KRIVINA DJELA PROTIV USTAVNOG UREENJA I BEZBJEDNOSTI REPUBLIKE
CRNE GORE 1. Ugroavanje nezavisnostiOvo krivino djelo spada u grupu
krivinih djela protiv ustavnog ureenja i bezbjednosti Crne Gore.Za
krivina djela iz ove glave je karakteristina njihova usmjerenost na
ugroavanje ustavnog ureenja i bezbjednosti zemlje. Krivino djelo
ugroavanje nezavisnosti postoji kad neko na protivustavan nain
pokua da dovede Crnu Goru u poloaj potinjenosti ili zavisnosti
prema nekoj drugoj dravi.Objekt krivinopravne zatite je nezavisnost
Crne Gore kao suverene drave tj pravo da slobodno i samostalno
regulie svoje unutranje i spoljne odnose.Radnja krivinog djela je
odreena kao pokuaj pod kojim treba razumjeti svaku djelatnost
upravljenu na dovoenje Crne Gore u poloaj potinjenosti ili
zavisnosti prema nekoj dravi.Drava koja se nalazi u poloaju
potinjenosti nije suverena u odluivanju, tako da za sve znaajnije
odluke iz oblasti unutranje i spoljne politike donosi pod velikim
uticajem druge drave.Poloaj zavisnosti postoji kad je pravo jedne
drave da samostalno odluuje ogranieno od druge drave i moe se
odnositi na ekonomsku, vojnu, politiku ili drugu zavisnost.Za
postojanje ovog djela potrebno je da se pokuaj dovoenja u poloaj
zavisnosti ili potinjenosti vri na protivustavan nain, mada unoenje
ovog obiljeja nije sasvim jasno jer iz toga proizilazi da se
Ustavom moe dozvoliti ovakvo ponaanje to ne odgovara
stvarnosti.Djelo je svreno preduzimanjem djelatnosti koja je
upravljena na dovoenje Crne Gore u poloaj potinjenosti ili
zavisnosti prema drugoj dravi.Pokuaj djela nije mogu, jer je
pokuajem djelo ve svreno.U pogledu vinosti potreban je umiljaj.Tei
oblici ovog djela su propisani kao posebno krivino djelo u okviru
iste glave pod nazivom Teka djela protiv ustavnog ureenja i
bezbjednosti CG i postoje u sluaju da je djelo uinjeno za vrijeme:
ratnog stanja, vanrednog stanja, neposredne ratne opasnosti ili
oruanog sukoba.Pripremanje ovog krivinog djela je inkriminisano kao
posebno krivino djelo kao i udruivanje radi vrenja ovog djela.
2. Priznavanje kapitulacije ili okupacijeOvo krivino djelo spada
u grupu krivinih djela protiv ustavnog ureenja i bezbjednosti Crne
Gore.Za krivina djela iz ove glave je karakteristina njihova
usmjerenost na ugroavanje ustavnog ureenja i bezbjednosti zemlje.
Ovo krivino djelo postoji kad graanin Crne Gore potpie ili prizna
kapitulaciju ili prihvati ili prizna okupaciju Crne Gore ili
pojedinog njenog dijela.Radnja izvrenja su potpisivanje,
priznavanje ili prihvatanje kapitulacije ili
okjupacije.Kapitulacijaje sporazum, odnosno in kojim tokomrataili
slinog oruanog sukobadravaili vea vojnaformacija pristaje na
prestanak oruanog otpora, odnosnopredajuteritorije, ljudstva ili
opreme neprijateljskoj dravi, vojsci ili paravojnoj
formaciji.Okupacijapredstavlja zauzimanje i kontrolu dijela ili
cijelokupneteritorijejedne zemlje od strane oruanih snaga druge
zemlje.Okupator samo faktiki raspolae sa okupiranom teritorijom ali
ne moe pravno raspolagati sa njom.Kapitulacija i okupacija nijesu
pravno mogua stanja u naoj zemlji jer Ustav nikome ne daje pravo da
ih prizna ili prihvati. Rije je samo o moguim faktikim
situacijama.Djelo je svreno kad je potpisan akt o kapitulaciji
odnosno kad su kapitualcija ili okupacija priznati ili
prihvaeni.Pokuaj djela nije mogu.Izvrilac djela moe biti samo ono
lice koje je nosilac znaajnije dravne funkcije, tako da njegovo
potpisivanje akta o kapitulaciji, odnosno priznavanje kapitulacije
ili okupacije ima neki znaaj za onoga u iju korist se vri.U pogledu
vinosti potreban je umiljaj.Pripremanje ovog krivinog djela je
inkriminisano kao posebno krivino djelo kao i udruivanje radi
vrenja ovog djela.
3. Ugroavanje teritorijalne cjelineOvo krivino djelo spada u
grupu krivinih djela protiv ustavnog ureenja i bezbjednosti Crne
Gore.Za krivina djela iz ove glave je karakteristina njihova
usmjerenost na ugroavanje ustavnog ureenja i bezbjednosti zemlje.
Krivino djelo ugroavanje teritorijalne cjeline postoji kad neko
silom ili na drugi protivustavan nain pokua da otcijepi neki dio
teritorije Crne Gore ili da dio te teritorije pripoji drugoj
dravi.Radnja krivinog djela je odreena kao pokuaj pod kojim treba
razumjeti svaku djelatnost upravljenu na povredu teritorijalnog
integriteta.Radnja krivinog djela je upravljena na otcijepljenje
nekog dijela teritorije CG upotrebom sile ili drugim protivustavnim
putem. Po pravilu djelatnost uinioca je upravljena na otcijepljenje
dijela teritorijue upotrebom oruja ili nasilja ili prijetnjom
upotrebe nasilja.Po Ustavu CG teritorija CG je jedinstvena i
neotuiva i protivustavnost znai mijenjanje granica protivno
odredbama Ustava CG. Djelo je svreno preduzimanjem svake
djelatnosti koja se smatra pokuajem otcjepljenja, silom ili
protivustavnim putem, nekog dijela teritorije CG.Posljedica djela
je apstraktna opasnost za teritorijalnu cjelinu CG i ona je
ostvarena preduzimanjem same radnje krivinog djela tako da pokuaj
nije mogu.U pogledu vinosti potreban je umiljaj.Tei oblici ovog
djela su propisani kao posebno krivino djelo u okviru iste glave
pod nazivom Teka djela protiv ustavnog ureenja i bezbjednosti CG i
postoje u sluaju ako je djelo imalo za posljedicu smrt jednog ili
vie lica ili je izazvalo opasnost za ivot ljudi ili je praeno tekim
nasiljima ili velikim razaranjima ili je dovelo do ugroavanja
bezbjednosti ekonomske ili vojne snage zemlje; ako je djelo uinjeno
za vrijeme: ratnog stanja, vanrednog stanja, neposredne ratne
opasnosti ili oruanog sukoba, ako je pri izvrenju djela uinilac sa
umiljajem liio ivota jedno ili vie lica.Pripremanje ovog krivinog
djela je inkriminisano kao posebno krivino djelo kao i udruivanje
radi vrenja ovog djela.
4. Napad na ustavno ureenjeOvo krivino djelo spada u grupu
krivinih djela protiv ustavnog ureenja i bezbjednosti Crne Gore.Za
krivina djela iz ove glave je karakteristina njihova usmjerenost na
ugroavanje ustavnog ureenja i bezbjednosti zemlje. Krivino djelo
napad na ustavno ureenje postoji kad neko silom ili prijetnjom
upotrebe sile pokua da promijeni ustavno ureenje Crne Gore.Objekt
krivinopravne zatite je ustavno ureenje CG. Pod tim se podrazumjeva
sistem organizovanja vlasti u zemlji, njegova organizacija,
nadlenost, funkcionisanje i dr. Neke od osnovnih obiljeja ustavnog
ureenja CG su da je Crna Gora je nezavisna i suverena drava,
republikanskog oblika vladavine.Crna Gora je graanska, demokratska,
ekoloka i drava socijalne pravde, zasnovana na vladavini
prava.Vlast je ureena po naelu podjele vlasti na: zakonodavnu,
izvrnu i sudsku.Radnja krivinog djela je odreena kao pokuaj pod
kojim treba razumjeti svaku djelatnost upravljenu na nasilnu
promjenu ustavom utvrenog ureenja Crne Gore.Promjena znai zamjenu
postoijeeg dravnog ureenja nekim drugim.Za ovo djelo je neophodno
da se napad na ustavno ureenje vri upotrebom sile ili prijetnjom da
e se sila upotrijebiti.Posljedica djela je apstraktna opasnost za
ustavno ureenje tako da je djelo svreno samim preduzimanjem radnje
izvrenja, odnosno nasilnim pokuajem njegove promjene.Pokuaj ovog
djela nije mogu, jer predstavlja radnju izvrenja.Izvrilac ovog
djela moe biti svako lice ali priroda djela ukazuje da njegovo
izvrenje znai organizovano djelovanje vie lica.Za krivicu je
potreban umiljaj.Tei oblici ovog djela su propisani kao posebno
krivino djelo u okviru iste glave pod nazivom Teka djela protiv
ustavnog ureenja i bezbjednosti CG i postoje u sluaju ako je djelo
imalo za posljedicu smrt jednog ili vie lica ili je izazvalo
opasnost za ivot ljudi ili je praeno tekim nasiljima ili velikim
razaranjima ili je dovelo do ugroavanja bezbjednosti ekonomske ili
vojne snage zemlje; ako je djelo uinjeno za vrijeme: ratnog stanja,
vanrednog stanja, neposredne ratne opasnosti ili oruanog sukoba,
ako je pri izvrenju djela uinilac sa umiljajem liio ivota jedno ili
vie lica.Pripremanje ovog krivinog djela je inkriminisano kao
posebno krivino djelo kao i udruivanje radi vrenja ovog djela.
5. Svrgavanje najviih dravnih organaOvo krivino djelo spada u
grupu krivinih djela protiv ustavnog ureenja i bezbjednosti Crne
Gore.Za krivina djela iz ove glave je karakteristina njihova
usmjerenost na ugroavanje ustavnog ureenja i bezbjednosti zemlje.
Krivino djelo svrgavanje najviih dravnih organa postoji kad neko
silom ili prijetnjom upotrebe sile pokua da svrgne neki od najviih
dravnih organa Crne Gore ili predstavnika tih organa.Objekat
krivinopravne zatite su najvii dravni organi u Crnoj Gori kao to su
Predsjednik CG, Skuptina CG, Vlada CG a kad je rije o predtsvnicima
tih organa to bi bili predsjednik Skuptine i predsjednik
Vlade.Radnja krivinog djela je odreena kao pokuaj pod kojim treba
razumjeti svaku djelatnost upravljenu na prinudno (upoterbom sile i
priijetnje) svrgavanje nekih od najviih dravnih organa ili
predstavnika tih organa.Pod svrgavanjem treba razumjeti
preduzimanje takve djelatnosti koja je usmjerena na potpuno
onemoguavanje ili znatno oteavanje rada ovih organa odnosno
njihovih predstavnika u ostavrivanju ustavnih i zakonskih ovlaenja.
Na primer kad se upotrebom prinude raspusti skuptina, kad se
zaposjednu prostorije u kojima rade i sl.Posljedica ovog djela je
apstraktrna opasnost za zakonito funkcionisanje najviih dravnih
organa ili njihovih predstavnika a time i za ustavno ureenje
zemlje.Pokuaj ovog djela nije mogu, jer predstavlja radnju
izvrenja.Izvrilac ovog djela moe biti svako lice ali priroda djela
ukazuje da njegovo izvrenje znai organizovano djelovanje vie
lica.Za krivicu je potreban umiljaj.Tei oblici ovog djela su
propisani kao posebno krivino djelo u okviru iste glave pod nazivom
Teka djela protiv ustavnog ureenja i bezbjednosti CG i postoje u
sluaju ako je djelo imalo za posljedicu smrt jednog ili vie lica
ili je izazvalo opasnost za ivot ljudi ili je praeno tekim
nasiljima ili velikim razaranjima ili je dovelo do ugroavanja
bezbjednosti ekonomske ili vojne snage zemlje; ako je djelo uinjeno
za vrijeme: ratnog stanja, vanrednog stanja, neposredne ratne
opasnosti ili oruanog sukoba, ako je pri izvrenju djela uinilac sa
umiljajem liio ivota jedno ili vie lica.Pripremanje ovog krivinog
djela je inkriminisano kao posebno krivino djelo kao i udruivanje
radi vrenja ovog djela.
