537760.CRO Trans Prilagodba

8/18/2019 537760.CRO Trans Prilagodba

1/23

PROMETNI SUSTAV HRVATSKE U PROCESU

EUROPSKIH INTEGRACIJA

Prof. dr. sc. Sanja Steiner

1. Uvod

Geoprometni položaj Hrvatske kao srednjoeuropske, podunavske i jadranske zemljenije u dostatnoj mjeri valoriziran u pogledu privlačenja međunarodnih prometnih tokova ioptimiranog korištenja, kako prirodnih resursa, tako i postojećih infrastrukturnih sadržaja.

Iskustva dosadašnjeg nekonzistentnog i po prometnim granama fragmentiranograzvitka ez jasne razvojne kon!ep!ije na razini sustava, ez uvažavanja realnih uvjeta iisključive utemeljenosti na finan!ijskim izvorima javnog sektora, upućuju na prioritete

prometne politike i rješavanje kritičnih prolema sa svrhom" restrukturiranja nerentailnihdržavnih poduzeća u prometnom sektoru, ra!ionalnoga gospodarenja prometnominfrastrukturom, ravnopravnih uvjeta tržišnog poslovanja za sve prometne grane, upravljanja

prometom, poglavito gradskim, indu!iranjem potražnje za ne!estovnim prometnim oli!ima i javnim prijevozom, utvrđivanja i poduzimanja mjera smanjenja eksternih troškova prometa, a poseno važno korištenja znanstvenog poten!ijala.

#trategijski su !iljevi prometnog razvitka integriranost u transeuropsku prometnumrežu, pravično određivanje !ijena u prometu, zaštita okoliša, povećanje prometne sigurnosti,so!ijalna kohezija i jačanje prometnog tržišta.

Gospodarska situa!ija i investi!ijska sposonost države, kao i supra$!iljevi prometnograzvitka, diktiraju načelo intermodalnosti u kon!ep!iji razvitka prometne mreže. %ri

postojećoj neravnomjernosti razine razvijenosti prometnih grana, to zapravo znači povećaneinvesti!ije u prometnu infrastrukturu željezničkog, kominiranog i vodnog prometa.

&uduća integrirana prometna mreža uz glavne međunarodne prometne koridore krozHrvatsku ' (., ()., *&., *+., *II., uključuje i novi prioritetni prava! -$ mreže $/adransko$jonsku morsku auto!estu, kao i ekstenzije ogranaka * koridora, poseno rutu0agre$#plit 12urovnik3.

4 planiranju poli!entričnog razvoja mreže unutarnjeg prometa, poglavito u gradskom i prigradskom prometu, trea stimulirati alternative !estovnomu motornom prometu i transfer potražnje s individualnog na javni promet.

5onkurentnost prometnih djelatnosti na međunarodnom i domaćem tržištu trea se

osigurati restrukturiranjem javnog sektora infrastrukture i prijevozništva uz odgovarajuće pravne i administrativne pretpostavke za komer!ijaliza!iju i privatiza!iju.4činkovito upravljanje prometnim sektorom odnosno prometnim pro!esima,

uključujući logističku dimenziju, trea se osigurati integriranim informatičkim okruženjem i primjenom inteligentnih transportnih sustava.

# !iljem unapređenja sigurnosti u prometu i zaštite okoliša te smanjenja eksternihtroškova, nužna je sektorska analiza u izoru i udućoj ponudi optimalnih prometnih op!ija.

Implementa!ija !iljeva prometnog razvitka prvenstveno pretpostavlja regulatornuautonomnost prometnog resora te konzistentnu međuresorsku suradnju, kako i se osiguralaučinkovitost u ključnim aspektima" regulativne politike, upravljanja prometom, investi!ijske

politike, porezne i politike !ijena, prostornog planiranja i so!ijalne politike.

6dredni!e potrenih zakonodavnih promjena proizlaze iz statusa Hrvatske u pro!esu političke i gospodarske tranzi!ije, kao i strategijskog !ilja pridruživanja u -uropsku uniju.


2/23

2. Polazišta razvoja prometne infrastrukture

.!. Pret"odne #osta$%e i #re#or&%e E&ro#s%e &nije

#lijedom političkih promjena i uspostave novih država na europskom jugoistoku,-uropska unija je treala"• 7ormulirati nove prometne prav!e8• %odijeliti prometne prav!e9koridore uzimajući u ozir nove političke sujekte, nove

na!ionalne grani!e i nove ekonomije zemalja u tranzi!iji8• %omoći u prometnom i infrastrukturnom umreživanju novih zemalja $ -4 pristupni!a u

regiji, te ih upoznati s potreama prilagode na!ionalnih regulativa s pravnim nasljeđem istandardima -uropske unije 1a!:uis !ommunautaire3 u područjima prometa, zaštiteokoliša, četiriju temeljnih slooda; i kompetitivnosti.

%rvi iskorak u tom je kontekstu napravljen ;


3/23

#pomenuta strategija najavila je izradu Eegionalne studije prometne infrastrukture za&alkan=, koju je finan!irala fran!uska *lada. Ead na toj studiji io je pod supervizijom-uropske konferen!ije ministara prometa. #tudija je fokusirana na sedam zemalja, uz petspomenutih i &ugarsku i Eumunjsku. +ilj studije io je definiranje koherentne prometnemreže za razdolje do ?B;C. i predlaganje prioritetnih projekata uz pretpostavku aloka!ije ;,C

posto &2% za ulaganja u prometnu infrastrukturu u promatranom razdolju.0a Hrvatsku je ta studija značila daljnji pomak zog formalnog uključivanja/adransko$jonske auto!este u regionalnu prometnu mrežu. a je studija imala inten!ijuzamjeniti tzv. I) mrežu, koju je -uropska komisija uspostavila za zemlje pristupni!e uzahtjevu usklađivanja osnovne mreže predložene od strane -uropske komisije i dodatnihdioni!a mreže predloženih od strane zemalja pristupni!a.F

4 selek!iji prioritetnih projekata, u toj studiji nisu korišteni samo tradi!ionalni kriterijianalize troškova i koristi ' finan!iranje i so!io$ekonomske analize, već jedanaest dodatnih

poredenih kriterija, kao što su razina prometne potražnje, žurnost, ekološki utje!aj, povezivanje postojećih mreža itd.

astavno je ?BB?. naručena nova studija pod nazivom #tudija regionalne &alkanske

infrastrukture o kopnenom prometu naglašava mjere za razvoj multimodalne prometneinfrastrukture, posei!e na paneuropskim koridorima *, *II, ( i /adransko$jonskom paneuropskom području, koji povezuje koridor *III.

