B’’H Priprema i uređuje: Vatroslav Ivanuša Glad se širi čitavim područjem, a hranu se može nabaviti samo u Egiptu. Desetero Jose- fove braće dolazi u E- gipat kupiti žito. Naj- mlađi, Binjamin, ostaje kod kuće jer je Jaakov zabrinut za njegovu si- gurnost. Josef prepoz- naje braću, ali oni njega ne. Optuži ih za špiju- nažu, zahtijeva od njih da dovedu Binjamina i tako dokažu da jesu to što tvrde da jesu. Šimon ostaje u zatvoru kao ta- lac. Kasnije otkrivaju da im je novac kojim su platili hranu, zagonetno vraćen natrag. Jaakov pristaje poslati Binjamina tek na- kon što Juda osobno preuzme odgovor- nost za njegovu sigurnost. Ovog puta ih Josef prima ljubazno, oslobađa Šimona i poziva ih svojoj kući na večeru, a onda u Binjaminovu torbu stavlja svoj srebrni pehar u kojem su magične moći. Kad braća sljedećeg jutra krenu natrag kući, slijede ih, pretraže i uhapse kad otkriju pehar. Josef im ponudi slobodu uz uvjet da zadrži Binjamina kao svog roba. Prevela: Dolores Bettini (Berešit 41,1- 44,17) Josefovo zatočeništvo konačno se okončava kad faraon usni san u kojem sedam debelih krava izjede sedam mr- šavih krava, a sedam debelih snopova ţita, proguta sedam mršavih. Josef pro- tumači san i kaže da slijedi sedam rodnih godina, a za njima sedam godina gladi. Savjetuje faraonu da za vrijeme rodnih godina napravi zalihe žita. Faraon ime- nuje Josefa guvernerom Egipta. Josef ženi faraonovu kćer, Asenat. Rađaju im se dva sina, Menaše i Efrajim. Paraša Mikec Godina 9 Broj 10 30. kisleva 5776. 12. prosinca 2015. Rabbi Goldwasser 3 Dobro 5 Snovi 7 Sluga i otac 11 Hanuka i haftara 15 Iz medija 20 U ovom broju : ■ [email protected]DivrejTora http://twitter.com/DivrejTora petak 11.12.2015. subota 12.12.2015. Šabat Mikec Jeruzalem 15:55 17:15 Zagreb 15:53 16:53 Rijeka 16:01 17:02 Split 15:59 17:00 Dubrovnik 15:56 16:56 Vinkovci ———- ———- Sarajevo 15:50 16:51 Bihać ———- ———-- B. Luka 15:52 16:52 Beograd 15:39 16:46 Novi Sad 15:40 16:48 Subotica 15:37 16:46 Zrenjanin 15:37 16:45 Niš 15:38 16:44 Beč 15:42 16:42 Frankfurt 16:04 17:05 Edison, NJ 16:12 17:13
21
Embed
DivrejTora - sinagogadoboj.orgsinagogadoboj.org/bhs/wp-content/uploads/2015/09/1-10-DivrejTora-Mikec... · sedam debelih krava izjede sedam mr-šavih krava, a sedam debelih snopova
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Page 8 Strana 8 Strana 8 Strana 8 stranica 8 D ivrejTora
(nastavak s 7. stranice) Rav Kook: Snovi
moţe nositi više različitih značenja,
jer on odraţava proturječne osobine
unutar duše.
Kad tumač daje pozitivno tuma-
čenje sna, on pomaţe razviti i ostva-
riti pozitivne osobine skrivene u
duši sanjara. S druge strane, nega-
tivno će tumačenje promovirati ne-
gativne osobine. Kako što Zohar
(Mikec 199b) opominje:
"Dobar san treba imati na umu, i
ne zaboraviti ga, tako da se ispuni....
Stoga je Josef spomenuo svoj san
[svojoj obitelji], kako bi se obistinio.
On bi uvijek predosjetio njegovo
ispunjenje."
Moguće je čak interpretirati i vi-
šestruke aspekte sna, koji su svi
potencijalno istiniti. Čak i ako su
proturječni, oni se ipak svi mogu
ostvariti. Rabi Bena'a ispričao je da
je u njegovo vrijeme u Jeruzalemu
bilo 24 tumača snova. "Jednom sam,
kad sam usnio san", rekao je, "otišao
sam k svakome od njih. Svako tu-
mačenje je bilo drugačije, ali su se
sva obistinila '(Berahot 55b).
Snovi nacije
Ovaj koncept također vrijedi i na
nacionalnoj razini. Oslobođenje Ţi-
dovskog naroda često se odvija po-
sredstvom snova. I Josef i Daniel
moć i utjecaj su postigli kroz snove
neţidovskih vladara. Ţidovi imaju
skriveni unutarnji potencijal za ve-
ličinu i vodstvo. Sve dok ta kvaliteta
nije realizirana, ona prirodno poku-
šava doći do vlastitog ispunjenja -
ponekad, putem snova.
Kad osoba bude dovedena pred
Nebeski sud, postavlja joj se pitanje:
"Jesi li ţudio/la za izbavljenjem?" .