6. Pozivanje na nasilnu promjenu ustavnog ureenjaOvo krivino
djelo spada u grupu krivinih djela protiv ustavnog ureenja i
bezbjednosti Crne Gore.Za krivina djela iz ove glave je
karakteristina njihova usmjerenost na ugroavanje ustavnog ureenja i
bezbjednosti zemlje. Predvieno je nekoliko oblika ovog
djela.Osnovni oblik postoji kad neko u namjeri ugroavanja ustavnog
ureenja ili bezbjednosti Crne Gore poziva ili podstie da se silom
promijeni njeno ustavno ureenje, svrgnu najvii dravni organi ili
predstavnici tih organa.Radnja krivinog djela je pozivanje ili
pdsticanje na djelatnosti upravljene protiv bezbjednosti ili
ustavnog ureenja CG.Pozivanje je stvaranje kod drugog odluke da
preduzima odreene djelatnosti i najee se vri nagovaranjem,
ubjeivanjem i sl.Podsticanje je podravanje i daje uvrivanje neije
odluke koja je kod tog lica ve postojala. Za postojanje ovog djela
pozivanje ili podsticanje treba da se vri prema graanima ili grupi
graana a ne prema pojedincu.Pozivanje ili podsticanje treba da se
odnosi na nasilnu promjenu ustavnog ureenja, svrgavanje najviih
dravnih organa i predstavnika tih organa.Pozivanje ili podsticanje
treba da se vri u namjeri ugroavanja bezbjednosti ili ustavnog
ureenja CG.Djelo je svreno preduzimanjem one djelatnosti koja se
moe smatrati pozivanjem ili podsticanjem na nasilnu promjenu
ustavnog ureenja, odnosno svrgavanju najviih dravnih organa ili
predstavnika tih organa. Nije neophodno da je kod graana formirana
odluka odnosno da su oni preduzeli neku djelatnost usmjerenu na
nasilnu promjenu ustavnog ureenja.Posljedica djela je apstraktna
opasnost za ureenje zemlje.Pokuaj ovog djela nije mogu.Za krivicu
je potreban direktan umiljaj.Tei oblik ovog djela postoji kad se
pozivanje na nasilnu promjenu ustavnog ureenja vri uz pomo iz
inostranstva.Posebni oblici ovog djela postoje kad neko u namjeri
rasturanja: izrauje ili umnoava materijal koji je po svom sadraju
takav da poziva ili podstie na vrenje ovog krivinog djela ili
upuuje ili prebacuje na teritoriju CG takav materijal ili dri veu
koliinu tog materijala u namjeri da ga on ili neko drugi
rastura.Djelo je svreno samom izradom ili umnovanjem odnosno
upuivanjem ili prebacivanjem i nije neophodno da se realizovala
namjera rasturanja ovakvog materijala.Posljedica djela je
apstraktna opasnost za bezbejdnost i ustavno ureenje CG a ona je
ostavrena samim poreduzimanjem radnje izvrenja.Za krivicu je
potreban umiljaj.Tei oblici ovog djela koji su propisani kao
posebno krivino djelo u okviru iste glave pod nazivom Teka djela
protiv ustavnog ureenja i bezbjednosti CG i postoje u sluaju da je
djelo uinjeno za vrijeme: ratnog stanja, vanrednog stanja,
neposredne ratne opasnosti ili oruanog sukoba.Pripremanje ovog
krivinog djela je inkriminisano kao posebno krivino djelo.
7. Ubistvo najviih predstavnika dravne zajednice i drava
lanicaOvo krivino djelo spada u grupu krivinih djela protiv
ustavnog ureenja i bezbjednosti Crne Gore.Za krivina djela iz ove
glave je karakteristina njihova usmjerenost na ugroavanje ustavnog
ureenja i bezbjednosti zemlje. Krivino djelo postoji kad neko u
namjeri ugroavanja ustavnog ureenja ili bezbjednosti Crne Gore lii
ivota predsjednika CG, predsjednika Skuptine CG, predsjednika Vlade
CG, predsjednika Vrhovnog suda CG, predsjednika Ustavnog suda CG
ili Dravnog tuioca CG.Ovo krivino djelo ima tri karakteristina
obiljeja: liavanje ivota drugog lica, svojstvo pasivnog subjekta i
namjera sa kojim se djelo vri.Radnja izvrenja je svaka djelatnost
upravljena na liavanje ivota drugog lica.Pasivni subjekt je samo
lice koje vri visoke dravne funkcije i zakonik navodi predsjednika
CG, predsjednika Skuptine CG, predsjednika Vlade CG, predsjednika
Vrhovnog suda CG, predsjednika Ustavnog suda CG ili Dravnog tuioca
CG.Liavanje ivota treba da se vri u namjeri ugroavanja ustavnog
ureenja ili bezbjednosti CG.Krivino djelo je svreno liavanjem ivota
nekog od navedenih lica sa namjerom ugroavanja ustavnog ureenja ili
bezbjednosti CG.Mogu je i pokuaj ovog djela koji je kanjiv.U
pogledu vinosti mogu je samo direktan umiljaj.Pripremanje ovog
krivinog djela je inkriminisano kao posebno krivino djelo kao i
udruivanje radi vrenja ovog djela.
8. Oruana pobunaOvo krivino djelo spada u grupu krivinih djela
protiv ustavnog ureenja i bezbjednosti Crne Gore.Za krivina djela
iz ove glave je karakteristina njihova usmjerenost na ugroavanje
ustavnog ureenja i bezbjednosti zemlje. Krivino djelo postoji kad
neko uestvuje u oruanoj pobuni koja je upravljena na ugroavanje
ustavnog ureenja, bezbjednosti ili teritorijalne cjeline Crne
Gore.Pod oruanom pobunom podrazumjeva se organizovana akcija
individualno neodreenog broja lica. Uesnici pobune su naoruani i
pobuna je uvijek usmjerena na nasilno ostvarenje nekih
ciljeva.Radnja krivinog djela je uestvovanje u oruanoj pobuni.
Uestvovanje znai sudjelovanje u djelatnostima koje se preduzimaju u
okviru oruane pobune.Oruana pobuna treba da je upravljena protiv
ugroavanja ustavnog ureenja CG. To znai da je cilj pobune ruenje
odnosno nasilna promjena postojeeg ustavnog ureenja odnosno
ugroavanje bezbjednosti CG.Izvrilac djela moe biti uesnik u oruanoj
pobuni ili u teem obliku organizator ili kolovoa oruane
pobune.Djelo je svreno uestvovanjem u oruanoj pobuni.Pokuaj djela
nije mogu.Djelo se moe izvriti samo sa umiljajemTei oblici ovog
djela su propisani kao posebno krivino djelo u okviru iste glave
pod nazivom Teka djela protiv ustavnog ureenja i bezbjednosti CG i
postoje u sluaju ako je djelo imalo za posljedicu smrt jednog ili
vie lica ili je izazvalo opasnost za ivot ljudi ili je praeno tekim
nasiljima ili velikim razaranjima; ako je djelo uinjeno za vrijeme:
ratnog stanja, vanrednog stanja, neposredne ratne opasnosti ili
oruanog sukoba, ako je pri izvrenju djela uinilac sa umiljajem liio
ivota jedno ili vie lica.Pripremanje ovog krivinog djela je
inkriminisano kao posebno krivino djelo.
9. TerorizamOvo krivino djelo spada u grupu krivinih djela
protiv ustavnog ureenja i bezbjednosti Crne Gore.Za krivina djela
iz ove glave je karakteristina njihova usmjerenost na ugroavanje
ustavnog ureenja i bezbjednosti zemlje. Krivino djelo postoji kad
neko u namjeri ugroavanja ustavnog ureenja ili bezbjednosti Crne
Gore izazove eksploziju ili poar ili preduzme druge opteopasne
radnje ili izvri otmicu nekog lica ili drugi akt nasilja ili
prijeti preduzimanjem kakve opteopasne radnje ili upotrebom
nuklearnog, hemijskog, bakteriolokog ili drugog opteopasnog
sredstva ime moe da izazove osjeanje straha ili nesigurnosti kod
graana.Terorizamjesmiljenaupotrebanezakonitognasiljaili prijetnje
nezakonitim nasiljem radi usaivanja straha, s namjerom
prisiljavanja ili zastraivanja vlasti ili drutva kako bi se
postigli ciljevi koji su uoptenopolitiki,vjerskiiliideoloki.Radi se
o namjeravanoj upotrebi sile, a terorizamse koristi kao nain borbe
za ostvarenje pomenutih ciljeva.Radnja izvrenja je preduzimanje
neke opte opasne radnje ili akta nasilja odnsono prijetnja da e se
preduzeti neke opte opasne radnje.Kao takve radnje zakonik navodi
izazivanje eksplozije ili poara ali to mogu biti i druge opte
opasne radnje. Ruenje ili oteenje odreenih objekata rakoe
predstavlja akt nasilja.Posljedica djela je mogunost ostvarenja
osjeanja line nesigurnosti ili straha kod graana. Preko ove
posljedice ostavruje se jo jedna posljedica koja je karakteristina
za krivina djela ove grupe a to je ugroavanje ustavnog ureenja ili
bezbjednosti CG.Za postojanje djela, dakle, treba da postoji
namjera ugroavanja ustavnog ureenja ili bezbjednosti CG.Krivino
djelo je svreno preduzimanjem opteopasne radnje ili kata nasilja
ili samom prijetnjom preduzimanjem nasilja.Mogu je i pokuaj
djela.Izvrilac djela moe biti svako lice a u pogledu vinosti
potreban je direktni umiljaj uz postojanje navedene namjere.Tei
oblici ovog djela su propisani kao posebno krivino djelo u okviru
iste glave pod nazivom Teka djela protiv ustavnog ureenja i
bezbjednosti CG i postoje u sluaju ako je djelo imalo za posljedicu
smrt jednog ili vie lica ili je izazvalo opasnost za ivot ljudi ili
je praeno tekim nasiljima ili velikim razaranjima ili je dovelo do
ugroavanja bezbjednosti ekonomske ili vojne snage zemlje; ako je
djelo uinjeno za vrijeme: ratnog stanja, vanrednog stanja,
neposredne ratne opasnosti ili oruanog sukoba, ako je pri izvrenju
djela uinilac sa umiljajem liio ivota jedno ili vie
lica.Pripremanje ovog krivinog djela je inkriminisano kao posebno
krivino djelo.
