8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 1/85 fIDEJA SVJETSKE KNJIŽEVNOSTI -autor koncepta - Johan Wolfgang von Goethe (18./19. st.); 1827.-1832. - u različitim raspravama i člancima, u razovorima s !ckermanom. - zlatno "o#a n$em. kn$i%. i kulture, &oet'e a o#il$e%ava - kl$učne prom$ene transformacija r!"tvenog !stroja - iz stratifikacijskog u funkcionalno diferencirano društvo (stratifi#acijs#i r!"tveni !stroj$ o"nosi se na staleku 'i$erar'i$u ko$a $e za"ana pori$eklom - stale% o"re*u$e i"entitet, nema vertikalne propusnosti ( kontakata me*u stale%ima; sve"ena $e na vrlo malu m$eru), pismenost i kn$i%evnost na$prisutni$e su u viim slo$evima, a u "on$em su usmena kn$i%evnost, pučka kultura ko$a se ne mi$ea s onom pismenom, elitnom.) - to "rutveno ustro$stvo se "estrati+icira za vol$u vee propusnosti("rutvene cirkulaci$e) i za vol$u povezivan$a u"al$eni', a "ota" nepoznati' i nepovezani' "i$elova svi$eta - otvara$u se nepoznati 'orizonti #u"i se interes za "ruoa, iz o"nosa stra'a, o#rane za vol$u poučavan$a, razumi$evan$a "ruo. (proces raste kra$em 18.st. "i+erenci$aci$a "o#iva prevlast na" strati+ikaci$om), o"re*ene zone l$u"sko "$elovan$a se osamostal$u$u i počin$u vlastiti %ivot. - književnost u stratifikacijskom društvu/!stroj! nema a!tonomij!% sastavni je io &oliti'#e(religijs#e ( r!"tvene svijesti% ona $e sement #ez autonomi$e, svaka vrsta ruen$a moralni' i relii$ski' načela u kn$i%evnosti tretira se kao ne"opustiva - no, kra$em 18. st. kn$i%evnost st$eče o"re*enu autonomi$u i počin$e naruavati te kriteri$e; prezentira moralno i relii$ski sumn$ive sa"r%a$e, (npr. amoralne likove), a ipak privlači pa%n$u čitatel$a ta vrsta osamostal$ivan$a $e prvi prim$er +unkcionalne "i+erenci$aci$e ) *!f!n#cionalnom r!"tvenom !stroj!+ore,ene -one lj!s#og jelovanja ta#o,er !svajaj! vlastita&ravila( npr. politika se vie ne nasto$i ponaati moralno, moral $e sputava - postavl$a svo$a pravila, moral se osamostal$u$e u o"nosu na relii$u; moralna pravila nisu vie iskl$učivo relii$ska pravila - ra"e se o"vo$ene krovne instance ko$e upravl$a$u l$u"skim %ivotom ulaze u o"nos me*uso#ni' iskl$učivan$a, zone počin$u konkurirati $e"na "ruo$, me*uso#no se po"razumi$eva$u i iskl$uču$u, ali ni $e"na o" n$i' ni$e vie apsolutni ospo"ar l$u"sko %ivota - čovjekov identitet ni$e vie za"an, nema sm$ernica ovisno o m$estu u 'i$erar'i$i, one posta$u pre"metom interpretaci$e i preovaran$a - čov$ekov i"entitet posta$e pre"metom posre"ovan$a, oko n$ea se zapo"i$eva rasprava 1
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
( kontakata me*u stale%ima; sve"ena $e na vrlo malu m$eru), pismenost i kn$i%evnost
na$prisutni$e su u viim slo$evima, a u "on$em su usmena kn$i%evnost, pučka kultura ko$a se
ne mi$ea s onom pismenom, elitnom.)
- to "rutveno ustro$stvo se "estrati+icira za vol$u vee propusnosti("rutvene cirkulaci$e) i zavol$u povezivan$a u"al$eni', a "ota" nepoznati' i nepovezani' "i$elova svi$eta
- otvara$u se nepoznati 'orizonti #u"i se interes za "ruoa, iz o"nosa stra'a, o#rane za
vol$u poučavan$a, razumi$evan$a "ruo.
(proces raste kra$em 18.st. "i+erenci$aci$a "o#iva prevlast na" strati+ikaci$om), o"re*ene
zone l$u"sko "$elovan$a se osamostal$u$u i počin$u vlastiti %ivot.
- književnost u stratifikacijskom društvu/!stroj! nema a!tonomij!% sastavni je io
&oliti'#e( religijs#e ( r!"tvene svijesti% ona $e sement #ez autonomi$e, svaka vrsta ruen$a
moralni' i relii$ski' načela u kn$i%evnosti tretira se kao ne"opustiva
- no, kra$em 18. st. kn$i%evnost st$eče o"re*enu autonomi$u i počin$e naruavati te kriteri$e;
prezentira moralno i relii$ski sumn$ive sa"r%a$e, (npr. amoralne likove), a ipak privlači
pa%n$u čitatel$a ta vrsta osamostal$ivan$a $e prvi prim$er +unkcionalne "i+erenci$aci$e
1) romantičari su revi"irali prosv$etitel$sku i"e$u razvo$a čov$eka kroz povi$est; prola
raz"o#l$a ne mo%emo promatrati s poviene točke, neo uva%avati pri$e*ene etape kao
vri$e"ne, samostalne, kao to o"rastao čov$ek le"a na svo$e razvo$ne etape
2) prostor povi$esti posta$e pluralan, povi$est vie ni$e linearna, u n$o$ se otvara$u "rue
kulture; pore"#enost moramo uva%avati različite povi$esne "inamike "rui' kultura, a ne
po"vravati i' nao$ "inamici razvo$a pa neke smatrati napre"ni$ima, a neke zaostali$ima...,
tre#a uva%avati speci+ičnosti in"i$ske, kineske... kulture, ali ne mo%e se porei "a $e europska
kultura na$napre"ni$a $er su na$poo"ni$e eora+ske, klimatske it". karakteristike omouile
na$#r%i razvo$, priznavan$e "ruo, ali istovremeno sm$etan$e "ruo u o"re*ene okvire $e
imanentno i"e$i kozmopolitizma
- e!ro&s#i 'ovje# $e nositel$ $e"instva l$u"sko ro"a, ali $e"instva u raznolikosti - !uropa $e
ipak centar - rasno o#il$e%$e 5er"erove koncepci$e
- %el$a "a se raznolikost u$e"ini osta$e va%nom znača$kom sv$etske kn$i%evnosti - &oet'e %eli
"a se n$emačka kn$i%evnost okrene "ruim kn$i%evnostima "a #i im pokazala "a $e superiorna,
- u konceptu sv$etske kn$i%evnosti uvi$ek $e posto$ala ideja centralni! i rubni! knji$evnosti -
%ele se inauurirati vri$e"nosti ko$e na"ilaze okvire nacionalne kn$i%evnosti, ali suočava se s
&ro0lemom #riterija oa0ira (mora se o"lučiti to e ui u sv$etsku kn$i%evnost, a to nee,
po ko$im kriteri$ima...)
%vori li masovna kultura i knji$evnost dio svjetske knji$evnosti ili je to samo elitna kultura?
- &oet'e $e mil$en$a "a se um$etnici ne tre#a$u pokoriti naru"%#i masa, zala%e se za
autonomi$u um$etnosti, osamostal$ivan$e kn$i%evni' normi, inzistira na speci+ičnosti n$eni'
normi, um$etnik $e o#vezan poznavati i potivati speci+ičnosti kn$i%evni' vrsta, ra*a mora
u"ovol$iti ovo$ speci+ičnosti
- inzistira na stroosti i "osl$e"nosti u #avl$en$u "ruim, tre#a ustra$ati i ka" se "rui #uni
("u#oko i s razumi$evan$em pro"ri$eti u tu*u kulturu, potovati #oatstvo i &rot!rje'nost
tu*e kulture $er $e to $e"ini put "a upoznamo se#e)- na i"entitet ni$e za"an (sami se stvaramo), i"entitet kn$i%evni' vrsta ni$e za"an (svaki novi
roman pokuava izai iz svo %anra prema "ruim %anrovima- jeinstvo ! ra-noli#osti)
- ra"i se nova slika svi$eta; po$am balansiraju#eg identiteta (ni u $e"no$ ulozi ne
iscrpl$u$emo se "o kra$a, c$elinu nae i"entiteta - c$elina, $e"instvo $e stvaran rezultat, veza
me*u tim uloama) jeinstvo ! ra-noli#osti (čitatel$i se prem$eta$u iz $e"no lika u "rui;
to $e pokretl$iva i"enti+ikaci$a, na i"entitet #alansira izlazi i vraa se,a mi smo zatieni u
procesu čitan$a), masovna kultura i"enti+icira se u $e"no$ ulozi, iscrpl$u$e se u n$o$ "ok elitnakultura čuva $e"instvo; to $e vea raznolikost, to $e #oati$e $e"instvo
) ieja &ore0e ili #om&aracije 7 za upoznati "ruoa tre#a koristiti pore"#u ili komparaci$u
- $e"instvo se tre#a uspostaviti uspore*ivan$em, kompariran$em, supostavl$an$em kultura "a #i
se uočile razlike, ali i "o"irne točke, sličnosti i iz toa izvukli zakl$učci (komparativna meto"a
prela $e i u "rue znanosti; komparativna ramatika, komparativna anatomi$a)
- &ako se pristupilo svjetskoj knji$evnosti?
