Razvojna psihologija dr.sc. Sanja Smojver-Ažić 1 ADOLESCENCIJA PRIJELAZNO RAZDOBLJE • razdoblje promjene, rasta i neravnoteže, most između dva stabilnija kvalitativno različita razdoblja • unutrašnji i vanjski uzroci prijelaza • normativne promjene i individualne specifičnosti • očekivani (na vrijeme) i neočekivani (prerani ili prekasni) prijelazi tradicionalno viđenje adolescencije “storm and stress” vrijeme 22 20 18 16 14 12 Adolescencija sve dulja Ekonomska nezavisnost pubertet rituali dob Michaud & al., 1984 globalno društvo ADOLESCENCIJA U DRUŠTVIMA U TRANZICIJI Biološko sazrijevanje Glavno obilježje: Postizanje seksualne zrelosti (reproduktivna sposobnost) Psihološke posljedice bioloških promjena emocionalna nestabilnost ; nagle reakcije; impulzivnost; promjene raspoloženja promjena slike o sebi promjene u odnosima s roditeljima promjene u odnosima s vršnjacima i suprotnim spolom svijest o vlastitoj seksualnosti RAZVOJNI ZADACI, Havighurst (1972.) Specifična znanja, vještine, stavovi ili funkcije koje pojedinac treba razviti Rezultat napora pojedinca, fizičkog sazrijevanja i socijalnog pritiska Razvojni zadaci kroz tri razvojna stadija adolescencije Svaki je adolescent pojedinac s jedinstvenom osobnošću i interesima GLAVNI RAZVOJNI ZADACI U ADOLESCENCIJI 1. Postizanje autonomije i nezavisnosti od roditelja 2. Formiranje identiteta:osjećaj integriranog selfa 3. Profesionalni razvoj 4. Razvoj seksualnosti Tri stadija adolescencije 1. Rana adolescencija (12-14 god.) brzi fizički i intelektualni rast; sekundarna spolna obilježja – prilagodba na promjene 2. Srednja adolescencija (14-16 god) težnja ka autonomiji; prisna prijateljstva, heterosocijalni odnosi; seksualnost 3. Kasna adolescencija (17-20) ravnoteža nezavisnosti i interpersonalne povezanosti; usvojene socijalne uloge i životni ciljevi
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
Razvojna psihologija dr.sc. Sanja Smojver-Ažić
1
AADDOOLLEESSCCEENNCCIIJJAA PRIJELAZNO RAZDOBLJE
• razdoblje promjene, rasta i neravnoteže, most između dva stabilnija kvalitativno različita razdoblja
• unutrašnji i vanjski uzroci prijelaza • normativne promjene i individualne
specifičnosti • očekivani (na vrijeme) i neočekivani (prerani
ili prekasni) prijelazi
tradicionalno viđenje adolescencije “storm and stress”
vrijeme
22
20
18
16
14
12
Adolescencija sve dulja
Ekonomska nezavisnost
pubertet
rituali
dob
Michaud & al., 1984
globalno društvo
ADOLESCENCIJA U
DRUŠTVIMA U TRANZICIJI
BBiioolloošškkoo ssaazzrriijjeevvaannjjee Glavno obilježje:
Postizanje seksualne zrelosti (reproduktivna sposobnost)
emocionalna nestabilnost ; nagle reakcije; impulzivnost; promjene raspoloženja
promjena slike o sebi
promjene u odnosima s roditeljima
promjene u odnosima s vršnjacima i suprotnim spolom
svijest o vlastitoj seksualnosti
RRAAZZVVOOJJNNII ZZAADDAACCII,, HHaavviigghhuurrsstt ((11997722..)) Specifična znanja, vještine, stavovi ili funkcije koje pojedinac treba razviti Rezultat napora pojedinca, fizičkog sazrijevanja i socijalnog pritiska Razvojni zadaci kroz tri razvojna stadija adolescencije Svaki je adolescent pojedinac s jedinstvenom osobnošću i interesima