(Šabat 31a). Zašto je to vaţno? Išče-
kivanjem i molitvom za izbavlje-
njem, mi pomaţemo razviti unutar-
nju kvalitetu duše nacije, čime pot-
pomaţemo njen napredak i ostva-
rivanje njene misije koja joj je suđe-
na.
Prevela Tamar Buchwald
■
varajućeg ishoda.
Funkcija tumača
No istinska snaga sna pokazuje se
tek nakon što bude protumačen.
Tumačenje pojačava učinak sna.
Kako su učenjaci podučavali, "San
koji nije protumačen je poput ne-
pročitanog pisma" (Berahot 55b).
Kad je san protumačen, njegove
slike postaju intenzivnije, ţivopi-
snije. Učinak na dušu biva snaţniji,
a onaj koji sanja bolje je pripremljen
za ishod koji slijedi.
Naravno, tumač mora biti pronic-
ljiv i mora shvaćati. On mora pro-
drijeti u unutarnju poruku sna i
otkriti potencijalne utjecaje unutar-
nje osobine duše koje se ogledaju u
snu.
Više poruka
Sve duše sadrţe mješavinu dobrih
i loših osobina. San je početak raz-
voja skrivenih osobina duše, dok se
tek počinju ostvarivati. Jedan san
Strana 9 Strana 9 Godina 9 Broj 10 stranica 9
nastavak na stranici 10
Rabbi Berel Wein:
Snovi i njihovo značenje
ćuju čovjeku da postane velik očito
jesu. Snovi koji su Josefa vodili u
njegovoj mladosti i koji su ga uvalili
u nevolje, da bi ga kasnije doveli do
nevjerojatnog trijumfa, govorili su
mu o mogućnosti, no nisu mu dali
nikakve garancije da će se to i obis-
tiniti. Jedino je Josef sam, svojim
vlastitim postupcima i genijalnošću,
mogao dovesti obećanje tih snova
do ostvarenja.
Tako je isto i sa svima nama. Je-
dna od glavnih tema i pitanja u ţi-
votu bavi se ostvarenjem potencijala
čovjeka i pozitivnog korištenja ţivo-
tnih okolnosti koje su nam dodijelje-
ne. Josefove riječi faraonovom slu-
zi/sluţbeniku dok je bio u zatvoru
– “Ukrali su me iz zemlje Hebreja, ov-
dje nisam učinio ništa krivo, a evo sam
zatvoren” – ne treba čitati samo kao
ţalopojku zbog ţivotnih okolnosti
koje su ga snašle. Ispravnije je reći
da je to bilo utrđivanje činjenica na
kojima je Josef gradio svoje nade za
budućnost. On je zatraţio slugu/
sluţbenika da ga spomene kralju i
da ga osloboditi.
Josef u ovom naizgled slučajnom
susretu sa slugom/sluţbenikom u
zatvoru vidi priliku da krene prema
svom cilju i uspne se do veličine. Jo-
sef neće propustiti tu priliku, niti će
pasti u očaj ili proklinjati sudbinu
koja se tako okrutno poigrala s nji-
me. Neće dozvoliti događajima niti
okolnostima da ga ometu u izvrša-
vanju i ostvarenju svojih snova i
vizija.
Umjesto toga, on će nastojati upo-
trijebiti i iskoristiti sve te okolnosti,
kako bi svoje snove ostvario i posti-
gao veličinu za koju je bio uvjeren
da mu je namijenjena i obećana.
Ova lekcija o ljudskoj hrabrosti vo-
dila je Ţidovski narod tijekom duge
noći našeg izgnanstva i rasijanosti.
Mi se trenutno suočavamo s teškim
situacijama i uznemirujućim doga-
đajima. Trebali bismo ih, na neki
način, pokušati okrenuti u našu ko-
rist i ostvariti naš prastari san o
Cionu i Jeruzalemu.
Talmud nas uči da su značenja
snova posve ovisna o onome koji ih
tumači i tumačenju sna. Josef je bio
rekao faraonovom peharniku i pe-
karu, “Tumačenje snova je u B-ţjoj
ruci.” No ipak je otišao korak dalje i
protumačio dva sna točno i vidovi-
to.
Zapanjujuća i nevjerojatna priča o
Josefu nastavlja se u ovotjednoj par-
ši. Nizom neobjašnjivih događaja
Josef se nađe promaknut od kidna-
pirane ţrtve, te roba bačenog u za-
tvor i osuđenog na zaborav, u čel-
nog ministra Faraona i Egipatskog
carstva. Josef sve to prima kao slijed
koraka i svakako na to gleda kao na
dio lanca događaja koji su se imali
dogoditi, budući su bili određeni s
Nebesa i prorečeni mu u njegovim
mladenačkim snovima.
Onaj koji očekuje čuda očito nije
posebno impresioniran kada se ona
uistinu i dogode. Josefov unutarnji
glas davno prije mu je rekao da je
on predodređen da postane moćan i
velik, tako da ga neobični događaji
koji su ga snašli nisu mogli destabi-
lizirati. Njemu je jasno da će postati
vladarom nad ljudima i vođa svoje
braće.
