1
DELA IMOVINSKOG KRIMINALITETA- (kradja,teska kradja,razbojnicka
kradja,razbojnistvo,utaja,prevara,prevara u osiguranju, sitna
kradja, utaja ili prevara)1.Kradja
Krivino delo pripada u grupi krivinih dela protiv imovine
Objekt krae je tua pokretna stvar. U krivinom pravu se pokretna
stvar shvata kao svaka stvar koja se moe da pokrene ili premesti sa
jednog mesta na drugo, to znai da se pojam pokretne stvari shvata
ire nego u graanskom pravu. Naime, u krivinom pravu se pokretnim
stvarima smatraju i predmeti koji se u graanskom pravu oni
tretiraju kao nepokretnost, na primer delovi koji se mogu odvojiti
od nepokretne stvari kojoj pripadaju (crep sa kue, i sl.).
U svakom sluaju se kraa sastoji u oduzimanju od drugog tue
pokretne stvari u nameri da se njenim prisvajanjem sebi ili drugom
pribavi protivpravna imovinska korist. Zbog toga sekraa moe izvriti
samo sa umiljajem pojaanim namerom da se sebi ili drugome pribavi
protivpravna imovinska korist, a izvrilac moe biti svako
lice.Objekt zatite kod krae je imovina a objekt napada, kao to je
ve istaknuto, tua pokretna stvar. Kao stvar se smatra materijalni
deo prirode koji moe biti u razliitom agregatnom stanju i imati
razliit oblik. Stvar moe biti u prirodnom stanju, a moe
predstavljati i predmet koji je nainjen radom oveka i koji slui za
odreene svrhe.
Kazna propisana za ovo krivino delo je novana kazna ili zatvor
do tri godine. Krivino gonjenje za krau u naelu se preduzima po
slubenoj dunosti. Meutim, ako je kraa uinjena prema branom drugu,
licu sa kojim uinilac ivi u trajnoj vanbranoj zajednici, srodniku
po krvi u pravoj liniji, bratu ili sestri, usvojiocu ili usvojeniku
ili nekim drugim licima sa kojima uinilac ivi u zajednikom
domainstvu, gonjenje se preduzima po privatnoj tubi.2.Teska
kradja
Poto je po svojoj pravnoj prirodi ovo delo kvalifikovani oblik
kradje,zakonodavac je i delo sistematizovao, u krivicnih dela
protiv imovine, i to pokretne imovine. Zbog svoje pravne prirode,
teka kradja ima sva obelezja obicne kradje, koja u stvari
predstavlja radnju izvrenja kod teke kradje. Teka kradja ima vie
osnovnih i jedan tezi oblik ispoljavanja. Kazna propisana za sve
oblike osnovnog vida ispoljavanja teke kradje je zatvor od jedne do
osam godina, a za teze oblike ispoljavanja kazna je zatvor od dve
do deset godina
Osnovni oblik ispoljavanja teke kradje obuhvata vie oblika
izvrenja.U njih spadaju:
1)Kraa izvrena obijanjem ili provaljivanjem ili savladavanjem
veih prepreka koju odlikuje poseban nacin izvrsenja. 2) Kraa
izvrena od strane grupe, koja postoji ako je kraa uinjena od strane
najmanje tri lica povezanih radi trajnog ili povremenog vrenja
krivicnih dela koja ne mora da ima definisane uloge svojih clanova,
kontinuitet clanstva ili razvijenu strukturu.
3) Kraa izvrena na naroito opasan nain (opasna kradja) je kradja
izvrena naroito opasnim radnjama ili korienjem narocito opasnih
sredstava, kojima se prouzrokuje opasnost za zivot, zdravlje ili
telesni integritet ljudi ili za imovinu.
4) Kraa izvrena na naroito drzak nain (drska kradja), koja se
odlikuje ili posebnom odlucnou, upornou i bezobzinou ucinioca,
odnosno nacinom izvodjenja koji ukazuje na veliku drskost
ucinioca.
5) Kraa izvrena od strane lica koje je pri sebi imalo oruje ili
opasno orue radi napada ili odbrane, koja podrazumeva da je
ucinilac u vreme kradje samo imao pri sebi predmete koji odgovaraju
pojmu hladnog ili vatrenog oruzja
6) Kraa izvrena za vreme poara, poplave, zemljotresa ili drugog
udesa
7) Kraa izvrena iskoriavanjem bespomonosti ili drugog tekog
stanja nekog lica
8) Kraa kulturnog dobra, odnosno dobra koje uiva prethodnu
zatitu i prirodnog dobra
9) Kraa stvari ija vrednost prelazi etiri stotine pedeset
hiljada dinara (kradja stvari vee vrednosti)
DELA EKONOMSKOG KRIMINALITETA UPERENA PROTIV DRUGIH DRUSTVENIH
VREDNOSTI--
(sumska kradja)
3.Sumska kradja
Iako je rec o krivicnom delu koje se vri protiv imovine i u
nameri kradje, zakonodavac je smatrao da je u ovom slucaju biljni
svet pretezniji objekt zatite, pa je ovo krivicno delo
sistematizova u grupi krivicni dela protiv zivotne sredine. Za
postojanje dela bitno je mesto izvenja to moze biti samo uma, park
ili drvored. Prema tome, objekt ovog krivinog dela je stablo, tj.
svako odraslo drvo u umi (odnosno u parku ili drvoredu) koje se
svojim korenom drzi za zemlju, a bez obzira na to da li je rec o
sirovom ili o suvom stablu. Radnja izvrenja je obaranje jednog ili
vie takvih stabala, pod cime se podrazumeva seca ili cupanje
stabla. Osnovni oblik ispoljavanja umske kradje sastoji se u
obaranju stabala u nameri kradje, a izvrilac moze biti svako
lice.Za postojanje dela trazi se da je oboreno stabalo u tudjoj umi
i slicno. Krivicno delo je svreno samim obaranjem stabala u nameri
prisvajanjem oborenih stabala pribavi sebi ili drugome protivpravna
imovinska korist.
Krivino delo umske kradje ima i tri teza oblika ovog
ispoljavanja: 1) ako je delo izvreno u nameri da se oboreno drvo
proda, 2) ako koliina oborenog drveta prelazi pet kubnih metara, i
3) ako je delo izvreno u zatienoj umi, u nacionalnom parku ili u
nekoj drugoj umi koja ima posebnu namenu.
4.Razbojnicka kradja
Krivino delo razbojnike krae je pravo sloeno krivino delo koje
se sastoji iz krae i prinude. Objekt zatite kod razbojnike krae
takoe je imovina, a objekt napada je tua pokretna stvar. Zbog toga
je i ovo delo stematizovano u grupi krivinih dela protiv imovine.
Karakteristika ovog krivinog dela je da prinudi prethodi obina ili
teka kraa.
Razbojnika kraa postoji kada je izvrilac krae zateen na delu pa
u nameri da ukradenu stvar zadri protiv nekog lica upotrebi silu
ili pretnju da e neposredno napasti na ivot ili telo.
Razbojnika kraa ima osnovni, dva tea i najtei oblika
ispoljavanja. Kazna propisana za osnovni oblika ispoljavanja ovog
krivinog dela je zatvor od jedne do deset godina.
Tei oblik ovog krivinog dela postoji ako je izvrenjem dela
pribavljena protivpravna imovinska korist koja prelazi iznos od
milion i pet stotina hiljada dinara. Kazna za propisana za ovaj vid
krivinog dela je zatvor od dve do dvanaest godina
Drugi tei oblik ovog krivinog dela postoji u dva sluaja, i to:
1) ako je osnovni ili prvi tei oblik razbojnike krae uinjen od
strane grupe, i 2) ako je pri izvrenju osnovnog ili prvog teeg
oblika razbojnike krae nekom licu umiljajno naneta teka telesna
povreda.
Najzad, najtei oblik ispoljavanja razbojnike krae postojae u
sluaju kada je bilo kakva razbojnika kraa izvrena od strane
organizovane kriminalne grupe. Kazna propisana za ovaj oblik
razbojnike krae je zatvor od najmenje pet godina, tj. od pet do
dvadeset godina.
5.RazbojnistvoRazbojnistvo je takodje pravo slozeno krivicno
delo koje se sastoji iz kradje i prinude. a objekt napada tudja
pokretna stvar, zbog cega se i ovo delo svrstava u krivicna dela
protiv imovine
Medjutim, za razliku od razbojnicke kradje, ovde obicna ili teka
kradja prethodi prinudi. Konkretnije posmatrano, kod razbojnitva se
prinuda vri da bi se tudja pokretna stvar oduzela, dok se kod
razbojnicke kradje ona vri da bi se stvar koja se oduzima
zadrzala.
Razbojnitvo je svreno u momentu kada je stvar oduzeta odnosno
kada je izvrilac uspostavio pritezanje nad ukradenom stvari, a moze
ga izvriti svako lice.
Tezi oblik razbojnitva postoji u tri slucaja:
1)ako je ovim delom pribavljena imovinska korist u iznosu preko
milion i pet stotina hiljada dinara, 2) ako je delo ucinjeno od
strane grupe, i 3) ako je pri izvrenju razbojnitva nekom licu
umiljajno naneta teka telesna povreda.
DELA EKONOMSKOG KRIMINALITETA UPERENA PROTIV DRUGIH DRUSTVENIH
VREDNOSTI
(piratstvo)
6.Piratstvo
Piratstvo (morsko razbojnitvo) je najstarije medjunarodno
krivicno delo. Negovo egzistiranje u naem pravnom sistemu rezultat
obaveza proisteklih iz medjunarodnog obicajnog prava i brojnih
medjunarodnih konvencija, medju kojima je najznacajnija Konvencija
o otvorenom moru iz 1958 godine. Iako piratstvo predstavlja
podjednako delikt protiv imovine, delikt protiv medjunarodnog
prava, i delikt protiv bezbednosti vodenog saobraaja, zakonodavac
je ovo delo ipak normirano odredbom i svstao ga medju krivina dela
protiv bezbednosti javnog saobraaja. Konstitutivni element krivinog
dela je mesto izvrenja, poto se moze izvriti samo na otvorenom moru
ili mestu koje ne potpada pod vlast nijedne drzave.
Piratstvo ima po jedan osnovni i tezi oblik ispoljavanja. U oba
sluaja se radnja izvrenja sastoji u vrenju odredjenih krivinih dela
sa elementima nasilja. Izvrilac piratstva po pravilu e biti samo
lan posade ili putnik onog broda koji napada drugi brod, dok
pasivni subjekt moze biti svako lice koje se u vreme napada nalazi
na napadnutom brodu
Kod izvrenja piratstva postoji vie alternativno postavljenih
radnji, i to: 1) nasilje prema licima na drugom brodu, 2)
razbojnitvo nad licima na drugom brodu, 3) zadrzavanje drugog
broda, 4) oduzimanje drugog broda, 5) oteenje drugog broda, 6)
unitenje drugog broda, 7) oteenje ili unitenje dobara koja se
nalaze na drugom brodu (inventar, oprema, tovar, i sl.), i 8)
prouzrokovanje tete velikih razmera.
Kazna propisana za osnovni oblik ispoljavanja ovog krivinog dela
je zatvor u trajanju od dve do dvanaest godina, a za tezi oblik
zatvor u trajanju od pet do petnaest godina.
7.Utaja
Ovo delo je takodje sistematizovano u grupi krivicnih dela
protiv imovine. Izvrilac moze biti svako lice, a u pogledu vinosti
neophodan je umiljaj pojaan namerom da se sebi ili drugome pribavi
protivpravna imovinska korist. Radnja izvrenja se sastoji u
prisvajanju tudje pokretne stvari koja se ve nalazi kod izvrioca, a
u navedenoj nameri. Ovo krivino delo ima osnovni, tri teza i jedan
laki oblik izvrenja.Po nainu na koji je izvrilac doao do stvari
razlikuju se tri oblika utaje, i to: utaja poverene stvari odnosno
utaja nadjene stvari i utaja stvari do koje je uinilac sluajno
doao.
Posebno treba napomenuti da predmet krivinog dela utaje moze
biti bilo koja poverena stvar, izuzev novca, hartija od vrednosti
ili drugih stvari koje su izvriocu ovog krivinog dela poverene u
sluzbi ili na radu.
-Utaja poverene stvari. Osnovni oblik ispoljavanja ovog krivinog
dela postoji kada izvrilac u nameri da sebi ili drugome pribavi
protivpravnu imovinsku korist prisvoji tudju pokretnu stvar koja mu
je poverena. Prema tome, radnja izvrenja se sastoji u utaji tudje
poverene stvari, u nameri da njenim prisvajnjem sebi ili drugome
pribavi protivpravnu imovinsku korist. Najtezi oblik utaje poverene
stvari postojae u tri sluaja: 1) ako vrednost utajene stvari
prelazi milion i pet stotina hiljada dinara, 2) ako je utajena
stvar kulturno dobro, i 3) ako utajena stvar dobro koje uziva
prethodnu zatitu. Sankcija predvidjena za osnovni oblik
ispoljavanja utaje je zatvor do dve godine i novana kazna, a za
njen prvi tezi oblik (utaja staraoca) zatvor od tri meseca do tri
godine i novana kazna.
- Laki oblik utaje.Laki oblik utaje postojae u dva sluaja, i to:
1) u sluaju utaje nadjene stvari i 2) u sluaju utaje stvari do koje
se sluajno dolo. U oba sluaja uiniocu je zapreena novana kazna ili
zatvor do jedne godine .