10. DiverzijaOvo krivino djelo spada u grupu krivinih djela
protiv ustavnog ureenja i bezbjednosti Crne Gore.Za krivina djela
iz ove glave je karakteristina njihova usmjerenost na ugroavanje
ustavnog ureenja i bezbjednosti zemlje. Krivino djelo postoji kad
neko u namjeri ugroavanja ustavnog ureenja ili bezbjednosti Crne
Gore ruenjem, paljenjem ili na drugi nain uniti ili oteti
industrijski, poljoprivredni ili drugi privredni objekat,
saobraajno sredstvo, branu, skladite, zgradu ili kakav drugi
objekat koji ima vei znaaj za bezbjednost ili snabdijevanje graana
ili za privredu ili za funkcionisanje javnih slubi.Krivino djelo
diverzije moe se izvriti ruenjem, paljenjem, unitavanjem ili
oteenjem navedenih objekata. Bitan uslov za postojanje ovog
krivinog djela je da je ono uinjeno u namjeri ugroavanja ustavnog
ureenja ili bezbjednosti CG, to u postupku razjanjavanja i
dokazivanja treba i utvrditi jer, u suprotnom, nee postojati ovo
krivino djelo.Pod radnjom ruenja podrazumjeva se upotreba neke
mehanike sile za unitenje ili oteenje odreenih objekata, dok se pod
radnjom paljenja smatra dovoenje pojedinih objekata u vezu sa
vatrom i njihovo djelimino ili potpuno unitenje
sagorjevanjem.Imajui u vidu razne objekte napada i njima prilagoene
radnje izvrenja, moe se govoriti o ekonomskoj, vojnoj i politikoj
diverziji, a cilj je uvek napad na postojei drutveno politiki
sistem i ugroavanje bezbednosti. Akt izvrenja diverzije
podrazumjeva visok stepen spremnosti i organizovanosti uinilaca kao
i organizacije koja stoji iza njih.Za izvrenje diverzije
upotrebljavaju se razna sredstva: minsko eksplozivna, eksplozivi u
vrstom plastinom i tenom obliku, kao i bombe velike razorne
moi.Predmet unitenja ili oteenja moe biti objekt koji je vaan za
privredu i ivot graana.Djelo je svreno kad je neki vaan objekt
uniten ili oteen.Mogu je i pokuaj ovog djela.U pogledu vinosti
potreban je umiljaj i to direktan.Tei oblici ovog djela su
propisani kao posebno krivino djelo u okviru iste glave pod nazivom
Teka djela protiv ustavnog ureenja i bezbjednosti CG i postoje u
sluaju ako je djelo imalo za posljedicu smrt jednog ili vie lica
ili je izazvalo opasnost za ivot ljudi ili je praeno tekim
nasiljima ili velikim razaranjima; ako je djelo uinjeno za vrijeme:
ratnog stanja, vanrednog stanja, neposredne ratne opasnosti ili
oruanog sukoba, ako je pri izvrenju djela uinilac sa umiljajem liio
ivota jedno ili vie lica.Pripremanje ovog krivinog djela je
inkriminisano kao posebno krivino djelo.
11. SabotaaOvo krivino djelo spada u grupu krivinih djela protiv
ustavnog ureenja i bezbjednosti Crne Gore.Za krivina djela iz ove
glave je karakteristina njihova usmjerenost na ugroavanje ustavnog
ureenja i bezbjednosti zemlje. Krivino djelo sabotae izvrava se na
prikriven, podmukao ili drugi slian nain, od strane lica u vrenju
svoje slubene dunosti ili radne obaveze, usled ega je prouzrokovana
teta za dravni organ ili pravno lice u kojem radi, ili za drugi
dravni organ ili pravno lice koja prelazi iznos od 15.000 eura, s
tim to mora da postoji namera ugroavanja ustavnog uredjenja ili
bezbednosti CG.Sabotau posebno karakterie nain njenog izvrenja:
prikriven, podmukao ili drugi slian nain, dok se radnja moe
sastojati u aktivnom injenju ili u neinjenju, tj. U proputanju i
nevrenju potpuno ili djelimino svoje radne obaveze. Uinilac svoju
kriminalnu sabotersku djelatnost radi na podmukao nain, kako niko
ne bi posumnjao da on ne izvrava ili loe izvrava svoje radne
obaveze, kao i da se nastala teta ne bi mogla dovesti u uzronu vezu
sa vrenjem njegove radne obaveze, ve da je to posljedica vie sile,
kratkog spoja i niza drugih okolnosti.Objekti napadasu predzea,
dravni organi, ustanove i druge razne organizacije, s tim to se
najee napadaju sredstva za proizvodnju, repromaterijal i gotovi
proizvodi. Saboteri to rade organizovano, planski i podmuklo, tako
da svaki kvar ili oteenje pojedinano, u mnogim sluajevima, ne
predstavlja veu tetu.Posljedica djela je prouzrokavanje tete preko
15.000 eura za dravni organ ili drugu organizaciju.Prouzrokovanje
tete treba da se vri u namjeri ugroavanja ustavnog ureenja ili
bezbjednosti CG.Djelo je svreno kad je prouzrokovana teta za ravni
organ ili organizaciju.Mogu je i pokuaj djela.Izvrilac djela moe
biti ono lice koje vri slubene dunosti ili radne obaveze.Za krivicu
je potreban direktni umiljaj.Tei oblici ovog djela su propisani kao
posebno krivino djelo u okviru iste glave pod nazivom Teka djela
protiv ustavnog ureenja i bezbjednosti CG i postoje u sluaju ako je
djelo imalo za posljedicu smrt jednog ili vie lica ili je izazvalo
opasnost za ivot ljudi ili je praeno tekim nasiljima ili velikim
razaranjima; ako je djelo uinjeno za vrijeme: ratnog stanja,
vanrednog stanja, neposredne ratne opasnosti ili oruanog sukoba,
ako je pri izvrenju djela uinilac sa umiljajem liio ivota jedno ili
vie lica.Pripremanje ovog krivinog djela je inkriminisano kao
posebno krivino djelo.
12. pijunaaOvo krivino djelo spada u grupu krivinih djela protiv
ustavnog ureenja i bezbjednosti Crne Gore.Za krivina djela iz ove
glave je karakteristina njihova usmjerenost na ugroavanje ustavnog
ureenja i bezbjednosti zemlje. Pod pijunaom se podrazumjeva
odavanje poverljivih podataka ili dokumenata stranoj dravi, stranoj
organizaciji ili licima koja im slue.Osnovni oblik ovog krivinog
djela se sastoji u saoptavanju, predaji ili injenju dostupnim na
drugi nain podataka ili dokumenata koji predstavljaju vojne,
ekonomske ili slubene tajne stranoj dravi, stranoj organizaciji ili
licu koje im slui.Poseban oblik postoji kad neko pribavlja tajne
podatke ili dokumente u namjeri da ih saopti ili preda stranoj
dravi, stranoj organizaciji ili licu koje im slui.Radnja krivinog
djela je alternativno odreena i moe se sastojati u saoptavanju,
predaji ili injenju dostupnim na drugi nain tajnih podataka ili
dokumenata ili u njihovom pribavljanju radi saoptavanja.Podaci ili
dokumenta koji su predmet pijunae treba da su tajne prirode i da se
odnose na vojna, ekonomska ili slubena pitanja. Tajnim se smatraju
oni vojni, ekonomski ili slubeni podaci ili dokumenti koji su
zakonom, drugim propisom ili odlukom nadlenog organa donesenim na
osnovu zakona proglaeni tajnim, kao i podaci i dokumenti koji su
dostupni samo odreenom krugu lica, a ije bi odavanje prouzrokovalo
ili bi moglo da prouzrokuje tetne posljedice za bezbjednost,
odbranu ili za politike, vojne ili ekonomske interese zemlje.
Krivino djelo pijunae je svreno kad su tajni podaci saopteni,
predati ili uinjeni dostupnim starnoj dravi, organizaciji ili licu
koje im slui ili kad su pribavljeni u toj namjeri.Posljedica za sve
oblike pijunae je ugroavanje unutranje i spoljne bezbjednosti nae
zemlje.Mogu je i pokuaj ovog djela (osim kod pribavljanja)Izvrilac
moe biti svako lice a djelo se moe izvriti samo sa
umiljajem.Posebni oblici pijunae postoje u sljedeim sluajevima: Kad
neko za stranu dravu ili organizaciju stvara obavjetajnu slubu u
Crnoj Gori ili njom rukovodi. Pod ovim se podrazumjeva
organizovanje za stranu dravu ili stranu organizaciju pijunske mree
na teritoriji nae drave ili rukovoenje ovom slubom. Kad neko stupi
u stranu obavjetajnu slubu, prikuplja za nju podatke ili na drugi
nain pomae njen rad. Tei oblik postoji ako su usljed izvrenja ovog
djela nastupile teke posljedice za bezbjednost, ekonomsku ili vojnu
mo zemlje.Tei oblici ovog djela su propisani kao posebno krivino
djelo u okviru iste glave pod nazivom Teka djela protiv ustavnog
ureenja i bezbjednosti CG i postoje u sluaju da je djelo uinjeno za
vrijeme: ratnog stanja, vanrednog stanja, neposredne ratne
opasnosti ili oruanog sukoba.Pripremanje ovog krivinog djela je
inkriminisano kao posebno krivino djelo.
13. Odavanje dravne tajneOvo krivino djelo spada u grupu
krivinih djela protiv ustavnog ureenja i bezbjednosti Crne Gore.Za
krivina djela iz ove glave je karakteristina njihova usmjerenost na
ugroavanje ustavnog ureenja i bezbjednosti zemlje. Dravnom tajnom
smatraju se podaci ili dokumenti koji su zakonom, drugim propisom
ili odlukom nadlenog organa donesenim na osnovu zakona proglaeni
dravnom tajnom i ije bi odavanje prouzrokovalo ili bi moglo da
prouzrokuje tetne posljedice za bezbjednost, odbranu ili za
politike, vojne ili ekonomske interese Crne Gore.Krivino djelo
postoji kad neko neovlaeno nepozvanom licu saopti, preda ili uini
dostupnim podatke ili dokumente koji su mu povjereni ili do kojih
je na drugi nain doao, a koji predstavljaju dravnu tajnu.Radnja
krivinog djela je alternativno odreena i moe se sastojati u
saoptavanju, predaji ili injenju dostupnim na drugi nain tajnih
podataka ili dokumenata koji predstavljaju dravnu tajnu.Dravna
tajna treba da je saoptena, predata ili uinjena dostupnom neovlaeno
i nepozvanom licu. Ukoliko je predata ili saoptena stranoj dravi oi
organizaciji odnosno licu koje im slui radie se o krivinom djelu
pijunaa.Zakonik iskljuuje iz pojma dravne tajne podatke ili
dokumenta koji su upravljeni na ugroavanje ustavnog ureenja i
bezbjednosti Crne Gore.Krivino dejlo je svreno kad su podaci ili
dokumenta kojii preestvaljaju dravnu tajnu saopteni, predati ili
uinjeni dostupnim nepozvanom licu.Izvrilac moe biti svako lice bez
obzira da li su mu takvi podaci povjereni li je do njih sluajno
doao.Djelo se moe izvriti i sa umiljajem i iz nehata.Poseban oblik
ovog djela postoji ako je djelo izvreno za vrijeme neposredne ratne
opasnosti, ratnog stanja, oruanog sukoba ili vanrednog stanja ili
je dovelo do ugroavanja bezbjednosti, ekonomske ili vojne snage
Crne Gore.Podaci ili dokumenta koji su predmet djela su takvog
znaaja da je njihovo odavanje imali ili je moglo imati tetne
posljedice za politike, ekonomske ilio vojne interese zemlje.
14. Izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mrnje, razdora i
netrpeljivostiOvo krivino djelo spada u grupu krivinih djela protiv
ustavnog ureenja i bezbjednosti Crne Gore.Krivino djelo u osnovnom
obliku postoji kad neko izaziva i raspiruje nacionalnu, rasnu ili
vjersku mrnju, razdor ili netrpeljivost meu narodima ili etnikim
zajednicama koje ive u Crnoj Gori.Izazivanje je stvaranje do tada
nepostojee mrnje razdora ili netrpeljivosti dok je raspirivanje
njihovo dalje razvijanje i produbljivanje.Mrnja je neprijateljsko
osjeanje prema nekome.Razdor je teko stanje suprostavljenosti meu
pripadnicima raznih naroda.Netrpeljivost je stanje nepovjerenja i
odbojnosti prema drugima.Izazivanje i raspirivanje se mogu vriti na
razliite naine npr: vrijeanjem, ismijavanjem, potcjenjivanjem,
izlaganjem poruzi simbola i sl.Ovakve djelatnosti se mogu
preduzimati prema jednom ili prema vie lica ali je osnovno da se
ine u odnosu na njihovu nacionalnu, vjersku ili rasnu
pripadnost.Posljedica krivinog djela je stavranje ili
produbljivanje nacionalne, rasne ili vjerske mrnje, razdora ili
netrpeljivosti meu narodima, nacionalnoim manjinama ili etnikim
grupama koje ive u CG.Mogu je i pokuaj ovog djela koji je kanjiv.Za
krivicu je potreban umiljaj, uiunilac treba da je svjestan da
svojom djelatnou izaziva ili raspiruje navedena osjeanja meu licima
koja pripadaju narodima nacionalnoim manjinama ili etnikim
grupama.Tei oblik postoji ako je djelo uinjeno prinudom,
zlostavljanjem, ugroavanjem sigurnosti, izlaganjem poruzi
nacionalnih, etnikih ili vjerskih simbola, oteenjem tuih stvari,
skrnavljenjem spomenika, spomen-obiljeja ili grobova.Najtei oblik
postoji kad neko djelo vri zloupotrebom poloaja ili ovlaenja ili
ako je usljed tih djela dolo do nereda, nasilja ili drugih tekih
posljedica za zajedniki ivot naroda, nacionalnih manjina ili
etnikih grupa koje ive u Crnoj Gori.