GGLLAAVVNNII RRAAZZVVOOJJNNII ZZAADDAACCII UU
AADDOOLLEESSCCEENNCCIIJJII 1. Postizanje autonomije i nezavisnosti od
selfa 3. Profesionalni razvoj 4. Razvoj seksualnosti
TTrrii ssttaaddiijjaa aaddoolleesscceenncciijjee 1. Rana adolescencija (12-14 god.) brzi fizički i intelektualni rast; sekundarna spolna obilježja – prilagodba na promjene 2. Srednja adolescencija (14-16 god) težnja ka autonomiji; prisna prijateljstva, heterosocijalni odnosi; seksualnost 3. Kasna adolescencija (17-20) ravnoteža nezavisnosti i interpersonalne povezanosti; usvojene socijalne uloge i životni ciljevi
Razvojna psihologija dr.sc. Sanja Smojver-Ažić
2
RRaannaa aaddoolleesscceenncciijjaa Pubertet; brzi fizički rast; razvoj sekundarnih spolnih obilježja – prilagodba na promjene Kognitivni razvoj- intelektualni rast i prilagodba Usmjerenost na fizički izgled Povećana sposobnost apstraktnog rezoniranja i hipotetičko-deduktivno mišljenje Esktremna samosvijest Sklonost idealiziranju (ako može- onda treba biti) Druženje s vršnjacima uz pritisak za konformiranjem Isticanje razlika među spolnim ulogama
SSrreeddnnjjaa aaddoolleesscceenncciijjaa Težnja ka nezavisnosti od roditeljskih pravila Prisna prijateljstva, heterosocijalni odnosi Zainteresiranost za seksualnost Veća osvještenost tuđih potreba i spremnost za kompromis Važnost odobravanja “značajnih drugih” Povećana diferencijacija od vršnjačke skupine; tolerancija na iskazivanje individualnosti Eksperimentiranja u definiranju identiteta
KKaassnnaa aaddoolleesscceenncciijjaa razvijen osjećaj identiteta ravnoteža nezavisnosti i povezanosti usvojene socijalne uloge i životni ciljevi: sužavanje izbora za budućnost veći kapaciteti za intimnije odnose (ranije kod djevojaka) manje konflikata s roditeljima, očekivanje roditeljskog uvažavanja individualnosti djeteta
KKooggnniittiivvnnee pprroommjjeennee ii ppssiihhoolloošškkoo ffuunnkkcciioonniirraannjjee
aaddoolleesscceennaattaa Razmišljanje o odnosima među ljudima: zabrinutost za socijalna, politička i moralna pitanja Osjećaj neusklađenosti moralnih normi i ponašanja Sklonost maštanju, fantaziranju, idealiziranju Suprotstavljanje idealnog i realnog: promjene u
doživljavanju roditelja Promjena u odnosu s autoritetom; sklonost kritiziranja institucija
PPoosslljjeeddiiccee kkooggnniittiivvnnoogg ssaazzrriijjeevvaannjjaa Povećana sposobnost introspekcije EGOCENTRIČNOST ADOLESCENATA stanje samousmjerenosti i sagledavanja svijeta kroz osobnu perspektivu Kritiziranje autoriteta Nespremnost prihvaćanja kritike Procjenjivački odnos prema drugima Vjerovanje da su sami u središtu pozornosti drugih
““ZZaammiiššlljjeennaa ppuubblliikkaa”” Doživljaj zamišljenog opažača koji stalno nadgleda ponašanje Konstrukcija razrađenog scenarija o tuđem razmišljanju Adolescent zamišlja kako opažač prati ono što je tada adolescentu u središtu pozornosti
OOssoobbnnaa pprriiččaa Osjećaj jedinstvenosti osobnih doživljaja Vjerovanje da nitko ne može razumjeti njegovo iskustvo Vjerovanje o osobnoj nedodirljivosti i posebnosti Droge, nezaštićeni seksualni odnosi, opijanje…
Razvojna psihologija dr.sc. Sanja Smojver-Ažić
3