Utaja naene stvari postoji kada je predmet utaje stvar koju je
izvrilac naao.
Utaja stvari do koje se sluajno dolo postoji kada stvar koja je
predmet utaje sluajno dospeo u pritezanje lica koje je prisvoji u
nameri koja je inae karakteristina za krivino delo utaje.
8.Prevara Krivino delo prevare smatra se deliktom protiv imovine
uopte, zbog ega je i stematizovano u grupi krivinih dela protiv
imovine .Objekt radnje kod prevare je imovina nekog lica, bez
obzira na to da li je re o pokretnoj ili nepokretnoj imovini,
odnosno o imovinskom pravu ili imovinskom interesu. Posledica
prevare se sastoji u nastupanju imovinske tete za lice koje je
dovedenio u zabludu ili odrzavano u zabludi tako da ono neto uini
ili ne uini na tetu svoje ili tudje imovine.
Radnja izvrenja osnovnog oblika ispoljavanja prevare sastoji se
u navodjenju nekog lica da neto uini ili ne uini na tetu svoje ili
tudje imovine, za ta se koristi lazno prikazivanje ili prikrivanje
injenica radi dovodjenja u zabludu ili odrzavanja u zabludi
pasivnog subjekta, a u nameri da se sebi ili drugome pribavi
protivpravna imovinska korist. Prema tome, sredstvo za izvrenje
prevare je obmana, koja moze biti izvrena laznim prikazivanjem
injenica ili njihovim prikrivanjem.
Laki oblik prevare je prevara u nameri da se drugi oteti u
iznosu od preko etiri stotine pedeset hiljada dinara.
Tezi oblik prevare postoji u sluaju kada je izvrenjem kako
osnovnog tako i lakeg oblika ispoljavanja prevare pribavljena
protivpravna imovinska korist ili je prouzrokovana teta.
Najtezi oblik prevare postoji u sluaju kada je izvrenjem kako
osnovnog oblika ispoljavanja prevare pribavljena protivpravna
imovinske korist ili je napravljenna teta u iznosu od preko preko
milion i pet stotina hiljada dinara
Sankcija propisana za osnovni oblik ispoljavanja ovo krivinog
dela je zatvor od est meseci do pet godina i novana kazna, za laki
oblik zatvor do est meseci i novana kazna, za tezi oblik zatvor od
jedne do osam godina i novana kazna, a za najtezi oblik zatvor od
dve do deset godina i novana kazna
9.Prevara u osiguranjuZatitni objekt kod krivinog dela prevare u
osiguranju takodje je imovina uopte, zbog ega je zakonodavac ovo
delo stematizovao. Po svojoj pravnoj prirodi ovo je poseban vid
delikta prevare koji se izdvaja po tome to se vri u vezi sa
osiguranjem. Delo ima osnovni, laki i dva teza oblika ispoljavanja.
Kod osnovnog i tezih oblika ispoljavanja umiljaj izvrioca mora biti
pojaan i namerom da se sebi ili drugome pribavi protivpravna
imovinska korist, ali se kod lakeg oblika ispoljavanja prevara vri
samo sa namerom da se pasivni subjekt oteti.
Radnja izvrenja osnovnog oblika ispoljavanja prevare u
osiguranju sastoji se u navodjenju nekog lica da neto uini ili ne
uini na tetu svoje ili tudje imovine, a u vezi sa osiguranjem. Tezi
oblik prevare u osiguranju postoji u sluaju kada je izvrenjem kako
osnovnog tako i lakeg oblika ispoljavanja dela pribavljena
protivpravna imovinske korist, odnosno kada je naneta teta u iznosu
od veem od etiri stotine pedeset hiljada dinara i, istovremeno,
manjem od milion i pet stotina hiljada dinara. Najtezi oblik
prevare u osiguranju postoji u sluaju kada je izvrenjem osnovnog
oblika ispoljavanja prevare pribavljena protivpravna imovinske
korist u iznosu od preko preko milion i pet stotina hiljada dinara,
odnosno u sluaju kada je izvrenjem lakeg oblika ispoljavanja
prevare naneta teta u istom iznosu.
10. Sitna kradja, utaja ili prevara
U Krivicni zakonik Srbije obuhvaena su jedinstvenom
inkriminacijom najlaki oblici krivinih dela protiv imovine, i to:
kradje, utaje ili prevare. Krivino delo sitne kradje, utaje ili
prevare sistematizovano je u grupi krivinih dela protiv imovine.
Izvrilac moze biti svako lice, a u pogledu vinosti neophodan je
umiljaj pojaan namerom da se sebi ili drugome pribavi protivpravna
imovinska korist. Dela obuhvaena ovom inkriminacijom u svemu sadrze
sve bitne elemente krivinih dela na koja se odnose s tim to je za
postojanje ovih (lakih) oblika navedenih krivinih dela potrebno da
su ispunjena dva uslova: 1) da vrednost ukradenih ili utajenih
stvari odnosno iznos tete uinjene prevarom ne prelazi iznos od pet
hiljada dinara i 2) da je uinilac iao za tim da pribavi malu
imovinsku korist, odnosno da prouzrokuje malu tetu. Za sitnu
kradju, utaju ili prevaru gonjenje se preduzima po slubenoj
dunosti, ali ako je ovo krivino delo izvreno na tetu imovine
gradjana, krivino gonjenje se preduzima po privatnoj tuzbi. Najzad,
kazna propisana za ovo krivino delo je novana kazna ili zatvor do
est meseci (altrnativno).
DELA PROTIV PRIVREDE-(falsifikovanje novca,poreska
utaja,neuplacivanje poreza po odbitku,nedozvoljeni promet akciznih
proizvoda,pranje novca)
11.Falsifikovanje novcaZatitni objekt kod krivinog dela
falsifikovanja novca je monetarni sistem Republike Srbije. Polazei
od injenice da je ovo delo upravljeno protiv finansija, zakonodavac
ga je sistematizovao u grupi krivinih dela protiv privrede.
Falsifikovanja novca moze izvriti svako lice, a delo se goni po
sluzbenoj duznosti. Falsifikovanje novca ima dva osnovna i po jedan
tezi i laki oblik ispoljavanja
Osnovni i tezi oblici ispoljavanja ovog krivinog dela mogu se
izvriti samo sa umiljajem, koji mora biti praen namerom da se lazni
novac stavi u promet. Kod lakeg oblika umiljajem mora biti
obuhvaena i svest da je novac koji je primljen kao pravi i koji se
stavlja u opticaj u stvari lazan, odnosno svest da da nije
prijavljeno pravljenje lanog novca ili stavljene ve napravljenog
lanog novca u opticaj.
Predmet izvrenja ovog krivinog dela je domai ili strani papirni,
ali to moze biti i kovani novac. Bitno je samo da predstavlja
imitaciju apoena koji slue kao sredstvo plaanja i opticajno
sredstvo, i da se izradjuje od strane neovlaenih lica i izvan
zakonskog postupka. Prema tome, falsifikovati se moze svaki novac
koji je trenutno u upotrebi u Srbiji i svetu, ali su u praksi to
najee dinari, evri i dolari. Osnovni oblik ispoljavanja ovog dela
sastoji se u pravljenju laznog ili preinaavanju pravog novca u
nameri stavljanja u opticaj kao pravog, za ta je propisana sankcija
od dve do dvanaest godina zatvora i novana kazna (kumulativno)Tezi
oblik ispoljavanja falsifikovanja novca postoji u sluaju kada je
rezltat bilo koje od prethodno pomenute etiri radnje izvrenja
prelazi iznos od milion i pet stotina hiljada dinara ili
odgovarajui iznos u stranom novcu.
Laki oblik krivinog dela falsifikovanja novca postoji kad neko
primi lazan novac kao pravi pa ga, saznavi da je lazan, stavi u
opticaj, ili ako neko zna da je nainjen laan novac ili da je laan
novac stavljen u opticaj pa to ne prijavi.
12.Poreska utaja
Po svojoj pravnoj prirodi, poreska utaja predstavlja poseban
sluaj prevare. Medjutim, kako su finansije pretezni zatitni objekt
u ovom sluaju, zakonodavac je utaju poreza inkriminisao i svrstao
je u grupu krivinih dela protiv privrede.Delo se moe izvriti samo
sa umiljajem, a ima osnovni, tezi i najtezi oblika ispoljavanja.
Radnja izvenja poreske utaje data je alternativno, i moze se
izvriti na tri naina: davanjem laznih podataka o zakonito steenim
prihodima, o predmetima ili drugim injenicama koje su od uticaja na
utvrdjivanje ovakvih obaveza; zatim neprijavljivanjem (u sluaju
obavezne prijave) zakonito steenih prihoda, odnosno predmeta ili
drugih injenica koje su od uticaja na utvrdjivanje ovakvih obaveza;
kao i prikrivanjem na neki drugi nain podataka koji se odnose na
utvrdjivanje navedenih obaveza. Izvrilac u svakom sluaju mora
postupati u nameri da potpuno ili delimino izbegne plaanje poreza,
doprinosa ili drugih propisanih dazbina. Sankcija propisana za
osnovni oblik ispoljavanja ovog krivinog dela je zatvor od est
meseci do pet godina i novana kazna.
Tezi oblik poreske utaje postoji ako iznos poreza, doprinosa ili
drugih propisanih dazbina ije se plaanje izbegava prelazi milion i
pet stotina hiljada dinara, ali ne prelazi sedam miliona i pet
stotina hiljada dinara .Najtezi oblik poreske utaje postoji ako
iznos poreza, doprinosa ili drugih propisanih dazbina ije se
plaanje izbegava prelazi sedam miliona i pet stotina hiljada
dinara
13. Neuplaivanje poreza po odbitku
Krivino delo neuplaivanje poreza po odbitku upravljeno je protiv
finansija, zbog ega je sistematizovano u grupi krivinih dela protiv
privrede. Delo ima osnovni i dva teza oblika ispoljavanja, a
izvrilac u svakom sluaju moze biti samo odgovorno lice u pravnom
licu - poreskom platcu, kao i preduzetnik - poreski platac.
Odgovornim licem se u Krivinom zakoniku smatra vlasnik preduzea ili
drugog subjekta privrednog poslovanja ili lice u preduzeu, ustanovi
ili drugom subjektu kojem je, s obzirom na njegovu funkciju, uloena
sredstva ili na osnovu ovlaenja, poveren odredjeni krug poslova u
upravljanju imovinom, proizvodnji ili drugoj delatnosti ili u
vrenju nadzora nad njima ili mu je faktiki povereno obavljanje
pojedinih poslova.Neuplaivanje poreza po odbitku se moze izvriti
samo sa umiljajem, a radnja izvrenja se sastoji u neuplaivanju na
propisani uplatni raun javnih prihoda iznos koji je obraunat na ime
poreza po odbitku, doprinosa za obavezno socijalno osiguranje po
odbitku ili drugih propisanih dabina. Prema tome, ovo je pravo
krivino delo neinjenja. Za postojanje samog krivinog dela nije od
znaaja da li je izvrilac i uspeo da izbegne plaanje poreza po
odbitku, ali ova okolnost moze biti uzeta u obzir prilikom
odmeravanja kazne. Sankcija propisana za osnovni oblik ispoljavanja
ovog krivinog dela je zatvor do tri godine i novana kazna.
14. Nedozvoljeni promet akciznih proizvoda
Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji predvidjeno
je krivino delo pod nazivom: "Nedozvoljen promet akciznih
proizvoda". Ovde se u stvari radi o posebnom, specijalnom obliku
krivinog dela nedozvoljene trgovine.
Osnovni oblik ispoljavanja dela sastoji se u stavljanju u promet
ili prodaji proizvoda koji nisu posebno obelezeni propisanim
kontrolnim akciznim markicama u skladu sa zakonom. Objekt radnje su
proizvodi koji su prema odredbama Zakona o akcizama obavezni da u
prometu budu propisano obelezeni kontrolnim akciznim markicama.
Radnja izvrenja ovog krivinog dela je dvojako odredjena, i to kao:
1) stavljanje u promet, i 2) prodaja. Stavljanje u promet je
omoguavanje distribucije na bilo koji nain ovih proizvoda do
krajnjih potroaa. Prodaja je zamena, ustupanje ovih proizvoda za
novac. Bitno je da se radnja izvrenja u bilo kom obliku preduzima u
odnosu na proizvode koji nisu posebno obeleeni propisanim
kontrolnim akciznim markicama u skladu sa zakonom, to ukazuje da se
ovde takodje radi o blanketnom poreskom krivinom delu.
Uinilac osnovnog oblika nedozvoljenog prometa akciznih proizvoda
moe biti svako lice, a za ovaj oblik dela zapreena je kazna zatvora
od est meseci do pet godina. Kao uinilac ovog dela se moze javiti
samo lica sa odredjenim linim svojstvom - preduzetnik ili odgovorno
lice u pravnom licu koje se bavi proizvodnjom ili uvozom ovakvih
akciznih proizvoda.
Proizvodi koji nisu posebno obelezeni propisanim kontrolnim
akciznim markicama i imovinska korist ostvarena krivinim delom,
oduzee se.
15. Pranje novca
Zatitni objekt kod krivinog dela pranja novca su finansije.