15. Povreda teritorijalnog suverenitetaOvo krivino djelo spada u
grupu krivinih djela protiv ustavnog ureenja i bezbjednosti Crne
Gore.Za krivina djela iz ove glave je karakteristina njihova
usmjerenost na ugroavanje ustavnog ureenja i bezbjednosti zemlje.
Krivino djelo postoji kad neko krei pravila meunarodnog prava
prodre na teritoriju Crne Gore.Radnja krivinog djela je prodiranje
na teritoriju CG. Pod tim se podrazumjeva neovlaeno prelaenje
granice i ulaenje na teritoriju drave, ime se povreuje njen
teritorijalni suverenitet. Moe se izvriti suvozemnim, vodenim ili
vazdunim putem.Prodiranje na teritoriju treba da se vri krenjem
pravila meunarodnog prava. Protivpravnost moe biti iskljuena i u
sluaju kad je odlukom nadlenog organa dozvoljeno korienje vazdunog
prostora iznad teritorije CG, odnosno ulaenje u njene teritorijalne
vode ili prerlaz preko suvozemne teritorije.Ovo krivino djelo se po
pravilu vri korienjem nekog vozila za putni, vodeni ili vazduni
saobraaj.Krivino djelo je svreno prodiranjem na teritoriju CG
protivno poravilima meunarodnog prava.Posljedica djela je povreda
teritorijalnog suvereniteta a time i ugroavanje njene spoljne
bezbjednosti.Mogu je i pokuaj ovog djela koji bi postojao kada je
preduzeta djelatnost usmjerena na neovlaeno prodiranje na
teritoriju CG ali se pri tom nije prelo na podruje nae drave.U
pogledu krivice potreban je umisljaj.
16. Udruivanje radi protivustavne djelatnostiOvo krivino djelo
spada u grupu krivinih djela protiv ustavnog ureenja i bezbjednosti
Crne Gore.Za krivina djela iz ove glave je karakteristina njihova
usmjerenost na ugroavanje ustavnog ureenja i bezbjednosti zemlje.
Udruivanje radi neprijateljske djelstnosti obuhvata vie oblika
zloinakog udruivanja, iji je cilj vrenje odreenih krivinih djela
protiv bezbjednosti CG i njenog ustavnog ureenja.Osnovni oblik
postoji kad neko stvara grupu ili drugo udruenje lica radi vrenja
krivinih djela protiv ustavnog ureenja ili bezbjednosti CG.Radnja
krivinog djela je stvaranje zloinakog udruenja. To je svaka
djelatnost kojom se organizuje vie lica za vrenje navedenih
krivinih djela.Mogui oblici zloinakog udruivanja kod ovog djela su
grupa lice i predstavlja udruivanje tri ili vie lica za vrenje
navedenih djelatnosti kao i dsrugo udruenje lica.Grupa lica ili
drugo udruenje lica treba da se stvara radi vrenja izriito
navedenih krivinih djela protiv ustavnog ureenja i bezbjednosti
CG.Ovaj oblik djela je svren preduzimanjem ma kjoje djelatnosti sa
kojom se stvara grupa ili udruenje za vrenje navedenih krivinih
djela.Drugi oblik ovog djela postoji kad neko sa drugim dogovori da
izvri neko od djela navedenih u zakoniku protiv ustavnog ureenja i
bezbjednosti CG.Ovaj oblik je svren postizanjem dogovora da se
izvri neko od navedenih krivinih djela.Trei oblik postoji kad neko
postane pripadnik nekog udruenja iji je cilj vrenje odreenih
krivinih djela protiv bezbjednosti CG i njenog ustavnog
ureenja.Ovaj oblik je svren preduzimanjem svake djelatnosti kojok
se izriito ili faktiki manifestuje pripadnost zloinakom udruenju.Za
postoja je djela nije neophodno da je u okviru zloinakog udruivanaj
i izvreno neko od navedenih djela.Posljedica kod svih oblika je
ugroavanje bezbjednosti CG.Izvrilac moe biti svako lice a u pogledu
vinosti potreban je umiljaj.Zakonik propisuje blae kazne i mogunost
oslobaanja od kazne u prvom sluaju da uinilac otkrivanjem udruenja
ili na drugi nain sprijei izvrenje krivinih djela a u drugom sluaju
kad pripadnik udruenja koji otkrije udruenje prije nego to je u
njegovom sastavu ili za njega uinio neko krivino djelo
predvieno.Tei oblici ovog djela su propisani kao posebno krivino
djelo u okviru iste glave pod nazivom Teka djela protiv ustavnog
ureenja i bezbjednosti CG i postoje u sluaju da je djelo uinjeno za
vrijeme: ratnog stanja, vanrednog stanja, neposredne ratne
opasnosti ili oruanog sukoba.
17. Pripremanje djela protiv ustavnog ureenja i bezbjednosti
Crne Gore Ovo krivino djelo spada u grupu krivinih djela protiv
ustavnog ureenja i bezbjednosti Crne Gore.Za krivina djela iz ove
glave je karakteristina njihova usmjerenost na ugroavanje ustavnog
ureenja i bezbjednosti zemlje.Pripremanje djela obuhvata razliite
djelatnosti kojima se omoguuje ili olakava izvrenje sljedeih
krivinih djela: Ugroavanje nezavisnosti; Priznavanje kapitulacije
ili okupacije; Ugroavanje teritorijalne cjeline; Napad na ustavno
ureenje; Svrgavanje najviih dravnih organa; Pozivanje na nasilnu
promjenu ustavnog ureenja; Ubistvo najviih predstavnika dravne
zajednice i drava lanica; Oruana pobuna; Terorizam; Diverzija i
pijunaa.Radnja krivinog djela se sastoji u pripremanju nekog od
krivinih djela navedenih u zakoniku.Pripremanje se sastoji u
nabavljanju ili osposobljavanju sredstava za izvrenje krivinog
djela, u otklanjanju prepreka za izvrenje krivinog djela, u
dogovaranju, planiranju ili organizovanju sa drugim izvrenje
krivinog djela ili u drugim radnjama kojima se stvaraju uslovi za
neposredno izvrenje krivinog djela.Krivino djelo je svreno
preduzimanjem svake djelatnosti koja se smatra pripremnom radnjom
za izvrenje nekog od navedenih djela. Za postojanje djela nije
neophodno da je pripremano djelo pokuano ili izvreno.U pogledu
vinosti potzreban je umiljaj.Tei oblik postoji kad neko upuuje ili
prebacuje na teritoriju Crne Gore lica ili oruje, eksploziv,
otrove, opremu, municiju ili drugi materijal radi izvrenja jednog
ili vie krivinih djela protiv ustavnog ureenja i bezbjednosti
CG.
18. Teka djela protiv ustavnog ureenja i bezbjednosti Crne Gore
U ovom djelu su sadrane zbirne odredbe o teim, kvalifikovanim
oblicima veeg broja krivinih djela protiv bezbjednosti i ustavnog
ureenja CG.S obzirom na prirodu okolnosti, uslove odgovornosti i
uticaj na kanjavanje zakonik razlikuje tri situacije:U prvu grupu
spadaju okolnosti koje se sastoje u nastupnju tee posljedice. Te
posljedice se odnose na smrt jednog ili vie lica, izazvanje
opasnosti za ivot ljudi, teko nasilje, velika razaranja, ugroavanje
bezbjednosti ekonomske ili vojne snage zemlje.Za ove okolnosti
odgovara se kada se tea posljedica moe pripisati nehatu uinioca a
izmeu nje i izvrenog djela postoji uzrona veza.U drugu grupu
spadaju djela koja su uinjena u sticaju i to je u stvari
konstrukcija sloenog krivinog djela. To je sluaj kad je pri
izvrenju ovih krivinih djela uinilac sa umiljajem liio ivota jedno
ili vie lica.U treu grupu spadaju sljedee kvalifikatorne okolnosti:
ako se djelo vri za vrijeme neposredne ratne opasnosti, ratnog
stanja, oruanog sukoba ili vanrednog stanja. U ovom sluaju se
odgovara kad su ove okolnosti bile obuhvaene umiljajem uinioca.
KRIVINA DJELA PROTIV DRAVNIH ORGANA
19. Sprjeavanje slubenog lica u vrenju slubene radnjeOvo krivino
djelo spada u grupu krivinih djela protiv dravnih organa. Objekt
zatite kod ovih krivinih djela jeste pravilno funkcionisanje
dravnih organa i obavljanje odreenih poslova iz njihovog djelokruga
i to prije svega organa uprave.Zakonik predvia dva osnovna oblika
ovog krivinog djela i njihove tee i privilegovane oblike. Dva
osnovna oblika su sprjeavanje slubenog lica u vrenju slubene radnje
(tradicionalni naziv za ovaj oblik je protivstajanje) i prinuavanje
slubenog lica na vrenje slubene radnje.Radnja krivinog djela u
prvom obliku je sprjeavanje slubenog lica u vrenju slubene radnje
upotrebom sile ili prijetnjom da e se neposredno upotrijebiti
sila.To je svaka ona radnja kojom se slubeno lice onemoguuje da
preduzme ili da dovri neku konkretnu radnju iz okvira svog slubenog
ovlaenja.Sila se primjenjuje na slubeno lice ali se moe
primjenjivati i na svako drugo lice ak i na stvari ako to moe
uticati na slubeno lice da ne preduzme slubenu radnju.Sila ili
prijetnja da e se sila primjeniti treba da su upravljene na
sprjeavanje vrenja slubene radnje koju slubeno lice vri u okviru
svojih ovlaenja.Ovim djelom se ne tite slubena lica u vrenju slube
ve drutveni i individualni interesi za efikasno i normalno vrenje
slubenih radnji. Cilj krivinopravne zatite u ovom obliku je da se
obezbjedi izvrenje slubene radnje.Djelo je svreno kad je slubeno
lice sprjeeno da izvri slubenu radnju.Posljedica ovog oblika je
neizvrenje slubene radnje.Mogu je i pokuaj djela koji postoji kad
je upotrebljena sila ili prijetnja ali slubeno lice nije sprjeeno u
vrenju radnje.Izvrilac moe biti svako lice a za krivicu je potreban
umiljaj.Drugi oblik postoji kad se slubeno lice silom ili
prijetnjom prinudi na vrenje slubene radnje.Prinuda se u ovom
sluaju vri prema slubenom licu ali moe se slubeno lice prinuditi
ako se sila ili prijetnja odnosi i na neko drugo njemu blisko
lice.Cilj krivinopravne zatite u ovom obliku je da se obezbjedi
slubenom licu sloboda u vrenju slubene radnje.Posljedica ovog
oblika je prinudno izvrenje slubene radnje.Prinuda kod ovog oblika
treba da se vri prije nego je preduzeta radnja. Djelo je svreno kad
je slubeno lice pod uticajem sile ili prijetnje izvrilo slubenu
radnju.Mogu je i pokuaj ovog djela i on postoji kad je upotrebljena
sila ili prijetnja ali slubena radnja nije izvrena.Izvrilac moe
biti svako lice a za krivicu je potreban umiljaj.Tei oblici ovog
djela postoje u sluaju ako prilikom izvrenja osnovnih oblika
uinilac uvrijedi ili zlostavi slubeno lice ili mu nanese laku
tjelesnu povredu ili prijeti upotrebom oruja.Najtei oblici ovog
djela su djela iju kvalifikatornu okolnost ini svojstvo pasivnog
subjekta. To su: sudija ili dravni tuioc pri vrenju njihove
sudijske, odnosno tuilake dunosti ili slubeno lice u vrenju poslova
javne ili dravne bezbjednosti ili dunosti uvanja javnog reda i
mira, sprjeavanja ili otkrivanja krivinog djela, hvatanja uinioca
krivinog djela ili uvanja lica lienog slobode,Laki privilegovani
oblik postoji kad je izvrilac bio na to izazvan nezakonitim ili
grubim postupanjem slubenog lica. Za postojanje ovog oblika
potrebno je da su ispunjena dva uslova: 1) da slubeno lice
nezakonito ili grubo postupa i 2) da je uinilac djela bio izazvan
takvim ponaanjem slubenog lica.Takav sluaj postoji kad se slubeno
lice prilikom slubene radnje ne pridrava odreenih postupaka i
pravila (ako se prilikom pretresa nepotrebno oteuju stvari)Za ovaj
oblik je propisana blaa kazna a mogue je da se uinilac i oslobodi
kazne.