$ I&(orno7 TI


4/23

S'i%a !. Mo(&)e dionice TEN*T +re,e & Hr$ats%ojIzvor" DD%E

Iako -uropska komisija nije ustanovila I) mrežu u Hrvatskoj, koja i prejudi!iralaselek!iju prioritetnih projekata za I#%) i ostale programe pretpristupnih fondova -uropskeunije, trea naglasiti da je Hrvatska ?BBB. ini!irala, posve nezavisno od gornjih strategijskih

projek!ija, ami!iozni program izgradnje suvremene mreže auto!esta, koji je u najvećoj mjeriveć realiziran. im je programom, koji sa stajališta prometnih znanosti i struke nije iorezultat prometne potražnje, artikulirana politička i ekonomska volja za znakovitim

pooljšanjem teritorijalne integra!ije Hrvatske i otvaranje suvremenih infrastrukturnihojekata prema susjednim zemljama, odnedavno člani!ama -uropske unije.

.. Strate(ijs%i o%$iri #ro+etno( ra-$oja

6snovni !ilj na!ionalne prometne strategije je razviti takav prometni sustav, koji će iti u skladu s hrvatskim razvojnim potreama, a ujedno međunarodno komplementaranodnosno u !jelosti integriran u europsku prometnu strukturu, te moći kreirati operativu koja ćeurzati daljnji razvoj.

#trategija uzima u ozir sveouhvatne !iljeve ekonomskog i društvenog razvojaHrvatske te zahtjeve koji se odnose na zaštitu okoliša i regionalni razvoj.

0a potree implementa!ije razvojnih projekata prometne mreže, posei!e !estovne i

željezničke, koji predstavljaju spe!ifične rizike za okoliš zog svoje veličine i linearnogolika, Hrvatska ima odgovarajući legislativni okvir za pariranje zahtjeva prostorne i okolišne


5/23

zaštite. /oš od FB$ih je o!jena ekoloških utje!aja ili tzv. ekološka studija, preduvjet izdavanjaloka!ijskih dozvola i za ojekte prometne infrastrukture. 4 svrhu razvoja održivog prometnogsustava, u hrvatskom su zakonodavstvu predviđene rojne ovezne pro!edure u fazama

prostornog planiranja, izgradnje i eksploata!ije prometnih ojekata.#trategijom i planom prostornog uređenja određena je !jelokupna prometna mreža

Hrvatske, koja se pre!iznije planski elaorira na regionalnim i lokanim razinama županija.Detodologija i učinkovitost okolišne zaštite u i izgradnji i eksploata!iji prometneinfrastrukture u Hrvatskoj su slični ili identični onoj u -uropskoj uniji.

4 smislu implementa!ije #)-;B direktive -uropske komisije, Hrvatska pripremaimplementa!ijski okvir, a s ozirom na složenost zahtjeva i pro!edura te finan!ijske zahtjeve,vjerojatno će se za te potree koristiti suport pretpristupnih fondova te za sljedeće finan!ijskorazdolje predviđeni I%) program.

injeni!a je da povećanje stupnja motoriza!ije i rast prometne potražnje uvjetuje i povećanje polu!ije stakleničkih plinova. Deđutim, postojećim i planiranim programomizgradnjom auto!esta i oilazni!a gradskih središta, koja su tijekom ljetne turističke sezone

predstavljala uska grla prometnih tokova prema /adranskom prioalju 1Eijeka, 5arlova!,

6sijek, #plit3, genera!ija stakleničkih plinova uslijed zagušenja razmjerno se smanjuje. a tragu implementa!ije pooštrenog ekološkog režima u prometnom sektoru,

Hrvatska je uvela uvozna ograničenje za vozila koja ne udovoljavaju homologa!ijskestandarde, a kontrola razine ispušnih plinova ovezatni je dio godišnjeg tehničkog pregledavozila.

%rema statističkim indika!ijama očekivani je rast !estovnog prometa po godišnjojstopi od A posto. 4 resoru zaštite okoliša Hrvatska je angažirala strane konzultante ;; zautvrđivanje kompatiilnosti na!ionalne normative i pro!edura sa -I);? direktivom -uropskeunije. o je istraživanje prioritetno za sve projekte onove i dogradnje prometne infrastruktureu sklopu I#%) programa.;@

4 pogledu primjene načela naplate onečišćenja, od ?BB;. svako motorno vozilo uHrvatskoj podvrgnuto je godišnjem eko$testiranju u skladu s europskim standardima;A, koje senaplaćuje ovisno o starosti vozila, a sredstva alo!iraju u 7ond za zaštitu okoliša.

4 Hrvatskoj je pro!ijenjena veličina prometom uzrokovane polu!ije stakleničkih plinova ;F$?A posto, u kojoj je udio !estovnog prometa F>$< spe!ijalnih rezervata, ?@ šumska parka, ?F zaštićenih krajoraza, =?spomenika prirode i ;;A arhitektonskih spomenika, ukupne prostorne površine oko CBB tisućahektara. 4 planiranju prometnih prava!a, ova su poručja strogo zaštićena, a u projektima

planiranja prometne infrastrukture ovezna je prilagoda zahtijevima konzerva!ije prirode. a!ionalna strategija prometnog razvitka temelji se na strategijskom dokumentu;C iz;


6/23

Glavni strategijski !iljevi razvoja prometnog sektora u Hrvatskoj temelje se nasljedećim postavkama"

• #ustavnog unapređenja prometne infrastrukture onovom, nadogradnjom i izgradnjomnovih infrastrukturnih ojekata8

• Eazvijanja prakse sloodnog tržišta u prometnom sektoru8

• 5onkurentnosti na tržištu prometnih usluga u skladu s propisima -uropske unije8

• 6državanja državne vlasničke kontrole nad infrastrukturnim ojektima od na!ionalnevažnosti8

• Eazvijanja na!ionalnog sustava na način suporta javnog9kolektivnog prometa i povećaneatraktivnosti javnog putničkog prometa u svim prometnim modulima8

• %rimjene politike poreza i !ijena u prometnom sektoru na načelima tržišne ekonomije, tesukladno standardima -uropske unije u izravnoj naplati troškova8

• 4napređenja prometne operative i administrativnih kapa!iteta8

• Implementa!ije javno$privatnog partnerstva u organiza!iji prometne operative8

• 2ugoročnog planiranja programa prometne sigurnosti, poglavito u !estovnom prometu8

• Dodeliranja programa moderniza!ije prometne infrastrukture s finan!ijskiminstrumentima na!ionalnih izvora, te zajmova međunarodnih finan!ijskih institu!ija i

pomoći sklopom programa pretpristupnih fondova -uropske unije8

• 4napređenja operativnih sustava na graničnim prijelaazima8

+iljani strategijski zahvati na prometnoj infrastrukturi Hrvatske odnose se na"