- komparativnom meto"om suočavamo se s protur$eč$ima "ruo ("vostruka "istanca);
1) "istanciramo se o" "ruoa - uspore*u$emo a s "ruima
2) "istanciramo se o" se#e sami'
1) - ako usp$eno pro"iremo u unutran$i sklop "ruoa "olazimo "o $e"instva u raznolikosti,
"o univerzalno (plo" pro"ora u raznolikost "ruoa), ona$ um$etnik ko$i te%i pro"ri$eti u
"ruoa "a$e svom "$elu o#vezu$uu snau i tako sili pu#liku "a potu$e zakone um$etnosti(postavl$a elitističke za't$eve pre" pu#liku) &ako to mo$e biti svjetska knji$evnost ako #e joj
za!tjevi biti tako strogi da #e joj publika biti jako mala? - $e"ino ovakvo inzistiran$e na
speci+ičnosti kn$i%evnosti oslo#o"it e $e i sačuvati n$enu samostalnost u o"nosu na moral,
relii$u, "rue znanosti..., to $e $e"ino to $o$ mo%e priskr#iti univerzalnu vri$e"nost, takvo
"$elo ne po"vrava se nekim speci+ičnim za't$evima ukusa (npr. n$emačkim neo se i"e "al$e
o" toa, izlazi se iz nacionalni' okvira i po"vrava nekim "ruim stan"ar"ima ukusa) "a #i a
moli potovati i oni ko$i ne ro#u$u ukusima pičeve sre"ine neo nekim "ruim, to čini "$elo
ne"ostupnim; te%n$a prema univerzalnosti i te%n$a prema ekskluzivnosti istovremeno (oce,
roust, a+ka...)
2) - u trenutku ka"a nasta$e i"e$a sv$etske kn$i%evnosti sa"an$ost se "o%ivl$ava kao &rag
novog o0a ($o nismo isti kao oni ko$i e "oi nakon nas, a vie nismo isti kao oni pri$e nas)
- zato stalno izlazimo iz se#e "a #i "oli "o se#e preko "ruoa
- ekskluzivaci$a (eliminira$u se kn$i%evna "$ela po principu racionalno, etičko, spolno
selektivno/"iskriminativno proučavan$e kn$i%evnosti); $e"na velika kultura potpuno se
o"si$eca kao ne"osto$na "a u*e u koncept sv$etske kn$i%evnosti masovna kn$i%evnost
(iskl$uču$u se i ru#ne kn$i%evnosti), istovremeno se o"vi$a omasovl$en$e čitatel$stva, masovna
kultura se iri preko ci$elo lo#usa
- ranicu izme*u masovne i elitne kulture teko $e povui, "anan$a masovna kultura često se
slu%i o#rascima ko$i su "o $učer #ili o#rasci elitne kulture, europska masovna kultura često se
ra"i o#rascima, s'emama, stereotipima visoke kulture neki' ori$entalni' kultura pa, ako $e
o#ezvri$e"imo, o#ezvre*u$emo visoku kulturu neko "ruo prostora
- stavl$a$ui različite terminoloke oznake različite kulture ima$u različite pre"o"%#e, i"e$e; "o
"anas $e terminoloi$a neusulaena, "akle, posto$e nesulasice oko same i"e$e
) 89::; osnovana $e prva kate"ra za komparativnu kn$i%evnost u >merici, u treem "esetl$eu
2?. stol$ea "o#iva me*unaro"no priznat institucionalni statut; relativno nova "isciplina- u meto"oloi$i proučavan$a sv$etske kn$i%evnosti re+lektira$u se o"re*ene pretpostavke u
proučavan$u nacionalne kn$i%evnosti, ovo,enje ! ve-! #nji2evnosti i nacije jest &lo
-relog 8:; stolje1a
- na$poznati$a povi$est nacionalne kn$i%evnosti; Geschichte er National <oesie er
De!tschen0, Gervin!s, nasta$e 89=3;)89>8; u nekoliko svezaka; prvo sv$e"očanstvo
povezivan$a i"e$e naci$e i i"e$e kn$i%evnosti, "ota"an$e povi$esti kn$i%evnosti nisu povezivale
ove "vi$e i"e$e, kn$i%evnost ni$e #ila me"i$ osv$eivan$a nacionalne svi$esti, "ota"an$e povi$esti kn$i%evnosti, pose#no u 18.st., ne tretira$u kn$i%evnost kao "isciplinu ko$a se razvi$a
po"ilazi sluatel$stvu "avan$em komplimenata te st$eče milost za ono u to i' %eli
uv$eriti (npr; mo$ l$upki tioče0)
- na ovu se nit se na"ovezao &ustav HenP 5ocke ko$i se #avi manirizmom (potkopava i"e$u
eona različita povi$esna raz"o#l$a, a sva maniristička, npr. azi$anizam, rokoko, na"realizam),
izvlači o#il$e%$a manirizma za$e"nička svim nacionalnim manirizmima;
(2) !=>LJ! ili sv$etonazor; o"re*enim kulturnim skupinama l$u"i pripisu$e se
za$e"nički mentalitet, nesv$esni sklop sklonosti, stavova, pre"rasu"a... ko$i se u nas nesv$esno
uklopl$ava %ivotom u o"re*eno$ kulturi, mi a ne mo%emo "ovesti u pitan$e neo samo oniizvan to mentaliteta, mo%e se povezati uz o"re*ene naci$e, kulture ili raz"o#l$a, npr.
aktivistički/pasivni mentalitet
(3) AJL J NHA! su tako*er moui za$e"nički nazivnici za o#$e"in$avan$e
AJL !ric' >uer#ac' uvo"i "va temel$na stila u europsko$ kn$i%evnosti ko$a se provlače
razvo$a, 'e#re$ski $ezik o"liku$e se siromanim leksikom pa se značen$sko raslo$avan$e
posti%e kontekstualiziran$em ri$eči, to znači "a $e"na ri$eč posti%e različita značen$a
stavl$an$em u različiti kontekst - !A=JK> ili 5J!HI&LJ@A> GIH>B>
!EJ>; slova sa slikovnim o#il$e%$ima ('i$eroli+; vea ikonička vri$e"nost o" nai'
slova) upuu$u na c$elovite sklopove stvarnosti, o"nosa unutar svi$eta, a ne na
po$e"ine o"vo$ene po$ave, upuu$u na +iuraci$u nečea, sa"r%e "$elatne sklopove,
interakci$ske scenari$e ($ezik ne posto$i sam po se#i, neo u interakci$skim
sklopovima), o"ra%ava$u "u' $ezika vezan uz mai$sku kulturu ($ezik kletvi, izreka,
zaonetki ko$ima se "$elu$e), $ezika $e instrument "$elovan$a na svi$et ne prikazu$e
posto$ee +enomene, ve i' stvara, potiče (J reče Bo... i #i S Hi$eč stvara svi$et,
Ba'tin - prvo#itna sveznačna ri$eč), ova "imenzi$a, nomičnost, učinkovitost ri$eči
karakteristična $e za usmenu kulturu ko$u potisku$e pismenost
- prevo*en$e za"a$e velike pro#leme z#o sveznačnosti ri$eči i z#o "ominaci$e
laola, a ne imenica, laol uspostavl$a značen$ske o"nose, laoli stvara$u "$elatne
sklopove oko ko$i' se oranizira$u ri$eči (imperativ se oslan$a na l.), laol $e u
staro'e#re$skom lien o"re*eni' oso#ina; ne pozna$e prezent neo se samo per+ektom
i +uturom stvara napetost, svaki laol stvara !A5>ILIOJ LG t$. povezu$e prolost i #u"unost premou$ui sa"an$ost kao neva%nu, pasiv i aktiv ima$u
me*ustupn$evan$e, a ne o"vo$enu ezistenci$u, stra'ovita $e +leksi#ilnost laola ko$i
tvori mnotvo različiti' o"nosa izme*u su#$ekta i o#$ekta, spa$a$u u se#i misao $ezik
pokret, prevo"itel$i se mora$u o"lučiti u plutan$u, raziranosti značen$a kako "a
preve"u $er $e rčki puno konkretni$i, u 'e#re$skom $e"na ri$eč istovremeno ima vrlo
konkretno i vrlo apstraktno značen$e; HG>5 $e istovremeno v$etar i "u' pa ka"a se
prevo"i na rčki ova se "imenzi$a ne mo%e sačuvati, tre#a se o"lučiti samo za $e"noznačen$e, 'e#re$ski ne pozna$e 'ipotaksu; slo%enu rečeničnu strukturu; nema zavisni'
(karakteristika mita $e "a prikazu$e sve kao van$sku ra"n$u, tek kasni$e nastupa su#limaci$a
o"nosno prem$etan$e u psi'ičku s+eru)
6. etapa iamat mu se %eli osvetiti
:. etapa "a #i pre"u'itrio osvetu, ar"uk
a) puni tr#u' iamat v$etrovima (oplo*u$e $e)
#) strelicom $o$ rasc$epl$u$e tr#u'
c) "i$eli $o$ ti$elo na "va "i$ela i pravi o" toa ne#o i zeml$u
") o"va$a ne#o i zeml$u #ranama, ustavama "a #i ostali raz"vo$eni
7. etapa ar"uk stvara #oa $eseca, #oa Aunca i svi$et
8. etapa u#i$a partnera iamat, inu i o" n$eovi' "i$elova načini l$u"e "a #i slu%ili
#oovima
Atarozav$etna priča
Fu' (rua', "akle i v$etar) le#"i na" vo"ama ('e#re$ski laol le#"$eti znači u$e"no i micati se
tamo-amo i lei $a$a, plo"iti) Fu' Aveti le#"ei na" vo"ama oplo"io $e vo"u #a kao >psu
iamat, a Fu' ko$i mo%e značiti i "u' i v$etar (pun$en$e iamat v$etrovima), za razliku o"
nastanka l$u"i u #a#ilonskom mitu "$e nasta$u koma"an$em #o%anstva inu (kao rčki
ronos o" či$i' zu#i nasta$u čestice svi$eta), !lo'im stvara čov$eka ni iz čea, na sliku svo$u,čov$ek ni$e po"re*en #oovima Aunca i $eseca... neo oni slu%e čov$eku, svi$et $e m$esto za
uo"an čov$ekov %ivot, "ok se u #a#ilonskom mitu stvara i svi$et, ov"$e on ve posto$i, samo
a tre#a nastaniti i ure"iti pa se zato stvara čov$ek, t$e"an se "i$eli na : ra"ni' "ana i sa#at
ustro$eni su u tom "u'u pa i' >ristotel u /jesničkom umije#u osporava kao loički
neuv$erl$ive, on $e uveo vrste prepoznavan$a i stupn$u$e i'
ni%e (npr. po o%il$ku)
rizik o" poreno prepoznavan$a prevelik
>ristotel ku"i 5omera "a su scene neprepoznavan$a I"ise$a pri povratku na Jtaku (o" stranesvin$ara i same enelope) previe neuv$erl$ive, tako*er ka%e "a su i prepoznavan$a (npr.