20. Napad na slubeno lice u vrenju slubene dunostiOvo krivino
djelo spada u grupu krivinih djela protiv dravnih organa. Objekt
zatite kod ovih krivinih djela jeste pravilno funkcionisanje
dravnih organa i obavljanje odreenih poslova iz njihovog djelokruga
i to prije svega organa uprave.Ovo krivino djelo ima osnovni i
nekoliko teih oblika.Osnovni oblik postoji kad neko napadne ili
prijeti da e napasti slubeno lice u vrenju slubene dunosti.Pod
napadom treba razumjeti sve oblike upotrebe sile u odnosu na
tjelesni integritet slubenog lica (guranje, vuenje za ruku ili
odjelo, izbacivanje iz neke prostorije i sl). Kad je u pitanju
prijetnja ona treba da je ozbiljna i ostvarljiva.Pasivni subjekt je
slubeno lice. Slubenim licem smatra se: lice koje u dravnom organu
vri slubene dunosti; lice u ustanovi, privrednom drutvu ili drugom
subjektu, kojem je povjereno vrenje javnih ovlaenja; vojno lice.
Napad ili prijetnja napadom treba da se vre prema slubenom licu u
vrenju slubene dunosti. Tako da nema ovog djela kada se napad
preduzima kad lice ne vri slubene dunosti.Djelo je svreno napadom
ili prijetnjom napada i pri tome nije od znaaj kako se to odrazilo
na vrenje slube.Izvrilac moe biti svako lice a za krivicu je
potreban umiljaj.Pokuaj je mogu i kanjiv je.Tei oblik kvalifikovan
je posljedicom ili nainom izvrenja i postoji kad je slubenom licu
nanesena laka tjelesna povreda ili je prijeeno upotrebom
oruja.Najtei oblik ovog djela odreen je svojstvom pasivnog subjekta
i okolnostima pod kojima se vri napad ili prijetnja i on postoji
ako se djelo vri prema sudiji ili dravnom tuiocu u vezi sa vrenjem
njihove sudijske, odnosno tuilake dunosti ili slubenom licu u
vrenju poslova javne ili dravne bezbjednosti.Laki privilegovani
oblik postoji kad je izvrilac bio na to izazvan nezakonitim ili
grubim postupanjem slubenog lica. Za postojanje ovog oblika
potrebno je da su ispunjena dva uslova: 1) da slubeno lice
nezakonito ili grubo postupa i 2) da je uinilac djela bio izazvan
takvim ponaanjem slubenog lica.Za ovaj oblik je propisana blaa
kazna a mogue je da se uinilac i oslobodi kazne.
21. Uestvovanje u grupi koja sprijei slubeno lice u vrenju
slubene radnjeOvo krivino djelo spada u grupu krivinih djela protiv
dravnih organa. Objekt zatite kod ovih krivinih djela jeste
pravilno funkcionisanje dravnih organa i obavljanje odreenih
poslova iz njihovog djelokruga i to prije svega organa uprave.Ovo
krivino djelo postoji kad neko uestvuje u grupi ljudi koja
zajednikim djelovanjem sprijei slubeno lice u vrenju slubene radnje
ili ga na isti nain prinudi na vrenje slubene radnje.Grupa je vei
broj ljudi i radnja krivinog djela je uestvovanje u grupi koja
zajednikim djelovanjem sprjeava slubeno lice u vrenju slubene
radnje ili ga prinuava na vrenje slubene radnje.Sprjeavanje je
svaka ona radnja kojom se slubeno lice onemoguuje da preduzme ili
da dovri neku konkretnu radnju iz okvira svog slubenog
ovlaenja.Cilj krivinopravne zatite u je da se obezbjedi izvrenje
slubene radnje ili da se obezbjedi slubenom licu sloboda u vrenju
slubene radnje. Djelo je svreno kad je zajednikim djelovanjem u
grupi ljudi slubeno lice sprjeeno u vrenju slubene radnje ili je na
to prinueno.Posljedica djela je neizvrenje slubene radnje ili
prinudno izvrenje slubene radnje.Mogu je i pokuaj djela.Izvrilac
djela je uesnik u grupi.Za krivicu je potreban umiljaj koji
obuhvata svijest uinioca da zajedno sa ostalima uesnicima u skupini
uestvuje u sprjeavanju ili prinuavanju slubenog lica.Zakonik
predvia teu kaznu za kolovou grupe koja izvri djelo. Kolovoa je ono
lice koje usmjerava grupu koje rukovodi njenim akcijama.
22. Nepostupanje po naredbi za udaljavanjeOvo krivino djelo
spada u grupu krivinih djela protiv dravnih organa. Objekt zatite
kod ovih krivinih djela jeste pravilno funkcionisanje dravnih
organa i obavljanje odreenih poslova iz njihovog djelokruga i to
prije svega organa uprave.Ovo krivino djelo postoji kad se neko ne
udalji iz grupe ljudi koju je ovlaeno slubeno ili ovlaeno vojno
lice pozvalo da se razie u prilikama kad je javni red ugroen. To
znai ostajanje u grupi i poslije upuenog poziva, nenaputanje mjesta
na kome se grupa nalazi. Privremeno udaljavanje sa ponovnim
vraanjem takoe znai ovo krivino djelo.Poziv da se razie treba da je
upuen od ovlaenog slubenog ili vojnog lica.Zakon o policiji ako i
pravila slube vojske odreuju ovlaenja organa policije ili vojne
policije da pod odreenim uslovima i na odreen nain preduzimaju
odgovarajue mjere radi odravanja javnog reda i mira u koje spada i
izdavanje nareenja o razilaenju grupe ljudi.Poziv na razilaenje
traba da bude upuen grupi u cjelini a ne pojedinano odreenim
uesnicima u grupi i u prilikama kad je javni red ugroen. To je
takvo stanje u kome su ugroeni ivot i uopte bezbjednost ljudi ili
postoji opasnost od unitenja imovine.Posljedica djela je ugroavanje
javnog reda i ona je ostavrena samim neudaljavcanjem iz grupe kojoj
je ovlaeno lice uputilo poziv da se razie.Izvrilac djela moe biti
samo uesnik u grupi.Za krivicu je potreban umiljaj.Zakonik predvia
teu kaznu za kolovou grupe koja izvri djelo. Kolovoa je ono lice
koje usmjerava grupu koje rukovodi njenim akcijama.
KRIVINA DJELA PROTIV PRAVOSUA
23. Neprijavljivanje pripremanja krivinog djelaOvo krivino djelo
spada u grupu krivinih djela protiv pravosua.Zatitni objekt
krivinih djela svrstanih u ovu grupu jeste pravosue, odnosno
nesmetano obavljenje pravosudne funkcije. Poto je osnovni cilj
krivinog pravosua suzbijanje kriminalnih ponaanja i ova djela su u
prvom redu u funkciji ostvarivanja tog cilja.Zakonik predvia
osnovni i tei oblik ovog djela.Osnovni oblik postoji kad neko zna
da se priprema izvrenje krivinog djela za koje se po zakonu moe
izrei pet godina zatvora ili tea kazna, pa u vremenu kad je jo bilo
mogue sprijeiti njegovo izvrenje to ne prijavi, a djelo bude
pokuano ili izvrenoObaveza na prijavljivanje nastaje od momenta kad
je uinilac saznao za pripremanje krivinog djela, a bio je u
mogunosti da o tome obavjesti nadlene organe.Zakonik propisuje da
neprijavljivanje pripremanja krivinog djela treba da je uinjeno u
vremenu kad je bilo mogue sprjeiti njegovo izvrenje tako da ovo
djelo postoji i kad je podnijeta prijava aloi neblagovremeno iako
se mogla podnijeti na vrijeme. S druge strane nee postojati ovo
djelo ako se i pored prijave djelo nebi moglo sprijeiti to je
faktiko pitanje.Objektivni uslov inkriminacije je da djelo postoji
samo ako se ne prijavi krivino djeo za koje se moe izrei kazna
zatvora od 5 godina i tea.Djelo se smatra svrenim kad je izvreno
ili pokuano djelo koje se ne prijavljuje.Pokuaj ili izvrenje je
takoe objektivni uslov inkriminacije tako da nije neophodno da je
uinilac djela bio svjestan da e pripremano djelo koje nije
prijavljeno i biti izvreno ili pokuano.Izvrilac djela moe biti
svako lice sem ono lice koje vri ili priprema izvrenje toga djela.U
pogledu vinosti mogu je samo umiljaj.Tei oblik postoji u sluaju ako
nije prijavljeno pripremanje krivinog djela za koje se po zakonu
moe izrei kazna zatvora od etrdeset godina.Poseban osnov za
iskljuenje kanjivosti u kad se radi o osnovnom obliku je postojanje
odreenog odnosa izmeu lica koje nije prijavilo pripremanje djela i
uinioca svrenog ili pokuanog djela. Tako da se nee kazniti lice
kojem je uinilac brani drug, lice sa kojim uinilac ivi u trajnoj
vanbranoj zajednici, srodnik po krvi u pravoj liniji, brat ili
sestra, usvojilac ili usvojenik, kao i brani drug nekog od
navedenih lica.Kada je u pitanju tei oblik obaveza prijavljeivanja
je opta i niko nije izuzet od kanjavanja.
24. Neprijavljivanje krivinog djela i uiniocaOvo krivino djelo
spada u grupu krivinih djela protiv pravosua.Zatitni objekt
krivinih djela svrstanih u ovu grupu jeste pravosue, odnosno
nesmetano obavljenje pravosudne funkcije. Poto je osnovni cilj
krivinog pravosua suzbijanje kriminalnih ponaanja i ova djela su u
prvom redu u funkciji ostvarivanja tog cilja.Ovo krivino djelo ima
dva oblika neprijavljivanje krivinog djela i uinioca; i
neprijavljivanje krivinog djela od strane slubenog ili odgovornog
lica.Prvi oblik ovog krivinog djela postoji kad neko zna da je neko
lice uinilo krivino djelo za koje se po zakonu moe izrei kazna
zatvora od etrdeset godina ili zna samo da je takvo djelo uinjeno
pa to ne prijavi prije nego to su djelo, odnosno uinilac
otkriveniRadnja krivinog djela je neprijavljivanje, tj nepodnoenje
prijave sudu, javnom tuilatvu ili policiji.Obaveza na
prijavljivanje nastaje od momenta kad je uinilac saznao za krivino
djelo, a bio je u mogunosti da o tome obavjesti nadlene
organe.Neprijavljivanje moe se odnositi ili na uinioca djela ili na
samo pokuano ili izvreno djelo.U prvom sluaju kod uinioca postoji
saznanje i o izvrenom djelu i o uiniocu a u drugom sluaju samo o
izvrenom djelu ali ne i o uiniocu.Zakonska obaveza prijavljivanja
uinioca ili izvrenog krivinog djela odnosi se samo na krivina djela
za koja se po zakonu moe izrei kazna zatvora od 40 godina.