Postoje mnogi slučajevi u povijesti
čovječanstva i ţidovskoj povijesti u
kojima su ljudi, rano u svojim ţivo-
tima, shvatili da su rođeni da po-
stanu veliki i da imaju potencijal za
izuzetno velika postignuća. Proroku
Jirmijahuu bilo je rečeno, u njegovoj
prvoj proročkoj viziji, da je već u
majčinoj utrobi bio određen da po-
stane izraelski prorok. Svi su ljudi
moţda stvoreni jednakima, ali svje-
sni smo da nisu svi na ovaj svijet
došli s jednakim sposobnostima i
mogućnostima.
Postati velik nije unaprijed odre-
đeno, mada okolnosti koje omogu-
Page 10 Strana 10 Strana 10 Strana 10 stranica 10 D ivrejTora
(nastavak s 9. stranice) Rabbi Berel Wein: Snovi i njihovo značenje
Upravo se ta očigledna samouv-
jernost i sigurnost duha toliko doj-
mila Faraona, te time ubrzalo Jose-
fov meteorski uspon na vlast u Egi-
ptu. Faraon to priznaje time što iz-
javljuje da Josef posjeduje u sebi
B-ţji duh. Bez tog duha, Faraon je
potpuno svjestan, njegovi snovi ni-
kada ne bi protumačeni u pravom
svjetlu.
U Psalmima čitamo da kada G-s-
pod bude vraćao zarobljenike Ciona
“bit ćemo kao oni koji sanjaju.” Taj
će san trebati protumačiti, a to tu-
mačenje moţe doći jedino od onih
ljudi koji se upravo vraćaju u Cion.
A kako bi taj san bio ispravno pro-
tumačen, duh B-ţanske svetosti i
namjere mora počivati na tumačima
– u ovom slučaju samim sanjarima
osobno.
B-g daje san, no tumačenje je na
nama i našoj sposobnosti da doku-
čimo B-ţje ţelje u toj stvari. Svaki je
san – čak i san o obnovljenom i po-
novo izgrađenom Cionu – podloţan
različitim tumačenjima. Mi koji u
današnje vrijeme ţivimo u Izraelu
potpuno smo svjesni da ima ne sa-
mo različitih, već i proturječnih tu-
mačenja onoga što san o Cionu i Je-
ruzalemu doista znači.
Potreban je Sveti duh da bi se taj
san razumio i da bi se njegovo obe-
ćanje ispunillo. B-g pred nas stavlja
mogućnosti. Ono što mi činimo s
tim mogućnostima je krajnje mjerilo
našeg tumačenja sna. Josef ne samo
da tumači Faraonov san već i pred-
laţe što učiniti kako bi se ostvarilo
njegovo obećanje i mogućnosti.
Zdrava intuicija koja je plod Ţidov-
skog iskustva i tradicije moţe nam
pomoći da dođemo do ispravnog i
najsmislenijeg ispunjenja našeg vje-
kovnog sna o Cionu i Jeruzaemu,
miru i svetosti.
Šabat šalom
Hanuka sameah ■
Očito, ono što je on podrazumije-
vao pod “u B-ţjoj su domeni” jest
da onaj koji tumači snove mora ima-
ti neku vrstu svete intuicije, unutar-
nji osjećaj o osobi čiji san tumači
kako bi mogao protumačiti san.
Unutarnji glas je B-ţji dar.
Ovo je točno u medicinskim stva-
rima gdje su neki liječnici pravi
stručnjaci za postavljanje dijagnoze
i njihov ih unutarnji glas vodi do
ispravnih zaključaka u vezi karak-
tera bolesti neke osobe. Evo isto ta-
ko vrijedi i za psihologe i terapeute
za mentalno zdravlje. Mora da ih
unutarnji glas vodi k tome kako po-
moći osobi u nevolji koju pred so-
bom vide.
To je točno i u vezi velikih halahi-
čkih sudaca, koji mnogo puta odlu-
ku donose kao rezultat snaţne uče-
nosti, ali i nepogrešive intuicije u
vezi toga koje je ispravno rješenje za
stvar koja im je iznesena. Josef je u
sebi imao intuiciju, pa je stoga bio
siguran da će njegova tumačenja
faraonovih snova biti precizna i
točna.
Rabbi Yissocher Frand:
Tvoj sluga, naš otac
Strana 11 stranica 11 Godina 9 Broj 10
tiviti izrazu ''tvoj sluga, naš otac'' jer
bi ga to otkrilo. Morao se praviti da
on nije njihov brat i da Jakov nije
njegov otac. Da se usprotivio, nje-
govo bi pretvaranje bilo gotovo!
Kako ga onda Hazal mogu optuţiti
za šutnju?
Vidio sam odgovor Rav Jichaka
Sortzkina koji se uklapa u prije re-
čeno Gaonovo viđenje: Istina, kada
su braća rekla ''tvoj sluga, naš otac'',
Josip se nije mogao tome usprotiviti.
Ipak, kada je prevoditelj to isto re-
kao na egipatskom, Josip je zasigur-
no mogao dati prevoditelju do zna-
nja (Hazal kaţu da je to bio Josipov
sin Menaše) da ne govori tako. Bu-
dući da se Josip imao prilike uspro-
tiviti, a to nije učinio, kaţnjen je i za
ono što je čuo od svoje braće i čemu
se nije mogao usprotiviti. Postojala
je određena doza nepoštovanja pre-
ma njegovom ocu kada si je mogao
dozvoliti da opetovano čuje taj izraz
u situaciji u kojoj se mogao tome us-
protiviti, a bez da otkrije svoj iden-
titet.