!urikli$ino) neuv$erl$iva, olako se prepozna$e
- prepoznavan$e ko$e >ristotel na$vie ci$eni $est
slo%eno/"vostruko prepoznavan$e (po s$ean$u i zakl$učivan$u)
- na >lkino$evom "voru p$evač Femo"ok p$eva o tro$anskom ratu ("oa*a$i u ko$ima $e
I"ise$ su"$elovao), a I"ise$ roni ri$eke suza to $e >lkino$u znak "a se ra"i o I"ise$u, to $e
prepoznavan$e ko$e se ne mo%e iznu"iti $er suze se ne "a$u kontrolirati, >lkino$ prepozna$eI"ise$evo prepoznavan$e u "oa*a$u iz p$esme te a proziva "a sam pripovi$e"a
(osva$a po"ruč$a "$e se kulture pretapa$u, mi$ea$u, &rčka vie ni$e sre"ite svi$eta),
popularnost pripovi$e"an$a raste, +ilozo+i$a u#i primarnost cv$eta romanca, rčki l$u#avni
roman
<OJAVA ANTIKE T@AGEDIJE
- u 6. st. pr. r. ka"a se o#liku$e rčki polis kao novi tip "rutvene oranizaci$e po$avl$u$u se i
"ominira$u tri i"eala nastupa$ue ra*ansko "rutva unutar rčke za$e"nice
1) JEI=IJ> $e"nakost, ravnopravnost
2) AI@HIAY=Z samo"isciplina, o#uz"avan$e po%u"e prema "ruome
3) !=H>![> upravl$an$e so#om ili polisom
1. JEI=IJ>
- :. st. pri$e rista - Aolomonove re+orme, nakon n$ea vlast $e preuzeo izistrata, "iktator(stra'ovla"a) ko$i pa"a 61?. pa nastupa$u laistenove re+orme ko$e se vraa$u na Aolomonov
mo"el; >tena se oranizira kao koncentrični prostor, u sre"itu $e 'ram, oko 'rama se ire
zra"e (i"eal ravnopravnosti se re+lektira u ar'itekturi), #oovi vre#a$u i "al$e sa svo$om
pokoravan$e) pa se ova$ i"eal ravnopravnosti uspostavl$a postupno, o"nos prema prolosti $e
o"nos stra'opotovan$a, nalasak se postupno stavl$a na sa"an$ost i na čov$eka u o"nosu na
#oove, čov$ek "o#iva zonu svo$e inici$ative, $e"an vlastiti "$elokru otima vlasti #oova istavl$a a po" svo$u kontrolu i to čini uspostavom zakona ko$i ocrtava n$eove pravice, unutar
pro#lematizira$u ove i"eale vri$eme n$i'ovo raspa"an$a (ko" !s'ila i Ao+okla ti su i"eali u
punom cvatu i "ominaci$i)
- trae"i$e re+lektira$u aktualne "oa*a$e i zato $e va%no to se "oa*alo
- !uripi" $e ro*en 48?. . na Aalamini i to #a u vri$eme ka" se vo"ila o"lučna #itka ka" $e
sazrio kao trae", "o$movi vie nisu #ili tako %ivi, %ivio $e usaml$eničkim seoskim %ivotom,
ni$e su"$elovao u $avnosti, $avnom %ivotu, n$eova povučenost i izolaci$a očitu$e se u
n$eovim trae"i$ama, prvi uvo"i likove sel$aka u trae"i$u
- na$vie in+ormaci$a o traičarima nalazimo u >risto+anovim kome"i$ama "$e se oni
po$avl$u$u kao likovi, on im se rua
- >ten$ani su osnovali atički pomorski savez izme*u #itaka ko" aratona i Aalamine "a #i se
#ol$e o"uprli erzi$ancima, iz #laa$ne to saveza plaala se +lota, ali i o"r%avan$e trae"i$a
(stra' "a e se vratiti mitovi t$era >ten$ane "a posvete pa%n$u svetkovinama na ko$ima e se
izvo"iti trae"i$e), >r'ont $e #io selektor, na$ule"ni$i ra*anin ko$i $e imao čast oranizirati
trae"i$ske svečanosti ko$e su se o"r%avale tri puta o"in$e, a na$svečani$e su #ile u
o%u$ku/travn$u za ko$e #i pripreme počele ve u srpn$u pret'o"ne o"ine, >r'ont #i ana%irao
(platio) korea ko$i #ira 12 koreuta za kor iz ko$e se iz"va$a na$pri$e $e"an lumac (samo
mukarci, uvi$e nosili maske), a zatim "rui lumac, $e"nu ulou $e molo lumiti vielumaca $er su nosili maske i kostime, a isto $e tako $e"an lumac moao lumiti vie uloa,
pozornica $e imala kru%ni o#lik "a #i i' tolika masa l$u"i mola vi"$eti
- n$eove velike "rame ra"e se po aristotelovskim zakonima zapleta, nema "eus eD
mac'ina0 situaci$a (nema elemenata sluča$a), "ok romance pokazu$u potpuno "rukči$e
ustro$stvo; one su ustro$ene na vla"avini sluča$a, vrve "eus eD mac'ina0 r$een$ima, naputa
se klasični aristotelovski zaplet (2 tipa ar. zapleta slo%eni (peripeti$a ] prepoznavan$e) i
$e"nostavni (o#rat nasta$e #ez peripeti$e i prepoznavan$a), >ristotel prepozna$e i 3
konstruktivna elementa priče; prepoznavan$e, peripeti$u i pat'os)
Eato $e A'akespeare o"lučio pri kra$u %ivota posve "rukči$e ra"iti svo$e zaplete<
-ra"icionalni kritičari ka%u "a $e tome kriva starost , ali potkra$ ez"eseti' "olazi "o
prom$ene u recepci$i, u načinu razumi$evan$a opusa
- =ort'rop @re, u kn$izi @a#les o+ J"entit0 ( /riče o identitetu) nu"i novi kl$uč za
razumi$evan$e A'akespearea; u sre"ite stavl$a pitan$e i"entiteta, pokazu$e "a te romance
zaslu%u$u revalorizaci$u te "a #i sve A'akespearove "rame tre#alo čitati iz perspektive
romanci, naziva i' otetim romancama - A'akespeare i' otima iz proze "$e $e n$i'ovo
priro"no m$esto i prem$eta i' na scenu tako čini veliki korak, vri$eme u ko$em A'akespeare
stvara tre#a sale"ati na "rui način; kriza i"entiteta tre#ala #i #iti osnova oko ko$e se kree
A'akespeareov opus ra"i se vlastiti nesiurni i"entitet svi$et kao pozornica0
- 'e 'irlii o+ time0 (kolo sree, vrtul$ak/zvrk vremena po$am se po$avl$u$e u kome"i$i
=a tri kral$a0) $e način na ko$i se "o%ivl$ava povi$est u A'akespearovo ičaeno vri$eme
#u"ui "a prolost vie ne poma%e u razumi$evan$u #u"unosti, sa"an$ost $e pro%etaALGK>!, 'irom vremena, nepre"vi"l$ivou, a mi se ne mo%emo oteti iz to sluča$a, iz te
ire, ne posto$e sta#ilne vri$e"nosti, sve su vri$e"nosti "vo$#ene i mou se izraziti kao la%ne,
sve $e čitano iz "vostruko kl$uča moue o#rata, o#rat, "vostrukost posta$e kl$uč
sv$etonazora, iz ove perspektive posta$u $asni$e #ro$ne J&H! HJ!KJ> (J am not 'at J
am; =ot'in t'at is so, is so; 'at t'at is, is.0) kao to su o#rati u značen$u ri$eči, sklonost
para"oksima, "vosmislicana i vre"novan$e likova po tome ko$i $e pronicl$ivi$i u
prepoznavan$u ti' "voznačnosti, $asni$a posta$u i #ro$na preruavan$a, 'erma+ro"itizam("vospolnost), preruavan$e muki' likova u %enske i o#ratno
- ako se mora$u neprestano "okazivati, moral i čast posta$u neizv$esne, pro#lematične
kateori$e, mnoe kateori$e st$ecan$a i"entiteta suočava$u se s mounou neusp$e'a ta$
moment $e prisutan u A'akespeareovim "$elima (pro#lem uspore"i l$u#av b moral i čast)
5Winters tale6 *5Bims#a &ri'a6+
- (ne priča$ mi zimske priče, ne #a$a$) - zimska priča $e način "a se pre%ivi, "a se 'la"no
raz"o#l$e pre%ivi mora a se zari$ati pričama; one spaava$u, ali isto"o#no su i opasnost,
zavo"e - katastro+ičnost za#lu"a ko$e su moue u novim mo"elima l$u#avi; sicili$anski kral$
Leont optu%u$e supruu 5ermionu za prel$u# s ostom, čekim kral$em oliksenom, muka
ops$e"nutost spozna$om vo"i u patoloku l$u#omoru s ko#nim posl$e"icama
- vri$eme kao kor perio" o" 1: o"ina
-kl$učni "oa*a$ otkivan$e er"itino pravo i"entiteta samo $e prepričan
- stereoskopska optika uvi$ek upuu$e na sli$epu p$eu ko$u ne mo%emo kontrolirati - "a mi
mo%"a čita$ui "ruoa ne upisu$emo u n$ea se#e<
- stereoskopsko sniman$e "rui' likova $e ono na to su oni upueni. alvolio kao %rtva
o#mane $e ilustraci$a rizika o" promaa$a u prepoznavan$u simptoma; on polu"i, l$u#av mu
ni$e ostvarena
- stereoskopska optika "olazi "o izra%a$a i u trae"i$ama, ne samo u romancama npr.