OOSSJJEEĆĆAAJJ IIDDEENNTTIITTEETTAA:: ““TTkkoo ssaamm jjaa??”” obitelj zanimanje odnosi s vršnjacima
5. stadij: identitet vs. konfuzija uloga razdoblje moratorija: "pauza" u razvoju; odlaganje odluka
6. stadij: intimnost vs. izolacija
razvoj intimnosti nemoguć bez prethodno razvijenog osjećaja identiteta; spolne razlike
KKrriizzaa iiddeennttiitteettaa Odnos prema sebi: samokritičnost; prilagodba na promjene Zbunjenost uočenom razlikom između “lažnog” i “pravog” selfa
Potreba za prihvaćanjem pretjerano prilagođavanje tuđim zahtjevima otpor autoritetu otvoreni: prikriveni: izazovno ponašanje, nezainteresiranost neposluh površnost Rješenje krize identiteta ovisi o iskustvu u prošlim razdobljima (osjećaj pripadanja, povjerenja, kompetentnosti) Negativan identitet- usvajanje ponašanja suprotnih od željenog kao izraz pobune hhttttpp::////wwwwww..yyoouuttuubbee..ccoomm//wwaattcchh??vv==sshhnnAAPPcc33wwYYbbAA
EElleemmeennttii iiddeennttiitteettaa,, uu sskkllaadduu ss iisshhooddiimmaa pprreetthhooddnniihh ssttaaddiijjaa,, EErriikkssoonn 1. Vremenska perspektiva 2. Samosvijest 3. Provjeravanje uloga 4. Izobrazba za rad
5. Seksualna polarizacija 6. Vođenje i slijeđenje 7. Ideološka predanost
KKrriizzaa iiddeennttiitteettaa ii ddrruuššttvvoo
Razvoj identiteta otežan - obitelj ili društvo stalno izloženi promjenama; u vremenima prijelaza i nesigurne budućnosti
Rezultati longitudinalnih istraživanja o efektima društvenih promjena na prilagodbu adolescenata
Elder, 1999; “kriza 30-ih”
Stariji kao modeli? adolescenti ih ne prihvaćaju- nepovezani s njihovim iskustvom
SSttaattuuss iiddeennttiitteettaa,, MMaarrcciiaa,, Ispitivanje načina rješenja krize identiteta
4 statusa identiteta s obzirom na: 1. postojanje krize (razdoblje svjesnog donošenja odluka, preispitivanje starih vrijednosti i izbora) i 2. postojanja odluke (ishod preispitivanja kroz konačan izbor uloge i uvjerenja)
SSttaattuussii iiddeennttiitteettaa 1. Difuzija identiteta - ne razmišlja o ulogama
i vrijednostima odraslih, bez dugoročnih
ciljeva, nezainteresiranost, mala ili nikakva predanost poslu, drugima
2. Spriječeni/zatvoreni identitet - nije doživljena kriza, dovoljna je identifikacija s roditeljskim vrijednostima, prihvaćanje odluka koje su donijeli drugi
3. Moratorij – razmatranje različita gledišta i eksperimentiranje s ulogama bez konačnih odluka; proživljavanje krize
4. Ostvareni identitet – pojedinac je pošao kroz krizu identiteta istražujući razne opcije i odlučio se; predan je poslu, drugim ulogama i odnosima s drugim osobama
IIsshhooddii kkrriizzee iiddeennttiitteettaa Društveno-povijesna uvjetovanost (spolne razlike) Važnost optimalnog trajanja moratorija Difuzija- nepotpun, nepovezan osjećaj sebe; zaključivanje identiteta- konformiranje odraslima Negativni identitet- nepoželjan ishod iz roditeljske perspektive- suprotno od onoga što bi oni htjeli zbog bezuspješnih pokušaja dokaza vrijednosti od njih
Stav prema roditeljima konflikti; važnost autonomije
Samopoštovanje nisko
Predrasude umjereno
Moralni razvoj orijentirani na vršnjake
Kognitivni stil formalni skeptičnost u spoznavanju- ništa nije sigurno! analitički; informacijsko orijentirani kognitivni stil, analiza i integracija različitih perspektiva; dublje smoistraživanje rezultira većom samostalnošću u donošenju odluka
