Anatomija Jednog Morala - Milovan Đilas

\.

NOVA MISAO

S N 1 S 1 S

JAN UAf\ 1954

'., ..

ANATOI\1fJA JEDNOG MORALA

li niko, n ta lada zena, ne i mogao ni slutiii da z i\fot najedno postatj tako neveseo, i to bas u toj

sredini, koja , gledaa odozdo, iz s, izgledala tako cista, prochll1o\ ] jea i cak astra]a, bez onil1 s i tn , grubil1 i Ocevtcl-nih pakosti i gr

NOVA MISAO

prkos pozorisnoj sredii kojoj morala da zivi i radi " toliko zarad hljeba i rada koliko zbog pjevanja i muzike, to

pokroviteljstvo snaznog i zrelog muskarca, aroCito kad i se javilo nasamo, ilo prijatno i osjecala se kao da nije izguila. siromasno ali toplo doma:ce gnijezdo, nego da ste-kla jedno v, moZda .i tvrde, ali i postojanije i dulje.

I tako, ila oicna mlada i lijepa z, kakve rast i d se na .hiljade, svake godie, ovoj mladoj i lijepoj zemlji, i , kao i sve te drge, kao i svi ljdi, sa svojim indi-vidualitetom, s malim brigama i velikim snovima. Ono sto i moglo iti kod nje neoicno za oican svijet, ilo samo to sto ila pjevacica operi, uz to . jos, kao takva, i s_g visokog funkcionera, - ali .ni to ona nije, poletnoj jedriostav-nosti, osjecala kao nesto strasno, jer boze moj zivimo mo-

derom dobu u zemlji socijalistickoj. Ne da sltila, nego i znala aprijed da mo

ge zavidjeti zbog tako dobre d: on i visoki funkcio-ner, uz to li,jep, zrele, izrazito muske i snazne ljepote, iznad svega - pratila ga legenda i slava ratnog komandanta, sio

~ oduvijek opijalo igrivu i zivahnu st zena, i bdilo zavist zbog pomasene srece. sem toga se on, budci citava mladost protekla ratovia i tamnicaa, Cim se naj-zad docepao makar .i prividnog irnodopskog zivota, posiroko

:~abavljao ne toliko olako koliko zeljno, uprkos svi partiski i drugi ogt-anicejima i za to vezanim untarnjim griznj,a-ma. Ona to znala iz njegovih mimogrednih pricanja, jos 1ise iz njegovog vragolastog drzanja. Iako iala veoma cvrste, cak malo i krute i naslijedene moralne

1, ila savremena z, koja ne izgradje naprijed zivot, i et.iku, i brak, nego se bori za njih, za njihovo ostvarivanje, se i prema mzevljevoj proslosti odnosila mirno i prosto-dusno, cak sa onom nutarnjom lezenosc, pomalp veselom, koju ljudi imaj m necem sto ilo i sto se vise ne z popraviti, no sto nije ni tako strasno - ilo i nece se vi:Se vratiti. Z;:~to i ocekivala da se ne samo one s kojiii).a njen muz imao itimijeg dodira, nego i kojima se nije posrecilo da ucestvjll 1). njegovim momackim dozivljajima, ali koje stl znale esto lize njia, pojaviti sa sitni intri-gama - p.reko telefoa i anonimnih pisama, znacajnim moZda za eku zcnu starislcog kova, ali naivnim i neuplivnim za nju i ma11je-vise za cita ve v geeracije.

Ali se i u t u mislia ohrabrivala time da ulaskom, . muza . u t, novu i Cistu i produhovljenu sredir, mi ze-ne visih . funkcioncra, . koje su mahom izgledale jednostavo i

skomno, sve to postati beznacajnim detaljima , sitim i ra-skalasim pakostima, i nestati vremenom, kada se i za . spolj-ni svijet potvrdi unutarnja C:vrstina njihovog braka.