1amlet prizor VmiolovkeW (3. čin, 2. prizor)
- nakon to se "u' o#$avl$u$e 5amletu i ka%e mu "a u#i$e strica, on z"va$a, "a #i iskuao tu
situaci$u uzima lumce ko$i situaci$u u#o$stva n$eova oca (prizor trovan$a) lume pre"
lau"i$em - 5amlet e a promatrati za to vri$eme, no 5amlet $e tako*er pre"met promatran$a, n$ea le"a I+eli$in otac oloni$e $er se ču"no ponaa, kral$ i oloni$e različito
tumače 5amletovo lu"o ponaan$e oloni$e "r%i "a $e to z#o l$u#avi, a kral$ "r%i "a e
- u1:. st. učestali su prooni v$etica, ezorcizam - uo#iča$eno u A'akespeareovo "o#a.
Kralj ear *8H=>+
rizor JN, : Fuke o+ &louc'ester - sli$ep $e i oča$an - $e"na vrsta ops$e"nutosti, !"ar -
n$eov sin - preruen u "emonski ops$e"nuto pros$aka
- !"ar pru%a ruku pomonicu svom ocu "a se oslo#o"i ops$e"nutnosti oča$em z#o u#itka
sina, otac se ve %eli #aciti s "u#oke litice u ponor, !"ar a vo"i "o ru#a ponora0 (vara a)
i opisu$e mu kako izle"a ponor, opis ponora priziva stan$e vrtolavice, vo$vo"a se oprata o"ovoa ko$i a $e vo"io (ne zna "a mu $e to sin) i zakoraču$e, pa"a na scenu to se mo%e
nazvati nasilnim ezorcizmom $er a !"ar %eli oslo#o"iti o" "emona, o" oča$a, sa"a mu
!"ar mora o#$asniti kako to "a $e ostao %iv; napravi $e"an korak i pretvara se "a $e neki
prolaznik ko$i se zatekao na "nu ponora i ka%e skočio si, oslo#o"io si se svo "emona, eno
a ore na ru#u ponora0 (s olemim očima, tisuu nosova i ovnovskim roovima); u#io si,
"akle, vraa um$esto samoa se#e i time se očistio.0, takva o#mana ura*ena u ezorcističke
rituale pokazu$e situaci$u ezorcizma u to vri$eme, ezorcizam u to vri$eme posta$e sporan, a1:?4. $e ukinut i za#ran$en
- A'akespeare se u ustro$avan$u ovo prizora slu%i priručnikom Aamuela 5arsnetta Vraktat o
preputan$e vlasti kerima "ovo"i "o krize i"entiteta u "rutvu, to on"a "ovo"i "o trae"i$e;
ka" politika svo$ autoritet "ove"e u pitan$e, oni ko$i #i tre#ali preuzeti autoritet nisu to u
stan$u učiniti, tako se potkopava$u temel$i "rutva, kazalite $e tu "a pročisti o" takvi'
stra'ova "o ko$i' vo"i politizaci$a relii$ski' ovlasti
- Atep'en &reen#latt ovori o sekularizaci$i "rutva u to "o#a; politika preuzima svu
na"le%nost, ral$ Lear0 se otvara prizorom o"rican$a o" vlasti (pre"a$e svo$e ovlasti kerima
ko$e se $ame oko nasl$e"stva) i tematizira rasulo "o ko$ea "olazi ka"a centar vlasti a#"icira
- prikaz lančani' posl$e"ica a#"ikaci$e politikom $e zavla"ala opa vlast i"eoloi$e nema
sre"in$e perspektive $er su svi promatrani
Otelo
-prim$er It'ello (sel+-+as'ione") i ao (improvisational sel+)
S #eskonačno prelaman$e perspektiva; ao upravl$a Itelom ko$i $e ops$e"nut v$erom; ao se
uvlači u sistem v$ere i tako upravl$a Itelom ne silom, kao pan$olski konkvista"ori u
Latinsko$ >merici ko$i su proučili mitove "omoro"aca či$i su preci očekivali "olazak mitski'
#ia s mora pa su se pravili "a su to oni (ovo $e prim$er eksploataci$e)
- A'akespeare $e poput aa improvisational self u%ivl$ava se u svo$e likove i mo%e se
pre#acivati iz $e"noa u "ruoa, iz $e"no svi$eta u "rui
- kazalite $e u +unkci$i ezorcista slu%i politici čisto srca
- Atearti, vla"ari !nleske, vr'ovni promatrači sve stavl$a$u u svo$u +unkci$u - i oni su
improvisational self
- to $e poetika kuture renesansno vremena
C@AN?.SKI KASI?IBA/
- kn$i%evnost po prvi puta "o#iva izniman "rutveni ule", ustanovl$u$e se instituci$a autora,
kn$i%evne pu#like, nakla"e su vee, vei #ro$ interesenata, $avl$a$u se posre"nici izme*uautora ("$ela) i pu#like; kritičari, skretničari kn$i%evno ukusa, perio"ika
pri$e r.)( >leksan"rovim osva$an$ima o#zor se rčko svi$eta iri, a rčka se kultura mi$ea i
pro%ima s ostalima (asimilira teko povezive kulture, rčka mitoloi$a presta$e #iti okvir svi'
kultura svi$eta)
) osamostal$u$u se retorika, astronomi$a..., mitoloi$a i +ilozo+i$a presta$u #iti nositel$ice
kulture; te trans+ormaci$e "ovo"e "o nesiurnosti nema krovni' instituci$a kulture (roman
ira na nesiurnost po$e"inca, %anr $e usaml$eno po$e"inca u tu*em svi$etu)
- nasta$u #ukolička (pastirska) lirika (omouu$e povratak priro"i iz kaosa novonastalo
svi$eta) te rčki l$u#avni roman kič %anr (utočite sree u nesretnom svi$etu; proirio se
'orizont svi$eta, o#u'vaa sve kontinente, ezotične kra$eve; stvarni, eora+ski utvr"ivi
lokaliteti)
- kn$i%evnost u#i ut$eca$ na $avnu s+eru i seli se u s+eru oputan$a i razono"e, ut$e'e (cv$eta i
pastorala), na$nev$ero$atni$e zo"e t$era$u l$u#avnike "a se suoče s preprekama n$i'ove
l$u#avi, romance ima ra'lu, epizo"ičnu strukturu nizan$a epizo"a ko$e ne uspostavl$a$uloičku vezu i slo#o"no se mou "o"avati i o"uzimati, vri$eme sto$i iza n$i', #ez o#zira na
silne "oa*a$e prozno vri$eme
- rčki l$u#avni roman (zlatno mu $e "o#a 2. i 3. st. n. e.) crpi iz
- izvre se svi$et, nu"i se "ruači$i pole" na svi$et o" onoa visoke kulture, likovi pre"stavl$a$u različite +ilozo+ske pozici$e, ali se ni$e"na o" n$i' ne pre"stavl$a kao va%ea, sve
se na kra$u osporava$u
- teko $e pronai konačni okvir ovoa "$ela Ha#elais nastupa po" karnevalskom maskom
- komunikaci$a s prizemnim, pučkim i svako"nevnim konstitutivne "imenzi$e evropsko
romana
- kao kontrapunkt vitekom po$avl$u$e se u "ruo$ polovici 1:.st. l!&e"#i ili &i#ars#i roman( prvi poznati prim$er; Lazarillo "e ormes0 nepoznato autora, $avl$a se kontrapunkt vitezu
lik neotesanca, klate%i iz niski' "rutveni' slo$eva, vrsta nasl$e"nika antaonista mitsko
$unaka, ka" a preuzme pikarski roman, on u#i mračnu, ko#nu "imenzi$u i "o#iva paro"ičnu,
rotesknu "imenzi$u, to $e mu"rost o"oz"o; oni' l$u"i, puka ko$i ne mou sli$e"iti visoke
i"eale, prisil$en $e na prilao"#u (slua $e mnoi' ospo"ara) različitim prilikama (po'otnik,
pro%"rl$ivac...), ovakav lupe% mo%e "o%iv$eti i preo#raz#u i ova o"o$na "imenzi$a $e sastavni
"io pikarsko romana (on ima o"o$no- razvo$nu "imenzi$u)
- kao pikari se poneka" po$avl$u$u i %ene i to ve u Opan$olsko$, a kasni$e ko" Fe+oa (oll
@lan"ers0, 69;;.)