Analogija tome su ljudi koji nema-
ju prilike učiti Toru koliko bi trebali
zbog tereta zarađivanja za ţivot i
provođenja mnogo vremena na po-
slu sa svrhom da bi odrţali na ţivo-
tu svoju obitelj. To moţe biti valjana
isprika, ali kada im se ukaţe prilika
za učenje Tore izvan njihovih sati
rada, a oni tu priliku ne iskoriste,
tada se pokaţe da i nisu toliko 'nevi-
ni' u pogledu izbjegavanja učenja
Tore čak ni tijekom vremena kada
se pretpostavlja da imaju dobru
ispriku za to.
Postoje ljudi koji unatoč zarađiva-
nju za ţivot, 25.12. kada imaju ''pra-
znik'', provode vrijeme u beis medra-
šu. To dokazuje da je jedini razlog
zbog kojeg ostale dane ne uče Toru
u beis medrašu taj što nemaju drugog
izbora – moraju biti na poslu. Isto
vrijedi i za umirovljene ljude koji
redovno dolaze u beis medraš tije-
kom mirovine. To dokazuje da sve
godine koje nisu dolazili u beis me-
draš, nisu dolazili jer su morali za-
rađivati za ţivot.
Pirkei D'Rabi Eliezer kaţe (u 38.
poglavlju): U razgovoru između
braće i Josipa, Josip je 10 puta čuo
kako njegova braća koriste izraz
''tvoj sluga, naš otac'' i nijednom se
nije tome usprotivio. Oni su smatra-
li da razgovaraju s kraljevim zamje-
nikom, a u odnosu na njega svi su
drugi sluge, pa su zato govoreći o
Jakovu rekli ''tvoj sluga, naš otac''. S
druge strane, Josip je znao da govo-
re o njegovom ocu koji svakako nije
bio njegov sluga. Medraš komentira
da je ''šutnja jednaka odobravanju''
pa je stoga Josipu oduzeto 10 godi-
na ţivota zbog nepoštovanja svog
oca. (Umro je sa 110, umjesto sa 120
godina.)
Gaon iz Vilne ističe da je to prikla-
dna (''mjera za mjeru'') kazna. Kao
što je nagrada za poštovanje rodi-
telja ''da ti se produţe dani'' (Šemot
20,12) (imat ćeš dug ţivot), tako je
logično i da ţivot bude skraćen
zbog nepoštovanja prema roditelju.
Problem s ovim medrašem jest taj
da u čitanju Tore ne nalazimo izraz
''tvoj sluga, naš otac'' 10 puta, već
samo 5 puta! Gaon iz Vilne ima rje-
šenje za taj problem. On objašnjava
da se Josip pretvarao da ne razumije
hebrejski pa mu je prevoditelj mo-
rao prevoditi riječi njegove braće.
Tako je on zaista čuo taj izraz 10
puta – 5 puta na hebrejskom kojim
su govorila njegova braća i 5 puta
na egipatskom kojim je govorio
prevoditelj.
Ipak, Josip se nije mogao uspro- nastavak na stranici 12
To je pokazatelj onoga što se
događa mnogo puta u životu.
Sudbina se može promijeniti
voma brzo. Jednog dana čovjek
može biti na vrhu svijeta, a
već slijedećeg dana ga može
zadesiti bankrot.
(nastavak 11. stranice) Rabbi Yissocher Frand: Tvoj sluga, naš otac
DivrejTora DivrejTora stranica 12
lanac oko njegova vrata. Osim toga,
zapovjedio je da ga voze u počasnim
kolima odmah iza njegovih te da pred
njim viču, 'Avreh!' Tako ga je postavio
nad cijelom egipatskom zemljom.'' (Be-
rešit 41,42-43)
To je pokazatelj onoga što se mno-
go puta u ţivotu događa. Sudbina
se moţe promijeniti veoma brzo. Je-
dnog dana čovjek moţe biti na vrhu
svijeta, a već drugoga dana moţe se
naći u bankrotu. To je dvosmjerna
ulica – funkcionira u oba smjera. Po-
nekad čovjek misli da je njegova
situacija beznadna, a za nekoliko
dana ili mjeseci nađe se na vrhu
svijeta.
Rav Haim Shmuelevitz, jedan od
vođa Mir ješive u Jeruzalemu, bio je
veliki poznavatelj Tore, a ujedno i
nevjerojatan majstor musara (ţidov-
ske etike). Rav Haim Shmuelewitz
često je izvlačio velike etičke pouke
iz naizgled nebitnih svakodnevnih
događaja. Jednom kad je prolazio
ulicama Jeruzalema, vidio je smet-
larski kamion kako skuplja smeće.
U ranijim vremenima, jedan je smet-
lar skupljao kante za smeće i doda-
vao ih drugom smetlaru koji je bio
na vrhu kamiona. Tada bi smetlar
koji je bio na vrhu kamiona ispraz-
nio smeće iz kante u kamion. Svi su
preferirali biti smetlari na vrhu ka-
miona, radije nego trčkarati od kan-
te do kante i dodavati ih čovjeku na
vrhu.