Zaprijeena kazna je objektivni uslov inkriminacije i ne mora biti
obuhvaena umiljajem uinioca.Ovo krivino djelo postoji samo ako se
prijava ne podnose prije nego to djelo odnosno uinilac budu
otkriveni. I ovo je objektivni uslov inkriminacije tako da za ovo
djelo se ne moe odgovarati ako su uinilac djela ili samo krivino
djelo bili ve otkriveni.Djelo je svreno nepodnoenjem prijave o
uiniocu djela ili svrenom djelu za koje se po zakonu moe izrei
kazna zatvora od 40 godina.Izvrilac djela moe biti svako lice osim
lice koje je uestvovalo u izvrenju djela.U pogledu vinosti mogu je
samo umiljaj.Drugi oblik moe izvriti samo slubeno ili odgovorno
lice. Radnja izvrenja se sastoji u svjesnom proputanju da se
prijavi krivino djelo za koje je slubeno ili odgovorno lice saznalo
u vrenju svoje dunosti. Mora se raditi o krivinom djelu za koje se
moe izrei kazna 5 godina zatvora ili tea.Poseban osnov za
iskljuenje kanjivosti je postojanje odreenog odnosa izmeu lica koje
nije prijavilo djelo i uinioca svrenog ili pokuanog djela. Tako da
se nee kazniti lice kojem je uinilac brani drug, lice sa kojim
uinilac ivi u trajnoj vanbranoj zajednici, srodnik po krvi u pravoj
liniji, brat ili sestra, usvojilac ili usvojenik, kao i lice kjoje
je branilac, ljekar ili vjerski ispovjednik uinioca.
25. Pomo uiniocu poslije izvrenog krivinog djelaOvo krivino
djelo spada u grupu krivinih djela protiv pravosua.Zatitni objekt
krivinih djela svrstanih u ovu grupu jeste pravosue, odnosno
nesmetano obavljenje pravosudne funkcije. Poto je osnovni cilj
krivinog pravosua suzbijanje kriminalnih ponaanja i ova djela su u
prvom redu u funkciji ostvarivanja tog cilja.Cilj propisivanja ovog
krivinog djela je efikasnije otkrivanje uinjenih krivinih djela,
kao i izvrenje izreenih sankcija.Postojanje ovog djela
pretpostavlja da je prethodno izvreno neko drugo krivino
djelo.Krivino djelo ima osnovni i dva tea oblika.Osnovni oblik se
moe pojaviti kao pruanje pomoi uiniocu krivinog djela i kao pruanje
pomoi licu kome je izreena krivina sankcija.Pruanje pomoi uiniocu
krivinog djela obuhvata razne naine linog ili stvarnog prikrivanja
poslije izvrenog djela. Prije svega sakrivanje uinioca djela to se
moe uiniti na razne naine davanjem sklonita, prebacivanjem na neko
skrovito mjesto, organizovanjem bjekstva. Djelo se moe izvrtiti i
prikrivanjem tragova ili sredstava kojim je djelo izvreno.Pruanje
pomoi licu kome je izreena krivina sankcija postoji kad se prikriva
osueno lice ili lice kome je izreena mjera bezbjednosti ili se
preduzimaju neke druge radnje iji je cilj onemoguavanje izvrenja
krivinih sankcija.Sutina djela je u tome da se uiniocu djela pomae
da se prema njemu ne izvri izreena kazna.Krivino djelo je svreno
samim prreduzimanjem djelatnosti koja se smatra pruenjem pomoi
uiniocu poslije izvrenog djela. Za postojanje djela nije od znaaj
da li je uinilac ostao neotkriven ilki vrsta i teina kazne za
krivino djelo.Izvrialc djela moe biti svako lice osim lica koje je
izvrilo djelo zbog koga se prikriva.U pogledu vinosti potreban je
umiljaj.Kazna izreena za ovo djelo ne moe biti tea od kazne
propisane za krivino djelo koje je izvrilo lice kome je pruena
pomo.Tei oblik postoji ako se pomo prui uiniocu krivinog djela za
koje je propisana kazna zatvora preko pet godina.Najtei oblik
posoji kad neko prui pomo uiniocu krivinog djela za koje je
propisana kazna zatvora od etrdeset godina.Poseban osnov za
iskljuenje kanjivosti je postojanje odreenog odnosa izmeu lica koje
nije prijavilo djelo i uinioca svrenog ili pokuanog djela.Nee se
kazniti lice kojem je uinilac brani drug, lice sa kojim uinilac ivi
u trajnoj vanbranoj zajednici, srodnik po krvi u pravoj liniji,
brat ili sestra, usvojilac ili usvojenik, kao i brani drug nekog od
navedenih lica.
26. Lano prijavljivanjeOvo krivino djelo spada u grupu krivinih
djela protiv pravosua.Zatitni objekt krivinih djela svrstanih u ovu
grupu jeste pravosue, odnosno nesmetano obavljenje pravosudne
funkcije. Poto je osnovni cilj krivinog pravosua suzbijanje
kriminalnih ponaanja i ova djela su u prvom redu u funkciji
ostvarivanja tog cilja.Svrha ove inkriminacije je dvostruka: pored
spreavanja ometanja rada pravosudnih organa njen cilj je i zatita
pojedinaca od lanog prijavljivanja da su izvrili krivino djelo.Ovo
krivino djelo ima vie oblika: to su lano prijavljivcanje drugog ili
sebe, podmetanje tragova krivinog djela i lano prijavljivenje
krivinog djela.Prvi oblik postoji kad neko prijavi odreeno lice da
je uinilo krivino djelo za koje se goni po slubenoj dunosti, a zna
da to lice nije uinilac tog djela.Prijavljivanje mora biti lano i
kako u objektivnom tako i u subjektivnom smislu. To znai da lice
koje se lano prijavljuje nije uinilac krivinog djela kao i da onaj
ko prijavljuje zna za to. Prijava treba da se podnese organima
nadlenim za krivino gonjenje i suenje tuilatvu, policiji ili sudu
ali e djelo postojati ako se prijava podnese i nekom drugom
organau.Prijava se mora odnositi na odreeno lice. To se moe uiniti
navoenjem njegovog imena i pezimena ali i preko drugih podataka
koji ukazuju na indetitet lica.Lice koje podnosi prijavu treba da
je svjesno da onaj koga prijavljuje nije uinio krivino djelo. Nee
postojati djelo ako je uinilac vjerovao da je odreeno lice uinilo
djelo.Lana prijava treba da se odnosi na djelo koje se goni po
slubenoj dunosti i pri tome noije od znaaja da li se radi o svrenom
ili pokuanom djelu.Ovaj oblik djela je svren kad je lana prijava
podnijeta nadlenom organu.Izvrilac djela moe biti svako lice.U
pogledu vinosti potreban je direktni umiljaj. Motiv nije od
znaaja.Drugi oblik postoji kad neko podmetanjem tragova krivinog
djela ili na drugi nain izazove pokretanje krivinog postupka zbog
krivinog djela za koje se goni po slubenoj dunosti protiv lica za
koje zna da nije uinilac tog djela.Podmetanje tragova je stvaranje
utiska da je odreeno lice izvrilo krivino djelo. Moe se izvriti na
razne naine: ostavljanjem otisaka prstiju, ostavljanjem predmeta i
sl.Uinilac treba da je svjestan da za nevino lice stvara laan
utisak da je uinilo krivino djelo i treba da se odnosi na djelo
koje se goni po slubenoj dunosti.Krivino djelo je svreno kad je
usljed podmetanja tragova krivinog djela, odnsosno neke druge
djelatnosti pokrenut postupak protiv odreenog lica.Izvrilac ovog
oblika moe biti svako lice.Djelo se vri sa direktnim umiljajem.Trei
oblik postoji kad neko prijavi da je uinjeno krivino djelo za koje
se goni po slubenoj dunosti, iako zna da to djelo nije uinjeno.Kod
nadlenih organa se u ovom sluaju stvara pogreno uvjerenje da je
izvreno odreeno krivino djelo koje se goni po slubenoj dunosti ali
se u p0dnijetoj prijavi ne ukazuje na uinioca djela. Motiv je obino
da se nadleni organi navedu na pogrean put i time se otealo
otkrivanje nekjog drugog djela.Djelo je svreno kad je nadleni organ
primio lanu prijavu.Izvrilac ovog oblika moe biti svako lice.Djelo
se vri sa direktnim umiljajem.Poseban laki oblik ovog djela postoji
kad uinilac sam sebe prijavi da je uinio krivino djelo za koje se
goni po slubenoj dunosti, iako zna da ga nije uinio. Ovo djelo ne
moe uini lice koje da lano priznanje u svojstvu okrivljenog.
27. Davanje lanog iskazaOvo krivino djelo spada u grupu krivinih
djela protiv pravosua.Zatitni objekt krivinih djela svrstanih u ovu
grupu jeste pravosue, odnosno nesmetano obavljenje pravosudne
funkcije. Poto je osnovni cilj krivinog pravosua suzbijanje
kriminalnih ponaanja i ova djela su u prvom redu u funkciji
ostvarivanja tog cilja.Inkriminisanjem davanja lanog iskaza ele se
suzbijati ponaanja kojima se ugroava pravilno utvrivanje injenica.
Time se prua zatita funkcionisanju pravnog sistema.Krivino djelo
ima dva osnovna i dva tea oblika.Radnja izvrenja u svim oblicima
sastoji se u davanju lanog iskaza. Lani iskaz predstavlja izjavu
koja sadri potvrivanje neistinitih injenica ili negiranje
istinitih.Prvi oblik postoji kad svjedok, vjetak, prevodilac ili
tuma da laan iskaz pred sudom, u disciplinskom, prekrajnom ili
upravnom postupku ili u drugom zakonom propisanom postupku.Za
postojanje djela nije od znaaja na koji nain se daje iskaz. Iskaz
treba da je objektivno neistinit stog nema ovog djela ako je
uinilac mislio da daje laan iskaz ali ono to on iskazuje objektivno
odgovara stvarnosti.Laan iskaz treba da je dat u postupku pred
sudom ili u disciplinskom, prekrajnom ili upravnom postupku ili u
drugom zakonom propisanom postupku.Davanjem lanog iskaza pred
organom ili licem koje nije ovlaeno za voenje postupka ne ostvaruje
se ovo djelo.Iskaz se mora odnositi na neke injenice koje su od
znaaja za postupak.Djelo je svreno samim davanjem lanog iskaza. Za
postojanje djela nije neophodno da je na osnovu lanog iskazta
donijeta neka odluka.Izvrilac ovog oblika moe biti samo svjedok,
vjetak, prevodilac ili tuma.Poseban oblik ovog djela postoji kad
stranka koja prilikom izvoenja dokaza sasluanjem stranaka u sudskom
ili upravnom postupku da laan iskaz, a na ovom iskazu bude
zasnovana odluka donesena u tom postupku.Tei oblik postoji ako je
lani iskaz dat u krivinom postupku.Najtei oblik postoji ako su
usljed davanja lanog iskaza u krivinom postupku nastupile naroito
teke posljedice za okrivljenog.Takav e sluaj biti na primjer kada
se na osnovu lanog iskaza donese osuujua odluka za nevino
lice.Zakonik predvia lake kanjavanje ili osloboenje od kazne u
sluaju ako uinilac dobrovoljno opozove laan iskaz prije nego to se
donese konana odluka.