4

ANATOMIJA JDNOG MORALA:

I doista, ta sitna, zla i smisl;~emiravanja- telefon-ski pozivi muzu, saopstavanje /dr~j ~:"moj salaznjivih deta-~ja, anonimna pisma, sve to opadalo, iz nedj eJ.je nedjelju, lZ .dana U' cJ.an. ~li ~, ~imo ocekivanja i nasprot tome, nije r:l kamol1 pgl'lrla nova sredina. Docekao ju tako

aSlvan, leclen i neprobojan zid, koji niko nije mogao unapri-jed oi::ekivati, .najanje ona - s pl'etstavama posljeratne oladinke i mlade partijke, i mladice, iako znemiene i zacuaene svim onim novi sto braci zivot sobom donosi utonule u rmeni sjaj i oganj prve ljubavnicke stece. '

B1ak spadao i spada, bez obzi.ra na nutarnje odnose i spoljne olike, u j edu od itih celija i osnova drustvenocr zivota. jedna od opsteprizatih tekovina ljudske civlli~ zacije, d onih sto ne pripadaju samo ovoj ili onoj klasi, .g su stvoree Liugi i nepestani humaniziranje ljud-

sl~ih odn~sa, pretvoivsi se na taj nacin korencije bez kojih bt se d.r.stvo v~acalo nazad i di vljalo. Qtuda kao opsteljl-

. s~a vednost 1 duznost priljeno i poaganje- ladih brac-h drugova da ocJ.njeguju sto priodnije i toplije odnose. Vec

piljeno cak i med ljdia niske i najize llture da pijatelji, poznaici, dn, i namjernici cine sve _ i gozbe i pokloe i paznj i d zelje - ne s da ne po-lemete, nego se odnjeguju sto stailniji odnosi izmed mladi,I: Sl1pl'l1Z_i:{a, nesto sto se inace v tesko skladuje,

bduct su r dgovi .raznih shvatanja i navika iz aznih sedina i sl., buduci i da neminovno ra~licito r~agju rvoastale slove. Od tih pravila, sto niko nije napisao, neg~ se njima izrazilo bezbroj svjesnih i spontanih teznji drustva u egovom dugotajno i p.rotivurecivom kretanju ka sve vecem humanizianj, - i otstpanja, ali ne drLl stva, ni citave klase, nego beskrajog broja individa i grupa, koje su klasnim odnosima prisiljene na seicnost i

grazivost, na odrzanje, akar td patnjom i nesrecom. Paz~jivo.st i jeznost tome postali su vremenom neku r~u. :edn~~ od ~epropisanih i eizmjerenih mjerila ocovjecenja 1 ltcnostl 1 d.rstva kao cjelie.

. Mlada_ ze~a n~je sv:e to znala, niti i to ogla izreci, kao drugt .lJt:di. ~~~ ga _~ .nosila u sei, kao i drgi ljdi. Jer se to I, upiJe sa ztvotom C:ovjekovim u drLlstvu medu tjudima. '

. ' z.ato _mlad~ zena i ila pogo1ena, stucena i kao ljdsko l,, 1 kao zena 1 kao spruga, kad ta nova i idealizovana sredina - veci i presudni dio - na prvom koraku na noz, golim sjecivo rznje i prezira docekala i n i njene b_racne odnose. to za t mladu zentl, i inace, ilo ispo-lJ~no_ ~ t.akv()~ zestino i pornoscu, koji se nijesu ogli l]ett kakvtm dotad saznani licnim ili poznati drustve-

5

st'l1VA: :I!3 nim mjerilima, mog1i i se pojmiti n' ako i se i zav nj~h

- dala jasno sagledati Jjudska zivotinjska poblepa za odrz

1 .....

1-iOVA MISAO

simpatije, ne drstvene kategorije. Sada miraz, za do-bu patiju, za odgovarajuC:eg fnkcio"nera, jedino mogao ti - 1govarujuca, - razumije se, nesto niza, jer zena u pi-

tanj, - funkcija i zasluznost vjerenice. Cesto, sl1vatanju uv1jek - bez obzia na duho:vne simpatije i telesne sklonosti. Ljbav , pravil, gradiana i - zobljena.

