YOU ARE DOWNLOADING DOCUMENT

Please tick the box to continue:

Transcript
Page 1: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 1/85

fIDEJA SVJETSKE KNJIŽEVNOSTI

-autor koncepta - Johan Wolfgang von Goethe (18./19. st.); 1827.-1832. - u

različitim raspravama i člancima, u razovorima s !ckermanom.

- zlatno "o#a n$em. kn$i%. i kulture, &oet'e a o#il$e%ava- kl$učne prom$ene transformacija r!"tvenog !stroja - iz stratifikacijskog u funkcionalno

diferencirano društvo (stratifi#acijs#i r!"tveni !stroj$ o"nosi se na staleku 'i$erar'i$u

ko$a $e za"ana pori$eklom - stale% o"re*u$e i"entitet, nema vertikalne propusnosti

( kontakata me*u stale%ima; sve"ena $e na vrlo malu m$eru), pismenost i kn$i%evnost

na$prisutni$e su u viim slo$evima, a u "on$em su usmena kn$i%evnost, pučka kultura ko$a se

ne mi$ea s onom pismenom, elitnom.)

- to "rutveno ustro$stvo se "estrati+icira za vol$u vee propusnosti("rutvene cirkulaci$e) i zavol$u povezivan$a u"al$eni', a "ota" nepoznati' i nepovezani' "i$elova svi$eta

 - otvara$u se nepoznati 'orizonti #u"i se interes za "ruoa, iz o"nosa stra'a, o#rane za

vol$u poučavan$a, razumi$evan$a "ruo.

(proces raste kra$em 18.st. "i+erenci$aci$a "o#iva prevlast na" strati+ikaci$om), o"re*ene

zone l$u"sko "$elovan$a se osamostal$u$u i počin$u vlastiti %ivot.

- književnost u stratifikacijskom društvu/!stroj! nema a!tonomij!% sastavni je io

&oliti'#e( religijs#e ( r!"tvene svijesti% ona $e sement #ez autonomi$e, svaka vrsta ruen$a

moralni' i relii$ski' načela u kn$i%evnosti tretira se kao ne"opustiva

- no, kra$em 18. st. kn$i%evnost st$eče o"re*enu autonomi$u i počin$e naruavati te kriteri$e;

 prezentira moralno i relii$ski sumn$ive sa"r%a$e, (npr. amoralne likove), a ipak privlači

 pa%n$u čitatel$a ta vrsta osamostal$ivan$a $e prvi prim$er +unkcionalne "i+erenci$aci$e

) *! f!n#cionalnom r!"tvenom !stroj!+ ore,ene -one lj!s#og jelovanja ta#o,er

!svajaj! vlastita &ravila( npr. politika se vie ne nasto$i ponaati moralno, moral $e sputava -

 postavl$a svo$a pravila, moral se osamostal$u$e u o"nosu na relii$u; moralna pravila nisu vie

iskl$učivo relii$ska pravila

- ra"e se o"vo$ene krovne instance ko$e upravl$a$u l$u"skim %ivotom ulaze u o"nos

me*uso#ni' iskl$učivan$a, zone počin$u konkurirati $e"na "ruo$, me*uso#no se

 po"razumi$eva$u i iskl$uču$u, ali ni $e"na o" n$i' ni$e vie apsolutni ospo"ar l$u"sko %ivota

- čovjekov identitet ni$e vie za"an,  nema sm$ernica ovisno o m$estu u 'i$erar'i$i, one posta$u

 pre"metom interpretaci$e i preovaran$a - čov$ekov i"entitet posta$e pre"metom

 posre"ovan$a, oko n$ea se zapo"i$eva rasprava

1

Page 2: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 2/85

- za%ivl$ava ieja inivi!alnosti - ako l$u"ski i"entitet vie ni$e za"an, čov$ek se mora

i"enti+icirati kroz različite aspekte svo "$elovan$a, ni$e"an aspekt ne iscrpl$u$e sve u

l$u"skom %ivotu, čov$ek $e moralno, relii$sko i intelektualno #ie, prepozna$e se u različitim

"rutvenim uloama, ali to su sve samo uloe; n$eov i"entitet ne iscrpl$u$e se ni u $e"no$ o"

ti' uloa neo se o#liku$e u stalnom prem$etan$u iz $e"ne u "ruu.

- a nisam $a0 - mo$e pravo $a ni$e ni$e"no o" oni' $a ko$e preuzimam, ko$e su mo$a uloa -

c$elina ko$a osta$e uskraena $e in"ivi"uum, in"ivi"ualnost.

*IN)DIVID../ - neto ne"$el$ivo, neto to $a ne mou po"i$eliti s "ruima (uloa oca se

"i$eli s "ruima, #irača it"., a posto$i viak ko$i se ne "i$eli s "ruima) - ta$ viak ni$e

supstanca ko$a $e uvi$ek tu neo $e kvaliteta ko$a nasta$e kroz permanentno "i$el$en$e uloa s

"ruima, preostatak in"ivi"ualno $e proizvo" "i$el$en$a, posl$e"ica ono ko$e nisam usp$ela

 po"i$eliti

) 0alansiraj!1i ientitet ) upuen na prem$etan$e, ulazak u prostor "ruoa, nasto$an$e "a

upoznamo "ruoa (kn$i%evnost posta$e $e"an o" kl$učni' poliona za uspostavu ove vrste

i"entiteta)

- silovit uspon romana; posta$e kl$učni kn$i%evni %anr, čitan$e se omasovl$ava, (%ene - kl$učni

konzumenti kn$i%evni' "$ela), stvara se kn$i%evno tr%ite, rastu nakla"e, kn$i%evna "$ela

"opiru "o anonimni' recipi$enata ko$i su autorima nitko i nita0, "$ela i' "o'vaa$u u

n$i'ovo$ anonimnosti, "rutveno$, spolno$, etničko$... marinalnosti

 - kn$i%evnost o#u'vaa nove zone soci$alnosti, stvara se novi tip recepcije književnosti  -

nema vie kolektiva kn$i%. "$ela se čita$u u osami, privatnosti - otvara se prostor za etn$u

imainarnim kra$evima kn$i%evno "$ela - lektira posta$e polion imainarni' pro$ekci$a

čitatel$a u različite likove; pokusno i"enti+iciran$e čitatel$a, osposo#l$ava se za ono to a čeka

u %ivotu - ula%en$e u različite uloe, iskuavan$e, eksperimentiran$e #ez sankci$a (n$i' e

um$esto n$ea trpiti likovi

 - čitan$e $e polion za soci$alnu i"enti+ikaci$u, ono $e pomamno, narkotizirano, ispro#ava serefle#tirano !2ivljavanje% u%ivl$avan$e s o"makom, participant observer (promatrač koji

 sudjeluje) - istovremeno $e i sudionik (za iskustvo) i promatrač (za spoznaju).

- za &oet'ea $e i"e$a sv$etske kn$i%evnosti priro"na posl$e"ica ovi' prom$ena - gra,anin

svijeta nasta$e kao posl$e"ica ci$epan$a ovo lokalno i"entiteta, čitatel$ se oslo#a*a uski'

okvira za"ani' ro*en$em, komunikaci$a otvara nove sv$etove te čov$ek mora ulaziti u "ruoa

"a #i ra"io i"entitet (e"ini put "o se#e vo"i preko "ruoa0.)

 - ona$ tko ostane zatvoren u svo$u naci$u, kulturu i kn$i%evnost #it e iskl$učen iz procesai"enti+ikaci$e

2

Page 3: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 3/85

- na"ilaze se nacionalne ranice, suprotstavl$a se provinci$alizmu i nacionalno$ zatucanosti

ko$a na "ruoa pro$icira anatemu (iskl$učen$e, prezir), "emonizira "ruoa

- &oet'e zaovara ut$eca$ "rui' kultura na vlastitu kulturu; vlastita e opstati $e"ino ako

asimilira "rue kulture, protivi se stereotipima i konzervativizmu ko$i vla"a$u o tu*im

kulturama - pokazu$u na stra' o" n$i'

- moramo se suočiti s "uotra$nim, mukotrpnim procesom proučavan$a tu*i' kultura ko$e nisu

'omoene - u se#i ima$u raznolikosti, protur$eč$a, unutarn$u iz"i+erenciranost - kroz

 proučavan$e raznolikosti "opri$et e se "o onoa to tu kulturu u$e"in$u$e (proučavan$e mo%e

"ovesti "o uvi"a)

- ra*a se misao "a ona kultura i kn$i%evnost ko$a e na"rastati se#e mo%e su"$elovati u i"e$i

sv$etske kn$i%evnosti

- &oet'e inzistira na tome "a kn$i%evnost mora imati iroki 'orizont svo$i' interesa, ne smi$e

se oslan$ati samo na svo$u kulturu, ona ni$e neto nasli$e*eno, neo $e tre#a stvarati, iriti, "a

 #ismo upoznali se#e, moramo upoznati "ruoa, isto tako, raznolikost o#lika neke kulture

tre#a svesti na "u#insko poznavan$e, svaku kulturu pro%ima$u stereotipi ko$e tre#a raz#iti i

"u#inski spoznati kulturu $er emo n$ima po"lei

- &oet'e pravi 'i$erar'i$u um$etnika ovisno o tome "o ko$e su m$ere spremni ui u "ruoa

- ta klasi+ikaci$a uvelike "uu$e +enomenu "rastično ci$epan$a izme*u elitne i popularne

kulture, visoke i niske kulture.

- rastom romana poveava se količina trivi$alno tiva - po$avl$u$e se fenomen trivijalne

#nji2evnosti ) um$etnici se počin$u vre"novati po tome koliko su tra%eni na tr%itu, ona$ tko

se %eli zatititi o" trivi$alnosti mora nai način "a se otrne o" za't$eva mase za trivi$alnou

izai e iz stereotipa tako "a aktivno ulazi u "ruoa, stroo i minuciozno istinski um$etnik

"olazi se#i tek ka" se#e napusti, ka" iza*e iz stereotipa svo$e kulture za ko$u $e mislio "a su

n$eovo $a (mora izai iz se#e kako #i pronaao svo$u in"ivi"ualnost)

Goethe ra-li#!je 3 ti&a o&ona"anja stvarnosti$1.  jenostavno o&ona"anje stvarnosti

- na$ni%a vrsta um$etnosti (oni ko$i nema$u pravo na ime um$etnika), vi"e priro"u kako

 $e vi"e svi, oponaa$u ono to vi"e, a na povrini se ne mo%e "oi "o #iti, istina se

 povlači u "u#l$e s+ere (ono to se vi"i samo $e privi")

2. manira

- um$etnici ko$i su u stan$u po"ii neto na razinu um$etničko %anra; oponaa$u

 priro"u u skla"u s nekim um$. ritualiziranim zakonima iz tra"ici$e um$etnosti,

3

Page 4: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 4/85

u"al$ava$u se o" $e"nostavne stvarnosti, ali ne pru%a$u otpor maniri (um$etnik #i tre#ao

 pro#iti maniru vlastitim in"ivi"ualnim o#il$e%$ima)

3. stil

- um$etnici ko$i se uspi$eva$u ot'rvati maniri i ostvariti in"ivi"ualni stil, nailaze na

otpor sre"ine, ne u"ovol$ava$u za't$evima tr%ita, upuu$u izazov sre"ini; oni su

sv$etski um$etnici, liava$u se uv$etovanosti vlastitom kulturom, sposo#ni toliko

"u#oko pro"ri$eti u "ruu kulturu "a i' to izve"e iz vlastito stereotipa

ri$a"a ko$a prati ovu tri$a"u (tipoloi$a o#ra"e ra*e)

1. materijalna o0raa gra,e

2. mehani'#a o0raa gra,e

3. !hovna o0raa gra,e

Stvara li umjetnik nešto čega u prirodi nema tj. upisuje u nju ili samo otkriva ono što je tu, ali

 je jako duboko zapreteno?

- istinski um$etnik  za vol$u svo$e i"e$e kao "aleko cil$a naputa svo$u sa"an$ost,

iznev$eru$e zakone svo mil$ea, "rutva, otvara se prema nečemu "alekom,

neizv$esnom, riskantnom, naputa$ui siurnost - za to su spremni iznimno 'ra#ri

(tako &oet'e stvara "rutvo iza#rani' ko$i ima$u pravo su"$elovati u sv$etsko$

kn$i%evnosti), ova$ kozmopolitizam  i"e$a, pro$ekt za ko$u se &oet'e #orio sa svo$im

suvremenicima

- uočava "a +enomen masovne kulture postavl$a +enomen osamostal$ivan$a um$etnosti

um$etnik "okazu$e svo$u kakvou o"#i$an$em "a se po"re"i relii$skim, ekonomskim i

um$etničkim zakonima ("a$e prim$er tra"ici$e o"o$no romana roman se po"re*u$e

 prosv$etitel$sko$ i"e$i pe"aoki zakon kako o"a$ati mla"e l$u"e prim$er čitatel$u kako

o"a$ati se#e, 2. svezak il'eima eistera0 - n$eov o"nos prema prolosti se mi$en$a

 $unak vie ne vla"a so#om posta$e zaniml$ivi$i; "a #i privukla pozornost na se#e, um$etnost

se osamostal$u$e, mora se o"maknuti o" svi' za"anosti ko$e $e uv$etu$u)- mi "anas &oet'eovu i"e$u le"amo kao neto to $e "o%iv$elo svo$u aka"emsku

institucionalizaci$u, motrimo $e iz povi$esni' konzekvenci$a n$eno ostvaren$a

(e li ta ideja u znaku tolerancije, trpeljivosti prema drugome, priznavanja ravnopravnosti

drugoga ili je to oblik ili instrument eksploatacije drugoga (du!ovne eksploatacije,

uzurpacija tu"e kulture radi oboga#ivanja vlastite)?)

) 4erer( n$emački romantičar, &oet'eov pret'o"nik, o" 1874.-1891. o#$avl$ivao $e svo$u

raspravu 5Ieje -a filo-ofij! &ovijesti 'ovje'anstva6 o ko$o$ &oet'e ovori u na$l$epimtonovima, ona $e o"irala +ormativnu ulou u &oet'eovim i"e$ama

4

Page 5: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 5/85

1) romantičari su revi"irali prosv$etitel$sku i"e$u razvo$a čov$eka kroz povi$est; prola

raz"o#l$a ne mo%emo promatrati s poviene točke, neo uva%avati pri$e*ene etape kao

vri$e"ne, samostalne, kao to o"rastao čov$ek le"a na svo$e razvo$ne etape

2) prostor povi$esti posta$e pluralan, povi$est vie ni$e linearna, u n$o$ se otvara$u "rue

kulture; pore"#enost moramo uva%avati različite povi$esne "inamike "rui' kultura, a ne

 po"vravati i' nao$ "inamici razvo$a pa neke smatrati napre"ni$ima, a neke zaostali$ima...,

tre#a uva%avati speci+ičnosti in"i$ske, kineske... kulture, ali ne mo%e se porei "a $e europska

kultura na$napre"ni$a $er su na$poo"ni$e eora+ske, klimatske it". karakteristike omouile

na$#r%i razvo$, priznavan$e "ruo, ali istovremeno sm$etan$e "ruo u o"re*ene okvire $e

imanentno i"e$i kozmopolitizma

- e!ro&s#i 'ovje#  $e nositel$ $e"instva l$u"sko ro"a, ali $e"instva u raznolikosti - !uropa $e

ipak centar - rasno o#il$e%$e 5er"erove koncepci$e

- %el$a "a se raznolikost u$e"ini osta$e va%nom znača$kom sv$etske kn$i%evnosti - &oet'e %eli

"a se n$emačka kn$i%evnost okrene "ruim kn$i%evnostima "a #i im pokazala "a $e superiorna,

- u konceptu sv$etske kn$i%evnosti uvi$ek $e posto$ala ideja centralni! i rubni! knji$evnosti -

%ele se inauurirati vri$e"nosti ko$e na"ilaze okvire nacionalne kn$i%evnosti, ali suočava se s

&ro0lemom #riterija oa0ira (mora se o"lučiti to e ui u sv$etsku kn$i%evnost, a to nee,

 po ko$im kriteri$ima...)

%vori li masovna kultura i knji$evnost dio svjetske knji$evnosti ili je to samo elitna kultura? 

- &oet'e $e mil$en$a "a se um$etnici ne tre#a$u pokoriti naru"%#i masa, zala%e se za

autonomi$u um$etnosti, osamostal$ivan$e kn$i%evni' normi, inzistira na speci+ičnosti n$eni'

normi, um$etnik $e o#vezan poznavati i potivati speci+ičnosti kn$i%evni' vrsta, ra*a mora

u"ovol$iti ovo$ speci+ičnosti

- inzistira na stroosti i "osl$e"nosti u #avl$en$u "ruim, tre#a ustra$ati i ka" se "rui #uni

("u#oko i s razumi$evan$em pro"ri$eti u tu*u kulturu, potovati #oatstvo i &rot!rje'nost

tu*e kulture $er $e to $e"ini put "a upoznamo se#e)- na i"entitet ni$e za"an (sami se stvaramo), i"entitet kn$i%evni' vrsta ni$e za"an (svaki novi

roman pokuava izai iz svo %anra prema "ruim %anrovima- jeinstvo ! ra-noli#osti)

- ra"i se nova slika svi$eta; po$am balansiraju#eg identiteta (ni u $e"no$ ulozi ne

iscrpl$u$emo se "o kra$a, c$elinu nae i"entiteta - c$elina, $e"instvo $e stvaran rezultat, veza

me*u tim uloama)  jeinstvo ! ra-noli#osti (čitatel$i se prem$eta$u iz $e"no lika u "rui;

to $e pokretl$iva i"enti+ikaci$a, na i"entitet #alansira izlazi i vraa se,a mi smo zatieni u

 procesu čitan$a), masovna kultura i"enti+icira se u $e"no$ ulozi, iscrpl$u$e se u n$o$ "ok elitnakultura čuva $e"instvo; to $e vea raznolikost, to $e #oati$e $e"instvo

6

Page 6: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 6/85

) ieja &ore0e ili #om&aracije 7  za upoznati "ruoa tre#a koristiti pore"#u ili komparaci$u

- $e"instvo se tre#a uspostaviti uspore*ivan$em, kompariran$em, supostavl$an$em kultura "a #i

se uočile razlike, ali i "o"irne točke, sličnosti i iz toa izvukli zakl$učci (komparativna meto"a

 prela $e i u "rue znanosti; komparativna ramatika, komparativna anatomi$a)

- &ako se pristupilo svjetskoj knji$evnosti? 

- komparativnom meto"om suočavamo se s protur$eč$ima "ruo ("vostruka "istanca);

1) "istanciramo se o" "ruoa - uspore*u$emo a s "ruima

2) "istanciramo se o" se#e sami'

1) - ako usp$eno pro"iremo u unutran$i sklop "ruoa "olazimo "o $e"instva u raznolikosti,

"o univerzalno (plo" pro"ora u raznolikost "ruoa), ona$ um$etnik ko$i te%i pro"ri$eti u

"ruoa "a$e svom "$elu o#vezu$uu snau i tako sili pu#liku "a potu$e zakone um$etnosti(postavl$a elitističke za't$eve pre" pu#liku) &ako to mo$e biti svjetska knji$evnost ako #e joj

 za!tjevi biti tako strogi da #e joj publika biti jako mala? - $e"ino ovakvo inzistiran$e na

speci+ičnosti kn$i%evnosti oslo#o"it e $e i sačuvati n$enu samostalnost u o"nosu na moral,

relii$u, "rue znanosti..., to $e $e"ino to $o$ mo%e priskr#iti univerzalnu vri$e"nost, takvo

"$elo ne po"vrava se nekim speci+ičnim za't$evima ukusa (npr. n$emačkim neo se i"e "al$e

o" toa, izlazi se iz nacionalni' okvira i po"vrava nekim "ruim stan"ar"ima ukusa) "a #i a

moli potovati i oni ko$i ne ro#u$u ukusima pičeve sre"ine neo nekim "ruim, to čini "$elo

ne"ostupnim; te%n$a prema univerzalnosti i te%n$a prema ekskluzivnosti istovremeno (oce,

roust, a+ka...)

2) - u trenutku ka"a nasta$e i"e$a sv$etske kn$i%evnosti sa"an$ost se "o%ivl$ava kao &rag

novog o0a ($o nismo isti kao oni ko$i e "oi nakon nas, a vie nismo isti kao oni pri$e nas)

- zato stalno izlazimo iz se#e "a #i "oli "o se#e preko "ruoa

- ekskluzivaci$a (eliminira$u se kn$i%evna "$ela po principu racionalno, etičko, spolno

selektivno/"iskriminativno proučavan$e kn$i%evnosti); $e"na velika kultura potpuno se

o"si$eca kao ne"osto$na "a u*e u koncept sv$etske kn$i%evnosti masovna kn$i%evnost

(iskl$uču$u se i ru#ne kn$i%evnosti), istovremeno se o"vi$a omasovl$en$e čitatel$stva, masovna

kultura se iri preko ci$elo lo#usa

- ranicu izme*u masovne i elitne kulture teko $e povui, "anan$a masovna kultura često se

slu%i o#rascima ko$i su "o $učer #ili o#rasci elitne kulture, europska masovna kultura često se

ra"i o#rascima, s'emama, stereotipima visoke kulture neki' ori$entalni' kultura pa, ako $e

o#ezvri$e"imo, o#ezvre*u$emo visoku kulturu neko "ruo prostora

:

Page 7: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 7/85

i$elo po"ruč$e $e $ako %ivo $er se puno pro#lematizira, puno $e trzavica, ne"oumica pa se

time i puno #avi

- pro#lem "iskriminaci$e, pravi' kriteri$a (veina<)

- kultura i kn$i%evnost se me*uso#no uspore*u$u; &ore0eni na'in ra-mi"ljanja, početkom

19.st. razranao se u različitim s+erama %ivota (pore"#ena anatomi$a - urier, pore"#ena

+izioloi$a, pore"#ena ramatika, pore"#ena em#rioloi$a)

- pore"#a nas vo"i "a u raznolikosti svi$eta prepoznamo $e"instvo, ono to nas spa$a, ipak se

 po"razumi$eva neravnopravan o"nos izme*u onoa to se uspore*u$e (mora$u se uspostaviti

m$erilo i kriteri$i uspore"#e i pritom se uzima npr. kriteri$ za zapa"noeuropsku kulturu i po

n$o$ se m$eri sve ostalo) prisutna "iskriminaci$a "rue kulture, oni ko$i su inicirali

uspore*ivan$e #ili su nosioci napre"no "u'a, irili su 'orizonte spozna$e pa u to vri$eme nisu

moli #iti nazvani nosiocima "iskriminaci$e neo nosiocima l$u"sko $e"instva i $e"nakosti,

nakna"no se raza#rala preutna "iskriminaci$a

- sama i"e$a uspore*ivan$a kn$i%evnosti stekla $e aka"emske kori$ene kra$em 19. st.; "o#ila $e

razne nazive

&oet'e n$emački - 'eltliteratur 

1894.; prva povi$est sv$etske kn$i%evnosti u =$emačko$

anlo-američki kru - comparative literature (1962.), različiti princip o"

+rancuski - littrature gnrale (opa kn$i%evnost, 1936.)

tali$anski - storia universale (1933.)

- stavl$a$ui različite terminoloke oznake različite kulture ima$u različite pre"o"%#e, i"e$e; "o

"anas $e terminoloi$a neusulaena, "akle, posto$e nesulasice oko same i"e$e

) 89::; osnovana $e prva kate"ra za komparativnu kn$i%evnost u >merici, u treem "esetl$eu

2?. stol$ea "o#iva me*unaro"no priznat institucionalni statut; relativno nova "isciplina- u meto"oloi$i proučavan$a sv$etske kn$i%evnosti re+lektira$u se o"re*ene pretpostavke u

 proučavan$u nacionalne kn$i%evnosti, ovo,enje ! ve-! #nji2evnosti i nacije jest &lo

-relog 8:; stolje1a

- na$poznati$a povi$est nacionalne kn$i%evnosti; Geschichte er National <oesie er 

De!tschen0, Gervin!s, nasta$e 89=3;)89>8; u nekoliko svezaka; prvo sv$e"očanstvo

 povezivan$a i"e$e naci$e i i"e$e kn$i%evnosti, "ota"an$e povi$esti kn$i%evnosti nisu povezivale

ove "vi$e i"e$e, kn$i%evnost ni$e #ila me"i$ osv$eivan$a nacionalne svi$esti, "ota"an$e povi$esti kn$i%evnosti, pose#no u 18.st., ne tretira$u kn$i%evnost kao "isciplinu ko$a se razvi$a

7

Page 8: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 8/85

sama po se#i, ni$e estetički o#il$e%ena, o"re*u$e $e &ismenost pa samim time i elitnost(

o"liku$e ra*anina svi$eta za razliku o" lokalno oraničeno, #u"ui "a kn$i%evnost ni$e

estetički +enomen, ne razliku$e se o" +ilozo+i$e, 'istoriora+i$e... pa ona$ tko pie o

kn$i%evnosti namee $o$ apriorne s'eme $er ne prepozna$e n$enu različitost, estetičnost, tek s

19. stol$eem počin$e se razlikovati povi$est o" kn$i%evnosti te kn$i%evnost "o#iva kvalitetu

ko$a $o$ omouu$e "a se vezu$e uz naci$u; to $e kvaliteta nepre"vi"ivo vlastito razvo$a sa

svo$im pravilima, pisati povi$est kn$i%evnosti znači pratiti n$en imanentni razvo$, različite

etape kn$i%evnosti ne motre se vie o"vo$eno neo se pokuava$u povezati (us*icklung  -

o"vi$an$e, o"matan$e, razranavan$e), &ervinus se suočava s tekoama; kako svu tu

raznolikost po$ave svesti na $e"instvo - pokazu$e se ne"orastao tom za"atku, ne uspi$eva

 pokazati to $e to nacionalno $e"instveno u svim kn$i%evnim "$elima, $e"instvo mu izmiče,

n$eova $e povi$est konlomerat nepovezani' po$ava

) Wilhelm Scherer, 1883. vietomna povi$est kn$i%evnost, kao pozitivist pokuava

 primi$eniti priro"no-znanstvenu kauzalnost na kn$i%evnost, s poznatim pov$esničarom

tali$anske kn$i%evnosti @rancescom "e Aanctisom (19./2?. st.) inauurira raz"va$an$e

raz"o#l$a; perio"izaci$sku s'emu kroz ko$u se razvi$a nacionalna kn$i%evnost.

