-
1.Pojam krivinog prava-
Osnovni cilj i svrha postojanja krivinog prava kao grane
pozitivnog prava jeste obavljanjezatitne funkcije. Ta zatita
seostvaruje popisivanjem odreenih ponaanja kao krivinih dela
ipropisivanjem krivinih sankcija za ta dela, kao i uslova zanihovu
primenu prema uiniocamakrivinih dela.-Cilj je suzbijanje
kriminaliteta, odnosno pruanje zatite najznaajnijim dobrimai
vrednostima od ponaanja koja ih povreuju ili ugroavaju.-Krivino
pravo je neophodno zaobezbeenje osnovnih uslova za uspean zajedniki
ivot.-Krivino pravo je zakonsko pravo-pravo zasnovano na zakonu. Za
razliku od ostalih grana prava u kojima i drugi pravni
aktisadrzepravne norme, jedini pravni akt kojim se moe propisati
krivinopravna norma jeste zakon.Meutim, mora postojati ivisok
stepen verovatnoe da e se te norme zaista primenjivati, da ese
prema uincima krivinih dela primeniti kazna ilidruga krivina
sankcija.-Primarni ciljkrivinog prava nije primena kazne i krivinih
sankcija, ve se on zasniva na pretpostavci daveina graananee vriti
krivina dela. Samo u sluaju kada pojedinci iznevere oekivanja utom
smislu, na njih se primenjuju krivinesankcije. Krivino pravo moe da
funkcionie samoako primena krivinih sankcija u jednom drutvu
predstavlja izuzetak,ako se one primenjujusamo u odnosu na jedan
manji broj lanova tog drutva. Ako se kazna suvie esto primenjujeona
gubisvoj izuzetni karakter, a time i efikasnost, a suvie selektivna
i retka primena krivinogprava slabi njegovu zatitnu
funkciju.-Krivino pravo shvaeno kao sistem zakonskih normi ikao deo
pozitivnog prava predstavlja krivino pravo u
objektivnomsmislu.Sistem zakonskihnormi koje ine krivino
zakonodavstvo reguliu dve celine na koje se krivino pravomoe
podeliti, a to su njegov opti i posebni deo.-Opti deo sadri odredbe
relevantne za sve iliveinu krivinih dela-Posebni deo sadri zakonske
norme kojima se odreena ponaanjaproglaavaju krivinim
delima.-Krivino pravo u subjektivnom smislu jeste pravo
nakanjavanje ius puniendi. Ono pripada samo dravi, ali
nijeneogranieno. Zasniva se nadravnoj prinudi, pa je i krivino
pravo kao grana prava i kao deo javnog prava izrazitodravno
pravo.-to se tie naziva ove grane prava, u veini zemalja koristi se
naziv kaznenopravo-Naziv krivino pravo koji se kod nas koristi od
kraja XIX veka, prihvatljiviji jene samo zato to danas kazna nije
jedinakrivina sankcija, ve i zato sto se on vezuje za
centralnipojam krivinog prava za krivicu. Kod nas kazneno pravo ima
jedan iri smisao.-to se tiesredstava za zatitu od drutveno opasnih
ponaanja i njihovo suzbijanje, uobiajena je njihovapodela
narepresivna i preventivna.- Represivna sredstva imaju za cilj
primenu sankcije u odnosuna ve uinjeno krivino delo ; okrenuta su
prolosti.- Preventivnim sredstvima se nadstojispreiti drutveno
opasno ponaanje pre nego to je uinjeno; okrenuta su ka budunosti.-
Urepresivna sredstva se ubraja krivino pravo, a u preventivna razne
mere i aktivnosti u oblastisocijalne politike ( npr. na planu
obrazovanja i vaspitanja, poboljanja ivotnog standarda,suzbijanje
alkoholizma, narkomanije, itd.).- Krivino pravo, i pored svoje
izraene represivnekomponente, za krajnji cilj ima prevenciju.
Represija je u funkciji prevencije. Specijalnaprevencija postoji
kada se kaznom utie na nekog ko je ve uinio krivino delo, da ga vie
neini.Generalna prevencija postoji kada se kaznom utie na budue,
potencijalne uinioce.-Krivino pravo regulie heterogene drutvene
odnose, ali to ini parcijalno i fragmentarno, pa segovori o
fragmentarnomkarakteru krivinog prava.- Krivino pravo treba da prua
zatitu samonajznaajnijim, a ne svim dobrima- Ta dobra se ne tite
potpuno, ve samo od najopasnijihoblika napada na njih, tj. u onim
segmentima gde je zatita koju pruzaju druge grane
pravanedovoljna.
-
2.Pojam krivinog zakona i krivinog zakonodavstva
-Krivini zakon je zakonska norma kojom se regulie neko pitanje
iz oblasti krivinog prava(opteg ili posebnog dela).- Krivini zakon
moe biti shvaen kao jedna zakonska norma ili kaosistemski zakon
koji regulie materiju krivinog prava,ali ne u potpunosti, jer bi to
ondabila kodifikacija, tj. kodeks krivini zakonik.- Krivino
zakonodavstvo je skup ili sistemkrivinih zakona koji vae u jednoj
zemlji, pod ime se podrazumevaju svi zakonikoji
reguliukrivinopravnu materiju- Krivino zakonodavstvo u Srbiji ine
Krivini zakonik (KZ), kao i Zakon o maloletnimuiniocima krivinih
dela ikrivinopravnoj zatiti maloletnih lica , a u Crnoj Gori
Krivinizakonik RCG , kao i sporedno krivino zakonodavstvo,
tj.krivinopravne odredbe koje sadrepojedini zakoni obe republike,
odnosno drave lanice.- Posle formiranja dravne zajednice SCGodreeno
vreme se primenjivalo postojee krivino zakonodavstvo. U Srbiji je
toznailoprimenu dva krivina zakona: ranijeg KZSRJ, koji je
preimenovan u Osnovni krivini zakon,i Krivinog zakonaSrbije donetog
1977. Do kodifikacije krivinog zakonodavstva u Srbiji dolo
jedonoenjem novog Krivinog zakonika useptembru 2005., dok je u
Crnoj Gori to uinjeno udecembru 2003., kada je donet Krivini
zakonik Crne Gore.- Krivino zakonodavstvo ima svojopti i posebni
deo. U Srbiji je materija opteg dela regulisana u KZ, dok posebni
deoobuhvatasva krivina dela propisana u KZ, kao i u sporednom
krivinom zakonodavstvu.- Krivini zakonikse sastoji od opteg i
posebnog dela. Opti deo sadri pravila i institute koji su zajedniki
zasva pojedinakrivina dela. Posebni deo kao katalog krivinih dela,
podeljen je dalje u grupekrivinih dela prema objektu
krivinopravnezatite.- Osim razlikovanja na materijalno i
procesnokrivino zakonodavstvo u okviru materijalnog krivinog
zakonodavstva pravise razlika izmeuosnovnog i posebnog (sporednog)
krivinog zakonodavstva.- U Srbiji se osnovno krivinozakonodavstvo
nalazi u Krivinom zakoniku RS i ZOMUKD, a u Crnoj Gori u
KrivinomzakonikuRCG.- Posebno ili sporedno krivino zakonodavstvo
nalazi se u zakonima koji reguliu vrlorazliite oblasti. Postoje
odreenirazlozi da neka krivina dela ostanu propisana onim
zakonimakoji inae reguliu neku drugu, a ne krivinopravnu
materiju.(npr. Zakon o proizvodnji i prometulekova, Zakon o
deviznim poslovima, Zakon o sistemima veza, itd.).- Sporedno
krivinozakonodavstvo karakterie izuzetno naglaena heterogenost.
Pojednim zakonima se reguliuspecifineoblasti drutvenog ivota (npr.
neke oblasti privrede, porezi, devizno poslovanje,itd.).Njime se
predviaju samo pojedina krivina dela, ali ne i opte odredbe. Jedna
od osnovnihslabosti sporednog KZ jeste toto je ono regulisano u
brojnim zakonima koji su nedovoljnomeusobno usklaeni.I zakonodavna
tehnika koja se u njemu koristi znaajno se razlikujeod one u
posebnom delu krivinog zakonika.-Opti deo KZ primenjuje se u odnosu
na svakrivina dela, bilo da su ona propisana u KZ, bilo u sporednom
krivinomzakonodavstvu.
3.Izvori krivinog prava
-Izvori krivinog prava se mogu deliti na osnovu razliitih
kriterijuma. Najvanije su podelana meunarodne i nacionalne ina
neposredne i posredne, a moe se govoriti i o glavnim iliosnovnim i
sporednim ili dopunskim izvorima.MEUNARODNI IZVORI-Meunarodni
ugovori su
-
posredni izvor krivinog prava. Ustav SRJ je predviao da
meunarodni ugovori kojisuratifikovani i objavljeni predstavljaju
deo unutranjeg pravnog poretka.- Ustavna povelja dr.zajednice SCG
ide i dalje u tom pogledu i predvia da ratifikovani meunarodni
ugovoriiopteprihvaena pravila meunarodnog prava imaju primat nad
pravom SCG i pravom dravalanica.- I pored toga, neposredna primena
meunarodnih ugovora u oblasti krivinopravnematerije samo izuzetno
dolazi u obzir.Meunarodna akta nisu u dovoljnoj meri precizna,
nitisadre propisanu sankciju da bi se mogla neposredno
primenjivati.- Jugoslavija je ratifikovalavei broj meunarodnih
konvencija ( npr. enevske konvencije iz 1949. i dopunski protokoli
iztekonvencije iz 1977.) na osnovu kojih je u svoje zakonovodstvo
unela vei broj krivinih dela.-Postoji i vei broj bilateralnih
ugovora, pre svega u oblasti meunarodne pomoi u
krivinimstvarima.NACIONALNI IZVORI1.USTAV-Ustav Srbije i Crne Gore
sadri dve vrste odredaba od znaaja za krivino pravo. Prvesu one
koje odreuju krivinopravne principe podiu i na ran ustavnih
principa (npr. naelozakonitosti). Druge su one koje predstavljaju
osnov propisivanjaodreenih inkriminacija (npr.predvieno je da je
nezakonito lienje slobode kanjivo).-Poto su realizovane kroz
krivinozakonodavstvo, ove odredbe predstavljaju posredan izvor
krivinog prava.2.ZAKON-Zakon je jedini glavni i neposredni izvor
naeg krivinog prava. To je posledicadosledno sprovedenog naela
zakonitosti ukrivinom pravu. To ne znai da je on iskljuivi
izvorkrivinog prava, jer se kao posredni i dopunski izvori javljaju
i drugi pisani pravni propisi.-Zakonske izvore krivinog prava u
Srbiji predstavljaju KZ i krivinopravne norme iz
sporednogzakonodavstva. U CGzakonske izvore ine KZ CG i sporedno
krivino zakonodavstvo3.PODZAKONSKI PROPISI-Propisima koji imaju nii
rang od zakona ne mogu se propisivatikrivina dela, niti instituti
opteg dela krivinog prava.Meutim, oni mogu biti dopunski
izvorikrivinog prava onda kada krivini zakon upuuje na njih. To je
sluaj kod tzv. blanketnihkrivinih dela (npr. nezadovoljna trgovina,
nezakonit lov, nedozvoljen prekid trudnoe,itd.).4.SUDSKA PRAKSA-Kao
i u ostalim zemljama koje pripadaju evropskom kontinentalnompravnom
sistemu u SCG sudska praksa, formalno, ne predstavlja izvor
krivinog prava. Ali, onaima veliki znaaj i izvesnu kreativnu
ulogu.-Mada prilikom stvaranja krivinopravnih normi trebateiti
maksimalnoj preciznosti, krivini zakon ne moe u toj meri bitisavren
da sudkoj praksine ostavlja odreeni prostor faktiki ako ne pravno
sudska praksa moe biti izvor prava.-Naroit znaaj imaju odluke viih
sudova i pravna shvatanja zauzeta u njima. Iako nisuobavezne, one
vre veliki uticaj nashvatanje niih sudova. Pravni stav zauzet u
nekom sluajuformalno vai samo za taj sluaj, ali po pravilu kada se
reava isto pravno pitanje sudovi voderauna o stavovima viih
sudova.5.TEORIJA KRIVINOG PRAVA-Nauka krivinog prava ne predstavlja
izvor krivinog prava.Stavovi doktrine ne predstavljaju osnov za
primenu krivinog prava iako sudovi u reavanjupojedinih pitanja i
obrazloenju svojih odluka u manjoj ili veoj meri imaju u vidu
shvatanjakojase zastupaju u teoriji krivinog prava.-Uticaj nauke kp
na kp je poeljan, i to kako na nivoustvaranja krivinog zakona, tako
i prilikom njegove primene. Na nausudsku praksu stavoviteorije kp
nedovoljno utiu.6.OBIAJ-Obiaj i obiajno pravo ne predstavljaju
izvor krivinog prava. U jednom ranijemperiodu, obiajno pravo je
predstavljaloizvor kp. Usvajanjem naela zakonitosti, obiajno
pravo
-
prestaje da bude izvor krivinog prava. Propisivanje krivinih
dela ikrivinih sankcija obiajnimpravom u direktnoj je suprotnosti
sa naelom zakonitosti.- Ipak, ne moe se negirati svaki znaajobiaja
sa krivinim pravom. Sadrina nekih pojmova koji se koriste prilikom
propisivanjaizvesnih krivinih dela moe se blie odrediti samo ako se
uzme u obzir i vladajui obiajiu odreenoj sredini.- Npr. kod ubistva
na mah. jedan od uslova je da je izvrilac bez svoje krivicedoveden
u stanje jake razdraenosti napadom ilitekim vreanjem od strane
ubijenog.-tapredstavlja teko vreanje u velikoj meri zavisi i od
postojeih obiaja, jer neto to jeu jednoj sredini uvredljivo udrugoj
to ne mora biti.