Kognitivni stil konkretni dogmatičnost, nefleksibilnost, netolerantnost, strah od odbijanja, otežana psihološka separacija
OOssttvvaarreennii iiddeennttiitteett
Anksioznost niska
Stav prema roditeljima ravnopravni
Samopoštovanje visoko
Predrasude nisko
Moralni razvoj snažno
Kognitivni stil formalni visoka motivacija za postignućem; unutrašnji lokus kontrole; visoka razina moralnog rezoniranja manje skloni obrambenim mehanizmima; sposobni za duboke intperpersonalne odnose
Razvojna psihologija dr.sc. Sanja Smojver-Ažić
5
MMeehhaanniizzmmii ppoottiiccaannjjaa rraazzvvoojjaa iiddeennttiitteettaa,, BBeerrkk Otvorena komunikacija; Poticajno raspravljanje; Sudjelovanje u izvannastavnim aktivnostima Razgovor s odgovarajućim modelima i njihovim iskustvima odrastanja
RRaazzvvoojj iiddeennttiitteettaa Uspješno snalaženje u socijalnim ulogama ovisi o uspješnosti procesa razvoja osobnog identiteta Proces stvaranja identiteta otežavaju:
neodgovarajući modeli identifikacije
preveliki ili premali zahtjevi
previše rigidni, previše popustljivi ili previše zaštićujući odnosi stjecanje svjesnog uvida i kritičkog odnosa prema vlastitim sposobnostima, željama i mogućnostima
http://www.youtube.com/watch?v=G7PjgMeD50U; Identity Statuses Explored Through Music
Schwartz i sur., 2010.- status identiteta i prilagodba
OODDNNOOSSII SS RROODDIITTEELLJJIIMMAA
Konflikti zbog različitih očekivanja (nesklad između izgleda odrasle osobe i psihološke nezrelosti)
Ambivalencija između potrebe za odvajanjem i straha od odrastanja
PPooddrruuččjjaa aauuttoonnoommiijjee Smetana (1994) mlađi adolescenti: ponašanja djece pod roditeljskim nadzorom: održavanje higijene, vanjski izgled, domaće zadaće "Moraš se lijepo obući!" "To je moje tijelo, mogu obući što god ja želim"
PPooddrruuččjjaa aauuttoonnoommiijjee
Stariji adolescenti: Roditeljska kontrola moralnost: pridržavanje normi i pravila, razboritost ponašanja (sigurnost i zdravlje) dugoročne životne odluke (izbor škole, karijere) manja uključenost u osobnim pitanjima (odjeća, hrana, čistoća, izlasci i socijalne aktivnosti)
AAMMBBIIVVAALLEENNCCIIJJAA AADDOOLLEESSCCEENNAATTAA zadovoljstvo zbog novih privilegija i žaljenje zbog gubitka osjećaja zaštićenosti malog djeteta izmjena zrelog i djetinjastog funkcioniranja problem zbog neprihvaćanja odgovornosti za vlastito ponašanje
RRaazzlloogg kkoonnfflliikkttaa rrooddiitteelljj--aaddoolleesscceenntt?? “problematični” adolescent i njegova nemogućnost prilagodbe na promjene ili nedovoljno fleksibilan roditelj, neosjetljiv na potrebe djeteta?
Roditelji i adolescentna djeca
transformacija u doživljaju roditelja: razlikovanje od roditelja kroz njihovo deidealiziranje, Smollar, Youniss, 1989) oslobađanjem od utjecaja "sveznajućih" roditelja - osjećaj gubitka sigurnosti istodobno stjecanje autonomije i gubitak internaliziranog roditelja
RRaazzvvoojj rrooddiitteelljjaa?? “kriza” srednjih godina - nepotvrđen konstrukt kao moguće opravdanje konflikta rezultati istraživanja o bračnom zadovoljstvu- najmanje kod parova s adolescentnom djecom?