Nasa nevjest.a imala ljepot. I ljbav. Ali i i taj ovi tip miaza, da i sve to mogla pozlatiti. Bila bez za-

slga za v v Iast. Ona . ila oblcna zena. Bila jedino glumica.

blla jedina n neoblcost. Ibas to i poslzilo kao osnovi nestvarni motiv, kao izgovor za potmlu mrzj i prezir i le-tleni bojkot prema njoj, toliko nepojamiji i jeziviji sto i st i rt. .

)VIladi sprzici s ili docekai ds bas od one sredie koja sebe smatrala ajpozvaijom, cak jedio po-zvaom da njegje i cvrscuje svetij k, za k se, stavise, ikako i moglo i da se nije odlikovala majevise dobrim biakovima izmed sebe. Ali datom sl opsti pricip - brak, i olako zaemare i prezre kada

ctosao skob s razjareim agoskim interesom, cijoj osovi budo vrebala jos esazdana, ali toliko neodolj.ivija kastinska solidaost. Bas olakom odbacivaj svetih pri~ cipa Cim dod skob s kastikim iteresom, ispoljavala se ipokrizija tog morala i vecine tih vazenih sprga, koje s

i tvrdile, i ile vr, da s se dale iz ljbavi, moZda stvao i jesu, bduci da i ljbav postoji kao esto izdvojeno iz drstva, kao esto samo emotivo, g kao

osjecaji izraz beskrajnog iza ticaja - sl1vataja, navika, psih!ckih i fizickih sklonosti, zgustih jedom s,

jedom dozivljavaj; ali s one osporavale ljbav i pravo Ijbav svakom ko nije i makar iz blizine jihovog krga, arocito ljuba\ nekog sto i iz tog krga pr'~ma ekom iz krga. moglo iti sve, ali ljbav nikako.

sto se pri tom gilo i ilo razarao pravo licosti koliko-toliko slobodni zivot, makar i s pogreskama i grehovi-

a, estiljalo i svako uduljivanje lice sdi i d, stvarost desa covjekovog, - cim sve to i moglo da se klopi sassei i tvrdokoi dh kaste, toliko opo-l'iji i tvrdi sto tek u zametk.

Tako ilo tom, jednom od visil1 krgova. I sve to astajalo ekako neopazice, iz sasvim normalne i prirodne !ogike i potrebe da voclecim Ijdima treba stvoiti slove za rad i zivot. stav, i taj sistem, prenosili s se na sve strane - i nadolje i nagore i stani, izdvajajci odredene stepee i prilizne stepene i odredene i srode profesije zatvorene

krgove, cak i medsobno vezane jedino zajednickim dhom solidarnosti, koji nije poticao toliko iz neke idejne i moralne

ANATOMIJA JEDNOG MORAL:

Jedinstvenosti, ko1iko iz istog nacia zivota i slicnog interesa, iz prirode vlasti i nacin~ kako se do nje dolazilo.

U oni di, fJ.izi krgovima, bilo sve to otvore-nije - divljacijo , grLtlje i sovije. Seketai"eva zena ta-korekuc prekonoc postajala najglednija dama u ' srez, i to bez obzira na njene intelektualne i drge odlike, ona marno i budno rala prijateljice i l prava sreca stupiti u n2 posvecei krg.

kako s se politicki odosi unutar kruga mijenjali i pojedinci padali i dizali se na funkcijama, tako s se sklapa]a i raspadala prijateljstva i medu muzevima i med. zenama. Ali u jednom svaki krg i zatvoren ' i neprobojan -ne dopustiti nezaslzenim onim koji nijesu prilizno na istoj stepenici vlasti da udu stvarni, uutarnji i intimni zi-vot kruga.

, . Be,skrajne i nevidljive tragedije izijale su neminovno izale se jedna za drugom.

