Alergije u pasa i mačaka

7/28/2019 Alergije u pasa i maaka

1/16

ALERGIJE U PASA I MAAKA

Autor: Branimir RebseljDVM, Veterinarska ambulantaDIA-VET

Razvojem veterinarske medicine uvelike se poveala svijest i briga o kunim

ljubimcima, oni su postali punopravni lanovi naeg drutva.

Mnoge su se bolesti zahvaljujui savjesnim vlasnicima i njihovim veterinarima

praktiki iskorjenile, ivot kunih ljubimaca se uvelike produio i poboljao i sve bi to

bilo lijepo i jednostavno u nekom idealnom svijetu, meutim ve smo navikli da u

ivotu uvijek postoji neka kvaka, pa tako ni nai ljubimci nisu poteeni tog udnog

smisla za humor kojim se priroda poigrava sa nama. Problem je u tome to su kuni

ljubimci poeli voditi identian ivot kao i njihovi vlasnici, pa su tako na alost poeli i

oboljevati od identinih bolesti kao oni. Jedan od zasigurno vodeih zdravstvenih

problema koji je u zadnjh 20-tak godina u stalnom porastu kod ljudi su alergije, koje

polako postaju sve vei problem kod kunih ljubimaca. Na poetku moramo razjasniti

to je to ustvari alergija.

Alergija je prekomjerna reakcija organizma na specifinu, inae nekodljivu tvar ili

vie njih, poznatih pod zajednikim imenom alergeni, ak i onda kada su prisutni u

maloj koncentraciji. Uzrokovana je imunolokom reakcijom koja inae titi organizam

od raznih oboljenja tako to stvara antitijela koja se bore protiv bakterija, virusa, itd. U

sluaju kad je ivotinja alergina, imunosni sustav reagira pretjerano te pokuava

zatititi organizam od inae netetnih tvari koje se nalaze u prirodi. Kod ivotinja koje

nisu alergine, obrambeni sustav registrira alergene kao bezazlene tvari, pa nita i ne

poduzima pri susretu s njima. Kod alerginih ivotinja obrambeni sustav reagira

burno kao da je posrijedi infekcija te tako nastaju simptomi alergije.

Uzroci alergije jo do danas nisu u potpunosti razjanjeni no pretpostavlja se da su

podjednako krivi kako genetika i poveanje koliine samih alergena sa kojima

ivotinje dolaze u kontakt, raznorazni paraziti koji neprimjetno obitavaju u crijevima

naih ljubimaca tako i sam nain ivota uz ovjeka. ivotinje polako usvajaju ivotne i

hranidbene navike svojih vlasnika tako da sve vie dolazi do izloenosti ivotinja

7/28/2019 Alergije u pasa i maaka

2/16

raznoraznim kemikalijama preko ljudske hrane prepune konzervansa i raznoraznih

aditiva kojih donedavno nije bilo u njihovim ivotima. Sve vea zagaenost zraka koja

se pogorava iz godine u godinu dokazano pridonosi poveanju broja oboljelih ljudi,

a time i do oboljenja njihovih ljubimaca.

Vrste alergijskih reakcija

Alergijske reakcije najjednostavnije moemo podjeliti u dvije vrste, a to su:

Rani tipkod kojeg ivotinjski organizam pri prvom kontaktu sa alergenom prepoznaje

isti kao napad na sebe te proizvodi velike koliine protutijela (IgE), koji se veu na

upalne stanice mastocite koji kad doe do ponovnog kontakta sa istim alergenom

pokree niz biokemijskih reakcija koje uzrokuju raspadanje osjetljivih mastocita pri

emu se izluuju velike koliine tvari koje uzrokuju upalu kao to su histamin,

citokine, interleukine, leukotriene i prostaglandine koji onda uzrokuju ve poznate

simptome, od lokalnih kao to su crvenilo, otok, svrbe,nemir, kihanje, mrcanje,

suzenje oiju pa do ozbiljnijih kao to su anafilaktiki ok koji ponekad moe zavriti i

pogubno po ivotinju. Rani tip reakcije javlja se unutar prvih nekoliko sati od kontakta

ivotinje sa alergenom.