Polazei od toga, zakonodavac je ovo delo sistematizovao u grupi
krivinih dela protiv privrede.
Krivino delo pranja novca ima vie oblika ispoljavanja koji se
sastoje u razliitim radnjama, a sve se one preduzimaju prema
imovini za koju se zna da potie od izvrenja krivinog dela. Izvrilac
dela moze da bude svako lice, ukljuujui i odgovorno lice u pravnom
licu.Delo se po pravilu vri sa umiljajem, ali je u nekim sluajevima
dovoljan i nesvesni nehat. U radnje karakteristine za pranje novca
spadaju: 1) vrenje konverzije ili prenosa imovine, sa znanjem da ta
imovina potie od krivinog dela, a u nameri da se prikrije ili lazno
prikae nezakonito poreklo imovine; zatim 2) prikrivanje ili lazno
prikazivanje injenica o imovini sa znanjem da ta imovina potie od
krivinog dela; kao i 3) sticanje, dranje ili korienje imovine sa
znanjem, u trenutku prijema, da ta imovina potie od krivinog
dela.
Sankcija propisana za osnovni oblik ispoljavanja pranja novca je
zatvor od est meseci do pet godina i novana kazna
Najtezi oblik pranja novca postoji u situaciji kada je osnovni
ili tezi oblik ispoljavanja izvren od strane grupe. Sankcija
propisana za najtei oblik ispoljavanja pranja novca je zatvor od
dve do dvanaest godina i novana kazna.
Laki oblik ovog krivinog dela postoji ako uinilac osnovnog ili
tezeg oblika dela nije znao, ali je mogao i bio duzan da zna da
novac ili imovina koji su predmet ovog krivinog dela predstavljaju
prihod koji je ostvaren izvrenjem krivinog dela.
DELA PROTIV SLUZBENE DUZNOSTI-(zloupotreba sluzbenog
polozaja,pronevera,odavanje sluzbene tajne,primanje mita,davanje
mita)
16.Zloupotreba sluzbenog polozaja
Zloupotreba sluzbenog polozaja je osnovno i najznaajnije pravo
krivino delo protiv sluzbene duznosti, kod koga objekt zatite
predstavlja kvalitetno, efikasno i zakonito vrenje sluzbene
duznosti. S pravom se smatra da skoro sva ostala krivina dela iz
ove grupe (kako prava tako i neprava krivina dela protiv sluzbene
dunosti) predstavljaju samo posebne oblike ovog delikta.
Zloupotreba sluzbenog polozaja ima osovni i dva kvalifikova oblika
ispoljavanja, i svi se oni mogu izvriti samo sa umiljajem. Po
zakonskom opisu, delo se sastoji u pribavljanju sebi ili drugom
fizikom ili pravnom licu kakve koristi, odnosno u nanoenju drugome
kakve tete ili u nanoenju teze povrede prava drugog. Ove se vri
iskljuivo iskoriavanjem sluzbenog polozaja, nevrenjem sluzbene
dunosti ili prekoraenjem granica sluzbenog ovlaenja, i uvek sa
umiljajem. Prema tome, radnja izvrenja ovog krivinog dela se
pojavljuje u tri oblika, i to kao: 1) neizvrenje sluzbene duznosti,
2) prekoraenje sluzbenog ovlaenja, i 3) iskoriavanje sluzbenog
polozaja ili ovlaenja.
Neizvrenje sluzbene duznosti postoji kada izvrilac propusti da
izvri sluzbenu radnju koju je, po svom polozaju i funkciji koju vri
u sluzbi, bio duan da izvri. S druge strane, prekoraenje granica
sluzbenog ovlaenja postoji ako sluzbeno lice preduzme neku radnju
koja izlazi iz delokruga njegovih ovlaenja koja, tako da u stvari
postupa neovlaeno u pogledu radnje koju je preduzelo u okviru svoje
duznosti.
Najzad, iskoriavanje sluzbenog polozaja ili ovlaenja postoji
kada uinilac preduzima radnju koja je u okviru njegovog ovlaenja,
ali to ne ini u interesu sluzbe, nego da bi na taj nain pribavio za
sebe ili za drugoga protivpravnu imovinsku ili bilo kakvu drugu
korist, ili da bi drugome naneo kakvu tetu, ili teze povredio prava
drugoga. Osnovni oblik zloupotrebe sluzbenog polozaja postojae uvek
kada je drugom fizikom ili pravnom licu naneta kakva teta, kao i u
sluaju kada je usled zloupotrebe sluzbenog polozaja dolo do tee
povrede prava drugog fizikog ili pravnog lica
17.Pronevera
Po svojoj pravnoj prirodi, krivino delo pronevere je posebna
vrsta utaje, koja se od obine utaje poverene stvari razlikuje samo
po tome to su predmet ovog krivinog dela novac, hartije od
vrednosti ili druge pokretne stvari koje su izvriocu poverene u
sluzbi ili na radu. Prema tome, pronevera spada u neprava sluzbena
krivina dela, jer je u sutini re o krivinom delu protiv imovine
izvrenom od strane sluzbenog lica u vrenju sluzbene duznosti. U
svakom sluaju, zanodavac proneveru svrstava u grupu krivinih dela
protiv sluzbene duznosti . Pronevera ima osnovni i dva teza oblika
ispoljavanja, koja postoje zavisno od visine pribavljene imovinske
koristi. Svi oblici ispoljavanja mogu se izvriti samo sa umiljajem,
pojaanim namerom izvrioca da sebi ili drugome pribavi imovinsku
korist. Ta korist mora biti protivpravna, to znai da izvrilac ne
sme imati pravni osnov za prisvajanje stvari koje su mu poverene
.Svojstvo izvrioca je element bia ovog krivinog dela. Naime,
izvrilac pronevere moze biti samo sluzbeno lice, tj, lice u radnom
odnosu (stalnom ili privremenom) ili lice koje obavlja rad po nekom
drugom pravnom osnovu (npr, honorarno) u drzavnom organu, preduzeu,
ustanovi, radnji ili u nekom drugom subjektu poslovanja. Sankcija
propisana za osnovni oblik ispoljavanja pronevere je zatvor od est
meseci do pet godina. Povraaj prisvojenih stvari ne iskljuuje
postojanje krivinog dela, ali moze uticati na odmeravanje kazne.
Prvi tezi oblik pronevere postoji ako je uinilac ovim delom
pribavio za sebe ili drugoga protivpravnu imovinsku korist ija
visina prelazi iznos od etristo pedeset hiljada dinara, za ta je
propisana kazna od jedne do osam godina zatvora.
Najtezi oblik pronevere postoji ako je uinilac ovim delom
pribavio za sebe ili drugoga protivpravnu imovinsku korist ija
visina prelazi iznos od preko milion i petsto hiljada dinara.
Sankcija propisana za najtezi oblik pronevere je zatvor od dve do
dvanaest godina.
18.Odavanje sluzbene tajne
Krivino delo odavanja sluzbene tajne spada u red krivinih dela
protiv sluzbene duznosti, zbog ega je sistematizovana u istoimenoj
grupi krivinih dela. Ovo delo se sastoji u neovlaenom odavanju
sluzbene tajne drugom licu ili u prikupljanju podataka koji
predstavljaju sluzbenu tajnu u nameri njihove predaje nepozvanom
licu. Delo ima po jedan osnovni ,tezi i laki oblik ispoljavanja
.
Izvrilac ovog krivinog dela moze biti samo sluzbeno lice, kao i
lice kome je prestalo svojstvo sluzbenog lica ako oda sluzbenu
tajnu koju je saznalo dok je bilo sluzbeno lice. Krivino delo ima
etiri oblika radnje: 1) saoptavanje podataka, 2) predaja podataka,
3) injenje podataka dostupnim, i 4) prikupljanje podataka u nameri
njihove predaje. Saoptavanje podataka je usmeno iznoenje
(prepriavanje sadrzine) tajnih podataka drugom licu. Predaja se
sastoji u davanju drugom licu originalnih dokumenata ili njihovih
fotokopija ili snimaka. injenje dostupnim drugom podataka na drugi
nain je omoguavanje drugome da se upozna sa sadrzinom ovakvih
dokumenata (npr., dozvoljavanjem uvida u poverljivu
dokumentaciju).
Pribavljanje podataka koji predstavljaju sluzbenu tajnu
predstavlja svaki nain dolazenja u posed ovakvih podataka, odnosno
dokumenata ili predmeta koji ih sadrze (npr., zapisivanje, snimanje
ili kopiranje dokumenata, i sl.) .Sankcija propisana za osnovni
oblik ovog krivinog dela (umiljajno odavanje sluzbene tajne) je
zatvor od est meseci do pet godina, a za laki oblik (nehatno
odavanje sluzbene tajne) zatvor do tri godine.
19.Primanje mita
Krivino delo primanja mita zakonodavac s pravom svrstava u grupu
krivinih dela protiv sluzbene dunosti ,poto je re o pravom
sluzbenom krivinom delu. To znai da je primanje mita (pasivno
podmiivanje) upravljeno protiv pravilnog, savesnog i zakonitog
postupanja sluzbenih lica, tako da se njihovim vrenjem ustvari
povredjuje ili ugrozava sama sluzba, a time i ciljevi i zadaci koje
ta sluzba redovno ostvaruje. Izvrilac ovog krivinog dela moe biti
samo sluzbeno lice, pod ime se podrazumeva i odgovorno lice u
preduzeu, ustanovi ili drugom subjektu, kao i strano sluzbeno lice.
Smatra se da je krivino delo primanja mita propisano u Krivinom
zakoniku tako da ima tri svoja oblika: a) pravo pasivno podmiivanje
(nepsredno ili posredno), b) nepravo pasivno podmiivanje i c)
naknadno pasivno podmiivanje, i svi se oni mogu izvriti samo sa
umiljajem.
Prvi osnovni oblik ispljoavanja ovog krivinog dela sastoji se u
pravom pasivnom podmiivanju. Radnja ovog krivinog dela moe biti: 1)
zahtevanje mita, 2) primanje mita, i 3) primanje obeanja mita. Mito
koje se trazi, prima ili ije se obeanje prihvata treba da bude neki
poklon (u novcu ili nekoj vrednoj stvari) ili bilo kakva druga
imovinska ili neimovinska korist.
Za postojanje pravog pasivnog podmiivanja nije od znaaja da li
je izvilac uinio ono zbog ega je trazio, primio ili prihvatio
obeanje mita, niti da li je za sebe ili za drugog mito zahtevano,
primljeno ili prihvaeno obeanje mita. Sankcija propisana za pravo
pasivno podmiivanje je zatvor od dve do dvanaest godina.
Drugi, laki oblik ispoljavanja krivinog dela primanja mita
sastoji se u nepravom pasivnom podmiivanju, tj. u zahtevanju ili
primanju poklona ili kakve druge koristi ili primanju obeanja
poklona za sebe ili za drugog. I kod ovog oblika primanja mita za
postojanje dela nije od znaaja da li je izvrilac uinio ono zbog ega
je traio, primio ili prihvatio obeanje mita. Sankcija propisana za
nepravo pasivno podmiivanje je zatvor dve do osam godina.Najtezi
oblik primanja mita postoji ako je pravo ili nepravo pasivno
podmiivanje uinjeno u vezi sa otkrivanjem krivinog dela,
pokretanjem ili vodjenjem krivinog postupka, izricanjem krivine
sankcije ili u vezi sa izvrenjem izreene krivine sankcije. Sankcija
propisana za najtezi oblik primanja mita je zatvor od tri do
petnaest godina.
20.Davanje mita
Krivino delo davanja mita sistematizovano je u grupi krivinih
dela protiv sluzbene duznosti, iz ega se zakljuuje da je upravo
sluzbena duznost njegov objekt zatite. Zakonodavac je predvideo dva
oblika davanja mita - pravo i nepravo aktivno podmiivanje. Oba
oblika ovog krivinog dela mogu se izvriti samo sa umiljajem, ija je
sadrzima razliita saglasno obliku ispoljavanja krivinog dela.
Analogno primanju mita, i kod davanja mita poklon moze biti
novac ili neka druga vredna stvar, a korist moze biti imovinska ili
neimovinska. Delo je svreno samim podmiivanjem, tj. ne trazi se da
je podmieno lice izvrilo ono radi ega je podmiivano. Sankcija
predvidjena za pravo aktivno podmiivanje je zatvor od est meseci do
pet godina. Nepravo aktivno podmiivanje odnosi se na na nudjenje,
davanje ili obeanje mita sluzbenom licu da u okviru svog slubenog
ovlaenja, ili uvezi sa svojim sluzbenim ovlaenjem, izvri sluzbenu
radnju koju bi i inae moralo da izvri odnosno da ne izvri sluzbenu
radnju koju i inae ne bi smelo da izvri ili u posredovanju u
ovakvom podmiivanju sluzbenog licaDELA EKONOMSKOG KRIMINALITETA
UPERENA PROTIV DRUGIH DRUSTVENIH VREDNOSTI(davanje i primanje mita
u vezi sa glasanjem)
21.Davanje i primanje mita u vezi sa glasanjem
Krivino delo davanja i primanja mita u vezi sa glasanjem je
usmereno protiv protiv izbornih prava, konkretnije protiv prava
kandidovanja i glasanja kao posebne grupa sloboda i prava oveka i
gradjanina. Takva prava su proklamovana brojnim medjunarodnim
konvencijama i odredbama naeg Ustava ,a njihovo ostvarivanje blize
je regulisano zakonima i drugim propisima. Deliktom iz lana
inkriminisano je i aktivno i pasivno podmiivanje u vezi sa
glasanjem .Izvrilac aktivnog podmiivanja u vezi sa glasanjem je
onaj ko drugome nudi, daje, obea nagradu, poklon ili kakvu drugu
korist da na izborima ili referendumu glasa ili ne glasa ili da
glasa u korist ili protiv odredjenog lica odnosno predloga.