4.Vremensko vaenje krivinog zakona
-Kao i drugi zakoni, i krivini zakon stupa na snagu onog dana
kada je to njime izriito propisano.To moe biti due ili kraevreme od
dana donoenja zakona, ali je, po pravilu, due nego koddrugih
zakona.-Razlog je, pre svega, potreba da se graani upoznaju sa
novim krivinimzakonom, a kod sloenih reenja i samim tim pravosudnim
organima je potrebno izvesno vremeza upoznavanje tih reenja. Mogue
je i da se propie da to vreme traje idue od godinu dana.-Ukoliko
nije izriito propisan dan stupanja na snagu krivinog zakona, vai
opte pravilo, tj.zakon stupa na snagu osmogdana od dana
objavljivanja u slubenom glasilu.- Kod krivinogzakona, zbog prirode
materije koju regulie, ne bi bilo opravdano predvideti krae vreme
od 8dana.- U k.p. postoje odreene specifinosti vezane za vremensko
vaanje krivinog zakona, toje regulisano KZ.-Pravilo je da se na
uinioca krivinog dela primenjuje zakon koji je vaiou vreme izvrenja
krivinog dela. To je nuna posledica vaenja naela zakonitosti.-
Meutim,predvien je jedan vaan izuzetak od tog opteg pravila, a to
je obavezna retroaktivna primenazakona koji je blaziza uinioca. Ako
je novi zakon stroi za uinioca, on se ni u kom sluaju nemoe
retroaktivno primeniti.- Mogue je da se zakon posle izvrenja
krivinog dela izmeni vieputa, pa e se u tom sluaju primeniti onaj
zakon koji jenajblai za uinioca.-Kada se procenjujeda li je jedan
zakon blai moe doi do vie situacija:1. Za uinioca je najpovoljnija
ona situacija kada novi zakon uinjeno delouopteno predvia kao
krivino delo,kada je dolo do dekriminalizacije.2. situacija: kada
novi zakon dozvoljava iskljuenje krivinih dela3. kada predvia nove
osnove za osloboenje od kazne4. kada propisuje blau kaznu po meri5.
kada se zakoni razlikuju u pogledu mogunosti za izricanje kazne,
odnosno dr. kriv. sankcije.
-Prilikom uporeivanja, krivinopravna odredba se mora posmatrati
u celini.-U sluaju spora -kada se ne moe utvrditi koji je zakon
blai za uinioca, treba ostati pri osnovnom pravilu i
primenitizakon koji je vaio u vreme izvrenja krivinog dela.-
Pitanje je do kada se moeprimeniti blai zakon da li samo do
pravosnane presude ili i u postupku vanrednihpravnihlekova.
Prihvata se miljenje da je primena blaeg zakona mogua i posle
donoenjaprav. presude, ako je u postupku ponekom pravnom leku
ponovo dolo do glavne rasprave, tj,ako se o stvari ponovo meritorno
odluuje.- to se tie zakona sa ogranienim vremenskimtrajanjem, koji
su stroi i donose se za odreene prolazne situacije (posle prolaska
tih vanrednih
-
okolnosti, ti zakoni prestaju da vae), novi KZ reava ovo pitanje
tako to se na uiniocakrivinog delakoje je predvieno zakonom sa
odreenim vremenskim trajanjem primenjuje tajzakon bez obzira kad mu
se sudi, osim akotim zakonom nije drugaije odreeno.
5.Prostorno vaenje krivinog zakonodavstva
-Pravila o prostornom vaenju krivinog zakonodavstva reavaju
pitanje ije e krivinozakonodavstvo u konkretnom sluaju biti
primenjeno. Svaka drava tei tome da primenisopstveno k.z. onda kada
za to ima interesa. Taj interes postoji kada jekrivino delo izvreno
nateritoriji odreene zemlje, kada je krivino delo uinio njen
dravljanin i kada je krivinodelouinjeno protiv njenih interesa ili
protiv njenog dravljanina.- U krivinom pravu seprimenjuju 4
principa: teritorijalni, personalni, realni (zatitni) i univerzalni
princip.
TERITORIJALNI PRINCIP ( vaenje naeg k.z. za dela uinjena u
zemlji)-Teritorijalni principje osnovni princip vaenja naeg
krivinog zakonodavstva, jer je svaka drava zainteresovana
danasvojoj teritoriji osigura primenu svog prava. On se u praksi
najee i primenjuje, a ostaliprincipi primenjuju se samo usluajevima
kada se ne moe primeniti teritorijalni princip,odnosno, kada je
krivino delo uinjeno u inostranstvu.- Prema teritorijalnom principu
krivinozakonovodstvo Srbije primenjuje se na sva krivina dela koja
su uinjena na teritorijiSrbijenezavisno od dravljanstva uinioca.
Isto vai i za Crnu Goru.-Pod pojmom teritorije Srbijepodrazumevaju
se suvozemna teritorija, vodene povrine unutar njenih granica, kao
ivazduni prostor nad njima.-Teritorijalni princip je proiren
principom zastave broda i principomregistracije aviona. To znai da
nae k.z. vai za svakogko uini krivino delo na domaembrodu, bez
obzira na to gde se brod nalazi u vreme izvrenja dela, kao i za
svakog kouinikrivino delo u domaem civilnom vazduhoplovstvu dok je
u letu i bez obzira gde senalazi.- Nae krivino pravo predvia
mogunost da se krivino gonjenje stranca koji je uiniokrivino delo
na teritoriji Srbije, poduslovom uzajamnosti, ustupi stranoj
dravi.- Ako stranacima prebivalite u stranoj dravi, uslov je da je
uinjeno krivino delo za koje je propisana kaznazatvora do 10godina
ili krivino delo ugroavanja javnog saobraaja.-U sluaju kada jedelo
uinjeno na teritoriji Srbije, a u stranoj dravi je pokrenut ili
dobren krivini postupak,krivinogonjenje u Srbiji preduzee se samo
po odobrenju republikog javnog tuioca.- Izuzetakod primene
teritorijalnog principa predvia meunarodno javno pravo, a odnosi se
na licakoja uivaju potpunidiplomatski imunitet za koja vai njihovo
nacionalno zakonodavstvo.
REALNI, PERSONALNI I UNIVERZALNI PRINCIP ( vaenje naeg k.z. za
dela uinjena uinostranstvu)
1.REALNI PRINCIP-Primena realnog ili zatitnog principa dovodi do
toga da se krivino pravojedne drave primenjuje na sva krivina
delauinjena na tetu te drave ili njenih graana.Razlikuju se:
primarni realni princip i supsidijarni realni princip.a) PRIMARNI
REALNI PRINCIP nae k.z. vai za svakog (i naeg dravljanina i
stranca) kou inostranstvu uinineko krivino delo protiv ustavnog
ureenja i bezbednosti Republike Srbije(izuzimajui krivina dela
izazivanja nacionalne,rasne i verske mrnje, razdora i
netrpeljivosti)ili uini krivino delo falsifikovanja domaeg novca.U
ovim sluajevima vai princip apsolutne
-
primene naeg prava, ak i onda kada je uinilac u inostranstvu
osuen i kaznuizdrao. Stranasudska presuda ima znaaja samo utoliko
to e se kazna koja je izdrana u inostranstvuuraunati u kaznukoju
izrekne domai sud.b) SUPSIDIJARNI REALNI PRINCIP k.z. Srbije vai i
za stranca koji u inostranstvu uiniprema naoj zemljineko drugo
krivino delo, a ne samo ona u odnosu na koja se primenjujeprimarni
(bezuslovni) realni princip. Ono vai i zastranca koji uini bilo
koje krivino delo protivdravljanina Srbije. U oba sluaja potrebno
je da se stranac zatekne nateritoriji nae zemlje ili dajoj bude
ekstradiran.U sluaju kada je delo uinjeno prema naoj zemlji re je o
primeni realnogprincipa, a kada je uinjeno na tetu naegdravaljanina
o pasivnom personalnom principu, kojitakoe spada u realni princip.
Oba su supsidijarnog (uslovnog)karaktera. Ovde nema potrebe
zaprimenom naeg krivinog prava u sluaju da je dolo do primene
stranog krivinog prava.
2. PERSONALNI PRINCIP
-Prema ovom principu, nae k.z. se primenjuje na nae dravljane
koji u inostranstvu uinekrivino delo i onda kada se radi o bilo
kojem krivinom delu, a ne samo o onima kojasu obuhvaena primarnim
realnim principom.- k.z. Srbije primenie se i na onog uinioca koji
jepostao dravljanin Srbije poto je uinio krivino delo.-Razlog za
primenu ovog principa jesteda nai dravljani dolaskom u Srbiju ne bi
izbegli odgovornost za krivina delauinjena uinostranstvu.
3.UNIVERZALNI PRINCIP
-Prema ovom principu, nae k.z. vai i za stranca koji prema
stranoj dravi ili prema strancuuini u inostranstvu krivino deloza
koje se prema zakonodavstvu zemlje u kojoj je uinjenomoe izbei
zatvor u trajanju od 5 godina ili tea kazna.- Uslovi su da se
stranac zatekne na naojteritoriji, a ne bude ekstradiran stranoj
dravi, kao i da je delo kanjivo i po zakonuzemlje u kojojje
uinjeno. Sud ne moe izrei teu kaznu od kazne koju predvia krivino
zakonodavstvozemlje u kojoj jedelo uinjeno. I ovaj princip je
supsidijarnog karaktera.-Supsidijarni realni,personalni i
univerzalni princip nee biti primenjeni u 4 sluaja:1. ako je
uinilac potpuno izdrao kaznu na koju je u inostranstvu osuen2. ako
je u inostranstvu pravosnanom presudom osloboen ili mu je kazna
oprotena3.ako je prema neuraunljivom uiniocu u inostranstvu izvrena
odgovarajua mera bezbednosti4. ako je za krivino delo po stranom
zakonu za krivino gonjenje potreban zahtev oteenog, atakav zahtev
nije podnet.-Za primenu sups. realnog, per. i univ. principa
potrebno je da se za krivino delo kanjava i pozakonu zemlje u kojoj
je delouinjeno. U suprotnom, gonjenje se moe preduzeti samopo
odobrenju republikog javnog tuioca.- Pritvor, lienje slobode u
ekstradicionom postupku,kao i kazna koju je uinilac izdrao na
osnovu presude inostranog suda,uraunava se u kaznukoju izrekne
domai sud za isto krivino delo.- Kod sups. real, per. i univ.
principa uraunavanjekazne izdrane u inostranstvu dolazi u obzir
samo ako je uinilacdelimino izdrao kaznu, jerako je izdrao u celini
do krivinog gonjenja nee ni doi.
-
6.Opti pojam krivinog dela shvatanja u naoj teoriji
-Odreivanje opteg pojma krivinog dela predstavlja jedno od
najvanijih, ali i najsloenijihpitanja u nauci krivinog prava.- Opti
deo krivinog prava bavi se samo odreivanjem optegpojma krivinog
dela utvrivanjem optih obeleja kojamora posedovati bilo koje
ponaanje dabi se moglo smatrati krivinim delom. Osim tih obaveznih
optih obeleja, kodsvakog pojedinogkrivinog dela javljaju se
posebna, konkretizovana obeleja, koja ine posebne pojmove
tihkrivinih dela,to predstavlja materiju posebnog dela krivinog
prava.- U naoj teoriji je i daljeprisutan klasian pojam krivinog
dela koji potie iz nemake doktrine. On je relativnojednostavani
praktian za primenu, ali to nije dovoljan razlog da se potpuno
zanemare nekanovija shvatanja i da se neka od njih bar delimino ne
prihvate.- Pojam krivinog dela seodreuje u formalnom i materijalnom
smislu.- Formalni pojam krivinog dela ograniava sena njegove pravne
elemente, dok materijalni pojam tei da odredi njegovusutinu,
odnosnosadrinu krivinih dela.- Formalni ili pravni pojam krivinog
dela ima vei znaaj za naukukrivinog prava U okviru njega u starijoj
nemakojkrivinopravnoj literaturi postojao je sukobsa 2 shvatanja:
realistikog i normativnog.- Prema realistikom shvatanju, krivino
delo jesteljudsko delo kao fiziki, realni fenomen.- Prema
normativnom ili juristikom shvatanju, krivinodelo je iskljuivo
pravni pojam, ono je negacija prava.- U naoj teoriji, to je, pre
svega, delooveka koje prouzrokuje povredu prava. Prednost se daje
realistikom pojmu. Kao daljiformalnielementi krivinog dela koji su
nesporni, javljaju se protivpravnost i odreenost u zakonu.Postoji i
saglasnost da kaoobavezni element u formalni pojam treba uneti i
jedan subjektivnielement, a to je vinost- krivica, koja se u naoj
teorijiuproeno shvata kao psihiki odnosuionica prema delu.- to se
tie materijalnog pojma krivino delo, njegovo odreivanje se svodina
nastojanje da se postave materijalnikriterijumi za odreivanje koje
ljudsko ponaanje premanekim svojim osobinama zasluuje da bude
proglaeno krivinimdelom.- U naoj teoriji se kaocentralni element
tog pojma javlja drutvena opasnost nekog ponaanja koja mu
dajekarakter krivinog dela.- U naoj teoriji, uobiajeno je da se
opti pojam krivinog dela odreujekao delo uinjeno sa vinou koje je
drutvenoopasno, protivpravno i u zakonu odreeno kaokrivino delo.-
Postoji opta saglasnost da u pojam krivinog dela ulaze najmanje tri
elementa:
1. radnja oveka2. protivpravnost3. vinost
-Veina u pojam krivinog dela unosi i :
4.odreenost (predvienost) dela u zakonu5. drutvenu opasnost
-Nae ranije krivino zakonodavstvo sadralo je nepotpunu
materijalno-fomalnu definicijuopteg pojma krivinog dela.Prema njoj
se krivinim delom smatralo: drutveno opasno delokoje je zakonom
odreeno kao krivino delo i ija su obeleja praena zakonom (OKZ,
tj.KZSRJ)- Protivpravnost se nije spominjala kao obavezan element
krivinog dela, a ni vinost.Ovakvom odreivanju moglo sezameriti i to
to se na prvo mesto stavljao, danas naputen,element drutvene
opasnosti.- Postoje i elementi koji se ne unose u opti pojam, ali
su u tesnoj
-
vezi sa nekim od obaveznih elemenata tog pojma. To suobjekt i
subjekt krivinog dela.-Pojedinielementi opteg pojma se dalje
ralanjavaju. Smatra se da delo oveka ima 3 elementa:
radnju,posledicu i uzrpnivezu izemu njih.-Protivpravnost se obino
shvata kao protivnost nekojpravnoj normi- krenje nekog pravnog
propisa ljudskom radnjom.-Postoje odreeni osnovi kojiiskljuuju
protivpravnost i kod onih ponaanja koji su u zakonu predviena kao
krivinadela.npr. nije svako liavanje ivota kriv.delo ubistva-ono
koje je izvreno u nunoj odbrani, kodizvravanja smrtne kazne,
uratu,itd.-Vinost (krivica) se u naoj teoriji uglavnom shvatala
kaoodreeni psihiki odnos uinioca prema svom delu. Vinost
inisubjektivnu stranu krivinogdela.- Drutvena opasnost je sporna
kao samostalan, obavezan element opteg pojma krivinogdela. Ona
predstavlja uslov koji bisvako ponaanje trebalo da ispunjava da bi
bilo krivino delo,a ne element koje svako krivino delo zaista
poseduje.-Prema ranijem shvatanju u naoj teoriji,ona predstavlja
jedini element materijalnog karaktera.- Krivino delo je drutveno
opasno zajedno odreeno drutvo i to u odreenom vremenskom periodu,
pa se moe rei da jedrutvenaopasnost relativna kako u vremenskom,
tako i u prostornom smislu.- Odreenost u zakonuograniava irok krug
protivpravnih ponaanja na ona protivpravna ponaanja koja
suproglaenakrivinim delom. Ovaj element je u tesnoj vezi sa naelom
zakonitosti u krivinompravu.