Kasni tip ili zakanjeliima potpuno drugaiji mehanizam djelovanja od ranog tipapreosjetljivost gdje sudjeluju protutijela koja uzrokuju skoro pa trenutanu reakciju u

kasnom tipu preosjetljivost sudjeluju limfociti, monociti i druge mononuklearne stanice

koje sve zajedno tvore staninu imunost i za pojavu tog tipa preosjetljivosti potrebno

je 48 do 72 sata koliko je potrebno da upalne stanice dou do mjesta gdje je alergen

potaknuo imunoloki odgovor.

Kao alergeni koji mogu potaknuti ovaj tip alergije nama su zanimljive tvari koje se

nalaze u slini komaraca, buha i drugih insekata te mnogi lijekovi sastojci kozmetikihpreparata i druge kemikalije. Ovaj tip preosjetljivosti je posebno znaajan za vlasnike

kunih ljubimaca jer je dosta teko utvrditi kad je ivotinja tono dola u kontakt sa

alergenom koji je uzrokovao alergijsku reakciju i koji je to uope bio alergen.

Zajedniki simptom svim alergijama i ujedno prvi razlog zbog kojeg vlasnici odlaze

veterinaru je svrab. On se kod ivotinja manifestira lizanjem, grizenjem, eanjem o

razliite predmete, gubitkom dlake na tim mjestima, ivotinje postaju nemirne i

razdraljive pa moe doi i do promjene karaktera.

7/28/2019 Alergije u pasa i maaka

3/16

Alergije u pasa

Alergija na hranu vrlo je est problem u kunih ljubimaca, posebice u pasa. Glavni

alergeni u hrani su bjelanevine ivotinjskog porjekla i to posebice govedina,

svinjetina, piletina, mlijeko, jaja, ali i kukruz, penica jednu od glavnih uloga u

cijeloj prii o alergiji na hranu igraju zaini i razliiti konzervansi u ljudskoj hrani koju

njihovi ljubimci sve ee i sve vie konzumiraju.

Veliki problem kod alergije na hranu je u tome to vlasnici prve simptome kao to su

mekanija i ea stolica, ponekad i povraanje pripisuju tomeda je pas moda neto

pojeo u etnji i pokvario eludac, a prve simptome tipne za alergiju kao to su

upaljena i zacrvenjena koa, svrab u podruju trbuha i prepona, uestalo grizenje i

lizanje apa, tresenje uima, sanjkanje sa stranjicom po podu (upala analnih

lijezda), perutanje i opadanje dlake, ponu primjeivati tek 2 do 3 dana nakon to je

ivotinja pojela odreenu hranukoja joj je natetila tako da je vlasniku ustvari teko

utvrditi to je tono natetilo njegovom ljubimcu. Od ovog oblika alergije oboljevaju

podjednako sve pasmine pas bez obzira na spol i dob, moe poeti ve u dobi od 4

mj. Alergija na buhe je takoer jedna od najee zastupljenih alergijskih reakcija kod

kunih ljubimaca. Buhe doslovno parazitiraju kune ljubimce po itavom svijetu takoda je to jedna od najeih i najrasprostranjenijih alergija u pasa i maaka, usprkos

toj injenici alergija na buheje najee previena i nedijagnosticirana svugdje u

svijetu, a najei razlog je neprihvaanje injenice da svi ljubimci imaju buhe.

Manifestira se prvenstveno promjenama na stranjem dijelu tijela, javljaju se

simetrine promjene na gornjem dijelu slabina, korjenu repa, meici, unutarnjoj strani

bedara i trbuhu oko pupka. Te promjene su u obliku krastica, crvenila, dok kod

dugotrajnijih procesa nalazimo gubitak dlake, pojaanu pigmentaciju, jako prhutanje i

bakterijsku upalu koe na tim mjestima. Dobne granice nema, oboljevaju ee psi

stariji od 6 mjeseci.

Atopini dermatitis je jo jedan u nizu alergija, a uzrokovan je prvenstveno

alergenima koji se prenose zrakom tako da njegova pojava esto, baremu poetku

bolesti vezana za godinja doba, najee poinje ljeti ili se pojavljuje sezonski u

proljee i jesen a s vremenom moe trajati i cijelu godnu. Manifestira se ozljedama

uzrokovanim uestalim trljanjem, lizanjem, grizenjem koje dovode do crvenila,

7/28/2019 Alergije u pasa i maaka

4/16

ispadanja dlake, pojaana pigmentacija, zadebljanje koe, sekundarnim bakterijskim

infekcijama u podruju lica, apa, donjih dijelova nogu ui, trbuha. Oboljeti mogu sve

pasmine mada je ea kod Labrador Retrievera, Zlatnog Retrievera, West Highland

White Terriera, Shar Peia, panijela, itd. Javlja se najee u dobi od 1,5 do 3godine, ali taj raspon se kree od 6 mjeseci do 6 godina.