Zakljuuje se da ovaj oblik ispoljavanja dela ima tri oblika radnje,
i to: 1) nudjenje nagrade, poklona ili neke druge koristi, 2)
davanje nagrade, poklona ili neke druge koristi, i 3) obeanje
nagrade, poklona ili neke druge koristi.
Izvrilac pasivnog podmiivanja u vezi sa glasanjem moze biti
svako lice koje zahteva ili primi poklon ili kakvu drugu korist da
na izborima ili referendumu glasa ili ne glasa ili da glasa u
korist ili protiv odredjenog lica odnosno predloga Prema tome, ovaj
oblik ispoljavanja dela ima samo dva oblika radnje, i to: 1)
trazenje poklona ili neke druge koristi, i 2) primanje poklona ili
neke druge koristi. Sankcija propisana za sluaj pasivnog
podmiivanja u vezi sa glasanjem takodje je novana kazna ili zatvor
do tri godine (alternativno).
DELA ORGANIZOVANOG KRIMANALITETA( Neovlaena proizvodnja, drzanje
i stavljanje u promet opojnih droga, omogucivanje uzivanja opojnih
droga,iznuda,ucena,otmica).
22. Neovlaena proizvodnja, drzanje i stavljanje u promet opojnih
droga
Krivino delo neovlaene proizvodnje, drzanja i stavljanja u
promet opojnih droga je najtezi delikt ugrozavanja zdravlja ljudi
opojnim drogama. Saglasno tome, objekt zatite kod ovde je zdravlje
ljudi, a samo delo je sistematizovano u grupi krivinih dela protiv
zdravlja . Ovo krivino delo ima osnovni i po dva laka i teza oblika
ispoljavanja, a svi ti oblici mogu se izvriti samo sa umiljajem.
Izvrilac moze biti svako lice. Predmet osnovnog i tezih oblika
ispoljavanja ovog krivinog dela su droge. Opojnim drogama smatraju
se supstance i preparati koji su propisima zasnovanim na zakonu
proglaeni za opojne droge . Nasuprot tome, predmet lakih oblika
izvrenja su mak ili psihoaktivna konoplja ili druge biljke iz kojih
se dobija opojna droga ili koje same sadre opojnu drogu, odnosno
oprema, materijal ili supstance za koje zna da su namenjene za
proizvodnju opojnih droga. Prema Zakonu o psihoaktivnim
kontrolisanim supstancama kao opojne droge smatraju se supstance
prirodnog ili sintentikog porekla ijom upotrebom mogu da se stvore
stanja zavisnosti kod onih koji ih koriste kao i da kod njih
izazovu oteenja zdravlja, a isto tako i da ugroze integritet
njihovih korisnika u fizikom, psihikom i socijalnom smislu.
Osnovni oblik ispoljavanja ovog krivinog dela se sastoji
izvravanju neke od alternativno odredjenih radnji, i to u: 1)
proizvodnji; 2) preradjivanju; 3) prodaji; 4) nudjenju na prodaju;
5) kupovini radi
prodaje; 6) drzanju radi prodaje; 7) prenoenju radi prodaje; 8)
posredovanju u kupoprodaji; i 9) svakom drugom stavljanju u promet
opojnih droga. Prema tome, ovo krivino delo se moze izvriti
preduzimanjem svake od navedenih radnji, ali u svakom sluaju one
moraju biti vrene neovlaeno, tj. suprotno pomenutom zakonu i drugim
odgovarajuim propisima. Svaka od ovih radnji moze biti izvrena
jednom ili vie puta, ali e u svakom sluaju postoji samo jedno
krivino delo.
Sankcija propisana za osnovni oblik ovog dela je zatvor od tri
do dvanaest godina.
23.Omogucivanje uzivanja opojnih drogaKrivino delo omoguavanja
uzivanja opojnih droga propisano je takodje je sistematizovano u
Krivinom zakoniku kao jedno od kriviih dela protiv zdravlja. Ovo
krivino delo ima jedan osnovni i dva teza obika izvrenja. Pasivni
subjekt kod svih oblika ispoljavanja moze biti svako lice, s tim to
e u praksi to najee biti lice koje je uivalac opojnih droga
(narkoman).
Izvrilac omoguavanja uzivanja opojnih droga u naelu moze biti
svako lice.Za postojanje osnovnog oblika omoguavanja uzivanja
opojnih droga nebitno je da li je drugo lice zaista i koristilo
drogu, niti da li je ono u vezi sa tim izvrilo krivino delo
neovlaenog drzanja opojnih droga. Tezi oblik krivinog dela uzivanja
opojnih droga postoji ako je omoguavanje uzivanja opojnih droga
uinjeno prema maloletnom licu ili prema vie lica ili ako je
izazvalo naroito teke posledice. Pod maloletnim licem se
podrazumeva svako lice koje nije navrilo osamnaest godina, dok se
kao vie lica smatraju najmanje dva lica. Pod naroito tekim
posledicama podrazumeva se, izmedju ostalog, i svako teko
naruavanje zdravlja (ali ne i smrt) pasivnog subjekta. Sankcija
predvidjena za tezi oblik ispoljavanja ovog dela je zatvor od dve
do deset godina.
Najtezi oblik omoguavanja ovog krivinog dela za propisana
sankcija zatvor od tri do petnaest godina, postoji ako je usled
osnovnog oblik ispoljavanja nastupila smrt pasivnog subjekta.
24.Iznuda
Iznuda je tradicionalni delikt protiv prava na imovinu kao
jednog od osnovnih ljudskih prava, proklamovanog i zatieno ustavnim
odredbama, ali i jedan najmarkantnijih indikatora organizovanog
kriminala. Iako je po svojoj pravnoj prirodi iznuda u stvari
specijalni vid prinude, zakonodavac je oigledno smatrao da je u
ovom sluaju imovina pretezniji objekt zatite od slobode
odluivanja.
Iznuda ima osnovni i etiri teza obloka ispoljavanja, pri emu se
svi oblici ovog krivinog dela vre se sa umiljajem, a pored toga
potrebno je da kod uinioca postoji i namera pribavljanja
protivpravne imovinske koristi. Radnja izvrenja uvek se sastoji u
prinudjivanju drugog da neto uini ili ne uini na tetu svoje ili
tudje imovine, a sve to u nameri da izvilac krivinog dela time
pribavi za sebe ili drugog protivpravnu imovinsku korist. Izvrilac
iznude moze biti svako lice, a isto vazi i za pasivnog
subjekta.Radnja krivinog dela se sastoji u prinudjavanju koje se
vri primenom sile ili pretnje. Silom se smatra primena fizike
snage, hipnoze ili adekvatnog omamljujueg sredstva, dok se pod
pretnjom podrazumeva stavljanje u izgled nekog zla (ije nastupanje
zavisi od volje onoga koji preti), a koje e nastupiti ako pasivni
subjekat ne uini ono to se od njega zahteva. Prema tome, sila moe
biti apsolutna ili kompulzivna, a pretnja mora biti ozbiljna i
ostvarljiva ili bar da tako izgleda. Ozbiljnost pretnje je faktiko
pitanje koje se ceni u svakom konkretnom sluaju prema okolnostima
dela i osobi kojoj je upuena, a moze biti razliite sadrzine.
Najzad, i sila i pretnja mogu biti primenjene neposredno prema
pasivnom subjektu ili nekom drugom, njemu bliskom licu.
25.Ucena Kao krivino delo protiv prava na imovinu, ucena je
inkriminisana i sistematizovano u grupi krivinih dela protiv
imovine.Po svojoj pravnoj prirodi ucena je specijani vid iznude,
zbog ega se zakonodavac i u ovom sluaju opredelio da imovina bude
pretezniji objekt zatite od slobode odluivanja. Naime, ucena se
sastoji u prinudjavanju drugog pretnjom da e se protiv njega ili
njemu bliskog lica otkriti neto to bi kodilo njegovoj asti ili
ugledu, da neto uini ili ne uini na tetu svoje ili tudje imovine, a
u nameri da izvrilac ovog dela time pribavi sebi ili drugome
protivpravnu imovinsku korist. Prema tome, ucena se sutinski
razlikuje od iznude samo po sredstvu izvrenja, a to je iskljuivo
pretnja pasivnom subjektu ovog krivinog dela da e se protiv njega
ili njemu bliskog lica izneti neto to moe koditi asti ili ugledu
tog lica. Pretnja takve sadrine mora biti uinjena od strane
izvrioca krivinog dela u nameri prinudjivanja pasivnog subjekta da
neto uini ili ne uini na tetu svoje ili tudje imovine.
Tezi oblik ovog krivinog dela postoji postoji ako krivinim delom
pribavljena protivpravna imovinska korist prelazi iznos od etiri
stotine pedeset hiljada dinara, ali ne prelazi iznos od miliion i
pet stotina hiljada dinara. Drugi tezi oblik ovog krivinog dela
postoji ako je iznudom pribavljena imovinska korist koja prelazi
iznos od miliion i pet stotina hiljada dinara, a delo nije izvreno
u grupi, odnosno u organizovanoj kriminalnoj grupi.Trei tezi oblik
ovog krivinog dela postoji bez obzira na visinu pribavljene
protivpravne imovinske koristi u dva sluaja, i to: 1) ako je ucena
izvrena od strane grupe, i 2) ako se izvrilac bavi ucenjivanjem,
tj. ako izvrilac ponavlja vrenje ovog dela ili ispoljava nameru da
se time bavi. Najtezi oblik ovog krivinog dela postoji ako je
krivino delo izvreno od strane organizovane kriminalne grupe, a bez
obzira na visinu pribavljene protivpravne imovinske koristi.
Sakcija propisana za najtezi oblik iznude je zatvor od pet do
petnaest godina.
26.Otmica
U zakonodavstu Republike Srbije inkriminisan je opti vid otmice,
i to kao samostalni delikt protiv linih sloboda i prava, a u grupi
krivinih dela protiv sloboda i prava oveka i gradjanina . Otmica
ima osnovni i etiri teza oblika ispoljavanja. Po svojoj pravnoj
prirodi, otmica je slozeno krivino delo koje se pored protivpravnog
lienja slobode, sastoji i iz opteg oblika prinude ili iznude. Zbog
toga se odnos otmice i iznude s pravom apostrofira kao eklatantni
primer za prividni idealni sticaj na bazi konkretnog
specijaliteta
Zakonsko bie osnovnog oblika ispoljavanja otmice sainjava vie
kumulativnih elemenata, i to:1) da je izvreno odvodjenje ili
zadrzavanje nekog lica; 2) da je to uinjeno na bilo koji
protivpravan nain (silom, pretnjom, obmanom i dr.); 3) da je to
uinjeno s ciljem iznude novca ili kakve druge imovinske koristi,
odnosno s ciljem prinude pasivnog subjekta ili nekog treeg lica na
bilo kakvo injenje, neinjenje ili trpljenje, i 4) da je to uinjeno
u nameri da se pasivni subjekt ne oslobodi dok se ne ispuni cilj
otmice.Konkretan cilj kome otmiar tezi ne utie na postojanje dela,
to znai da u obzir dolazi prinudjivanje pasivnog subjekta ili nekog
treeg lica na bilo kakvo injenje, neinjenje ili trpljenje. Drugi
tezi oblik otmice dat je alternativno, tako da obuhvata sledee
situacije: 1) ako je oteto lice zadrzano duze od deset dana; 2) ako
je otmica izvrena na svirep nain; 3) ako je otetom licu teko
narueno zdravlje; 4) ako je oteto maloletno lice, i 5) ako su
nastupile druge teke posledice.
Otmica je trajno krivino delo to znai da radnja izvrenja traje
od momenta odvodjenja, odn. zadrzavanja do momenta faktikog
oslobodjenja. Poto se trajanje lienosti slobode meri na dane (a ne
na sate), proizlazi da se u ovaj rok ne rauna dan kada je pasivni
subjekt lien slobode. Trei tezi oblik otmice postojae u dva sluaja,
i to: 1) ako je oteto lice usled izvrenja osnovnog ili nekog od
tezih oblika izgubilo zivot, i 2) ako je otmica izvrena od strane
grupe.
DELA VISOKOTEHNOLOSKOG KRIMINALITETA(pravljenje i unosenje
racunarskog virusa,racunarska sabotaza,neovlasceno iskoriscavanje
autorskog dela I predmeta srodnog prava)
27.Pravljenje i unosenje racunarskog virusa
Krivina dela predstavljaju kao najmladja vrsta kriminaliteta,
visokotehnoloki (sajber, kompjuterski) kriminalitet ima svoje
poreklo u medjunarodnom pravu, a posebno u Kovenciji Saveta Evrope
o sajberkriminalu po kojoj je i dobio naziv. Tipino krivino delo
povrede raunarskih podataka je pravljenje i unoenje raunarskih
virusa .Ovaj delikt ima osnovni i tezi oblik ispoljavanja, pri emu
je osnovni oblik u stvari pripremna radnju za izvrenje drugoga.