Mlada zena osjetila sve to jos na prvom korak. Ona stajala, na sam dan vjecanja s mzem i vjeca

nim kmom, mzevljevim prijateljem, zivahnim, kocopenim i otvorenim covjeculjkom, mladim generalom, na terasi ispred Jaska sv lozu ovog i velikog futbalskog igralista. Nevjesta i zna]a ista lozi, tome ko ima i ko n prava da sjedi njoj . Cak i ni znala da oni ici tu loz.- N s pozvali, poveli1 i tako se nasla iza svadbenog rtlcka t s njima. Bilo toplo ali sparno d rancg ljeta, kakva s rijetka ovom grad, i ona se doista osjecala

srecno, telesno nekako lakom i samoj s neosjetnom, iako malo i tzno svijesti - ipak se rastajala s djevovanjem. ik se, Iagano i trorr i nekako pipavo kad se pogleda odozgo, sa zvisi.ce ispred loze, livala laze novog stadio-na, kao dzinovsk kamen kosic . i sada, kao i nogo_ t zi\'Ot u casovima dozivljavanja nei':E:ig lijepog i SVJezeg, narocito pied ozivljenorn jednods:~m masorn, osje-{ala kako St! Ijudi dobi, cak i s tim pjihovim mali seicno

~tima, z]obama i pakostima, koje jedni drgima cine, cest.o 1z k dosade, ponajcesce zbog d koje su ih pritisle

ne znaj ili ne mog da se iz njih iskobeljaj. ' I tako zaesena neodredeno gledajci i osjecajuci masu ?sjecaj~ci kao jedno ogromno, saieno i dobro bice najednor~ ~ opazlla, t na tri-cetiri metra, kako L! lz s njenim mu-zem razgovara vitka i jos mlada zena, koja se vec na prvi pogled isticala nenametljivom elegancijo i vedinom u opi1o-de~ju . Nevjesta nd osjetila nagli priliv pijatnosti pogledu na tu zenu, s kojom se nije znala, ali koju po-zn~vala sa lice, i slici, l l samo lijepo n.ie-

OJ inteligenciji i jednostavnosti, i njoj kao spruzi viso-

' '

1 ,,

1''\.

,.

~ . .., '

.;,

NOV.A ::ISA'o -... .._

kog, upornog i oletog privredog fkcioera, veoma po-plarog naodll , i stlldetskoj sredii kojoj mlada

z dotad zi vjela . I kol iko l11L1Z te z i poznat kao ~ovj?k _v v, pavt:d ti izgledJo , dok ul azil a t

.

Nov'A Mrso

nepopi.Istiij_~v pritisak neceg ledenog i zagusnog. Okrenula se ~ mko~ Jedn_om-dvapu~, kao da i htjela pobjeci, ali su se 1 pogled1 _ nJ ~ okrenu!J: nij ~su dopustali da budu ulovljeni, ~~] esu doplls ta!I da s: . 1 pomisli kako ona, mladica, n\ lJcnost , mogla 1zazvatr rkakvu drt~gu radoznalost sem neugod-nog sneivanja .

Mlada zena nikad J~asnije nije mogla da objasni kako se to dogodilo da ona prisla , pallzi, bas onoj zeni koju srela prerl lazom. MoZda bila sva zbunjena i izgubljena? Mozda se u njoj probudilo nepoznato i uspavano, uporno ljudsko do-stojanstvo? MoZda htjela da kaze nesto lijepo, nesto sto i srusilo zidove izedu nje i te naizgled suptilne, obrazovane zene, k oja i svog muza donekle, pogotovu samu sebe kul-tivisala, prol'iila apoim rado, ucenjem, podizuci se i~ sko-ro pol useJj ack e, malogi"adanske srpske sredine, kroz ratne na-pore i llporan .r ad u aparatu, do politicki, . i kultno obra-zovane z. Ali ev j es ta i zala, kad prisla, sta da ka-ze, ona z cutala, gledajuci ijemo i uporno i lupkajuCi