• %otpunu rekonstruk!iju i onovu željezničke infrastrukture, uključujućitelekomunika!ijska sredstva, na paneuropskim koridorima *, *! i (, kako i se

omogućile rzine od ;>B km9h8 elektrifika!ija8 unapređenje željezničko$lučkih sučelja8• 5ompletiranje auto!estovne mreže sukladno prometnoj strategiji, prioritetno na

nedostajućim sek!ijama paneuropskih koridora *, ( i (a8 izgradnja auto!este nahrvatskim dioni!ama *! paneuropskog koridora8 izgradnja auto!este 0agre$#isak,/adranske auto!este u Istri 4mag$%ula8

• Izgradnja gradskih zaoilazni!a 1J$passes3 uzduž jadranske oale ' Eijeka, 0adar,Kienik, rogir$#plit$6miš i 2urovnik8 te u kopnenom području ' 5arlova!, #isak,*araždin, &jelovar, 6sijek8

• 6nova i opremanje aerodroma te izgradnja putničkog terminala u 0račnoj lu!i 0agre8

• 6nova i moderniza!ija morskih luka, onova i moderniza!ija unutarnjih plovnih putova i

riječnih luka lo!iranih na paneuropskim koridorima ' Eijeka, 0adar, #plit, %loče,2urovnik8 te #isak, #lavonski &rod, *ukovar, 6sijek8

• 6nova i izgradnja gradskih prometnih sustava, koji će favorizirati korištenje javnog prometa.

.. Ko+#'e+entarnost ra-$oja #ro+etne +re,e

Eazmjerno veliki roj međunarodnih prava!a u Hrvatskoj i njihova prostornarazvedenost, te iznimni poten!ijali privlačenja tranzitnih tokova, koji se mogu realno

proji!irati u slučaju realiza!ije projekta spajanja *II pan$europskog koridora sa ?;.

prioritetnim prav!em trans$europske prometne mreže odnosno uspostavom intermodalne


7/23

mreže 2unav$/adran, parira sva načela komplementarne prometne politike ' načelointegrativnosti, interoperailnosti i održivosti.

4 smislu integrativnosti, gornji razvojni prioritet u najvećoj je mjeri prilagođen potreama regionalnog razvoja ' postojeće dioni!e pan$europskih koridora ' *II, * i *!,već su inkorporirane u -$ mrežu.

ačelo interoperailnosti, koje korelira s načelom intermodalnosti ili sve češćekorištenim pojmom ko$modalnosti, u potpunosti je uvaženo u projek!iji prioriteta razvoja prometne mreže 2unav$ /adran. aj se razvojni prioritet upravo temelji na uspostavilogističkog lan!a u kojem se kominiraju različite transportne op!ije voda$željezni!a$voda.

# aspekta održivosti, predviđeni razvoj prometne mreže označen je koordiniranim pristupom modeliranju ekonomskog rasta, ekološke ravnoteže i društvenog napretka.0astupljene transportne op!ije vodnog i željezničkog prometa ekološki najolje parirajunačelo održivosti u prometnoj politi!i.

6sim intermodalne mreže 2unav$/adran, i ostali prioriteti razvoja prometne mreže pariraju načela komplementarnosti ' ( pan$europski koridor i ekstenzija (a, a također i ruta0agre$#plit 12urovnik3, u ranijim strategijskim planovima često označena kao ekstenzija

* koridora, kao prioritetni je prava! inkorporirana u osnovnu regionalnu mrežu#rednjoistočne -urope.

3. PRIORITETI PRI!"O#$E PRO%ET&O" 'U'T!(!

.!. Re(&'atorni o%$ir

-uropske zajedni!e od svog nastajanja tj. 4govora iz Eima ;


8/23

prometnih koridora. %rojekt identifi!iranja potrea prometne infrastrukture 1I)3 proveden je za zemlje pristupni!e -uropske unije.

0a regiju /ugoistočne -urope, koja uključuje i Hrvatsku, imperativna je suradnja u#--6 1#outh -astern -urope ransport 6servatorJ3 regionalnom programu prometnograzvoja, kao strategijskom na!rtu regionalne prometne mreže, temeljene na prethodnim

tehničkim studijama IE# 1ransport Infrastru!ture Eegional #tudJ3 i E-&I# 1Eegional&alkans Infrastru!ture #tudJ3, koji definira prioritete za )laniju, &osnu i Her!egovinu, +rnuGoru, Hrvatsku, Dakedoniju i #riju.

5ao zemlja pristupni!a, Hrvatska u pro!esu pridruživanja mora uskladiti na!ionalnuregulativu s pravnom stečevinom -uropske unije.

aj pro!es podrazumijeva pretpristupne pregovore o @C poglavlja )!:uis+ommunautaire. ransport a!:uis odnosi se na ;A. poglavlje ' %rometna politika i ?;.

poglavlje ' ranseuropske mreže.

.. Pro+etna infrastr&%t&ra

+ilj razvitka prometne infrastrukture, temelji se na pretpostav!i postojanja poten!ijalnih ekstenzivnih prometnih potrea i raspoloživih resursa za njihovo zadovoljenje. #aspekta geoprometnog položaja te u kontekstu predvidive tržišne ekspanzije u širemokruženju slijedom proširenja -uropske unije, industrijski rasta u tranzi!ijskim zemljamasrednjoistočne -urope i intenziviranje vanjskotrgovinskih rela!ija s jugoistočnom -uropom,Hrvatska ima solidne predispozi!ije za privlačenje međunarodnih prometnih tokova,

poglavito tranzitnih.Deđutim, gospodarska situa!ija i investi!ijska sposonost države, na jednoj strani, te

supsidijarni !iljevi prometnog razvitka, na drugoj strani, diktiraju jačanje intermodalnosti ukon!ep!iji razvitka prometne mreže. %ri postojećoj neravnomjernosti razine razvijenosti

prometnih grana, to zapravo znači favoriziranje investi!ija u prometnu infrastrukturuželjezničkog, kominiranog i vodnog prometa.4 svrhu sistematiza!ije smjerni!a razvoja prometne infrastrukture u sklopu integrirane

prometne mreže potreno je odrediti glavne međunarodne prometne koridore kroz Hrvatsku,kao okosni!u !iljanog prometnog planiranja komplementarnih prometnih prava!a različitih

prometnih grana i olika prijevoza, te prometnih čvorova i terminala. 4 tom se smislu mrežaglavnih međunarodnih prometnih koridora sastoji od"• ( koridor" 1#63 &regana$0agre$#lavonski &rod$ipova!$&eograd 1#rija3• () grana" 1)3 Graz$Darior$0agre• *& grana" 1H3 &udimpešta$0agre$Eijeka• *+ grana" 1H3 &udimpešta$6sijek$#arajevo 1&iH3$%loče• *II koridor" 2unavski plovni sustav.