Alergije u maaka

Make kao i psi djele jednaku sudbinu u pogledu suivota sa ljudima pa tako pate od

istih problema meu kojima su naravno i alergije.

Vrste alergija i mehanizmi njihova nastajanja kod maaka su vrlo slini onima kod

pasa tako da emo navesti samo razlike po kojima se alergije u maaka razlikuju odonih u pasa. U maaka kao i u pasa glavni izvor alergena dolazi iz hrane. Jedan od

glavnih alergena su mlijeko i mlijeni proteini koji se nalaze u hrani za koju ne bismo

ni u ludilu pomislili da sadri mlijeko kao to je npr. konzervirana tuna. Tu su jo

razna biljna ulja, razliite bjelanevine, prvenstveno govedina, svinjetina,

piletinaAlergija se moe pojavitiu bilo kojoj dobi mada je ea u mlaih ivotinja,

oituje se upalom koe, popraenom jakim svrabom u podruju lica i vrata gdje vrlo

brzo nastaju podruja bez dlake prekrivena krasticama koje se lako mogu inficirati.

ivotinje se poinju intenzivno i nekontrolirano lizati i ureivati dlaku do temjere da na

nekim mjestima ostanu bez dlake, dolazi do samoozljeivanja. Svrab se vremenom

moe proiriti pocijelom tijelu, ponekad se pojavi i upala uki i edem brade. Kod

maaka je zasigurno tee napraviti neku razliku izmeu pojedinih alergija kao to

smo to uinili kod pasa jer make vrlo burno reagiraju kod bilo kojeg oblika alergije.

Za make je dosta specifina pojava stvaranja upalnih procesa po koi u obliku

oarica koje izgledaju poput ireva i ivotinji kao i njezinom vlasniku predstavljaju

veliki problem. Alergije, posebice kone alergije predstavljaju sve vei problem u

pogledu ouvanja zdravlja kunih ljubimaca i najvaniju ulogu u njihovom lijeenji i

spreavanju imaju upravo njihovi vlasnici jer sve ove probleme koje nam donose

alergije moe se lijeiti, a pravovremenom intervencijom vlasnika isprijeiti.

7/28/2019 Alergije u pasa i maaka

5/16

ALERGIJE U MAAKA: EOZINOFILNIGRANULOMATOZNI KOMPLEKS

Autor: Branimir RebseljDVM, Veterinarska ambulantaDIA-VET

O alergijama kunih ljubimaca se danas ve mnogo zna, ali veina istraivanja prvenstveno su

vezana za pse koji najee oboljevaju od razliitih alergija dok se kod maaka jo mnogo

toga ne zna. Vjerojatno zato jer su make kud i kamo otpornije i rijee oboljevaju od alergija

od pasa no to ni u kojem sluaju ne znai da one nemaju problema sa alergijama, ak naprotiv

kad se kod maaka pojavi alergija to moe poprimiti vrlo dramatine simptome. Uzroci

alergije su podjednaki kao i kod pasa, a to su alergija na buhe, hranu, alergene iz zraka

(atopini dermatitis).

Alergije u maaka bismo po simptomatologiji mogli podijeliti u 4 osnovne skupine:

1. milijarni dermatitis;

2. pojava simetrinih alopecija;

3. svrab glave i vrata i4. eozinofilni granulomatozni kompleks.

Od svih navedenih oblika alergija u maaka vjerojatno najupeatljiviji je eozinofilni

granulomatozni kompleks (EGK).

To je ustvari strunitermin za razliite promjene na koi ili slunici usne upljine.

Vano je napomenuti da se EGK moe pojaviti i u nekim drugim situacijama osim reakcija

preosjetljivosti kao to su neke virusne i bakterijske infekcije, kronine traume i neke auto

imune bolesti.

EGK se najee javlja u obliku crvenih oarica, ravne povrine i tvrde konzistencije oko

kojih nema dlake. Ponekad mogu poprimiti i utu boju pa izgledaju ka da su prekrivene sa

utim naslagama. Ponekad promjene izgledaju poput otro ogranienih ireva, a ponekad

poput sitnih, tvrdih, gusto poredanih pritia.