- pikaro uvi$ek priča sam svo$u priču, za razliku o" viteza, sklon $e izvrtan$u, zao#ila%en$u
istine, priča kako vara, la%e razne ospo"are pa $e pitan$e ne la%e li mo%"a i nas, ne prekra$a li,
stilizira svo$u priču; to u $e"nom aspektu liava v$ero"osto$nosti, a ona se opet očitu$e u tome
to $e to priča iz %ivota, svako"nevnice, o"oz"o
- na pres$ecitu "vi$e tra"ici$e (sre"n$ov$ekovni viteki roman / lupeki (pikarski) roman ]
pastoralno-sentimentalni roman u ko$o$ $e tra"ici$i ervantes ve #io napisao &alate$u0)
zat$eče se na početku 17. st. Don P!ijote, temel$ni antaonizam $e ona$ izme*u F i Aanc'a
anze, t$. viteko i lupeko romana, $o $e stvar uslo%n$ena $er $e F pasionirani čitatel$
(tematizira$u se učinci literature preko lika ta"a velika novost, kasni$e Aten"'al, @lau#ert)
tra"ici$e viteko romana ko$a a $e "ovela "o lu"ila - tu se tematizira pou#ni ut$eca$
viteko romana; čitan$e romana ni$e ne"u%na aktivnost, ali ne #ilo ko$i' romana neo
viteki' t$. oni' ko$i su potpuno pre"ani izmil$an$u pa u#e "o"ir sa stvarnou, F
pokuava tematizirati ranicu +ikci$e i istine u samom si%eu; u proslovu se oslovl$ava "okoni
čitatel$ - čitan$e $e ta"a #ila "okona aktivnost za elitu, ali "okolica $e vri$eme rekuperaci$e,
razmil$an$a o %ivotu, "io $e %ivota, ali za elitne slo$eve, iz iste te "okolice Fon ui$ote $e
otiao u lu"ilo; ironično a"resiran$e čitatel$ se "ovo"i u vezu sa sre"in$im likom i "ovo"i u
vezu stvarno i +ikcionalno, ervantes ka%e "a samo prenosi zapis i 'istori$ski "okument i tu se
opet relativizira ranica istine i +ikci$e, na početku "ruo "i$ela Fon ui$ote susreeAamsona arasca ko$i mu ka%e "a $e čitao o n$emu u romanu ko$i $e neki kranin preveo s
arapsko - ervantes pretvara se#e u +ikcionalni lik (istovremeno 1. svezak prolaava
v$ero"osto$nim, ali i izmil$enim $er o n$emu ovore 2 +iktivna lika; 2 reistra
- pro#lematika unutar romana $e nemounost priče "a "o*e "o istine - viestruko pripovi$e"an$e, razne verzi$e; van$ski o"nos autora i nas posta$e temom unutar romana,
zal$u#l$enost/trezvenost, i"eali/stvarnost - u romanu se prepleu 2 reistra; ne mo%e se o"rei
ni F-a ni Aanc'a anse, "va se reistra ne mou o"vo$iti $e"an o" "ruoa
- kl$učni roman evropske povi$esti, +ikci$a se ne o"#acu$e, ona $e nu%an "io; potre#no $e $e"an
reistar u#la%avati "ruim
- čitatel$ mora uspostaviti re+leksivni o"mak prema onome o čemu čita (presta$e vri$e"iti
ovi$est $e učitel$ica %ivota.0, i"eali viteko romana ne va%e u stvarnom %ivotu)
- pastoralno-sentimentalni reistar ulazi u F0 preko umetnuti' priča, npr. susretom
planinsko viteza (povukao se u pokoru $er $e pri$atel$u oteo "$evo$ku) ko$i priča F priču
ko$a a $ako zanima $er #i i on 'tio u isposnitvo (sluan$e priče ov"$e ni$e lieno vlastito
interesa), spori se s n$im oko tumačen$a neko viteko romana (nerazmrsivo prepletan$e vie
reistara u romanu tematiziran pro#lem ko$i imamo mi kao čitatel$i romana)
- prepisao a $e o" 5. Beneneli; neo#ično "a roman otkriva svo$u +iktivnost
- 1:14. izaao $e la%ni "rui "io romana; autor se sakrio iza pseu"onima >lonso @ernan"ez "e
>vellane"a, stvarno autorstvo "o "anas ni$e utvr*eno, na$čee se pripisu$e Lope "e Nei i
n$eovim sl$e"#enicima
- F0 $e iz"an u sre"ini otovo "va stol$ea "uačko, plo"no i prepoznatl$ivo raz"o#l$a
pan$olske likovne i kn$i%evne um$etnosti ko$i nazivamo Elatnim vi$ekom (Ailo "e Iro0); početak mu $e raz"o#l$e zrelo 'umanizma i renesanse (1:.st.), a kra$ smrt "ramsko autora
al"erona "e la Barce 1:81., "anas se ervantesa smatra na$#ol$im "ramskim piscem pri$e
) 4!et raktat o romanu0, 1:7?.; upozorava na opasnost sli$epo v$erovan$a u izmil$ene
priče, 5uet smatra "a se roman tre#a ravnati s #asnom, tu se ve razliku$u ove ten"enci$e i
uočava novi tren"; okretan$e sv$e%ini sa"r%a$a, novine, preten"ira se na aktualnost
>=>LJE> L> @I=>J=!IN! VITJ B>A=!W
- veliku popularnost pri$e 5uetovo traktata "o#ile su #asne (La @ontaine) ko$e su postavl$ale
pitan$e romana (#asna uspostavl$a vezu sa stvarnou, re+erira na stvarni svi$et kroz
+ikcionalnu priču), one su pre"stavl$ale putokaz za romanesknu praksu
- Vo #asneW ni$e klasična #asna; o#$an$ava u čemu se sasto$i ta$na #asne, n$ezina $e
zaokupl$enost moralna i ona pru%a čitatel$u "otica$ sa stvarnim %ivotom, @. posveu$e to "$elo
osp. "e Barillonu, am#asa"oru !nleske - sav$etu$e "iplomatu "a se poslu%i lukavou
#asnopisca ("o"voravan$e pu#lici uman$u$ui samo se#e pokazu$e u čemu se sasto$i
lukavost ovorničko umi$ea)
- u #asni uspore*u$e o"nos 5erkula i 5i"re sa Lu$om 14. i !uropom, 5erkul $e 5i"ri rezao
lave, ali stalno su izrastale nove pa se opasnost o#navl$ala, na sav$et koči$aa, 5erkul $e
namazao vrat smolom i tako svla"ao 5i"ru - analoi$a i Lu$u tre#a Vkoči$aW (pomo neko
"ruo) "a savla"a nevol$u
- isti ta$ o"nos mo%emo uspostaviti i ko" osp. "e Barillona či$a su 5i"ra poslovi ko$i a
o"vraa$u o" tričari$a (čitan$e "$eč$i' #asni), ali i ko" Femostena či$a $e 5i"ra atensko
mnotvo, za samo La @ontainea 5i"ra $e "vorska pu#lika ko$u mora "o#iti svo$im #asnama
- #asna $e oru*e uro%eni', slu%i za iz#avl$en$e iz te situaci$e, prikazu$e strateko umi$ee
po"ila%en$a pu#lici kako #i u priči prepoznala svo$u %ivotnu istinu, a "a ne trpi sankci$e za tu
spozna$u (čitatel$ $e s $e"ne strane ukl$učen u priču, preozna$e se u n$o$, ali $e i iskl$učen, pa ne
trpi sankci$e za spozna$u)
- 5uet te'niku #asne preporuča romanu istovremena ana%iranost i iskl$učenost- #asna $e i"ealni o"o$ni instrument; sa"r%i poruku, o"a$a se i $unak i čitatel$, oni mora$u
- priča preten"ira na istinitost, roman se otvara autorskim iskazom (okvirna pripovi$est sečesto stvara auto#iora+skim iskazom autora, on "očarava svo$u situaci$u iz ko$e se enerira
okvir za priču ko$a e se slo%iti u romanu)
- autor "olazi u izravan "otica$ s #u"uim protaonistima svo$e priče; lik (vitez) $e su"ionik
priče i priča svo$u priču autoru ko$i $e on"a prenosi nama, autor $e "o#ročinitel$ ("a$e vitezu 4
zlatnika, $o 2 "a$e polici$i ko$a a prati "a s n$ime li$epo postupa$u)
- viestruko uokviravan$e vitez priča priču autoru, a autor nama
- u o"nosu na romanesknu tra"ici$u na ko$u se na"ovezu$e anon Lescaut $e 'i#ri" psi'oloko-analitičko i lupeko-pikarsko romana; komponiran$e $e ra'lo, epizo"ično kao u
pikarskom romanu, epizo"e su relativno samostalne, ne proizlaze nu%no $e"na iz "rue, ali
ono to i' spa$a, to uki"a ra'lost $est razvo$ karaktera ko$i se pro"u#l$u$u i razvi$a$u; vitez se
razvi$a iz karaktera u lupe%a, n$eov pa" $e van$ski, on pa"a na "rutveno "no, osramoen, #ez
novaca i i"entiteta, anon Lescaut počin$e kao "$evo$ka ni%e stale%a, nepoznato pori$ekla i
zavrava kao prostitutka ko$a se srami svo m$esta; "o%ivl$ava$u $e kao previe +inu "a #i
tamo pripa"ala, anon Lescaut se izvlači iz sumn$ivo "rutveno statusa i preo#raa se u
karakter (unutarn$a prom$ena)
- epizo"e su samostalne; ono to i' spa$a $e razvo$ karaktera (anon napre"u$e prema
karakteru, a vitez z#o l$u#avi čini neprav"e i ni$e i' u stan$u kontrolirati)