4 dugoročnoj razvojnoj kon!ep!iji uz postojeće međunarodne koridore kroz Hrvatskutrea valorizirati važnost pojedinih prometnih prava!a 1infrastrukture3 u dugoročnom razvojueuropske prometne mreže. o se odnosi na novi međunarodni prometni prva! i ekstenzijekoridorskih prava!a"• /adransko$jonska morska auto!esta• 0agre$#plit 1$2urovnik3• Eijeka$5oper$rst

4 planiranju poli!entričnog razvoja mreže unutarnjeg prometa u najvećoj se mjerimoraju uvažavati supsidijarni uvjeti. Instrumentima prometne politike, poglavito u uranom i

prigradskom prometu, trea stimulirati alternative !estovnomu motornom prometu ' nemotorizirani promet, rze željezni!e, te transfer potražnje s individualnog na javni promet.


9/23

%oseno važan aspekt u planiranju i projektiranju, poglavito kapitalne prometneinfrastrukture je normiranje uvjeta za učinkovito upravljanje prometnim sektorom odnosnonormiranje aplika!ija inteligentnih transportnih sustava u samom projektiranju mreže. 4 tomu

je itna uspostava integriranog informatičkog okruženja, koje instrumentima prometne politike trea osigurati na svim razinama ' najšire uvođenje modernih sustava snimanja,

rojenja, praćenja relevantnih indikatora prometnih tokova ' protoka, rzine, gustoće8 teekoloških razina. akođer je nužna uspostava informatičkog središta prikupljanja, orade idistriu!ije relevantnih podataka, normiranje informatiza!ije djelatnosti operative, kao i

primjena I#a u upravljanju prometnim tokovima.6sim posene senzitivnosti u 1re3modeliranju kronično zaostalih sadržaja razvoja

prometnog sustava ' javnog lokalnog prometa i I# aplika!ija, još jednom segmentu prometnog razvoja strategijski pripada dominantno mjesto i uloga ' intermodalnom prometu.

# aspekta regionalne važnosti i kompatiilnosti prometne mreže, u projek!iji mogućihoptimalnih op!ija infrstrukturnog razvoja u Hrvatskoj izdvaja se projekt intermodalne mreže2unav$/adran. im i se projektom u !jelosti parirala sva načela europske prometne strategijei komplementarne prometne politike ' načela integrativnosti, interoperailnosti i održivosti.

S'i%a . Inter+oda'na +re,a /&na$*Jadran


10/23

Izvor" 7irst International +onferen!e LIntermodal ransport in #outh$-ast -urope")driati! ports ' he )driati! gateNaJ to -uropeM, 6patija, ?A.$?C.;;.?BBC.

5omina!ija riječnog vodnog prometa *II pan$europskog koridora, uz pretpostavkuizgradnje višenamjenskog kanala 2unav$#ava, primjerene regula!ije plovnosti rijeke #ave idogradnje lučkih kapa!iteta 1*ukovar, 6sijek, #lavonski &rod i #isak38 željezničkog prometa

na * koridoru, uz pretpostavku izgradnje dvokolosiječne elektrifi!irane pruge8 kominiranog prometa na *! koridoru8 te nastavno pomorskog prometa, uz odgovarajuću dogradnju ispe!ijaliza!iju morskih lučkih kapa!iteta 1Eijeka, %loče3, sklopom ?;. prioritetnog prav!atrans$europske prometne mreže ' jadransko$jonske morske auto!este, u svim se aspektimaregionalnog razvoja može smatrati prioritetnim infrastrukturnim projektom.

Eealiza!ija gornjeg projekta za hrvatski i prometni sustav značila osiguranje izrazitovažne geo$strateške pozi!ije u europskoj prometnoj mreži. 6vaj intermodalni sklopmeđunarodnih prava!a odnosno prometnih tokova, ujedno, predstavlja temelj za planiranje irazvoj logističkih !entara u Hrvatskoj.

.. Mode'i ra$'janja i (os#odarenja

4 dosadašnjoj su svjetskoj praksi i javni i privatni sektor ili uključeni u upravljanje ifinan!iranje prometne infrastrukture i usluga, međutim podijela uloga i funk!ija znatno variraovisno o vremenu, zemljama i različitim prometnim oli!ima. e su razlike odraz mnogihutje!ajnih čimenika"• Easpoloživih tehnologija i veličine potrenih ulaganja,• %romjeni pogleda na relativnu važnost sustavskog planiranja i menadžmenta,• Eesursa menadžerskih i tehničkih vještina,• 2ržavne finan!ijske situa!ije i proračunske prilike,• %ovijesnih iskustava i institu!ionalnog nasljeđa.

4 izvješću #vjetske anke iz ;


11/23

• a na!ionalnim i metropolitenskim razinama prometna infrastruktura usko korelira sa prostornim uređenjem i ima visoki učinak na prostorno strukturiranja ukupne ekonomije.o su područja najvažnije državne odgovornosti, koja zahtjevaju proaktivno planiranjenastavno na odgovarajuće politike !ijena i poreza.

• %rometna aktivnost, poseno u !estovnoj grani, ima znatne negativne vanjske učinke '

zagušenje, onečišćenje okoliša i stradavanje, koje se mnogo teže od generiraniheksternalija u drugim sektorima odražavaju izravno u strukturi !ijena i naplate. o značida su nužne interven!ije države u pooljšanju aloka!ije finan!ijskih resursa.

• %rometna infrastruktura uz učinkovito održavanje tendira imati dug životni vijek paekonomski prioriteti ulaganja u nju ovise u velikoj mjeri o neizvjesnoj projek!iji potražnjeu daljoj udućnosti. 2odatno, kapitalna naplata često po veličini predstavlja najviši udioukupnih troškova servisa pa je stoga nužno da država apsorira određene rizike urealiza!iji željene strukture prostornog i ekonomskog uređenja zemlje.

4 razvoju lokalnih zajedni!a tendira se postići konfigura!iju prometnog sustava, kojarespektira četiri vitalne dimenzije"•

%rometnu dimenziju ' odgovarajuću ravnotežu između javnih i privatnih olika uzadovoljenju potrea svih segmenata tržišta,• -kološku dimenziju ' održavanja ukupne veličine polu!ije uzrokovane svim prometnim

oli!ila na prihvatljivoj razini,• -konomsku dimenziju ' poten!ijala krea!ije novih finan!ijskih resursa solu!ijama

davanja Lvrijednosti za nova!M te kapa!iteta za indu!iranje željenog ponašanja 1potražnje3korisnika mehanizmima naplate ez diskrimina!ije,

• #o!ijalnu dimenziju ' osiguranja građana sa prometnim sustavom koji odgovara njihovim potreama.