28. Sprjeavanje dokazivanjaOvo krivino djelo spada u grupu
krivinih djela protiv pravosua.Zatitni objekt krivinih djela
svrstanih u ovu grupu jeste pravosue, odnosno nesmetano obavljenje
pravosudne funkcije. Poto je osnovni cilj krivinog pravosua
suzbijanje kriminalnih ponaanja i ova djela su u prvom redu u
funkciji ostvarivanja tog cilja.Prema objektu i nainu vrenja djelo
se moe pojaviti u tri oblika: sprjeavanje dokazivanja davanjem mita
i prinudom; sprjeavanje dokzivanja unitenjem isprave ili drugog
dokaznog sredstva i sprjeavanje dokzivanja unitenjem znaka.Prvi
oblik postoji ka neko svjedoku ili vjetaku ili drugom uesniku pred
sudom ili drugim dravnim organom uini, ponudi ili obea poklon ili
drugu korist ili prema njemu primijeni silu ili prijetnju u namjeri
da to lice davanjem lanog iskaza ili nedavanjem iskaza utie na
ishod postupka.Radnja krivinog djela je alternativno odreena i moe
se javiti u dav oblika. Kod prvog obuhvata davanje, nuenje ili
obeanje mita a drugi oblik je primjena sile ili prijetnje da bi se
uticalo na dokzivanje.Navedene djelatnosti treba da se vre prema
svjedoku, vjetaku, ili drugom uesniku pred sudom ili dravnim
organom.Za postojanje ovog djela je potrebna i posebna namjera a to
je da se utie na ishod postupka. to znai da izmeu tog postupka i
preduzetih radnji treba da postoji uzroni odnos.Djelo je svreno kad
je prema navedenim licima preduzeta neka od propisanih djelatnosti
uz postojanje namjere kod uinioca da utie na ishod postupka. Za
postojanje svrenog djela nije neophodno da je i ova namjera
ostvarena.Pokuaj djela nije mogu.Za krivcu je potreban direktan
umiljaj.Drugi oblik ovog djela postoji kad neko u namjeri da
sprijei ili otea dokazivanje sakrije, uniti, oteti ili djelimino
ili potpuno uini neupotrebljivom tuu ispravu ili druge predmete
koji slue za dokazivanje.Objekat djela je tua isprava. Ispravom se
mstra svaki predmet koji je podoban ili je odreen da slui jkao
dokaz.Radnja krivinog djela treba da je uinjena u namjeri
sprjeavanja ili oteavanja dokazivanja.Trei oblik postoji kad neko
ukloni, uniti, pokvari, pomjeri ili premjesti kakav granini kamen,
zemljomjerski znak ili uopte kakav znak o svojini na nepokretnosti
ili o pravu na upotrebu vode ili ko u istoj namjeri ovakav znak
lano postavi.Djelo treba da se vri u namjeri sprjeavanja ili
oteavanja dokazivanja u vezi sa postupkom u kome se ovi zanci mogu
koristiti kjao dokaz. Radnja krivinog djela se moe preduzeti kako
prije pokretanja postupka tako i u toku postupka. Za postojanje
djela nije neophodno da je navedena namjera i ostvarena.Izvrilac
djela kod moe biti svako lioce.U pogledu vinosti potreban je
umiljaj.
29. Povreda tajnosti postupkaOvo krivino djelo spada u grupu
krivinih djela protiv pravosua.Zatitni objekt krivinih djela
svrstanih u ovu grupu jeste pravosue, odnosno nesmetano obavljenje
pravosudne funkcije. Poto je osnovni cilj krivinog pravosua
suzbijanje kriminalnih ponaanja i ova djela su u prvom redu u
funkciji ostvarivanja tog cilja.Ovim krivinim djelom ostvaruje se
krivinopravna zatita onoga to je proglaenom tajnim u sudskom,
upravnom, prekrajnom ili drugom zakonom propisanom postupku.Krivino
djelo ima dva oblika: povreda tajnosti u sudskom, upravnom,
prekrajnom ili drugom postupku; i povreda tajnosti u postupku prema
maloljetniku.Prvi oblik odnosi se na otkrivanje tajnosti onoga to
je saznato u sudskom, upravnom, prekrajnom ili drugom postupku i
ima sljedea obiljeja:Predmet krivinog djela su podaci, injenice ili
okolnosti koji se po zakonu ne mogu objaviti ili su odlukom suda
ili drugog organa proglaeni tajnim.Radnja krivinog djela je
neovlaeno otkkrivane onoga to je proglaeno tajnim, odnosno onoga to
se po zakonu ne smije objaviti. Otkrivanje treba da se vri poslije
upozorenja nadlenog organa da ono to je saznato u postupku ne smije
objaviti odnsono da je proglaeno tajno i treba da se vri
neovlaeno.Krivino djelo je svreno u ovom obliku kada je neovlaeno
saopteno ili objavljeno ono to je zakonom ili odlukom nadlenog
organa proglaeno tajnim u sudskom, upravnom, prekrajnom ili drugom
postupku.Drugi oblik odnosi se povredu tajnosti postupka koji se
vodi prema maloljetniku. Radnja krivinog djela je objavljivanje
podataka koji se vodi prema maloljetniku, o indetitetu maloljetnika
ili o sudskoj odluci koja je donijeta u postupku.U zakoniku o
krivinom postupku je propisano da se bez dozvole suda ne smije
objaviti tok postupka prema maloljetniku niti odluka donijeta u tom
postupku.Objavljivanje je saoptavanje preko sredstava javnog
obavjetavanja i informisanja (tampe, radija, televizije). Ukoliko
se to uini na neki drugi nain usmenim ili pismenim saoptavanjem
drugim licima nee postojati ovao krivino djelo.Objavljivanje treba
da se odnosi na tok krivinog postupka koji se vodi prema
maloljetniku, odluke koja je donijeta u tom postupku i ime
maloljetnika.Krivino djelo je svreno u ovom obliku kada je
neovlaeno objavljen tok krivinog postupka koji se vodi prema
maloljetniku , njegovo ime ili odluka donijeta u tom
postupku.Izvrilac moe biti svako lice koje je saznalo za podatke
ili injenice koje su proglaene kao tajna.U pogledu vinosti potreban
je umiljaj koji obuhvata svijest o tajnosti podataka.
30. Pobuna lica lienih slobodeOvo krivino djelo spada u grupu
krivinih djela protiv pravosua.Zatitni objekt krivinih djela
svrstanih u ovu grupu jeste pravosue, odnosno nesmetano obavljenje
pravosudne funkcije. Poto je osnovni cilj krivinog pravosua
suzbijanje kriminalnih ponaanja i ova djela su u prvom redu u
funkciji ostvarivanja tog cilja.Radnja krivinog djela je skupljanje
lica lienih slobode u namjeri da se nasilno oslobode ili da
primjene prinudu prema licima koja nad njima vre nadzor.Ovo krivino
djelo postoji samo kada se lica liena slobode skupljaju u namjeri
da se nasilno oslobode ili da zajedniki napadnu lica ijem su
nadzoru povjerena ili da ova lica prinude da neto uine ili ne uine
to je protivno njihovoj dunosti.Nasilno oslobaanje znai osloboenje
lica lienih slobode upotrebom sile ili prijetnje da e se neposredno
upotijebiti sila.Svaki uesnik u pobuni smatra se izvriocem ovog
djela. Rije je o djelu kod koga postoji nuno saizvrilatvo.Uesnici u
pobuni treba da su na osnovu zakona lieni slobode.Krivino djelo je
svreno samim okupljanjem lica lienih slobode u navedenoj namjeri i
ostavrenje ove namjere nije neophodno za postojanje ovog
djela.Izvrilac djela moe biti samo lice lieno slobode.U pogledu
vinosti potreban je umiljaj.Tei oblik postoji kad uesnik u pobuni
upotrijebi silu ili prijetnju.
31. Bjekstvo lica lienog slobodeOvo krivino djelo spada u grupu
krivinih djela protiv pravosua.Zatitni objekt krivinih djela
svrstanih u ovu grupu jeste pravosue, odnosno nesmetano obavljenje
pravosudne funkcije. Poto je osnovni cilj krivinog pravosua
suzbijanje kriminalnih ponaanja i ova djela su u prvom redu u
funkciji ostvarivanja tog cilja.Krivino djelo postoji kad lice
lieno slobode upotrebom sile protiv nekog lica ili prijetnjom da e
neposredno napasti na ivot ili tijelo pobjegne.Radnja krivinog
djela je bjekstvo, tj samovljno prekidanja stanja lienja
slobode.Bjekstvo lica lienog slobode je ovo krivino djelo samo ako
se vri upotrebom sile ili prijetnje da e se neposredno napasti na
ivot ili tijelo nekog lica. To mogu biti lica kojima je povjeren
nadzor nad licima lienim slobode ali i neka druga lica.Djelo moe da
izvri samo lice koje je na osnovu zakona lieno sobode.Krivino djelo
je svreno kad je lice lieno slobode pobjeglo. Potrebno je da je
uinilac djela relativno due vrijeme van nadzora nadlenih
organa.Pokuaj ovog djela je mogu i postoji kad je u namjeri
bjekstav upotrebjena sila i prijetnja.Izvrilac djela moe biti samo
lice lieno slobode.U pogledu vinosti potreban je umiljaj.Bjekstvo
lica lienog slobode je krivino djelo samo kad se izvri upotrebom
sile ili prijetnje da e se neposredno napasti na ivot ili
tijelo.
32. Omoguavanje bjekstva licu lienom slobodeOvo krivino djelo
spada u grupu krivinih djela protiv pravosua.Zatitni objekt
krivinih djela svrstanih u ovu grupu jeste pravosue, odnosno
nesmetano obavljenje pravosudne funkcije. Poto je osnovni cilj
krivinog pravosua suzbijanje kriminalnih ponaanja i ova djela su u
prvom redu u funkciji ostvarivanja tog cilja.Radnja krivinog djela
je omoguavanje bjekstva lica koje je lieno slobode. To je
djelatnost kojom se licu lienom slobode omoguuje ili mu se pomae da
pobjegne.U zakoniku su kao mogui naini omoguavanja bjekstva
navedeni sila, prijetnja, obmana ali to moe biti i svaki drugi
nain.Bjekstvo treba da se omoguava licima koja su na osnovu zakona
liena slobode.Krivino djelo je svreno kad je licu lienom slobode
omogueno da pobjegne. Potrebno je da je bjekstvo uspjelo.Mogu je i
pokuaj djela kad bjekstvo nije uspjelo.Izvrilac moe biti svako
lice.U pogledu vinosti potreban je umiljajTei oblik ovog djela
postoji kad je djelo izvreno od strane vie lica ili se omoguava
bjekstvo vie lica.
33. Neizvrenje sudske odlukeOvo krivino djelo spada u grupu
krivinih djela protiv pravosua.Zatitni objekt krivinih djela
svrstanih u ovu grupu jeste pravosue, odnosno nesmetano obavljenje
pravosudne funkcije. Poto je osnovni cilj krivinog pravosua
suzbijanje kriminalnih ponaanja i ova djela su u prvom redu u
funkciji ostvarivanja tog cilja.Radnja krivinog djela je odbijanje
da se izvri pravosnana i izvrna sudska odluka. Odbijanje je izriito
stavljanje do znanja da se sudska odluka nee izvriti. To se moe
uiniti verbalno, konkludentim radnjama , ignorisanjem sudske odluke
ili na drugi nain.Najtipiniji primjer za ovo krivino djelo bio bi,
recimo, kad odgovorno lice u privrednom drutvu izriito odbija da
vrati na posao radnika iako je to utvreno pravosnanom odlukom
suda.Pretpostavka za postojanje ovog djela je postojanje pravosnane
i izvrne sudske odluke.Izvrilac djela moe biti samo odgovorno ili
slubeno lice.Djelo je svreno kada je postupanje uinioca imalo za
posljedicu da se ne izvri pravosnana i izvrna sudska odluka.U
pogledu vinosti potreban je umiljajAko uinilac djela izvri
pravosnanu i izvrnu sudsku odluku, gonjenje se nee preduzeti a ako
je preduzeto obustavie se.
KRIVINA DJELA PROTIV JAVNOG REDA I MIRA34. Izazivanje panike i
neredaOvo krivino djelo spada u grupu krivinih djela protiv javnog
reda i mira.Javni red i mir je dobro koje je od podjednakog znaaja
kako za dravu tako i za graane. Odravanje javnog reda i mira je od
znaaja za normalan ivot ljudi u drutvu. Javni red i mir je usklaeno
stanje meusobnih odnosa graana.Radnja ovog krivinog djela je
iznoenje ili pronoenje lanih vjesti ili tvrenja.Iznoenje ili
pronoenje, po pravilu znai sukcesivno kontinuirano djelovanje.