Pojedinane promjene mogu se razviti na bilo kojem dijelu tijela.

Najee promjene nalazimo na stranjem dijelu trbuha, predjelu prepona i pazuhu, one su u

pravilu bezbolne, a ponekad ak i ne svrbe, ali to ovisi primarnom uzroku bolesti kao i o

7/28/2019 Alergije u pasa i maaka

6/16

sekundarnimi infekcijama.

Dosta esto se moe pojaviti i sa unutarnje strane gornje usne u obliku ukastih ireva koji

izazivaju pojaano slinjenje a ponekad ako bolest uzme maha moe uzrokovati i odbijanje

hrane.Intenzitet promjena moe varirati, tako da se simptomi mogu pojaavati, odnosno smanjivati

ovisno o godinjem dobu i izloenosti razliitim alergenima i pojavi sekundarnih infekcija.

Opravdanu sumnju moemo postaviti ve na temelju klinike slike, zapaanja vlasnika i

eliminaciji drugih bolesti koje uzrokuju sline promjene a sigurna dijagnoza moe se postaviti

patohistolokom pretragom biopsata koe.

Bez obzira koliko bolest moe runo izgledati ona je u veini sluajeva izljeiva, ali treba

napomenuti da je terapija dugotrajna i uvelike ovisi o vlasnikovom angamanu, ustrajnosti i

disciplini.

ALERGIJSKI DERMATITIS U PASA

Definicija

Alergijski dermatitisodnosi se na poremeaj preosjetljivosti koji uzrokuje upalno stanje koe.

Najei od tih poremeaja koji pogaaju pse su alergija na ugriz buhe, atopini dermatitis i

alergija na hranu (poznata jo i kao nepovoljne reakcije na hranu).

[Allergic Dermatitis - Canine : EN, pdf]

Kljuni dijagnostiki postupci i metode

Anamneza, ukljuujui sezonski karakter i prehranu ili promjene hrane,prvi je korak u

dijagnostici uzroka alergijskog dermatitisa. Tijekom klinikog pregleda, smjetaj lezija moe

nam pruiti bitne dijagnostike informacije: ako je uzrok alergija na ugriz buha, povrede e se

vjerojatno nai na kaudalnom dijelu tijela; kod atopinog dermatitisa, promjene se nalaze na

7/28/2019 Alergije u pasa i maaka

7/16

apama, u aksilarnom podruju, licu i uima; a kod alergije na hranu mogu sliiti na promjene

koje viamo kod atopinog dermatitisa. Citoloki pregled koe potreban je zbog kontrole

sekundarnih bakterijskih infekcija i infekcija s Malasseziom.

Patofiziologija

Atopini dermatitis posredovan je za alergen specifinim imunoglobulinima E (IgE). Alergeni

preko koe, veu se za IgE protutijela vezana za mastocite, koji zatim oslobaaju upalne tvari.

Nedavni radovi ukazali su da 1) neki atopini psi imaju defekt u filagrinu (sastavnoj tvari

stratum corneum), i 2) kod normalnih pasa, zatitna funkcija stratum corneum (protiv

infekcije) moe se poboljati s dodavanjem nijacinamida. Etiologija alergije na hranu nije u

potpunosti razjanjena, ali oba, i stanicama posredovani procesi i protutijelima posredovani

procesi su vjerojatno ukljueni. Kod alergije na ugriz buha, alergeni su proteini u slini buhe.

Predispozicija

Zlatni retriveri, labrador retriveri, terijeri, dalmatineri i ar-pei su predisponirane pasmine. U

Velikoj Britaniji, kod atopinih retrivera zabiljeeno je da e vjerojatno dati atopian

podmladak, pogotovo atopini mujaci. Simptomi su obino uoeni kod atopinih pasa

izmeu 1 i 7 godina starosti (u prosjeku 1.7). Nisu poznate predispozicije vezane za spol.

Trideset posto pasa alerginih na hranu pokazuje simptome do prve godine starosti ili ranije.

Pasminske predispozicije su diskutabilne; nema poznatih predispozicija vezano za spol, nema

predispozicija vezanih za dob, pasminu ili spol kod alergije na ugriz buhe.