psti3 tasic:u. sam, - evjesta i zacudi se sto zu , - nisa onakva kakve Vi mislite da su . glrnice, neke oZda i jesu takve. ... Ali oria presje-i:':e: i ne tvrdi. Ali .Vase zaniaje takvo da ... Uosta-lom, zas to da se pred Varna izjasnjava i ... da Varn cini epij a tnosti? .d ipak treba da Vin s, i to Vam kazem s l r, radi Vas samih - Vi ikad

t moci da bude te drustvo nasih drugova i drugarica. I ta z se kao u k igri okrenula lako na petama i daljiia. Nej esta nij e s tigla nista da odgovori i kasnije zalil? sto

akar i rekla da nece prosjaCiti prijateljstvo, nego sjela, usaljeo, kao presjecea.

Htjela da ode, cula glavi suove, ali ne spolj-n e, sa t iina , g ut, svoje, kao site i brze dobose. Izgu,jeo pogledala uza i na igraliSte. Sada s:U se svi zaba vljaJi , iko nju nije ni obracao paznju. u jednom

t u - kad to bilo'? - cula kako d rekla osta-li pijateljicama , izgleda najerno, ne i li cula i nevjesta, i ne s ona : Rekla si , rekla, nego sta, alal' ti vera! te ijeci pratio tihi zubo odobavanja onih drugih.

Ali i se oglo pobjeci. Kuda? I kako? Zar tu, pred svi-a, napaviti muz skandal? I to danas, na dan vjencanja, i kada on nista i ne sluti! Mlada zena zeljela, cak se naprezala da visne , da zaplace, ali ila prevec l, prevec slaba i zbunjeia 1 to da Llcini. Osjecala kako se sva sn) srzava, i kako s, stisnuto od jada, . peplaseno i sitno, sitno

l . I tek uvece, nasao s nzem, nevjesta pocela da place goko, bolesno i netjesno.

12

! '.

ANATOMI.JA JEDNOG MORALA

ilo prvo slobodno, do kraja nj.ihovo vece . ~uzevljevo stanu, v bracna , za nju ipak ne fo:alna , . : time pocinjao dgi zivot, tl drugo dou, dugOJ sd. Mlada zena peklinjala z da ne napusta, da i ga

odal1 iza toga kumila da ostavi i da se ne odvaja zbog nje od svojih, od dugova , nel uk od citavog svog dotada-;;pjeg ~ivota . Klela se da koliko sjuta ostaviti pozoriste , d~ i tl ten iza toga idala sto to orati da cini i d a jedino to ~ nikako i, sav zivot, sve - i tijelo i diia, vezano za uziku za melodije, za jednu nadzivotnu unutar-ju potreb da pjeva, ngt sluteci sve nove i nove arije. I to . osjecanje zike ilo bas sada tako potpuno i eizljecivo , da se Cinilo da i n tijelo bujalo i zvo-

ilo neznai akodia i iza njene sti. I tako su prvi bracni dan i prva velika s poceli da

se razjedaj, st, da se pedosjecana i nadana hamonija mrvi i razija, da se licni zivot sudara s novi dustvenim odnosima, licne zelje i snovi i nade s nametnti i iskonstuisanim nm, neobzdao bujanje uutanjeg zivota s piljeni naslijedeim i izudovani pravilia i doga-

, . l su dusi, saznanj, u zivot, nedogledne i ne-slcene pstinje i v.

Ali to i s pocetak ovog nesrecenog k iz ljbavi.