Konkretnije posmatrano, radnja osnovnog oblika ispoljavanja
pravljenja i unoenja raunarskih virusa sastoji se u samom
pravljenju raunarskog virusa koje se vri u nameri unoenja tavog
virusa u tudj raunar ili raunarsku mrezu. Zakonodavac je autentinim
tumaenjem pojasnio pojmove bitne za zakonsko bie ovog delikta .Tako
se pod raunarskim virusom podrazumeva takav raunarski program ili
neki drugi skup naredbi unet u raunar ili raunarsku mrezu koji je
napravljen da sam sebe umnoava i deluje na druge programe ili
podatke u raunaru ili raunarskoj mrei dodavanjem tog programa ili
skupa naredbi jednom ili vie raunarskih programa ili podataka.
Posledica osnovnog oblika ispoljavanja dela je opasnost da
raunarski virus bude unet u tudj raunar ili raunarsku mrezu, ali je
potrebno da do toga nije ni dolo. U suprotnom e, pod odredjenim
uslovima, biti ostvaren tezi oblik pravljenja i unoenja raunarskih
virusa.
28.Racunarska sabotaza
Krivino delo raunarske sabotaze. KZS je izvrio je onaj ko unese,
uniti, izbrie, izmeni, oteti, prikrije ili na drugi nain uini
neupotrebljivim raunarski podatak ili program ili uniti ili oteti
raunar ili drugi uredjaj za elektronsku obradu i prenos podataka sa
namerom da onemogui ili znatno omete postupak elektronske obrade i
prenosa podataka koji su od znaaja za drzavne organe, javne sluzbe,
ustanove, preduzea ili druge subjekte. Ovo krivino delo ima samo
osnovni oblik ispoljavanja, a karakteriu posebnosti u pogledu
objekta, radnje i posledice. Objekat radnje dela su raunari i drugi
uredjaji za elektronsku obradu i prenos podataka, ali samo oni koji
su od posebnog znaaja za drzavne organe, javne sluzbe, ustanove,
preduzea ili druge vazne subjekte. Poto je to faktiko pitanje, sud
e u svakom konkretnom sluaju morati da utvrdi da li se radi o
uredjajima od znaaja za drzavne organe i druge odgovarajue
subjekte.
Radnja izvrenja je viestruko odredjena kao: unoenje, brisanje,
oteenje, prikrivanje ili na drugi nain injenje neupotrebljivim
raunara ili drugih uredjaja za elektronsku obradu.
Posledica ovog krivinog dela je nastupanje unitenja ili oteenja
raunarskih podataka ili programa koji su od znaaja za dravne
organe, za javne sluzbe, za ustanove, za preduzea ili za druge
subjekte, i to preduzimanjem nekih od radnji izvrenja. Za izvrenje
dela dovoljno da je izvrilac izvrio samo jednu od alternativno
datih radnji izvrenja, ali ako je i izvrenjem vie ovih radnji
uinjen neupotrebljivim isti podatak ili isti program postoji samo
jedno krivino delo, a ne sticaj.
29.Neovlasceno iskoriscavanje autorskog dela ili predmeta
srodnog prava
Krivino delo neovlaenog iskoriavanja autorskog dela ili predmeta
srodnog prava smatra se deliktom neovlaenog korienja tudje
intelektualne svojine, zbog ega je i stematizovano u grupi krivinih
dela protiv intelektualne svojine . Pravo intelektualne svojine
spada u red osnovnih ljudskih prava, zbog ega je utvrdjeno i
Ustavom, a zatita tog prava regulisana je veim brojem zakona i
podzakonskih propisa Republike Srbije.
Izvrilac neovlaenog iskoriavanja autorskog dela ili predmeta
srodnog prava moze biti svako lice, a u pogledu vinosti neophodan
je umiljaj. U pogledu oblika ispoljavanja, predvidjena su dva
osnovna, jedan tezi i jedan poseban oblik ovog krivino dela. Prvi
osnovni oblik neovlaenog iskoriavanja autorskog dela ili predmeta
srodnog prava izvrie lice koje tudje autorsko delo ili predmet
srodnog prava neovlaeno, u celini ili delimino, objavi, snimi,
umnozi ili na drugi nain javno saopti. Drugi osnovni oblik
ispoljavanja ovog krivinog dela sastoji se u stavljanju u promet
ili u nameri stavljanja u promet neovlaenom drzanju neovlaeno
umnoenih ili neovlaeno stavljenih u promet primeraka autorskog dela
ili interpretacije, fonograma, videograma, emisije, raunarskog
programa ili baze podataka.
Tezi oblik ispoljavanja neovlaenog iskoriavanja autorskog dela
ili predmeta srodnog prava postoji ako je ako je neki od osnovnih
oblika ispoljavanja dela bio uinjen u nameri pribavljanja za sebe
ili drugoga protivpravne imovinske koristi.
DELA EKONOMSKOG KRIMINALITETA UPERENA PROTIV DRUGIH DRUSTVENIH
VREDNOSTI(koriscenje otkrivanje i preporucivanje insajderskih
informacija)
30.Koriscenje,otkrivanje i preporucivanje insajderskih
informacija
Krivino delo korienja, otkrivanja i preporuivanja insajderskih
informacija propisano je odredbom Zakon o trzitu kapitala Republike
Srbije. Izvrilac dela moze biti svako lice koje je u posedu
odredjenih insajderskih informacija, a kome je zbranjeno da
koristi, otkriva i preporuuje povlaene informacije. Primarni
insajderi su lica koja su do insajderskih informacija dola putem
lanstva u upravnim ili nadzornim organima izdavaoca ili javnog
drutva, putem uea u kapitalu izdavaoca ili javnog drutva, pomou
pristup, ili putem izvranja krivinih dela.
U sekundarne insajdere spadaju druga lica koja raspolau
insajderskim informacijama, i to kako odredjena lica unutar
privrednog drutva tako i izvan njega (npr., brokeri). Delo ima
osnovni, dva teza i jedan kvalifikovani kvalifikovani oblik
ispoljavanja. Svi oni se mogu izvriti samo sa direktnim umiljajem,
praenim odreenom namerom, i to: 1) da se ostvari protivpravna
imovinska korist sebi ili drugome, ili 2) da se samo nanese teta
drugim licima. Osnovni oblik ispoljavanja ovog krivinog dela e
postajati kada uinilac, u nameri da sebi ili drugom licu ostvari
imovinsku korist ili nanese tetu drugim licima, upotrebi
insajdersku informaciju: 1) neposredno ili posredno pri sticanju,
otudjenju i pokuaju sticanja ili otudjenja za sopstveni raun ili za
raun drugog lica finansijskih instrumenata na koje se ta
informacija odnosi; 2) za otkrivanje i injenje dostupnim
insajderske informacije bilo kom drugom licu; i 3) za preporuivanje
ili navodjenje drugog lica da na osnovu insajderske informacije
stekne ili otudji finansijske instrumente na koje se ta informacija
odnosi.
Izvrilac osnovnog oblika korienja, otkrivanja i preporuivanja
insajderskih informacija moze biti svako lice koje poseduje
povlaene informacije kao sekundarni insajder. Sankcija zapreena za
osnovni oblik ispoljavanja ovog krivinog dela je novana kazna ili
kazna zatvora do jedne godine (alternativno).
DELA PROTIV USTAVNOG UREDJENJA I BEZBEDNOSTI(napad na ustavno
uredjenje,ubistvo pred.najvisih drzavnih uredjenja,oruzana
pobuna,diverzija,sabotaza,spijunaza,odavanje drz.tajne,izazivanje
nacionalne rasne i verske mrznje i netrpeljivosti,udruzivanje radi
protivustavne delatnosti)
31.Napad na ustavno uredjenje
Krivino delo napada na ustavno uredjenje sistematizovano je u
grupi krivinih dela protiv ustavnog uredjenja i bezbednosti drzave
Poto je ovo krivino delo pravo politiko krivino delo, i poto je
upravljeno protiv unutranje bezbednosti drzave moze se rei i da je
delo KZS tipian delikt veleizdaje. Napad na ustavno uredjenje se
sastoji u pokuaju da se silom ili pretnjom upotrebe sile promeni
ustavno uredjenje Srbije ili da se svrgnu najvii organi drave.
Zakljuuje se da je radnja izvrenja ovog dela alternativno
propisana, tako da delo moze izvriti pokuajem: 1) pokuajem promene
ustavnog uredjenja Srbije, i 2) pokuajem svrgavanja najviih
drzavnih organa.
Delo je svreno samim pokuajem promene ustavnog ureenja ili
svrgavanja najviih dravnih organa, tj. preduzimanjem radnji
upravljenih na promenu ustavnog ureenja RS, odnosno na svrgavanje
datih organa. Prema tome, pokuaj krivinog dela iz lana 308. KZS
nije mogu jer on predstavlja radnju izvrenja ovog dela.
Objekt zatite su aktuelno ustavno uredjenje RS i njene najvie
institucije vlasti. Ustavno uredjenje je odredjen ustavnim
odredbama kojima se utvrdjuju drutveno i ekonomsko uredjenje i
politiki sistem kao organizaciju i kompetencije najviih institucija
vlasti - zakonodavne, sudske i upravne vlasti i njihove odnose u
medjusobnom funkcionisanju.
Delo je odredjeno kao pokuaj promene ustavnog uredjenja ili
svrgavanja najviih drzavnih organa tako da se u ovom sluaju pokuaj
smatra kao svreno krivino delo
32.Ubistvo predstavnika najvisih drzavnih organa
Krivino delo ubistva najviih predstavnika Republike Srbije je
delo protiv bezbednosti zemlje, a sastoji se u liavanju zivota
predstavnika nekog od najviih dravznih organa u nameri ugrozavanja
ustavnog uredjenja ili bezbednosti Republike Srbije. Inkriminisano
je sistematizovano u grupi krivinih dela protiv ustavnog uredjenja
ili bezbednosti. Ubistvo najviih predstavnika Republike Srbije
predstvlja u sutini poseban oblik ispoljavanja unutranjeg terorizma
(atentat) i, istovremeno, specifian vid tekog ubistva. Zbog toga je
za ovo krivino delo krivino delo predvidjena je ista krivina
sankcija kao i za delo tekog ubistva KZS - kazna zatvora od
najmanje deset godina ili zatvor od trideset do etrdeset godina.
Poto po svojoj prirodi ovo delo i ima sve karakteristike tekog
ubistva, u pogledu radnje i naina izvrenja, kao i posledice, nema
nikakve razlike medju njima. Ono po emu se ovo krivino delo
sutinski razlikuje od drugih vidova tekog ubistva je upravo
svojstvo pasivnog subjekta prema kome se ovo delo ini i namera u
kojoj se ovo ubistvo vri. Naime, po izriitom stavu zakonodavca, ovo
delo se moe izvriti samo prema najviih predstavnicima zakonodavne,
izvrne i sudske vlasti, i to prema: 1) predsedniku Republike, 2)
narodnom poslaniku, 3) predsedniku Vlade, 4) lanu Vlade (ministru),
5) predsedniku Ustavnog suda, 6) predsedniku Vrhovnog kasacionog
suda, i 7) Republikom javnom tuziocu. Ukoliko je izvreo ubistvo
nekog drugog drzavnog funkcionera, nee postojati delo KZS ve neki
drugi delikt (terorizam, teko ubistvo).
33.Oruzana pobuna
Oruana pobuna se, kao tradicionalno krivino delo protiv
bezbednosti, sastoji u oruanoj akciji veeg broja individualno
neodredjenih lica upravljenoj na ugroavanje ustavnog uredjenja,
bezbednosti ili teritorijalne celine nae zemlje. Saglasno tome
sistematizovana u grupi krivinih dela protiv ustavnog uredjenja ili
bezbednosti Republike Srbije. Radnja krivinog dela se sastoji u
samom uestvovanju u oruzanoj pobuni, a izvrilac moze biti svako
lice. Stepen organizovanosti nije bitan za postojanje krivinog
dela. Postojanje ovog krivinog dela podrazumeva nasilno
suprotstavljanje odredjenim politikim, ekonomskim i drugim merama i
akcijama izvrne ili sudske vlasti zasnovano na ustavu i zakonu,
koje su u krajnjoj instanci upravljene na ugroavanje ustavnog
uredjenja, bezbednosti ili teritorijalne celine Srbije.Organizator
je lice koje planira i organizuje akciju, a uesnik svako ko
uestvuje u bilo kojoj aktivnosti u okviru oruzane pobude. U
konkretnom sluaju mogue je da se isto lice javi u ulozi
organizatora i uesnika. Naravno, tu ne postoji sticaj krivinih
dela, a injenicu da je organizator i neposredno uestvovao oruzanoj
pobuni trebalo bi uzeti u obzir kao otezavajuu okolnost prilikom
odmeravanja kazne.
Pokuaj izvrenja ovog krivinog dela nije mogu, jer je samim
uzimanjem uea u oruzanoj pobuni radnja krivinog dela dovrena. Kazna
propisana za uesnike pobune je zatvor od tri do petnaest godina, a
za organizatora zatvor od pet do petnaest godina.