5ako je idealni sustav teško postići, u modeliranju javnog prometa prihvatljiva je i

solu!ija uspostave izvjesne kompenza!ije između tih domena sukladno društveno$ekonomskoj i kulturološkoj realnosti svakog spe!ifičnog područja, te uvjetovanoj političkojop!iji i pratećoj finan!ijskoj podrš!i kao rezultata interak!ije između lokalne, regionalne ina!ionalne razine interven!ija. %rimijenjivi model je, stoga, u funk!iji strategijske razinedefiniranja !iljeva kao odgovora na individualne i društvene interese dionika.

e postoji op!ija javnog prometnog sustava označena ilateralnim sporazumimaizmeđu operatera koji teže maksimiza!iji vlastitih profita, a da pri tome nije ponuđena mrežakoja veličinom i olikom učinkovito osigurava i prihvatljive ekonomije za korisnike i lokalnusredinu.

6lik organiza!ije lokalnog javnog prometa na taktičkoj je razini uvjetovan promijenjivimutje!ajima, od kojih su prva tri unutarnja, a zadnji je vanjski u odnosu na

sustav moilnosti"• %luralnost ini!ijativa i razina sloode na tržištu i poduzetništvo,• Eazina kokurentnosti i poti!aja unutar sustava,• Eazina tehničke kompeten!ije planera kompleksne mreže,• %olitičko$administrativni ustroj zemlje9regije.

6snovna je podjela na režim u kojem ini!ijativu preuzima operater i onaj u kojem jeini!ijativa kreiranja prometnog sustava prepuštena državnoj9lokalnojupravi 1regulatoru3.%rednost je prvog modela, artikuliranog pojmom tržišne ini!ijative, što zapravo omogućujeaktivno sudjelovanje operatera u dizajnu usluge, te stimula!iju unapređenja usluge ikonzekven!iju da operater preuzima većinu planiranja i rizika prihoda.


12/23

Eizi!i prihoda su, po pravilu, povezani sa patronatom i !ijenom, a potonje znatnoutječe na kvalitetu i primjerenost usluge potreama potrošača pa je stoga uključenostoperatera u kreiranje sustava javnog prometa iznimno važna.

Eizi!i planiranja proizlaze iz različitih izvora ' prostorno planiranje lokalne zajedni!ekonotira i pitanja moilnosti8 planiranje !estovne infrastrukture konotira kvalitetu operative

javnog prometa.4nutar navedene poduzetničke klasifika!ije mogu se razlučiti i dva različitaregulatorna režima u pogledu razine konkurentnosti sustava ' deregulirani 1sloodnakonkuren!ija3 i upravni 1kon!esionirani3 režim, koji je olik ograničene konkurentnosti.%otonji je doar primjer nedostatka sustava tržišne ini!ijative, koja je smanjena ili ponekad ne

postoji, mrežne integra!ije i koordina!ije s izvjesnim padom kvalitete sustava javnog prometa.4 takvim sustavima ograničene konkurentnosti regulator može ulažiti prepreke

podijeljujući kon!esiju, kako i zadovoljio spe!ifične zahtjeve integra!ije sustava 1fizičke,tarifne3 i postigao ravnotežu efektivnosti i potrošnje odnosno alo!irao izvore u skladu s

potreama i preferen!ijama potrošača te učinkovitosti operative.amo gdje je kreiranje usluge javnog prometa u ingeren!iji regulatora, zadovoljenje

strategijskih !iljeva može se teorijski znatno lakše postići, a proveda mora iti moguća samanjim troškovima. %rednost ovog režima je u strukturalnom prioritetu integra!ije istailnosti opsluživanja dok se troškovna učinkovitost postiže drugim instrumentima.

4 tim sustavima razina konkrentnosti može varirati ovisno o alternativnim načinima,koje regulator primijenjuje u postizanju planiranih i produktivnih veličina.

S'i%a . Ra-ina %on%&rentnosti & f&n%ciji re(&'atorni" re,i+a ja$no( #ro+eta & E&ro#i

Izvor" Da!Orio, EosOrio" Danaging and )ssessing EegulatorJ -volution in o!al %uli!ransport 6perations in -urope. =th +onferen!e on +ompetition and 6Nnership, Dolde,

orNaJ, /une ?C$?F, ?BB;.

ačelno, kvaliteta usluge utječe na zadovoljstvo potrošača. 4 javnom prometu, osim

zadovoljstva korisnika, sustav moilnosti također mora zadovoljiti i političke !iljeve, posei!e povećanje tržišnog udjela javnog prometa, osloađanja proračunskih sredstava te


13/23

zaštite okoliša. #toga je planiranje javnog prometa u funk!iji koordina!ije na svim razinamadonošenja odluka, kako u uvjetima stailnog državnog režima, tako i u promijenjivimtržišnim okruženjima.

#ustav upravljanja je jedinstvena i dinamička zadaća, nema određenog re!epta ili preporuke najoljeg sustava. Deđutim, glavni zahtjev u poduzimanju lagih promjena u

sustavu je identifi!iranje tko će iti pogođen promjenama i u kojoj mjeri. 4 upravljanjusustavom moilnosti postoje četiri međuzavisna čimenika uspješnih pro!esa promjene"• Eegulativni i organiza!ijski režim usluga javnog prometa i ostalih usluga prijevoza,• aplatni i finan!ijski režim potpore javnog prometa,• Integra!ija politike moilnosti, prostornog planiranja i zaštite okoliša,• Informa!ijski sustav podrške upravljanju moilnošću.

etiri se skupine dionika mogu razmatrati prema njihovom poten!ijalu za sprječavanje promjena sustava kao otporni nositelji svojih zaštićenih Lstatus :uoM pozi!ija"• 6perateri i udruženja javnog prometa,• /avna uprava ' politička i prometna,• %roizvođači prometnih sredstava i sustava,• Građani9potrošači.

S'i%a 0. Tradiciona'ni or(ani-acijs%i +ode'i

Izvor" D)E-6%-

4 ovisnosti o njihovim međurela!ijama, u sustavu javnog prometa mogu se razlučiti ičetiri osnovna organiza!ijska modela, tradi!ionalno prihvaćena od strane ekonomskihsujekata ' privatnih i javnih, te se oni koriste kao polazni oli!i u analizama jer svaki od tihmodela manifestira različiti odnos prema promjenama.

4 irokratskom modelu, organiza!ija se olikuje kao zatvoreni sustav, vanjskičimeni!i ne utječu na izore ili strategije, uprava je striktno određena na hijerarhijskoj


14/23

osnovi. 6rganiza!ija je fokusirana na ostvarenje pro!edura, a promjene uvjetovane vanjskimčimeni!ima se strogo oda!uju.