. kako u t svijet znacaj i vrijedost licnosti spon-tano da se jeri i sve vise n stepen i ulozi u hijerahiji, prije svega stvanoj vlasti, sto sve

glavno izastalo i naslijedeno iz uloge u evol~ciji i nep~sredno iza nje, to su h i supruge polako gublle, za spoiJ-ni svijet, i edusobni odosima, svaku izazitiju ~

ctu, svaku svoj, Iicnu vijednost, doj.juci uzevlJev vaznost, polako i navike i shvatanja. Iz tih azloga i stav one zene s k se nevjesta prvo i sela v br:zo cla se sii i to ne toliko autoit.eto s , g jenog spuga , uprkos cijenici sto on i nezainteeso van, cak i sklon novi spznicia.

ta zena ustvari bila d najboljia. Ona i1 jedna od kultunijih, covjecnijih i oralnijih, ipak u

stvanosti podgrijevala bezobzine i nepromisljene stavove m onia koji su slcajno htjeli da se i ovaj po-sveceni kug, U k Sll, sami tim sto UObrazio da ta-kav i takvi se pavio, bU:jale iJzije i ogij ale ctvae. sve to s potvrdivaJo staru i, avaj , neizijenjen istinu da Ijudi nijesu oakvi kakvi misle da s, nego su licno onakvi u kakvim usJovima jesu, kakve odrse !)r i kakvim odno-sima zive, kako se r stvas ti odnose.

Pomenuta 7ena , buduci i s zrtvom dij elo nasli-jedenog - vjerskog i alograd.anskog - dijelo stecenog "--

13

' ' ~ ! .,

! ,, r l

1

"1 1 1

'NOVA MISAO

d ogm atskng i b irokratskog _;_ m orala, s.mo konstatovala oJ)ie ki ivr1e vclt : ~~; ,v : i i o -- ))peva l jkJ icanst.; a i vjerost i ~ "\Tise se zna ko s s d1 garlce! Ne razlilje se ko kllva ko dgarica. jedna opet ; N zaian.ie 1akvo da z !Jiti s lv. 1 b C~s ta konstata cij a t ajrasieija. Mlada zena d ve

, .4.'' ~ '. ,..,,": '~ 1 !

1.

NOVA MISAO

u situaeiju da ih izoluju, da se ljuti zbog svega toga. Polako i neprimjetno, on sve vise odlazio sam, . ona osta-ja la sama.

kako ljudsk o i, pogotovu u njenim godinama i s njen im sklot10Stima i zaimanjem, ne moze da zivi izdvojeno, ona sve vise nalazila prijatelj stva u pozorisnom svijetu, koji ranije L1toliko manje voljela L1koliko su samo pozo-riste, ritam i melodije, neodoljivije privlacili. mlada

kom Listk i j a i mlad covjek . ona se zanosila, jos u 8koli, kako i lOSiti U pozoriste svijet oko njega V moral,

rv radi elan, v ocl ose, jer to mogucno sada u soci-jal izmu, buduci da vise nije nuzno da se na daske stigne kroz !ezevske lozni ce bankarske vile. Udaja za tako uglednog i dobrog cO\'jeka mogla samo da pothrani ove ideale. Ali se zivot pokazao drukCijim. Stari pozorisni svijet, razjedap iritrigama, izgrizen k arijerizmom i laktasenjem, mahom mo-ralno potkopa okupacijom, priviknut na lake zabave, pove-Z'.lne S takvim mentalitetom i naCinom zi vota, polako Se, kao

e izmjelji va cij eni ca - pozoriste pozoriste, povezivao s novom vlascu, iako pojediacno i u grupama i sukojava

jci se s n . Tako izgledalo da se doduse moze postici pokorava nj e, pr ilagoda vanje tog svijeta novom rezimu, ali i jedna jegova unutarja i strukturalna promjena. Mla-doj glumici ta sus tiska eizmjenljivost stvari i odnosa u

pozo i stu izgledala sada utoliko vjerovatnijom sto se i onaj cl1ugi svijet , u koj i dj etinjasto vjerovala i koji ju napu-st.io odbacio, ocevidno i se i sasvim odvojio od staro~a svije ta .

I ta{o' se mJ ada zena nalazi1a - i kao supruga i kao :s t i kao glumica - raspeta izmedu i mogcnosti, ideala i realnosti, siana sa svih strana, dok ju polako vut.la. nepoza ta duina starog, boemskog umjetnickog zivota,, k oja ipak z1 , maka r povremeno, lake radosti ' i z:.. rave . u tra gic i m raz.oca ejima i nesrecama.