Kljuna promjena prehrane

Kod pasa s atopinim dermatitisom, esencijalne masne kiseline (Essential Fatty Acids

EFAs) mogu se koristiti kao antipruritici. Razlika u uinkovitosti izmeu nadomjestaka EFA

omega-3 masnih kiselina u odnosu na one koji sadre mjeavinu omega-3 i omega 6 masnihkiselina je diskutabilna. Kod pasa esencijelne masne kiseline mogu imati ak ansu od 25% da

smanje pruritus, pogotovo u kombinaciji s terapijom antihistaminicima.

Kada su nadomjesci EFA ukljueni u hranu za pse, postotak uspjeha u jednom otvorenom

pokusu iznosio je 42% (dobra do izvrsna kontrola pruritusa); u drugom pokusu bio je 44%.

Nedavni lanak istaknuo je da poboljanje uoeno kod atopinih pasa uz nadomjestak EFA

nije uvijek u korelaciji s ukupnim unosom masnih kiselina ili s omjerom omega 6:3 masnih

kiselina.

7/28/2019 Alergije u pasa i maaka

8/16

Drugi izvjetaj zabiljeio je smanjenje potrebe za kortikosteroidima (steroid-sparing) s EFA

kod nekih atopinih pasa.

Nutrijent % DM mg/100Kcal % DM mg/100Kcal

Preporuena razina u hrani Minimalna potreba u hrani

Total n3

(iz ribljeg ulja)0.4 0.8 81 156 n/a n/a

EPA 0.24 50 50 94 n/a n/a

* Potreba nutrijenata za odrasle ivotinje kako je odreeno od Udruenja amerikih slubenika za kontrolu hrane

Rasponi glavnih nutrijenata

Modificiran unos ovih nutrijenata moe pomoi u rjeavanju metabolikih promjena

induciranih bolesnim stanjima. Preporueni dijetarni sastav pokazan je kao postotak dijetarne

suhe tvari (ST) i kao g ili mg po 100 kCal probavljive energije. Svi drugi esencijalni nutrijenti

trebali bi ispuniti normalne potrebe prilagoene stadiju ivota, nainu ivota i unosu energije.

Ako se koriste nadomjesci, preporuka je da se koristi barem 36- 44 mg/kg tjelesne mase

/dnevno eikozapentaenoine kisseline (EPA) iz ribljeg ulja, ili priblino 1 g ribljeg ulja/5kg

tjelesne mase.

Naela terapijske prehrane

Alergija na hranu: Dijagnoza i terapija eliminacijskom (hipoalergenom) dijetom.

Eliminacijska dijeta temelji se na prethodnom izlaganju razliitim hranjivim tvarima, i moe

biti ili kod kue pripremljena ili komercijalna eliminacijska dijeta (s ogranienim antigenima).

Osim svjee vode, nita drugo se nesmije davati tijekom pokusa eliminacijskom dijetom: nitivitamini, igrake za vakanje, lijekovi s okusom ili pasta za zube. S obzirom da kod kue

pripremljena eliminacijska dijeta nije uravnoteena, vlasnici bi trebali biti upozoreni da pas

moe gubiti na teini, moe imati dlaku bez sjaja ili se prhutati ili moe biti gladniji nego

inae.

Trajanje eliminacijske dijete obino traje 8-12 tjedana. Postojanost pruritusa u 12 tjedana

moe ukazati na istovremenu prisutnost druge preosjetljivosti. U sluajevima u kojima se daju

antibiotici za lijeenje sekundarnih infekcija ili peroralno kortikosteroidi za jaki pruritus,

7/28/2019 Alergije u pasa i maaka

9/16

dijetu bi trebalo nastaviti 2 tjedna nakon prestanka terapije kako bi se propisno procijenila

njena uinkovitost.

Na temelju rjeavanja klinikih simptoma, pas se suoava sa svojom uobiajenom dijetom

kako bi se potvrdila dijagnoza. Ponavljanje klinikih simptoma obino se uoava u roku 2tjedna. Pas se zatim ponovo stavlja na eliminacijsku dijetu i vlasnik ga moe izazivati sa

sumnjivim alergenima, od kojih se svaki daje 1-2 tjedna. Najee dokazani alergeni kod pasa

su govedina, piletina, mlijeko, jaja, kukuruz, penica i soja. Jednom kada su opasni alergeni

dokazani moe im se davati komercijalna hrana za pse koja ih ne sadri ili hrana s

hidroliziranim proteinima. Kada vlasnici odbiju raditi test provokacije, moe se davati hrana

za pse s ogranienim antigenima.