34. Diverzija
Diverzija spada krivina dela protiv bezbednosti Republike
Srbije, zbog ega je inkriminisano KZS i sistematizovano u grupi
krivinih dela protiv ustavnog uredjenja ili bezbednosti Srbije. Ima
samo osnovni vid ispoljavanja, a sastoji se u ruenju, paljenju ili
na drugi nain,unitenju ili oteeju industrijskih, poljoprivrednih
ili drugih privrednih objekata, saobraajnog sredstva, uredjaja ili
postrojenja, uredjaja sistema veze, uredjaja javne upotrebe za
vodu, toplotu, gas ili energiju, brane, skladita, zgrade ili kakvog
drugog objekta koji ima vei znaaj za bezbednost ili snabdevanje
gradjana ili za privredu ili za funkcionisanje javnih sluzbi.
Izvrilac moze biti svako lice. Medjutim, krivino delo se moze
izvriti samo sa direktnim umiljajem, pri emu kod izvrioca mora
postojati i namera da vrenjem dela ugrozi ustavno uredjenje ili
bezbednost Srbije. Umiljaj uinioca po prirodi stvari obuhvata i
svest o privrednom znaaju objekata koji se unitavaju ili oteuju.
.Sankcija zapreena za ovo krivino delo je zatvor od pet do petnaest
godina.
35.SabotazaSabotaza se s pravom smatra jednim od najizrazitijih
krivinih dela protiv spoljne i unutranje bezbednosti nae zemlje,
zbog ega je i sistematizovana u grupi krivinih dela protiv ustavnog
uredjenja ili bezbednosti Srbije. Inae, termin sabotaza potie od
francuske rei sabots, koja oznaava posebnu vrstu drvenih cipela
(klompi), a koje su u XIX veku radnici bacali u maine radi
obustavljanja proizvodnje i time prinudjivanja poslodavca da
prihvati njihove ekonomske zahteve. Po zakonskom opisu, sabotaza se
u krivinom zakonodavstvu Republike Srbije sastoji u prouzrokovanju
tete koja prelazi iznos od milion i pet stotina hiljada dinara za
drzavni organ ili organizaciju u kojoj uinilac radi ili za drugi
drzavni organ ili organizaciju, s tim to se tetoinstvo vri s ciljem
ugrozavanja ustavnog uredjenja ili bezbednosti zemlje. Prema tome,
sabotaza se moze da izvri samo sa direktnim umiljajem, a pored toga
potrebno je da kod uinioca postoji i namera prouzrokovanjem znatne
tete ugrozi ustavno uredjenje ili bezbednost. Sabotaza ima samo
osnivni oblik ispoljavanja, a sankcija za je zatvor od tri do
petnaest godina. Po nekim svojim obelezima sabotaza je slina drugim
krivinim delima. Po objektu izvrenja slina je diverziji. Razlika se
sastoji u nainu izvrenja i izvriocu dela. Prikrivenost, podmuklost
i drugi slian nain izvrenja ovog dela, predstavljaju konstitutivne
oblike sabotaze, dok je kod diverzije to irelevantno.
36.SpiljunazaKrivino delo pijunae spada u red najstarijih
krivinih dela uopte (tzv. iskonski delikti). Sistematizovana je u
grupi krivinih dela protiv ustavnog uredjenja ili bezbednosti ,poto
se posledica pijunaze sastoji u ugrozavanju spoljne bezbednosti
Republike Srbije. Krivino delo pijunaze ima po dva osnovna i dva
laka i jedan tezi oblik ispoljavanja, i svi oni se mogu izvriti
samo sa umiljajem. Pri tome se osnovni i laki oblici ispoljavanja
krivinog dela pijunae mogu podeliti u dve grupe. Prvu grupu ine
tzv. klasini oblici, jer obuhvataju samostalne delatnosti uinioca,
a drugu grupu ine tzv. posebni oblici kod kojih je delatnost
uinioca vezana za stvaranja obavetajne sluzbe, njeno rukovodjenje,
stupanje u tu sluzbu i prikupljanje ili pomaganje njenog rada. Prvi
osnovni oblik ovog krivinog dela se sastoji u saoptavanju, predaji
ili injenju dostupnim tajnih vojnih, sluzbenih ili ekonomskih
podataka ili dokumenata stranoj drzavi, stranoj organizaciji ili
licu koje im sluzi
Drugi osnovni oblik ovog krivinog dela postoji kada neko za
stranu dravu ili organizaciju u Srbiji stvara obavetajnu sluzbu ili
njome rukovodi. Sankcija propisana za drugi osnovni oblik
ispoljavanja pijunae je zatvor od pet do petnaest godina.Najtezi
oblik pijunaze postoji su usled izvrenja nekog od dva osnovna
oblika ispoljavanja ovog krivinog dela nastupile teke posledice za
bezbednost, ekonomsku ili vojnu mo zemlje, a sankcija propisana za
njega je najmanje 10 godina zatvora.
37.Odavanje drzavne tajne
Saglasno svom zatitnom objektu, krivino delo odavanja drzavne
tajne KZS spada u red krivinih dela i protiv unutranje i protiv
spoljne bezbednosti Republike Srbije, zbog ega je sistematizovana u
grupi krivinih dela protiv ustavnog uredjenja ili bezbednosti .Delo
se sastoji u neovlaenom odavanju drzavne tajne nepozvanom licu. Ono
ima etiri oblika ispoljavanja, i to jedan osnovni, jedan laki ,
jedan tezi i jedan privilegovani oblik ispoljavanja . Predmet ovog
krivinog dela su podaci koji predstavljaju drzavnu tajnu, a koji su
sadrani u odgovarajuim pismenim dokumentima (npr. izvetaji,
elaborati, skice, fotografije, fotokopije) ili u drugoj
odgovarajuoj formi (npr. elektonskoj). Prema izritom stavu
zakonodavca, dravnom tajnom se u smislu ovog krivinog dela smatraju
podaci ili dokumenti koji su zakonom, drugim propisom ili odlukom
nadlenog organa donesenim na osnovu zakona proglaeni dravnom tajnom
i ije bi odavanje prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje tetne
posledice za bezbednost, odbranu ili za politike, vojne ili
ekonomske interese Srbije. Nepozvano lice kome se odaju poverljivi
podaci ne moze biti pripadnik strane obavetajne sluzbe, jer bi onda
postojao delikt pijunae. Naime, i kod pijunaze se po pravilu radi o
poverljivim podacima koji predstavljaju drzavnu tajnu, ali se oni
odaju stranoj drzavi, organizaciji ili licu koje im sluzi, dok je
kod ovog dela re o neovlaenom saoptavanju ili predaji novinarima,
pripadnicima politikih i drugih organizacija ili bilo kome drugom,
osim subjektima navedenim kod pijunaze.
Sankciju zapreenu za osnovni oblik odavanja drzavne tajne, koji
se moe izvriti samo sa umiljajem, predstavlja zatvor u trajanju od
jedne do deset godina
38.Izazivanje nacionalne ,rasne i verske mrznje i
netrpeljivosti
Krivino delo izazivanja nacionalne, rasne i verske mrznje i
netrpeljivosti sistematizovano je u grupi krivinih dela protiv
ustavnog uredjenja i bezbednost drzave . Poto se sastoji u
izazivanju ili raspirivanju nacionalne, rasne ili verske mrznje i
netrpeljivosti medju narodima ili etnikim zajednicama koje zive u
Srbiji, ovo krivino delo predstavlja tipian delikt protiv unutranje
bezbednosti drzave. Osim toga, pasivni subjekt ovde moze biti samo
pripadnik nekog od naroda ili etnikih zajednica koje zive u
Republici Srbiji.
Izazivanje nacionalne, rasne i verske mrznje i netrpeljivosti
ima osnovni , tezi i najtezi oblik ispoljavanja, s tim to
kvalifikatorne okolnosti predstavljaju sredstva izvrenja ili
nastupanje tezih posledica. Svi oblici ovog krivinog dela vre se
samo sa umiljajem. Tezi oblik izazivanja nacionalne, rasne i verske
mrznje i netrpeljivosti , postoji kada se delo vri izvrenjem
odredjenih krivinih dela, kao to su: prinuda, zlostavljanje,
izlaganje poruzi nacionalnih, rasnih ili verskih simbola, oteenje
tudjih stvari i skrnavljenje spomenika, spomen-obelezja ili
grobova. Izvrilac takodje moze biti svako lice, a kazna propisana
za ovaj oblik krivinog dela je zatvor od jedne do osam godina.
Najtezi oblik ispoljavanja krivinog dela postoji u sledeim
sluajevima izvrenja osnovnog ili tezeg oblika izazivanja
nacionalne, rasne i verske mrznje i netrpeljivosti: 1) ako je delo
izvreno zloupotrebom polozaja ili ovlaenja; i 2) ako je usled
izazivanja nacionalne, rasne i verske mrznje i netrpeljivosti dolo
do nereda, nasilja ili drugih tekih posledica za zajedniki zivot
naroda, nacionalnih manjina ili etnikih grupa koje zive u
Srbiji.
39.Udruzivanje radi protivustavne delatnostiKrivino delo
udruzivanja radi vrenja protivustavne delatnosti ima dva oblika
ispoljavanja: (1) stvaranje grupe ili organizovane kriminalne grupe
radi vrenja protivustavne delatnosti, i (2) postajanje lanom grupe
ili organizovane kriminalne grupe radi vrenja protivustavne
delatnosti. Iz toga se zakljuuje da osnovni oblik udruzivanja radi
protivustavne delatnost predstavlja grupa, odnosno organizovana
kriminalna grupa, s tim to e u praksi to, po pravilu, biti ilegalne
grupe, ilegane organizacije i odmetnike skupine. Izvrilac moze biti
svako lice, a delo se moze izvriti samo sa umiljajem pojaanim
namerom protivustavnog delovanja. Radnja prvog oblika ispoljavanja
ovog krivinog dela sastoji se u stvaranju takvog udruzenja. Pod tim
se podrazumeva osnivanje i organizovanje samog udruzenja,
okupljanje pripadnika udruzenja i postavljanje plana za vrenje
potivustavntih delatnosti
Radnja drugog oblika ispoljavanja ovog krivinog dela sastoji se
u postajanju pripadnikom grupe ili organzovane grupe za vrenje
organizovane protivustavne delatnosti tj.krivinih dela predvidjenih
u KZS.
DELA TERORISTICKOG KRIMINALITETA(terorizam,javno podsticanje na
izvrsenje teroristickih dela,vrbovanje i obucavanje za vrsenje
teroristickih dela,ugrozavanje lica pod medjunarodnom
zastitom,finansiranje terorizma,teroristicko udruzivanje)
40.Terorizam
Krivino delo terorizma egzistira u naem pravnom sistemu kao
delikt protiv ovenosti, zbog ega je svrstano u grupu krivinih dela
KZS. Prema tome, opti zatitni objekt kod dela KZ predstavljaju
ovenost i medjunarodno pravo, posebni objekt zatite predstavljaju
mir i bezbednost koje treba tititi od svih vidova ugroavanja, dok
individualni objekt zatite predstavljaju razliita medjunarodna
pravna dobra.
Zakonskim opisom krivinog dela KZS prvenstveno su obuhvaeni
razliiti vidovi medjunarodnog terorizma, kao delikta koji se vri u
nameri da se nakodi stranoj drzavi ili medjunarodnoj organizaciji.
Prema tome, akt nasilja ili pretnje nasiljem koji preduzima
izvrilac ovog dela rezultat je tzv. neprijateljskih pobuda prema
stranoj drzavi ili medjunarodnoj organizaciji. Propisano je da
uinilac terorizma moze preduzeti neku od alternativno odredjenih
radnji izvrenja s ciljem da tzv. efektom rezonanse izazove ozbiljno
zastraivanje stanovnitva . U ovom sluaju se posledica dela
manifestuje, pre svega, u intenzivnom oseanju straha i ugrozenosti
osnovnih prava kod stanovnitva. Pri tome se ne misli oseanja straha
i ugroenosti kod celokupnog stanovnitva, nego na vei broj gradjana,
ili bar kod grupe gradjana, ili jednog odredjenog kruga gradjana
(npr., u jednom preduzeu,stambenoj zgradi.
Terorizam ima osnovni , privilegovani, tezi i najtezi oblik
ispoljavanja.Osnovni, tezi i najtezi oblik ispoljavanja vre
teroristikim napadom, dok se privilegovani oblik ispoljavanja vri
teroristikom pretnjom. Pokuaj izvrenja terorizma je mogu i kaznjiv
u smislu odredbe KZS. Na primer, pokuaj terorizma e postojati kada
je preduzet neki od vidova terorstikog napada s ciljem ozbiljnog
zastraivanja stanovnitva, ali oseanje straha ili nesigurnosti nije
nastupilo.Tezi oblik ispoljavanja krivinog dela terorizma postoji
ako je teroristiki napad imao za posledicu smrt jednog ili vie
lica, ili je bio praen velikim razaranjima. Sankcija predvidjena za
ovakve sluajeve je najmanje deset godina zatvora. Najtezi oblik
ovog dela postoji ako je pri izvrenju teroristikog napada uinilac
umiljajno liio zivota jedno ili vie lica41.Javno podsticanje na
izvrsenje teroristickih dela
Realizovanje jedne od obaveza preuzetih Konvencije Saveta Evrope
o spreavanju terorizma predstavlja inkriminisanje teroristike
propagande, i to kao samostalnog krivinog dela koje se sastoji u
specifinom podsticanju na terorizam. Dosledno novostilizovanom
konceptu teroristikog kriminaliteta u naem krivinom zakonodavstvu
ovo delo je, pod nazivom Javno podsticanje na izvrenje teroristikih
dela, propisano u KZS i sistematizovano u grupi krivinih dela
protiv ovenosti i drugih dobara zatienih medjunarodnim pravom .