7.Odreivanje opteg pojma krivinog dela i meusobni odnos
elemenata u tom pojmu
Odreivanje opteg pojma krivinog dela
-Preuzimanje klasinog pojma krivinog dela iz nemake dogmatike
ima neke prednosti,naroito jednostavnost, jasnost i preglednost,
ali ipak postoji potreba da se opti pojam krivinogdela drugaije
odredi i to u pogledu 3 kljune stvari:
1. Prvo, nije opravdano unositi i materijalni element u taj
pojam2. Veoma je vano odrediti redosled pojedinih elemenata u optem
pojmu krivinog dela ipostaviti ih kao stepene, jer od togazavisi i
primena krivinog prava3. Sam sadraj pojedinih elemenata potrebno je
odrediti na drugaiji nain imajui u vidu nekasavremena shvatanja o
njima-Pojam krivinog dela u formalnom smislu mora da sadri samo
pravne, odnosno formalneelemente putem kojih se taj pojamodreuje,
pre svega zbog potovanja naela pravne sigurnosti inaela
zakonitosti.Unoenje materijalnog elementa u pojam krivinog dela
omoguava prodorarbitrernosti u primeni krivinog prava, tj.omoguava
da se prednost da materijalnom nadformalnim elementima.Imajui u
vidu stanje u teoriji, rezultati nastojanja da se odredi mat.pojam
krivinog dela su jo uvek skromni.-Opti pojam krivinog dela treba
odrediti na nainkoji e ne samo dati zadovoljavajue reenje na
teorijskom planu, ve takoda predstavlja ipolazni opti osnov za
reavanje konkretnih sluajeva u primeni krivinog prava.-Opti
pojamkrivinog dela se moe odrediti na sledei nain: krivino delo je
radnja koja je u zakonupredviena kaokrivino delo, koja je
protivpravna i koja je skrivljena.Ovako odreen opti pojamkrivinog
dela ima 4 elementa: radnju, predvienost krivinog dela u
zakonu,protivpravnost,krivicu.-Elementi krivinog dela su tesno
meusobno povezani i ine jednucelinu. Zato se ne moe prihvatiti
njihovo otrosuprotstavljanje u smislu podela na formalne
imaterijalne, normativne i realne, subjektivne i objektivne
elemente. Te podelesu relativne.
-
Meusobni odnos pojedinih elemenata opteg pojma krivinog dela
-Odnos radnje i ostala tri elementa ogleda se u tome to je samo
ona substantiv; dok su svi ostalielementi atributi odreujukakva
radnja mora biti da bi predstavljala krivino delo. Radnjakrivinog
dela je nosei element, bez obzira to su svielementi istog zanaaja i
ranga, jer ukolikonedostaje bilo koji od 4 elementa nema ni
krivinog dela.-Elementi opteg pojma krivinog delase meusobno
proimaju i ne mogu se u potpunosti jedan od drugog odvojiti.
Takoradnja ipakima veze sa ovim ostalim elementima. Zakonskim
opisom de predvia radnja izvrenja, tj. onaulazi u taj opis i
pojavljuje se u okviru tog elementa. Radnja u krivinopravnom smislu
moraimati i subjektivni sadraj, pa tako ulazi u onusferu koju
obuhvata krivica. Ono to je u zakonupredvieno kao krivino delo po
pravilu je i protivpravno.-I krivica je na neki nain ve delimino
sadrana u zakonskom opisu krivinog dela. Na nivoupredvienosti u
zakonu vri se podela na umiljajna i nehatna krivina dela kao 2
razliita tipakrivinih dela.- Redosled pojedinih elemenata nije dat
proizvoljno i on se ne moe menjati, ada ne doe do posledica.
Postepenost uutvrivanju ostvarenosti navedena 4 elementa je
veomavana. Prilikom reavanja konkretnih sluajeva i primene krivinog
prava uvek se poinje saradnjom, a zavrava sa krivicom.- etiri
obavezna elementa u pojmu krivinog dela istovremenopredstavljaju i
4 stepena ili nivoa kroz koje se mora proi da bi se na kraju moglo
konstatovati dali je uinjeno krivino delo.
8.Pojam i funkcije radnje krivinog delaU naoj kao i strunoj
krivinoj literaturi, radnji kriv.dela se pridaje izuzetan znaaj jer
se istieda je ono jezgro kriv.prava ikrivinog dela, ali se ne
dolazi ba uvek do zadovoljavajuegrezultata.U pogledu odreivanja
pojma radnje kriv.dela javlja se vie teorija:1.Kod nas je skoro
opteusvojena OBJEKTIVNO-SUBJEKTIVNA ili KAUZALNA
TEORIJA(naturalistiki pojam radnje)koji potie iz starije nemake
doktrine. Prema njoj radnja jevoljni telesni pokret ili voljno
preputanje da se preuzme telesni pokret.Sadrina volje tj.ono toje
uinilac hteo preduzimajem radnje, irelevantna je za postojanja
rdnje prema ovoj teoriji.Osnovnanjena salbost je to to radnju vidi
samo kao fiziooki fenomen posmatran saaspekta prirodnih nauka.2.
FINALNA TEORIJA RADNJE smatra da nije dovoljno da je voljnom
radnjom pokrenutspoljni uzroni proces, ve sezahteva usmerenost
radnje na ostvarenje nekog cilja,tj.radnja jevrenje neke ciljne
delatnosti. Tom se shvatanju moe prigovoriti da obuhvata suvie
mnoho,delimino i ono to je sadrina drugih elemenata opteg
pojma.3.SOCIJALNA TEORIJA je novija teorija , za koju je vana
normativna ocena i vrednovanjeodnosa ljudske radnje premaspoljnom
svetu u drutvenoj stvarnosti. Da bi se neko ponaanjemoglo smatrati
radnjom kriv.dela ono mora imati odreenidrutveni znaaj. Slabost ove
teorijejeste u njenoj neodreenoti i neprocenjivosti.4.PERSONALNA
TEORIJA je takoe novija teorija, koja radnju kriv.dela odreuje
kaoispoljavanje loinosti ali i ona kao i prethodna suvie proiruje
krug radnji koje bi se moglesmatrati radnjom krivinog dela
(npr.itanje romana ili sluanjemuzike prestavlja ispoljavanjelinosti
ali teko moe biti radnja kriv.dela).5.NEGATIVNI POJAM RADNJE prema
njemu radnju krivina dela ini neizbegavanjeonoga to se moglo
izbei.Radnja krivinih dela ima sl. funkciju. Ona ima ulogu:
-
1.Osnovnog elementa- ona je vii pojam(genus proximum) koji
obuhvata sve oblike ispoljavanjakanjivog ponaanja. Onaobuhvata
injenje i neinjenje, umiljajnu i nehatu radnju, dovrenu inedobvenu
radnju. Ostvarivanje volje se moe ispoljitii vrlo razliitim
oblicima poev odjednog prostog telesnog pokreta pa do vrlo sloenih
dogaaja i procesa.2.Povezujueg elementa- ona predstavlja nosei
stubjer se ostali elementi u pojmu kriv.delajavljaju kao atributi
radnje- uslovikoje radnja mora da ispuni da bi predtavljala
kriv.delo . Radnjane sme da sadri ono to je sadrano u drugim
elementima u pojmu k.d tj. ono mora bitineutralno u odnosu na
predvinost zakonom. Ali ne sme se ii u drugu krajnost, ona
sadrinskinesme biti prazna jer onda ostali elemeti kao njeni
atributi ne bi mogli biti uspeno za nju vezani.3.Razgraniavajueg
elementa- ona je element koji treba sa iskljui sve dogaaje koji ne
mogupredstavljati radnju k.dela,mora da izvri razganienje u odnosu
na ono to je krivinopravnoirelevantno.-Prema opteusvojenom
shvatanju, nema redne krivinog dela onda kada jeona preduzeta pod
uticajem apsolutne sile (visabsoluta) neodoljive sile koja potpuno
iskljuujedonoenje ili realizovanje odluke od strane onoga prema
kome je primenjena, jer joj se ni na kojinain nije mogao
suprotstaviti, ime se iskljuuje voljna radnja, a time i krivino
delo.-Kompulzivna sila (vis compulsiva) i pretnja utiu na donoenje
odluke koja se javlja kaoiznuena, ona utie na voljuuinioca ali je
ne iskljuuje ime ne iskljuuje ni postojanje radnje.Radnja krivinog
dela postoji, a na planu krivice se moe postaviti pitanje da li i
kako to utie nanjeno postojanje.-Radnje k.d. nema u stanjima
gubitka svesti, ni u sluaju refleksnih pokreta kojisu organska
posledica spoljnih nadraaja.-Sporno je pitanje tzv. automatizovanih
radnji.Preovlaujue shvatanje da, poto kod njih nije sasvim
iskljuena volja radnjakrivinih delapostoji.- Do prihvatljivog pojma
radnje krivinog dela se moe doi spajanjem odreenih teorija.Prihvata
se meoviti socijalno- personalni pojam radnje, prema kojem bi
radnja bila drutvenorelevantno ispoljavanje linosti.- Tako bi se
postiglo da radnja krivinog dela ne obuhvata nisuvie malo ni suvie
mnogo. Socijalnom pojmu radnje se moe prigovoriti da ne postoji
radnjakoja nema odreeni drutveni znaaj, a personalnom da svaki
postupak, stav ili dranje pojedincapredstavlja nihovo ispoljavanje
linosti. Spajanjem ove dve teorije moe se dobiti upotrebljivpojam
radnje koji imaizvesne prednosti u odnosu na postojee.-Fu smatra da
nije ostvareno spoljno ( objektivno) bie krivinog dela u sluaju da
preduzetojradnji nedostaje socijalnoneadekvatna opasnost. Npr.
davanjem na korienje nekom licu kojeima vozaku dozvolu potpuno
ispravnog automobila unadi da e to lice poginuti u
saobraajnojnesrei, to se zaista i dogodi, ne moe biti smatrano
radnjom krivinog dela.-Umestoispoljavanje linosti u definiciju
pojma radnje treba uneti ostvarivanje volje , jer se takosuava krug
moguihradnji, tako to se eliminiu one radnje koje ne bi bilo
opravdano smatratiradnjom krivinog dela niko ne moe biti kanjenza
svoje misli, stavove ma kakvi oni bili.-Samo ispoljavanje bolje ne
bi bilo dovoljno za odreivanje pojma radnje, jer bi setime
obuhvatile i radnje koje znae samoizraavanje svojih namera. S druge
strane ne moe setraiti ni to da je volja u potpunosti ostvarena,
dovoljno je da se, na nekinain zapoelo saostvarivanjem svoje
volje.-Zato, radnju krivinog dela treba odrediti kao drutveno
relevantnoostvarivanje volje.