Poslastice.Nikakve poslastice, osim onih koje sadre iste sastojke kao i eliminacijska dijeta

ne mogu se koristiti tijekom pokusa. Konzervirana ili suha komercijalna hrana moe biti

zapeena (kasnije pomjeana s vodom) u obliku pseih keksia.

Nakon dijagnosticiranja alergije na hranu i pronalaska prikladne dijete za odravanje,

poslastice se mogu uvoditi na tjednoj bazi kako bi se procjenilo bilo kakvo ponavljanje

klinikih simptoma.

Savjeti za poboljavanje ukusnosti.Povremeno, grijanje hrane prije hranjenja poboljati e

okus. Ako pas odbija jesti eliminacijsku dijetu nakon 2-3 dana, najbolje je pokuati s hranom

koja sadri drugi protein.

Preporuke za hranu. Eliminacijske dijete trebale bi izbjegavati sastojke s kojima je prije

hranjeno.

Za hranu pripremljenu kod kue opcije su neuobiajeni proteini kao to je svinjetina, pinta

grah, kuni, patka i tuna i ugljikohidrati kao to su krumpir, batat i ria. Komercijalne dijete

trebale bi izriito biti na tritu kao dijete s ogranienim alergenima. One mogu sadravati

neuobiajene proteine ili hidrolizirane proteine koji su premale molekularne mase da bi

izazvali imunosni sustav psa na reakciju.

Svrha edukacije klijenata

Atopini dermatitis. Klijenti bi trebali prepoznati da ovu bolest treba kontrolirati i suzbijati

tijekom cijelog ivota psa; ako EFA pomau u kontroli pruritusa, trebat e ih davati tijekom

cijelog ivota.

Alergija na hranu. Klijenti moraju biti vrlo strogi tijekom eliminacijske dijete. Trebali bi

7/28/2019 Alergije u pasa i maaka

10/16

voditi dnevne zabiljeke, opaanje pruritusa i jedenja iega to ne spada u pokusnu dijetu,

idealno, bilo kakve promjene izmeta (npr. konzistencija, miris).

Alergija na buhe.Ulogu buha i razliitih insekticida dostupnih za zatitu psa od ugriza buha

trebalo bi objasniti. Dok uinkovitost EFA kao pomoi u kontroli pruritusa kod alergije nabuhe nije u potpunosti istraena, primjena EFA kao dodatka kod suzbijanja parazita moe se

pokuati.

esti komorbiditeti

Atopini dermatitis i alergija na ugriz buha esto su istodobno prisutni na istom psu. Sve tri

alergijske dermatoze mogu imati sekundarne bakterijske (obino Staphylococcus spp.) i/ili

Malasseziaspp. (kvasac) infekcije. Njih e trebati lijeiti, kao i alergijski dermatitis, jer i one

same po sebi mogu izazvati pruritus. Alergija na hranu takoer moe izazvati

eluanocrijevne simptome. Dok se izravan proljev i/ili povraanje vjerojatno javlja samo kod

10% pasa s dermatitisom izazvanima alergijom na hranu tako se loe formirana stolica

primjeuje ee, njena pojavnost trebala bi se posebno ispitati kada se govori o povijesti

bolesti. Rijetko, idiopatska epilepsija zabiljeena je kao vezana uz alergiju na hranu.

Monitoring

Pse s alergijskim dermatitisom potrebno je kontrolirati najmanje dva puta godinje nakon

nestanka klinikih simptoma; ee kontrole indicirane su ovisno o potencijalnim

nepovoljnim uincima lijeenja (kao to su oni uoeni kod ciklosporina i korikosteroida).

Pse bi takoer trebalo procijeniti ako se pruritus vrati, jer to moe znaiti ili propust u

lijeenju alergijskog dermatitisa (npr. jedenje zabranjenih alergena ili propust u kontroli

buha), ponavljanje sekundarnih infekcija ili nastanak druge preosjetljivosti (npr. pas alergian

na hranu razvije atopini dermatitis).

AlgoritamNutritivno lijeenje alergijskog dermatitisa kod pasa

7/28/2019 Alergije u pasa i maaka

11/16

Lijeenje ili iskljuivanje sekundarnih bakterijskih ili gljivinih infekcija.