- ko" anon uope nema unutran$i' "o%ivl$avan$a; n$ezin se karakter o#liku$e iz n$eni'
postupaka, ona ne ovori o se#i, n$enu priču priča vitez ko$i $e zasli$epl$en l$u#avl$u prema
n$o$ i o"#i$a priznati prevrtl$ivost n$ezina karaktera, ona mu izmiče, n$ezin karakter vi"imo
'la"no proračunata (g &il Blas) i cil$no usm$erena, o"#i$a pokazati pravo lice
- ona "i$aloizira
1. kao pripov$e"ač sa svo$im "o%ivl$a$nim $a s likom sa svo$om prolou
2. "i$aloizira i kao pripov$e"ač s čitatel$em, stalno se o"va$a o" se#e permanentan ovor s
o"stupnicom (Ba'tin) te se stvara "o$am promil$ene pri$etvornosti, ona %eli stilizirati svo$
%ivot za čitatel$a (z#o "vostruko "i$aloa uvo"i se "iskurz); "vo$nost n$ezino karaktera
onemouava čitatel$u "a o"re"i v$ero"osto$nost i autentičnost priče
- ovome se postavl$a i okvir autor prezentira ovu pripovi$est kao na*eni "okument, on a $e
samo "ot$erao, prilao"io romanesknom okviru; čitatel$ se os$ea kao moua %rtva
"vostruko patvoren$a, onoa oll @lan"ers i onoa autora, "ruo postupka nema pa čitatel$
pokuava o"vo$iti ono to $e autentično
- ne otkriva svo$e ime; ono $e poznato u spisima u =eateu
Daniel Defoe$ Ho#inson rusoe0 (1719- 1721; tri sveska, samo 1. $e sačuvan)- roman $e "o#io konkurenci$u tiska pa mora autentizirati svo$u priču; Fe+oe se stoa (la%no)
zaklin$e "a $e Ho#inson rusoe stvarna oso#a i "a $e priča istinita - utemel$u$e novi %anr
la$na autobiografija, istinito $e ono to Fe+oa spa$a s rusoom; on se#e zapravo prepozna$e u
Ho#insonu (Fe+oe u 3. svesku Gsre" lon"onske vreve i u%ve os$eam se izolirani$im o"
Ho#insona0); i on %ivi u izolaci$i u Lon"onu skriva$ui se o" v$erovnika, o#o$ica kreu u
avanture (Ho#inson $e pao u ropstvo ko" usara, po#$eao im $e u Brazil, trovao ro#l$em,
"o%ivio #ro"olom i tako zavrio na otoku, nakon to se vratio u !uropu za"r%ao $e otok kaokoloni$u) , Fe+oe $e ra"io puno mukotrpni' poslova "a #i se izvukao iz "uova iz prolosti
pitan$e priro"nost povi$esti, pokazu$e "a $e prolost ovisna o #u"unosti
- "rua polovica 18.st. "ovo"i "o $o vee kompleksnosti situaci$u pripovi$e"an$a, "i$alo
izme*u "iskursa i priče, situaci$e pripovi$e"an$a i pripovi$e"ano
aFrence Sterne ristram A'an"0 (1769.-17:7.)
- roman +rustrirana pripovi$e"an$a, neto se stalno isprečava razvi$an$u priče, +rustrirani činstvaran$a ristrama A'an"a lika/pripov$e"ača romana; %eli rekonstruirati čin vlastito
stvaran$a "a #i počeo pričati o svom %ivotu
- paralelna $e ra"n$a stvaran$a ristrama A'an"a kao i stvaran$a priče o stvaran$u ristrama
A'an"a - o#a stvaran$a se na kra$u iz$alove, osu$eivan$e čina stvaran$a prati ristrana na
svakom koraku
- situaci$a +rustrirano pripov$e"an$a, uskla*ivan$e vremena stvaran$a priče i vremena %ivota
konstantno se iz$alovl$u$e priča uvi$ek kasni za %ivotom ko$i $e 3:6 puta #r%i i promau$e a,iz$alovl$u$e se
- ac_ues +atalist0 - o"nos slue i ospo"ara, . - pikaro, ali vrlo "o#ro o#razovan (čitao $e
Apinozu i "Q5oll#ac'ova tumačen$a Apinoze); supero#razovani slua ko$i svome ospo"arutumači Apinozu o#razu$e/oa$a a, tumači mu Apinozin postulat o Vslo#o"i kao nu%nostiW -
-- isto"o#no evocira$u neke priče; +ikcionalni likovi intervenira$u u "i$alo, "vi$e su razine
"i$aloa (slua-ospo"ar, +ikcionalni likovi), "ok trei "i$alo vo"i pripov$e"ač s čitatel$em,
tumačei mu epizo"e, u 2. "i$elu romana pripov$e"ač prizna$e čitatel$u "a nastavak romana
ovisi o čitatel$u - presi$ecan$e i pro%iman$e razina
- 18.st. kl$učno $e za su"#inu, povi$est romana (u polemici $e s malim pripov$e"nim %anrovimate s 'istoriora+i$om), to $e stol$ee ka"a nasta$e ra*ansko "rutvo, "olazi "o "rutvene
$e nu%na, a pitan$e $e 'oemo li to priznati ili ne, roman to prizna$e, a 'istoriora+i$a ne pa
roman tim priznan$em posta$e v$ero"osto$ni$i
- "rua polovica 18. st.; izra"n$a o"o$no romana (prosv$etitel$stvo i"eal prosv$etitel$stva
$e ra*anin svi$eta; o"va$an$e o" prolosti, usm$eravan$e prema #u"unosti; mo"el tra%i put u
romanu, roman posta$e v$e%#alite)
- ova polemika 'istoriora+i$a/roman "olazi u prvi plan s @o!ssea!ovim !mileom0, 17:4. -
- uv$etno a mo%emo nazvati romanom, a Housseau ka%e "a $e to ili
a) o"o$ni traktat ili
#) utopi$a (u "u'u latonove "r%ave - utopi$ska pro$ekci$a $e"no "rutva ko$a se
ne ra"i na stvarnosti; kako #i o"o$ tre#ao izle"ati u i"ealnim uv$etima)
- u povi$esti +rancuske kn$i%evnosti !mile0 se preskače, spomin$e se =ova !loiza0,
Jspovi$esti0, !mile0 $e #io silno ut$eca$an u 18.st. te $e proizveo ci$elu tra"ici$u o"o$no
romana pona$pri$e izvozom u =$emačku, u !mileu0 se u sklopu romaneskno teksta, usklopu razovora pitomca i učitel$a pro#lematizira 'istoriora+i$a t$. kritizira $e se
- i !mile se izla%e l$u#avi, ali Ao+ia $e utopistička oso#a (potpuno altruistična)
- roman malim pripov$e"nim %anrovima, ko$i "ominira$u pret'o"nim raz"o#l$ima, priovara
pre"avan$e +ikci$i, +antazi$i #ez pretenzi$e na istinitost, se#e postavl$a u me"i$alnu pozici$u -
ne laati "a smo potpuno istiniti, ali ne o"re*u$u se neke m$ere istinitosti
- pro#lematizira se moment pripovi$e"an$a, ne isputa se iz 'orizonta, ova situaci$a ostavl$a
3) oni ko$i povezu$u te 2 "imenzi$e (mou se na#ro$ati na prste $e"ne ruke)
- u%ivatel$i; neutralizira$u o"nos prema autoru i "ruim čitatel$ima, usre"otočeni na likove,
uče se na iskustvu lika, na"moni su liku (vi"e neto to on ne vi"i) to omouu$e u%ivan$e
- prosu"itel$i smatra$u "a $e +iksaci$a za likove pou#na $er autor ni$e va%an, tekst ni$e va%an,
to $e u%ivan$e u os$ea$u slo#o"e ko$a $e kratkotra$na, privi"na i "o"i$el$ena, %eli se
stan"ar"izirati ukus (Favi" 5ume I+ t'e stan"ar" o+ taste0, 1769., Jmmanuel ant ritikamoi su*en$a0, 179?.), 5ume prizna$e pravo na različitost ukusa, ali to ne poriče potre#u na
antropoloka os priro"a X mo"erna (sentimentalno "o#a) X estetička +aza
^
posli$emo"erna
- antika i "$etin$stvo su naivno "o#a, p$esnici ta"a p$eva$u naivno $er ne os$ea$u "a $e p$esma
neto nepriro"no, &oet'e i Ac'iller os$ea$u "a $e tako te im ne preosta$e nita "ruo osim
sentimentalnosti, Ac'iller ka%e "a #i se p$esnici tre#ali vratiti naivnosti, ali novoj reflektiranoj
naivnosti, ko$u naziva idealnost , povi$est se za Ac'illera "akle kree napri$e", ali tako "a se
zapravo utopi$ski vraa natra, estetička +aza $e re+lektirani povratak u priro"u, ko$a naivnost
po"i%e na viu, um$etničku razinu
- sentimentalno i naivno "o#iva i tipoloko značen$e
povi$esno
tipoloko
naivno (kao priro"no p$esnitvo) sentimentalno (kao re+leksivno
p$esnitvo)naivno (kao antičko p$esnitvo) 5omer (naivan p$esnik) !uripi" (sentimentalni
p$esnik antike)sentimentalno (kao mo"erno
p$esnitvo)
&oet'e, A'akespearea (naivni
p$esnici mo"erne)
Ac'iller (sentimentalni
p$esnik mo"erne)
- roman se u 18. st. nalazi na pe"aoko$ sceni; s $e"ne strane raspravl$a se o tom
kn$i%evnom %anru kao o"o$nom sre"stvu, a s "rue strane o"o$ se tematizira u samom
romanu
- ovo se mi$en$a u 19. st. Bašto odgojni roman nije više mogao $ariti i paliti?