Ac'erer ellen- (valovi) i BlCtezeiten (raz"o#l$e procvata)

 prepozna$e 3 vala

- Ac'erer s $e"ne strane namee eometri$ski (um$etni) o#razac, a s "rue strane tvr"i "a

sli$e"i priro"an razvitak kn$i%evnosti, razliku$e nastanak, razvitak, vr'unac i pa"; eta&e ! val!

) (:??.-12??. u$e"in$en$e n$em. kn$i%., 12??.-18??. ekspanzi$a, 18??.- propa"an$e)- &ako u toj velikoj raznolikosti prona#i jedinstvo?

- "a #i se ustanovilo to $e nositelj jedinstva , mora se "oi "o in+rastrukture za "ovo*en$e

različiti' kultura po" za$e"nički nazivnik 

- parametri (pore"#ene kn$i%evnosti) su

1. .TJE?AJ

- neke kn$i%evnosti $e m$erilo n$ene va%nosti; koliko $e neka kn$i%evnost izala iz svo$i'

ranica i postavila mo"el u "ruim kn$i%evnostima, po tom ut$eca$u postavl$a$u se o"re*eni

8

Page 9: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 9/85

vr'unci sv$etske kn$i%evnosti (ispitu$e se npr. recepci$a pan$olsko #aroka, recepci$a

A'akespearea u D zeml$i...)

- pitan$e $e $e li ut$eca$ neko autora, prevo*en$e neko autora presu"na kvaliteta ili su to neke

"rue "imenzi$e ko$e nema$u veze s kvalitetom (ekonomsko #oatstvo, kolonizatorski

karakter, vei naro"i mou omouiti prevo*en$e svo$i' autora na neki $ezik #ez pri'vaan$a

"rui' autora u svo$u kn$i%evnost)

- neovisno o ut$eca$u počela se analizirati i sama;

2. KNJIŽEVNA V@IJEDNOST

- u različitim kulturama pravila ire su "rukči$a, ne posto$e apsolutne kulture i kn$i%evne

vri$e"nosti, svaka se u srazu s "ruim prostorom i kulturom mo%e potkopati

- na temel$u ti' kriteri$a pre"lo%ena $e;

1) zeml$opisna po"$ela korpusa sv$etske kn$i%evnosti na o"re*ena po"ne#l$a, prostore ko$i

ima$u vlastite zakone i proučava$u se samostalno

1. E>>F=> !GHI> J A>F

2. AH!F=> J JAIK=> !GHI>

3. F>L!J JAI 

4. >@HJ>

6. ILJ=!EJ>

...

- evi"entna $e vri$e"nosna 'i$erar'i$a (vie i ni%e zone interesa), i ova i"e$a $e "ola na u"ar

kritike $er se ni$e molo o"va$ati npr. prostor Eapa"ne !urope i Are"n$e !urope $er $e ut$eca$ i

kontakt iznimno intenzivan, nametan$e vri$e"nosti $e"ne kulture "ruo$

- zatim $e pre"lo%ena

2) povi$esna po"$ela

KNJIŽEVNI EONI- kn$i%evne epo'e ko$e e o#$e"initi sve nacionalne kn$i%evnosti $er su sve prole kroz te

epo'e, ali u različitim nacionalnim kn$i%evnostima epo'e se ne po$avl$u$u u isto vri$eme i

istim intenzitetom (npr. epo'a #aroka različito se imenu$e u različitim naci$ama; #arok,

manirizam, rokoko), neravnom$erni povi$esni razvitak opet "ovo"i "o "iskriminaci$e

- tekoe; epo'e se različito imenu$u u različitim naci$ama, mnoa "$ela nastala u vri$eme

 #aroka sa"r%e i o#il$e%$a pret'o"ne i sl$e"ee epo'e; često su 'i#ri"na; ne mou se po"re"iti

raz"o#l$u pa %anrovske, stilske i autorske o"re"nice "olaze u neskla" s epo'alnimo"re"nicama, tre#a o"re"iti znača$ke epo'e "a #i se one utvr"ile

9

Page 10: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 10/85

(teko $e po"vesti sve kn$i%evnosti po" iste epo'alne o"re"nice, teko $e inauurirati i"e$u

 $e"instveni' epo'a)

3. kriteri$ =JM!N=! &!=!H>J!/ =>H>O>J

@. ummer  (19?9.) @einlie"erun0 - ne "i$eli kn$i%evnost na epo'e neo na narata$e,

 pokrete, pravce &ako definirati knji$evni naraštaj, generaciju, što i! objedinjuje? rCmer;

o"re*u$e i' sv$etonazor, i"eoloi$a, navike, nao#raz#a, vri$e"nosti

- nasuprot pore"#eno$ opća književnost  traa za za$e"ničkim izvorom raznim nacionalnim

kn$i%evnostima ko$i se potom rana u različite o"v$etke, pre"lo%eni su izvori

1) IJ>

- otiv+orsc'un0; istra%ivan$e motiva uveo $e !rnst Ho#ert ?!rti!s E!ro&s#a

#nji2evnost i latins#o srenjovje#ovlje0 $e"na $e o" na$sna%ni$i' o#rana i"e$e sv$etske

kn$i%evnosti, svim europskim kn$i%evnostima za$e"nička $e sre"n$ov$ekovna latinska #atina, -

- kn$i%evni za$e"nički toposi pro%ima$u sve kn$i%evnosti - sa"r%a$ni toposi (za$e"nički motivi)

i strukturni toposi, npr;

lik staro mla"ia ili mla"o starca (pour seneD) za$e"nički $e mnoim europskim

kn$i%evnostima

ca&tatio 0enevolentiae- retorički postupak; pri"o#ivan$e tu*e naklonosti, ovornik

 po"ilazi sluatel$stvu "avan$em komplimenata te st$eče milost za ono u to i' %eli

uv$eriti (npr; mo$ l$upki tioče0)

- na ovu se nit se na"ovezao &ustav HenP 5ocke ko$i se #avi manirizmom (potkopava i"e$u

eona različita povi$esna raz"o#l$a, a sva maniristička, npr. azi$anizam, rokoko, na"realizam),

izvlači o#il$e%$a manirizma za$e"nička svim nacionalnim manirizmima;

(2) !=>LJ! ili sv$etonazor; o"re*enim kulturnim skupinama l$u"i pripisu$e se

za$e"nički mentalitet, nesv$esni sklop sklonosti, stavova, pre"rasu"a... ko$i se u nas nesv$esno

uklopl$ava %ivotom u o"re*eno$ kulturi, mi a ne mo%emo "ovesti u pitan$e neo samo oniizvan to mentaliteta, mo%e se povezati uz o"re*ene naci$e, kulture ili raz"o#l$a, npr.

aktivistički/pasivni mentalitet

(3) AJL J NHA! su tako*er moui za$e"nički nazivnici za o#$e"in$avan$e

AJL !ric' >uer#ac' uvo"i "va temel$na stila u europsko$ kn$i%evnosti ko$a se provlače

svekolikom zapa"nom kn$i%evnosti;

1) rčki (5omer)

2) $u"eokranski (AE)

1?

Page 11: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 11/85

NHA! npr. #a$ka, #asna;

a) monoeneza #a$ka nastala u o"re*enom raz"o#l$u u svim kn$i%evnostima

 #) polieneza #a$ka nastala u $e"no$ kn$i%evnosti pa se selila

BJBLJ>

- "ui niz stol$ea tretirana kao v$ersko i povi$esno "$elo

- nova vizura (Q:?./Q7?.- o". 2?.st. s kn$iama =ort'ropa @ra, on i Hiceur pokuava$u ukazati

na kn$i%evne vri$e"nosti u Bi#li$i; posl$e"n$i o#rat u recepci$i Bi#li$e); počela se motriti kao

kn$i%evni tekst o#raa se pozornost na kn$i%evne aspekte #i#li$ski' tekstova; struktura

sastavnica, %anrovska o#il$e%$a, pripov$e"na struktura

- "anas le"amo Bi#li$u kao z#irku, skupinu raznoro"ni' tekstova

1) $er im $e različito po"ri$etlo, "ataci$a (o#likovala se ti$ekom 1? stol$ea

2) $er se ra"i o puno različiti' %anrova ko$i su neka" +unkcionirali na različiti način o"

onoa na ko$i +unkcionira$u "anas (nomi, poslovice, mitovi, #a$ke...)

3) različiti su autori i pu#lika ko$o$ se o#raa

4) mo%e se čitati kao povi$esni "okument (sv$e"očanstvo o vremenu i okolnostima u

ko$ima $e nastala), relii$ski "okument (Aveta kn$ia) i kn$i%evni "okument

(>LJA!A različiti' stilova, te'nika kompozici$e...)

- "anas se Bi#li$a ne le"a vie 'omoena kn$ia ("o sa"a se u procesu kanonizaci$e ilo u

sm$eru "oki"an$a ti' raznolikosti)

- "va su sm$era u 'omoenizaci$i Bi#li$e (tumačen$a, razumi$evan$a)

1. <AT@ISTIKA EGBEGEBA *T./AENJE+

- tumačen$e iz pera crkveni' otaca o" kasne antike naovamo

- slu%#eno se utemel$u$e sa sv. >uustinom (364.- 43?.) t$. na pri$elazu iz četvrto u peto

stol$ee (potkra$ 4. st., u vri$eme rimsko cara eo"ozi$a kranstvo posta$e slu%#ena relii$a,

"o ta"a $e #ila apokri+na r.); on $e razvio te'nike tumačen$a ko$ima $e "oki"ao protur$eč$e

izme*u #i#li$ske "oktrine i #i#li$sko teksta tre#alo $e sve to u tekstu Bi#li$e pru%a otpor

"oktrini protumačiti tako "a #u"e u skla"u s "oktrinom

 - polemike me*u crkvenim nositel$ima (patristička ezeeza nasta$e u vri$eme veliki'

 povi$esni' previran$a) - >uustinovo tumačen$e o#il$e%eno $e polemikom sa suparnicima,

nasto$an$em "a se slu%#ena crkvena "oktrina izra"i u suprotnosti sa svime to $e uro%ava;

o#il$e%ava $e proces samoo#rane

11

Page 12: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 12/85

- svi pokua$i uskla*ivan$a "ovo"e "o novi' suko#a i to pokree kotač patrističke ezeeze -

 proces paralelan s institucionalizaci$om crkve.

- >uustin pokuava ukloniti neskla"nosti unutar #i#li$sko teksta - mora protumačiti tekst

Ataro zav$eta iz perspektive =ovo zav$eta; po"u"arnost ni$e potpuna i ona se mora stvoriti

t$. o#likovati (tre#a ostvariti sulasnost "oslovne i prenesene razine)

- preispisivan$e AE - Bo vie ni$e zakono"avac (zapovi$e"), neo "a$e o#ean$a - es'atoloko

o#ean$e iskupl$en$a, otkupl$en$a, o#ean$e okrenuto #u"unosti

- patristička ezeeza ra"i s otovim tekstom, zavrenim #anons#im tekstom, ne i"e k

 prom$eni teksta neo prom$eni razumi$evan$a teksta.

- loičke neskla"nosti (=oa ni$e moao %ivotin$e na'raniti travom i vokama $er neke

 $e"nostavno nisu $ele- po patrističko$ ezeezi to $e reka), preskakan$e m$esta ko$a su

nepotre#na za "oktrinu, tumačen$e pro+ani', sv$etovni' ra"n$i tako "a se stope s "oktrinom

(pran$e Jsusovi' nou)

- te'nike patrističke ezeeze su se so+isticirale u o"nosu na >uustina, stvorila se o"re*ena

'ermeneutika, umi$ee komentiran$a teksta ko$a $e u sre"n$em vi$eku razvila "oktrinu o četiri

tumačen$a Bi#li$e (4 razine smisla)

1.5JAIHJAI (FIALIN=I) E=>K!=!

(temel$no značen$e; vezano uz "al$nu prolost)

2.>L!&IHJAI (JILIOI) E=>K!=! (vezu$e se uz #li%u prolost) apstr.

3.IH>L=I (FG5IN=I) E=>K!=! (vezu$e se uz sa"an$ost) "u'ovna

4.>=>&I&JAI E=>K!=! (#u"unost) značen$a

- svaki sement Bi#li$e, a i Bi#li$a u c$elini mo%e se po"vrnuti četverostrukom tumačen$u

(npr. Fante, psalam 114

 &ad iza"e +zrael iz gipta (a izlazi s o$si$em) + ku#a akovljeva iz naroda barbarskog 

 udeja mu posta svetište

  +zrael kraljevstvo njegovo

Fanteovo tumačen$e

1) o$si$e pre"vo"i naro" u izlasku iz !ipta

2) ristovo iskupl$en$e čov$eka- aleori$sko značen$e, sm$eta značen$e u prolost3) I#raen$e renika o#asuto Bo%$om milou - vezano $e za sa"an$ost svakoa o" nas

12

Page 13: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 13/85

4) relazak svete "ue iz ropstva pokvarenosti u slo#o"u v$ečne slave - vezano $e za

 #u"unost.)

- tumač napre"u$e "ok ne postine skla" "oktrine i teksta.

- 17. st. (stol$ee skepse, empirizma) - prve kritike ovakvo tumačen$a iz pera %i"ovsko

+ilozo+a Apinoze; 1:7?. izlazi n$eov %eološko-politički traktat u ko$em se kritički o"nosi na

"ota"an$u koncepci$u Bi#li$e; po"vrava $e vrsti prosv$etl$u$ue kritike; inauurira se novi

 pristup kasni$e nazvan

 

2. CIOOKA EGBEGEBA

- #u"ui "a $e Bi#li$a kn$ia za o#ično čov$eka, ni$e okrenuta istini (za n$u se zanima$u samo

iznimni l$u"i, elita; "iskurs istine pov$erava +ilozo+i$i), neo se slu%i "iskursom v$ere ko$i

mora pri"o#iti, +ascinirati, impresionirati a"resate, cil$ $e postizan$e po#o%nosti i v$ere

- aspekt istine i v$ere su "va stupn$a, ne znači "a istine u Bi#li$i uope nema, neo moramo

istra%ivati #i#li$ski tekst s o#zirom na n$eov kontekst, a ne s o#zirom na nau reliioznu

istinu, perspektivu

- smisao; rezultat +iloloke ezeeze, ne n$ezino polazite, +iloloka ezeeza istra%u$e

ramatičke, %anrovske, stilske strukture... cil$ $e "opri$eti "o značen$a teksta, a ne n$eove

istine (kao ko" patrističke ezeeze)

- nasto$ala $e iz Bi#li$e čitati povi$esne traove, Bi#li$a se s'vaa kao skup naputaka o

okolnostima u ko$ima su tekstovi nastali, a ne sa"r%a$a o ko$ima ovore zakl$uču$e se "a $e

 #i#li$ski tekst "okument o previran$ima u vremenu u ko$em su tekstovi nasta$ali - o" 13.st pr.

rista; ta"a12 noma"ski' plemena nastan$u$e anaRn (ezopotami$a) te "olazi "o sraza "va

tipa kulture, patri$ar'alne; noma"ske, ratničke i matri$ar'alne; s$e"ilačke, u tom $e srazu "olo

"o kon+likta izme*u "va tipa #oa ($e"no#o%ačko i mnoo#o%ačko) Bo ratnički,

 patri$ar'alni- >5N! i Bo matri$ar'alni- !LI5J (milostivi$i), oko 1???. ustanovl$ava se

"r%ava Jzrael, utemel$u$e $e 932. Oaul ko$i Jzrael o"va$a o" u"e$e ($u), Jzrael tra$e "o 722.,u"e$a "u%e. 68:. =a#uko"onozor rui 'ram u eruzalemu i o"vo"i Jzraelce u ropstvo, 637.

o#navl$a se 'ram i Jzraelci se vraa$u, oko 4??. "olazi "o kanonizaci$e Ataro zav$eta, "o#iva

"anan$i o#lik, ::. eruzalem pa"a po" Himl$ane ("ruo razaran$e 'rama), uki"a se ime u"e$a

i uvo"i alestina svi ti po"aci plo" su +iloloke analize

- +iloloka analiza ima 6 izvora iz ko$i' su izve"eni po$e"ini #i#li$ski tekstovi

1. laički izvori o"ra%ava$u %ivot noma"sko, patri$ar'alno "rutva ko$e nastan$u$e matri$ar'

2. elo'istički izvori #oovi lokalni' kultova matri$ar'alno %ivl$a otpor noma"ima,centralnom #ou noma"a

13

Page 14: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 14/85

Page 15: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 15/85

- 3 različite upora#e $ezika

1. !A=JK>/5J!HI&LJ@A> !EJK=> GIH>B>

2. 5J!H>A>/AN!T!=JT>/L>I=IA> !EJK=> GIH>B>

3. IJA=> !EJK=> GIH>B>

- na$stari$i tekstovi nastali su na 'e#re$skom i arame$skom, ali na$vei "io sačuvan $e u

rčkom pri$evo"u septuainti nastalom u 4. st. pr. rista. 72 prevo"ioca prevelo $e Bi#li$u

na rčki po" patronatom aleksan"ri$ske #i#lioteke, pri$evo" $e naručio tolome$. Ne ko"

 prvo prevo*en$a "olo $e "o prvo temel$ito preispisivan$a Bi#li$e iz 2 razloa

1) 'e#re$ski $ezik "rukči$e $e ustro$en neo rčki ko$i $e postiao vii sintaktički stupan$

razvo$a, 'e#re$ski $ezik o"liku$e se siromanim leksikom pa se značen$sko raslo$avan$e

 posti%e kontekstualiziran$em ri$eči, to znači "a $e"na ri$eč posti%e različita značen$a

stavl$an$em u različiti kontekst - !A=JK> ili 5J!HI&LJ@A> GIH>B>

!EJ>; slova sa slikovnim o#il$e%$ima ('i$eroli+; vea ikonička vri$e"nost o" nai'

slova) upuu$u na c$elovite sklopove stvarnosti, o"nosa unutar svi$eta, a ne na

 po$e"ine o"vo$ene po$ave, upuu$u na +iuraci$u nečea, sa"r%e "$elatne sklopove,

interakci$ske scenari$e ($ezik ne posto$i sam po se#i, neo u interakci$skim

sklopovima), o"ra%ava$u "u' $ezika vezan uz mai$sku kulturu ($ezik kletvi, izreka,

zaonetki ko$ima se "$elu$e), $ezika $e instrument "$elovan$a na svi$et ne prikazu$e

 posto$ee +enomene, ve i' stvara, potiče (J reče Bo... i #i S Hi$eč stvara svi$et,

Ba'tin - prvo#itna sveznačna ri$eč), ova "imenzi$a, nomičnost, učinkovitost ri$eči

karakteristična $e za usmenu kulturu ko$u potisku$e pismenost

- prevo*en$e za"a$e velike pro#leme z#o sveznačnosti ri$eči i z#o "ominaci$e

laola, a ne imenica, laol uspostavl$a značen$ske o"nose, laoli stvara$u "$elatne

sklopove oko ko$i' se oranizira$u ri$eči (imperativ se oslan$a na l.), laol $e u

staro'e#re$skom lien o"re*eni' oso#ina; ne pozna$e prezent neo se samo per+ektom

i +uturom stvara napetost, svaki laol stvara !A5>ILIOJ LG t$. povezu$e prolost i #u"unost premou$ui sa"an$ost kao neva%nu, pasiv i aktiv ima$u

me*ustupn$evan$e, a ne o"vo$enu ezistenci$u, stra'ovita $e +leksi#ilnost laola ko$i

tvori mnotvo različiti' o"nosa izme*u su#$ekta i o#$ekta, spa$a$u u se#i misao $ezik

  pokret, prevo"itel$i se mora$u o"lučiti u plutan$u, raziranosti značen$a kako "a

 preve"u $er $e rčki puno konkretni$i, u 'e#re$skom $e"na ri$eč istovremeno ima vrlo

konkretno i vrlo apstraktno značen$e; HG>5 $e istovremeno v$etar i "u' pa ka"a se

 prevo"i na rčki ova se "imenzi$a ne mo%e sačuvati, tre#a se o"lučiti samo za $e"noznačen$e, 'e#re$ski ne pozna$e 'ipotaksu; slo%enu rečeničnu strukturu; nema zavisni'

16

Page 16: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 16/85

rečenica, nema loičko o"nosa, loičko proizla%en$a $e"ne rečenice iz "rue, ne

mo%e se razviti arumentaci$a, +unkcionira parataktički; slaan$e $e"ne rečenice za

"ruom #ez loičke veze Jsav, Jon, Jm, - J0 omouu$e preslaivan$e

- p$esnički $ezik mora se u rčkom pri$evo"u pretvoriti u 5J!H>AJ/AN!T!=JTJ

!EJ (usmena kultura #iva potisnuta o" pisane) pa $e prevo*en$e nu%no tumačen$e

(ura"iti o"re*eno $e"no značen$e "$e su moua "va it".), sam čin prevo*en$a ni$e

o#vezan v$ernosti pre"loka, prevo*en$e $e vrsta prep$evan$a, čin prevo*en$a $e čin

rekanonizaci$e, prilao*avan$e zakonima vremena u ko$em se prevo"i pa se suko#i,

kon+likti upisu$u u pri$evo", prevo*en$e se o"irava kolektivno, vol$no, po"

na"le%nosti instituci$a, institucionalni pritisci prelama$u se u činu prevo*en$a,

o"re*ene stvari tre#a preut$eti, o"re*ene "o"ati...

2) Isim značen$ske trans+ormaci$e, na "$elu $e i kon+likt usmenosti i pisanosti, pisanom

+iksaci$om iskor$en$u$u se o#il$e%$a usmenosti ko$a su ostavila traa u strukturi Bi#li$e;

 $ezik vie ni$e nami$en$en "$elovan$u neo značen$u, sti' se zam$en$u$e prozom

(ponavl$an$e svo$stveno usmenosti $er se ta"a lake pamti u svi$esti kolektiva,

 ponavl$an$e isto o#rasca, rituala zato "ominira sti') $er proza tra%i kontinuiranu

 pa%n$u, "olazi "o potiskivan$a mita, ri$eči mora$u postati zorne (sm$ena sluan$a u

le"an$e au"itivni princip prem$eta se u vizualni); oso#a*a se o" interakci$sko

sklopa ko$i povezu$e misao-emoci$u-i"e$u, apstraktna se o"va$a$u o" konkretni'

značen$a

- u 17. st. nasta$e IJA=> !EJK=> GIH>B>, vezana za empiriste (Locke, 5ume i

"r.); čita$u $ezik Bi#li$e u +ilozo+skom kl$uču (mo%e li se posto$an$e Boa "okazati na

+ilozo+ski način<), po n$ima ri$eči o"ra%ava$u i"e$e, $ezik se tek na"ovezu$e na os$etilne

reistre; na$#ol$i $ezik $e ona$ ko$i opisno korespon"ira sa stvarnosti, ne po"li$e%e privi"uko$i stvara$u os$etila, $ezik $e me"i$ o#mane, u"al$ava nas o" stvarnosti, Bo $e $ezično

 prisutan, ne mo%emo a os$etilno iskusiti, empiristi tvr"e "a $e Bo $ezično pro"uciran pa

mo%e #iti o#mana, iluzi$a (ako a se s'vati kao imenicu) vraa$u Boa u polo%a$ laola,

u stan$e u ko$em $e #io u 'i$eroli+sko$ upora#i (Bo kao čin, "$elo, a ne kao stvar) S $ezik

Bi#li$e razumi$e se kao opis

AHGGH> !N>=U!L>(apokri+na/ kanonska, +aze kan.ev.nostička, "i$aloka, kanonska)

1:

Page 17: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 17/85

 - u o"nosu apokri+no-nostički' evan*el$a i kanonizirani' evan*el$a vi"i se razlika u

kompozici$i, nostička evan*el$a strukturirana su po alomeraci$skom principu; nakupina

izreka, princip a"ici$e, nema uzr.-posl$. povezivan$a u priču, nema strukturalni' zapleta kao u

kanonskim evan*el$ima, c$elina Jsusova %ivota ni$e pre"met interesa.