9.Vrste radnje krivinog dela
-Mogue je razlikovati vie vrsta radnje krivinih dela. Osim
radnje izvrenja koju preduzimaizvrilac postoji i radnjasauesnitva
koju preduzima suesnik (saizvrilac, podstreka,
-
pomaga).-Opte je prihvaena i podela na radnju injenja i radnju
neinjenja (proputanja).I nazakonodavac posebno propisuje izvrenje
krivinog dela i neinjenjem. Od radnje izvrenja trebarazlikovati
pripremneradnje koje ne ulaze u bie krivinih dela.-S obzirom na to
da se radnjamoe ispoljiti u injenju ili neinjenju, postoji podela
svih krivinih dela na krivinadelainjenja- komisivni delikti i
kriv.dela neinjena ili proputanja- delikti.Polazei od
kruzalnogodnosno naturalistikog pojma radnje naa teorija k.ela
injenja- komisivne delikte definie kaovoljno preuzimanje telesnoh
pokreta a kriv.dela neinjenja kao voljno proputanje
telesnogpokreta.-Socijalno personalni pojam prua bolje re4enj,je se
ostvarianje volje koje je drutvenorelevantno moe vriti na
vrlorazliite naine, nije presudno da i je to telesni pokret ili
nije.Aktivno i pasivno ponaanje se ponekad prepliu a neku radnjuemo
oznaiti kao radnju injenjaili kao radnju proputanja prema principu
prednosti.-Kriv.dela neinjenja se dele na: prava ineprava k.dela
injenja.-Prava k.dela injenja mogu se izvriti samo neinjenjem i
njihova radnjaizvrenja je tako u zakonu i postavljena. Postojekada
zakon. Proputanjeda se preduzmeodreeno injenje predvia kao krivino
delo (npr. neprijavljivanje pripremanjak.dela,neprijavljivanje
k.dela i uinioca.)-Neprava k.d su ona k. dela ija je radnja u
zakonu postavljenakao radnja injenja ali se izuzetno i pod odreenim
uslovimamogu izvriti i neinjenja ako jeuinilac proputanjem dunog
injenja ostvario obeleja tog kriv.dela.Lice kod kojeg tadunost
postoji se u teoriji obino naziva garantom. Uglavnom se uzima da ta
dunost postojina osnovu:
1.zakonskog propisa2.nekog pravnog posla3.prethodnog injenja
garanta kojim je stvorio opasno stanje
Ukoliko odreeno licepropusti da preuzme odreenu radnju zbog ega
nastupa posledica k.dela,to lice e se smatratiizviocem
k.dela.Razlikuje se :alternativno i kumulativno propisanaradnja
izvrenja.Alernativno propisivanje radnje izvrenja znai da je za
postojanje radnje izvrenja kao bitnogelementa k.dela dovoljno da
jeizvrena bilo koja od alternativno propisanih radnji(npr.
zapostojanje k.dela ratnog zloina protiv civilnog
stanovnitvadovoljno je da je izvrenoubistvo prema civilnom
stanovnitvu, muenje, bioloki i dr.eksperimenti,
raseljavanjeiliuseljavanje).Kod kumulativno propisane radnje
izvrenja potrebno je za postojanje radnje izvrenja da uduostvarene
sve radnje izvrenja(npr. kod kriv.dela nepruanja pomoi licu
povreenom usaobraajnoj nezgodi, potrebno je da kumulativno budu
ostvarene 2radnje: da izvrilacprouzrokuje povredu nekog lica o da
ga ostavi bez pomoi.)
10.Posledica
Posledica k.dela se u naoj teorji shvata kao proizvedena promena
ili stanje u spoljnom svetu. Pritom se sasvim zanemarujenormativni
aspekt posledica k.dela odnosno injenica da ona pripadapredvienosti
u zakonu kao element opteg pojmak.dela.Radnja k.dela uvek
prourokuje nekuvrstu posledica. Meutim ta posledica nije u svim
sluajevima neophodna za postojanjek.dela
-
ve samo kada zakon izriito zahteva nastupanje odreene
posledice.Zato se moe govoritio posledici k.dela u uem pravom
smislu i u irem smislu.Posledica u uem smislu je shvaenakao
obavezno obeleje bia k.dela, dok je posledica u irem smislu ili
posledicakoja pogaazatitni objekat ima znaaj priloikom procene
drutvene opasnosti nekog ponaanja,odnosno nju procenjuje
zakonodavac kada odsluuje o tome da li e neko predvideti kao
k.deloili ne. Ima znaaj i prilikom odmeravanja kazne, kadase uzima
u obzir intezitet povrede iliugroavanja zatieno dobra.-Prema
vladajuem shvatanju u naoj literaturi, svako k.delo imasvoju
posledicu to potie os listovog shvatanja pojmaradnje k.dela. Po
njemu radnja jevoljno prouzrokovanje posledice u spoljnom
svetu.-Ovo shvatanje bi se moglo prihvataiti samoukoliko se
posledica shvati u irem smislu. Ali, ima krivinih dela koja nemaju
posledicu kaokonstitutivni element bia krivinog dela, pa je za
postojanje krivinog dela u konkretnomsluaju ne treba niutvrivati,
odnosno dovrenje radnje izvrenja znai i dovrenje krivinogdela. To
su formalna ili ista delatnosna krivinadela (npr. krivino delo
davanja linog iskaza,krivino delo silovanja, itd.).-Kod drugih dela
njihov zakonski opis sadri i odreenu posledicukoja se u svakom
konkretnom sluaju mora i utvrivati. Tosu materijalna ili
podledinakrivina dela.- Razlikovanje na posledina i delatnosna
krivina dela znaajno je zarazgranienje dovrenog krivinog dela od
dela sa pokuajem, za utvrivanje mesta i vremenaizvrenja krivicnog
dela, kao i za reavanje nekih drugih pitanja.- S obzirom na vrstu
poslediceuobiajena je podela na: krivina dela povrede i krivina
dela ugroavanja.- Posledica krivinogdela povrede jeste unitenje ili
oteenje objekta radnje.-Povreda podrazumeva negativnu,fiziku
promenu na objektu radnje prouzrokovanu radnjom krivinog dela (npr.
krivinodeloubistva i krivino delo teke telesne povrede).- Kod
krivinih dela ugroavanja posledica sesastoji u apstraktnoj moguoj
ili konkretnoj opasnosti opasnost koja
jenastupila.-Apstraktnaopasnost jeste mogunost za nastupanje
konkretne opasnosti (npr. krivino delo unitenja,oteenja ili
uklanjanjaznakova kojima se upozorava na opasnost), krivino je delo
saapstraktnom opasnou.Ukoliko je do opasnosti za ivot ili telo
ljudi ili imovinu veeg obimazaista i dolo, tj. ukoliko je nastupila
konkretnaopasnost, postojae neko drugo krivino delo(npr. krivino
delo ugroavanja saobraaja opasnom radnjom i opasnimsredstvom).To
znai dase ove dve vrste opasnosti razlikuju prema veem ili manjem
stepenu verovatnoe da e doi dopovrede kao posledice.Krivina dela sa
apstraktnom posledicom smatraju se jednom podvrstomdelatnosnih
krivinih dela, ali ipak imaju opasnostkoju ini neka apstraktna,
generalna opasnost.-Kod konkretne opasnosti mora se u svakom
konkretnom sluaju utvrditi njeno nastupanje, jerona predstavlja
bitno obelejeu biu krivinog dela.-Lice koje pogaa posledica naziva
sepasivnim subjektom. To moe biti i pravno lice, a u nekim
sluajevima i drutvo,odnosno drava.Kod mnogih krivinih dela pasivni
subjekt je istovremeno i objekt radnje, tj. lice na kome
sepreduzimaradnja izvrenja, dok kod drugih krivinih dela, to nije
sluaj.
11.Uzroni odnos
-Pitanje uzronosti se ne postavlja kod svih krivinih dela. Mnoga
od njih se iscrpljuju u samojradnji, tj. za postojanjedovrenog
krivinog dela ne zahteva se nastupanje nikakve posledice.-Uzronost
je, kao i posledica mogui element odreenih krivinih dela ukoliko to
proizilazi iznjihovog zakonskog opisa,odnosno njihovog bia.- Kod
onih krivinih dela koja se smatraju
-
dovrenim tek nastupanjem odreene posledice, osnovni problem
uzronosti sastojise udiferenciranju i izdvajanju jednog od mnotva
uslova koji doprinose nastupanju posledice injegovom oznaavanju
kaouzroka posledice. Krivinopravno je relevantan samo onaj uslov
kojipredstavlja ljudsku radnju.-U nauci krivinog prava postoji vie
teorija koje nastoje da ree ovajproblem. Najvanije su:Teorija
adekvatne uzronosti i teorija ekvivalencije teorija
jednakostiuslova
1.TEORIJA ADEKVATNE UZRONOSTI prema ovoj teoriji, uzrok je onaj
uslov kojije adekvatan, podoban da prema ivotnom iskustvu proizvede
posledicu, tj. koji je tipian u tomsmislu da redovno prouzrokuje
odreenu posledicu. Slabost ove teorije je utvrivanje uzronostiu
stipinim sluajevima. Ta teorija eliminie atipine usloveiako oni u
odreenoj konstelacijimogu biti uzrok nastupanja posledice. (npr.
ako lice A gurne lice B koje uslednezgodnog padadobije potres mozga
i umre, radnja lica A se prema teoriji adekvatne uzronosti ne
bimoglasmatrati uzrokom smrti lica B, jer takva radnja po pravilu
ne moe prouzrokovati smrt).Teorija adekvatne uzronostimoe posluiti
kao dupunski kriterijum da se suzi krug usloa koji seprema teoriji
ekvivalencije mogu smatratiuzrokom.
2.TEORIJA EKVIVALENCIJE TEORIJA JEDNAKOSTI USLOVA prema njoj,
uzrocisu svi, relevantni uslovi,tj. oni bez kojih ne bi nastupila
posledica. Ona izjednaava sve uslovekoji su, na bili koji nain,
doprineli nastupanju poledice. Izraava se kroz formulu condicio
sinequa non prema kojoj je uzrok onaj uslov bez kojeg posledica ne
bi nastupila. Njena slabost jeu tome to suvie proiruje pojam
uzroka, a u 2 situacije teorija ekvivalencije uopte ne moedarei
sluaj:
Sluaj tzv. dvostruke uzronosti npr. kada 2 uinioca potpuno
nezavisno jedan od drugogistovremeno pucajuna rtvu, a oba hica su
smrtonosnaSluaj potpuno nepredvidljive uzronosti npr. lice A poalje
u toku nevremena lice B u umunadajui se da ega pogoditi grom to se
i dogodi. Orijentacioni dopunski kriterijum koji bieliminisao
uzronost u ovakvimsluajevima mogao bi biti stepen verovatnoe
nastupanjaposledice. Ako je verovatnoa veoma mala i ako je reo inae
uobiajenim postupcima, onda bezobzira na elje i namere nekog lica,
uzronost ne bi postojala.
-Danas se u savremenoj stranoj literaturi pitanje uzronosti
razmatra u okviru TEORIJE OOBJEKTIVNOMURAUNAVANJU, prema kojoj je
uzronost samo neophodna pretpostavkada bi se neko delo odreenom
uiniocumoglo objektivno pripisati.
1. U prvoj fazi, potrebno je ustanoviti postojanje faktike veze
izmeu radnje i posledice,to sesvodi nauobiajeno razmatranje pitanja
uzronosti. Pri tome se uglavnom polazi od teorijeekvivalencije od
formulecondicio sine qua non.2. U drugoj fazi, da bi se suzio krug
brojnih uslova koji bi mogli biti uzrok, pristupase utvrivanju
NORMATIVNE VEZE IZMEU RADNJE I POSLEDICE. Osnovno pitanje jeda li
je uinilac mogao da upravljadogaajem, da li se ceo dogaaj moe
svesti na jednu linostkao subjekta dogaaja. Dovoljno je da je jedno
licesvojom radnjom stvorilo ili povealo opasnostiz koje je
proistekla posledica, da bi mu se posledica pripisala kaonjegovo
delo.
-
-Reavanje problema uzronosti je jo tee kod krivinih dela
neinjenja (poputanja) naroitokod nepravih krivinih delaneinjenja s
obzirom na to da ona u svom biu uvek sadre posledicu.Potrebno je
utvrditi povezanost izmeu proputanjaodreene radnje i nastupanja
posledicekrivinog dela. Problem je u tome to proputanje samo po
sebi ne moe prouzrokovati nikakvuposledicu, kod njega se stvari
preputaju svom toku.Raireno je miljenje da kauzalitet uoptenije
mogu u ovom sluaju ex nihilo hihil fit iz niega ne nastaje nita,
ali imiljenje da jemogu HIPOTETIKI KAUZALITETE, po kome je uzrok
proputanje dunog injenja kojebi otklonilo posledicu.Treba postaviti
pitanje da li bi posledica izostala da je garant preduzeoradnju
koju je bio duan da preduzme. To je uslovzbog kojeg posledica ne bi
mogla danastupi.Sporno je koji stepen verovatnoe mora postojati da
bi se neko krivino delo proputanjaobjektivno moglo pripisati
garantu.Prema jednom shvatanju, potreban je visok stepenverovatnoe
koji se granii sa sigurnou, dok je prema drugom, dovoljnoda
preduzeta radnjadovodi do umanjenja rizika u odnosu na opasnost
koja preti zatienom dobru. U nekimsluajevima jeotklanjanje
posledice i pored preduzete radnje neizvesno, pa je prihvatljivije
prvoshvatanje.
12. Bie i elementi bia krivinog dela
Predvienost u krivinom zakonu
-Da bi neka radnja bila krivino delo, ona mora biti u zakonu
predviena kao krivino delo.Predvienost u zakonu nekeradnje znai
ostvarenje bitnih elemenata zakonoskog opisa nekogkrivinog dela, pa
se element predvienosti u zakonu presvega vezuje za pojam bia
krivinogdela. Predvienost u zakonu obuhvata i uslove
kanjivosti.-Bie krivinih dela i uslovikanjivosti ine zakonski opis
nekog krivinog dela. To je njegova formalna strana.-Predvienostu
zakonu ima i svoju sutinsku, materijalnu stranu kod koje je
centralno pitanje zato je odreenoponaanje predvieno u zakonu kao
krivino delo koje je to njegovo svojstvo zbog kojeg onozasluuje da
bude predvienost kaokrivino delo. To je njegova dutvena
opasnost.