Stenhal$ 5?rveno i crno6 *8938;+
- prvi roman ko$i se smatra realističnim romanom, ra"n$a u neposre"no$ prolosti- netipičan roman za svo$e "o#a - suvremenici a ne razumi$u i o"#acu$u, Aten"'al a
nam$en$u$e pu#lici ko$a e "oi tek stol$ee kasni$e; #rie romantičarski na#o$, stil $e su' i
lien emotivni' konotaci$a, precizan, on i"e na vrstu minus postupka; o"uziman$a em+atične
romantičarske rečenice, o"u"ara čak i o" realističko romana
- "a #i se razum$elo zato potkopava paradigmu odgojnog romana mo%emo početi o"
naslova; polarizaci$a - razvi$eni i naza"ni, aristokraci$a i puk, o"o$ni roman ra"i se na
'omoeno$ populaci$i, pri'vaenim za$e"ničkim vri$e"nostima, preutnom sporazumu u"rutvu oko toa za to tre#a mla"o čov$eka o"a$ati, ve u 2. svesku &oet'eovo
- su"#ina ovo romana; ni$e moao #iti pročitan u svo$e "o#a za"a$e pro#leme i kasni$e (Aorel
potpuno okrenut prema #u"unosti; na tome počiva struktura romana)
- roman 19. st. a+irmira novi tip pro#lema preko svo lavno $unaka; nalazi se u procesu
stalno samoo#likovan$a, tra%i i"entitet, "istancira se o" ono ko$i mu $e za"an ro*en$em,
potraa za pravim i"entitetom $e am0ivalentna% s $e"ne strane mora se zata$iti vlastito
po"ri$etlo "a #i se "olo "o novo i"entiteta, ali to se po"ri$etlo stalno vraa (u vi"u more,
os$ea$a krivn$e...), svi ko" uliena os$ea$u "iskrepanci$u on $e "ečko sa sela, iz provinci$e,
ali ima neto plemiko u n$eovom "r%an$u i to prim$eu$u i "rui likovi, markiza Hhnal prikazu$e a kao ču"ovite, on sam se#e prolaava ču"ovitem i tu se lomi n$eova su"#ina
?harles Dic#ens
- enleska kn$i%evnost viktori$ansko "o#a u punom $eku
sve u se#e naziva Ba'tin samosvijest sve$der , lik opovrne poneka" ono to pripov$e"ač ka%e
o n$emu
- teoretičar Linačev ka%e "a se Fosto$evski$ev pripov$e"ač stavl$a u neposre"nu #lizinu
likova, "a $e zara%en n$i'ovim a+ektima i stan$ima, nema o"maka
- Ba'tin tvr"i "a mi ne vi"imo van$tinu Fosto$evski$evo $unaka, neo a čujemo;
"o%ivl$avamo preko n$eova ovora, ono to likovi iznose kao istinu, iznose u neko$ roznici i
zanosu pa $e pre"met prikazivan$a uvjerenje da je to što lik govori istina, Fosto$evski istra%u$e
o"re"nice ko$ima se likovi u"al$ava$u o" van$ski' atri#uta pa pose%e za avanturističkim
zapletom, "$e su likovi prikazani samo u svom "$elovan$u, a ne preko soci$alni' o"re"nica,
uvi$ek su u kriznim, ru#nim %ivotnim situaci$ama ko$e iz čov$eka izvlače ono ru#no i pomiču
se iz $e"ne takve situaci$e u "ruu (avanturistički zaplet )
- pokazu$e "a $e čov$ek uvi$ek u nastanku i "a sve #itno u n$eovu %ivotu tek pre"sto$i
o"a*a istinu o l$u"ima u #u"unost
- pluralnost o#$ektne stvarnosti ostavl$a traa u svako$ svi$esti pa $e svi$est suko# različiti'
lasova, čov$ek $e "ecentriran, o"vo$en o" se#e, svo$om svi$eu neprestano o"ovara nazamil$ene priovore "rui' svi$esti, pokuava se oranizirati tako "a te "rue svi$esti
pre"u'itri
- Ba'tin to naziva ri$eč s o"stupnicom, po" navo"nicima0; likovi ne sto$e iza ri$eči ko$e
izovara$u (ski"an$e o"ovornosti), svaka $e ri$eč poli+onična, "volasna, "i$aloka ri$eč,
čitatel$ ne zna kome "a pripie o"ovornost za te ri$eči la#irintni univerzum "rui' romana
Fosto$evsko
- >nn Ban+iel" na"ovezu$e se na Ba'tinove teze; romani Fosto$evsko romani su s praznimsre"item perspektive, sam autor zauzima to prazno sre"ite, iz suko#a perspektiva moramo
priče ni$e istina, $er $e nema, neo pri"o#iti sluatel$a i uputiti a "a sam i"e tra%iti istinu,
urtz na arloa prenosi o#vezu "a traa "al$e; smisao pripovi$e"an$a $e u "o#ivan$u
pov$eren$a; smisao priče $e izvan n$e, u onima ko$ima se ona o#raa; Lor" im0 započin$e
epita+om o$e uv$eren$e #eskonačno "o#iva onoa časa ka"a postane uv$eren$e "rue
oso#e.0
- arlo o" urtza preuzima elokvenci$u, r$ečitost
- urtz; zapravo 'i#ri"na oso#a; nacionalno neo"re*en, različite in+ormaci$e o pro+esi$i
(laz#enik, slikar, mornar, političar populističko tipa), iznimne elokventne moi, las $e
instrument manipulaci$e, priču temel$i na izazivan$u +ascinaci$e ko" sluatel$a, nepouz"an; sveto preuzima i arlo (la%e arlol$evo$ zaručnici, a čitav %ivot tra%io istinu)
- pro#lem $e sličan; arlo pripovi$e"a o imu, o"nos s imom $e "rukči$i o" onoa s
urtzom, urtz $e cil$ potrae ko$i izmiče kontroli i na"zoru, im $e mla"i #ro"ski časnik
ko$e arlo često susree, im $e "o%ivio stravičnu epizo"u na početku svo$e časničke
kari$ere i ona a $e o#il$e%ila za ci$eli %ivot, arlo se ponaa očinski prema n$emu, onra"
pripov$e"ač stalno ironizira arlovl$evu sklonost prema imu, arlo ima silnu %el$u
sa%iv$eti se s imom i preni$eti ta$ lik svo$im sluatel$ima, u imu vi"i početak svo$e kari$ere;
sve one iluzi$e, na"e ko$e $e on imao na početku svo$e kari$ere ut$elovl$ene su u imu, im sa
svo$im visokim etosom, moralom s $e"ne strane, a s u%asom stravične epizo"e na početku
kari$ere s "rue strane (napustio $e #ro" ko$i $e tonuo, ali ni$e potonuo - kao časnik $e prekrio
ko"eks časti i ponaan$a), nakon te epizo"e skrio se o" svi$eta, a arlo a tra%i i nasto$i
pro#iti omotač ko$i se stvara oko l$u"i izvana putem tračeva, pre"rasu"a, lasina, sailorEs
@arnova...
- iskrenom simpati$om i suuti arlo pokuava "opri$eti "o imove kr'ke "ue, tra%i se, ne
ono vi"l$ivo o" lika, neo ono to $e ispo" povrine privi"a, ka" arlo konačno "o*e u
situaci$u "a se suoči s imovim licem, ono ponovno izmiče u mnotvu s$ena...