Smetlar koji je skupljao kante ok-
renuo se roš ješivi i rekao, ''Rebi, ne
brini – za desetak minuta i ja ću ta-
kođer biti na vrhu! Mi mijenjamo
mjesta svako malo.'' Rav Haim je
prokomentirao da je upravo tako u
ţivotu. U deset minuta, čovjek moţe
doći od dna do vrha ili od vrha do
dna. U treptaj oka, ţivot se moţe
promijeniti iz lošeg u dobro, a pone-
kad i obratno.
Priča o Josipu jest priča o tome
kako je Josip, u svega nekoliko sati,
došao od tamnice do palače. Kada je
Gospodar svijeta na nečijoj strani, to
se moţe dogoditi u bilo koje vrije-
me.
Prevela Anja Grabar
■
To objašnjava naš problem. Činje-
nica da se Josip nije usprotivio rije-
čima prevoditelja (a mogao se), go-
vori nam o tome da nije bio potpu-
no bez krivice ni kad je te iste riječi
čuo od svoje braće (a tada se nije
mogao usprotiviti).
Od tamnice do palače u treptaj
oka
Svi smo čuli za priče pojedinaca
koji su se od dostavljača uzdigli do
upravitelja. Ipak, Josipova priča o
putu od zatvorenika do drugog
najmoćnijeg čovjeka u Egiptu i to u
jednom danu nema premca! Josip je
preko noći došao od tamnice do
palače. To definitivno nije klasična
priča o nenadanom usponu.
Ti su se događaji odvijali brzinom
svjetlosti: ''A faraon je skinuo pečatni
prsten sa svoje ruke i stavio ga na Josi-
povu ruku. Zatim ga je odjenuo u halji-
ne od lanenog platna i stavio zlatni
U treptaj oka, život se može
promijeniti iz lošeg u dobro
(a ponekad i obratno). Katkad
čovjek pomisli kako je situacija
u kojoj se našao beznadna, a
za nekoliko dana ili mjeseci
nađe se na vrhu svijeta.
Godina 9 Broj 10 stranica 13
David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik
Botnim i dvaš
kao פיסתק ili פיסטק. Ova riječ je po-
suđenica iz grčkog, koji nam daje i
englesku riječ za pistacije:
Iz tal. pistacchio, od lat. pistacium
"pistacija," iz gr. pistakion od pistake
"stablo pistacija", od perz. pista
"stablo pistacija."
Pistacija je lupinasto voće koji se
na Bliskom Istoku uzgaja od davnih
vremena; međutim, kikiriki je pori-
jeklom iz Juţne Amerike. Kada je
donesen u Europu, svaka je zemlja
kikirikiju dala ime na svom jeziku.
Nijemci kikiriki nazivaju erdnuss -
doslovno "orah iz zemlje". I slijedeći
ovaj obrazac, ima onih koji kikiriki
zovu egoz adama אדמה אגוז - "orah iz
zemlje".
Međutim, francuzi kikirikije nazi-
vaju pistache de terre - "pistacija iz ze-
mlje". (Također ga zovu cacahuète,
arachide i pois de terre. Nisam siguran
zašto su mu dali toliko imena). Pra-
teći francuski naziv, hebrejski je iz-
vorno imao botnei adama אדמה בטני -
"pistacija iz zemlje". Međutim, pi-
stacija je već imala svoj naziv fistuk
tako da je "adama" otpalo, i - פיסטוק
kikiriki su postali samo botnim. Avi-
neri kaţe da je tako i zbog činjenice
da je kikiriki bili toliko prisutniji u
Izraelu od pistacije (napisao je to
1955;. nisam siguran da li je tako još
i danas) On sugerira retronim botnei
etz עץ בטני ta pistacije, no slaţe se i s
više stranim nazivom fistuk.
Jedno zanimljivo pitanje je, što je
jednina od botnim? Mislim da bi ve-
ćina Izraelaca rekla boten בוטן - kao
što je to zabiljeţio Ben Yehuda. Me-
đutim, budući da se riječ pojavljuje
samo jednom u Bibliji, i to u mnoţi-
ni, nije tako to lako za reći. Klein i
Even Shoshan koriste botne בטנה za
plod pistacija a botna בטנה za drvo
pistacija (tako se drvo pojavljuje u
Mišni - Ševiit 7,5). Ben Yehuda tako-
đer spominje i ovaj pristup, kao i
onaj koji kaţe da je botna naziv za
plod i naziv za stablo.
dvaš
Moj prijatelj, bloger i pčelar Trep-
penwitz izgrdio me zahvalio mi (i
drugima) što sam mu poslao link na
kojem se raspravlja o otkriću košni-
ca koje pokazuje da pčelarska indu-
strija datira još od vremena Prvog
hrama.