(J. stupan$ su >&LI!H>JA> (nostička) evan*el$a, nizan$e izreka)

JJ. stupan$ su FJ>LIO> !N>=U!L> - postupno se nakupina o"vo$eni' +ramenata

 počin$e skupl$ati oko "i$aloa, u nostičkim evan*el$ima Jsus ovori izreke, mu"rosti, a ne

 para#ole, prispo"o#e ko$e su ve male pripov$e"ne $ezre, "a #i se izreke povezale, stvara$u

se "i$aloke +orme, (>I@!&> $e klasična vrsta "$e se izreka kontekstuira, situira, ve%e

se za neto, nekoa, izreke se ut$elovl$u$u u oso#i nekoa oko koa se skupl$a$u, vezu$u se uz

neku situaci$u te "olazi "o "i$aloa me*u likovima i nasta$e priča)

- iz "i$aloki' evan*el$a o#liku$e se

JJJ. stupan$, "anan$a kanonska ev. ko$a mo%emo nazvati HJIN!F=> !N>=U!L>,

nasta$u u 1. st.p.r. ka"a $e pisana kultura ve uznapre"ovala, sm$ena usmene kulture

 pisanom ni$e samo sm$ena me"i$a, neo i sm$ena strukture svi$esti, l$u"ska svi$est počin$e

 pratiti vei sli$e" "oa*a$a pripov$e"na evan*el$a rezultat su te restrukturaci$e l$u"ske

svi$esti ko$a $e sa" u stan$u takvo neto stvoriti i pratiti

- ka"a se uspore"e posto$ea evan*el$a uočava se razlika; arkovo $e strukturirano po"

na$veim ut$eca$em usmenosti, vi"l$ivi su traovi usmene kulture, ko" "rui' evan*elista se

"oki"a$u

- "o uskrsnua para#ole u Jsusa, nakon Gskrsnua izreke, u kanonskim evan*el$ima

 posto$e na$ave uskrsnua (o#ean$e spasa l$u"sko ro"a; $ezik se osposo#io za potpunu i "uu

arumentaci$u), u "okanonskim ev. nema na$ave uskrsnua

- Jsus u 4 evan*el$a ni$e isti; Jvan a prikazu$e iznutra, ostali evan*elisti su vie

"okumentaristički

H!JAJAJN>=! B>BJLI=AI& J>

- sam Atari zav$et (kao to =ovi preispisu$e Atari) preispisu$e ono to mu $e pret'o"ilo, način

na ko$i se %i"ovska pre"a$a na"ovezala na ori$entalne, #a#ilonske mitove... isti $e kao ona$ na

ko$i se =ovi na"ovezu$e na Atari, o#navl$a se neto ve posto$ee t$. nema autorstva eD

ni'ilo0

- mi$en$a se sv$etonazor - nova i"eoloi$a, novi pole" na stvari uv$etu$e "a se $e"na priča

 prepie tako "a osta$u traovi pret'o"ne priče, ali se uvo"i novo

17

Page 18: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 18/85

- n$ia postanka $e tako preispisivan$e #a#ilonsko mita o stvaran$u svi$eta ko$i $e

reprezentativan za sve ta"an$e ori$entalne mitove o stvaran$u svi$eta

Ba#ilonski mit !numa !li

1. etapa >psu- prapočetnik oplo*u$e iamat, pravo"u;

2. etapa iz ove oplo"n$e nasta$u #oovi,

3. etapa me*u n$ima se zapo"i$eva suko#

4. etapa $e"an o" n$i' ar"uk (sin početno začea) u#i$e oca >psu

(karakteristika mita $e "a prikazu$e sve kao van$sku ra"n$u, tek kasni$e nastupa su#limaci$a

o"nosno prem$etan$e u psi'ičku s+eru)

6. etapa iamat mu se %eli osvetiti

:. etapa "a #i pre"u'itrio osvetu, ar"uk 

a) puni tr#u' iamat v$etrovima (oplo*u$e $e)

 #) strelicom $o$ rasc$epl$u$e tr#u'

c) "i$eli $o$ ti$elo na "va "i$ela i pravi o" toa ne#o i zeml$u

") o"va$a ne#o i zeml$u #ranama, ustavama "a #i ostali raz"vo$eni

7. etapa ar"uk stvara #oa $eseca, #oa Aunca i svi$et

8. etapa u#i$a partnera iamat, inu i o" n$eovi' "i$elova načini l$u"e "a #i slu%ili

 #oovima

Atarozav$etna priča

Fu' (rua', "akle i v$etar) le#"i na" vo"ama ('e#re$ski laol le#"$eti znači u$e"no i micati se

tamo-amo i lei $a$a, plo"iti) Fu' Aveti le#"ei na" vo"ama oplo"io $e vo"u #a kao >psu

iamat, a Fu' ko$i mo%e značiti i "u' i v$etar (pun$en$e iamat v$etrovima), za razliku o"

nastanka l$u"i u #a#ilonskom mitu "$e nasta$u koma"an$em #o%anstva inu (kao rčki

ronos o" či$i' zu#i nasta$u čestice svi$eta), !lo'im stvara čov$eka ni iz čea, na sliku svo$u,čov$ek ni$e po"re*en #oovima Aunca i $eseca... neo oni slu%e čov$eku, svi$et $e m$esto za

uo"an čov$ekov %ivot, "ok se u #a#ilonskom mitu stvara i svi$et, ov"$e on ve posto$i, samo

a tre#a nastaniti i ure"iti pa se zato stvara čov$ek, t$e"an se "i$eli na : ra"ni' "ana i sa#at

 posveen ri$eči Bo%$o$ (o"nosno sveeničko$ ko$a $e zastupa), politeističko #o%anstvo !lo'im

uklan$a se u ime monoteističko a'vea ko$i postavl$a o#razac l$u"sko ponaan$a

H!JAJAJN>=! =INIE>N!=! HJK! I HJAING H>A!TG, I>>=G JGAHA=GTG G !HI=J!NI HJKJ I !@!OI GFINJJ

18

Page 19: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 19/85

Page 20: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 20/85

 perspektive takva se ops$e"nutost nev$ero$atnim zo"ama, privi"ima i tlapn$ama mora

 po"vrnuti loici.

- I"ise$ pripovi$e"a +eačkome kra$u >lkino$u o svo$im "o%ivl$a$ima ko$i su se "oo"ili pri$e

neo to $e "oplavl$en na n$eove o#ale nakon #ro"oloma ("o%ivl$a$i I"ise$a i "ruova u

zeml$i loto+aa t$. #il$o%"era; i"iličan %ivot, skla" s priro"om, povo*en$e za zovom zeml$e, a

to $e zov prolosti - vri$eme mitova)

- u 12. p$evan$u sirene iz morski' "u#ina upuu$u svo$om p$esmom neo"ol$ivo "ivl$i zov s

 pou#nim posl$e"icama za mornare (stratite poznato u starorčkom svi$etu), zato I"ise$

(upozoren o" irke) "i$eli se#e o" svo$i' mornara - ni$e um$etnost za svakoa, netko mora

veslati "a #i on moao u%ivati na neko vri$eme, pritom I"ise$ mora se#e "ati vezati za $ar#ol

"a ne #i pokleknuo i o"azvao se sirenama; to $e o"mak o" os$etilno u%ivan$a kn$i%evnosti

(I"ise$ $e prvi lasnik razuma, ot'rvavan$a o" os$etilne, a+ektivne strane svo #ia)

- ovu epizo"u uzima$u 'eo"or >"orno i aD 5ork'eimer u kn$izi ijalektika

 prosvjetiteljstva (1947.) i ka%u "a $e I"ise$eva esta na$ava ponaan$a koncertne pu#like

"anas, "akle emoci$e ko$e su sputane ti$ekom p$eva, zova, laz#e oslo#a*a$u se u pl$esku,

aklamaci$e; čin promil$ene o"o"e, o"o"a reakci$e na um$etnost

- ali to se mo%e protumačiti i kao tipično lukavstvo ko$im sla#i na"mu"ru$e $ače preokreui

o"nos snaa u svo$u korist. I"ise$ $e čuven u antičkom svi$etu po svo$o$ pri$etvornosti po

uzoru na "$e"a >utolika kao i 5omer, on $e ma$stor paraloički' te'nika zavo*en$a

- #ro$ni činovi &re&o-navanja (svin$ar, enelopa, elema', >ros, !urikli$a, >lkino$e<<)

ustro$eni su u tom "u'u pa i' >ristotel u /jesničkom umije#u osporava kao loički

neuv$erl$ive, on $e uveo vrste prepoznavan$a i stupn$u$e i'

ni%e (npr. po o%il$ku)

  rizik o" poreno prepoznavan$a prevelik 

>ristotel ku"i 5omera "a su scene neprepoznavan$a I"ise$a pri povratku na Jtaku (o" stranesvin$ara i same enelope) previe neuv$erl$ive, tako*er ka%e "a su i prepoznavan$a (npr.

!urikli$ino) neuv$erl$iva, olako se prepozna$e

- prepoznavan$e ko$e >ristotel na$vie ci$eni $est

slo%eno/"vostruko prepoznavan$e (po s$ean$u i zakl$učivan$u)

- na >lkino$evom "voru p$evač Femo"ok p$eva o tro$anskom ratu ("oa*a$i u ko$ima $e

I"ise$ su"$elovao), a I"ise$ roni ri$eke suza to $e >lkino$u znak "a se ra"i o I"ise$u, to $e

 prepoznavan$e ko$e se ne mo%e iznu"iti $er suze se ne "a$u kontrolirati, >lkino$ prepozna$eI"ise$evo prepoznavan$e u "oa*a$u iz p$esme te a proziva "a sam pripovi$e"a

2?

Page 21: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 21/85

- uloe autora i recipi$enta nisu za"ane, te uloe se mi$en$a$u kako priča napre"u$e, I"ise$ ne

 pa"a u trans (nesvi$est, nesv$estica) pre" um$etnou, puta emoci$ama "a ra"e, ovla"ava

n$ima i pretvara i' u kreativnu eneri$u

- >ristotelova kritika pokazu$e "a se o" nastanka 5omerovi' epova "o n$eova vremena

 promi$enio polo%a$ um$etnosti; vie $o$ se ne v$eru$e #ez rezerve, o"nos prema kn$i%evnosti

vie ni$e neposre"an (neposre"an o"nos - pa"an$e u trans), tre#a #iti uve"ena racionalna

kontrola, ne smi$e se prepustiti emoci$ama, svatko mora se#e sputati, materi$al tre#a crpiti iz

kontrole um$etnosti um$etnost ovime vie ni$e samorazuml$iva, ve "o#iva m$esto iz ko$e

mo%e "$elovati sv$e"očimo o susretu pripovi$e"an$a i spozna$e

- spozna$a #rani zakon/loiku, a pripovi$e"an$e zaovara os$etila, spozna$a preuzima vlast na"

 pripovi$e"an$em

- vri$eme >ristotela vr'unac uspona rčke kulture, učitel$ $e >leksan"ra ake"onsko

(osva$a po"ruč$a "$e se kulture pretapa$u, mi$ea$u, &rčka vie ni$e sre"ite svi$eta),

 popularnost pripovi$e"an$a raste, +ilozo+i$a u#i primarnost cv$eta romanca, rčki l$u#avni

roman

<OJAVA ANTIKE T@AGEDIJE

- u 6. st. pr. r. ka"a se o#liku$e rčki polis kao novi tip "rutvene oranizaci$e po$avl$u$u se i

"ominira$u tri i"eala nastupa$ue ra*ansko "rutva unutar rčke za$e"nice

1) JEI=IJ> $e"nakost, ravnopravnost

2) AI@HIAY=Z samo"isciplina, o#uz"avan$e po%u"e prema "ruome

3) !=H>![> upravl$an$e so#om ili polisom

1. JEI=IJ>

- :. st. pri$e rista - Aolomonove re+orme, nakon n$ea vlast $e preuzeo izistrata, "iktator(stra'ovla"a) ko$i pa"a 61?. pa nastupa$u laistenove re+orme ko$e se vraa$u na Aolomonov

mo"el; >tena se oranizira kao koncentrični prostor, u sre"itu $e 'ram, oko 'rama se ire

zra"e (i"eal ravnopravnosti se re+lektira u ar'itekturi), #oovi vre#a$u i "al$e sa svo$om

'irovitou, neočekivanim kaznama it"., t$. prolost upravl$a sa"an$ou (%rtvovan$e,

 pokoravan$e) pa se ova$ i"eal ravnopravnosti uspostavl$a postupno, o"nos prema prolosti $e

o"nos stra'opotovan$a, nalasak se postupno stavl$a na sa"an$ost i na čov$eka u o"nosu na

 #oove, čov$ek "o#iva zonu svo$e inici$ative, $e"an vlastiti "$elokru otima vlasti #oova istavl$a a po" svo$u kontrolu i to čini uspostavom zakona ko$i ocrtava n$eove pravice, unutar

21

Page 22: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 22/85

to prostora mora vla"ati pravo i racionalnost, sposo#nost pre"vi"l$ivosti i zakon

 proračunatosti na$#ol$e se ocrtava u usponu rčke 'istoriora+i$e ko$a se suprotstavl$a

mitsko$ tra"ici$i (+emP, lasina) ko$a $e "o ta"a #ila "ominantna time zalazi u os$etl$ivo

 po"ruč$e $er $e otiman$e o" #oova uvi$ek opasno i izaziva t$esko#u o" moue osvete, ta

t$esko#a neprestano prati uspon rčko ratia  znanosti;;; u prostor ove t$esko#e ulazi

trae"i$a, tu "o#iva svo$u političku ulou

- rčka 'istoriora+i$a se suprotstavl$a saznan$ima o vlastito$ prolosti tako "a zasi$eca mitsko

tkivo

- rčki po$am Y5IA znači

1) HJ!K

2) HJK>

- s usponom LI&IA> ( racionalno, "emokratsko, znanstveno loosa) loos se uspin$e na

račun mt'osa ("o 6 st. i loos i mt'os su značili ri$eč), sa"a se značen$e o"va$a i značen$e

mt'osa seli se na priča0, mt'os o#u'vaa sve o#like kroz ko$e se stvarao o"nos prema

svi$etu teooni$e (učen$e o postanku i po"ri$etlu #oova), kozmooni$e (nauka o po"ri$etlu i

razvitku sv$etlosno sustava), #a$ke, poslovice, ro"oslovl$a... i tvori +eme (lasinu); znan$e

ko$e se ra"i usmenim prenoen$em s kol$ena na kol$eno, 'istoriora+i$a zasi$eca u to tkivo i

%eli raz"vo$iti ono to $e prov$erl$ivo i siurno o" ono izmil$eno, ra"i se nev$erica prema

izmil$enom, stvara se potre#a za oso#nim osv$e"očavan$em, očevi"om, a to $e ispitivan$e

ranica novo "$elokrua

- unutar ranica ovo "$elokrua vla"a$u zakoni $avnosti, a izvan n$ea $e mt'os X lasine,

neprov$erl$ivo, po"lo%no kazni #oova, ova$ novi i"eal suprotstavl$a se mitsko$, staro$

koncepci$i ko$u zaovara aristokraci$a ($er $o$ $e novom koncepci$om o"uzeto uporite) i %ene

(one su u rčkom svi$etu potpune vla"arice "oma, privatne s+ere - prostor u ko$em se o#liku$e

i muki i"entitet, ali nema i' u $avnosti; one su zaovaratel$i tra"icionalno (tra"icionalni'

vri$e"nosti) na račun novo)- loos ne mo%e u svim s+erama na"om$estiti mt'os ko$i %ivi u pričama, skulpturama...

-mt'os $e $o uvi$ek neto %ivo za rčko čov$eka, prati čov$eka na svakom koraku, a i

 prostor $e iz ko$e vre#a opasnost o" osvete #oova

- mt'os pripov$e"na spozna$a, loos znanstvena spozna$a

2) AI5HIAY=! (o"nos čov$eka prema "ruome)

- zakon oso#ne ravnote%e, zlatne sre"ine - tako*er novi i"eal u rčkom svi$etu, po$e"inacmora svo$e ponaan$e prilao"iti za$e"nici, o#uz"ati svo$e in"ivi"ualne naone, staviti i' po"

22

Page 23: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 23/85

kontrolu, ne preputati se 5YBHJAG (neo#uz"ano očitovan$e svo$i' naona i strasti,

'valisan$e, razmetan$e...), sposo#nost po$e"inca "a se po"re"i i ostvari u kolektivu vrlina

(ilustraci$a za sta#ilizaci$u rčke samosvi$esti (za uspon u 6.-om st.) #ile su va%ne "vi$e

 po#$e"e na" erzi$ancima; 49?. ko" aratona (perzi$ski kral$ Fari$e vo"i vo$sku na >ten$ane

"a #i i' kaznio to su po"upirali po#un$enike u n$eovo$ zeml$i), maraton se nalazi 42 km o"

>tene, malo#ro$ni >ten$ani neočekivano z#o "o#re taktike (lukavstvo) po#$e*u$u erzi$ance,

 $ako su o"uevl$eni i smatra$u "a su n$i'ov um i "rutveni ustro$ superiorni onome u

erzi$anaca, tako*er smatra$u "a $e to po#$e"a Eapa"a na" Jstokom, kulture na"

 #ar#arstvom... 48?. . Fari$ev sin \erDo "olazi "a #i se osvetio, >ten$ani "očeku$u erzi$ance

ko" otoka Aalamine (s +lotom ko$u $e oranizirao emistoklo), ponovno po#$e*u$u erzi$ance

i t$era$u i' u #i$e, Laka"emon$ani, n$i' 3????, ostvarili su znača$nu po#$e"u ko"

ermopilsko klanca, ali svi su, osim $e"no čov$eka, poinuli, 5ero"ot $e pre%ivio

za'val$u$ui svom 5YBHJAG; "ivl$ački $e naval$ivao, %elio $e #iti na$#ol$i i na$istaknuti$i o"

svi' vo$nika, #u"ui "a $e $e"ini ostao %iv i ni$e o#uz"ao svo$ '#ris na n$emu $e %i sramote,

ne mo%e %iv$eti takvim %ivotom i ve sl$e"ee o"ine o"lazi u novu #itku "$e poi#a

o"nosno o"lazi u smrt, ne "o#iva pore#ne počasti $er se ni$e znao o#uz"ati0)

S te "vi$e #itke su na$ava zlatno stol$ea i "emokratske "r%ave

- @oucault istra%u$e po"ruč$e seksualnosti u ovom raz"o#l$u; #u"ui "a su mukarci ci$eli "an

o" izlaska "o zalaska sunca provo"ili u $avnosti (na >ori, loos $e ri$eč polisa) "$e ni$e #ilo

%ena (one su nositel$ice mt'osa, relii$e, tra"ici$e), n$i'ova $e seksualnost #ila usm$erena na

"$ečake, ta$ $e o"nos morao #iti po" kontrolom samoo#uz"avan$a, ravnote%e $er su ti "$ečaci

 #u"ui atenski ra*ani prvi put strateka oranizaci$a l$u"sko %ivota, samoo#uz"avan$e se

moralo o"iravati iz perspektive #u"ue za$e"nice

3) !=H>!J> (upravl$an$e so#om, "omom, polisom)

 - ustro$avan$e c$eline vlastito %ivota, novi tip o"nosa prema se#i, #rie za se#e, vla"an$evlastitom prolou "a #i se osiurala #u"unost

- ko" %ena vla"a isti princip upravl$an$a "omom, tre#a se kontrolirati

- sve c$eline ima$u kumulativni karakter, mora$u napre"ovati kroz vri$eme

- ova tri momenta o#il$e%ava$u po$avu rčke trae"i$e (ostvaru$u se na pozornici), uspon

atenske "r%ave ko$om "ominira$u ova tri i"eala tra$e otprilike o" 49?.- 431. (ka" počin$u

eloponeski ratovi)

23

Page 24: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 24/85

626.- 46:. !s'il, na$stari$i, su"$elovao u političkom %ivotu, u #itkama protiv erzi$anaca ko"

Aalamine opisao u "rami erzi$anci0, smatra se tvorcem rčke trae"i$e (uvo"i 2. lumca i

sman$u$e ulou kora), sačuvano 7 trae"i$a (okovani romete$0, triloi$a Iresti$a0), likovi

i"ealizirani, ra"n$a $e"nostavna, stil uzvien i pun meta+ora

497.- 4?:. Ao+oklo (%ivio : m$eseci "u%e o" !uripi"a, tako*er su"$elovao u #itki ko"

aratona), uvo"i 3. lumca, sman$u$e ulou kora i po$ačava "ramsku ra"n$u, likovi nisu vie

 #oovi i i"ealizirana #ia, ve stvarni l$u"i ko$i sami o"luču$u o svo$o$ su"#ini, "u#oka

'umanost, visoki moralni principi (>ntiona0, ral$ !"ip0, !lektra0...)

48?.- 4?:. !uripi" - n$eove trae"i$e (e"e$a0, J+ieni$a na auri"i0, 5eku#a0...)

 pro#lematizira$u ove i"eale vri$eme n$i'ovo raspa"an$a (ko" !s'ila i Ao+okla ti su i"eali u

 punom cvatu i "ominaci$i)

- trae"i$e re+lektira$u aktualne "oa*a$e i zato $e va%no to se "oa*alo

- !uripi" $e ro*en 48?. . na Aalamini i to #a u vri$eme ka" se vo"ila o"lučna #itka ka" $e

sazrio kao trae", "o$movi vie nisu #ili tako %ivi, %ivio $e usaml$eničkim seoskim %ivotom,

ni$e su"$elovao u $avnosti, $avnom %ivotu, n$eova povučenost i izolaci$a očitu$e se u

n$eovim trae"i$ama, prvi uvo"i likove sel$aka u trae"i$u

- na$vie in+ormaci$a o traičarima nalazimo u >risto+anovim kome"i$ama "$e se oni

 po$avl$u$u kao likovi, on im se rua

- >ten$ani su osnovali atički pomorski savez izme*u #itaka ko" aratona i Aalamine "a #i se

 #ol$e o"uprli erzi$ancima, iz #laa$ne to saveza plaala se +lota, ali i o"r%avan$e trae"i$a

(stra' "a e se vratiti mitovi t$era >ten$ane "a posvete pa%n$u svetkovinama na ko$ima e se

izvo"iti trae"i$e), >r'ont $e #io selektor, na$ule"ni$i ra*anin ko$i $e imao čast oranizirati

trae"i$ske svečanosti ko$e su se o"r%avale tri puta o"in$e, a na$svečani$e su #ile u

o%u$ku/travn$u za ko$e #i pripreme počele ve u srpn$u pret'o"ne o"ine, >r'ont #i ana%irao

(platio) korea ko$i #ira 12 koreuta za kor iz ko$e se iz"va$a na$pri$e $e"an lumac (samo

mukarci, uvi$e nosili maske), a zatim "rui lumac, $e"nu ulou $e molo lumiti vielumaca $er su nosili maske i kostime, a isto $e tako $e"an lumac moao lumiti vie uloa,

 pozornica $e imala kru%ni o#lik "a #i i' tolika masa l$u"i mola vi"$eti

24

Page 25: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 25/85

- pri$e prikazivan$a trae"i$a na ulicama >tene o"r%avao se proaon0 - naziv za

 prepričavan$e i "$elomično insceniran$e sa"r%a$a trae"i$a, (prolazili su lumci i "i$elom

 prepričavali, sve se ve unapri$e" znalo, enscinirani unapri$e" o#znan$en)

- trae"i$e su se oslan$ale na poznate mitove, sama priča ni$e #ila nalaena, me*u ti' 14 ???

l$u"i #ilo $e i osti$u iz "rui' "r%avica, %ena i mla"i' $er su svi imali pravo su"$elovati u

svečanostima $er su >ten$anima "rue "r%ave priovarale "a ne o"a$u "ovol$no potovan$a

 #oovima (ne prinose %rtve, ne tu$u... $er su ra"o'olični0) oni stoa svako"nevicu

 pretvara$u u svečanost

- na orc'estri $e z#or (recitira, p$eva, svira na +ruli i plee) ko$emu se #ro$ mi$en$a s 12 (sa

z#orovo*om) na 16 "a #i se moao oranizirati "i$alo unutar z#ora (7]7]1 z#orovo*a),

na$pri$e $e samo $e"an lumac sa prosceni$a stupao u "i$alo sa z#orovo*om, a zatim $e !s'il

uveo "i$alo izme*u "va lumca na sceni

- na sceni se nisu sm$eli prikazivati strani "oa*a$i pa #i se scena zarotirala i prikazali #i se

leevi nakon #itke, ali ne i sama #itka

- u srazu novo sv$etonazora s tra"icionalnim tipom intelienci$e, mitskim s'vaan$em

svi$eta, trae"i$a se po$avl$u$e kao posre"nik izme*u "va svi$eta, s $e"ne strane $e

samo"isciplina, kontrola, napre"ak, racionalnost..., a s "rue strane otpori oni' ko$i su pri$e

imali privilei$e, npr. aristokraci$a i oni' ko$i su #ili o#uzeti tra"ici$om t$. puk, trae"i$a skr#i

o pomiren$u političke i mitske s+ere, razla#avl$u$e napetost me*u n$ima, kri$epi os$ea$

za$e"nitva time to učvru$e i iri =IILIOI E=>=! (aD e#er) kao ukupni sklop

v$erovan$a, pre"o"%#i, uv$eren$a... sastavl$en o" izreka, mu"rosti, poslovica, teooni$a (u

stari' &rka učen$e o postanku i po"ri$etlu #oova, tako se zvao i $e"an ep starorčko

