wein: Obiteljska svađa
■
Rabbi Yissocher Frand:
Ljudi razmišljaju o životu jedino u prisutnosti smrti
Strana 8 D ivrej Tora Strana 8 D ivrej Tora
■
prekretnici, podigao pitanje toga tko će biti smatran 'behorom'?
Beis Av sugerira sljedeće tumače-nje: Naši mudraci uče nas da se juha od leće posluţivala oţalošćenima zbog svog simboličnog oblika. Leća je okrugla. Ţivot je kao kotač koji se neprestano okreće u svijetu. Okru-gla leća simbolizira cikličnu prirodu kruga ţivota i smrti koji je put tijela. Ţalovanje je gotovo neizbjeţno sta-nje s kojim se svatko mora suočiti prije ili kasnije. Nadajmo se da će djeca ţalovati za roditeljima – na-kon što su roditelji proţivjeli dug i ispunjen ţivot.
Ljudi često po prvi puta ozbiljno razmišljaju o ţivotu u vrijeme ţa-lovanja i smrti. Tada su misli o smr-ti neizbjeţne. Tada ljudi razmišljaju o vlastitoj smrtnosti. Često ljudi razmišljaju o ţivotu jedino pod sjenkom smrti.
Ovaj nas događaj uči da je način na koji pravednik gleda na ţivot potpuno suprotan načinu na koji zao čovjek gleda na ţivot. Jaakov je gledao na ţivot kao „Što moram postići? Koje su moje odgovorno-sti?“ Status 'behora' odlučivao je više
od same činjenice dvostruke bašti-ne. Status 'behora' uključivao je od-govornosti. Tko će biti duhovni nasljednik u svijetu? Tko će izvrša-vati B-ţju sluţbu u svijetu? Kada je Jaakov razmišljao o smrti i o ţivotu, bio je potaknut traţiti duhovnu od-govornost koja dolazi sa vodstvom obitelji.
S druge strane, kada zao čovjek razmišlja o ţivotu, njegov stav je „Jedimo, pijmo i veselimo se jer sutra moţemo umrijeti. Da. Smrt je neizbjeţna. Što mi to govori? Da uţivam u ţivotu dok mogu! Zado-voljavaj se sada, prije no što bude kasno.“ Kada je Ezav razmišljao o smrti svog djeda i 'šivi' svog oca, najprije je pomislio – „Ja ne ţelim odgovornost prvorođenog. Ne ţe-lim 'potrošiti' svoj ţivot u sluţbi B-gu. Ţelim uţivati u ţivotu – sada. Ţelim biti slobodan od odgovorno-sti prvorođenog.“
Iz tog razloga se upravo u tom trenutku dogodila prodaja. To je bilo vrijeme kada je status prvoro-đenog došao u fokus. Jaakov je od-lučio da mora postići taj status – sada. Ezav je odlučio da ga se mora riješiti – sada.
Poslati djecu daleko od kuće: mjesečni ček, bankovni račun ili kreditna kartica
Kada je Jichak dao blagoslov Jaa-kovu, rekao je, „Neka bi ti Elokim podario rosu sa neba i plodnu zemlju“. (Berešit 27,28). „Elokim“ ne izgleda kao pravo ime B-ga za blagoslov. B-g ima različita imena koja su povezana sa raznim metodama Njegovog odnosa prema nama. Elokim je atribut strogog i ozbiljnog suca. Čini se čudnim upotrijebiti to ime u blagoslovu u kojem od B-ga traţiš rosu sa neba i plodnu zemlju.
Raši komentira nešto vrlo vaţno vezano uz taj stih. On kaţe da ovi blagoslovi dolaze sa uvjetom. Jaa-kovu nije obećano da će blagoslovi
U ovotjednoj parši učimo poznatu priču o prodaji prvorodstva. Halap-ljivo gladan Ezav vidi svog brata Jaakova kako priprema juhu od leće. Jaakov pregovara kako bi za juhu dobio prava prvorođenog u obitelji. Ezav pristaje na Jakovljevu ponudu i Jaakov kupuje 'behora'. (prava najstarijeg sina).
Naši mudraci kaţu nam da je Jaakov kuhao juhu od leće jer je na taj dan umro patrijarh Abraham. Jichak je drţao običaje oplakivanja za svog oca, a dio običaja bila je i juha od leće koja se posluţivala oţalošćenima. Zato je Jaakov kuhao baš tu juhu.
Ne čini li se neprikladnim da se baš u tom trenutku povijesti podiţe pitanje prvorodstva? Čak i da je Jaakov zaista ţelio to pravo, nije li mogao izabrati drugi trenutak za pregovaranje s Ezavom?
Zamislite – bila je to kuća ţalova-nja. Djed Abraham upravo je umro. Jichak je drţao 'šiva'. Jaakov je pri-premao obrok za oţalošćene. Ezav je ušao. Što je tada Jaakovu bilo na umu? „Prodaj mi prvorodstvo.“ Zašto je Jaakov baš sada, na ovoj
Strana 9 Strana 9 Godina 10 Broj 6 Strana 9
Mi razumijemo za-hvalnost za činjenicu da B-g stvara mnoge duše, ali kako biti zahvalan za činjenicu da ih On stvara sa potrebama?