Siiom clavine, zivot gurao ka ostvarenju pl:Orocanst\'a d od o i.h zena iz zatvoreog kruga: Kad tad, ali ona.ce pasti kao i dl'LJge, to takav svijet. Ali se mlada glumtca otima.la i nij e se d ala zbog sebe, zbog svojih osjecanja i svoje Jju ba vi. 1:i !jl i i te zene , iako su isticali s kao nosioce

rv og , izgJeda da su, ukoJiko su prestajali da to budu, sve Yise gu a li ml?.d tJ glmi cu njihovim nerazumnim i nerazum.;. Ij i." !jim drza nje m, i to bas svijet i naCin zivota iz k

nije mog1a , ni htjela da pobjegne, nego da ih izmjeni. . u t.ome sc ispolj ava la hipokrizij a i unutarnja ne1ogicnost ov(\ 1.~ r l ~1 : s i f'rl e s t su odbljali i . osudi 11ali , toboze stt ~~ l umi ca , s d g su gura li da to bude, i to ona -

opstern primljenom sh,vatanju - najnize vrste .. . knda jednog dana bude i za n, kao i za tolike .druge, potvr-.

. . . ,., " 1 ,),' -. ', ' '

\ 1

1.

~:..- :;:: :: 1: ~ ~ ~ ' ~.~ ;1,/\ [):.' .-\,.~;~,

ANATOM IJ'A JEDNOG MORALA

~eno . lda se Sl'O~ala k ao i dr uge, onda doista S pravom blti ~ boJ .>:otovanc: 1 pezrena , i potvrdi'ce se jos jednom i jos Jednom, kao sto se to potvrdivalo i za dobre burzoaske su-~uge, da i':, tog_ i tog, recio, glumackog i ustvari nizeg svi.,.

J et~, ne moze b1ti postene zene, svakom slucaju ne moze se 1 t am o stvoriti i podici s covjek

NOVA MISAO

Nekada borba za cistot seksaln.og moraJ.a ila slov un.tarnjeg t.Jcvr scenja revolu.ciono.rnih edova. i uslov da se iskuju lj d i kdi da zaborave na sv-e licno radi opsteg,

1 ost,raljt1 li cno skor-o jedino 1..1 opste. Ali vremenom, sa postepenim za i.va1;j e ].;r ga i krugova, onih gore i n dolje, i z1~ ~: ! \.

A NATOM IJA JEDNOG MORALA

Sac1 "sve tilo s

t ~ 1 ' 1 "..:

NOV:A MISAO

galeriji prepoznavala , poltmini;. premijersk lik, edti kojom s ile i one iz krga, mnogo njih, svo pozoriste ];: ispnjeno samo njima. One s mrzele do nistenja i prezirale do gazenja, inace gante sdinama i melodijama Margarete i Beterflaj. plj eskale s i na njene arije, i zabo-

l'avljajci na sve zivale s prelivima njenog mladog i eobzdanog glasa, predavanj pjesmom njenog raskosog, streptalog ntarjeg zivota spoljenjem svijet... n

ilo i ilo troi. dok se ona samozaboravno preda-vala vedroj igri zvkova, prosipljci i!h i sama obilato na sve strane. svijest ostro, vrhom noza izijalo - da se ona, eto, sada, t sceni, stvaro nalazi onoj tragicnoj i jos

tragicijoj sitaciji, izmisljenoj dramama i operama, kada se mora pj evati i smijati dok bolovi i smnje kidaj srce i azdir ds. I bas otd i izgledRlo sve to, i taj njen zivot i gledaliste i one zene njemu, i pjesma, sve - ne-stvaro, kao snu i prividenju. Jedino neobjasnjivi bol stezao grlo i nadimao grudi, sve neodoljivije sa svakim darom utroi, i kao starim, skoro vec zaboravljenim komadima, ona strepila da nILAS

20