Po zakonskom opisu, javno podsticanje na izvrenje teroristikih
dela ini onaj ko javno iznosi ili pronosi ideje kojima se
neposredno ili posredno podstie na izvrenje krivinog dela terorizma
iz Krivinog zakonika. Radnja izvrenja se sastoji u irenju
teroristike propagande. To znai da za postojanje ovog krivinog dela
nije potrebno da je radnja usmerena na stvaranje ili uvrivanje
odluke kod nekog lica da izvri krivino delo terorizma, niti se mora
odnositi na konkretno krivino delo. Izvrilac delikta javnog
podsticanja na izvrenje teroristikih dela moze biti svako lice, a
predvidjena kazna je zatvor od jedne do deset godina. Delo se moze
izvriti samo sa umiljajem.42.Vrbovanje i obucavanje za vrsenje
teroristickih dela
Polazei od injenice da su akteri teroristikih napada, po samoj
prirodi stvari, pripadnici ilegalih, odmetnikih ili emigrantskih
grupa i organizacija, u korpus teroristikog kriminaliteta svrstano
je i krivino delo iz KZS sa nazivom Vrbovanje i obuavanje za vrenje
teroristikih dela. Poto je takvo delo upravljeno protiv ovenosti,
zakonodavac ga je sistematizovano u grupi krivinih dela protiv
ovenosti i drugih dobara zatienih medjunarodnim pravom .
Vrbovanje za vrenje teroristikih dela sastoji se u regrutovanju
(pridobijanju, angaovanju) drugog lica da izvri ili uestvuje u
vrenju terorizma ili da se pridrui grupi ili organizovanoj
kriminalnoj grupi radi uestvovanja u izvrenju takvog krivinog dela.
U praksi se ovaj delikt najee ogleda u pridobijanju pojedinaca za
lanstvo u teroristikim grupama ili organizacijama. Vrbovanje se
moze izvriti na razliite naine i razliitim sredstvima npr. preko
Interneta ili direktno stupajui u kontakt sa osobama. Da bi krivino
delo bilo svreno dovoljno je da je regrutovanje uspeno dovreno, pri
tome nije bitno da regrut uestvuje u izvrenju teroristikog dela.
Obuavanje za vrenje teroristikih dela sastoji se u edukaciji lica
koja se vrbuju da izvre ili uestvuju u vrenju terorizma. Ovde nije
re o ideolokoj ili versko-politikoj indoktrinaciji, ve o konkretnom
davanju uputstva o izradi i korienju eksplozivnih naprava, vatrenog
ili drugog oruja ili tetnih ili opasnih materija ili taktikoj obuci
drugih lica za izvrenje ili uestvovanje u izvrenju tog krivinog
dela.
43.Ugrozavanje lica pod medjunarodnom zastitom
Krivino delo ugrozavanja lica pod medjunarodnom zatitom
propisano je u KZS, a sistematizovano u grupi krivinih dela protiv
ovenosti i drugih dobara zatienih medjunarodnim pravom, a osnov za
njegovo propisivanje lezi u Konvenciji UN o spreavanju i
kaznjavanju krivinih dela protiv lica pod medjunarodnom zatitom,
ukljuujui diplomatske agente. Zbog toga je u pogledu vinosti
uinioca potreban direktan umiljaj, koji obuhvata i svest o tome da
je pasivni subjekt licu pod medjunarodnom zatitom, odnosno da
takvom licu pripadaju sluzbene prostorije, privatan stan ili
prevozno sredstvo koje se napada ili mu se preti. Posledicu
krivinog dela iz KZS predstavlja teta koja se nanosi sigurnosti
lica pod medjunarodnom zatitom. Ona bi se sastojala, pre svega, u
stanju naruenosti sigurnosti (objektivne) pomenutog lica, odnosno
povredi pravne sigurnosti koju je teritorijalna drava prijema ili
sedita duzna da pruzi ovom licu saglasno medjunarodnom pravu.
Pasivni subjekt krivinog dela iz KZS moe biti samo diplomatski
predstavnik strane drave ili drugo lice koje po medjunarodnom pravu
uziva posebnu zatitu, a radnja izvrenja mora biti povezana sa
takvim njegovim svojstvom. Nasuprot tome, za izvrioca se ne trazi
nikakvo posebno svojstvo, to znai da to u naelu moe biti svako lice
kako domai tako i strani drzavljanin ili lice bez drzavljanstva. U
odnosu na trajanje posledice, ovo krivino delo je najee trenutno
ali moe biti i trajno, na primer ako se napad na lice pod
medjunarodnom zatitom sastoji u otmici. Takodje, kod ovog krivinog
dela su mogui pokuaj, saizvrilatvo i svi oblici sauesnitva u uzem
smislu. Sankcija zapreena uiniocu osnovnog oblika ispoljavanja dela
izKZS je kazna zatvora od jedne do deset godina. Za tezi oblika
ispoljavanja zapreena je kazna zatvora od najmanje pet godina, a za
najtezi najmanje deset godina zatvora ili zatvor od trideset do
etrdeset godina44.Finansiranje terorizma
Krivino delo finansiranja terorizma predvidjeno je odredbom KZS,
to znai da je definisano kao delo protiv ovenosti i da je
sistematizovano u grupi krivinih dela protiv ovenosti i drugih
dobara zatienih medjunarodnim pravom . Njegovo propisivanje u
zakonodavstvu Republike Srbije predstavlja rezultat obaveze
proistekle iz Medjunarodne konvencije o suzbijanju finansiranja
terorizma. Krivino delo iz KZ sastoji se u neposrednom ili
posrednom davanju ili prikupljanju sredstva s ciljem da se ona
koriste ili znajui da e se koristiti, u potpunosti ili delimino, u
svrhu izvrenja teroristikih krivinih dela ili za finansiranje lica,
grupe ili organizovane kriminalne grupe koji imaju za cilj vrenje
takvih krivinih dela.Prema tome, radnja izvrenja sesastoji u
obezbedjivanju ili prikupljanju sredstava namenjenih za
finansiranje terorista ili nekog teroristikih krivinih dela.
Izvrilac ovog dela moze biti svako lice, a delo se moze izvriti
samo sa umiljajem. Pri tome umiljaj izvrioca mora obuhvatati svest
o nameni sredstava, odnosno da se radi o sredstvima namenjenim za
finansiranje krivinih dela iz KZS i njihovih izvrilaca.
Krivina dela zatiena meunarodnim pravom
47. Genocid
Genocid je najznaajnije i najtee krivino delo protiv ovenosti
koje je, u skladu sa Konvencijom Ujedinjenih nacija o spreavanju i
suzbijanju zloina genocida iz 1948. godine, proglaeno meunarodnim
zloinom. Ovako odreeno krivino delo predvideo je i na zakonodavac u
grupi krivinih dela protiv ovenosti i drugih dobara zatienih
meunarodnim pravom. Delo ima samo opti oblik ispoljavanja koji se
moe izvriti samo sa umiljajem, pojaanim namerom uinioca da se
vrenjem dela potpuno ili delimino uniti neka nacionalna, etnika,
rasna ili verska grupa. Sankcija propisana za ovo krivino delo je
zatvor najmanje pet godina ili zatvor od trideset do etrdeset
godina.
Genocid se moe izvriti kako u vreme rata tako i u vreme mira, a
sastoji se u nareivanju ili izvrenju odreenih dela upravljenih na
potpuno ili delimino unitenje neke nacionalne, etnike, rasne ili
verske grupe. Radnje izvrenja krivinog dela genocida su nareivanje
ili izvrenje. Posledica dela je ugroavanje opstanka odreene
nacionalne, etnike, rasne ili verske grupe. Ona se ostvaruje
prouzrokovanjem manjeg ili veeg broja pojedinanih posledica povrede
(ivota, telesnog integriteta, ploda) i ugroavanja (stavljanjem u
nepodnoljive uslove ivota).
48. Zloin protiv ovenosti
U Krivinom zakoniku Republike Srbije, zloin protiv ovenosti
predstavlja posebno krivino delo koje je sistematizovano u grupi
krivinih dela protiv ovenosti i drugih dobara zatienih meunarodnim
pravom. Kao to i sam naziv sugerie, zatitni objekt kod ovog dela
predstavljaju ovenost i optehumane vrednosti oveanstva zatiene
meunarodnim pravom. Objekt napada u ovom sluaju predstavlja
celokupno neborako stanovnitvo bez obzira na dravljanstvo koje se
nae na okupiranij teritoriji ili na teritoriji u vlasti protivnike
strane.
Po zakonskom opisu, ovo krivino delo sastoji se u vrenju
razliitih krivinih dela protiv civilnog stanovnitva kojima se kre
pravila meunarodnog prava, a u okviru ireg ili sistematskog napada
koji je upravljen protiv civilnog stanovnitva. Vreme izvrenja nije
element bia ovog krivinog dela, jer se ono moe izvriti kako u vreme
rata ili oruanog sukoba tako i u vreme mira.
Krivino delo ima samo osnovni oblik ispoljavanja. Meutim, radnja
izvrenja dela javlja se u dva oblika, i to 1) nareivanje da se krei
pravila meunarodnog prava, u okviru ireg ili sistematskog napada
uperenog protiv civilnog stanovnitva, izvri odreeno krivino delo, i
2) neposredno izvrenje takvih dela, tj. preduzimanje radnji kojima
se ta dela konkretno izvravaju).
Kazna za ovo krivino delo je zatvor najmanje pet godina ili
zatvor od trideset do etrdeset godina. Pri tome krivino gonjenje i
izvrenje kazne za ovo delo ne zastarevaju
49. Zasnivanje ropskog odnosa i prevoz lica u ropskom odnosu
Zasnivanje ropskog odnosa i prevoz lica u ropskom odnosu
obuhvata jedan od najirazitijih meunarodnih zloina, koji u
meunarodnom krivinom pravu egzistira jo od XIX veka. Obaveza na
inkriminisanje ovog dela u domaem zakonodavstvu neposredno proistie
iz Konvencije o suzbijanju ropstva iz 1926. godine, Univerzalne
deklaracije o ljudskim pravima iz 1948. godine, Dopunske konvencije
o ukidanju ropstva, trgovine robljem i ustanova i prakse slinih
ropstva iz 1956. godine, Konvencije o otvorenom moru iz 1956.
godine, itd. Podrazumeva se da se u svim tim aktima najstroe
zabranjuje bilo kakva trgovina robljem, koja je u praksi gotovo
nemogua, ali se zbog svoje anticivilizacijske sadrine mora energino
odbaciti i pravno sankcionisati. U naem KZS sistematizovano ovo
delo je svrstano u grupi krivinih dela protiv ovenosti i drugih
dobara zatienih meunarodnim pravom. Delo ima po jedan osnovni ,
laki i tei oblik ispoljavanja S tim u vezi treba napomenuti da se u
meunarodnom krivinom pravu zasnivanjem ropskog odnosa oznaava
vrenje nekog ili svih prava koja proizlaze iz vlasnitva nad nekim
licem. Radnja o kojoj je re deava se onda kada izvrilac vri neko
ili sva prava koja proizlaze iz vlasnitva nad jednim ili vie lica,
kao to je to kupovina, prodaja, iznajmljivanje ili trampa jednog
ili vise lica, ili da ih podvrgava uslovima koji lie na oduzimanje
slobode. U svakom sluaju, radnju izvrenja mora biti preduzeta na
specifian nain, tj. krenjem pravila meunarodnog prava. Osnovni
oblik izvrenja dela se sastoji u zasnivanju ropskog ili njemu
slinog odnosa na tetu punoletnog pasivnog subjekta, i to krenjem
pravila meunarodnog prava. Laki oblik zasnivanje ropskog odnosa i
prevoz lica u ropskom odnosu sastoji se u prevoenju lica koja se
nalaze u ropskom ili njemu slinom odnosu iz jedne zemlje u drugu
(npr. brodom). Pasivni subjekt ovde je punoletno lice u ropskom ili
njemu slinom odnosu. Tei oblik ispoljavanja krivinog dela postojae
u sluaju kada se zasnivanje ropskog ili njemu slinog odnosa,
odnosno prevoz lica u ropskom ili njemu slinom odnosu uini prema
licu koje nije napunilo osamnaest godina. Kvalifikatornu okolnost
predstavlja posebno svojstvo (maloletstvo) pasivnog subjekta. Za
ovaj oblik zasnivanje ropskog odnosa i prevoz lica u ropskom
propisana kazna je od pet do petnaest godina zatvora.