26

Page 26: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 26/85

 p$esnika 5esio"a) i kozmooni$a (nauka o po"ri$etlu i razvitku sv$etova, oso#ito o po"ri$etlu

Aunčeva sustava)

- u mitski svi$et krvne osvete, nepreki"no vraan$a zla, terora i kontraterora zasi$eca E>I=

ko$i unosi razovi$etni me'anizam kontrole, nove meto"e, prom$ene razvi$a$u stra' o" osvete

 #oova, nosioci stra'a su pučanstvo i aristokraci$a, %ene, rčka trae"i$a po$avl$u$e se u

trenutku ka"a $e #or#a tra"ici$e i novoa na vr'uncu - "a umiri stra'ove i +rustraci$e i

uspostavi poremeenu ravnote%u

- trae"i$a $e #ilo neizm$erno vie neo to i' se sačuvalo (!s'ilovi' preko 9?, !uripi"ovi'

 preko 12?), u strukturi rčki' trae"i$a vi"no se prelama stra'

- samo !s'ilovi /erzijanci napisani 472.. (o" sačuvani' trae"i$a) ima$u si%e neposre"no

 povi$esni, a ne mitski, "akle to $e $e"ina poznata trae"i$a ko$a se neposre"no #avi povi$esnim

"oa*a$em, !s'il pru%a o#$an$en$e onoa to se "oo"ilo; &rcima $e #ilo teko s'vatiti ovu

 po#$e"u $er su po#i$e"ili "esetorostruku vo$sku erzi$anaca, smatrali su "a $e to po#$e"a

Eapa"a (kulture, civilizaci$e, "emokraci$e, ure*eno svi$eta, zakona) na" Jstokom ("ivl$atvo,

 #ar#arstvo, #ezakon$e...), a !s'il to potvr*u$e $er preuu$e pretpovi$est suko#a i time va"i rat

iz mitsko lanca o"maz"e (povi$esni "oa*a$i ovore "rukči$e o" trae"i$a) - erzi$anci su

krivi i "o#iva$u zaslu%enu kaznu

AI@ILI ntigona

- na$tumačeni$a, na$sporni$a trae"i$a

- 5eel

@enomenoloi$a "u'a posre"no o >ntioniX "ok ovori

@ilozo+i$a prava o u"ore"nom "$elovan$u

!stetika (ovori "irektno o >ntioni)

>ntiona $e !"ipova ki, #raa su $o$ !teoklo i olinik ^

La$eva ki s okastom, ko$a $e polusestra !teokla i olinika

- reont $e n$i'ov u$ak, mamin #rat (okasta), $e"ini zakoniti nasl$e"nik, >ntiona se

usprotivl$u$e "r%avnom zakonu, loici "r%ave, političko$ o"luci $er $e za n$u krvno sro"stvo

sveti$e o" svi' zakona, 5eel izvo"i >ntionu iz polo%a$a %ene u rčko$ za$e"nici, polisu;

%ena $e #ila čuvar o#itel$ske za$e"nice i time se suprotstavl$a političkom rezoniran$u o potre#i

%rtvovan$a man$e za$e"nice (o#itel$i) z#o vee za$e"nice ("r%ave), z#o svo$e pasivno-receptivne anatomi$e ona $e zatitnik tra"ici$e, sro"stvene loike, $er ni ne mo%e "o#iti

2:

Page 27: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 27/85

Page 28: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 28/85

- karakteristično $e za naraci$u (I"ise$ se ne otkriva ocu o"ma', neo lumi i o"a*a trenutak

samootkrivan$a )

- !tiopske priče0 (rčki l$u#avni. roman), 3. st. pri$e rista (samo 1 st. posli$e >ristotela)

napisao $e 5elio"or (eaon i 5arikle$a); %rtvovan$e na$l$epe nevine "$evo$ke #oovima,

"$evo$ka 5arikle$a sa"a preuzima ulou pripov$e"ača, to $e karakteristično za 5omerove

epove t$. priče ko$e priča$u sami likovi slu%e kao retrospektiva "a #i se saznao ti$ek "oa*an$a

ko$i pret'o"e pripovi$e"an$u, 5arikle$a svo$om pričom nasto$i spasiti svo$ %ivot stoa

 pripovi$e"an$e ni$e ne"u%an čin, ulo u pripovi$e"an$e $e veoma velik - u ovom sluča$u to $e

n$ezin %ivot, ona $e svi$etle puti, a etiopski kral$ 5i"asp i kral$ica erzina su crne puti i ona i'

 pokuava uv$eriti "a $e ona n$i'ova ki, te'nike uv$eravan$a, pripovi$e"an$a su veoma slo%ene,

zato n$ena priča mora proi kroz vie etapa ko$ima se "emonstrira 5elio"orovo poznavan$e

>ristotelove /oetike, suočava$u se "va poretka čin pripovi$e"an$a (pripov$e"na etapa) ko$i se

ra"i na o"o"i, na te%ini spozna$e kako #i #ilo uv$erl$ivi$e te čin spozna$e ko$i se ne "a uvui

u o#manu pripovi$e"an$a ($er $e on crn, a ona #i$ela), on ustvari #rani autoritet zakona,

autoritet istine pre" pričom ko$a 'oe stvoriti svo$u istinu, (spozna$a prikazu$e pripovi$e"an$e

kao princip o#man$ivan$a) to čini suko# "vi$e istine pripov$e"ne i zakonske/empiri$ske,

5arikle$a mora "okazati "a $e n$eova ki, suz#iti n$eovu nev$ericu; na$pri$e po"astire

 papirus, svitak na ko$em su upisani po"aci (kao #e#a $e #ila ostavl$ena sa svtkom) to on

o"#i$a pri'vatiti kao "okaz (mola a $e ukrasti), kao i #il$ee na ti$elu te nakit ko$e mu ona

 pokazu$e, kral$ica erzina $e sklona "$evo$ci ($er os$ea "a $o$ $e ker zaotrava se kriza

i"entiteta), no kral$ osta$e tvr", on #rani zakon priča $e izu#ila v$ero"osto$nost, 5arikle$a mu

 pokazu$e >n"rome"inu sliku kako #i "okazala sličnost izme*u n$e i >n"rome"e ko$u $e ma$ka

le"ala pri ra*an$u te on napokon pri'vaa n$enu istinu, prizna$e čin$enicu

- i"entitet, način st$ecan$a i"entiteta, posta$e pro#lem, zakon tra%i neki čvri o#lik, to $e o#lik

ko$i e se iz 'elenističko raz"o#l$a potpuno revitalizirati, 5elio"or se nalazi u $e"nako

neza'valnom polo%a$u pre" čitatel$em kao 5arikle$a pre" 5i"aspom i kao 5omer pre">ristotelom, 5elio"or mu omouu$e "a se preko 5arikle$e o#rani

- +rancuski pri$evo" 5elio"ora 1647. o"ine upozorava "a se pitan$e v$ero"osto$nosti

 pripov$e"no i"entiteta o#novilo, !tiopske priče0 sa"a se naslan$a$u na viteke priče,

- $e li moue sačuvati loiku u vrtlou nev$ero$atni' zo"a< - to e pitan$e "ominirati

 poetičkim raspravama 1:. stol$ea zaotreno i $e"nim aktualnim skan"alom;

1668. o"ineX su"ski proces artinu &uerreu, sluča$ $e "o%ivio mnoo različiti' pri$evo"a

(Favies, Atep'en &reen#latt) =atalie Eemon Favies ovratak artina &uerrea0

28

Page 29: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 29/85

- artin &uerre $e 1648. (to $e i o"ina tali$ansko pri$evo"a >ristotelove oetike) napustio

%enu i "i$ete i otiao u rat, #io $e o"sutan 8 o"ina, ta"a se po$avl$u$e neki čov$ek u tom

malom m$estu u okolici oulousea i usel$ava se0 u krevet artina &uerrea, u$ak z#o

 pretenzi$e na imutak optu%u$e to čov$eka "a se la%no pre"stavio, a pre"stavio se kao artin

&uerre te prisil$ava %enu "a protiv n$ea pokrene su"ski spor, interesantno $e "a ci$elo to

vri$eme %ena nema pravo lasa, usre" procesa, na ko$em se #ez pravo pomaka sasluava

mnotvo sv$e"oka, po$avl$u$e se pravi0 artin &uerre, ali sa "rvenom noom i tvr"i "a $e on

 pravi artin - i ova$ sluča$ pro$icira se kroz kn$i%evnost; stvarni sluča$ pretapa se s kn$i%evnim

 prim$erima. (I"ise$, lautov >m+itrion0), na temel$u iskaza novo "rvenonoo artina,

ul$eza0 su o#$esili, (Fe ontaine $e pisao o tome kako su čov$eka o#$esili #ez pravo

"okaza i kako $e to skan"alozno), čov$ek ko$i $e #io su"ski #il$e%nik u tom procesu napisao $e

kn$iu o sluča$u 16:1. (ni$e li zakon nekom o"ru#io lavu na temel$u ar#itrarni' zakona)

- pitan$e $e posto$i li uope način "a se uspostavi neči$i i"entitet<, zakon $e mo%"a pori$eio,

a to iri paniku me*u l$u"ima, pro#lem krize i"entiteta posto$i u tom su"skom procesu i

openito u tom raz"o#l$u

- Nel`z_uezove Fvorkin$e0 (1:6:.) u mnoočemu su in"ikativne za ovu krizu i"entiteta -

@oucalt Hi$eči i stvari0; na tom platnu pokazu$e zrcalo prelaman$a i"enti+ikaci$e na tom se

 platnu vi"i slikar (sam Nelaz_uez) ko$i slika $e"no platno, na platnu u platnu (ko$e ne vi"imo)

 $e kral$evski par, ali mo"eli - kral$ i kral$ica su izvan platna, na naem polo%a$u, iako se vi"e

na slici u o"razu ole"ala; #itno $e "a svaka promatračka perspektiva ima $e"nu sli$epu točku,

 $e"ni promatra$u "rue, ali nitko ne vi"i t'e #i picture0 (pre"met), to $e promatran$e

 promatran$a - prelaman$e zrcala, tvor#a i"entiteta u la#irintu zrcala, a to $e neto to

o#il$e%ava 1:. st.

29

Page 30: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 30/85

Page 31: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 31/85

 pitan$e n$eov i"entitet, o"va$a$u se s+ere kao to su npr. politika, relii$a, pravo, moral,

relii$a polaano u#i status krovne instituci$e

- u ovom se sv$etlu "anas pokuava motriti A'akespeareov opus

- rani$e (tra"icionalno) se n$eov opus raspo"$el$ivao u razvo$ne +aze

1. @>E> =>GIN>=> 1689.-1694.

-priprema se za svo$e va%ne koma"e i $o ni$e +ormiran kao "ramski pisac

ome"i$a za#lu"a

Hikar" JJJ

it >n"ronik 

ral$ o'n

Gkroena oropa"nica

alov l$u#avni tru"

2. EH!L> @>E> 1694-169:

LJHA! FH>!

Homeo i uli$a

Aan Jvan$ske noi

letački trovac

Hikar" JJ

3. @>E> N!LJJ5 I!FJ> 169:-1:??

noo vike ni za to

ako vam "rao

 =a ri kral$a

5enrik JN

Nesele %ene vin"zorske

4. @>E> N!LJJ5 H>&!FJ> 1:??-1:?95amlet

It'ello

ral$ Lear 

ac#et'

>ntoni$e i leopatra

6. E>NHO=> @>E> 1:?9-1:12

@>E> N!LJJ5 HI>=JEimska priča

31

Page 32: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 32/85

Ilu$a

5enrik NJJJ

eriklo

im#elina

- o#ično se "r%e stvaralačkim potonuem izazvanim starou, često se otpisu$u.

- 1. +aza ertovan$e, 3./4. na$vre"ni$a "$ela, 6. +aza pa", potonue, izazvano starou

- n$eove velike "rame ra"e se po aristotelovskim zakonima zapleta, nema "eus eD

mac'ina0 situaci$a (nema elemenata sluča$a), "ok romance pokazu$u potpuno "rukči$e

ustro$stvo; one su ustro$ene na vla"avini sluča$a, vrve "eus eD mac'ina0 r$een$ima, naputa

se klasični aristotelovski zaplet (2 tipa ar. zapleta slo%eni (peripeti$a ] prepoznavan$e) i

 $e"nostavni (o#rat nasta$e #ez peripeti$e i prepoznavan$a), >ristotel prepozna$e i 3

konstruktivna elementa priče; prepoznavan$e, peripeti$u i pat'os)

Eato $e A'akespeare o"lučio pri kra$u %ivota posve "rukči$e ra"iti svo$e zaplete<

-ra"icionalni kritičari ka%u "a $e tome kriva starost , ali potkra$ ez"eseti' "olazi "o

 prom$ene u recepci$i, u načinu razumi$evan$a opusa

- =ort'rop @re, u kn$izi @a#les o+ J"entit0 ( /riče o identitetu) nu"i novi kl$uč za

razumi$evan$e A'akespearea; u sre"ite stavl$a pitan$e i"entiteta, pokazu$e "a te romance

zaslu%u$u revalorizaci$u te "a #i sve A'akespearove "rame tre#alo čitati iz perspektive

romanci, naziva i' otetim romancama - A'akespeare i' otima iz proze "$e $e n$i'ovo

 priro"no m$esto i prem$eta i' na scenu tako čini veliki korak, vri$eme u ko$em A'akespeare

stvara tre#a sale"ati na "rui način; kriza i"entiteta tre#ala #i #iti osnova oko ko$e se kree

A'akespeareov opus ra"i se vlastiti nesiurni i"entitet svi$et kao pozornica0

- 'e 'irlii o+ time0 (kolo sree, vrtul$ak/zvrk vremena po$am se po$avl$u$e u kome"i$i

=a tri kral$a0) $e način na ko$i se "o%ivl$ava povi$est u A'akespearovo ičaeno vri$eme

 #u"ui "a prolost vie ne poma%e u razumi$evan$u #u"unosti, sa"an$ost $e pro%etaALGK>!, 'irom vremena, nepre"vi"l$ivou, a mi se ne mo%emo oteti iz to sluča$a, iz te

ire, ne posto$e sta#ilne vri$e"nosti, sve su vri$e"nosti "vo$#ene i mou se izraziti kao la%ne,

sve $e čitano iz "vostruko kl$uča moue o#rata, o#rat, "vostrukost posta$e kl$uč

sv$etonazora, iz ove perspektive posta$u $asni$e #ro$ne J&H! HJ!KJ> (J am not 'at J

am; =ot'in t'at is so, is so; 'at t'at is, is.0) kao to su o#rati u značen$u ri$eči, sklonost

 para"oksima, "vosmislicana i vre"novan$e likova po tome ko$i $e pronicl$ivi$i u

 prepoznavan$u ti' "voznačnosti, $asni$a posta$u i #ro$na preruavan$a, 'erma+ro"itizam("vospolnost), preruavan$e muki' likova u %enske i o#ratno

32

Page 33: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 33/85

Page 34: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 34/85

- ako se mora$u neprestano "okazivati, moral i čast posta$u neizv$esne, pro#lematične

kateori$e, mnoe kateori$e st$ecan$a i"entiteta suočava$u se s mounou neusp$e'a ta$

moment $e prisutan u A'akespeareovim "$elima (pro#lem uspore"i l$u#av b moral i čast)

5Winters tale6 *5Bims#a &ri'a6+

- (ne priča$ mi zimske priče, ne #a$a$) - zimska priča $e način "a se pre%ivi, "a se 'la"no

raz"o#l$e pre%ivi mora a se zari$ati pričama; one spaava$u, ali isto"o#no su i opasnost,

zavo"e - katastro+ičnost za#lu"a ko$e su moue u novim mo"elima l$u#avi; sicili$anski kral$

Leont optu%u$e supruu 5ermionu za prel$u# s ostom, čekim kral$em oliksenom, muka

ops$e"nutost spozna$om vo"i u patoloku l$u#omoru s ko#nim posl$e"icama

- vri$eme kao kor perio" o" 1: o"ina

-kl$učni "oa*a$ otkivan$e er"itino pravo i"entiteta samo $e prepričan

- stereoskopska optika uvi$ek upuu$e na sli$epu p$eu ko$u ne mo%emo kontrolirati - "a mi

mo%"a čita$ui "ruoa ne upisu$emo u n$ea se#e<

- stereoskopsko sniman$e "rui' likova $e ono na to su oni upueni. alvolio kao %rtva

o#mane $e ilustraci$a rizika o" promaa$a u prepoznavan$u simptoma; on polu"i, l$u#av mu

ni$e ostvarena

- stereoskopska optika "olazi "o izra%a$a i u trae"i$ama, ne samo u romancama npr.

 1amlet   prizor VmiolovkeW (3. čin, 2. prizor)

- nakon to se "u' o#$avl$u$e 5amletu i ka%e mu "a u#i$e strica, on z"va$a, "a #i iskuao tu

situaci$u uzima lumce ko$i situaci$u u#o$stva n$eova oca (prizor trovan$a) lume pre"

lau"i$em - 5amlet e a promatrati za to vri$eme, no 5amlet $e tako*er pre"met promatran$a, n$ea le"a I+eli$in otac oloni$e $er se ču"no ponaa, kral$ i oloni$e različito

tumače 5amletovo lu"o ponaan$e oloni$e "r%i "a $e to z#o l$u#avi, a kral$ "r%i "a e

5amlet neto loe napraviti, 5amlet s$e"i nasuprot kral$u promatran$e promatrača

(stereoskopska optika), pri$e pre"stave zamolio $e 5oraci$a "a promatra lau"i$a "a #i

le"ala "vo$ica, kako 5amlet ne #i #io prim$een "a uporno le"a, lau"i$e prepozna$e se#e u

 pre"stavi, ri$eč $e o pre"stavi u pre"stavi prikaz u#o$stva sipan$em otrova u u'o, iz#i$a

skan"al - svi motre $e"ni "rue.

34

Page 35: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 35/85

- momenat umno%avan$a perspektiva +iksiran $e u "$elu slikara Fiea Nelás_ueza (sre"ina 17.

st) 2as 3eniñas - svatko ima sli$epu p$eu, t$. izlo%en $e promatran$u

- u1:. st. učestali su prooni v$etica, ezorcizam - uo#iča$eno u A'akespeareovo "o#a.

Kralj ear *8H=>+

rizor JN, : Fuke o+ &louc'ester - sli$ep $e i oča$an - $e"na vrsta ops$e"nutosti, !"ar -

n$eov sin - preruen u "emonski ops$e"nuto pros$aka

- !"ar pru%a ruku pomonicu svom ocu "a se oslo#o"i ops$e"nutnosti oča$em z#o u#itka

sina, otac se ve %eli #aciti s "u#oke litice u ponor, !"ar a vo"i "o ru#a ponora0 (vara a)

i opisu$e mu kako izle"a ponor, opis ponora priziva stan$e vrtolavice, vo$vo"a se oprata o"ovoa ko$i a $e vo"io (ne zna "a mu $e to sin) i zakoraču$e, pa"a na scenu to se mo%e

nazvati nasilnim ezorcizmom $er a !"ar %eli oslo#o"iti o" "emona, o" oča$a, sa"a mu

!"ar mora o#$asniti kako to "a $e ostao %iv; napravi $e"an korak i pretvara se "a $e neki

 prolaznik ko$i se zatekao na "nu ponora i ka%e skočio si, oslo#o"io si se svo "emona, eno

a ore na ru#u ponora0 (s olemim očima, tisuu nosova i ovnovskim roovima); u#io si,

"akle, vraa um$esto samoa se#e i time se očistio.0, takva o#mana ura*ena u ezorcističke

rituale pokazu$e situaci$u ezorcizma u to vri$eme, ezorcizam u to vri$eme posta$e sporan, a1:?4. $e ukinut i za#ran$en

- A'akespeare se u ustro$avan$u ovo prizora slu%i priručnikom Aamuela 5arsnetta Vraktat o

ist$erivan$u *avolaW (1:?3.) ko$i opisu$e rupu isusovaca ko$i su o#avl$ali ezorcističke rituale

i prokazu$e i'; poziva se na sv$e"oke ko$i su lumili ops$e"nutost i tako omouili

ist$erivačima "a poka%u svo$u mo ci$eli $e ritual la%

- politika preuzima na"le%nost relii$e za prot$erivan$a "emona, ops$e"nutost se stavl$a u

na"le%nost zakona, ono to $e #ilo ukinuto kao pravo sveenstva posta$e pravo kazalita - sami

ti sim#olički rituali pokazu$u se kao ezorcistički, le"alite u kazalitu $e ops$e"nuto, a

 pre"stava slu%i "a se ops$e"nuti katarktički oslo#o"e, "r%ava autorizira kazalite za ovu vrstu

"$elatnosti, ali le"atel$stvo $e ops$e"nuto, a lumci samo lume ops$e"nutost preruava$u se

kao pravi ezorcisti, $er mora$u rei istinu, ovo prenoen$e na"le%nosti sa sveenstva na

kazalite (razr$eivan$e rkve) upuu$e na čin$enicu "a "r%ava se#i pri"r%ava iskl$učivu

na"le%nost za rasku%ivan$e svo$i' ra*ana o" o#mana

- onse_uentl0 "ok +unkcionira suveren, +unkcionira i "rutvo, ka" vr'ovne ovlasti

"ospi$u u krizu, +uri$e se vie ne mou o#uz"ati, zaraza se iri na ci$eli oranizam, Leareovo

36

Page 36: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 36/85

 preputan$e vlasti kerima "ovo"i "o krize i"entiteta u "rutvu, to on"a "ovo"i "o trae"i$e;

ka" politika svo$ autoritet "ove"e u pitan$e, oni ko$i #i tre#ali preuzeti autoritet nisu to u

stan$u učiniti, tako se potkopava$u temel$i "rutva, kazalite $e tu "a pročisti o" takvi'

stra'ova "o ko$i' vo"i politizaci$a relii$ski' ovlasti

- Atep'en &reen#latt ovori o sekularizaci$i "rutva u to "o#a; politika preuzima svu

na"le%nost, ral$ Lear0 se otvara prizorom o"rican$a o" vlasti (pre"a$e svo$e ovlasti kerima

ko$e se $ame oko nasl$e"stva) i tematizira rasulo "o ko$ea "olazi ka"a centar vlasti a#"icira

- prikaz lančani' posl$e"ica a#"ikaci$e politikom $e zavla"ala opa vlast i"eoloi$e nema

sre"in$e perspektive $er su svi promatrani

Otelo

-prim$er It'ello (sel+-+as'ione") i ao (improvisational sel+)

S #eskonačno prelaman$e perspektiva; ao upravl$a Itelom ko$i $e ops$e"nut v$erom; ao se

uvlači u sistem v$ere i tako upravl$a Itelom ne silom, kao pan$olski konkvista"ori u

Latinsko$ >merici ko$i su proučili mitove "omoro"aca či$i su preci očekivali "olazak mitski'

 #ia s mora pa su se pravili "a su to oni (ovo $e prim$er eksploataci$e)

- A'akespeare $e poput aa improvisational self   u%ivl$ava se u svo$e likove i mo%e se

 pre#acivati iz $e"noa u "ruoa, iz $e"no svi$eta u "rui

- kazalite $e u +unkci$i ezorcista slu%i politici čisto srca

- Atearti, vla"ari !nleske, vr'ovni promatrači sve stavl$a$u u svo$u +unkci$u - i oni su

improvisational self 

- to $e poetika kuture renesansno vremena

C@AN?.SKI KASI?IBA/

- kn$i%evnost po prvi puta "o#iva izniman "rutveni ule", ustanovl$u$e se instituci$a autora,

kn$i%evne pu#like, nakla"e su vee, vei #ro$ interesenata, $avl$a$u se posre"nici izme*uautora ("$ela) i pu#like; kritičari, skretničari kn$i%evno ukusa, perio"ika

3:

Page 37: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 37/85

Page 38: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 38/85

Page 39: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 39/85

Page 40: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 40/85

 portualska re"ovnica pie i' l$u#avniku ko$i $u $e napustio i vratio se u @rancusku, kasni$e se

e&istolarni roman "ruači$e ustro$io $er $e u n$ima "olazilo "o razm$ene pisama (klasični

 prim$er (18.st.) 5O&asne ve-e6, aclos)

) memoari tako*er "ominira$u tim vremenom, svo$e uspomene, s$ean$a... čita$u se

suvremenicima, oni pri"onose konačnom o#likovan$u ti' memoara

- c$elokupna kn$i%evnost to vremena $e vrsta "rutvene ire, razm$ene, o#liku$u se "va i"eala

ko$e HenP ascal naziva FG5 JA>=K>=IAJ i FG5 G&L>U!=IAJ (esprit de finesse i

esprit de politesse), ula*enost ni$e stan$e ko$e imamo ili ne - moramo $e konstantno

izra*ivati

(d mali prozni %anrovi; maksime, sentenci$e, a+orizmi, #asne)

@O/AN

- početak romana se sm$eta ili u antičko vri$eme ili sa ervantesom (renesansa) ili u kasno

18. st (ovisno o tome kako razmi$emo roman upisu$emo suvremene pre"o"%#e o n$emu)

- 2 tra"ici$e čitan$a romana; i"ealistička i realistička

- novi$i nalasci (nalasak na in"ivi"ui) povezu$u nastanak romana s nastankom ra*ansko

"rutva; tek se u to vri$eme ustalilo ime romana, oznaka za n$ea pa i svi$est o %anru kra$ 18/

 početak 19. st poveava se #ro$ čitatel$a, velike nakla"e, ulazi u rasprave, nosilac $e iren$a

kn$i%evnosti u one "rutvene slo$eve ko$i "ota" nisu #ili u "otica$u s kn$i%evnosti, no ako se

roman ve%e uz to raz"o#l$e, on"a se iz vi"a u#e neke va%ne kateori$e romana, u 19. st.

roman st$eče neke karakteristike ko$e a "i$ele o" "ota"an$e tra"ici$e - am#ici$a

v$ero"osto$nosti, autentičnosti i suvremenosti, autentičnost ni$e vezana uz am#i$ente i likove

ko$i su +ikcionalni, neo uz priču, zaplet, načinom uspostavl$an$a o"nosa me*u likovima

 preten"ira se na v$ernost stvarnosti- !nlezi i @rancuzi razliku$u "va po$ma ko$a ravnopravno su"$elu$u u %anrovskom o"re*en$u

romana

enl. romance novel

+ranc. *roman+ *no!velle+

- za razliku o" novel , romance ukl$uču$e povi$esne, ne+ikcionalne likove, samo "va sre"in$a

lika #ila su +ikcionalna; ona "va u l$u#avnom o"nosu, ne preten"ira na v$ero"osto$nost svo$om

4?