PPrriillaaggooddbbaa aaddoolleesscceennttaa ii ooddnnooss ss rrooddiitteelljjiimmaa
dobro prilagođen adolescent: psihološki se odvojio od svojih roditelja i ostvario različite oblike autonomije uz istodobni osjećaj pripadnosti obitelji
priroda osamostaljivanja ovisi o adolescentu i interakciji s roditeljima ekstremi roditeljskog odnosa:
nedostatak kontrole (osjeća roditeljske nebrige) i pretjerana kontrola (sputavanje autonomije) prediktor konzumiranja droge: “hladna kontrola” (Clausen, 1996)
VVaažžnniijjaa ppiittaannjjaa uu rraazzvvoojjuu aaddoolleesscceennaattaa 1. Slobodno vrijeme mladih 2. Mladenačka delinkvencija 3. Vrijednosti i vrijednosne orijentacije 4. Seksualnost adolescenata 5. Normativni i nenormativni izvori stresa 6. Problemi prilagodbe
PPrreeddnnoossttii oorrggaanniizziirraanniihh aattiivvnnoossttii Eksperimentalna i longitudinalna istraživanja potvrđuju zaštitnu ulogu sudjelovanja u organiziranim aktivnostima – reduciraju zdravstveno kompromitirajuća i delinkventna ponašanja (Eccles & Templeton, 2002). Širina uključenosti u aktivnosti omogućuje mladima isprobavanje različitih interesa i mogućih identiteta (Eccles & Barber, 1999). Uključenost u različite aktivnosti u slobodnom vremenu pridonosi psihosocijalnoj prilagodbi (Sabourin i Irwin, 2008.) većina mladih u svom slobodnom vremenu željela bi biti aktivnija (Hiu-Lun Tsai, 2005.) Aktivnosti u slobodnom vremenu izazivaju pozitivne emocije Aktivno provođenje slobodnoga vremena omogućuje emocionalni, psihološki i fizički oporavak i povećava otpornost i sposobnost proaktivnoga suočavanja (Anić i Brdar, 2007.)
Razvojna psihologija dr.sc. Sanja Smojver-Ažić
7
SSEEKKSSUUAALLNNOOSSTT MMLLAADDIIHH heteroseksualna i homoseksualna orijentacija;prvo spolno iskustvo: pseudoseksualnost nedovoljna seksualna educiranost spolno zlostavljanje; promiskuitetno ponašanje izraz emocionalnih problema
RRaanngg lliissttaa ppoottrreebbee mmllaaddiihh uu HHrrvvaattsskkoojj,, BBaajjss ii ssuurr..,, 22000022.. 1. Briga za budućnost 2. Nedostatak društvenih sadržaja 3. Problemi vezani uz školovanje 4. Specifični problemi lokalne zajednice 5. Nemogućnost osamostaljenja 6. Nezadovoljstvo samim sobom
7. Problemi u intimnim odnosima 8. Egzistencijalna kriza 9. Problemi vezani uz ovisnosti 10. Problemi odnosa u obitelji 11. Nezadovoljstvo odnosima s vršnjacima
IIZZVVOORRII SSTTRREESSAA UU AADDOOLLEESSCCEENNCCIIJJII NORMATIVNI STRESORI zahtjevi škole, testovi, ispiti znanja nesigurnost zbog tjelesnog izgleda problemi u odnosima s prijateljima konflikti s roditeljima problematični obiteljski odnosi: odnosi između roditelja izbor i promjena škole
NENORMATIVNI STRESORI smrt člana obitelji ili prijatelja zdravstveni problemi (osobna kronična bolest ili bolest člana obitelji) fizička nesposobnost siromaštvo obiteljsko nasilje razvod roditelja
PPRRIILLAAGGOODDBBAA AADDOOLLEESSCCEENNAATTAA 1. tradicionalni prikaz adolescencije:
model deficita u adolescenciji: neprilagođenost u adolescenciji je normativna, neizbježna i univerzalna?