Činjenica da nas B-g stvara sa po-trebama je velika radost jer kroz te potrebe mi uvijek moţemo odrţa-vati vezu i vratiti se svom Stvoritelju. Kada bi nas sve uvijek čekalo ser-virano na našem stolu, bili bismo bez potreba i slični djetetu koje ima kreditnu karticu pa nikad ne zove kući – jer nema više što traţiti.
Ljepota našeg odnosa sa B-gom jest u tome da Ga mi neprestano trebamo. Zato blagoslov uključuje „Blagoslovljen je Onaj koji daje ţi-vot u svjetovima“ (Baruh Hei ha-Olamim). Na taj nas način B-g osi-gurava za dva svijeta – ovaj i onaj koji će doći – kroz činjenicu da nam garantira povezanost sa Njim stva-rajući nas sa stalnim potrebama koje zahtijevaju da ostanemo u vezi.
Sefas Emes (1847-1905) objašnjava da je B-g prokleo zmiju riječima „puzat ćeš po svom trbuhu i jesti pra-šinu sve dane svog života“ (Berešit 3,14). Sefas Emes pita gdje je tu za-pravo prokletstvo kada ovo proklet-stvo izgleda zapravo kao velika prednost za zmiju – ona svoje obroke ima dostupne posvuda. Svako drugo stvorenje mora pribaviti hranu, a zmija ju ima posvuda.
Sefas Emes objašnjava moćan as-pekt ovog prokletstva. B-g se zau-vijek odvojio od zmije rekavši joj „Zbogom, zmijo. Mi od sada ne-mamo ništa zajedničkog. Ti uvijek imaš svoju hranu i ne moramo više
biti u vezi.“
To je značenje Rašijevog komenta-ra vezanog uz Jakovljev blagoslov. Atribut pravde bit će izvor tvog blagoslova. „Moraš se dobro pona-šati. Kako bi primio svoj blagoslov, moraš odrţavati bliski odnos sa svojim B-gom. Tada i samo tada, primit ćeš blagoslov.“ B-ţji odnos sa Ezavom je, međutim, bio sličan odnosu sa zmijom – nema potrebe da ostanu povezani. „Uzmi svoju kreditnu karticu i čini s njom što ţeliš! Ja ne trebam tebe, ti ne trebaš Mene. Idi i imaj dobar ţivot.“
To nije ista kvaliteta blagoslova
kao ona u „Neka bi ti Elokim daro-
vao…“ Koliko god loša bila bolest
ili neimaština, one imaju svoj sre-
brni rub. One nas podsjećaju da
postoji B-g. Naše molitve postaju
drugačije; naša djela postaju dru-
gačija. I kao rezultat toga, mi po-
stajemo drugačiji. To je blagoslov, a
ne prokletstvo.
Prevela Anja Grabar
biti njegovi bez obzira na sve. Jaa-kov mora blagoslove zasluţiti. Ove blagoslove neće mu darovati atribut milosti, već će oni doći od atributa pravde i suda.
Raši ističe da riječi blagoslova danom Ezavu indiciraju da će on biti blagoslovljen bez obzira na to hoće li biti pravedan ili zao. Elokim se ne spominje njegovom blagoslo-vu. Nema uvjeta. Je li to pravedno? Hoće li grešnik prosperirati? To moţemo shvatiti pomoću uspored-be.
Mnogi od nas upoznati su sa is-kustvom slanja djece na školovanje u drugi grad. Naravno, zajedno s tim iskustvom dolazi još jedno, a to je potreba da se s vremena na vrije-me djeci šalje novac. Postoje tri na-čina na koja roditelj to moţe učiniti. Roditelj moţe povremeno poslati ček – tjedno, na bazi dva tjedna ili mjesečno. Na taj način, on će biti siguran da će mu se barem svako toliko, njegovo dijete javiti.
Druga metoda je otvoriti bankovni račun djetetu tako da ono moţe pisati svoje vlastite čekove. Opet, povremeno će se morati uplaćivati depozit pa će postojati i razlog za poziv kući.
Treća opcija je dati djetetu kredit-nu karticu. U toj opciji ne postoji garancija da će dijete ostati u kon-taktu sa svojim roditeljima.
Ne pokušavam biti duhovit. Kada nam B-g daje darove – uzdrţava nas, daje nam ţivot, zdravlje, ispu-njava sve naše potrebe – ti darovi nisu sami po sebi kraj priče. B-g nas je stvorio sa potrebama jer On ţeli da ostanemo u kontaktu s Njim. Ţe-li da osjetimo potrebe u ţivotu jer će nas one primorati da ostanemo u kontaktu sa svojim Stvoriteljem. To je srţ ljudskog bića.
To je značenje blagoslova koji ka-ţemo nakon jela (osim nad ţitari-cama i nekim voćem) „Onaj tko stvara mnoge duše i njihove potre-be“ (borei nefašos rabos, v'hesronon).
(nastavak s 8. stranice) Rabbi Yissocher Frand: Ljudi razmišljaju o životu jedino u prisutnosti