- na$vie to priča mo%e postii $est "a stekne pov$eren$e "rue "ue (uvuče "ruo u priču), a
ne "a #u"e istinita $er tko mo$e potvrditi istinitost?, im pokuava stei arloovo
pov$eren$e, a arlo nae pov$eren$e, arlo pokuava u'vatiti ima u mre%u priče,
osv$etl$ava$ui sve n$eove strane %eli a zapos$esti
- priča izlazi iz se#e prema van, zapos$e"a se ona$ kome se priča, a ne pokuava se potvr"iti
istinitost priče
- romantični roman; u#i vri$e"nost istinitosti, temel$na ra"n$a romana čin pripovi$e"an$a,
potraa $e neusp$ela, roman ne "otiče stvarnost, zato se okree iz interesa prema stvarnosti, prema a"resatu, +ikci$a $e izmil$ena, u#i vri$e"nost istinitosti ko$a se mo%e iz#oriti za
a"resata; nalasak $e na per+ormaci$sko$ "imenzi$i romana
James /ichel ?oet-ee$ 5Coe6 (198:.) 7 Faniel Fe(+oe) Ho#inson rusoe0
- =o#elovac, pie na enleskom, $u%noa+rički #$elački pisac, 11 slu%#eni' $ezika, so+isticiran,
učen i kompleksan unatoč privi"u $e"nostavnosti, eminentno postmo"ernistički pisac; ro"io se
u ape onu 194?.- ( foe - nepri$atel$, protivnik, suparnik)
- HoDana (3.) se zove Ausan t$. oetzee preuzima "i$elove iz HoDane u svom romanu; preko
Ausan uvo"e se Ho#inson i HoDana $er Ausan ima pikarsku prolost, a HoDana $e pikarica ko$a
ni$e ma$činski usm$erena, neo tru$e svo$im ti$elom "a #i "ola "o kapitala i on"a a ulo%ila
u svo$ "rutveni status, u"ala se..., n$ezina prolost vraa se u o#liku keri, ona u potrazi za
keri oka$ava svo$u prolost i pokuava se vratiti ma$činskom usm$eren$u, potraa se
iz$alovl$u$e i na putu kui "o%ivl$ava #ro"olom te zavrava na Ho#insonovom otoku, na ta$
otok "olaze posli$e n$e Ho#inson i etko
- "rui "io romana ("nevnik A. B.) opet $e u prvom licu, po" navo"nicima; to su n$eni
"nevnički zapisi, Ho#inson se raz#oli i Ausan a stavl$a na #ro" te se s n$im i etkom vraa u
!nlesku, ali Ho#inson umire, ona osta$e sama s etkom, vraa$u se u !nlesku, ka"a $e "ola
u !nlesku, Ausan pokuava pronai nekoa kome e pov$eriti svo$u priču i sačuvati $e za
povi$est nekoa tko e +at'er 'er stor0 (#iti otac n$eno$ priči), "a #i svo$o$ %ensko$ priči
mola osiurati ezistenci$u, leitimirati $e kao povi$est, ona mora nai mukarca; ova
okrenutost "ruome, ovisnost o "ruome $e loika ko$a potpuno izvre Ho#insonovu loiku;
muku, eocentričnu, ko$a sve i svakoa po"vrava svome cil$u, Ausan se mo%e realiziratisamo po"čin$avan$em se#e "ruome, a ne po"čin$avan$em "ruoa, ova$ Ausanin moment
očitu$e se u svim n$ezinim "$elima (okrenuta $e svo$o$ keri, @oeu, etku, Ho#inzonu, stavl$a
se u +unkci$u pomoi "ruome, ovisi o "ruome...) to $e +eminističko su#vertiran$e tipične
muke kapitalističke loike, tako*er i preispitivan$e %enske pikarice ko$a se ov"$e pokuava
vratiti ma$činskom naonu
- roman ima 4 "i$ela prva "va "i$ela su u prvom licu s navo"nicima, trei "io $e prvo lice #ez
navo"nika (opet ne znamo tko ovori - Ausan ili @oe), "$elatnici su etko, Ausan, sam @oe,
Ausanina ki ko$a se vraa u !nlesku traati za svo$om ma$kom (sama Ausan ko$o$ se ova
$avl$a i pre"stavl$a ima ne"oumica oko n$ene i"enti+ikaci$e)
- Ausan ka%e keri You are +at'er-#orn.0; otac $u $e izmanipulirao, utisnuo $o$ tlapn$u "a $o$
$e Ausan otac, ta$ otac na ko$e Ausan misli $e sam @oe, ona $e uv$erena "a $o$ on po"mee
ker, ka"a mu priča svo$u priču, Ausan stra'u$e "a e on n$ezinu priču krivotvoriti, "a e
izvrnuti %ensko $unaka u muko i izlaati $o svata, @oe (3. "io @oeova perspektiva,
1.lice) smatra "a otočna epizo"a ne zaslu%u$e priču, on n$o$ pre"la%e "rukči$u priču
1. u#itak keri
2. potraa za n$ome
3. o"usta$an$e o" potrae, pustolovina na otoku
4. ki preuzima potrau
6. spa$an$e keri s ma$kom
- ona zato v$eru$e "a se on %eli po#rinuti "a se n$eova priča ostvari u %ivotu, on $e, "akle, (ta$
@oe t$. Fe+oe) sklon manipulaci$i, patvoren$u, krivotvoren$u, u poza"ini $e n$ezin pokua$ "a
o"o$i etka, koloni$alno kapitalistički o"nos Ho#inson @ri"a preispitu$e se u o"nosu
Ausan etko (oetze unosi 3. zaplet; o"nos Ausan i etka); ona ka%e "a, ako %elimo neto
saznati o etku, moramo mu omouiti "a ovori vlastitim lasom, ali etku su ičupali $ezik
trovci ro#l$em "a #i a lake pro"ali on, "akle, teko mo%e ovoriti o se#i; Ausan a mora
navesti na "rui način iskazivan$a se#e pisanje, to $e tipičan postmo"ernistički pro#lem; "a
#ismo nekome omouili n$eov las, moramo mu utisnuti pismo, svo$ me"i$, lekci$e su
mukotrpne $er etko o" svi' slova usva$a samo "va 5 i I $er i' mo%e proizvesti #ez
$ezika, on ne#ro$eno puta ispisu$e slovo o, a ka" Ausan pokuava pole"ati to $e napisao, sve
#rie čuvan$e svo unutran$e prostora o" kolonizatorske kuri$e
- četvrti "io (pripov$e"ač0 - oetze) (opet) ne"oumice oko toa kome las pripa"a #u"ui
"a $e Ausan umrla, mo%e pripa"ati +rapiranom čitatel$u ili samom oetzeeu, "$elatnici su sam
oetze (imainarna instanca) i etko; imainarno stapan$e u zavretku romana; stapan$eautora i lika (slično kao u Bi$elom 'otelu0 Fonal"a ic'ela 'omasa nakon u%asa pokol$a
Mi"ova roman zavrava utopi$skom pro$ekci$om su%ivota l$u"i svi' kultura, rasa... izvan
prostora i vremena), ka"a u*e u roman kao pripov$e"ač, oetzee se vezu$e uz "va otvorena
%arita; +eminističko i postkoloni$alno;
1. +eminističko preispisivan$e maskuline zapa"ne kulture mita ko$i se ra"i na se#ičnom
po$e"incu, preispisu$e se %enskim %ivotom o"rican$a, pre"anosti "ruome
2. preispisivan$e iz etkove perspektive, koloni$alno Fruo ko$em $e ičupan $ezik, jalas uvi$ek mu $e +iltriran kroz nae +iltre, čak i ka"a se napuste postkoloni$alni o"nosi,
pozici$om, ona sama mora privre*ivati za %ivot; tri su moua zaniman$a pratil$a,
uvernanta i prostitutka, slo#o"a u prolosti rezultira su%enosti iz#ora u sa"an$osti
- likovi nema$u "e+iniranu %ivotnu putan$u - po$avl$u$u se novi iz#ori, na početku $e klasični
svezna$ui pripov$e"ač, 3. lice (pripov$e"ač ulazi u soci$alnu analizu polo%a$a %ene i
viktori$ansko morala) - "o 13. polavl$a (nali o#rat; pripov$e"ač ulazi na scenu z#ivan$a
(t$elesno ulazi u svi$et romana) i pretvara se u metapripov$e"ača, ni$e vie $asna ranica
izme*u prolosti i sa"an$osti, koriste se epira+i iz znanstveni' "$ela, mnoo +usnota, pripov$e"ač se pretvara u znanstvenika ko$i proučava viktori$ansko "o#a)
- "vanaesto polavl$e zavrava s pitan$em %ko je Sara!?, a trinaesto polavl$e počin$e s =e
znam. pripov$e"ač prizna$e svo$u nemo pre" likovima, tematizira se#e - uvo"i se#e kao lik
- ulazi me*u ostale likove, paro"ira se i izvre
- metanarativni umeci - pro#lematika suvremeno romana metapripov$e"ač, u klasičnom
viktori$anskom romanu na početku svako polavl$a $e epita+, ov"$e case-stud@, znanstveni
pristup istra%ivan$u to +enomena, počin$e po$ava +us-nota znanstveno tipa o oso#inamaviktori$ansko raz"o#l$a, o"va$a se postmo"ernistički reistar u o"nosu na viktori$anski
čitatel$ica ko$a kn$ie čita s nam$erom "a i' račlani i svrsta u kateori$e, po$avl$u$e se ne-čitatel$ Jrnerio ko$i o"#i$a čitati #ilo to, u kontekstu različiti' o"nosa prema čitan$u n$eov $e
o"nos $e"an me*u mnoima, Lu"mila $e pre"met Kitatel$evo, a on n$ezino čitan$a, ona $e
superiorni$a (načitani$a) čitatel$ica, u o"nos izme*u ta "va lika uvlači se "imenzi$a patvor#e i
+alsi+ikata, svaki čitatel$ prilao*u$e čitan$e u ono u to pota$no %eli; +alsi+ikat $e tako sastavni
"io čitan$a, ta se scena +alsi+iciran$a uvlači u različite tipove čitan$a (ti'o, lasno, amatersko,
aka"emsko, iz"avačko...) preko lika !rnesta arane, prevo"itel$a
- lik Aeansa @lanner$a, pisca seri$sko tiva za masovno tr%ite; vo"i "nevnik u ko$em #il$e%isvo$u i"e$u "a napie roman sastavl$en o" sami' početaka ko$i se preki"a$u, ko$em e lavni