4 tehnokratskom modelu učinkovitost uvođenja promjena je veća, iako je organiza!ija još uvijek u velikoj mjeri temeljena na pro!edurama. Eazumijevanje i upravljanjetehnologijskim promjenama glavni je !ilj u ovom modelu organiza!ije, a ostale kategorije

promjena ostavljaju se kao drugi prioritet.4 menadžerskom modelu reak!ija na tržišne zahtjeve je znatna, dok je prilagoda promjenama instrument za postizanje primarnih !iljeva.

Ideološki model, tipičan za politička i vladajuća tijela, o!jenjuje promjene na temeljuefektivnosti političkog djelovanja ostavljajući da se efikasnost ostvaruje drugimmehanizmima.

S'i%a 1. Pojednosta$'jena %once#cija odnosa dioni%a ja$no( #ro+eta

Izvor" Iid.

#redstva javnog prometa uključuju infrastrukturu i vozni park. 2ok vozni park može iti vlasništvo ili javnog ili privatnog sektora, skupa, građevinska infrastrukturna sredstvauoičajeno su vlasništvo javnog sektora, kao što su primjeri!e velike deponije 1skladišta3 igradska željeznička infrastruktura.

Ta2'ica !. Kara%teristi%e osno$ni" or(ani-acijs%i" re,i+a ja$no( #ro+eta

6rganiza!ijski modeli/avnimonopol

5ontroliranakonkurentnost

ržišnalieraliza!ija

*lasništvo /avni /avni ili privatni *iše operatera

%ristup tržištu e 5onkurentnost na tržištu5onkurentnost natržištu

Eegula!ija %una*išerazinska regula!ija$djelomična deregula!ija

2eregula!ija

4pravljanje9operativa /avno /avno ili privatno %rivatno

#uven!ije 4vijek 4 mnogim slučajevima 4 nekimslučajevima


15/23

Izvor" 5arlaftis, G. DattheN" %rivatization, Eegulation and +ompetition" ) hirtJ PearEetrospe!tive on ransit -ffi!ien!J. +-D96+2-9/E+9E1?BB>3=

a otvorenom tržištu, privatni poduzetni!i posjeduju vlastita sredstva8 javna upravamože također pristupiti tranzi!ijskom tržištu kao poduzetnik koristeći sredstva u državnom

vlasništvu.4 uvjetima kontrolirane konkuren!ije i zavisno od spe!ifičnog režima koji je prihvaćen, javni sektor može ostati vlasnik svojih sredstava, transferirati vlasništvo na privatnisektor ili dopustiti privatnom sektoru da koristi njegova sredstva.

#lijedom elaoriranih vlasničkih i upravljačkih kon!ep!ija na segmentu javnog prometa, čije je reguliranje u fokusu interesa države, a u velikoj je mjeri primjenjivo na sveostale prometne olike i vrste, te uvažavajući zahtjeve transponiranja legalnih okvira-uropske unije u na!ionalno prometno zakonodavstvo, mogu se izarati najprimjereniji oli!igospodarenja u prometnom sektoru.

4 smislu gospodarenja interes države mora iti usmjeren isključivo na sektor javnog

prometa ' prometne infrastrukture i prijevozničke operative te sustava upravljanja. Interesdržave u sektoru individualnog prometa odnosi se samo na kontrolu udjela tog sektora uukupnoj prometnoj strukturi te kontrolu tim sektorom uzrokovanih negativnih utje!aja nadruštvo i ekonomiju.

Gospodarenje prometnom infrastrukturom u vlasništvu države mora se postupnodelegirati u autonomne komer!ijalne jedini!e, za koje se moraju osigurati pravni okvirikontroliranog prijelaza u komer!ijalni9privatni sektor. %rogrami restrukturiranja postojećihdržavnih poduzeća moraju u !jelosti osigurati razdvajanje funk!ije upravljanjainfrastrukturom od funk!ije oavljanja prijevoza i s time povezanih usluga. 4pravljanjeinfrastrukturom podrazumijeva i stvaranje određenog kruga privatnih davatelja uslugaodržavanja infrastrukture.

6sim donošenja kompatiilne regulative i učinkovitog ustroja upravnog sustava nadržavnoj i nižim razinama, restrukturiranje, komer!ijaliza!ija i privatiza!ija mastodontskihna!ionalnih kompanija u državnom vlasništvu strategijski je prioritet razvitka prometnogsektora. o se primarno odnosi na željezni!e glede implementa!ije programa restrukturiranja,koji uključuje"• Eealni plan poslovanja s pozitivnim tokom kapitala• %lan smanjivanja roja zaposlenih 1s planom so!ijalne skri3• %rogram konsolida!ije nerentailnih linija.

%rogram restrukturiranja trea omogućiti privatiza!iju pridruženih poduzeća. 2a i sezainteresirao inozemni partner za ulaganja u željezni!u, potreno je omogućiti i vezano

ulaganje u razvitak luka i turizam u Hrvatskoj.4sluge u prometnom sektoru ne mogu se pohraniti i u velikoj su mjeri vremenski i

rutno spe!ifične. Eješavanje prolema u postizanju ekonomske efikasnosti !ijenovne strukture ponekad znači potreu suven!ioniranja. Golema različitost transportnih usluga i potrea zanjma u prostorno i vremenski spe!ifičnom povezivanju, podrazumijeva potreu koordina!ije

poduzeća i agen!ija koji operiraju u različitim prometnim modulima.4ključivanje privatnog sektora zahtjeva pažnju na tri ključne razine aktivnosti" u

politi!i i planiranju, menadžmentu i finan!iranju. 4 prometnom sektoru inten!ija jeuključivanja privatnog sektora, kako u uslužnu prijevozničku djelatnost, tako i u izgradnju iodržavanje prometne infrastrukture.


16/23

%ojam javno$privatnog partnerstva postao je široko uvriježen u zadnjoj dekadi, posei!e u -uropi, u pokrivanju različitih op!ija upravljanja ' od op!ije zajedničkogulaganja;= Ljoint ventureM do &6;F op!ije. e se op!ije razlikuju od drugih po tome što seuoičajeno koriste za izgradnju i eksploata!iju definiranog infrastrukturnog projekta ilidefiniranog paketa usluga, nasuprot op!ijama upravljanja !ijele na!ionalne ili regionalne

mreže. 2&76;


17/23

S'i%a 3. Inter*a%cijs%i #ri%a- ci'je$a i %riterija 'o%a'no( ja$no( #ro+eta

Izvor" van -gmond, %., ijkamp, %. Q *indigni, G." ) !omparative analJsis of the performan!e of uran puli! transport sJstems in -urope. International #o!ial #!ien!e/ournal CC 1;=>3, ?BB@., pp. ?@C$?A=.