upitnost mita o "turbulentnom" razdoblju: prema rezultatima istraživanja većina dobro prilagođena
• zanemarivanje školskih obaveza • bijeg iz škole • somatske pritužbe
Razvojna psihologija dr.sc. Sanja Smojver-Ažić
8
NNEEPPRRIILLAAGGOOĐĐEENNOO FFUUKKCCIIOONNIIRRAANNJJEE MMLLAADDIIHH oko 10-20% mladih razvija neprilagođeno funkcioniranje važnost učestalosti i ozbiljnosti problematičnog ponašanja za procjenu odstupajućih ponašanja uočavanje čimbenika rizika i prepoznavanje zaštitnih mehanizama
realiziranje ciljeva od osobne i društvene važnosti
PPooddrruuččjjaa ooppttiimmaallnnee pprriillaaggooddbbee,, WWaaggnneerr,, 11999966.. Biološko: zdravlje, tjelesna zrelost, odgovarajuće prehrambene navike i tjelesne aktivnosti Kognitivno: sposobnost apstraktnog mišljenja usmjereno budućnosti; završena srednja škola Emocionalno: emocionalna svjesnost, osjećaj sigurnosti i samopouzdanja; optimizam glede budućnosti, otpor Socijalno: sposobnost angažiranja u kooperativnim, povjerljivim interakcijama s prijateljima i romantičnim partnerima Moralno: internalizirani osobni sklop moralnih prinicipa; odgovornost za osjećaje i potrebe drugih Profesionalno: osvještenost osobnih jedinstvenih potencijala, pokazivanje profesionalne spremnosti;
posjedovanje profesionalnih vještina i planova za život
DDoobbrroo pprriillaaggoođđeenn aaddoolleesscceenntt:: Ne ugrožava svoje zdravlje i sigurnost; Osjeća se ugodno s članovima obitelji i prijateljima Ima realno samopoštovanje; Postiže odgovarajući uspjeh u školi; Postavlja si realne ciljeve; Sudjeluje u bliskim prijateljskim odnosima; Dobro se nosi s neizbježnim promjenama/ izazovima Fleksibilno ponašanje; doživljava se kompetentnim barem u 1 području, ima dobre odnose sa barem 1-
2 vršnjaka; Procjena normalnost ponašanja ne može se donositi samo na temelju ponašanja već mora odražavati
značenje ponašanja u kontekstu u kojem se odvija Neka su ponašanja prihvatljivija za starije adolescente ali ne i za mlađe
PPoozziittiivvaann rraazzvvoojj mmllaaddiihh Utjecaj pozitivne psihologije na istraživanja razvoja mladih Model deficita zamijenjen novom perspektivom razvoja - pozitivan razvoj mladih: pristup usmjeren promociji poželjnih ishoda razvoja umjesto intervencija usmjerenih na redukciju problematičnih ponašanja. Uspješan razvoj mladih ne podrazumijeva nužno odsutnost rizičnih ponašanja, već prisutnost pozitivnih osobina koje omogućavaju mladim ljudima ostvarenje potencijala produktivne odrasle osobe (Lerner i Benson, 2003). Pozitivan razvoj mladih (Guerra, Bradshow, 2008) 1. Pozitivan doživljaj selfa 2. Samokontrola 3. Vještine donošenja odluka 4. Moralne vrijednosti 5. Prosocijalna povezanost
Razvojna psihologija dr.sc. Sanja Smojver-Ažić
9