Alergija na hranu

- Dijagnoza pokusom s hipoalergenom dijetom (ogranieni alergeni)

Ako pruritus proe, daje se stara hrana da se potvrdi dijagnoza

Ako se potvrdi, vlasnik treba iskuati razliite alergene, ili ustrajati na izbalansiranim

ogranienim alergenima

Ako priritus ne prolazi u obzir treba uzeti druge etiologije

Atopini dermatitis

- Dijagnoza na temelju klinike slike i anamneze

Pokuati lijeiti sa EFA ili samostalno ili u kombinaciji s drugim nainima (antihistaminici,

kortikosteroidi, hiposenzibilizacija)

Alergija na ugriz buha

- Dijagnoza na temelju klinike slike i anamneze

Poeti sa suzbijanjem buha, dodati EFA kako dopunsku terapiju.

7/28/2019 Alergije u pasa i maaka

12/16

KRPELJI

Pria o krpeljima je stara pria, ali nikada zavrena. ini se da jedino za vrijeme zimskih

hladnoa imamo minutu mira od ovih tihih napasnika koji su sve ee prijenosnici tekihbolesti ljudi i ivotinja, a sami od njih ne obolijevaju. Krpelji mogu nae ljubimce zaraziti

brojnim razliitim uzronicima za ivot opasnih zaraznih i nametnikih bolesti, a desetak njih

predstavlja veliku opasnost i za ljude. Istina je da nije ba svaki krpelj prijenosnik ovih

bolesti, ali na ovu sretnu okolnost ipak nije dobro previe raunati.

Prava je srea za sve nas to zaraeni krpelj ne inficira svog domaina istog trenutka kada se

pone hraniti, pa obino imamo bar nekoliko sati vremena da ga uklonimo i izvuemo se bez

veih posljedica.

Tijekom svog ivota, krpelji mijenjaju domaina i nije im vano da li e napasti psa ili mia,

jelena ili ovjeka. Za njih je jedino vano dobro se nahraniti krvlju svog domaina. Gotovo da

nema ovjeka koji po povratku iz izleta u prirodu nikada na sebi nije pronaao barem jednog

7/28/2019 Alergije u pasa i maaka

13/16

ovakvog nametnika, ali puno ee ozbiljne rtve ipak su nai etverononi ljubimci.

enka i mujak krpelja Dermacentor reticulatus (fotografija: dr. sc.Relja Beck, Laboratorij

za parazitologiju,Hrvatski veterinarski institut)

Ako svog ljubimca ni na koji nain ne titite od krpelja, moete biti potpuno sigurni da e

prije ili kasnije vrlo teko oboljeti, a tada se lako moe dogoditi i da ga zauvijek izgubite.

Stoga budite savjesni uvari vaeg zdravlja jer ono je ipak najvee bogatstvo. Dobro

pregledajte svog ljubimca neposredno nakon svakog povratka iz etnje, a posebice u sezoni

krpelja koja poinje s prvim toplijim danima. Ako pas boravi u dvoritu, raunajte da je vea

vjerojatnost da su i krpelji tu, nego da nisu.

Ako na svom ljubimcu danas niste nali krpelja obavezno provjerite i sutra, jer kada su

krpelji u pitanju, jedino u to moete biti sigurni je da oni u svojim namjerama nikada nee

odustati.

7/28/2019 Alergije u pasa i maaka

14/16

KUNI LJUBIMCI U SPAVAOJ SOBIVeterina portal zaCITY TIME

Da li i vai ljubimci slobodno ulaze i borave u vaoj spavaoj sobi? Moda sa svojim

psom ili makom zaista dijelite sve, pa i postelju? Ako im dozvoljavate ulazak i u svoj

krevet, onda morate proitati ovo.