*ažnu ulogu imaju i kriteriji finan!ijsko$ekonomske učinkovitosti, posei!e interna

troškovna efikasnost i potrošaču prilagođena ponuda. aj kompleks pretpostavlja međusono povezane !iljeve i kriterije funk!ioniranja javnog gradskog prometa. Ispunjavanje takvih!iljeva prometne politike može se ojasniti paketom generičkih i za mjesto spe!ifičnih

povijesnih čimenika. Indika!ija uspješnosti prometne politike je korištenje sustava javnoggradskog prometa, koji je kompozitni pokazatelj mnogih politički relevantnih kriterija.

0načajke sustava javnog gradskog prometa, artikulirane pojmovima udjela i kvalitete,kru!ijalno su zavisne o paketu kritičnih uvjeta uspjeha. Glavnina tih kritičnih uvjeta

podijeljena je u četiri skupine ' vanjske, strategijske, taktičke i operativne.*anjski uvjeti ne spadaju u nadležnost uprave javnog gradskog prometa pa se ne mogu

ni kontrolirati ' popula!ija, gustoća popula!ije, distriu!ija popula!ije, in!identni velikiskupovi i manifesta!ije itd.

+iljevi javnog gradskog prometa pod utje!ajem su strategijskih čimenika, koji suodređeni različitim dioni!ima, poglavito na!ionalnim, regionalnim i lokalnim upravama '

politički interesi, spe!ifična regulativa javnog gradskog prometa, integrirani javni promet igradski razvoj.

aktička razina odnosi se na pitanje kako se opći !iljevi mogu odraziti naimplementa!iju usluga javnog gradskog prometa ' organiza!ijski okviri, finan!ijski okviri,suven!ije, javno$privatno partnerstvo, simioza javnog gradskog i ostalih prometnih olika.

4 operativnu skupinu uvjeta pripadaju opsluživanje i oavljanje usluga javnoggradskog prometa ' raznolika ponuda 1us, metro, tramvaj itd.3, privilegirana pozi!ija javnoggradskog prometa 1prioritet korištenja infrstrukture3, gustoća prometa 1frekven!ije, intenzitet3,

integra!ija javnog prometa 1karte, logistika, rute3 i marketing i informatika javnog prometa.4 razmatranju primijenjivih modela i s!enarija razvoja javnog gradskog prometa u

Hrvatskoj polazna se osnova nalazi u valoriza!iji statusa njegove izgrađenosti, reguliranosti iorganiziranosti.

6ko =B posto popula!ije i oko FB posto prometa kon!entrirano je u gradskim područjima Hrvatske, regulativa ovog prometnog segmenta na državnoj razini ne postoji, anadležnost upravljanja gradskim prometom delegirana je na razinu lokalnih uprava. Gradskeuprave u regula!iji prometa nemaju autonomiju djelovanja, izostaje integra!ija segmenata

planiranja, monitoringa, upravljanja i kontrolinga gradskog prometa, a veliki roj gradova uHrvatskoj nema organiziranih olika javnog gradskog prometa.

2ok je u većim gradovima, poput 0agrea, #plita i Eijeke, riješavanje prolematikegradskog prometa, zog negativnih posljedi!a nekontroliranog rasta individualnog !estovnog prometa na kvalitetu života, postalo pitanje održivosti daljnjeg razvitka, u malim je gradovimai uranim naseljima neorganiziranost ovog prometnog olika dovelo u pitanje ostvarenjetemeljnih prava građana na moilnost i sloodu kretanja.

5ompleksnost prolematike upravljanja gradskim prometom manifestira se urazličitim, ali međuzavisnim čimeni!ima utje!aja"• ekonomskim u smislu učinkovitosti i djelotvornosti sustava javnog prometa izraženih

veličinom prometnog učinka i ekonomskih koristi,• društvenim u smislu osiguranja javnih usluga i načela pristupnosti za sve građane u svim

područjima, te• ekološkim u smislu osiguranja moilnosti koja neće dovoditi u pitanje očuvanje okoliša i

zdravlje ljudi.


18/23

%odručja demografske politike, politike prostornog uređenja i zaštite okoliša moraju iti integrirani u strategijsko planiranje i politiku gradskog prometa. 6sim toga, supsidijarni!iljevi održivog razvitka nalažu implementa!iju načela integrativnosti, intermodalnosti iodrživosti u regulativu i organiza!iju gradskog prometa. 0ahtjevanu integra!iju iimplementa!iju u postojećem regulatornom i organiza!ijskom režimu gradskog prometa u

Hrvatskoj nije moguće ostvariti jer u postojećem sustavu LdereguliranogM upravljanjagradskim prometom, javne uprave na lokalnoj razini nemaju niti nadležnost, niti autonomiju,niti kompeten!ije za takvo djelovanje.

Eješavanje navedenog prolema pretpostavlja regulatorni ustroj gradskog prometa nasvim razinama donošenja odluka ' državnoj razini te lokalnim razinama županijskih igradskih uprava. Eegulatorni ustroj gradskog prometa, osim navedene vertikalne koordina!ijei među$sektorske integra!ije, također pretpostavlja i horizontalnu koordina!iju prometnogsektora, posei!e u pitanjima modalne strukture gradskog prometa 1modal share3.

a državnoj razini i lokalnoj županijskoj razini potreno je ustrojiti uprave za gradski promet s funk!ijom strategijskog planiranja prometnog razvitka i upravnom funk!ijom usadržajima normiranja minimalnih uvjeta izgrađenosti, organiziranosti i reguliranosti

gradskog prometa, te ostalih instrumenata u realiza!iji na!ionalnih i županijskih strategijskih!iljeva, koji načelno ili uvjetno konotiraju segment gradskog prometa. 4 tom kontekstu, overazine nužno treaju osigurati proračunska sredstva za implementa!iju diktiranih uvjeta ugradskom prometu.


19/23

S'i%a 4. Prijed'o( +ode'a s&sta$a ja$no( (rads%o( #ro+eta

Izvor" #teiner, #., *ogrin, 0., ovrić, 2." 6ptional Dodel of 4ran %uli! ransport #Jstem.#lovak /ournal of +ivil -ngineering. ;C, ;8 ?BB=., pp. @@$@


20/23

2ruštvena i ekonomska učinkovitost prometnog sustava ne indi!ira se samo tehničkimelementima prometne mreže ili veličinom transportnog rada, izraženim duljinom i gustoćom

prometni!a ili prijevoznim učinkom, već i kvalitativnim aspektima menadžmenta prometne potražnje, koje su artikulirane sigurnošću u prometu i zaštitom okoliša, a u konačni!i prostornom, demografskom i ekonomskom kohezijom regije.