RRiizziiččnnii ii zzaaššttiittnnii ffaakkttoorrii rraazzvvoojjaa Rizični čimbenici: osobni ili situacijski, povećavaju vjerojatnost neprilagođenog ponašanja
Zaštitni čimbenici: ublažavaju efekt stresora
RRiizziiččnnii ii zzaaššttiittnnii ffaakkttoorrii rraazzvvoojjaa Ciccheti i Rogosch, 2002. Multifinalnost- različiti ishodi iz iste startne pozicije: djeca koja dijele slične kontekste razvoja mogu imati različite razvojne ishode: djeca žrtve obiteljskog nasilja: jedan se razvija u zlostavljača, drugi u zaštitnika zlostavljanih Ekvifinalnost- djeca iz različitih startnih pozicija na kraju imaju slične razvojne ishode:
različiti prediktori depresivnosti ili agresivnosti djece i mladih
ZZaaššttiittnnii ččiimmbbeenniiccii Osobine ličnosti: Prilagodljivost, pozitivna slika o sebi, tolerancija na frustraciju, ustrajnost Obitelj: dobri odnosi s roditeljima, pozitivan model suočavanja sa stresom Okolina: manje stresora; suportivno školsko okruženje
ČČiimmbbeenniiccii rriizziiččnnoogg ffuunnkkcciioonniirraannjjaa Rano javljanje problematičnog ponašanja Slab školski uspjeh i niska očekivanja Asocijalna ponašanja i ispadi ponašanja
Neotpornost na pritisak devijantnih vršnjaka Neodgovarajući odnos s roditeljima
RRAANNJJIIVVOOSSTT//OOTTPPOORRNNOOSSTT AADDOOLLEESSCCEENNAATTAA Ranjivost/ vulnerabilnost: podložnost razvoju problema prilagodbe; adolescencija kao prijelazno razdoblje- veća podložnost neprilagođenosti Otpornost –posjedovanje osobnih obilježja uz situacijske čimbenike
Model otpornosti 1. Kompenzacija: pozitivni čimbenici kao suprotnost riziku Primjer: roditeljsko nadgledanje umanjuje štetne efekte izloženosti siromaštva u razvoju nasilnog
ponašanja 2. Zaštita: razvojne prednosti važne za umanjivanje djelovanja rizičnih faktora Primjer: visoka razina roditeljske podrške umanjuje efekte siromaštva 3. Izazov: izloženost umjerenoj razini rizičnih faktora – pripremljenost za suočavanje Primjer: Izloženost umjerenoj razini obiteljskih konflikata potiče razvoj strategija suočavanja s
AASSOOCCIIJJAALLNNAA PPOONNAAŠŠAANNJJAA Modeli razvoja delinkvencije=
Razvojna psihologija dr.sc. Sanja Smojver-Ažić
11
izostanak razvoja prosocijalnog ponašanja + neodgovarajuće roditeljstvo: nekonzistentna preblaga ili prekažnjavajuća disciplina + agresivnost prema vršnjacima i njihovo odbacivanje
članovi devijantnih grupa modeliraju i potkrepljuju devijantno ponašanje Dva puta adolescentne delinkvencije, Berk, 2008.
Rani početak- težak temperament, kognitivni deficiti, problemi samoregulacije + neodgovarajući odnos roditelja i vršnjaka
Dugoročno izvjesnije asocijalno ponašanje
Delinkvento ponašanje s kasnim početkom- izvor vršnjački kontekst razvoja/odnos u obitelji Dulje zadržavanje u nepoticajnom i negativnom kontekstu- negativni ishod!