Page 41: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 41/85

 pričom, neo likovima i am#i$entom (r izmil$ena ra"n$a, stvarni likovi, nizmil$eni i ra"n$a i

likovi)

- u o#a tipa posto$i am#ivalentan o"nos izme*u z#il$sko i izmil$eno, +ikcionalno i

stvarno, (ono to o"va$a romance o" novel  po$avl$u$e se kao rasc$ep unutar svako o" n$i')

 koliko o" se roman ranao, svaka rana čuva ovu po"vo$enost (anusovo lice romana), to $e

sukus "e+inici$e romana; istovremeno za't$evi za slo#o"om izmil$an$a i za v$ero"osto$nou -

- ka"a se nalasak stavi na v$ero"osto$nost, on"a se romance iskl$uču$e iz tra"ici$e romana $er

tu $e sve ezotično, s one strane poznatoa - čov$ek #lizak nama prem$eten $e u tu*i svi$et

"$e se #avi raznim suparnicima

- tra"ici$a romance-a počin$e s gr'#im lj!0avnim romanom (i"ealistički roman) ko$i se

kao #i$e iz z#un$u$ue svako"nevice u utopi$ske sv$etove ra*a u skeptičnom,

relativističnom i eklektičnom 'elenističkom "o#u (o" po#$e"e ake"onaca na" &rcima 338.

 pri$e r.)( >leksan"rovim osva$an$ima o#zor se rčko svi$eta iri, a rčka se kultura mi$ea i

 pro%ima s ostalima (asimilira teko povezive kulture, rčka mitoloi$a presta$e #iti okvir svi'

kultura svi$eta)

) osamostal$u$u se retorika, astronomi$a..., mitoloi$a i +ilozo+i$a presta$u #iti nositel$ice

kulture; te trans+ormaci$e "ovo"e "o nesiurnosti nema krovni' instituci$a kulture (roman

ira na nesiurnost po$e"inca, %anr $e usaml$eno po$e"inca u tu*em svi$etu)

- nasta$u #ukolička (pastirska) lirika (omouu$e povratak priro"i iz kaosa novonastalo

svi$eta) te rčki l$u#avni roman kič %anr (utočite sree u nesretnom svi$etu; proirio se

'orizont svi$eta, o#u'vaa sve kontinente, ezotične kra$eve; stvarni, eora+ski utvr"ivi

lokaliteti)

- kn$i%evnost u#i ut$eca$ na $avnu s+eru i seli se u s+eru oputan$a i razono"e, ut$e'e (cv$eta i

 pastorala), na$nev$ero$atni$e zo"e t$era$u l$u#avnike "a se suoče s preprekama n$i'ove

l$u#avi, romance ima ra'lu, epizo"ičnu strukturu nizan$a epizo"a ko$e ne uspostavl$a$uloičku vezu i slo#o"no se mou "o"avati i o"uzimati, vri$eme sto$i iza n$i', #ez o#zira na

silne "oa*a$e prozno vri$eme

- rčki l$u#avni roman (zlatno mu $e "o#a 2. i 3. st. n. e.) crpi iz

l$u#avne lirike

nove kome"i$e enan"rove

 #a$ki i pre"a$a

kvazipovi$esni' priča s Jstoka

41

Page 42: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 42/85

Page 43: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 43/85

 počin$u se $avl$ati prve prozne verzi$e viteko romana, on se proiru$e i uslo%n$ava, takav

tra$e sve "o 1:.st. ka"a a kao polemički +on uzima ervantes u Fon ui$oteu; karakteristike

su mu neo#uz"ano izmil$an$e, ne"ostatak %el$e za oponaan$em stvarnosti, putan$e na vol$u

mati i %el$i za izmil$an$em

@a0elaisov satiri'no)&aroijs#i roman% V&arantua i antaruelW o#$avl$en $e u pet svezaka

u rasponu o" 3? o"ina (posl$e"n$i $e svezak o#$avl$en post'umno - sumn$a u autentičnost)

- sumn$a se tako*er u pripa"nost V&arantue i antaruelaW %anru romana (poli+oničnost

Ba'tin #a u tome vi"i svo$stva romana), ali a se z#o posto$an$a suko#a u#ra$a u roman

- i'ail Ba'tin, ruski teoretičar, u kn$izi V@ranfois Ha#elais i naro"na kultura sre"n$e vi$eka

i renesanseW (19:6.) prikazu$e Ha#elaisa kao veliko utemel$itel$a europsko romana; po

n$emu $e europski roman poli+oni$sko karaktera, sm$esa različiti' ovora i zato $e

V&arantua i antaruelW prvi pravi roman

- ova$ roman po'ran$u$e u se#i sve to $e ta"an$a kultura iskl$učivala (pučku /karnevalsku/

kulturu, kulturu ulice, naro"nu mu"rost...) pa $e neka vrst enciklope"i$e renesanse

 paro"i$ska enciklope"i$a

- karneval $e temel$ni o#lik su#verzi$e slu%#ene kulture; kultura smi$e'a

1. aspekt Ha#elaisove kn$i%evnosti otvaran$e vrata pučkom $eziku (psovke, kletve, lokalni

"i$alekti...)

2. aspekt ismi$avan$e visoke kulture i plemstva (likovi vo"e rasprave ko$e su paro"i$a

znanstveni' rasprava)

- ra"i se sve suprotno o" ono to ra"i slu%#ena (visoka) kultura

  usm$erenost na "on$i "io ti$ela - preo#ilno, roteskno ti$elo (Fe#elouzac, M"eron$a,

r"on$a...)

  materi$alna "imenzi$a opstanka

- izvre se svi$et, nu"i se "ruači$i pole" na svi$et o" onoa visoke kulture, likovi pre"stavl$a$u različite +ilozo+ske pozici$e, ali se ni$e"na o" n$i' ne pre"stavl$a kao va%ea, sve

se na kra$u osporava$u

- teko $e pronai konačni okvir ovoa "$ela Ha#elais nastupa po" karnevalskom maskom

- komunikaci$a s prizemnim, pučkim i svako"nevnim konstitutivne "imenzi$e evropsko

romana

- kao kontrapunkt vitekom po$avl$u$e se u "ruo$ polovici 1:.st. l!&e"#i ili &i#ars#i roman( prvi poznati prim$er; Lazarillo "e ormes0 nepoznato autora, $avl$a se kontrapunkt vitezu

43

Page 44: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 44/85

lik neotesanca, klate%i iz niski' "rutveni' slo$eva, vrsta nasl$e"nika antaonista mitsko

 $unaka, ka" a preuzme pikarski roman, on u#i mračnu, ko#nu "imenzi$u i "o#iva paro"ičnu,

rotesknu "imenzi$u, to $e mu"rost o"oz"o; oni' l$u"i, puka ko$i ne mou sli$e"iti visoke

i"eale, prisil$en $e na prilao"#u (slua $e mnoi' ospo"ara) različitim prilikama (po'otnik,

 pro%"rl$ivac...), ovakav lupe% mo%e "o%iv$eti i preo#raz#u i ova o"o$na "imenzi$a $e sastavni

"io pikarsko romana (on ima o"o$no- razvo$nu "imenzi$u)

- kao pikari se poneka" po$avl$u$u i %ene i to ve u Opan$olsko$, a kasni$e ko" Fe+oa (oll

@lan"ers0, 69;;.)

- pikaro uvi$ek priča sam svo$u priču, za razliku o" viteza, sklon $e izvrtan$u, zao#ila%en$u

istine, priča kako vara, la%e razne ospo"are pa $e pitan$e ne la%e li mo%"a i nas, ne prekra$a li,

stilizira svo$u priču; to u $e"nom aspektu liava v$ero"osto$nosti, a ona se opet očitu$e u tome

to $e to priča iz %ivota, svako"nevnice, o"oz"o

- na pres$ecitu "vi$e tra"ici$e (sre"n$ov$ekovni viteki roman / lupeki (pikarski) roman ]

 pastoralno-sentimentalni roman u ko$o$ $e tra"ici$i ervantes ve #io napisao &alate$u0)

zat$eče se na početku 17. st. Don P!ijote, temel$ni antaonizam $e ona$ izme*u F i Aanc'a

anze, t$. viteko i lupeko romana, $o $e stvar uslo%n$ena $er $e F pasionirani čitatel$

(tematizira$u se učinci literature preko lika ta"a velika novost, kasni$e Aten"'al, @lau#ert)

tra"ici$e viteko romana ko$a a $e "ovela "o lu"ila - tu se tematizira pou#ni ut$eca$

viteko romana; čitan$e romana ni$e ne"u%na aktivnost, ali ne #ilo ko$i' romana neo

viteki' t$. oni' ko$i su potpuno pre"ani izmil$an$u pa u#e "o"ir sa stvarnou, F

 pokuava tematizirati ranicu +ikci$e i istine u samom si%eu; u proslovu se oslovl$ava "okoni

čitatel$ - čitan$e $e ta"a #ila "okona aktivnost za elitu, ali "okolica $e vri$eme rekuperaci$e,

razmil$an$a o %ivotu, "io $e %ivota, ali za elitne slo$eve, iz iste te "okolice Fon ui$ote $e

otiao u lu"ilo; ironično a"resiran$e čitatel$ se "ovo"i u vezu sa sre"in$im likom i "ovo"i u

vezu stvarno i +ikcionalno, ervantes ka%e "a samo prenosi zapis i 'istori$ski "okument i tu se

opet relativizira ranica istine i +ikci$e, na početku "ruo "i$ela Fon ui$ote susreeAamsona arasca ko$i mu ka%e "a $e čitao o n$emu u romanu ko$i $e neki kranin preveo s

arapsko - ervantes pretvara se#e u +ikcionalni lik (istovremeno 1. svezak prolaava

v$ero"osto$nim, ali i izmil$enim $er o n$emu ovore 2 +iktivna lika; 2 reistra

istinitost/la%nost)

) vi"estr!#o !o#virivanje - tematiziran$e ranica +ikcionalno i istinito, 'i#ri" "vi$e

romaneskne tra"ici$e - novina

- pro#lematika unutar romana $e nemounost priče "a "o*e "o istine - viestruko pripovi$e"an$e, razne verzi$e; van$ski o"nos autora i nas posta$e temom unutar romana,

44

Page 45: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 45/85

F $e nosilac am#ivalentnosti tra"ici$e romana, 'i#ri"ni tip S F kao kri%an$e puteva

europsko romana

- situaci$a stalni' novi' priča; tkivo na"ovezivan$a uklopl$eni' priča (slično kao u I"ise$i0)

u roman, nemounost "a "o*e "o istine, u ra"n$i roman zrcali ono to se z#iva izme*u nas i

 pisca

2 aspekta

1. pripovi$e"a se iz 1. lica kvaziauto#iora+ski

2. razvo$ni o#razac

- F/Aanc'o; lu"ost/pučka mu"rost, prolost/sa"an$ost, plemi/sel$ak,

zal$u#l$enost/trezvenost, i"eali/stvarnost - u romanu se prepleu 2 reistra; ne mo%e se o"rei

ni F-a ni Aanc'a anse, "va se reistra ne mou o"vo$iti $e"an o" "ruoa

- kl$učni roman evropske povi$esti, +ikci$a se ne o"#acu$e, ona $e nu%an "io; potre#no $e $e"an

reistar u#la%avati "ruim

- čitatel$ mora uspostaviti re+leksivni o"mak prema onome o čemu čita (presta$e vri$e"iti

ovi$est $e učitel$ica %ivota.0, i"eali viteko romana ne va%e u stvarnom %ivotu)

- pastoralno-sentimentalni reistar ulazi u F0 preko umetnuti' priča, npr. susretom

 planinsko viteza (povukao se u pokoru $er $e pri$atel$u oteo "$evo$ku) ko$i priča F priču

ko$a a $ako zanima $er #i i on 'tio u isposnitvo (sluan$e priče ov"$e ni$e lieno vlastito

interesa), spori se s n$im oko tumačen$a neko viteko romana (nerazmrsivo prepletan$e vie

reistara u romanu tematiziran pro#lem ko$i imamo mi kao čitatel$i romana)

- prepisao a $e o" 5. Beneneli; neo#ično "a roman otkriva svo$u +iktivnost

- 1:14. izaao $e la%ni "rui "io romana; autor se sakrio iza pseu"onima >lonso @ernan"ez "e

>vellane"a, stvarno autorstvo "o "anas ni$e utvr*eno, na$čee se pripisu$e Lope "e Nei i

n$eovim sl$e"#enicima

- F0 $e iz"an u sre"ini otovo "va stol$ea "uačko, plo"no i prepoznatl$ivo raz"o#l$a

pan$olske likovne i kn$i%evne um$etnosti ko$i nazivamo Elatnim vi$ekom (Ailo "e Iro0); početak mu $e raz"o#l$e zrelo 'umanizma i renesanse (1:.st.), a kra$ smrt "ramsko autora

al"erona "e la Barce 1:81., "anas se ervantesa smatra na$#ol$im "ramskim piscem pri$e

Nee

rčki avant.-

l$u#avni sre"n$ov$.

roman roman

↓ ↓

sre"n$ov$ekovni Fon ui$ote lupeki (pikarski)

46

Page 46: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 46/85

  ↓ ↓

"vorsko alantni komični

(pastoralni)

) vors#i)galantni *&astoralni+ roman ranoga franc!s#og #lasici-ma $e kri%anac

sre"n$ov$ekovno viteko romana i rčko l$u#avno romana te pastoralno-sentimentalno

romana tipa Aanazzarove >rka"i$e0 iz 1:. st. (5. "QGr+P, >stre$a0, 1:22); (l$u#avna) ra"n$a

 $e sm$etena u "revnu @rancusku pet stol$ea pri$e rista

- ne"oličan z#o izmil$otina i tlapn$i (roman tre#a uspostaviti o"nos s aktualnim

 pro#lemima; za't$ev za istinitou)

- kontrapunkt n$emu čini gra,ans#i #omi'ni roman (zreli #arok 'arles Aorel Jstinita i

smi$ena pripovi$est o @rancionu0, 1:22; Acarron, Lesae &il Blas0) ko$i o#oau$e

kvaziauto#iora+sko nasl$e*e pikarsko romana ra#leovskom paro"i$om, roteskom i

 #u+oneri$om te slo#o"arsko-erotskim na#o$em tali$anske novelistike

- "erivat pikarsko ili lupeko romana (1. lice)

- o#il$e%$a suprotstavl$an$a komično pastoralnom romanu; izruivan$e, aktualni sa"r%a$i

(nasuprot pastoralnim stvarima), auto#iora+izam, lupe% prelazi u plemia neo#uz"ani'

erotski' sklonosti

- &il Blas0 otvara put prema o"o$nom romanu, mi$en$a maske nema i"entiteta

- &siholo"#o) analiti'#i roman *17. st., +rancuski klasicizam) vrsta $e "vorsko-alantno

romana, ali ci$epl$ena lektirom +rancuski' moralista ("očarava$u se tipovi l$u"ski' karaktera u

kratkim skicama) i iskustvom Hacineove trae"i$e, l$u"ski karakteri liava$u se in"ivi"ualni'

o#il$e%$a i po"i%u se na tipsku razinu, npr. čestit čov$ek..., ra"n$a $e sm$etena u neposre"nu

 prolost, znatno krai i kon"enzirani$i o" pastoralno romana, tipičan prim$er rinceza o"lvesa0 , a"ame "e La+aette, 1:

iealisti'#i ti& realisti'#i ti&

rčki l$u#avni roman rimski avanturistični roman

viteki sre"n$v$. roman Ha#elaisov satirično-paro"i$ski roman

  pikarski roman

@O/AN 89;STOJELA (!nleska i @rancuska)

4:

Page 47: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 47/85

Page 48: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 48/85

) 4!et raktat o romanu0, 1:7?.; upozorava na opasnost sli$epo v$erovan$a u izmil$ene

 priče, 5uet smatra "a se roman tre#a ravnati s #asnom, tu se ve razliku$u ove ten"enci$e i

uočava novi tren"; okretan$e sv$e%ini sa"r%a$a, novine, preten"ira se na aktualnost

>=>LJE> L> @I=>J=!IN! VITJ B>A=!W

- veliku popularnost pri$e 5uetovo traktata "o#ile su #asne (La @ontaine) ko$e su postavl$ale

 pitan$e romana (#asna uspostavl$a vezu sa stvarnou, re+erira na stvarni svi$et kroz

+ikcionalnu priču), one su pre"stavl$ale putokaz za romanesknu praksu

- Vo #asneW ni$e klasična #asna; o#$an$ava u čemu se sasto$i ta$na #asne, n$ezina $e

zaokupl$enost moralna i ona pru%a čitatel$u "otica$ sa stvarnim %ivotom, @. posveu$e to "$elo

osp. "e Barillonu, am#asa"oru !nleske - sav$etu$e "iplomatu "a se poslu%i lukavou

 #asnopisca ("o"voravan$e pu#lici uman$u$ui samo se#e pokazu$e u čemu se sasto$i

lukavost ovorničko umi$ea)

- u #asni uspore*u$e o"nos 5erkula i 5i"re sa Lu$om 14. i !uropom, 5erkul $e 5i"ri rezao

lave, ali stalno su izrastale nove pa se opasnost o#navl$ala, na sav$et koči$aa, 5erkul $e

namazao vrat smolom i tako svla"ao 5i"ru - analoi$a i Lu$u tre#a Vkoči$aW (pomo neko

"ruo) "a savla"a nevol$u

- isti ta$ o"nos mo%emo uspostaviti i ko" osp. "e Barillona či$a su 5i"ra poslovi ko$i a

o"vraa$u o" tričari$a (čitan$e "$eč$i' #asni), ali i ko" Femostena či$a $e 5i"ra atensko

mnotvo, za samo La @ontainea 5i"ra $e "vorska pu#lika ko$u mora "o#iti svo$im #asnama

- #asna $e oru*e uro%eni', slu%i za iz#avl$en$e iz te situaci$e, prikazu$e strateko umi$ee

 po"ila%en$a pu#lici kako #i u priči prepoznala svo$u %ivotnu istinu, a "a ne trpi sankci$e za tu

spozna$u (čitatel$ $e s $e"ne strane ukl$učen u priču, preozna$e se u n$o$, ali $e i iskl$učen, pa ne

trpi sankci$e za spozna$u)

- 5uet te'niku #asne preporuča romanu istovremena ana%iranost i iskl$učenost- #asna $e i"ealni o"o$ni instrument; sa"r%i poruku, o"a$a se i $unak i čitatel$, oni mora$u

 #iti izlo%eni opasnosti zastran$en$a (potre#na $e kontrola)

48

Page 49: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 49/85

- "va romana a"ame "e La++aete, oko 1:7?. ve naov$etava$u zaokret prema realističko$

stru$i potre#a romana "a leitimira svo$ iskaz (roman $e #io optu%en za la%nost svo$ea

iskaza, %anr $e sa"a o#avezan, tre#a pre"u'itriti sumn$ičavost čitatel$a "a $e iskaz la%an)

(tra%e se te'nike leitimiran$a iskaza te'nika prona*eno "okumenta/rukopisa, susretan$a

oso#e ko$a $e autoru ispričala tu priču)

A00Q <revost< anon Lescaut0, 1731. (Jstinite priče/ovi$est o zo"ama viteza "es

&rieuDa i anon Lescaut0)

- priča preten"ira na istinitost, roman se otvara autorskim iskazom (okvirna pripovi$est sečesto stvara auto#iora+skim iskazom autora, on "očarava svo$u situaci$u iz ko$e se enerira

okvir za priču ko$a e se slo%iti u romanu)

- autor "olazi u izravan "otica$ s #u"uim protaonistima svo$e priče; lik (vitez) $e su"ionik

 priče i priča svo$u priču autoru ko$i $e on"a prenosi nama, autor $e "o#ročinitel$ ("a$e vitezu 4

zlatnika, $o 2 "a$e polici$i ko$a a prati "a s n$ime li$epo postupa$u)

- viestruko uokviravan$e vitez priča priču autoru, a autor nama

- u o"nosu na romanesknu tra"ici$u na ko$u se na"ovezu$e anon Lescaut $e 'i#ri" psi'oloko-analitičko i lupeko-pikarsko romana; komponiran$e $e ra'lo, epizo"ično kao u

 pikarskom romanu, epizo"e su relativno samostalne, ne proizlaze nu%no $e"na iz "rue, ali

ono to i' spa$a, to uki"a ra'lost $est razvo$ karaktera ko$i se pro"u#l$u$u i razvi$a$u; vitez se

razvi$a iz karaktera u lupe%a, n$eov pa" $e van$ski, on pa"a na "rutveno "no, osramoen, #ez

novaca i i"entiteta, anon Lescaut počin$e kao "$evo$ka ni%e stale%a, nepoznato pori$ekla i

zavrava kao prostitutka ko$a se srami svo m$esta; "o%ivl$ava$u $e kao previe +inu "a #i

tamo pripa"ala, anon Lescaut se izvlači iz sumn$ivo "rutveno statusa i preo#raa se u

karakter (unutarn$a prom$ena)

- epizo"e su samostalne; ono to i' spa$a $e razvo$ karaktera (anon napre"u$e prema

karakteru, a vitez z#o l$u#avi čini neprav"e i ni$e i' u stan$u kontrolirati)

- ko" anon uope nema unutran$i' "o%ivl$avan$a; n$ezin se karakter o#liku$e iz n$eni'

 postupaka, ona ne ovori o se#i, n$enu priču priča vitez ko$i $e zasli$epl$en l$u#avl$u prema

n$o$ i o"#i$a priznati prevrtl$ivost n$ezina karaktera, ona mu izmiče, n$ezin karakter vi"imo

kroz priču

49

Page 50: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 50/85

Page 51: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 51/85

- čitatel$ osta$e u am#ivalentnom stavu prema &ill Blasu $er ne mo%e o"lučiti koliko toa $e

istina; demonstrira li on svoju sposobnost prilagodljivosti nama kao što je bio prilagodljiv

 prema svojim gospodarima?

Defoe$ oll @lan"ers0 , 1722.