50.Trgovina ljudima
Smatra se da je krivino delo trgovine ljudima upravljeno protiv
ovenosti kao dobra zatienog meunarodnim pravom. Polazei od toga,
zakonodavac ga je i svrstao u grupu krivinih dela protiv ovenosti i
drugih dobara zatienih meunarodnim pravom. Izvrilac dela moe da
bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umiljaj. Delo se
sastoji u vrbovanju, prevozu, prebacivanju, predaji, prodaji,
kupovini, posredovanju u prodaji, sakrivanju ili dranju drugog
lica, a u cilju eksploatacije njegovog rada, prinudnog rada, vrenja
krivinih dela, prostitucije ili druge vrste seksualne
eksploatacije, prosjaenja, upotrebe u pornografske svrhe,
uspostavljanja ropskog ili njemu slinog odnosa, radi oduzimanja
organa ili dela tela radi presaivanja ili radi korienja u oruanim
sukobima. Prema tome, radnja izvrenja se preduzima u zakonom
predvienom cilju radi nekog od oblika eksploatacije pasivnog
subjekta. Krivino delo trgovine ljudima ima i est teih oblika. Prvi
tei oblik postoji kada je prema maloletnom licu ovo delo uinjeno
karakteristinim sredstvima izvrenja, npr. upotrebom sile ili
pretnje. Za ovaj tei oblik ispoljavanja dela zapreena kazna zatvor
u trajanju od najmanje pet godina. Drugi tei oblik trgovine ljudima
postoji kada je usled osnovnog ili posebnog dela nastupila teka
telesna povreda pasivnog subjekta, za ta je propisana kazna je od
pet do petnaest godina zatvora. Trei tei oblik dela postoji ako je
usled prvog teeg oblika dela nastupila teka telesna povreda
maloletnog pasivnog subjekta. Za taj tei oblik trgovine ljudima
propisana kazna je zatvor od najmanje pet godina. etvrti tei oblik
ovog krivinog dela postoji ako je usled osnovnog ili prvog teeg
oblika dela nastupila smrt jednog ili vie lica. Za ovaj tei oblik
trgovine ljudima propisana kazna je zatvor od najmanje deset
godina. Peti tei oblik ovog krivinog dela postoji u dva sluaja: 1)
ako se uinilac bavi vrenjem ovih krivinih dela, i 2) ako je delo
izvreno od strane grupe, a sankcija zapreena u ovom sluaju je
najmanje pet godina zatvora. esti tei oblik trgovine ljudima
postoji ako je delo izvreno od strane organizovane grupe, za ta je
takoe propisana kazna od najmanje deset godina zatvora. Laki vid
krivinog dela trgovine ljudima uinie lice koje zna ili je moglo
znati da je neko lice rtva trgovine ljudima, pa iskoristi njen
poloaj ili drugome omogui iskoriavanje njenog poloaja radi
eksploatacije njegovog rada, prinudnog rada, vrenja krivinih dela,
prostitucije ili druge vrste seksualne eksploatacije, prosjaenja
itd.. Za ovo delo uinilac e se kazniti zatvorom od est meseci do
pet godina.
51.Trgovina maloletnim licima radi usvojenjaKrivino delo
trgovine maloletnim licima radi usvojenja zasniva se na vie
meunarodnih konvencija o posebnoj zatiti maloletnih lica, a posebno
na Fakultativnom protokolu o prodaji dece, dejoj prostituciji i
dejoj pornografiji uz Konvenciju o pravima deteta, koji je stupio
na pravnu snagu 2002. godine. U svakom sluaju je krivino delo
trgovine maloletnim licima radi usvojenja upravljeno protiv
ovenosti kao dobra koje je zatieno meunarodnim pravom. Delo ima
osnovni i dva kvalifikovana oblika ispoljavanja. Po zakonskom
opisu, radnja izvrenja svih oblika ispoljavanja ovog dela dat je
alternativno i moe se sastojati u sledeem: 1) u oduzimanju
(odvienju ili zadravanju) lica koje nije navrilo esnaest godina
radi njegovog usvojenja protivno vaeim propisima; 2) u usvajanju
tako oduzetog lica; 3) u posredovanju u takvom usvojenju; 4) u
kupovinii, prodaji ili predaji drugome lica koje nije navrilo
esnaest godina; 5) u prevoenju takvog lica; 6) u obezbeivanju
smetaja takvom licu; i 7) u prikrivanju takvog lica.. Pasivni
subjekt kod ovog krivinog dela je dete ili mlai maloletnik, tj.
lice koje nije navrilo esnaest godina. izvrilac moe biti i
roditelj, staralac ili drugo lice kome je u skladu sa zakonom
pasivni subjekt poveren na staranje, a koji ga u konkretnom sluaju
prodaje radi usvojenja. Tei oblik ispoljavanja krivinog dela
trgovine maloletnim licima radi usvojenja postojae u dva sluaja, i
to: 1) ako se izvrilac bavi vrenjem posredovanja ili neke druge
delatnosti koja je obuhvaena radnjom izvrenja osnovnog oblika ovog
krivinog dela (npr. prevozom, smetajem, i sl.), i 2) ako je
trgovine maloletnim licima radi usvojenja izvrena od strane grupe.
Najtei oblik ispoljavanja ovog dela postojae ako je trgovine
maloletnim licima radi usvojenja izvrena od strane grupe. Za
osnovni oblik ispoljavanja krivinog dela trgovine maloletnim licima
radi usvojenja zapreena je kazna je zatvor u rasponu od jedne do
pet godina, za tei oblik zatvor u trajanju od najmanje tri godine,
a za najtei oblik ispoljavanja zatvor od najmanje pet godina.52.
Ratni zloini protiv civilnog stanovnitva
Ratni zloini protiv civilnog stanovnitva, protiv ranjenika i
bolesnika i protiv ratnih zarobljenika predstavljaju vrenje
odreenih krivinih dela koja, kada se ine krenjem pravila
meunarodnog ratnog prava dobijaju karakter ratnog zloina. Svi se
oni mogu izvriti samo sa umiljajem, a sistematizovani su u grupi
krivinih dela protiv ovenosti i drugih dobara zatienih meunarodnim
pravom.
Ratni zloini protiv civilnog stanovnitva ima osnovni, posebni,
tei i privilegovani oblik ispoljavanja. Objekt zatite u svakom
sluaju civilno stanovnitvo, a svi oblici se mogu izvriti samo sa
umiljajem. Takoe, svi oblici dela se mogu izvriti samo krnjem
pravila meunarodnog humanitarnog prava, i to samo za vreme rata,
oruanog sukoba ili okupacije. Tei oblik ispoljavanja ovog krivinog
dela je nareivanje ili izvrenje ubistava civilnog stanovnitva, a
laki oblik ispoljavanja postoji kada uinilac preti izvrenjem jednog
ili vie navedenih krivinih dela. Poseban oblik ovog dela sastoji se
u nareivanju ili vrenju preseljanja delova svog civilnog
stanovnitva na okupiranu teritoriju, pri emu izvrilac mora imati
svojstvo okupatora. Sankcija propisana za osnovni i poseban oblik
ratnog zloina protiv civilnog stanovnitva je zatvor najmanje pet
godina, za laki oblik dela kazna je zatvor od est meseci do pet
godina, a za tei oblik zatvor najmanje deset godina ili zatvor od
trideset do etrdeset godina.
53. Ratni zloin protiv ranjenika i bolesnika
Ratni zloin protiv ranjenika i bolesnika moe se izvriti samo
krnjem pravila meunarodnog prava, i to samo za vreme rata ili
oruanog sukoba. Naime, ovo delo se po samoj prirodi stvari ne moe
izvriti u vreme okupacije. Delikt se sastoji u nareivanju ili
izvrenju odreenih dela prema ranjenicima, bolesnicima,
brodolomnicima ili sanitetskom ili verskom osoblju.
Osnovni oblik izvrenja ovog krivinog dela odreen je kao
nareivanje ili izvrenje odreenih dela prema ranjenicima,
bolesnicima, brodolomnicima, sanitetskom ili verskom osoblju za
vreme rata ili oruanog sukoba, a protivno pravilima meunarodnog
prava. dva modaliteta izvrenja osnovnog oblika : U prvom sluaju,
delo e postojati kada se, protivno pravilima meunarodnog prava,
prema ranjenicima, bolesnicima, brodolomnicima, sanitetskom ili
verskom osoblju za vreme rata ili oruanog sukoba nareuju ili
izvravaju: 1) telesne povrede, 2) muenja, 3) neovena postupanja, 4)
bioloki, medicinski ili drugi nauni eksperimenti, 5) uzimanje tkiva
ili organa radi transplantacije, i 6) druge radnje kojima se
naruava zdravlje ili nanose velike patnje. U drugom sluaju, delo e
postojati kada se, protivno pravilima meunarodnog prava, prema
ranjenicima, bolesnicima, brodolomnicima, sanitetskom ili verskom
osoblju za vreme rata ili oruanog sukoba naredi protivzakonito
unitavanje ili prisvajanje u velikim razmerama materijala,
sredstava sanitetskog transporta i zaliha sanitetskih ustanova ili
jedinica koje nije opravdano vojnim potrebama. Tei oblik postoji
ako se, protivno pravilima meunarodnog prava,nareuju ili vre
ubistva ranjenika ili bolesnika. Sankcija propisana za osnovni
oblik ratnog zloina protiv ranjenika i bolesnika je zatvor najmanje
pet godina, a za tei oblik je zatvor najmanje deset godina ili
zatvor od trideset do etrdeset godina.
54. Ratni zloin protiv ratnih zarobljenika
Delo ima osnovni i tei oblik ispoljavanja, pri emu se radnja
osnvnog oblika krivinog dela sastoji se samo u nareivanju, a radnja
teeg oblika i u nareivanju i u izvravanju. Objekt zatite kod ovog
krivinog dela su ratni zarobljenici. Osnovni oblik izvrenja ovog
krivinog delaodreen je kao nareivanje ili vrenje odreenih dela
protiv ratnih zarobljenika krenjem pravila meunarodnog prava. Dela
ije se vrenje nareuje ili koja se vre su: 1) telesne povrede, 2)
muenja, 3) neovena postupanja, 4) bioloki, medicinski ili drugi
nauni eksperimenti, 5) uzimanje tkiva ili organa radi
transplantacije, 6) vrenje drugih radnji kojima se naruava zdravlje
ili nanose velike patnje, 7) prisiljavanje na vrenje slube u
oruanim snagama neprijatelja i 8) liavanje prava na pravilno i
nepristrasno suenje. Tei oblik ispoljavanja ovog krivinog dela
postoji ako se krenjem pravila meunarodnog prava nareuju ili vre
ubistva ratnih zarobljenika.Sankcija propisana za osnovni oblik
ratnog zloina protiv ratnih zarobljenika je zatvor najmanje pet
godina, a za tei oblik je zatvor najmanje deset godina ili zatvor
od trideset do etrdeset godina.
55. Protivpravno oduzimanje stvari od ubijenih
Ovaj ratni zloin ima osnovni tei i najtei oblik ispoljavanja a
sastoji se ili u nareivanju ili u neposrednom izvrenju tzv.
maroderstva, pod ime se podrazumeva protivpravno oduzimanje stvari
od ubijenih ili ranjenih na bojitu. Konstitutivni element ovog
krivinog dela predstavlja mesto izvrenja, poto se i jedna i druga
radnja mogu vriti samo na bojitu, tj. na mestu gde se odvija ili se
odvijala borba. Objekt radnje su line stvari (novac, nakit i dr), a
njihovo oduzimanje je protivno i domaem i meunarodnom pravu. Delo
se moe izvriti samo sa umiljajem, koji podrazumeva svest o
protivpravnosti konkretnog oduzimanja, odnosno nareivanja. Aktivni
subjekt kod prvog oblika radnje kod ovog krivinog dela (neposredno
oduzimanje) moe biti svako koje se za vreme ili posle borbe nalazi
na mestu na kome su se vodile ili se jo uvek vode borbe. Aktivni
subjekt kod drugog oblika radnje ovog krivinog dela moe biti samo
vojni komandant, pretpostavljeni ili drugo lice ovlaeno da izdaje
nareenja. Tei oblik ispoljavanja ovog krivinog dela postoji u dva
sluaja i to: 1) ako vrednost protivpravno oduzetih stvari na bojitu
prelazi iznos od etristo pedeset hiljada dinara i 2) ako je delo
izvreno na svirep nain. najtei oblik krivinog dela postoji ukoliko
vrednost protivpravno oduzetih stvari na bojitu prelazi iznos od
milion dinara. Kazna propisana za osnovni oblik ispoljavanja ovog
krivinog dela je zatvor u trajanju od jedne do pet godina, za tei
oblik ispoljavanja zatvor u trajanju od jedne do osam godina, a za
najtei oblik ispoljavanja zatvor u trajanju od dve do deset
godina.Dela politikog kriminaliteta uperena protiv drugih drutvenih
Vrednosti57. Povreda ugleda strane drave ili meunarodne
organizacijePovreda ugleda strane drave ili meunarodne organizacije
sastoji se u javnom izlaganju poruzi strane drave ili njene
zastave, grba ili himne odnosno u javnom izlaganju poruzi
Organizacije ujedinjenih nacija, Meunarodnog crvenog krsta ili
druge meunarodne organizacije iji je Srbija lan. Za krivina dela
povrede ugleda drave, strane drave i meunarodne organizacije goni
se po slubenoj dunosti. Pod stranom dravom u smislu ovog krivinog
dela treba podrazumevati sve meunarodno priznate drave lanice
Organizacije ujedinjenih nacija. Izlaganje poruzi je delo koje
sadri elemente uvrede ili klevete i kojim se povreuje ast i ugled
strane drave i meunarodne organizacije. Izlaganje poruzi u smislu
ovog krivinog dela moe se izvriti reima, realno delom