Bie i elementi bia krivinih dela
-Da bi postojalo bilo koje krivino delo injenino stanje mora
odgovarati zakonskom opisu, tj.mora biti ostvareno biekrivinog
dela.-Bie krivinog dela obuhvata skup obaveznih obelejakoja ine
posebne pojmove pojedinih krivinih dela (umesto biamoglo bi se
govoriti o pojmukrae, ubistva, klevete, itd.).Moe se rei da bie
krivinog dela predstavlja most izmeuopteg i posebnog dela krivinog
prava-Bie krivinog dela proizilazi iz zakonskog opisa nekogkrivinog
dela. Propisivanje nekog krivinog dela vri se tako to seu zakonu
odreuju njihovaobavezna konstitutivna obeleja. Time se ostvaruje
predvienost radnje u zakonu.Osimkonkretizacije radnje krivinih
dela, bie krivinog dela moe sadrati i neka posebna obelejakoja se
javljaju samokod pojedinih krivinih dela. Zato se moe razlikovati
radnja izvrenja kaoobavezni element i svi ostali elementi bia koji
sufakultativnog karaktera i blie odreuju radnju,tj. govore o tome
ko preduzima radnju, kako, na emu ili prema kome, ime,gde, kada
itd.-Obeleja bia krivinih dela mogu biti: objektivna ili spoljna i
subjektivna ili unutranja.-Uobjektivna obeleja spadaju: radnja
izvrenja, posledica, predmet radnje, sredstvo, nain
-
izvrenja, lino svojstvo, liniodnos ili lini status izvrenja,
mesto izvrenja, vreme izvrenjakrivinog dela.Npr. davanje lanog
iskaza je radnja izvrenja, eksploziv je sredstvo; slubeno lice je
linosvojstvo izvrioca.-Objektivna obeleja mogu biti:1. deskriptivna
kada se odnose na injenicekoje se mogu opaziti ulima2. normativna
kada njihov pojam zavisi od odreenih pravnihnormi npr. tua pokretna
stvar kao objekt radnjeizvrenja krivinog dela krae sadri i jednoi
drugo obeleje: tua je normativno, a pokretna stvar deskriptivno
obeleje.-U subjektivnaobeleja spadaju: umiljaj, nehat, namera i
pobuda.-Postoji shvatanje o dvostrukoj funkcijiumiljaja i nehata
jednom kao bitnih elemenata u biu krivinih dela , drugi put
kaooblikakrivice. Oni su, s jedne strane, forma ponaanja, a s druge
strane forma krivice.Umiljaj i nehatjavljaju se u jednom
apstraktnom obliku i bitno utiu na zakonsko odreivanje pojma
pojedinihkrivinihdela. Jeno ponaanje koje ima ista objektivna
obeleja, znaajno se razlikuje uzavisnosti od toga da li se
preduzima saumiljajem ili iz nehata. Umiljajno ubistvo,
npr.predstavlja daleko tei i opasniji oblik napada na zatieno dobro
odnehatnog ubistva.-Kada jere o umiljaju i nehatu kao oblicima
krivice, u pitanju je njihov konkretan sadraj, kodkonkretnog
uiniocakrivinog dela od ega zavisi postojanje njegove
krivice.-Subjektivnaobeleja su i namera i pobuda. Kod vie krivinih
dela protiv ustavnog ureenja i bezbednostiRepublike
Srbije,neophodna je namera ugroavanja ustavnog ureenja ili
bezbednosti Srbije.Postojanje namere nezamislivo je bez umiljaja.
Namera pretpostavlja postojanje umiljajausmeravajui ga na
ostvarenje odreenog cilja. Irelevantno je da li je ona
zaistaostvarena.-Nehat na krivina dela, po prirodi stvari, ne mogu
sadrati nameru ili pobudu.-Da nemasubjektivnog sadraja nekog
ponaanja, bez obzira na to ko ga preduzima, ne bi se npr.moglo
razlikovati ubistvood nesrenog sluaja isto na nivou bia krivinog
dela. Davanje novcanekom moe biti vraanje duga, ali u zavisnosti
odsubjektivne usmerenosti moe biti i davanjemita. Ljudsko ponaanje
je nuno subjektivni in.
13. Kvalifikovani i privilegovani oblici bia krivinog dela
Uobiajena je i podela obeleja(elemenata) bia k.dela na: osnovna
i dopunska. Skup osnovnihobeleja ini osnovni oblik nekog k.dela-
Dopunska obeleja su kvalifikatorne i privilegujueokolnosti.Dopunska
obeleja daju k.delu karakter teeg ililakeg oblika.-Propisujui
kvlifikatorneokolnosti zakonodavac daje tee (kvalifikovane) oblik
nekog k.dela i za njega propisujustroukaznu (npr.ubistvo koje je
izvreno na podmukao nain predtavlja tei oblik
ubistva).-Kodprivilegujuih okolnosti zakon propisuje lake
(privilegovane) obloike i predvia laku kaznu uodnosu na
osnovnioblik.(npr. ako kod k.dela prevare umseto pribavljanja
protivpravneimovinske koristi kod uinioca postoji samo namera
dadrugog oteti).-Veliki broj k.dela imasvoje kvalifikovane oblike,
dok jedan manji broj ima privilegovane oblike. Ima i k.dela koja
imajui jedan ili vie i kvalifikacionih i privilegovanih oblika(npr.
k .dela ubistva).-Sutinska trazlikaizmeu kvalifikatornih i
oteavajuih okolnosti jeste u tome to kvalifikatorne
okolnostipredstavljaju bitnaobeleja, obeleja bia krivinog dela, jer
su obuhvaene njegovim zakonskimopisom, dok oteavajue okolnosti
stoje van bia k.dela i slue sudu kao jedan od osnovnihkriterijuma
za odmeravanje kazne.-Veza izmeu njih se ogleda u tome to je
zakonodavac
-
od velikog broja moguih, oteavajuih okolnosti izabrao neketipine
okolnosti u konkretnomsluaju kod nekog k.dela uvek zasluuju stroe
kanjavanje u odnosu na sluajeve kadatakveokolnosti nisu prisutne,
pa je na osnovu njih propisao tee oblike k.dela i zapretio
stroomkaznom u odnosu na osnovni oblik.-Isto to, samo u suprotnom
smeru vazi i zaodnos privilegujuih i olakavajuih okolnosti.
14. Ulovi kanjivosti
-Zakonom se kod pojedinih k.dela mogu predvideti odreeni uslovi
kanjivosti koji ne spadaju ubie k.dela u uem smislu.To su odreeni
dopunski uslovi koji su neophodni da bi k.delopostojalo i da bi
njegov izvrilac mogao biti kanjen. Postoje 2vrste
uslovakanjivosti:1.objektivni uslovi kanjivosti
(inkriminacije)2.lini osnovi iskljuenja kazne-Postojishvatanje koje
odreene uslove kanjivosti postavlja kao samostalan element u optem
pojmuk.dela, samu kanjivostu smislu predvienosti kazne za k.delo
smatra samostalnim elementom.-To nije prihvatljivo, jer su uslovi
kanjivosti, kao i sama kanjivost, obuhvaeni elementompredvienosti
krivinih dela uzakonu. Meutim, poto se javljaju samo kod jednog
manjegbr.k.dela, ne mogu biti konstitutivni element u pojmu
krivinogdela. Oni su deo zakonskog opisadela ili bia k.dela u irem
smislu.
1.OBJEKTIVNI USLOVI INKRIMINACIJE-Objektivni uslov inkriminacije
je uslov koji se nlazi vanbia k.dela, ali je ipak u zakonskom opisu
i predtavlja dodatni uslovza postojanje onih onihk.dela kod kojih
je predvien.-U onim luajevima gde je u zakonski opis unet
objektivni uslovinkriminacije, bie k.dela predstavlja samo latentno
k.delo.Ostvarenjem objektivnog uslovainkriminacije bie k.dela se
oslobaa tog latentnoh stanja i postaje stvarno k.delo.
-Taj uslov ne mora biti obuhvaen krivicom poinioca. Irelevantno
je i to da li je uinilac bio ustvarnoj zabludi u pogleduobjektivnog
uslova inkriminacije.-Njihova osnovna karakteristika da,za razliku
od obeleja bia k.dela, ne moraju biti obuhvaeni umiljajem ili
nehatomuinioca,dovodi u sumnju njihovu opravdanost.Korienje ovih
uslova je opravdano samo ako im je ciljsuavanje kriminalne zone kod
pojedinih krivinih dela.Iz kriminalno- politikih razlogane bibilo
opravdano da postoji k.deloukoliko nije ispunjen objektivniuslov
inkriminacije. Npr.ukoliko nije prijavljeno pripremanje k.dela, ima
kriminalno politikogsmisla takvo neprijavljivanje predvideti
kaok.delo, samo ako pripremanje nije prijavljeno uvreme kada je jo
bilo mogue spreiti izvrenje k.dela, ovd je kao objektivniuslov
inkriminacijepredvieni uslov da pripremano delo bude izvreno ili
pokuano.-U naem kriv.pravu dolo jeod strane zakonodavaca do
neopravdano iroke upotrebe ovog instituta, esto se netoto
predstavlja posledicu krivinog dela, predvia kao objektivni uslov
inkriminacije, tako da uteoriji postoji podela na pravne inepravne
objektivne uslove inkriminacije. Samo pravi objektivniuslovi
inkriminacije imaju funkciju ograniavanja i preciziranja kriminalne
zone, dok nepraviobjektivni uslovi inkriminacije predstavljaju
povredu naela subjektivneodgovornosti.
2. LINI OSNOVI ISKLJUENJA KANJIVOSTI-Kod nekih k.dela propisuje
se da odreenalica nee biti kanjena iako su ostvarena sva bitna
obeleja bia krivinih dela. Npr. kod
-
neprijavljivanja pripremanja krivinih dela nee se kazniti brani
drug uinioca, lice sa kojim onivi u trjnojvanbranoj zajednici,
srodnih po krvi, u pravoj liniji, brat ili sestra i druga lica
kojasu u odreenom odnosu sa licem koje priprema k.delo. Ni lini
osnovi iskljuenja kanjivosti nespadaju u lice k.dela, ali su
obuhvaeni zakonskim opisom k.dela. Podrazumeva seda delujusamo u
odnosu na one uinioce kog kojih postoje.
15.Subjekt krivinog dela
-Subjekt (uinilac) k.dela jeste ovek, tj. fiziko lice koje
preduzima radnju izvrenja (izvrilac)ili radnju
sauesnitva(sauesnik).Izvrilac je ono lice koje preduzima radnju
izvrenja, kojeostvaruje elemente bia k.dela sadrane u zakonskom
opisu. Kodsvakog k.dela u posebnom delu,dok je sauesnik lice koje
preduzima radnju sauesniva i ispunjava i ostale uslove
predvieneodredbama opted dela.Subjekt ili uinilac je najiri pojam,
iri i od pojma krivca, jer poredkrivca obuhvata i lica koja bez
krivice preduzimajuradnju k.dela.-Subjektom se smatra i ono
licekoje se prilikom izvrenja k.dela posluilo ivotinjom, mehanikom
ili prirodnom silom.-Meutim, sporno je da li je subjekt k.dela i
ono lice okoje se za izvrenje k.dela posluilo drugimlicem. Subjekt
je samoukoliko su ispunjeni uslovi za postojanje posrednog
izvrilatva (presvega ako to drugo lice ne preduzimavoljnu radnju
jer jek.delo izvrilo pod uticajem apsolutnesile itd.)- to se tie
pitanja da li pravno lice moe biti subjekt krivinog dela, danas je
sveprisutnije miljenje da moe i da jeopravdano uvoenje
krivinopravne odgovornosti pravnihlica. Osim anglosaksonskog prava,
i u zakonodavstvo pojedinihevropskih zemanja u najnovijevreme uvodi
se krivinopravna odgovornost pravnih lica (npr. KZ Francuske iz
1994.).Ukrivinom pravu Srbije pravno lice ne moe biti subjekt
krivinog dela. Zadrano je srednjereenje prema kome pravnolice
predstavlja subjekt privrednog prestupa kao posebne
kategorijedelikta u naem kaznenom pravu.
16. Objekt krivinog dela-Postoje dve vrste objekta krivinog
dela: zatitni objekt i objektradnje.-Zatitni objekt je znaajniji za
krivino pravo u celini, jer je vezan za zatitnu funkcijukao osnovnu
funkciju krivinog prava, a objekt radnje je od posebnog znaaja za
pojedinakrivina dela.
1. ZATITNI OBJEKTI predstavljaju odreena dobra kojima se
krivinim pravom pruazatita. Zatitni objekat moe biti:opti i
grupni.a) opti zatitni objekt se shvata kao dobro,interes, vrednost
ili drutveni odnos protiv kojeg je krivino delo upravljano,odnosno,
koje setiti krivinim pravom. Opti zatitni objekti predstavljaju ona
dobra kojima se prua zatita krozsva propisana krivina dela.