(Eo"e i nezo"e zlolasne oll @lan"ers ko$a se ro"ila u =eateu i za :? o"ina uvi$ek

 #urno %ivota, izuzevi o"ine "$etin$stva, #ila 12 o"ina #lu"nica, 6 puta u"ana %ena

($e"nom %ena ro*eno #rata), 12 o"ina kra"l$ivka, 8 o"ina "eportirka u Nirini$i; na kra$u

se o#oatila, %iv$ela i umrla kao poka$nica. =apisano prema n$ezinim zapisima.0)

- oll @lan"ers opet $e i lik i pripov$e"ač, ona nepreki"no u svom izv$eu pre"u'itru$e

moue reakci$e čitatel$a, iskaz karakterizira #rza sm$ena motrita, n$ezin pravi plan mi

nika"a ne mo%emo "okučiti z#o permanentno pomican$a perspektive, tipična $e pikarica,

'la"no proračunata (g &il Blas) i cil$no usm$erena, o"#i$a pokazati pravo lice

- ona "i$aloizira

1. kao pripov$e"ač sa svo$im "o%ivl$a$nim $a s likom sa svo$om prolou

2. "i$aloizira i kao pripov$e"ač s čitatel$em, stalno se o"va$a o" se#e permanentan ovor s

o"stupnicom (Ba'tin) te se stvara "o$am promil$ene pri$etvornosti, ona %eli stilizirati svo$

%ivot za čitatel$a (z#o "vostruko "i$aloa uvo"i se "iskurz); "vo$nost n$ezino karaktera

onemouava čitatel$u "a o"re"i v$ero"osto$nost i autentičnost priče

- ovome se postavl$a i okvir autor prezentira ovu pripovi$est kao na*eni "okument, on a $e

samo "ot$erao, prilao"io romanesknom okviru; čitatel$ se os$ea kao moua %rtva

"vostruko patvoren$a, onoa oll @lan"ers i onoa autora, "ruo postupka nema pa čitatel$

 pokuava o"vo$iti ono to $e autentično

- ne otkriva svo$e ime; ono $e poznato u spisima u =eateu

Daniel Defoe$ Ho#inson rusoe0 (1719- 1721; tri sveska, samo 1. $e sačuvan)- roman $e "o#io konkurenci$u tiska pa mora autentizirati svo$u priču; Fe+oe se stoa (la%no)

zaklin$e "a $e Ho#inson rusoe stvarna oso#a i "a $e priča istinita - utemel$u$e novi %anr

la$na autobiografija, istinito $e ono to Fe+oa spa$a s rusoom; on se#e zapravo prepozna$e u

Ho#insonu (Fe+oe u 3. svesku Gsre" lon"onske vreve i u%ve os$eam se izolirani$im o"

Ho#insona0); i on %ivi u izolaci$i u Lon"onu skriva$ui se o" v$erovnika, o#o$ica kreu u

avanture (Ho#inson $e pao u ropstvo ko" usara, po#$eao im $e u Brazil, trovao ro#l$em,

"o%ivio #ro"olom i tako zavrio na otoku, nakon to se vratio u !uropu za"r%ao $e otok kaokoloni$u) , Fe+oe $e ra"io puno mukotrpni' poslova "a #i se izvukao iz "uova iz prolosti

61

Page 52: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 52/85

Page 53: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 53/85

Ho#inson ima vie po"anika, napustio otok 19. prosinca 1:8:., proveo na n$emu 27 o"ina, 2

m$eseca, 19 "ana, za uspomenu nosi kapu o" koz$e ko%e, sunco#ran i papiu oli

- ra"n$a Ho#insona zasniva se na "o%ivl$a$ima >leksan"ra Aelkirka

- početak 18. st., !nleska; civilizaci$ska so+isticiranost, pro#o$ tiska, novina, "olazi "o

ci$epl$en$a romana novinskim "iskurzom, novine uvo"e ritam svako"nevice, ritam se

zun$ava u o"nosu na pri$an$u temporalizaci$u, to romanu namee autentičnost i aktualnost,

u tim okolnostima pro+ilirao se %anr la%ne auto#iora+i$e0 (istinita $e u analoi$i izme*u lika

i autora, npr. Fe+oe/Ho#inson), %anr la%ne auto#iora+i$e0 spa$a se sa %anrom ispovi$e"i sa

smrtne postel$e0 (o#razac iskupl$en$a moue $e spoznati tek na kra$u puta)

R?oet-ee( $u%noa+rički pisac, napravio $e #ril$antno postmo"erno preispisivan$e  5obinsona

:rusoea u romanu >ospodin oe

- o#ra*u$e cil$nu usm$erenost V"u'a protestantske etikeW (e#er) ko$i nalazi u Fe+oovom

romanu mukotrpnim ra"om pre"u'itriti #u"unost, pokazu$e kako se ne uklapa$u svi u ta$

način %ivota etko %ivi u svi$etu u ko$em ne vri$e"e ta pravila, u svi$etu pri$e a"a, &ri$e'a, te

se po$avl$u$e kao kamen spotican$a u Ho#insonovu sv$etonazoru, tu $e tako*er i pro#lem %ene

- Ho#inson "vo$i o tome mou li se "omoroci VpopravitiW $er e inače stvarati pro#leme

- oetze aktualizira pro#lem "omoro"aca, %ena, #ez#ro$ni' opci$a #u"unosti, "ovo"i u

 pitan$e priro"nost povi$esti, pokazu$e "a $e prolost ovisna o #u"unosti

- "rua polovica 18.st. "ovo"i "o $o vee kompleksnosti situaci$u pripovi$e"an$a, "i$alo

izme*u "iskursa i priče, situaci$e pripovi$e"an$a i pripovi$e"ano

aFrence Sterne ristram A'an"0 (1769.-17:7.)

- roman +rustrirana pripovi$e"an$a, neto se stalno isprečava razvi$an$u priče, +rustrirani činstvaran$a ristrama A'an"a lika/pripov$e"ača romana; %eli rekonstruirati čin vlastito

stvaran$a "a #i počeo pričati o svom %ivotu

- paralelna $e ra"n$a stvaran$a ristrama A'an"a kao i stvaran$a priče o stvaran$u ristrama

A'an"a - o#a stvaran$a se na kra$u iz$alove, osu$eivan$e čina stvaran$a prati ristrana na

svakom koraku

- situaci$a +rustrirano pripov$e"an$a, uskla*ivan$e vremena stvaran$a priče i vremena %ivota

konstantno se iz$alovl$u$e priča uvi$ek kasni za %ivotom ko$i $e 3:6 puta #r%i i promau$e a,iz$alovl$u$e se

63

Page 54: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 54/85

- priča ne mo%e nai svo$ početak; svaki $e početak ar#itraran; ristram usre" kn$ie priča o

svom začin$an$u (otac o#avl$ao #račnu "u%nost svake prve su#ote u m$esecu, nakon to i

navio zi"nu uru ma$ka a usre" čina preki"a pitan$em $e li navio uru to o"re*u$e n$eovu

 #u"uu su"#inu), pri poro"u su mu kli$etima spl$otili nos, na krten$u su mu sluča$no

 promi$enili ime (tristr@ - tu%an) niz nepre"vi*eni' sluča$nosti o"re*u$e n$eov %ivot,

sluča$nost se poirava i s procesom pisan$a; sraz %ivota i priče

- prvi veliki roman sv$etske kn$i%evnosti ko$i eksplicitno skree pozornost na

nev$ero"osto$nost romana, navo"i se vie istina, čitatel$ tra%i svo$u, tako roman konkurira

'istoriora+i$i (samo $e $e"na moua priča o prolosti)

- roman otvara čitatel$u prostor zakl$učivan$a, otvara mu mounost "a ispitu$e različite

verzi$e, otvara mounost i istine i poreke

- stranputice u romanu otvara$u prostor kritičaru onome tko vo"i čitatel$a kroz la#irint

moui' putova (1. put u povi$esti se $avl$a instanca kn$i%evno kritičara), Noltaire se zala%e

za takav pristup put "o istine $e put o#ilaznica

Dierot

- He"ovnica0 - izme*u romana i pripovi$etke

- Hameanov neak0 i ac_ues +atalist0 teko #i se moli nazvati romanima, ra"i se o

imainarnim konverzaci$ama

- Fi"erot $e pokuao aplicirati posl$e"ice Aterneova romana u @rancusko$, Hameanov neak0

i ac_ues +atalist0 za#ran$eni su u @rancusko$ i o#$avl$eni su tek u 19. st.

- Hameanov neak0   H. kao ostar$eli cinik stupa u "i$alo o l$u#avnim pustolovinama sa

svo$im mla"enačkim $a - vierazinsko izmil$an$e "i$aloa

- ac_ues +atalist0 - o"nos slue i ospo"ara, . - pikaro, ali vrlo "o#ro o#razovan (čitao $e

Apinozu i "Q5oll#ac'ova tumačen$a Apinoze); supero#razovani slua ko$i svome ospo"arutumači Apinozu o#razu$e/oa$a a, tumači mu Apinozin postulat o Vslo#o"i kao nu%nostiW -

-- isto"o#no evocira$u neke priče; +ikcionalni likovi intervenira$u u "i$alo, "vi$e su razine

"i$aloa (slua-ospo"ar, +ikcionalni likovi), "ok trei "i$alo vo"i pripov$e"ač s čitatel$em,

tumačei mu epizo"e, u 2. "i$elu romana pripov$e"ač prizna$e čitatel$u "a nastavak romana

ovisi o čitatel$u - presi$ecan$e i pro%iman$e razina

- 18.st. kl$učno $e za su"#inu, povi$est romana (u polemici $e s malim pripov$e"nim %anrovimate s 'istoriora+i$om), to $e stol$ee ka"a nasta$e ra*ansko "rutvo, "olazi "o "rutvene

64

Page 55: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 55/85

"i+erenci$aci$e - i"ealni mil$e za procvat romana; "o%ivl$ava svo$ procvat u raz"o#l$ima ko$a

 preispitu$u o"nos prema povi$esti, u 18.st. povi$est presta$e #iti učitel$ica %ivota0 $er se

relativizira način na ko$i povi$est prenosi prolost; ni$e $asno $esu li ono to imamo kao

sv$e"očanstva zaista prolost ili $e ona preloml$ena kroz +ikci$u i sl.. (prim$er su različiti mali

 pripov$e"ni o#lici ko$i su pri$e slu%ili kao ezempli prolosti)

- roman "olazi u prvi plan $er se pomou n$ea pro#lematizira$u ostali pripov$e"ni %anrovi, ne

samo kn$i%evni neo i povi$est, npr. pro#lematično $e prenoen$e prolosti u #a$kama i slično,

a roman konkurira povi$esti; ra"i se uvi$ek o selekci$i povi$esno materi$ala, neto se ističe,

neto preuu$e, a selekci$a kao takva $e preuena, roman otkriva "a se iza to za't$eva za

istinitou 'istoriora+i$e kri$e selekci$a, upitnost

- 'istoriora+i$a preten"ira na istinitost, a roman na v$ero"osto$nost; smatra "a ona$ ko$i tvr"i

"a ovori istinu prikriva selektivni +iltar ko$i $e neiz#$e%an, nemoue $e izrei sve, selekci$a

 $e nu%na, a pitan$e $e 'oemo li to priznati ili ne, roman to prizna$e, a 'istoriora+i$a ne pa

roman tim priznan$em posta$e v$ero"osto$ni$i

- "rua polovica 18. st.; izra"n$a o"o$no romana (prosv$etitel$stvo i"eal prosv$etitel$stva

 $e ra*anin svi$eta; o"va$an$e o" prolosti, usm$eravan$e prema #u"unosti; mo"el tra%i put u

romanu, roman posta$e v$e%#alite)

- ova polemika 'istoriora+i$a/roman "olazi u prvi plan s @o!ssea!ovim !mileom0, 17:4. -

- uv$etno a mo%emo nazvati romanom, a Housseau ka%e "a $e to ili

a) o"o$ni traktat ili

 #) utopi$a (u "u'u latonove "r%ave - utopi$ska pro$ekci$a $e"no "rutva ko$a se

ne ra"i na stvarnosti; kako #i o"o$ tre#ao izle"ati u i"ealnim uv$etima)

- u povi$esti +rancuske kn$i%evnosti !mile0 se preskače, spomin$e se =ova !loiza0,

Jspovi$esti0, !mile0 $e #io silno ut$eca$an u 18.st. te $e proizveo ci$elu tra"ici$u o"o$no

romana pona$pri$e izvozom u =$emačku, u !mileu0 se u sklopu romaneskno teksta, usklopu razovora pitomca i učitel$a pro#lematizira 'istoriora+i$a t$. kritizira $e se

- i !mile se izla%e l$u#avi, ali Ao+ia $e utopistička oso#a (potpuno altruistična)

- roman malim pripov$e"nim %anrovima, ko$i "ominira$u pret'o"nim raz"o#l$ima, priovara

 pre"avan$e +ikci$i, +antazi$i #ez pretenzi$e na istinitost, se#e postavl$a u me"i$alnu pozici$u -

ne laati "a smo potpuno istiniti, ali ne o"re*u$u se neke m$ere istinitosti

- pro#lematizira se moment pripovi$e"an$a, ne isputa se iz 'orizonta, ova situaci$a ostavl$a

tra na razvo$ romana u "ruo$ polovici 18.st.

66

Page 56: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 56/85

Page 57: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 57/85

- u =$emačko$ Karl <hilli&&e /orit- >nton Heiser0 (1786.-9?.)

- $e"an o" o"v$etaka u razvo$u nakon Housseaua, to $e

a) moralizira$ui roman (pokuava se prikazati put tienika (ezemplarni $unak), ko$i

vie ni$e izoliran, emancipaci$e, spozna$no razvo$a, po +rancuskom mo"elu)

 #) sentimentalni mo"el iskuen$a (po mo"elu enlesko pisca Aamuela Hic'ar"sona

(2.pol. 18. st., amela0, larissa0; $unakin$a iz ni%e stale%a, u"varač $e plemi,

 prepoznavan$e izme*u n$i' tra$e "uo, na kra$u on mora pristati na %eni"#u,

emancipaci$a %ene kroz l$u#avni o"nos, pole" mukarca prem$eta se iz +izičnosti

%ene u n$ezinu "u#inu, mora se "okazati, vol$eti n$ezinu "uu) )

c) utopi$ski (vezu$e se uz kolektiv, naro", neki $e lik u otklonu prema za$e"nici)

- na$plo"otvorni$i $e "rui tip usavravan$e lika

(d ore nave"ene su 3 vari$ante o"o$no romana)

5Anton @eiser6

- proramatski roman n$emačko o"o$no romana

- ro"itel$i a namislili o"o$iti preko lektire (kn$i%evna soci$alizaci$a lika), za svako raz"o#l$e

o"re*ena lektira (motiv pe"aoko imperativa to se tre#a čitati)

- 3-: o"ina leen"e i pre"a$e čita$u mu ro"itel$i

- 8-14 o"ina relii$sko tivo to $avno čita pre" ro"itel$ima, pota$no čita kn$i%evnost

(samoo"o$)

- 14 o"ina estetičke rasprave

- 'vata a teatronomi$a; iskuen$e; +ascinaci$a kazalitem pri$eti "a o"ve"e mla"o čov$eka u

imainarne sv$etove (stalno se prem$etati u "rue, a ne #iti svo$ prosv$etitel$stva se rozi,

nua)

- suočen s opasnou Heiser o"oli$eva i "osti%e i"eal

- s 18 o"ina počin$e pisati (auto#iora+i$a, "nevnici), tipični put (strateka koncepci$ao"o$a); čitati iskuen$a pisati

- u kl$uču samoo"o$a čita se

Goethe il'eim eister0

- prvi svezak; &o"ine učen$a il'elma eistera0, 179:.

- "rui svezak; &o"ine lutan$a il'elma eistera0, 1821.

67

Page 58: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 58/85

- &oet'e se o"miče o" rii"no mo"ela; ve u prvom svesku il'eim $e auto"i"akt, ni$e po"

 paskom ro"itel$a, sam se#e o"a$a, nema zacrtano neo se tra%i, pokazu$e z#un$enost,

neo"lučnost, lutan$e, &oet'e poklan$a pov$eren$e $unaku, po$e"incu preputa mu inici$ativu

- "rui svezak $e raspa" %anra o"o$no romana, sasto$i se o" osam ra'lo povezani' novela

"ovo"i se u pitan$e roman kao %anr 

- il'eim eister vie ni$e siuran "a $e (sa") u zrelo$ "o#i pametni$i neo u mla"enačko$

"o#i; =isu li godine mladenački! afekata vrednije od sadašnje tobo$nje pameti,

racionalnosti?0 potkopava se premo spozna$nosti na" a+ektom

- roman se raspa"a na osam sla#o povezani' novela; romantizam

- %anrovski $e roman 'eteroen, naruava se ko'ezi$a, il'elm u 2. "i$elu #rani os$ea$e i

neira razum, #rani pravo na ravno"unost i za#oravl$ivost, roman pokazu$e konkurenci$u

vie različiti' istina; svaka ima pravo, sam autor vie ne pola%e pravo na to "a poka%e ko$a $e

istina prava autor vie ne preten"ira "a o"a$a čitatel$a, čitatel$ se o"a$a sam, uspostavl$a

estetički o"nos prema kn$i%evnosti, a ne o"o$ni, tako se postavl$a veliki za't$ev za čitatel$a

 prom$ena pe"aoko u empatički mo"el čitatel$a

- roman nositel$ te vrste prom$ene recepci$e; čitatel$u $e preputen puno vei prostor

slo#o"e, romani su se pri$e čitali kolektivno; ona$ ko$i $e čitao, istovremeno $e i tumačio, sa"a

čitan$e posta$e osaml$eni, ti'i čin, imo#ilizira se ti$elo u nekom naslon$aču izolirani čin,

čitan$e posta$e in"ivi"ualni "o%ivl$a$, lien neposre"ne reakci$e, čitatel$u se "a$e vremena "a

 pro"u#i os$ea$, u to vri$eme i u kazalitu se prvi put ase sv$etla osim na pozornici,

asimetrizaci$a o"nosa izme*u čitatel$a i "$ela; privilei$a mu "a$e os$ea$ slo#o"e z#o zatite

ko$u $e "o#io, no, ta slo#o"a $e ipak "o"i$el$ena u o"re*eno$ situaci$i; "ovo"i "o pomamno,

narkotizirano čitan$a, $avl$a se trivi$alni roman, kn$i%evno tr%ite, autoru se $avl$a "ilema;

tr%ini imperativ ili intelektualni, estetski imperativ

- 1819. &oet'e pie raspravu u ko$o$ razliku$e 3 vrste čitatel$a

1) u%ivatel$i (u%iva$u #ez rasu*ivan$a)2) prosu"itel$i (rasu*u$u #ez u%ivan$a)

3) oni ko$i povezu$u te 2 "imenzi$e (mou se na#ro$ati na prste $e"ne ruke)

- u%ivatel$i; neutralizira$u o"nos prema autoru i "ruim čitatel$ima, usre"otočeni na likove,

uče se na iskustvu lika, na"moni su liku (vi"e neto to on ne vi"i) to omouu$e u%ivan$e

- prosu"itel$i smatra$u "a $e +iksaci$a za likove pou#na $er autor ni$e va%an, tekst ni$e va%an,

to $e u%ivan$e u os$ea$u slo#o"e ko$a $e kratkotra$na, privi"na i "o"i$el$ena, %eli se

stan"ar"izirati ukus (Favi" 5ume I+ t'e stan"ar" o+ taste0, 1769., Jmmanuel ant ritikamoi su*en$a0, 179?.), 5ume prizna$e pravo na različitost ukusa, ali to ne poriče potre#u na

68

Page 59: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 59/85

common sense, ut$elovl$en$e common sensa "olazi iz unutran$osti čov$eka, posl$e"ica $e

razmil$an$a, re+leksi$e, to $e mil$en$a i ant čitatel$ ne smi$e pov$erovati prvom "o$mu,

mora re+leksivno su"iti, sastati se s "ruima u ukusu, točka "o"irivan$a s "ruima $e sastavni

"io nae unutran$osti, ni$e nam "ana izvana, ne vie u%ivan$e, neo rasu*ivan$e, u u%ivan$u se

raz"va$amo, u rasu*ivan$u sasta$emo

Disocijacija !#!sa *Schiller+ i nastava# trivijalnog romana

- "isoci$aci$a ukusa potaknula $e +enomen potrae za li$ekom takvo rasc$epa, $e"an o" oni'

ko$i su tra%ili Vli$ekW $e i @. Ac'iller 

- reaira na provalu masa na sv$etsku pozornicu, to $e posl$e"ica +rancuske revoluci$e, ukus

se "isocira, rasc$epl$u$e na misaonu i os$etilnu "imenzi$u, Ac'iller $e #io pa%l$ivi čitatel$

anta, antova ritika moi rasu*ivan$a0 sli$e"ila $e "rue "vi$e kn$ie; ritiku čisto

uma0 i ritiku praktično uma0

- ritika čisto uma0 $e pokua$ "a se o"ovori na pitan$e Ato mogu znati?, to $e

kopernikanski o#rat u +ilozo+i$i; čov$ek ne mo%e sve znati, uv$eti mounosti spozna$e

apriorni su spozna$i, spozna$a $e oraničena, spa"a u carstvo nu%nosti

- ritika praktično uma0 o"ovara na pitan$e Ato trebam činiti?; o"nos čov$eka prema

čov$eku, etika i moral "$elovan$e na carstvo slo#o"e

- ant uvo"i rasc$ep u čov$eku izme*u nu%nosti i slo#o"e

- trea kritika, ritika moi rasu*ivan$a0, tiče se estetike, uve"ena $e "a izmiri prve "vi$e, "a

zatvori rasc$ep, estetički o"o$ tiče se os$etilne "imenzi$e čov$eka ne tre#a o"a$ati samo

razum, neo tre#a o"a$ati čov$eka i uz pomo kulture, po antu, čov$eka se tako o"a$a za

 politiku, um$etnost tre#a u političaru vratiti ono to Ac'iller "r%i "a nesta$e, "r%ava $e postala

sama se#i svr'om, izmakla kontroli $e"inke ko$a u#i "otica$ sa političkom c$elinom, "olo $e

"o atomizaci$e (rasc$epkavan$e političke c$eline) čov$eka tre#a o"a$ati "a povrati c$elinu

- Ac'illerov li$ek za ta$ rasc$ep; "r%ava $e počela kao priro"na "r%ava u ar'a$sko "o#a, ni$eza"ovol$avala čov$eka $er $e titila pravo $ačea, ni$e #ilo me'anizirane zatite sla#i$i', "r%ava

se raspa"ala na po$e"ince ko$i su ili mimo zakona, razlika me*u l$u"ima $e #ila prevelika; VG

takvom kontekstu "ominira$u $e"inke #ez ro"aW, revoluci$a $e proizvela "r%avu ko$u naziva

diktatura razuma (Ac'iller $e usm$eren protiv prosv$etitel$a), ponitava$u se razlike me*u

l$u"ima, čov$ečanstvo $e u prvom planu, stanovnici priro"ne "r%ave su "ivl$aci, a stanovnici

"iktature razuma su #ar#ari sve"eni na samo $e"nu "imenzi$u svo lika razumsku, ta$

rasc$ep tre#a estetikom li$ečiti i "ati pravo čov$eku na in"ivi"ualnost, ta se "va stan$a tre#a$u

69

Page 60: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 60/85

o#$e"initi u slobodnu udrugu, pomiriti ro" i in"ivi"uu, spo$iti razumsko (#ar#ari) sa os$etilnim

("ivl$aci), to #i "ovelo "o o"o$eno čov$eka

- na o"o$ čov$eka ut$eče naon za irom (Spieltrieb), ponaan$em "ivl$aka i #ar#ara upravl$a

naon za ra*om (Stofftrieb), naon za o#ukom ( ormtrieb) osiurava totalni karakter

čov$eka i vraa a u c$elinu, Stofftrieb i"e za osnovnim potre#ama (la", %e*), ormtrieb

o"a*a za"ovol$ene potre#a u ime razuma, Ac'iller smatra "a te "vi$e "imenzi$e u ravnote%u

"ovo"i estetski o"o$ čov$eka, 3o$e li umjetnički odgoj pomo#i u odgoju političke vrline i

 poslu$iti kao lijek za stanje društva?, - nastanak um$etnosti ve $e rezultat to o"va$an$a -

stoa $e tre#a vratiti u prvotno stan$e, um$etnost kao li$ek utopi$ska $e pro$ekci$a #u"ue

"rutva ko$e #i #ilo u ravnote%i pro$ekt sveukupne estetizaci$e "rutva ili politike, vari$anta

rezignativne projekcije $e trezveni$a, Ac'iller uvi*a "a nisu svi l$u"i spremni na um$etnost; oni

ko$i čita$u romane nisu se npr. spremni estetički o"vo$iti, to a navo"i na rezinaci$u

um$etnost ne mo%e poslu%iti po#ol$an$u, mo%e slu%iti samo kao pri#$e%ite onima ko$i $esu

spremni, samo oni mou nai ravnote%u

- to $e osnovna "ilema Ac'illerove teori$a u raspravi VI naivnom i sentimentalnom

 p$esnitvuW ko$a nasta$e iz "uotra$ni' razovora sa &oet'eom, Ac'iller se +okusira na

situaci$u um$etnosti ono "o#a; na rasc$ep izme*u "vi$e vrste kn$i%evnosti, svo$e vri$eme

"i$anosticira kao "o#a u ko$em $e p$esnitvo izu#ilo naivnost $er p$esnik vie ne %ivi u

skla"u s priro"om, kn$i%evnost se promi$enila u o"nosu p$esnika prema svi$etu i $eziku

 sentimentalno pjesništvo

- tro$na s'ema

antropoloka os (ontoeneza1)

 priro"no stan$e ("$etin$stvo) X estetička +aza (mla"ost) X razum (zrelost)

 povi$esna os (+iloeneza2)ar'a$sko "o#a X estetička +aza (rčko "o#a) X moralna "r%ava #u"unosti

- Ac'iller $e morao rekonstruirati ovu s'emu $er ni$e $asno "$e tre#a sm$estiti mo"ernu;

iz#acu$e ar'a$sko "o#a i započin$e s rčkim

 povi$esna os

1 Hazvo$ po$e"inca o" "$etin$stva "o starosti.2 Hazvo$ čov$ečanstva o" početaka "o "anas.

:?