). *aklju+ak

# aspekta geoprometnog položaja i predviđene tržišne ekspanzije u širem okruženjuslijedom proširenja -uropske unije te industrijskog rasta u tranzi!ijskim zemljamasrednjoistočne -urope i intenziviranja vanjskotrgovinskih rela!ija, Hrvatska ima solidne

predispozi!ije za privlačenje međunarodnih prometnih tokova, poglavito tranzitnih.6sim kao najkraća povezni!a između zemalja 0apadne -urope i &liskog istoka,

geoprometni položaj Hrvatske razvojno je uporište rojnih ini!ijativa regionalnog razvoja,među kojima najvažnije /adransko$jonske ini!ijative, ini!ijative prometnog povezivanja

&altika i /adrana, te %odunavlja i /adrana.# druge strane, u smislu ojektivne valoriza!ije utje!aja prometne infrastrukture nagospodarski razvoj Hrvatske, iznimno je važna strateška korela!ija prometnog igospodarskog, poseno turističkog razvoja, koji zajedno sa segmentom ekologije iinforma!ijsko$komunika!ijske tehnologije sadržajno konotiraju integra!ijske pro!ese.

4važavajući nalaze provedenih istraživanja eksternih troškova u pogledu negativnogutje!aja prometnog rasta na ekološku dimenziju, zagušenost prometnih putova i sigurnosneaspekte, prometni razvoj trea se zasnivati na sektorskoj analizi i na načelu intermodalnosti.

4 tom smislu je nužna projek!ija legislativnih mjera, koje će se odraziti na kon!ep!ijei strategijsku metodologiju prometnog razvoja. 4 skladu s odredni!ama zajedničke prometne

politike -uropske unije u važnije !iljeve komplementarne prometne politike pripadaju '

zaštita okoliša, povećanje sigurnosti u prometu i povećanje djelotvornosti prometnog sustava. e manje važan aspekt komplementarnog prometnog razvoja strateško je određenjeHrvatske unutar proširene -uropske unije, pričem je okosni!a infrastrukturnog razvoja

predodređena sklopom pan$europskih koridora i tran$europske prometne mreže.#toga je u kontekstu europskih integra!ija nužan preduvjet usklađivanje prometnog

sustava Hrvatske u aspektima regulative, infrastrukture te upravljanja i gospodarenja. Eazvoj prometnog sustava Hrvatske, osim prostornog dimenzioniranja infrastrukturne mreže, trea iti usklađen s referentnim strategijskim odredni!ama zajedničke transportne politike-uropske unije.

iteratura

;. &ošnjak, I., &adanjak, 2." 6snove prometnog inženjerstva. #veučilište u 0agreu,7akultet prometnih znanosti, 0agre, ?BBC.

?. &ošnjak, I." Inteligentni transportni sustavi ;. #veučilište u 0agreu, 7akultet prometnihznanosti, 0agre, ?BB>.

@. -sta!he, )., 2e Eus, G."%rivatization and Eegulation of ransport Infrastru!tureGuidelines for %oli!Jmakers and Eegulators, Rorld &ank 2evelopment #tudies, Rorld&ank, ?BBB.

A. #teiner, #." -lementi prometne politike. 7akultet prometnih znanosti, 0agre, ?BB>.


21/23

C. #teiner, #." Harmoniza!ija prometnog sustava Hrvatske u kontekstu pridruživanja u-uropsku uniju. eojavljena predavanja. 7akultet prometnih znanosti, 0agre, ak.god.?BB>9?BB=.

>. &ožičević, /. i drugi autori" Hrvatska u ?;. stoljeću ' %romet. *lada Eepulike Hrvatske,4red za strategiju razvitka Eepulike Hrvatske, 0agre, ?BB;.

=. &ožičević, /. i dr." Ini!ijativa &altik$/adran ' kon!ep!ijske postavke za optimiranje prometne mreže. -laorat. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 0nanstveno vijećeza promet, 0agre, ?BBB, ?< p.

F. +ountrJ )sssistan!e #trategJ of the Rorld &ank Group for the Eepuli! of the +roatia,Rorld &ank, Eeport o. @B=;=, ?BBA.

,4-#+6, &la!kNell %ulishing td., 6ford, ?BB@, pp. ?@C$?A=.;;. -uropean +ommission Rhite %aper T-uropean ransport %oli!J for ?B;B" ime to

2e!ideU, +6D 1B;3@=B.;?. -uropean +ommission +ommuni!ation S5eep -urope Doving $ #ustainale moilitJ for

our !ontinentS $ Did$term revieN of the -uropean +ommissionVs ?BB; ransport Rhite%aper, ?BB>.

;@. -ternal !osts of transport, 4pdate #tudJ. I7E)#9IRR, 4niversitJ of 5arlsruhe,0Wri!h95arlsruhe, ?BBA.

;A. Heading doNn dead ends ' ransport se!tor finan!ing in +entral and -astern -urope, +--

&ankNat!h etNork, ?BBA.;C. IntermodalitJ and intermodal freight transport in the -uropean 4nion ' ) sJstemXsapproa!h to freight transport ' #trategJ and a!tions to enhan!e effi!ien!J, servi!es andsustainiilitJ 1+6D9. 5arlaftis, G. D." %rivatization, Eegulation and +ompetition") hirtJ Pear Eetrospe!tiveon ransit -ffi!ien!J. -uropean +onferen!e of Dinisters of ransport L%rivatisation andEegulation of 4ran ransit #JstemsM, Eound tale ;@F, /oint 6-+29-+D ransportEesear!h +entre, +-D96+2-9/E+9E1?BB>3=

;=. ational #trategJ for the I#%) %rogram ' ransport #e!tor, DinistrJ of the #ea, ourism,ransport and 2evelopment, 0agre, ?BBA.

;F. etNorks for %ea!e and 2evelopment, Eeport from the High evel Group, -uropean+ommission 2G E-, &russels, ?BBC.

;9?BBA?B. %rogram prostornog uređenja Eepulike Hrvatske, arodne novine r. CB., ;


22/23

?@. Eeforming ransport" Daimizing #JnergJ etNeen %uli! and %rivate #e!tors&a!kground %aper, he Rorld &ank, Rashington, 2.+., ?BB=.

?A. #!reening report, +roatia, +hapter ;A ' ransport %oli!J, +ommission #ervi!es, R%-nlargement [ +ountries negotiating a!!ession to -4, D2@9B=, ;;.;.B=.

?C. #!reening report, +roatia, +hapter ?; ' rans$-uropean etNorks, +ommission #ervi!es,

R% -nlargement [ +ountries negotiating a!!ession to -4, D2


23/23

pre!ondition is the harmonization of the transport sJstem regards to regulations, infrastru!tureand management, Nith the appli!ation of international, mainlJ -uropean 4nion referen!es.herefore, the transport sJstem development of +roatia, apart from the phJsi!al dimensioningof the infrastru!ture netNork, needs to e harmonized Nith the referent strategi! provisions of the -uropean 4nion +ommon ransport %oli!J, Nhi!h assumes in!orporation of the prin!iples

of integritJ, interoperailitJ and sustainailitJ into the national transport poli!J.

537760.CRO Trans Prilagodba

Documents