Postavlja se pitanje ko je nosilac (titular) zatitnog
objekta:pojedinac ili drava, odnosno drutvo.Danas preovlauje
dualistiko shvatanje i jedan i drugisubjekt se oznaava nosiocem
zatitnog objekta. Ipak bi trebalo dati prednost dobrimaoveka.Opti
zatitni objekt treba videti u osnovni dobrima oveka (njegovim
osnovnimpravima) kao i onim drutvenim dobrimakoja su u funkciji
postojanja i ostvarivanja osnovnihdobara oveka. To znai da se
krivinim pravom tite kako dobra pojedinaca, tako i opta dobrabez
kojih se ni dobra pojedinaca ne bi mogla ostvarivati. Iako su danas
osnovna prava ovekabrojna, veina njih se moe svesti na mali broj
genusnih pojmova, odnosno optihosnovnih prava(npr. pravo na slobodu
obuhvata vei broj posebnih prava : pravo na slobodu kretanja,
slobodu
-
miljenja,izraavanja, pravo na nepovredivost privatne sfere,
itd.).Da bi se utvrdilo koja osnovnaljudska prava i od kojih oblika
napada treba tititi krivinim pravom, mora se primenitiprincipultima
ratio, to znai da nema drugih mogunosti i sredstava da se ta prava
zatite.Kadaje re o optim dobrima koja slue ostvarivanju osnovnih
ljudskih prava, potrebnoje i preprimene naela ultima ratio,izvriti
njihovu selekciju. Krug optih dobara se ne sme postavitisuvie iroko
jer bi se onda teite krivinopravne zatite saosnovnih ljudskih prava
prebacilo nanjih, ime bi se dolo do koncepcije koja prednost daje
optim dobrima.Samo opti zatitniobjekt koji u prvi plan stavlja
osnovna prava oveka, a opta dobra obuhvata samo ukoliko su
ufunkcijinjihovog ostvarivanja, moe biti legitimni osnov kazne kao
sredstva krivinopravnezatite. b) Grupni zatitni objekt predstavlja
ona dobra koja su zajednika za odreenu grupukrivinih dela, kao to
su npr. ivot itelo, imovina, ast i ugled, privreda, itd.On
predstavljavaan sutinski kriterijum za odreivanje koja ponaanja
treba propisati kao krivino deloi osnovni kriterijumza
klasifikaciju krivinih dela i njihovo svrstavanje u okviru
pojedinihprava u posebnom delu.Ono to povezuje odreene grupe
krivinih dela, koje po mnogo emumogu biti heterogene, jeste njihov
odnos premazatitnom objektu.
2.OBJEKT RADNJE za razliku od zatitnog objekta, koji uvek
predstavlja odreene apstraktnevrednosti, objekt radnje
jematerijalan, fiziki predmet na kome se ostvaruje radnja
krivinogdela. Npr. imovina kao skup prava jeste zatitni objekt,
atua pokretna stvar objekt radnjeodreenih krivinih dela protiv
imovine (kraa, utaja, itd.).Taj predmet nije samo predmet
usvakodnevnom smislu rei, ve obuhvata i lice. U tom sluaju objekt
radnje naziva se pasivnimsubjektom. Taj pojam se ne svodi samo na
lice na kome je preduzeta radnja izvrena, ve seshvata ire. To
jeustvari ono lice koje je nosilac dobra, koje je zatieno krivinim
delom, ije jedobro povreeno ili ugroeno. To moe biti i pravno lice,
a u pogledu fizikog lica kao pasivnogsubjekta ne postavljaju se
nikakvi uslovi to moe biti i dete, duevno bolesno lice, idr.
Ukrivino procesnom pravu pojmu pasivnog subjekta odgovara pojam
oteenog, a u kriminologijipojamrtve.Sva krivina dela imaju zatitni
objekt dok objekt radnje imaju samo neka krivinadela kod kojih je
to izriito zakonski predvieno kao njihov bitan element.U teoriji su
poznatei neke druge vrste objekata krivinih dela. To su napadni i
gramatiki objekt.Napadni objekt imasvojeopravdanje samo ako se
shvati kao ona vrsta objekta radnje koja je predmet
neposrednognapada preko kojeg dolazi do povrede ili ugroavanja
zatitnog objekta.
17. Drutvena opasnost
-Drutvena opasnost je materijalna strana predvienosti u zakonu.
Ona je osnov i opravdanje zapropisivanje nekog ponaanjakao krivinog
dela.Savremena teorija krivinog prava materijalnipojam krivinog
dela najee vezuje za drutvenu opasnost. U naoj literaturi(OKZ)
dominiraloje shvatanje da je drutvena opasnost obavezan i
samostalan element opteg pojma krivinogdela, za tanema dovoljno
argumenata, ali je nesporno da je drutvena opasnost dela
jedinirazumni razlog njegove nedoputenosti irazlog kanjavanja
uinioca.-Pojam drutvene opasnostimoe biti razliito shvaen zato
drutvena opasnost esto slui i tome da se pukimpovezivanjemna nju
nastoji legitimisati inkriminisanje bilo kog ponaanja.Da li je neto
korisnoili tetno i za koga, ne moe se uvek sa izvesnou utvrditi,
niti za to postoje neki egzaktnimetodi. Tuse vidi relativni
karakter drutvene opasnosti, jer ona u odreenoj meri
predstavlja
-
rezultat procene i vrednovanja. Drutvenaopasnost je spoj izmeu
stvarnosti i vrednosti, nijeni esto objektivna, ni esto subjektivna
vrednosna kategorija. Ona je i jedno i drugo: i ontolokai aksioloka
kategorija.-Jedan od glavnih zadataka, prilikom predvianja nekog
ponaanjau zakonu kao kriv. dela, je to potpunije i
tanijeupoznavanje drutvene stvarnosti kako bi sedoneo zakljuak o
objektu koji treba tititi i o drutvenoj opasnosti nekog ponaanja.
Konaansud o drutvenoj opasnosti nekog ponaanja treba doneti posle
svestranog razmatranjanjegovihkrarakteristika i njegovog znaaja i
efekata za pojedinca i drutvo. I pored toga,kod nekih ocena
drutvene opasnosti nekog ponaanja je teko postii saglasnost (npr.
eutanazija ubistvo iz milosrdja, kockanje, silovanje ene sa kojom
uinilac ivi u branoj zajednici, prekidtrudnoe, incest izmeu
punoletnih srodnika, itd.).-Sam naziv drutvena opasnost ukazuje
nato da je drutveno opasno ponaanje ono koje je opasno za celo
drutvo. Ali, postavlja se pitanjeda li je zakonodavac spreman da
deluje u interesu drutva ili e granice krivinopravne
zatiteodreivati preteno u skladu sa interesima vladajue klase ili
uih grupa koje imaju politikuvlast?Odgovor na ovo pitanje zavisi od
prirode i vrste dobra kojima se nastoji pruiti krivinodelo zatita.
Ako se radi oinkriminacijama u politikoj i ekonomskoj sferi
zakonodavac e teititome da drutvenu opasnost procenjuje pre svega
saaspekta drutvene grupe koja posedujepolitiku mo i uticaj.Ako je
re o inkriminacijama iz neke druge oblasti drutvenih odnosa, gdene
dolazi do sukoba klasnih interesa, nema razlogada se ne tei
predvianju kao k. dela samoonih ponaanja koja su tetna za sve ili
veinu u drutvu.-Polazei od pojma opteg zatitnogobjekta, moe se rei
da je drutveno opasno ono ponaanje koje povreuje ili
ozbiljnougroavaneko pravo oveka ili neko drutveno dobro neophodno
za ostvarivanje tog prava.Utvrivanjudrutvene opasnosti nekog
ponaanja prethodi utvrivanje zatitnog objekta onoga to se
elizatititi. Ponaanje koje za predmet napada nema dovoljno vredno
dobro, ili ne predstavljadovoljan intenzitet napada na njega, nemoe
biti drutveno opasno ponaanje.-Za ponaanje sevezuju neki principi
koji predstavljaju prepreku istom utilitarizmu i zatiti po svaku
cenu. To je,pre svega,zahtev da se ne zadire u linu, privatnu sferu
i da se u to manjoj meri ograniavaprostor za slobodno delovanje
pojedinaca;zahtev da se kao krivino delo predvide samoponaanja koja
su podobna da budu osnov za subj. odgovornost; da se krim.Zona
odredi na nainkoji omoguava garantivnu funkciju krivinog zakona,
itd.
18. Pojam protivpravnosti i odnos sa predvienou u zakonu
-Odreenost ljudskog ponaanja u krivinom zakonu kao krivinog
dela, po pravilu, znai injegovu protivpravnost. Ukolikoneko
ponaanje sadri sve elemente propisane u zakonskomopisu bia k. dela,
samim tim je to ponaanje i protivpravno.Izuzetno, protivpravnost
moe bitiiskljuena, zbog ega bi delo,iako je u zakonu odreeno kao
krivino delo, izguviokarakterkrivinog dela. Ali obrnuto nije mogue:
nema protivpravnosti u krivinom pravubez ostvarenosti bitnih
elemenata bia nekog krivinog dela.-Prilikom reavanja sluajeva
upraksi pitanje protivpravnosti se, u sluaju kada su ispunjeni svi
elementi bia nekogkrivinogdela predvienog u posebnom delu, svodi na
negativnu konstataciju da ne postoje osnovikoji iskljuuju
potivpravnost. To se pretpostavlja, a samo ukoliko okolnosti
ukazuju naneki osnov iskljuenja protivpravnosti, on se
morautvrivati.-Postoje i miljenja da nije potrebnounositi i
predvienost u zakonu u protivpravnost kao samostalne elemente u
optipojamkrivinog dela. Jedni smatraju da je dovoljno uneti samo
protivpravnost, a drugi da
-
predvienost u zakonu obuhvata i protivpravnost, pa u opti pojam
k.d. treba uneti samopredvienost u zakonu. Ovo drugo shvatanje
zastupa teorija o tzv.negativnim obelejima biakrivinog dea. Prema
njoj, osim pozitivnih elemenata, tj. onih koji su sadrani u
zakonskomopisusvakog k.d., da bi neko ponaanje bilo k.d. potrebno
je i to da nije iskljuenaprotivpravnost, odnosno da ne postoji neki
odosnova koji iskljuuje protivpravnost. Znai,pozitivna obeleja
treba da budu prisutna, a negativna odsutna.To shvatanje potpuno
izjednaavaona ponaanja koja imaju sva obeleja bia nekog krivinog
dela ako k.d ne postoji zbognekogosnova iskljuenja protivpravnosti
i ona ponaanja koja su krivinopravno irelevantna jer uoptene
ispunjavajuelemente bia k.d. Tako je prema ovoj teoriji k.p.
potpuno izjednaena situacijakada neko ubije oveka u nunoj odbrani
sasituacijom kada ubije muvu ili komarca. U prvomsluaju ne bi bili
ostvareni samo negativni elementi bia k.d., a u drugom in pozitivni
ninegativni elementi. Iako u obe situacije nema k. dela, kriv. pr.
posmatrajui to nisu identinesituacije. U prvomsluaju mora doi do
primene k. prava da bi se dolo do zakljuka da k.d. nepostoji, dok
je drugi sluaj kr. pravnoirelevantan, ve na nivou elemenata
predvienosti u zakonujasno je da k.d. nema, jer nema ni tog
elementa.-Drugo shvatanje ide obrnutim putem, jer polaziod toga da
protivpravnost u sebi obuhvata i predvienost u zakonu. Ovde je
problem kakoeliminisati ona brojna ponaanja koja su protivpravna,
ali koja nemaju nikakav znaaj za k.pravo.Ako se protivpravnost
svede na krivinu protivpravnost tj. na protivnost normama k.prava i
time rei problem, javlja se problem druge vrste, a to je da u
odreenim sluajevimaosnovi iskljuenja protivpravnosti nisu predvieni
krivinopravnim,ve nekim drugim pravnimnormama.-Protivpravnost i
predvienost u zakonu ipak predstavljaju 2 odvojena elementau optem
pojmu k.d. Time se izbegavaju problemi sa kojima se suoavaju
nastojanja da ova 2elementa spoje u jedan. I pored toga to se
delimino podudaraju, niti predvienost k.d. u zakonuznai uvek i
protivpravnost, a jo menje protivpravnost podrazumeva
predvienostnekog ponaanja u zakonu kao k.d.
OSNOVI ISKLJUENJA PROTIVPRAVNOSTI
-Postoje situacije kada su ispunjena sva zakonom propisana
obeleja nekog k.d., ali ona ipak nepostoji jer mu nedostaje
protivpravnost, tj. postoji neki od osnova iskljuenja
protivpravnosti.-Opti osnovi iskljuenja protivpravnosti se mogu
podeliti u 2 kategorije prema tome da li supropisani k. zakonom ili
nisu.- U prvu kategoriju u naem krivinom pravu spadaju: delo
malogznaaja, nuna odbrana i krajnja nuda. Oni su eksplicitno
propisani krivinim zakonikom.-Udrugu se mogu svrstati osnovi do
kojih se dolo u teoriji ili ih poznaju neka strana k.z.:
izvrenjeslubene dunosti, pristanak povreenog, nareenje
pretpostavljenog, dozvoljeni rizik, itd. Postonisu predvieni
zakonom njihovo dejstvo jesporno.