UUSSAAMMLLJJEENNOOSSTT nerealizirana povećana želja za intimnošću; nezadovoljstvo kvantitetom i kvalitetom socijalnih kontakata; 20-50% umjereno usamljeno ; normativna potreba za osamljivanjem
DDEEPPRREESSIIJJAA Osjećaji tuge, beznađa, praćeni gubitkom ućživanja u većini aktivnosti, poremećajem spavanja, promjenama apetita, koncentraciji i smanjenju energije 10-15% djece i mladih sa znGotlib i Hamen- ačajno izraženim simptomima depresije Različito manifestiranje Zbog stereotipa o promjenjivosti raspoloženja adolescenata ne uočava se umjerena depresija i ne liječi
DDeepprreessiivvnnoosstt nnaa rraazzlliiččiittoojj rraazziinnii:: Simptomi, koje doživljavaju mnogi (15-40%) Sindrom (kombinacija nekoliko simptoma), koje doživljava manji broj ljudi (5-6%) Poremećaj (depresivni sindrom određenog trajanja, intenziteta i negativnih posljedica na
svakodnevno funkcioniranje), koji doživljava mali postotak ljudi (1-3 %)
SSppeecciiffiiččnnoossttii ddeepprreessiijjee uu aaddoolleesscceenncciijjii razlika depresivnog adolescenta od normalno raspoloženog ili sklonog promjenama raspoloženja? značajan porast u broju depresivnih simptoma i dijagnosticiranih poremećaja u odnosu na razdoblje
djetinjstva 5% u nekliničkim uzorcima i 25% u kliničkim Povezano s biološkim promjenama i kognitivnim razvojem Pojava značajnih spolnih razlika- značajan porast simptoma kod djevojaka u odnosu na mladiće, za
razliku od srednjeg djetinjstva kada je više simptoma kod dječaka
PPOORREEMMEEĆĆAAJJII HHRRAANNJJEENNJJAA Anoreksija nervoza i bulimija
multifaktorijalni model: nasljeđe; vanjski pritisak ka mršavosti; izmijenjena predodžba o prehrani i težini; interpersonalni stresori; nisko samopoštovanje; nezadovoljstvo tijelom i preokupiranost izgledom; strah od odbacivanja; neodgovarajuće navike hranjenja i dijete; traume u djetinjstvu; iskustvo zlostavljanja, obiteljski faktori
OOVVIISSNNOOSSTTII
eksperimentiranje s legalnom ili ilegalnom drogom normativno u adolescenciji
sve ranija dob prve upotrebe
porast učestalosti konzumiranja lakih droga
multipli čimbenici, rizični faktori
Razvojna psihologija dr.sc. Sanja Smojver-Ažić
12
dio asocijalnog i autodestruktivnog ponašanja
istraživanja u Hrvatskoj: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=1800 ESPAD The European School Survey Project on Alcohol and Other Drugs 2007 http://www.hzjz.hr/skolska/ESPAD2007rep.pdf
OObbiilljjeežžjjaa lliiččnnoossttii ii oovviissnnoossttii Visoko izraženi:
otvorenost ka iskustvima
tolerancija na devijacije
traženje uzbuđenja ("sensation seeking")
impulzivnost
nekonvencionalnost
buntovništvo
Nisko izraženi:
socijalna inhibiranost
motivacija ka postignuću
religioznost
OObbiilljjeežžjjaa lliiččnnoossttii ii oovviissnnoossttii
Razlozi uzimanja droga i status identiteta: češće kod onih u statusu difuzije identiteta nego zatvorenog identiteta; kod ostvarenog identiteta i moratorija: primarni razlog je znatiželja Veći rizik kod onih koji očekuju da će im droga pomoći u boljem funkcioniranju
SSoocciijjaallnnii ččiimmbbeenniiccii uu rraazzvvoojjuu oovviissnnoossttii Obitelj: primjer roditelja; neorganizirane
obitelji; obiteljska klima ( roditelji okupirani osobnim problemima)
Odnosi s vršnjacima
češće konzumiranje uz prijatelje kojima su bliski i čijem odobravanju teže
najveći pritisak vršnjaka za konzumiranjem droga u ranoj adolescenciji i prijelaz u srednju adolescenciju
ČČiimmbbeenniiccii uu rraazzvvoojjuu oovviissnnoossttii Brook i sur., 1992., međukulturalne sličnosti u relevantnosti čimbenika veća vjerojatnost konzumacije sredstava ovisnosti kod veće zastupljenosti svih rizičnih čimbenika ALI dovoljan je i jak utjecaj samo jednog čimbenika posebno pozitivan utjecaj jednog aspekta kao zaštita od drugih rizika (dobri odnosi s roditeljima štite