Kako kuni ljubimci odavno vie nisu samo

dio naeg dnevnog okruenja, mnogi su se kod svojih vlasnika ve odavno izborili za pravo

i na njihove postelje. Ljubimci uistinu jesu svojim vlasnicima snana psiholoka podrka i

malo je rei da tu postoji samo prijateljstvo, pa velik broj njih uiva istinski status

punopravnog lana obitelji u kojoj ivi, nerijetko pod rednim brojem 1. Neupitno je da vrlo

pozitivno djeluju na nas i umanjuju stres svojih vlasnika, ali zadovoljni vlasnici nerijetko na

krive naine uzvraaju svoje zadovoljstvo tom injenicom. Bavljenje svojim ljubimcima u

malo slobodnog vremena pretrpanog radnog tjedna, uistinu rjeava stresa i ugodno odvlai iz

svakodnevnih optereenja, ali to ne znai da se svemu tome treba potpuno prepustiti. Ne

elimo vas ovdje razdvajati od vaih ljubimaca niti dirati u vae osjeaje prema njima, nego

samo podsjetiti na pojedine sitnice koje u svakodnevnom ivotu ipak ne treba zanemarivati,

kao to se to esto ini.

Vie od polovice ukupnog broja maaka dranih u kui redovito dijeli postelju sa svojim

vlasnicima, a iako je taj broj u prosjeku skoro upola manji kada je rije o psima, ne moemo

rei da su to zanemarive brojke. Istina je da su bolesti u ljudi preneene sa ljubimaca zapravo

rijetke i mnogi e rei da tome ne treba davati veliki znaaj. Meutim, postoje zarazni

uzronici koji mogu biti preneeni sa ljubimaca na ljude, posebice bliskim kontaktima kao to

je ljubljenje sa ljubimcima ili lizanje lica, usta ili uiju vlasnika ili hranjenje ljubimaca iz usta,

i slino. Vano je naglasiti da ti isti uzronici istovremeno mogu biti uobiajeni stanovnici u

ustima ili na tijelu pasa i maaka te kod njih ne uzrokuju zdravstvene probleme.

7/28/2019 Alergije u pasa i maaka

15/16

Kako su djeca ee izloena veem riziku obolijevanja nego odrasle osobe, ne bi bilo loe

razmisliti o njihovom odvraanju od dijeljenja postelje i redovitog ljubljenja sa ljubimcima te

o odvraanju od prihvaanja lizanja ljubimaca po licu, ustima i nosu, uima, ali i po rukama

jer ih djeca esto stavljaju u usta. Iako ovdje prvenstveno mislimo na malu djecu, tu bi trebalododati i osobe oslabljenog imunosnog sustava kod kojih postoji povean rizik za nastanak

infekcija.

Ukoliko ve ljubite svoje ljubimce, dozvoljavate im da vas liu po licu, ustima, nosu i uima,

hranite ih direktno iz svojih usta ili dijelite s njima svoju postelju onda nikako nemojte

zanemariti slijedee upute, niti na njih zaboraviti.

Svoje ljubimce morate redovito tretirati sredstvima protiv parazita, posebice protiv buha,

jednom mjeseno i to tijekom cijele godine, a to znai i zimi. Osim toga, morate im osigurati

redovito ienje od eluano-crijevnih parazita, a to je najbolje provoditi u skladu s

nalazima redovito obavljenih koprolokih pretraga. Vi ne morate znati to to znai, bitno je

znati da koproloku pretragu, uz redovite preglede i redovita cijepljenja svog ljubimca kod

veterinara, moete zatraiti u bilo kojoj veterinarskoj ambulanti u gradu. Na ovaj nain bitno

ete smanjiti odreene rizike vezane uz zdravljesvojih ljubimaca, a ako to ne inite onda

nemojte niti oekivati da zdravlje vae obitelji ne bude ugroeno.

Odlasci na redovite preglede vaeg ljubimca kod veterinara posebice u ovakvim

okolnostimamoraju vam biti uobiajena praksa poput vaih odlazaka na redovite preglede

zubi kod svog stomatologa, odlazaka na kozmetike tretmane, odlazaka na frizuru ili na

redovite kontrole automobila u autoservisu.

Da vas ne bismo ostavili u dvojbi ili s pogrenim zakljukom ove preporuke vae i za sve

ostale vlasnike kunih ljubimaca s tom razlikom da su u njihovom sluaju rizici znatno manji.

Podsjeamo vas na kraju da o svemu ovome odluujete iskljuivo vi, a ne vai ljubimci. No,

kada bi oni ovo proitali i mogli govoriti, nagovarali bi vas da uinite upravo sve to vam

preporuamo jer to je i za njih premala cijena za zadovoljstvo pospanog dodira s vama u

zajednikoj postelji.

7/28/2019 Alergije u pasa i maaka

16/16