19. Delo malog znaaja
-Nae krivino zakonodavstvo predvialo je institut neznatne
drutvene opasnosti kao optiosnov koji iskljuuje postojanjekrivinog
dela. U novom KZ on je zamenjen institutom delomalog znaaja. Re je
o osnovu koji iskljuuje protivpravnostu materijalnom smislu.Iako
ukonkretnom sluaju neko injenino stanje moe u potpunosti biti
podvedeno pod zakonski opisnekog k.dela, maliznaaj konkretnog dela
ukazuje na nedostatak krivine protivpravnosti
-
u materijalnom smislu. Ono jeste protivpravno uopte,ali nije
protivpravno za k. pravo, pa zbogtoga ostaje delikt na koji se mogu
primeniti neke druge pravne sankcije.-Potreba za ovakviminstitutom
moe se pravdati time to zakonodavac ne moe uvek da na nivou bia
k.d. izvriselekciju uodnosu na ponaanja koja ne povreuju ili
ugroavaju zatitni objekt u meri kojaopravdava k. pravnu reakciju.U
ovom institutu se donekle krije i opasnost slabljanja
naelazakonitosti i prodora arbitrernosti,jer se dozvoljava da sud
da prevagu materijalnom kriterijumu ionda kada su ispunjeni svi
elementi k.d. Ali, ta opasnost, za razliku od ranijeg reenja, svodi
sesamo na oblast lakih k.d. za koja je propisana kazna zatvora do
3godine ili novana kazna. Tone znai samo jaanje naela zakonitosti,
ve i svoenje primene ovog instituta samo uonojoblasti gde mu ima
mesta.-Cilj instituta dela malog znaaja jeste da iskljui primenu
k.p.u odnosu na sluajeve u kojima su ispunjena sva obelejanekog
k.d., ali se radi o takobeznaajnom delu da primena krivinih
sankcija oigledno nema svrhe. Jo je u rimskomdobu bio poznat
princip da se sudija ne brine o malim stvarima.Zapadnoevropska
zakonod.ovaj problem preteno reavaju na planu krivinog procesnog
prava kroz predvianjeinstitutaoportunitete krivinog
gonjenja.-Osnovna pretpostavka za primenu instituta delamalog
znaaja jeste da su ostvarena sva bitna obeleja bia k.d. ukonkretnom
sluaju.-KZ zahteva kumulativno ostvarenje 3 uslova za iskljuenje
postojanja k.d. po ovom osnovu:
1. da je stepen krivice uinioca nizak;2. da su tetne posledice
odsutne ili da su neznatne;3. da opta svrha krivinih sankcija ne
zahteva izricanje kr. Sankcije
-Delo mora biti bagatelno kako u objektivnom, tako i u
subjektivnom smislu.- Drugi uslovse odnosi na k.d. bez posledice
(delatnosna k.d.), na pokuaj k.d. kao i na k.d. ugroavanja jer utim
sluajevimanema tetne posledice.
20. Nuna odbrana
-Nuna odbrana, koja je prvobitno nastala u vezi sa k.d. ubistva,
predstavlja jedan od najstarijihinstituta opteg dela k. prava.Ona
je opteprihvaena kako u teoriji tako i u praksi. Ono to jedanas
sporno jesu njene granice.- Nuna odbrana je osnov koji iskljuuje
postojanje kriv. dela delo uinjeno u nunoj odbrani nije kriv.
delo.Prema zakonskoj definiciji, nuna odbrana je onaodbrana koja je
neophodna potrebna da uinilac od svog dobra ili dobradrugog
odbijeistovremeni protivpravni napad.-Opte je prihvaeno da nuna
odbrana ima 2 elementa: NAPADi ODBRANU.
A) Uslovi NAPADA su da je napad:1. PONAANJE OVEKA napad
preduzima ovek i on se sastoji u injenju, a samo izuzetnou
neinjenju;2. UPEREN PROTIV NEKOG PRAVOM ZATIENOG DOBA ne postoji
ogranienje upogledu vrste i znaajadobra;3. PROTIVPRAVAN da je
protivan normama pravnog sistema, procenjujui to objektivno, ane sa
aspekta napadaa. Nije dozvoljena nuna odbrana na nunu odbranu ili
na radnje preduzete
-
u krajnjoj nudi, ali je dozvoljena nuna odbrana uodnosu na one
radnje koje predstavljajuprekoraenje nune odbrane. Napad je
protivpravan i onda kada ga je napadnuti izazvao (npr.ljubavnik
udate ene ima pravo da se brani od prevarenogmua koji hoe da ga
ubije), ali n.o. je iskljuena onda kada je napad namerno
isprovociran da bi se zloupotrebilo pravona n.o.;4.ISTOVREMEN
istovremenost postoji sve dok napad traje, a to znai sve dok ne
prestane,kao i onda kada napadneposredno predstoji.5. STVARAN napad
mora stvarno postojati, u suprotnom je re o putativnoj nunoj
odbrani.B)
Uslovi ODBRANE su da je:
1. kroz radnju odbrane ostvareno bie nekog krivinog dela-Ukoliko
bi napadnuti uspeo daodbije napad, a da pri tom ne povredi nikakvo
napadaevo dobro, odnosno da ne ostvarielementebia nekog k.d., onda
nema ni svrhe primenjivati institut nune odbrane;2. upravljena
prema nekom napadaevom dobru-Ukoliko bi se napad odbijao povredom
dobratreeg lica, moglo bi se raditi o krajnjoj nudi, ali ne o nunoj
odbrani;3. neophodna potrebna za odbijanje napada-Neophodno
potrebna je ona odbrana kojom bi se, sobzirom na okolnosti
konkretnog sluaja, morao efikasno odbitinapad uz najmanju
povredunapadaevog dobra.
-Ovo je najsporniji uslov kod nune odbrane. Oduvek se
raspravljalo o pitanju granica nuneodbrane. Posebno je znaajno
pitanje srazmere izmeu vrednosti napadaevog dobra i dobrakoje se
brani. Nuna odbrana se ne sme dozvoliti po svaku cenu. Ako bi se
n.o. dozvolila i usluaju grube nesrazmere (npr. ubije senapada da
bi se otklonio napad od imovine malevrednosti) to bi bilo preterano
individualistiko, pa i egoistiko shvatanjenune odbrane, to biesto
vodilo zloupotrebi nune odbrane. Napadnuti nije duan da se bekstvom
spasava odnapada. Mogunost da se napad izbegne bekstvom ne
iskljuuje uslov da jeodbrana bilaneophodno potrebna.Meutim, treba
razlikovati bekstvo i izbegavanje koje ne znaipovredu
dostojanstvanapadnutog. Ima miljenja da, ako se napad moe izbei
(npr. vraanjemunazad ili skretanjem u drugu ulicu kada se
primetinapada), nuna odbrana ne bi biladozvoljena.-Sporno je da li
kod odbrane, osim navedenih uslova, mora postojati i
subjektivnielement, koji se sastoji u svesti i voljinapadnutog da
odbije napad (npr. da li postoji n.o. usituaciji kada napadnuti
odbija napad, a da pri tom uopte nije bio svestan da postoji
napad). Unekim zemljama preovlauje stav da je taj subjektivni
element neophodan i to u obliku tzv.odbrambene volje. To bi trebalo
prihvatiti i za nae pravo jer odbrana podrazumeva svesto napadu i
volju da se taj napadodbija.Radnja koja preduzima u cilju da se
izri neko k. delo, ane da se odbije napad, predstavlja protivpravnu
radnju. Postojinekompletno k.d. na kojebi trebalo primeniti odredbe
o kanjavanju za pokuaj k.d.-Prekoraenje (eksces) granica nune
odbrane postoji onda kada su ostvareni svi uslovi odbranei napada,
osim onoga kojizahteba da je odbrana bila neophodno potrebna.To je
tzv. intenzivnoprekoraenje, a akstenzivni eksces, koji naa sudska
praksa ne prihvata, postoji ondakada napad prestane.U sluaju
prekoraenja n.o. postoje kriv. delo. Prvobitni napada imapravo na
nunu odbranu u odnosu na k. delo koje se vriu prekoraenju
n.o.Prekoraenjegranica n.o. predstavlja fakultativni osnov za
ublaavanje kazne. Pod dodatnim uslovima, kada
-
je prekor.Izvreno usled jakog straha u razdraenosti izazvane
napadom, moe doi doosloboenja od krazne.
21. Krajnja nuda
-Krajnja nuda, kao i nuna odbrana, iskljuuje postojanje
protivpravnosti, tj. predstavlja optiosnov za iskljuenje
postojanjakrivinog dela. Nastala je znatno kasnije od n.o, ima sa
njomodreene slinosti ali i razlike.-Prema zakonskoj definiciji,
krajna nuda postoji kada je delouinjeno radi toga da uinilac
otkloni od svog dobra ili dobradrugog istovemenu neskrivenuopasnost
koja se na drugi nain nije mogla otkloniti, a pri tom uinjeni zlo
nije vee od zlakoje jepretilo.Ovde se radi o sukobu prava sa
pravom, to vodi i stroim zakonskim uslovima zapostojanje krajnje
nude (npr. zahteva sestroga ekvivalencija izmeu dobra koje se
spasavai onog koje se rtvuje).-Elementi krajnje nude su: opasnost i
otklanjanje opasnosti. Svi uslovivezani za jedan ili drugi element
moraju bitikumulativno ispunjeni.-Opasnost je stanje u komeje neko
dobro ugroeno i prema okolnostima konkretnog sluaja postoji
neposredna mogunostdaono bude povreeno. Ona moe, za razliku od
napada kod nune odbrane, biti izazvana nesamo ljudskom radnjom,
nego i na bilo koji drugi nain, kao to je npr. delovanje
prirodnihnezgoda, napada ivotinja, itd.
1. Uslovi OPASNOSTI su:
1. DA SE NJOME UGROAVA BILO JOJE PRAVOM ZATIENO DOBRO-Zakon nije
ograniio dobrakoja se mogu tititi, iako su to po prirodi stvari
najvanija dobra, kao to je ivot,telesniintegritet, imovina. Mogu se
tititi kako svoja tako i tua dobra;2. DA JE NESKRIVLJENA-Na krajnju
nudu se ne moe pozivati neko ko je bilo sa umiljajem biloiz nehata
izazvao opasnost. U tom sluaju kr.delo postoji;3. DA JE
ISTOVREMENA-Istovremenost postoji dok traje opasnost, kao i onda
kada onaneposredno predstoji;4. DA JE STVARNA-Opasnost mora stvarno
postojati, jer u suprotnom postoji putativna krajnjanuda;
2. Uslovi OTKLANJANJA OPASNOSTI su:1. DA SE ONA NA DRUGI NAIN
NIJE MOGLA OTKLONITI OSIM VRENJARADNJE KOJOM SUOSTVARENI SVI
ELEMENTI NEKOG K. DELA-Kod otklanjanja opasnosti treba uiniti sve
to jemogue da ne doe do povrede tueg dobra. Za razliku od n.o.
licekoje je u opasnosti od nje semora spasavati i bekstvom. Ako je
ve nuno da do povrede tueg dobra doe, ono se moraunajveoj meri
tedeti, tj. moraju se primeniti ona sredstva i naini otklanjanja
opasnosti kojiu najmanjoj moguoj meri ukonkretnoj situaciji pogaaju
to dobro.2. DA UINJENO ZLO NIJE VEE OD ONOG KOJE JE PRETILO-
Uinjeno zlo mora biti manje odonoga koje je pretilo, a najvie to
zakon prihvata jeste da je ono isto.Kao i kod nune odbrane,sporno
je da li treba da bude ostvaren i subjektivni element, tj. da je
lice svesno opasnosti i dajevoljno otklanja.-Prekoraenje (eksces)
granica krajnje nude reeno je u osnovi na isti nainkao i kod nune
odbrane.Prekoraenje koje je zakonski relevantno (intenzivni, a ne
ekstenzivni
-
eksces krajnje nude) postoji onda kada je opasnostotklonjena
povredom dobra vee vrednostiod vrednosti dobra od koga se
otklanjala opasnost. Prekoraenje e postojati ionda kada sesa ciljem
otklanjanja opasnosti moglo provrediti dobro manje vrednosti ili je
povredaodreenog dobra mogla biti manjeg intenziteta. U tom sluaju
k.d. postoji, ali zakon predviafakultativni osnov za ublaavanje
kazne, a ukoliko je prekor. Uinjeno pod osobitoolakavajuim
okolnostima uinilac se moe osloboditi od kazne.-KZ sadri odredbu
prema kojojnema kranje nude ako je uinilac bio duan da se izlae
opasnosti koja je pretila. Radi seovrenje odreenih profesija koje
su povezane sa odreenim rizicima (policajci, vatrogasci,piloti,
rudari, itd.). Oni su duni dartvuju svoja dobra ako se nau u
opasnosti dok obavljajusvoju profesiju. Ova dunost nije apsolutne
prirode, pa tako nisuduna da se izlau opasnostionda kada je prema
okolnostima konkretnog sluaja sasvim izvesno da e doi do njihove
smrti.
22. Osnovi iskljuenja protivpravnosti koji nisu predvieni
krivinim zakonom
-Osim 3 osnova iskljuenja protivpravnosti koje predvia KZ,
postoji i vei broj drugih osnovaiskljuenja protivpravnosti
predvienih drugim propisima ili koji proizilaze iz stavova doktrine
isudske prakse. Mogu se svrstati u nekoliko grupa:
1. vrenje slubene dunosti2. nareenje pretpostavljenog3.
pristanak povreenog4. dozvoljeni rizik5. pravo na disciplinsko
kanjavanje6. obavljanje lekarske dunostimaloletne dece od strane
roditelja
1.VRENJE SLUBENE DUNOSTI-Poatoje osnovi isk. prot. koji
proizilaze iz vrenja odreeneslubene dunosti zasnovane na zakonu.
Npr. liavanje slobodesa ciljem izdravanja kaznezatvora; liavanje
ivota kod izvrenja smrtne kazne; naruavanje nepovredivosti stana
saciljemhvatanja uinioca k.d. ili obezbeivanje dokaza; primena
prinude od strane policijeu skladu sa zakonom i propisima, itd.U
ovim sluajevima se, na osnovu zakona i drugih propisa,izvrava
slubeno ovlaenje, pa nema protivpravnosti, ni kr. dela,izuzev kada
dolazi doprekoraenja tog ovlaenja.
2.NAREENJE PRETPOSTAVLJENOG-Od strane dela teorije, kao i u
nekim stranimzakonodavstvima, nareenje pretpostavljenog smatra se
optim osnovom isklj. protivpravnosti.U naem k.p. nareenje
pretpostavljenog se javlja kao osnov n.p. samo u vrenju
slubenedunosti u VojsciSCG i to pod odreenim uslovima. Potrebno je
da se nadreenje tie slubenedunosti i da se ne odnosi na izvrenje
nekog k.dela za koje se moe izrei 5 godina zatvora ilitea kazna.