Page 61: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 61/85

antika

^

antropoloka os priro"a X mo"erna (sentimentalno "o#a) X estetička +aza

^

 posli$emo"erna

- antika i "$etin$stvo su naivno "o#a, p$esnici ta"a p$eva$u naivno $er ne os$ea$u "a $e p$esma

neto nepriro"no, &oet'e i Ac'iller os$ea$u "a $e tako te im ne preosta$e nita "ruo osim

sentimentalnosti, Ac'iller ka%e "a #i se p$esnici tre#ali vratiti naivnosti, ali novoj reflektiranoj

naivnosti, ko$u naziva idealnost , povi$est se za Ac'illera "akle kree napri$e", ali tako "a se

zapravo utopi$ski vraa natra, estetička +aza $e re+lektirani povratak u priro"u, ko$a naivnost

 po"i%e na viu, um$etničku razinu

- sentimentalno i naivno "o#iva i tipoloko značen$e

 povi$esno

tipoloko

naivno (kao priro"no p$esnitvo) sentimentalno (kao re+leksivno

 p$esnitvo)naivno (kao antičko p$esnitvo) 5omer (naivan p$esnik) !uripi" (sentimentalni

 p$esnik antike)sentimentalno (kao mo"erno

 p$esnitvo)

&oet'e, A'akespearea (naivni

 p$esnici mo"erne)

Ac'iller (sentimentalni

 p$esnik mo"erne)

- roman se u 18. st. nalazi na pe"aoko$ sceni; s $e"ne strane raspravl$a se o tom

kn$i%evnom %anru kao o"o$nom sre"stvu, a s "rue strane o"o$ se tematizira u samom

romanu

- ovo se mi$en$a u 19. st. Bašto odgojni roman nije više mogao $ariti i paliti?

Stenhal$ 5?rveno i crno6 *8938;+

- prvi roman ko$i se smatra realističnim romanom, ra"n$a u neposre"no$ prolosti- netipičan roman za svo$e "o#a - suvremenici a ne razumi$u i o"#acu$u, Aten"'al a

nam$en$u$e pu#lici ko$a e "oi tek stol$ee kasni$e; #rie romantičarski na#o$, stil $e su' i

lien emotivni' konotaci$a, precizan, on i"e na vrstu minus postupka; o"uziman$a em+atične

romantičarske rečenice, o"u"ara čak i o" realističko romana

- "a #i se razum$elo zato potkopava  paradigmu odgojnog romana mo%emo početi o"

naslova; polarizaci$a - razvi$eni i naza"ni, aristokraci$a i puk, o"o$ni roman ra"i se na

'omoeno$ populaci$i, pri'vaenim za$e"ničkim vri$e"nostima, preutnom sporazumu u"rutvu oko toa za to tre#a mla"o čov$eka o"a$ati, ve u 2. svesku &oet'eovo

:1

Page 62: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 62/85

il'eima eistera0 - &o"ine lutan$a0, 1821- zrelost ne "onosi smiren$e, mu"rost, on ne

 pronalazi se#e ve u "o#a zrelosti počin$e svo$a lutan$a, struktura ra'la 8 veliki' novela ne

 previe povezani', o"o$ni roman počin$e naruavati ta$ koncept o" za#lu"a "o spozna$e,

s'vaan$a se#e i "rui'0

- Aten"'al $e svo$e stvaralatvo pratio ese$ima pokuava$ui prosvi$etliti svo$u pu#liku, ka%e

"a #i kome"i$a uope #ila moua, pu#lika mora "i$eliti sporazum o tome to $e to smi$eno,

ali mi %ivimo u sv$etonazorno, i"eoloki polariziranom "rutvu "$e $e ono to $e $e"nom

smi$eno, "ruom traično, o"ovor ko$i se mo%e "ati, "a$e se uvi$ek iz neusulaeni'

 perspektiva

- u to vri$eme roman se suko#l$ava s usponom %urnalističko, novinsko "iskursa;

omasovl$en$e %urnala/novina mi$en$a poiman$e vremena, po$avl$u$e se os$ea$ za

svako"nevicu, svaki "an se #ro$i u vremenu, vri$eme se u#rzava, akcelerira i u#i se

mounost ori$entaci$e, svaki "an "onosi prom$enu, parametri o" $učer "anas i sutra vie nee

vri$e"iti, #u"unost se $avl$a kao prostor neizv$esnosti, nema razovi$etno sm$era razvo$a

vremena, vri$eme se mrvi, +ramentira nova predod$ba svijeta 

- u romanu se otklan$a$u suko#i kroz razvo$ priče

- u novinama lasovi suposto$e istovremeno i istoprostorno

- uspore"nost protur$ečni' stvari ne os$ea se kao pro#lem, novine "onose paralelnost

različiti' vremenski' tokova, a te stvari ne mora$u nu%no imati neku vezu, protur$eč$a osta$u

nerazri$eena

rveno i crno0 - politički na#o$ naslova, ukazu$e na političku situaci$u, permanentna sm$ena

"vi$e i"eoloi$e; gra,ans#e i aristo#rats#e, Aten"'al $e su"$elovao u =apoleonovim

ratovima, puno $e u tom svo$stvu proputovao, #io $e pristaa =apoleonovi' revolucionarni'

i"eala, noen na krilima ra*anske i"eoloi$e ko$a rui pre"rasu"e stari' vremena, koncepta

"a se i"entitet ra"i na nasl$e"nim pravima (pro#lematizira $esmo li o#vezni svo$ %ivot

 pokoriti, prilao"iti čin$enici svo ro*en$a; eterminira li nas činjenica da smo se rodili kao

 C@ tako da ne mo$emo uzeti svoju sudbinu u svoje ruke, daje li ra"anje pečat na naš $ivot ili

imamo pravo promijeniti svoj status?)

) <itanje a!toriteta% ste'en ili naslije,en 7 ! centr! je 5?rvenog i crnog6% Aten"'al

zaovara napoleonsku perspektivu "a čov$ek mo%e mi$en$ati su"#inu svo$u, nacionalnu i

onu čov$ečanstva. =apoleon $e akter, aktivist iz crvene perspektive, a iz perspektive crni',

aristokraci$e i klera, on $e uzurpator - %eli ono to mu ro*en$em ni$e "ano

:2

Page 63: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 63/85

Page 64: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 64/85

Page 65: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 65/85

- Aten"'alov roman ironizira roman Aorelova %ivota, puta a "a %ivi "al$e i pokazu$e "a se

%ivot ne mo%e strpati u romaneskni zaplet; on isklizava, preli$eva se, ne sli$e"i o#rasce, n$eov

roman nema kra$a

) ne&reviljivost se očitu$e i u načinu na koji je Stend!al pisao svoje romane, oni su

nasta$ali u veliko$ 'itn$i, rozničavim pisan$em iz "ana u "an, Aten"'al ni$e imao unapri$e"

 pripreml$en plan, pie na novinski način, romani nisu iznutra pro%eti zapletom ko$i i'

o#$e"in$u$e u loičku c$elinu, prem$etan$e iz $e"no "oa*a$a u "rui #ez le"an$a unatra;

 #u"unost mo%e samo "oni$eti razr$een$e (stalna o"o"a kra$a), a ka"a kra$ "o*e, on $e

a#ruptan; s neočekivanim r$een$em

- ako $e Aorel krenuo u potrau za svo$im ocem i ako $e 6.-o oca napustio, a posl$e"n$i ko$i #i

moao o#$asniti n$eove postupke pripov$e"ač "i%e ruke o" n$ea potraa zavrava #ez

oca, kao to Aorel ne nalazi oca, ni roman a nema $er se pripov$e"ač o"riče skr#i na"

romanom; za"n$a su polavl$a o#ezlavl$ena, čitatel$ a ne mo%e pripisati nekom ocu,

interpretirati a tako "a "o#i$e loiku, pitan$e i"entiteta osta$e otvoreno, kl$učno pitan$e

tako*er osta$e otvoreno tko e vo"iti @rancusku crveni ili crni, rasc$ep $e prevelik, o"o"a

o"ovora posta$e princip, načelo o"o"e temel$no načelo romana (nema revoluci$e $er #i

netko morao preuzeti o"ovornost)

- su"#ina ovo romana; ni$e moao #iti pročitan u svo$e "o#a za"a$e pro#leme i kasni$e (Aorel

  potpuno okrenut prema #u"unosti; na tome počiva struktura romana)

- roman 19. st. a+irmira novi tip pro#lema preko svo lavno $unaka; nalazi se u procesu

stalno samoo#likovan$a, tra%i i"entitet, "istancira se o" ono ko$i mu $e za"an ro*en$em,

 potraa za pravim i"entitetom $e am0ivalentna% s $e"ne strane mora se zata$iti vlastito

 po"ri$etlo "a #i se "olo "o novo i"entiteta, ali to se po"ri$etlo stalno vraa (u vi"u more,

os$ea$a krivn$e...), svi ko" uliena os$ea$u "iskrepanci$u on $e "ečko sa sela, iz provinci$e,

ali ima neto plemiko u n$eovom "r%an$u i to prim$eu$u i "rui likovi, markiza Hhnal prikazu$e a kao ču"ovite, on sam se#e prolaava ču"ovitem i tu se lomi n$eova su"#ina

?harles Dic#ens

- enleska kn$i%evnost viktori$ansko "o#a u punom $eku

:6

Page 66: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 66/85

Favi" opper+iel"0 186?.

Aumorna kua0 (Bleak 5ouse0) 1861./62.

eka vremena0 (5ar" imes0) 1864.

Nelika očekivan$a0 (&reat !Dpectations0) 18:1.

- "o#a o#il$e%eno vla"avinom kral$ice Niktori$e (1837.-19?1.); smatra se $e"nim o"

na$impresivni$i' raz"o#l$a, @oucault u svom "$elu o povi$esti "iskursa započin$e polavl$em o

seksualnosti ko" viktori$anaca, u to "o#a seks $e samo u +unkci$i "rutva t$. repro"ukci$e,

samo $e seks u #raku leitimiziran, sve $e "ruo #ilo suspektno i po"vrnuto kontroli, s $e"ne

strane onemouu$e se $avni ovor o seksu, a s "rue strane raznim te'nikama (ispovi$e"...)

zalazi se u tamne s+ere i "r%i i' se po" kontrolom, u to "o#a l$u"ska spolnost po"vrnuta $e

na$pomni$em nazoru, ali kao neto patoloko, sve vrste otklona, izre"a i na$#eznača$ni$e

vrste po"vrnute su pa%l$ivo$ račlam#i, stavl$ene su u centar pa%n$e "a #i se prakticirala

kontrola, na"zor na" l$u"skom privatnou, sastavni "io te'nike upravl$an$a stanovnitvom $e

 proizvo"n$a "elinkvenci$e

- pre"met Fickensonova interesa su ranične po$ave ko$e sinalizira$u napetosti izme*u $avne

i privatne s+ere, marine "rtva, "isciplinarno prostora represi$e i li#eralno prostora

i"eoloi$e, polarizira$u se fact D fanc@, svi$et čin$enica i svi$et mate, oni su polarizirani, ali i

isprepleteni, zapleti su iznimno kompleksni, on $e pisao i o#$avl$ivao svo$e romane u

nastavcima pa $e permanentno o"a*ao rasplet kroz uvo*en$e novi' zapleta

5Te"#a vremena6 *89>=;+

- prvi roman ko$i $e Fickens o#$avl$ivao u nastavcima, polarizaci$a izme*u svi$eta mate i

svi$eta čin$enica $asno prove"ena

- tri zapleta (sre"in$i i "va ru#na)

1) tiranski o"o$itel$ &ra"rin" oko ko$e se okupl$a su"#ina ostavl$ene "$ece Aiss upe,

Louise, oma, &ra"rin" ima svo$u koncepci$u o"o$a to bring up b@ !and   represivni

o"o$, "$eca su sklona zastran$en$u pa i' tre#a po"vrnuti stroo$ kontroli, spolnost i

mata ist$eru$u se iz n$i'ova ponaan$a, tienici ulaze u "rue vrste o"nosa

  2) Boun"er# ma$ka

  3) Aiss otac

::

Page 67: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 67/85

Page 68: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 68/85

o#lik samo"iscipliniran$a; "akle, "a #ismo iz#$eli "iscipliniran$e o" strane "rutva, moramo

se samo"isiplinirati

- potraa za oslo#o*en$em $e puno "rastični$a o" one u Aten"'ala i n$eni rezultati su puno

 porazni$i, struktura zapleta u Fickensa $e kru%na; ka" mislimo "a smo "oli na kra$ zapravo

smo natra na početku, napri$e" nas zat$eče ono to smo 't$eli ostaviti iza nas (Boun"er#),

sve napore za oslo#o*en$em susti%e traumatična prolost

B>5J=INI KJ>=! FIAI!NAI&

- ve u Aten"'alovu romanu vi"i se osamostaljivanje junaka u o"nosu na autora ta

ten"enci$a $e "ove"ena "o vr'unca u romanima Fosto$evsko

- i'ail Ba'tin; posvetio $e "vi$e kn$ie stvaralatvu Fosto$evsko /roblemi stvaralaštva

 ostojevskog , 1929. (prera*eno u /roblemi poetike ostojevskog , 19:3.); Fosto$evsko čita

sa iskustvom suvremene proze ruski' mo"ernistički' pisaca (>. Bi$eli, N. Aolou#,

Hemizov, N. Jvanov...) i čini a mo"erni$im neo to $e #io; osamostaljivanje junaka kl$učni

 $e potez u poetici Fosto$evskoa, n$eovi su $unaci sposo#ni čak i za po#unu protiv autora

rus. izb@tak  neto to lik otima autorovo$ kontroli, likovi nema$u nikakve van$ske o"re"nice,

kao pripa"nici neko "rutveno ili psi'oloko tipa, neo se karakterizira$u svo$im i"e$ama,

 pa zato Ba'tin romane Fosto$evsko zove romanima ideja, autorska i"e$a ni$e na"re*ena

"ruim i"e$ama; te se i"e$e me*uso#no potkopava$u i pro#lematizira$u, svaki $e lik nositel$

 $e"no vi"okrua, sv$etonazora, izvan ti' 'orizonata nema u tom svi$etu o#$ektivne stvarnosti,

neo svi$et "o#ivamo preloml$en iskl$učivo kroz n$i' svu romanesknu stvarnost proutale su

samosvi$esti likova, o#$ektivni se polo%a$ čitatel$u ne nu"i ni uz pomo autora, zato $e i on

uvučen u ta$ "i$alo me*u likovima

- u mo"ernističkom romanu posto$i ten"enci$a razra"n$e autorske proze, nema vie

o#$ektivne stvarnosti u romanu, neo sve primamo kroz svi$est likova, mnotva 'orizonata

 po"i$el$ena me*u likovima, čitatel$ ne zna ko$em #i 'orizontu poklonio pov$eren$e, pa $euvučen u ne"ovriv "i$alo s likovima

- Fosto$evski$evi likovi su intelektualci, "rutveno neukori$en$eni, $e"ino o"re*eni svo$om

i"eoloi$om pravi likovi su i"e$e, a ne l$u"i0, tvr"i Ba'tin

- ni$e"na o" i"e$a ni$e konačna, svaka se mi$en$a kroz roman, pre"met prikazivan$a ni$e

stvarnost, neo svi$est likova, stoa $e svi$et Fosto$evski$evi' romana mnotven svi$et #ez

 $asno sre"ita, ko$i se raspa"a na su#$ektivno centrirane sv$etove, sve su svi$esti "ove"ene u

načelo istovremenosti pa se suko#l$ava$u u istom prostoru, zaplet potpuno u#i va%nost $er se

:8

Page 69: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 69/85

vremenska "imenzi$a zam$en$u$e prostornom, sve se svo"i na "i$alo ko$i se vo"i izvan

vremena, zaplet posta$e načelo inscenaci$e "i$aloa (poput +unkci$e "i"askali$e u "rami),

struktura zapleta mi$en$a se sa svakim "oa*a$em, u svakom "oa*a$u posto$e #ar "vi$e

svi$esti, zaplet "o#iva o#il$e%$e "i$aloa ko$i tra$e, a ni čitatel$ nema r$een$e za ta$ "i$alo $er,

 poput autora, nema neutralne pozici$e

- svr'a "i$aloa svaka $e svi$est upuena na "ruu svi$est, mo$a uv$eren$a ovise o tu*im

uv$eren$ima, 'orizont mo$e svi$esti "i$eli me o" svi$eta, nitko ne zna to $e svi$et $er a svatko

vi"i svo$im očima, zato polemiziramo s "ruima "a se ri$eimo vlastiti' neosvi$eteni'

 pre"rasu"a; to $e #eskonačan posao, $er svi$et ne posto$i, posto$e samo svjetovi, - upravo $e to

 po Ba'tinu revolucionarno ko" Fosto$evsko

- Fosto$evski %eli preko svo$i' likova pre"staviti svo$u "oktrinu, samosvi$est $unaka ko$a uta

sve u se#e naziva Ba'tin samosvijest sve$der , lik opovrne poneka" ono to pripov$e"ač ka%e

o n$emu

- teoretičar Linačev ka%e "a se Fosto$evski$ev pripov$e"ač stavl$a u neposre"nu #lizinu

likova, "a $e zara%en n$i'ovim a+ektima i stan$ima, nema o"maka

- Ba'tin tvr"i "a mi ne vi"imo van$tinu Fosto$evski$evo $unaka, neo a čujemo;

"o%ivl$avamo preko n$eova ovora, ono to likovi iznose kao istinu, iznose u neko$ roznici i

zanosu pa $e pre"met prikazivan$a uvjerenje da je to što lik govori istina, Fosto$evski istra%u$e

o"re"nice ko$ima se likovi u"al$ava$u o" van$ski' atri#uta pa pose%e za avanturističkim

 zapletom, "$e su likovi prikazani samo u svom "$elovan$u, a ne preko soci$alni' o"re"nica,

uvi$ek su u kriznim, ru#nim %ivotnim situaci$ama ko$e iz čov$eka izvlače ono ru#no i pomiču

se iz $e"ne takve situaci$e u "ruu (avanturistički zaplet )

- pokazu$e "a $e čov$ek uvi$ek u nastanku i "a sve #itno u n$eovu %ivotu tek pre"sto$i

o"a*a istinu o l$u"ima u #u"unost

- pluralnost o#$ektne stvarnosti ostavl$a traa u svako$ svi$esti pa $e svi$est suko# različiti'

lasova, čov$ek $e "ecentriran, o"vo$en o" se#e, svo$om svi$eu neprestano o"ovara nazamil$ene priovore "rui' svi$esti, pokuava se oranizirati tako "a te "rue svi$esti

 pre"u'itri

- Ba'tin to naziva ri$eč s o"stupnicom, po" navo"nicima0; likovi ne sto$e iza ri$eči ko$e

izovara$u (ski"an$e o"ovornosti), svaka $e ri$eč poli+onična, "volasna, "i$aloka ri$eč,

čitatel$ ne zna kome "a pripie o"ovornost za te ri$eči la#irintni univerzum "rui' romana

Fosto$evsko

- >nn Ban+iel" na"ovezu$e se na Ba'tinove teze; romani Fosto$evsko romani su s praznimsre"item perspektive, sam autor zauzima to prazno sre"ite, iz suko#a perspektiva moramo

:9

Page 70: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 70/85

"etektirati ko$im perspektivama autor "a$e pre"nost, popun$avati prazno sre"ite vlastitim

 pro$ekci$ama, autor se tu iskazu$e kao nakna"na pro$ekci$a, a ne kao primarni izvor

kompozici$e romana, ona to vezu$e uz mo"ernistički roman, ko$i $e otovo lien autorsko

 principa pa $e pravi pre"met pisane kulture, autorska i"e$a ni$e ni"$e prisutna, osim kroz

"i$aloe likova; po$avl$u$e se pre" nama u ne"e+iniranom o#liku ni$e"na se i"e$a ne mo%e

 pripisati izravno autoru

- po Ba'tinu eneza $e romana Fosto$evsko u karnevalsko$ kulturi (uasli karneval),

karnevalska kultura povezu$e suprotnosti to se mo%e prepoznati i u Fosto$evsko on crpi

svo$e temel$ne postupke iz antički' ('elenistički') %anrova

 sokratovskog dijaloga - likovi u Fosto$evsko prezentira$u se u "i$alou u ko$em

svatko zastupa svo$u istinu; ko$a $e plo" "i$aloa; svaka $e istina so#om ne"ostatna,

o $e"nom su pre"metu moua različita sta$alita (sinkriza) ili se provocira

suovornikovo le"ite (anakriza), situaci$a krize ta$ se "i$alo uvi$ek $avl$a u osvit

 propasti svi$eta, raspravl$a se o va%nim temama (Bou, smrti, istini), postavl$a$u se

konačna pitan$a su"#ine svi$eta, svaka se i"e$a relativizira.

menipejske satire  uvo"i va%nost smi$e'a, smi$e' se po$avl$u$e u preruenom o#liku,

to $e smi$e' autora ko$i pokazu$e relativnost svi' istina, tu $e sa"r%ana "imenzi$a

karnevalsko oslo#o*en$a u o"nosu na oz#il$nost i"e$a

- Ba'tin pokuava pokazati kateori$u pam#enja $anra, ka" se posene za %anrom, ulazi se u

tra"ici$u ko$a vuče kori$ene iz "avnine i ut$eče na način sa"an$e strukturaci$e, u pamen$e

 poli+oni$sko romana upisu$e karnevalsku kulturu, aktivira u romanu neke "imenzi$e ko$e $e

realizam uuio i o"#acio, kl$učna Ba'tinova teza; ono to $e u romanu uaeno, u

Fosto$evsko se vraa; on rea+irmira temel$ni princip karnevalske kulture, sve etape ko$e $e

%anr prevalio u n$emu su sačuvane raznor$eč$e, mnotvo različiti' ovora (soci$alni' ovora,

stilova, %anrova...), korak napri$e" u povi$esti romana Fosto$evski čini tako "a čini korak

naza"- splet sustinuto #i$ea ili sramotno po"ri$etla; sramei se svo po"ri$etla likovi

 pokuava$u ostvariti "rutveni uspon ra"ei svo$ i"entitet u opozici$i s onim ko$i im $e za"an,

lika susti%e ono to ostavl$a iza se#e

Jose&h ?onra Arce tame0, 1899.

  Lor" im0, 1899.-19??.

- romani su viestruko povezani (situaci$a pripov$e"ača temel$na $e ra"n$a o#a romana), Arcetame0 onra" napisao usre" pisan$a Lor" ima0

7?