Pa, da bih mu pokazao da nije je-
dini koji razmatra ovo pitanje, i ja
ću se time pozabaviti – ali s lingvi-
stičkog stanovišta. (To što sam tako
i tako planirao razmatrati o toj riječi
u mojoj seriji razmatranja simanim,
čista je slučajnost…)
Ovaj članak koji raspravlja o tom
otkriću sadrţi ovaj citat o hebrejskoj
Botnim
Ranije smo govorili o šaked שקד -
bademu. I dok se šaked pojavljuje u
brojnim retcima, drugačija vrsta
orašastog voća - botnim בוטנים - po-
javljuje se samo jednom, u Berešit
43,11 -
כן אפוא -ויאמר אלהם ישראל אביהם, אם
קחו מזמרת הארץ בכליכם, --זאת עשו
והורידו לאיש מנחה: מעט צרי, ומעט דבש,
נכאת ולט, בטנים ושקדים.
Sada za one od nas koji poznaju
suvremeni hebrejski, nama je botnim
poznat kao kikiriki. Međutim, en-
gleski nam prijevod govori drugači-
ju priču (ja se koristim JPS-om, no
svi se engleski prijevodi slaţu po
tom pitanju):
Tada im njihov otac Izrael reče:
"Ako mora tako biti, učinite ovo:
stavite nešto najboljih plodova ove
zemlje u svoju prtljagu, i ponesite ih
kao dar onom čovjeku – malo bal-
zama i malo meda, mirisne smole,
mirodija, oraščića pistacija [botnim] i
badema.
Pa kako smo došli od pistacija do
kikirikija? Odgovor sam pronašao u
knjizi Yitzhaka Avinerija Yad Hala-
shon (stranica 73). On ističe da se ri-
ječ pistak pojavljuje u Talmudu (npr.
Gitin 59a, Jerušalmi Kilaim 27a) - bilo
nastavak na stranici 14
■
Strana 14 D ivrejTora stranica 14 D ivrejTora
(nastavak s 13. stranice) David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik: Botnim i dvaš
temu. Ja ću saţeti nekoliko točaka
koje on iznosi:
Fraza ארץ זבת חלב ודבש )"zemlja
kojom teče med i mlijeko") u Tori se
jasno odnosi na med od voćaka, po-
što veliča agrikulturno bogatstvo
zemlje.
Međutim, u Ješajahu 7,22, kada na-
vodi כי חמאה ודבש יאכל כל הנותר
Svatko tko je ostao u" בקרב הארץ
zemlji hranit će se sirom i medom",
to je iskrivljavanje redaka Tore. Jer
ovdje, prorok opisuje vrijeme kada
je zemlja opustjela - i zato se pčele
mogu razmnoţiti. (Mlijeko za sir će
također biti široko dostupno, jer će
krave i ovce moći pasti na nekada
odrţavanim pašnjacima).
Pčelinji se med ne promatra kao
znak blagoslova za zemlju, iako iz-
gleda da ga je sreća pronaći (kao u
prethodno spomenutoj priči o Jona-
tanu). Vjerojatno je i Jaakov Josefu
poslao pčelinji med (Berešit 43,11),
jer se spominje מעט דבש - "mala
količina meda", a pčelinji je med
bilo teško dobiti.
Mnogi izvori u kojima se spominje
da med dolazi iz stijene (Devarim
32,13, Tehilim 81,17) vjerojatno se
odnose na smokvin med, budući da
smokve (za razliku od datulja) rastu
u kamenjaru.
Iako rabini biblijski dvaš općenito
identificiraju s datuljama (Sifrei De-
varim 297, Mechilta D'Rashbi 13,5),
kada sami koriste riječ dvaš, oni go-
vore o pčelinjem medu. Na primjer,
Jerušalmi (Bikurim 1,3) tumači bib-
lijsku riječ: "A dvaš – to su datulje.
Moţe li to biti današnji dvaš (npr.
pčelinji med)?" Oni na to odgova-
raju da pošto je za dvaš iz retka du-
ţnost davati desetine, ne moţe se
odnosi na pčelini med, već na med
od datulja. Također vidimo da ako
netko učini zavjet da neće jesti dvaš,
dopušteno mu je jesti med od datu-
lja (Nedarim 6: 9).
Mada je članak napisan prije ovog
nedavnog otkrića, ja ne smatram da
ovo otkriće ništa radikalno ne dovo-
di u pitanjeu članku . Dakako, pče-
linji med se smatra rijetkom poslas-
ticom, a bilo je pokušaja da se taj
proizvod učini šire dostupnim. A u
talmudska vremena, ovi napori su
tako dobro uspjeli, da je pčelinji
med postao glavno značenje riječi
"dvaš".
No smisao izraza erec zavat halav
u'dvaš i dalje se odnosi na poljopri-
vredu zemlje Izraela, posebno, kao
što to Feliks ističe, u usporedbi s
poljoprivredom Egipta, čije su da-
tulje bile puno suše i od njih nije
bilo lako proizvesti med.
riječi d'vaš דבש.
Iako se pojam "med" (dvaš na he-
brejskom) u Bibliji pojavljuje 55 pu-
ta, on se odnosi na med od datulja
ili smokava, osim na dva mjesta: u
Sucima 14,8-9, kada je Samson za-
grabio med iz lavlje lešine, i I Samu-
elova 14,27, kada je Jonatan tijekom
bitke umočio svoj štap u saće meda,
i lice mu se razvedrilo.
Sarna ima sličnu bilješku u svom
komentaru na Šmot 3,8 -
Med je u Bibliji (hebr. devaš) uglav-
nom gust, slatki sirup napravljen od
datulja i poznat kod Arapa kao dibs.