Nareenje pretpostavljenog ne moe iskljuiti postojanje takvog k.
dela u sluajuda je potinjeni znao da izvrenje nareenja predstavlja
krivino delo. Potinjeni nije duan daizvri nareenje pretpostavljenog
ako bi izvrenje nareenja predstavljalokrivino delo.
-
3 PRISTANAK POVREENOG-Kod nekih k.dela, odnosno zatite odreenih
dobara za iju jezatitu zainteresovano drutvo u celini, ne moe se
dati pravo pojedinsu da odluuje o tome dali e k.delo biti
iskljueno. Centralni problem je gde povui granicu izmeu krivinih
dela zakojeje drutvo apsolutno zainteresovano i onih gde bi s
eeventualno moglo dozvoliti pasivnomsubjektu da svojim pristankom
iskljui njihovu protivpravnost (npr. k.dela povrede, tajnostipisama
ili neovlaeno otkrivanje tajne od straneadvokata ili
lekara).-Posredno, zakonodavacpriznaje znaaj pristanka povreenog,
tako to kod odreenih k.dela predvia krivino gonjenjepo privatoj
tubi, tj. od volje povreenog zavisi da li e doi do primene
k.prava.Oblast primenepristanka povreenog kao osnova i.p. jeste kod
nekih strogo linih prava i sloboda, kao i kodnekih k.dela protiv
imovine. Meutim, u veini tih sluajeva unoenjem u bie k.d.
odreenogelementa koji se iskljuije pristankom nedolazi do
ostvarenja predvienosti u zakonu tj.ti sluajevi ostaju izvan
krim.zone. Kod drugih, pak, gde postoji delo predvieno u
zakonu,propisivanjem da se ono goni po privatnoj tbi, zakonodavac
je uinio ovaj osnov nepotrebnim(npr.kod k.dela uvrede, lake telesne
povrede, oteenja tue stvari,itd.). Zbog toga je praktiniznaaj
pristnka povreenog kaoosnova i.p. mali.-Pristanak povreenog ima
znaaj i kod povredananetih prilikom sportskih takmienja, ako su
nanete u okviru pravila togsportskog takmienja,jer uesnici
prihvataju mogunost eventualnih povreda.Tu su mogue 2 situacije:
ili je povredasama po sebi dozvoljena (npr. u boksu), ili je
povreda uobiajna i kanjava se uokviru pravilaigre (npr. faul u
fudbalu).-Ali, ako je do nje dolo umiljajno ili ako je naneta ne u
okvirimapravila sporta ve iz nekih drugih razloga i motiva, k.deloe
postojati.Nophodan uslov jeda pristanak bude dat prethodno.
4.DOZVOLJENI RIZIK -Zasniva se na principu pretenog interesa.
Ponaanja u odreenimoblastima zbog tehnikih dostignua
(saobraaj,industrija) danas sa sobom nose odreenerizike koji se
mogu pretvoriti u povredu tela, ivota, imovine. Do toga dolazi
umalom procentu,pa se zato moe tolerisati. Deo nae teorije zauzima
stav da je osnov iskljuenja k.dela u tometo je nekadelatnost
dru.korisna i prihvatljiva pa se zato i neke njene negativne
propratnepromene moraju tolerisati.Dozvoljeni rizik se moe
prihvatiti kao osnov za i.p. samo onda kadaje uinilac uinio sve to
je potrebno i uobiajeno daopasnost minimaliziuje.
5.VRENJE RODITELJSKOG PRAVA-U vrenju roditeljskog prava je da
doe do ostvarenja bianekih k.delnpr ukoliko roditelj svom
maloletnom detetu nedozvoljava da izae iz stna dok nenaui lekciju
za kolu, ostvaruje bitna obeleja k.dela prinude, a u nekim
sluajevimai protivpravnog lienja slobode.
Ukoliko se merama disciplinskog kanjavanja ne ostvare elementi
nekog teeg k.dela, a one sepreduzimaju sa ciljemvaspitanja, treba
uzeti da je protivpravnost dela iskljuena. Sporno je pravona fiziko
kanjavanje. Protivpravnost ne bi bilaiskljuena ako bi na taj nain
detetu bila nanetatelesna povreda.
6.OBAVLJANJE LEKARSKE DUNOSTI-Sporno je pitanje povreda, pa i
prouzrokovanjasmrti, u okviru preduzimanja medic.zahvata. Neki
autori to pitanje raznatrajuu vezi sapristankom povreenog, a neki u
okviru dozvoljenog rizika.Ima vie opravdanja da se ovorazmatra kao
samostalan osnov i.p. On je prihvatljiv pod odreenim uslovima: da
se
-
lekarskizahvat vri po prailima lekarske profesije, to
istovremeno znai to da je bioindikovan,da postoji pristanak
pacijenta, da jezahvat izven u nameri leenja (a ne npr. u
namerivrenja eksperimenta.)
23.Pojam i teorije krivice
-Krivica predstavlja jedan od 4 obavezna elementa u optem pojmu
krivinog dela.-Krivino jeodgovoran onaj uinilac koji je izvrio
radnju koja je u zakonu predviena kao k.delo, koja jeprotivpravna i
kojamu se moe pripisati u krivicu.
ODNOS KRIVICE I KRIVINE ODGOVORNOSTI
-S obzirom na to da je za postojanje krivine odgovornosti
neophodno ostvarenje svihkonstitutivnih elemenata k.dela
kakoobjektivnih tako i krivica kao subjektivnog elementa,postavlja
se pitanje odnosa krivine i kriv.odgovornosti.-Nae ranije
zakonodavstvo nije koristilotermin krivica, ve je poznavalo pojam
kriv. odgovornosti. Mesto kriv.odgovornostiu sistemuopteg dela nije
bilo janso. Posoje 2 shvatanj k.o.. Objektivno-subjektivno
shvatanje polazi odtoga dakriv.odgovornost obuhvata kako objektivne
elemente k.dela, tako i krivicu (vinost) kaosubjektivni element.
Drugo-dubjektivno shvatanje izjednaava ovaj pojam sa
krivicom.Meutim, pojam k.odgovornosti ako se shvati
iskljuivosubjektivno, suvino je u krivinopravnoj dogmatici i dovodi
do konfuzije u sistemu opteg dela.-I terminoloki i sutinski
krivicaje centralni pojam, ona je osnov i uslov kriv.odgovornosti,
odgovara se ne zbog samog delavezato to je uinilac, kriv za ono
toje uinio ili propustio da uini. Krivina odg. Je
konstatacija,sudokrivici.Odgovara se za postupak koji je negativno
vrednovan. Zato novi KZ za subjektivnielemenat k.dela koristi
termin krivica, a nekriv.odgovornosti.-Krivica je element u optem
pojmuk.dela, a akriv.odgov.je potvrivanje da neko ispunjava uslove
za kriv. odgov. Ona je posledicavrenja kriv.dela. Ima preteno
deklarativni a ne i sutinki karakter. Kriv. odg.je osnov zaprimenu
kriv.sankcija, presvega kazne. Neke kriv.sankcije se mogu primeniti
i onda kada nemakriv.odg., ali tada nema ni kriv.dela u potpunom
smislu, jer nedostaje k rivica pa se moegovoriti samo o kriv.delu u
objektivnom smislu. Kriv.odgov.se svodi na krivicu, tako da
ova2pojma postaju sininimi.-Krivica ne moe postajati bez
uraunjivosti. Uinilac koji jeneuraunljiv ne moe biti kriv za
uinjeno delo. Dok je krivicadvostruki odnos: psihiki odnosuinioca
prema delu i odnos drutva pema njemu zbog uinjeg dela, uraunjivost
jesposobnostuinioca za krivicu koja podrazumeva ispravnost njegovog
prihikog aparata, da se uinilacposmatra kao linostkoj normalno
funkcionie.Uraunjivost podrazumeva postojanja sposobnostiodluivanja
i sposobnosti rasuivanja. Prema KZ, krivica postoji ako jeuinilac
bio uraunjiv ipostupao sa umiljajem a bio je svestan ili je bio
duai i mogao biti svestan da je njegovodelozabranjeno.Krivica moe
postojati i kada je poinilac postupao iz nehata ako zakonto izriito
predvia.Prema tome strukturu krivice ine 3 komponente: 1.
uraunljivost, 2. umiljajili nehat 3. svest o
protivpravnosti.-Postojanje krivice je neophodna pretpostavka za
izricanjeodr.kr. sankcija, pre svega kazne.
NORMATIVNA I PSIHOLOKA TEORIJA KRIVICE
-
-U naoj teoriji preovlauje shvatanje da se krivica (vinost)
najkrae odreuje kao skup psihikihodnosa uinioca premasvome delu.
Psihiki odnos ne moe svesti na svest i volju, kojipredstavljaju dva
osnovna elementa vinosti. Takav nainodreivanja pojma krivice polazi
odpsiholokih teorija krivice koje su nastale u nemakoj teoriji
krajem XIX veka.- Premanoramtivnim teorijama, krivica se svodi samo
na specijalno-etiki prekor koji se zbog uinjenogdela upuujeuiniocu
k.d. Meutim, prekor se mora zasnivati i na psiholokim elementima
kaoto su uraunljivost, mogunost svesti o protivpravnosti dela,
umiljaj i nehat. To ukazuje naopravdanost meovitih,
psiholoko-normativnih teorija krivice. Po njima,krivica je
psihikiodnos uinioca prema delu zbog kojeg mu se moe uputiti
prekor. Ovakvo shvatanje jeprihvaeno i unovom KZ.-Koncept krivice
polazi od relativne slobode ovekove volje.Postojanje odreenog
prostora koji dozvoljava oveku izvestanizbor, nuna je pretpostavka
zapostojanje krivice, pa i kr. prava u celini.Za utvrivanje krivice
od znaaja su i moralnavrednovanja, kao i pitanje da li je neophodan
oseaj krivice kod uinioca, svesto tome da je krivza uinjeno delo.
Stvarnost pokazuje da nisu retki oni uinioci kriv. dela kod kojih
je ta svestodsutna. Kodnekih ak postoji i suprotan oseaj da su
ispravno postupili (npr. kod uinioca pol.delikata).Pretpostavka
krivice nije dozvoljena u kr. pravu, mora se uvek dokazivati.
24. Umiljaj-Umiljaj je tei stepen krivice i on se uvek zahteba
za postojanje kr. dela. Izuzetno, kod nekihk.d. predvien je i nehat
kao blai oblik krivice.To znai da umiljaj i nehat ine
sadrinukrivice, ali se odreeni njihovi segmenti pojavljuju ve na
nivou predvienosti delau zakonu, tj.obuhvaeni su biem k. dela.-U
starijoj doktrini postojao je spor oko toga na emu se
zasnivaumiljaj: da li na elementu volje (teorija volje) ili
naelementu svesti (teorija predstave).Danas sepolazi od toga da su
oba elementa neophodna i meusobno uslovljena. Umiljaj znai i znanje
ihtenje zakonskihobeleja bia k. dela.-Iz zakonske def. Umiljaja
proizilaze dve vrste umiljaja:direktni i eventualni.A) DIREKTNI
UMILJAJ postoji onda kada je uinilac bio svestan svog dela i hteo
njegovoizvrenje. Stepen intenzitetaelemenata u svesti i volje kod
direktnog umiljaja je visok. Uinilaczna da svojom radnjom ostvaruje
sve bitne elemente biakriv. dela, ukljuujui i posledicu
ijenastupanje shvata kao realnu mogunost. On hoe izvrenje dela i
nastupanje posledice.Moe segovoriti o tri osnovne situacije u
kojima postoji direktan umiljaj:1. U prvoj situaciji, OSTVARIVANJE
BIA KRIV. DELA JE JEDINI, PRAVI CILJPREDUZIMANJA RADNJE. Akouinilac
vrenjem k. dela eli da postigne odreeni cilj,postojae direktni
umiljaj, bez obzira koliko mu verovatno izgledaloostvarenje svih
bitnihobeleja bia tog dela, pod uslovom da to smatra moguim. Npr.
direktni umiljaj postoji kodonoga ko hoe da izvri silovanje
odreenog lica, iako nije siguran da e uspeti da savladaotportog
lica.2.KADA UINIOVU OSTVARENJE BIA K.DELA SLUI SAMO ZA
POSTIZANJENEKOG DRUGOG CILJA ostvarenje bia k.d. je samo prethodni
ili polazni stadijumu ostvarivanju glavnog cilja. Npr. uinilac
rauna da e najverovatnije morati da ubile ili tekotelesno povredi
lice koje obezbeuje banku u koju hoe da provali da bi obio sef.
Iako muubistvo uvara nije cilj, to nee biti ubistvo izvreno sa
eventualnim, ve sa direktnimumiljajem,jer je bio svestan toga da
njegovo delo kao realnu mogunost ukljuuje i ubistvo uvara i toje
hteo da bi postigaocilj.
-
3.KADA UINILAC HOE JEDNO DELO, ALI UZ TO DELO SASVIM IZVESNO
DOLAZIDO IZVRENJA IDRUGOG DELA mogue je da uinilas uopte ne eli to
drugo delo,ali izvesnost njegovog ostvarivanja daje osnova zastva
da se i ovde radi o direktnomumiljaju.Razlikuje se 2 sluaja: 1.
Kada posledica nastupa istovremeno sa posledicom dela kojese htelo
(npr. aktiviranje eksplozivnenaprave u toku leta putnikog aviona da
bi se jedno liceliilo ivota zbog ega stradaju svi koji su se
nalazili u avionu) i 2.Kada posledica nastupakasnije, kao nuna
posledica vrenja k.d. koje se htelo (npr. ubistvo majke koja se
nalazila nanekomusamljenom mestu sa svojim malim detetom zbog ega
kasnije doe do smrti i njenogdeteta koje nije imao ko da hrani).B)
EVENTUALNI UMILJAJ postoji onda kada je uin