Page 71: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 71/85

Page 72: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 72/85

6) arlo, pomorac

- n$i' $e 6 na palu#i #ro"a, na uu emze, pa"a mrak, sputa se tama na l$u"e ko$ima arlo

 priča o srcu tame, mornari su staros$e"ioci0; se#e pro$icira$u u svemu oko se#e, arlo $e

noma" istine, %eli izai iz se#e u "ruoa , nemir "a istra%i "ruoa, +asciniran $e prazninom

kontinenta, %eli a istra%iti, osvi$etliti, zanima a to se kri$e u to$ utro#i svi$eta >+rici (ne

spomin$u se eora+ski lokaliteti)

- pripov$e"ač priča o arlou ko$i priča o urtzu imamo 3 okvira, arlol$evo pričan$e

 preki"a se nekoliko puta, "ok on priča, svi su zaspali $er $e mrak, arlo %ivi u iluzi$i "a a

oni vi"e, $e"ino $e pripov$e"ač #io #u"an; slua las arlol$ev $er se nita ne vi"i veza

izme*u pripovi$e"an$a i ispripovi$e"ane scene, urtz $e za n$ea las, ne mo%e a vizualizirati

- arlol$eva +ascinaci$a zatire mu pole", ne prepozna$e ko#ne znakove; susree l$u"e ko$i

su stra"ali pri$e n$ea, ali ne prepozna$e n$i'ovo značen$e; svi su susreti o#avi$eni mutnou,

misteri$om, nemounou o"ovora

- n$eov put $e o#rnuta +iloeneza; put na početak vremena i svi$eta

@ainer /aria @il#e (Fevinske elei$e0), prozni spis 5Ba&isci /ltea a!risa Mriggea6 

(<o"ina) ; (ime - nor"i$sko po"ri$etlo), "nevnički zapisci, 'ipersenzi#ilizirani $unak u

 prena"ra%enim stan$ima svi$esti, rozničav, u kriznim situaci$ama n$eova percepci$a

svi$eta o"u"ara o" stan"ar"ne, "ramatičnost romana ne pot$eče o" "oa*a$a, ko$i su

nezaniml$ivi, ve o" n$eove raz"ra%ene svi$esti, nema ra"n$e, samo ulomci, lik kao plo'a

 pamen$a, "o #oli o%ivl$ava$u svi traovi upisani' u ti$elu, #olna prolost o%ivl$ava, prolost

kao ruevina ko$a $e svo$om ruiniranou za nas neo"ol$iv izazov, o" n$e se ne mo%emo

o"vo$iti, ne "oputa "a #u"e za%ena ma koliko nakazna #ila (ee parikim ulicama,

 promatra i', tipičan o"nos prolosti kao ruevine, nakazni prizori; zanos #latom i smra"om

rezultat su pro$ekci$e psi'ički' stan$a), opis van$sko pe$za%a opis $e "u'ovno pe$za%a

(pe$za% $e stan$e "ue i ono to vi"imo rezultat $e stan$a; to ni$e izoliran pe$za%)

RKamov$ Jsuena kal$u%a0 (19?:., o#$avl$en 3? o"ina kasni$e)

- lavni $unak $e >rsen, (opet) ur#ani pe$za%, >rsen pokuava isuiti prolost o" l$epl$ive

 privlačnosti, prolost nas s $e"ne strane u%asava svo$om kaotičnou, pri$etn$om, a s "rue nas

 privlači, +ascinira iz isti' razloa

-naslov in"ikativan (kal$u%a nae unutarn$e #lato, am#i$entalni okoli ko$i nas u%asava, a s

"rue strane privlači neto to prooni mo"ernističko $unaka, u romanu $e to zapravo

72

Page 73: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 73/85

Page 74: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 74/85

razr$een$e ne"oumica, autentični n$eov las, a ne lasine o n$emu tre#ale #i ri$eiti

zaonetku, ali urtz $e u stan$u "eliri$a, on ne mo%e ri$eiti ne"oumice, $e"ino to urtz ka%e,

to arlo očeku$e na kra$u putovan$a, $esu ri$eči 5oror 5oror0, arlol$eva potraa

 ponovno $e iz$alovl$ena, "ivl$ina o"nosi po#$e"u na" civilizaci$om, arlo $e na povratku

 prisil$en krivotvoriti izv$ee $er ne mo%e kompani$i ponu"iti nita suvislo, a kompani$a

očeku$e suvislost, i ko" arloa prevla"ava potre#a za re"om, ali on mo%e po#i$e"iti samo

 po ci$enu patvoren$a, krivotvorine; intended  (zaručnica) po povratku pita arloa ko$e su

 #ile urtzove posl$e"n$e ri$eči i suočava arloa s iz#orom; istina ili la%, arlo, enleski

 gentleman ko$i "r%i "o morala, la%e intended  "a #i n$ezin %ivot sačuvao o" #esmisla, za n$u $e

sačuvao la%, ali mornarima na =ellie0 rekao $e istinu i "a $e intended  laao, to $e

"iskriminaci$a; ona ne #i po"ni$ela istinu, slomila #i se, "ok mornari mou pri'vatiti istinu

(%ene iskl$uču$e iz potrae za istinom, "omoroce tako*er, na ta$ način, zapravo nastavl$a

urtza istri$e#iti sve primitivce0 - roman z#o toa pre"met osporavan$a o" +eminističke i

 postkoloni$alne kritike, ci$epl$en$e pripov$e"ača arloa likom urtza; lik zara%ava

 pripov$e"ača svo$im oso#inama pa pripov$e"ač posta$e nepouz"an)

) jeini na'in a sa'!vamo re( is&!nimo "!&ljin! !2asa( jest la2

) "etektivski zaplet #ez raspleta (otkriti urtzov zločin), istina $e ne"okučiva, ne$asna, cil$

 priče ni$e istina, $er $e nema, neo pri"o#iti sluatel$a i uputiti a "a sam i"e tra%iti istinu,

urtz na arloa prenosi o#vezu "a traa "al$e; smisao pripovi$e"an$a $e u "o#ivan$u

 pov$eren$a; smisao priče $e izvan n$e, u onima ko$ima se ona o#raa; Lor" im0 započin$e

epita+om o$e uv$eren$e #eskonačno "o#iva onoa časa ka"a postane uv$eren$e "rue

oso#e.0

- arlo o" urtza preuzima elokvenci$u, r$ečitost

- urtz; zapravo 'i#ri"na oso#a; nacionalno neo"re*en, različite in+ormaci$e o pro+esi$i

(laz#enik, slikar, mornar, političar populističko tipa), iznimne elokventne moi, las $e

instrument manipulaci$e, priču temel$i na izazivan$u +ascinaci$e ko" sluatel$a, nepouz"an; sveto preuzima i arlo (la%e arlol$evo$ zaručnici, a čitav %ivot tra%io istinu)

- Arce tame0 - mo"ernistički roman; autore+leksi$a, potkopavan$e romana, insceniran čin

 pripovi$e"an$a (tematizira samu pripov$e"nu situaci$u, stalno re+lektira sam se#e i upozorava

"a $e sve +ikci$a, o"#i$a lumiti stvarnost poput realistično romana), z#o potrae za istinom

mukarca #i$elca, z#o nasto$an$a "a iza*e iz se#e u "ruoa otvara prostor

 postmo"ernističkim romanima

74

Page 75: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 75/85

or Jim

- pro#lem $e sličan; arlo pripovi$e"a o imu, o"nos s imom $e "rukči$i o" onoa s

urtzom, urtz $e cil$ potrae ko$i izmiče kontroli i na"zoru, im $e mla"i #ro"ski časnik

ko$e arlo često susree, im $e "o%ivio stravičnu epizo"u na početku svo$e časničke

kari$ere i ona a $e o#il$e%ila za ci$eli %ivot, arlo se ponaa očinski prema n$emu, onra"

 pripov$e"ač stalno ironizira arlovl$evu sklonost prema imu, arlo ima silnu %el$u

sa%iv$eti se s imom i preni$eti ta$ lik svo$im sluatel$ima, u imu vi"i početak svo$e kari$ere;

sve one iluzi$e, na"e ko$e $e on imao na početku svo$e kari$ere ut$elovl$ene su u imu, im sa

svo$im visokim etosom, moralom s $e"ne strane, a s u%asom stravične epizo"e na početku

kari$ere s "rue strane (napustio $e #ro" ko$i $e tonuo, ali ni$e potonuo - kao časnik $e prekrio

ko"eks časti i ponaan$a), nakon te epizo"e skrio se o" svi$eta, a arlo a tra%i i nasto$i

 pro#iti omotač ko$i se stvara oko l$u"i izvana putem tračeva, pre"rasu"a, lasina, sailorEs

 @arnova...

- iskrenom simpati$om i suuti arlo pokuava "opri$eti "o imove kr'ke "ue, tra%i se, ne

ono vi"l$ivo o" lika, neo ono to $e ispo" povrine privi"a, ka" arlo konačno "o*e u

situaci$u "a se suoči s imovim licem, ono ponovno izmiče u mnotvu s$ena...

- na$vie to priča mo%e postii $est "a stekne pov$eren$e "rue "ue (uvuče "ruo u priču), a

ne "a #u"e istinita $er tko mo$e potvrditi istinitost?, im pokuava stei arloovo

 pov$eren$e, a arlo nae pov$eren$e, arlo pokuava u'vatiti ima u mre%u priče,

osv$etl$ava$ui sve n$eove strane %eli a zapos$esti

- priča izlazi iz se#e prema van, zapos$e"a se ona$ kome se priča, a ne pokuava se potvr"iti

istinitost priče

- romantični roman; u#i vri$e"nost istinitosti, temel$na ra"n$a romana čin pripovi$e"an$a,

 potraa $e neusp$ela, roman ne "otiče stvarnost, zato se okree iz interesa prema stvarnosti, prema a"resatu, +ikci$a $e izmil$ena, u#i vri$e"nost istinitosti ko$a se mo%e iz#oriti za

a"resata; nalasak $e na per+ormaci$sko$ "imenzi$i romana

James /ichel ?oet-ee$ 5Coe6 (198:.) 7 Faniel Fe(+oe) Ho#inson rusoe0

- =o#elovac, pie na enleskom, $u%noa+rički #$elački pisac, 11 slu%#eni' $ezika, so+isticiran,

učen i kompleksan unatoč privi"u $e"nostavnosti, eminentno postmo"ernistički pisac; ro"io se

u ape onu 194?.- ( foe - nepri$atel$, protivnik, suparnik)

76

Page 76: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 76/85

Page 77: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 77/85

cruise  znači krstariti okolo u potrazi za sreom i u%itkom, slo#o"om, to $e "u' vremena,

sunovraivan$e u pustolovinu, netko o" pre"aka zvao mu se reutzer to $e kra$cara, novac,

"u' novca ut$elovl$en $e u n$emu; stei novac "a #i se tim kapitalom osiurala #u"unost, ta

ramzl$ivost o#il$e%ila $e i %ivot Faniela Fe+oea

- $unak oetzee$eva romana $e %ena Ausan Barton, roman se otvara iskazom u 1. licu

(pripov$e"ačica Ausan), po" navo"nicima; mi ne mo%emo raza#rati či$i $e to iskaz čitatel$

 $e izlo%en neizv$esnosti le"e onoa tko mu ovori ta$ nas os$ea$ prati kroz ci$eli roman, to

re+lektira ona$ os$ea$ Ho#insonove neizv$esnosti nakon #ro"oloma, tek "u#l$e u romanu

s'vaamo "a Ausan Barton ovori ospo"inu @oeu i "a o" n$ea tra%i "a ispriča n$ezinu priču,

ona $e #ro"olomkin$a, "o%iv$ela $e #ro"olom ka"a $e krenula u Brazil u potrau za svo$om

keri (Brazil $e koloni$a- smetlite zapa"no "rutva),

- HoDana (3.) se zove Ausan t$. oetzee preuzima "i$elove iz HoDane u svom romanu; preko

Ausan uvo"e se Ho#inson i HoDana $er Ausan ima pikarsku prolost, a HoDana $e pikarica ko$a

ni$e ma$činski usm$erena, neo tru$e svo$im ti$elom "a #i "ola "o kapitala i on"a a ulo%ila

u svo$ "rutveni status, u"ala se..., n$ezina prolost vraa se u o#liku keri, ona u potrazi za

keri oka$ava svo$u prolost i pokuava se vratiti ma$činskom usm$eren$u, potraa se

iz$alovl$u$e i na putu kui "o%ivl$ava #ro"olom te zavrava na Ho#insonovom otoku, na ta$

otok "olaze posli$e n$e Ho#inson i etko

- "rui "io romana ("nevnik A. B.) opet $e u prvom licu, po" navo"nicima; to su n$eni

"nevnički zapisi, Ho#inson se raz#oli i Ausan a stavl$a na #ro" te se s n$im i etkom vraa u

!nlesku, ali Ho#inson umire, ona osta$e sama s etkom, vraa$u se u !nlesku, ka"a $e "ola

u !nlesku, Ausan pokuava pronai nekoa kome e pov$eriti svo$u priču i sačuvati $e za

 povi$est nekoa tko e +at'er 'er stor0 (#iti otac n$eno$ priči), "a #i svo$o$ %ensko$ priči

mola osiurati ezistenci$u, leitimirati $e kao povi$est, ona mora nai mukarca; ova

okrenutost "ruome, ovisnost o "ruome $e loika ko$a potpuno izvre Ho#insonovu loiku;

muku, eocentričnu, ko$a sve i svakoa po"vrava svome cil$u, Ausan se mo%e realiziratisamo po"čin$avan$em se#e "ruome, a ne po"čin$avan$em "ruoa, ova$ Ausanin moment

očitu$e se u svim n$ezinim "$elima (okrenuta $e svo$o$ keri, @oeu, etku, Ho#inzonu, stavl$a

se u +unkci$u pomoi "ruome, ovisi o "ruome...) to $e +eminističko su#vertiran$e tipične

muke kapitalističke loike, tako*er i preispitivan$e %enske pikarice ko$a se ov"$e pokuava

vratiti ma$činskom naonu

- roman ima 4 "i$ela prva "va "i$ela su u prvom licu s navo"nicima, trei "io $e prvo lice #ez

navo"nika (opet ne znamo tko ovori - Ausan ili @oe), "$elatnici su etko, Ausan, sam @oe,

77

Page 78: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 78/85

Ausanina ki ko$a se vraa u !nlesku traati za svo$om ma$kom (sama Ausan ko$o$ se ova

 $avl$a i pre"stavl$a ima ne"oumica oko n$ene i"enti+ikaci$e)

- Ausan ka%e keri You are +at'er-#orn.0; otac $u $e izmanipulirao, utisnuo $o$ tlapn$u "a $o$

 $e Ausan otac, ta$ otac na ko$e Ausan misli $e sam @oe, ona $e uv$erena "a $o$ on po"mee

ker, ka"a mu priča svo$u priču, Ausan stra'u$e "a e on n$ezinu priču krivotvoriti, "a e

izvrnuti %ensko $unaka u muko i izlaati $o svata, @oe (3. "io @oeova perspektiva,

1.lice) smatra "a otočna epizo"a ne zaslu%u$e priču, on n$o$ pre"la%e "rukči$u priču

1. u#itak keri

2. potraa za n$ome

3. o"usta$an$e o" potrae, pustolovina na otoku

4. ki preuzima potrau

6. spa$an$e keri s ma$kom

- ona zato v$eru$e "a se on %eli po#rinuti "a se n$eova priča ostvari u %ivotu, on $e, "akle, (ta$

@oe t$. Fe+oe) sklon manipulaci$i, patvoren$u, krivotvoren$u, u poza"ini $e n$ezin pokua$ "a

o"o$i etka, koloni$alno kapitalistički o"nos Ho#inson @ri"a preispitu$e se u o"nosu

Ausan etko (oetze unosi 3. zaplet; o"nos Ausan i etka); ona ka%e "a, ako %elimo neto

saznati o etku, moramo mu omouiti "a ovori vlastitim lasom, ali etku su ičupali $ezik

trovci ro#l$em "a #i a lake pro"ali on, "akle, teko mo%e ovoriti o se#i; Ausan a mora

navesti na "rui način iskazivan$a se#e  pisanje, to $e tipičan postmo"ernistički pro#lem; "a

 #ismo nekome omouili n$eov las, moramo mu utisnuti pismo, svo$ me"i$, lekci$e su

mukotrpne $er etko o" svi' slova usva$a samo "va 5 i I $er i' mo%e proizvesti #ez

 $ezika, on ne#ro$eno puta ispisu$e slovo o, a ka" Ausan pokuava pole"ati to $e napisao, sve

 #rie čuvan$e svo unutran$e prostora o" kolonizatorske kuri$e

- četvrti "io (pripov$e"ač0 - oetze) (opet) ne"oumice oko toa kome las pripa"a #u"ui

"a $e Ausan umrla, mo%e pripa"ati +rapiranom čitatel$u ili samom oetzeeu, "$elatnici su sam

oetze (imainarna instanca) i etko; imainarno stapan$e u zavretku romana; stapan$eautora i lika (slično kao u Bi$elom 'otelu0 Fonal"a ic'ela 'omasa   nakon u%asa pokol$a

Mi"ova roman zavrava utopi$skom pro$ekci$om su%ivota l$u"i svi' kultura, rasa... izvan

 prostora i vremena), ka"a u*e u roman kao pripov$e"ač, oetzee se vezu$e uz "va otvorena

%arita; +eminističko i postkoloni$alno;

1. +eminističko preispisivan$e maskuline zapa"ne kulture mita ko$i se ra"i na se#ičnom

 po$e"incu, preispisu$e se %enskim %ivotom o"rican$a, pre"anosti "ruome

2. preispisivan$e iz etkove perspektive, koloni$alno Fruo ko$em $e ičupan $ezik, jalas uvi$ek mu $e +iltriran kroz nae +iltre, čak i ka"a se napuste postkoloni$alni o"nosi,

78

Page 79: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 79/85

Page 80: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 80/85

Page 81: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 81/85

3. Aara', uklapa se u viktori$ansku tra"ici$u #o0ne 2ene% skupo kota onoa ko$i se u n$u

zal$u#i, izopenica o" "rutveni' normi, %i srama, crvenokosa, #u$na kosa, senzualna,

zaonetna, priueno strastvena, ovori +rancuski, i"eali pre"ra+aelita (ta$no #ratstvo

iz "rue polovice 19.st. p$esnici, slikari, vo*a $e #io Fante &a#riel Hosseti -

 po$avl$u$e se kao lik, zaovarali su i"eal $ua, Jtali$e, neprestano su slikali takve %ene)

ona pre"stavl$a otklan$an$e o" stan"ar"a viktori$anske %ene ta"a %ene svo$e

"$evičanstvo ustupa$u samo u +ormu #raka, a #rak $e uovor posre"u$e se svo$im

"$evičanstvom, Aara' se slo#o"no preputa svo$em ti$elu u o"nosu s +rancuskim

 poručnikom; o#ečaena0 $e, on $u $e napustio, %iosana $e, marinalizirana, po"

steom, paskom viktori$anski' ustanova $er su oni ko$i $e"nom skrenu0 skloni

reci"ivima

- ona se +okusira iz pozici$e

1. $avno mni$en$a - tretira$u $e kao poremeenu oso#u - satima s$e"i na litici - nasuprot

 $e @rancuska, *a oultere (ops$e"nuta prl$avtinom i neu"ore"nosti), ko$o$ $e Aara'

 pri$atel$ica, n$ezino ponaan$e tretira kao uro*eno poročno ponaan$e

2. "r. &roana - on $e n$ezin saveznik, 'arles se u sluča$nom susretu zapal$u$e0 za

Aara', &roan o#$an$ava n$ezino ponaan$e kao rezultat "uotra$ne seksualne

apstinenci$e

3. pisca - analiza polo%a$a viktori$anske %ene, polo%a$ $e uv$etovan ekonomskom

 pozici$om, ona sama mora privre*ivati za %ivot; tri su moua zaniman$a pratil$a,

uvernanta i prostitutka, slo#o"a u prolosti rezultira su%enosti iz#ora u sa"an$osti

- likovi nema$u "e+iniranu %ivotnu putan$u - po$avl$u$u se novi iz#ori, na početku $e klasični

svezna$ui pripov$e"ač, 3. lice (pripov$e"ač ulazi u soci$alnu analizu polo%a$a %ene i

viktori$ansko morala) - "o 13. polavl$a (nali o#rat; pripov$e"ač ulazi na scenu z#ivan$a

(t$elesno ulazi u svi$et romana) i pretvara se u metapripov$e"ača, ni$e vie $asna ranica

izme*u prolosti i sa"an$osti, koriste se epira+i iz znanstveni' "$ela, mnoo +usnota, pripov$e"ač se pretvara u znanstvenika ko$i proučava viktori$ansko "o#a)

- "vanaesto polavl$e zavrava s pitan$em %ko je Sara!?, a trinaesto polavl$e počin$e s  =e

 znam. pripov$e"ač prizna$e svo$u nemo pre" likovima, tematizira se#e - uvo"i se#e kao lik

- ulazi me*u ostale likove, paro"ira se i izvre

- metanarativni umeci - pro#lematika suvremeno romana metapripov$e"ač, u klasičnom

viktori$anskom romanu na početku svako polavl$a $e epita+, ov"$e case-stud@, znanstveni

 pristup istra%ivan$u to +enomena, počin$e po$ava +us-nota znanstveno tipa o oso#inamaviktori$ansko raz"o#l$a, o"va$a se postmo"ernistički reistar u o"nosu na viktori$anski

81

Page 82: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 82/85

Page 83: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 83/85

- u svo$o$ ra"no$ so#i @. $e imao pun$enu papiu i Barnes to pokuava razum$eti, sam Barnes

 posta$e n$eova papia minuciozno pokuava rekonstruirati "ruo proizvo"i samo

kretan$e

- rekonstruiran$e "ruo uvi$ek ukl$uču$e patvorinu, srozavan$e; zaslon $e ko$i iskrivl$u$e,

 patvori

Italo ?alvino$ >ko $e"ne zimske noi neki putnik0 (1979.)

- ulazi u tra"ici$u postmo"ernističko romana ko$a pro#lematizira ranicu izme*u autora i

čitatel$a čitatel$ se pretvara u lik (a"resat $e i protaonist)

- ta se te'nika mo%e nai ve i ko" . @uentesa, . ortazara, F. Bart'elemea, A. Becketta,

alvino pretvara tu tra"ici$u u okosnicu svo romana, otvaran$e romana pretvara

komunikaci$sku situaci$u u komuniciranu  situaci$u, potpuno spa$a prikazanu situaci$u sa

situaci$om samo čitatel$a

- roman se o"irava kao sm$ena scena z#ivan$a i scena čitan$a, svako "ruo polavl$e "onosi

 početak neko "ruo romana; "onose se počeci izmil$eni' romana ko$e likovi čita$u,

 prikazan $e i l$u#avni o"nos izme*u Kitatel$a i Kitatel$ice; "va$u lavni' likova, čitatel$ se

nasto$i spo$iti sa Kitatel$icom kao to se spa$a sa čitanim tivom, roman zavrava paro"i$om

kra$a romana; um$esto l$u#avne scene, paro"ično čitan$e kn$ia u krevetu istovremeno

trivi$alni kra$ i paro"i$a trivi$alno kra$a (o" stvarno čitatel$a se tra%i "a se razliku$e o"

uve"eno čitatel$a)

- o" nas se tra%i "a se "istanciramo o" to uvučeno Kitatel$a čitatel$ se prazni, apstra'ira o"

karakterni' oso#ina "a #i se molo u n$ea upisati to se %eli

- u prvom $e planu n$eova +ikcionalnost.

- čitatel$ se %eli s$e"initi u l$u#avnom o"nosu s Lu"milom (Kitatel$icom), n$ezina sestra

Lotaria suta $o$ $e suprotnost; Lu"mila $e strastvena čitatel$ica, "ok $e Lotaria seminarska

čitatel$ica ko$a kn$ie čita s nam$erom "a i' račlani i svrsta u kateori$e, po$avl$u$e se ne-čitatel$ Jrnerio ko$i o"#i$a čitati #ilo to, u kontekstu različiti' o"nosa prema čitan$u n$eov $e

o"nos $e"an me*u mnoima, Lu"mila $e pre"met Kitatel$evo, a on n$ezino čitan$a, ona $e

superiorni$a (načitani$a) čitatel$ica, u o"nos izme*u ta "va lika uvlači se "imenzi$a patvor#e i

+alsi+ikata, svaki čitatel$ prilao*u$e čitan$e u ono u to pota$no %eli; +alsi+ikat $e tako sastavni

"io čitan$a, ta se scena +alsi+iciran$a uvlači u različite tipove čitan$a (ti'o, lasno, amatersko,

aka"emsko, iz"avačko...) preko lika !rnesta arane, prevo"itel$a

- lik Aeansa @lanner$a, pisca seri$sko tiva za masovno tr%ite; vo"i "nevnik u ko$em #il$e%isvo$u i"e$u "a napie roman sastavl$en o" sami' početaka ko$i se preki"a$u, ko$em e lavni

83

Page 84: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 84/85

lik #iti čitatel$ i ko$i e napisati u "ruom licu sve o"ovara samom romanu >ko $e"ne

zimske...0; alvino se po$avl$u$e kao koncept u "nevniku trivi$alno pisca, autor se po$avl$u$e

kao lik lika u romanu unutarn$i okvir na"vi$a se na" van$ski, u tom "nevniku unutar romana

nasta$e okvir za ci$eli roman te'nika mise-en-ab@me (+ranc. stavl$ati u ponor)

- svaki čitatel$ pretvara tivo u ono to on pota$no %eli (tematizirano u opisu t$elesne

realizaci$e n$i'ove l$u#avi)

- roman $e slo%en, mo%e a se čitati iz različiti' perspektiva

- +eminističko čitan$e erese "e Lauretis povezu$e ova$ roman s n$eovom ranom z#irkom

eke l$u#avi0; u prvo$ priči čov$ek čita kn$iu na pla%i, le"a preko kn$ie "amu ko$a

tako*er čita, zamil$a kako #i se spo$io s n$om, ka"a mu to konačno uspi$eva, razmil$a $e"ino

o tome kako zavrava kn$ia ko$u $e prestao čitati ve se tu nalazi zametak i"e$e, alvino

 prikazu$e pisca kao muku +iuru, "ok $e %ena pasionirana čitatel$ica ko$a ne pie, sama

Lu"mila pokazu$e %el$u "a pie, no prikazana $e u neativnu sv$etlu, . "e Lauretis ičitava to

iz "va m$esta u romanu; iz "nevnika A. @lanner$a i iz situaci$e ka" čita0 čitatel$a; Lotaria $e

%ena ko$a umi$e čitati analitički, t$. prikazana $e kao misaono #ie, ali $e prikazana neativno  

iz toa zakl$uču$e "a $e alvino konzervativan pisac

 

84

Page 85: Biti Svjetska Knjizevnost

8/13/2019 Biti Svjetska Knjizevnost

http://slidepdf.com/reader/full/biti-svjetska-knjizevnost 85/85