Čini se da je pčelarstvo u Palestini
bilo nepoznato; nekolicina konkre-
tnih referenci u Bibliji u vezi pčeli-
njeg meda odnosi se na divlji med.
Mada se sama datulja nikada ne
spominje, to što je med ubrojen u
sedam karakterističnih proizvoda
zemlje navedenih u Ponovljenom
zakonu 8,8 ukazuje na to da, kao i svi
drugi, on potječe iz tla.
Slučajno sam uzeo knjigu iz obliţ-
nje knjiţnice koja razmatra ovo pi-
tanje do u detalje: Voćke u biblijskoj
i talmudskoj knjiţevnosti, od Yehu-
de Feliksa (Rubin Mass, 1994). Po-
glavlje o dvašu je na hebrejskom, pa
ovdje ne mogu citirati cijeli odlo-
mak, ali svakako bih to preporučio
svakome tko je zainteresiran za tu
■
Godina 9 Broj 10 stranica 15
Dr. Ismar Schorsch, pročelnik The Jewish Theological Seminary:
Hanuka i njena veza s haftarom - Šabat Hanuka
ţidovskog naroda, Juda, poput
tipičnog grčkog vladara, proglasio
je godišnji osmodnevni blagdan za-
hvalnosti koji počinje 25. kisleva.
Zapravo moţemo reći da izbor
ove haftare prethodi (ili slijedi) do-
bro poznatom talmudskom tumače-
nju razloga ustanovljavanja Hanu-
ke. Kada je Juda ponovo uspostavio
kontrolu nad Hramom, pronašao je
samo jednu posudicu netaknuta ulja
(označenog pečatom Velikog sveće-
nika). No, to je bilo dovoljno da
svjećnjak i vječno svjetlo gore tije-
kom osam dana (B.T. Šabat 21b).
Nije bilo potrebno odgoditi obred
dok se ne proizvede novo ulje. Sto-
ga, blagdan svjetla traje osam dana.
Ipak, veza između haftare i Ha-
nuke niukom slučaju nije logična.
Ispod površine moţemo opaziti
dvoznačnost, ako ne i potpunu
različitost, što se slaţe s brojnim
dokazima da su rabini smatrali
Makabije problematičnima. Svrha
proroka je da funkciju ljudske inici-
jative svede na najmanju mjeru: "Ne
silom, niti snagom, već duhom mojim,
riječ je VJEČNOG nad Vojskama (Za-
harja 4,6)." Kao komentar na Hanu-
ku, haftara govori o potencijalu B-ţ-
je ljubavi i odanosti, pored čega su
odvaţnost i genijalnost Makabejaca
beznačajne.
Podjednako proturječna je i pod-
jela ovlasti koje posvećuje Zeharjino
viđenje. Dok je vjerski autoritet sa-
drţan u liku Jošue, velikog sveće-
nika, političko rukovođenje je po-
vjereno Zerubabelu. B-g šalje po-
ruku svakome od njih, očuvavši na
taj način dihotomiju između sveće-
nika i kralja koja potječe još iz vre-
mena Solomonovog Hrama. Čak je i
Mojsije u pustinji prepustio vjerske
obaveze svom bratu Aronu, umjesto
da ih on uzurpira kako bi objedinio
svu moć u svojim rukama.
Godine 140 pr.n.e., godinu dana
nakon što je konačno uništio omra-
ţenu grčku citadelu u Jeruzalemu,
Šimon, posljednji preţivjeli od pet
Matitjahuovih sinova, dao se iza-
brati "od velikog vijeća svećenika i
naroda i vođa nacije i starješina ze-
mlje" za velikog svećenika, generala
i namjesnika Ţidova, "dok ne ustane
pravi prorok (I Makabejcima 14,28.
41)." I ponovo u grčkom stilu, prije-
pisi odluke koja je utvrđivala ovu
neviđenu koncentraciju moći , bili
su postavljeni na istaknutim mjes-
tima u Hramu i sačuvani za potom-
stvo u nacionalnoj arhivi.
Ja slutim da izbor Zeharje za
Šabat Hanuke donosi nijemi ukor
rabina, zbog ovog blatantnog od-
maka od tradicije. Pretjerujući u
svojoj potrazi za silom, Makabejci
su potamnili plemenitost svog us-
tanka protiv otpadništva. Mnogo
godina kasnije, prema iskrivljenoj
priči iz Talmuda, farizeji su raski-
nuli sa Aleksanderom Jannaeusom
(103-76 pr.n.e.), najkrvoločnijim od
kasnijih Hašmonejskih vladara:
Površno gledajući, haftara za prvi
šabat Hanuke (najčešće i ima samo
jedan šabat Hanuke) djeluje kao oči-
gledan izbor. Dominantna slika je
sedmerokraki svjećnjak koji osvjet-
ljava svetište Hrama. Hanuka se
obiljeţava paljenjem svjetala u na-
šim domovima. Tema posvećenog
svjetla tvori neprinudnu sponu iz-
među biblijskog teksta i našeg tek
poslijebiblijskog blagdana (sve do
danas).
Oba se bave, na isti način, sredi-
šnjom ulogom Hrama u drevnom
Judaizmu. Prorok Zeharja tješio je i
hrabrio izgnanike koji su se vratili u
Jeruzalem iz Babilona 38. g. pr.n.e
kada je pao pod vlast prosvijećene
vladavine Perzijanaca. Iako im je
Kir dopustio da ponovo podignu
njihov uništeni Hram, i čak im obe-
ćao materijalnu pomoć, izgnanici su
se ubrzo obeshrabrili suočeni s pro-
tivljenjem kako kod kuće tako i iz-
vana. To je kontekst proročke vizije:
dovršenje Hrama će se dogoditi ne
putem političkog utjecaja ili vojnih
mjera već isključivo putem vjere.
Bţja volja je odlučujući faktor.
Godine 164 pr.n.e. Juda Makabi
je ponovo ustanovio bogosluţje s
ţrtvama u tom istom Hramu upra-
vo na 25. kisleva, točno tri godine
otkako je bio oskrnavljen. Prvo vjer-
sko progonstvo, koje ne samo da je
zabranilo prakticiranje judaizma,
već je nametalo njegovo kršenje,
bliţilo se kraju. Kako bi očuvao to
ponovno posvećenje u pamćenju
nastavak na stranici 16
■
(nastavak s 15. stranice) Dr. Ismar Schorsch: Hanuka i njena veza s haftarom
Jasno je, stoga, da je blagdan bez
biblijske potvrde koji veliča moć
oruţja uznemiravao rabine. Sama
Biblija nikada nije izdvojila Jošuino
osvajanja Kanaana za dostojno vjer-
ske komemoracije. Niti su se rabini
ustručavali druge pobjede Makabe-
jaca eliminirati iz kalendara, koji je
bio određen posebnim svitkom (Me-
gilat Taanit), kao dane na koje je za-
branjeno postiti ili davati govore na
grobu, koji bi tugom kvarili svoju
radost.
Ono što je učinilo da se zadrţi
sjećanje na Hanuka nije bio aktivi-
zam Makabejaca, već ţidovska pa-
sivnost. Sirijski napad na ţidovstvo,
prema povjesničaru Eliasu Bicker-
manu, koji je promovirala svećeni-
čka aristokracija Jeruzalema ţeljna
da judaizam integrira u helenistički
svijet, po prvi puta je proizveo feno-
men vjerskog mučeništva. Suočeni s
izborom da li prekršiti ţidovske
običaje ili biti mučeni, ţidovski su
mučenici odlučno bili potaknuti da
posvete B-ţje ime u patnji i smrti.
Neki koji su se sklonili u brda Ju-
deje odbijali su se braniti ako bi bili
napadnuti na šabat. Druga knjiga o
Makabejcima naširoko pripovijeda
o mučeništvu devedesetogodišnjeg
čovjeka, te majke i njezinih sedam
sinova koji nisu ţeljeli ugroziti svo-
ju vjeru jedući meso svinja. Uz sve
više progonstava, ove priče o vjer-
skom junaštvu kruţile su da učvrste
riješenost Ţidova da se odupru. One
su također inspirirale kršćanske
mučenike u vrijeme rane Crkve, ko-
ja je kanonizirala i sedmero braće i
prve dvije knjige o Makabejcima (od
ukupno četiri). Kroz tu transforma-
ciju, Hanuka je postala spomenik
bezgranične snage ljudskog duha,
svjetionikom u mračnim vremeni-
ma, u kojima su riječi Zeharje dobi-
vale još veće značenje.
Šabat šalom vehag urim sameah!
"Kruna političkog autoriteta ti je
dovoljna, ostavi krunu svećeništva
potomstvu Aronovom (B.T. Kidu-
šin 66a)."
Rezerviranost prema Makabej-
cima proistječe i iz drugih izvora.
Vrlo dosljedno, rabini umanjuju
vrijednost njihovih vojnih posti-
gnuća. Oni ne priznaju Prvoj knjizi
o Makabejcima, koja je to zabiljeţila
do detalja, mjesto u biblijskom ka-
nonu, unatoč činjenici da je napisa-
na na hebrejskom od strane prijate-
lja suda, za rane vladavine Johana-
na Hirkanusa (135-104 pr.n.e.). I
dok je dozvoljeno da sjećanje na
Makabejce izblijedi, čudo b-ţanske
intervencije ispunilo je prazninu.
Odlomak umetnut u našu liturgiju
spominje jedino Matitjahua poimen-
ce (kao velikog svećenika, što on
nije bio) i pobjedu pripisuje isklju-
čivo B-gu. A upaljena svijeća (uobi-
čajeno jedna po domaćinstvu) stoji
uz vrata ili prozor kako bi i prolaz-
nici također mogli zapaziti to čudo.
■
Dreidel Cocktail SASTOJCI 60 ml šljivovice (Maraska) 60 ml soka od jabuke (100%) 15 ml soka od limuna 15 ml likera s okusom višnje (Maraska) 15 ml bjelanjak 0,25 ml Jägermeister ili Underberg Led
UPUTE Napunite shaker za koktel ledom dvije trećine do vrha, te dodajte sve sastojke. Trideset sekundi tresite vrlo snaţno, a zatim