Uinilac djela u vie mahova saoptava drugome lane vijesti ili
tvrenja ali moe postojati djelo kada je preduzeta samo jedna radnja
izvrenja.Vijesti ili tvrenja treba da su lani to znai da ne
odgovaraju objektivnoj stvarnosti.Iznoenje ili pronoenje lanih
vjesti ili tvrenja je ovo krivino djelo samo ako je imalo odreenu
posljedicu.Rije je o alternativno odreenim posljedicama: izazivanje
panike, tee naruavanje javnog reda ili mira, osujeenje ili
znaajnije ometanje sprovoenja odluka i mjera dravnih organa ili
organizacija koje vre javna ovlaenja.Djelo je svreno kad su lane
vijesti ili tvrdnje saznate od drugog lica i kad je pri tome
ostvarena neka od navedenih posljedica.Izvrilac moe biti svako
lice.U pogledu vinosti potreban je umiljajTei oblik ovog djela
postoji ako je djelo izvreno putem medija ili drugih sredstava
javnog obavjetavanja ili slinih sredstava ili na javnom skupu.
35. Nasilniko ponaanjeOvo krivino djelo spada u grupu krivinih
djela protiv javnog reda i mira.Javni red i mir je dobro koje je od
podjednakog znaaja kako za dravu tako i za graane. Odravanje javnog
reda i mira je od znaaja za normalan ivot ljudi u drutvu. Javni red
i mir je usklaeno stanje meusobnih odnosa graana.Nasilniko ponaanje
je poseban oblik grubog i bezobzirnog, nehumanog odnosa prema
drugim licima.Radnja krivinog djela je alternativno odreena i
obuhvata pojedine oblike siledijskog ponaanja. Djelo se moe izvriti
grubim vrijeanjem ili zlostavljanjem drugog, vrenjem nasilja prema
drugom, izazivanjem tue ili drskim ili bezobzirnim ponaanjem.Djelo
je svreno kad je nekim od navedenih radnji znaajno ugroeno
spokojstvo graana ili je u veoj mjeri poremeen javni red i
mir.Spokojstvo graana je ugroeno kad je kod njih izazvano osjeanje
line ili imovinske nesigurnosti, kad se oni plae.Oblici remeenja
javnog reda i mira mogu da budu razliiti kao to je npr oteenje
nekih objekata koji slue javnoj upotrebi, ometanje rad onih koji se
staraju o javnom redu i miru i sl. Remeenja javnog reda i mira je
po pravilu posljedica nasilnikog ponaanja na javnom mjestu.Izvrilac
moe biti svako lice.U pogledu vinosti potreban je umiljaj koji
obuhvata svijest o sadrini nasilnikog ponaanja i da se time ugroava
ili moe ugrozit spokojstvo graana odnosno remetiti javni red i
mir.Ovo djelo postoji i ako je izvreno u grupi ili je nekom licu
nanesena laka tjelesna povreda ili je dolo do tekog poniavanja
graana.Grupa podrazumjeva uestvovanje najmanje tri ili vie
lica.Laka tjelesna povreda se moe biti nanesena kako licu prema
kome se nasilje vri, tako i prema nekom drugom licu.Teko poniavanje
graana postoji kad se pri nasilnikom ponaanju prema drugom postupa
na krajnje nehuman nain. To je sluaj npr kad se stara osoba primora
da sse skine ili da igra, prinuavanje drugog da puzi da laje i
sl.
36. Dogovor za izvrenje krivinog djelaOvo krivino djelo spada u
grupu krivinih djela protiv javnog reda i mira.Ovo krivno djelo je
jedan od sluajeva inkriminisanja pripremne radnje kao samostalnog
krivinog djela.Djelo se sastoji u dogovaranju sa drugim izvrenja
odreenog krivinog djela za koje se po zakonu moe izrei kazna
zatvora od pet godina ili tea kazna.Radnja izvrenja je dogovor radi
izvrenja krivinog djela pod kojim treba razumjeti sporazum izmeu
dva ili vie lica da zajedniki izvre jedno ili vie krivinih
djela.Neophodno je postojanje nesumnjive volje za zajedniko vrenje
tano odreenog krivinog djela tako da nee postojati ovo krivino
djelo ako su se dva lica sporazumjela da izvre krau ne precizirajui
ni vrijeme ni pasivnog subjekta.Dogovor se mora odnositi na krivino
djelo za koje se po zakonu moe izrei kazna zatvora od pet godina
ili tea kazna.Djelo je svreno kad je izmeu uesnika u dogovoru
postignut sporazum o izvrenju krivinog djela.Izvrilac djela je onaj
uesnik u dogovoru koji se saglasio sa izvrenjem djela.U pogledu
vinosti potreban je umiljaj.Ako je djelo izvreno oni uesnici
dogovora koji su uestvovali u izvrenju ne odgovraju za ovo djelo ve
za izvreno djelo a oni koji nisu uestvovali ni kao sauesnici
odgovaraju samo za ovo djelo.Ako je dogovorom obuhvaeno vie djela
odgovara se samo za jedno krivino djelo.
37. Zloinako udruivanjeOvo krivino djelo spada u grupu krivinih
djela protiv javnog reda i mira.Krivino djelo se sastoji u
organizovanju grupe ili drugog udruenja koje ima za cilj vrenje
krivinih djela za koje se po zakonu moe izrei kazna zatvora od
jedne godine ili tea kazna.Radnja krivinog djela je alternativno
odreena i sastoji se u organizovanju grupe ili drugog udruenja u
cilju vrenja krivinih djela ili u postojanju njenim
pripadnikom.Organizovanje je stvaranje navedenih oblika zloinakog
udruivanja i moe se ostvariti razliitim djelatnostima, kao to su
npr vrbovanje drugih lica, stvaranje plana djelovanja, nabavljanje
sredstava za djelovanje.Grupom treba smatrati udruivanje tri ili
vie lica za vrenje krivinih djela.Krivina djela za ije se vrenje
stvara zloinako udruenje nijesu pojedinano konkretizovana i
obuhvata vie krivinih djela i u tome je osnovna razlika u odnosu na
krivino djelo Dogovor za izvrenje krivinog djelaDjelo je svreno kad
je neki od oblika zloinakog udruenja organizovan odnosno kada se
postalo pripadnikom. Inkriminisano je samo organizovanje, tako da
za postojanje djela nije neophodno da je izvreno neko djelo
obuhvaeno planom udruenja.Ukoliko je to djelo pokuano ili izvreno
uinilac odgovara i za to djelo i za stvaranje zloinakog
udruenja.Izvrilac ovog djela moe biti svako lice.Krivica se zasniva
na umiljaju koji kod organizatora obuhvata svijest da stvara grupu
ili drugo udruenje koje ima za cilj vrenje krivinih djela a kod
pripadnika da je postao lan udruenja koje je organizovano radi
vrenja krivinih djela.Tei oblici zavise od teine djela za ije se
vrenje stvara zloinako udruivanje: Udruenje koje ima za cilj vrenje
krivinih djela za koja se moe izrei kazna zatvora od pet godina ili
tea kazna; Udruenje koje ima za cilj vrenje krivinih djela za koja
se moe izrei kazna zatvora od petnaest godina Najtei oblik postoji
kad se organizuje udruenje koje ima za cilj vrenje krivinih djela
za koja se moe izrei kazna zatvora od dvadeset godina ili kazna
zatvora od etrdeset godina.U svim oblicima kazna se diferencira
prema tome da li je rije o organizatoru ili priadniku
udruenja.Zakonik propisuje da organizator udruenja ili njen
pripadnik koji otkrivanjem udruenja ili na drugi nain sprijei
izvrenje krivinih djela radi ijeg vrenja je udruenje organizovano
blae e se kazniti ili se moe osloboditi od kazne.
38. Izraivanje i nabavljanje oruja i sredstava namijenjenih za
izvrenje krivinog djelaOvo krivino djelo spada u grupu krivinih
djela protiv javnog reda i mira.S obzirom na sredstva koja se
pojavljuju kao predmeti ovog djela mogue je razlikovati dva njegova
oblika: izraivanje oruja, eksplozivnih materija i otrova i
pravljenje sredstava za obijenje ili provaljivanje.Prvi oblik,
dakle postoji kad neko oruje, eksplozivne materije, sredstva
potrebna za njihovo pravljenje ili otrov za koje zna da su
namijenjeni za izvrenje krivinog djela izrauje, nabavlja ili drugom
omoguava da do njih doe.Radnja krivinog djela je izrada ili
nabavljenje navedenih predmeta, odnosno omoguavanje drugom da do
njih doe.Kod lica koje izrauje ili nabavlja navedeno oruje ili
sredstva, odnosno omoguuje drugom da do njih doe, mora postojati
saznanje da su ona namjenjena za izvrenje krivinog djela.Djelo je
svreno samom izradom, nabavljanjem navedenih oruja, odnosno
sredstava ili omoguavanje drugom da do njih doe. Nije neophodno da
je tim sredstvima neko djelo izvreno ili pokuano.Izvrilac ovog
djela moe biti svako lice.Krivica se zasniva na umiljaju.Drugi
oblik ovog krivinog djela postoji kad se napravi ili drugom ustupi
sredstvo za obijanje ili provaljivanje, iako se zna da je
namijenjeno za izvrenje krivinog djela.Radnja krivinog djela je
pravljenje ili ustupanje drugom navedenih sredstava za
provaljivanje odnosno obijanje.Djelo je svreno kad su sredstva za
provaljievanje ili obijanje napravljena ili drugome ustupljena.
Nije neophodno da je tim sredstvima neko djelo izvreno ili
pokuano.Izvrilac ovog djela moe biti svako lice.Krivica se zasniva
na umiljaju.
39. Nedozvoljeno dranje oruja i eksplozivnih materijaOvo krivino
djelo spada u grupu krivinih djela protiv javnog reda i mira.
Krivino dejlo se sastoji u neovlaenoj izradi, prodaji, nabavljanju,
noenju ili dranju i razmjeni vatrenog oruja, municije ili
eksplozivnih materija.Predmet krivinog djela su vatreno oruje,
municija i eksplozivne materije.Radnja krivinog djela je
alternativno odreena i prema njoj ovo krivino djelo se moe pojaviti
kao neovlaena izrada i promet navedenih predmeta ili kao njihovo
neovlaeno dranje. Ovo djelo postoji kad se neovlaeno izrada,
prodaja, nabavljanje ili raztmjena vri protivno propisima.Neovlaeno
dranje ili noenje je njihovo priteanje, dranje pri sebi ili kod
sebe.Djelo je svreno preduzimanjem neke od djelatnosti navedenih u
zakonu.Izvrilac ovog djela moe biti svako lice.Krivica se zasniva
na umiljaju.Tei oblik ovog djela postoji ako neko neovlaeno dri,
nosi, izrauje, popravlja, prerauje, prodaje, nabavlja, vri
razmjenu, prevozi ili na drugi nain stavlja u promet vatreno oruje,
municiju, eksplozivne materije, rasprskavajue ili gasno oruje ije
dranje je graanima zabranjeno.Najtei oblik postoji ako je predmet
ovog djela vea koliina oruja ili sredstava ili je u pitanju oruje
ili druga sredstva velike razorne moi.
40. Uestvovanje u grupi koja izvri krivino djeloOvo krivino
djelo spada u grupu krivinih djela protiv javnog reda i mira.Radnja
ovog krivinog djela je uestvovanje u grupi koja izvri ili pokua da
izvri teko nasilje.Za postojanje djela neophodno je da grupa ljudi
zajednikim djelovanjem vri teka nasilja ili pokuava da ih izvri.
Kao najtipinije oblike takvih nasilja zakonik navodi: liavanje
ivota nekog lica ili nannoenje teke tjelesne povrede, zatim
izazivanje paljevine i oteenje imovine ija vrijednost prealzi iznos
od 20.000 eura ali se moe raditi i o nekom drugom djelu za koje se
moe izrei kazna zatvora pet godina ili tea.Djelo je svreno kad je
zajednikim djelovanjem grupe izvreno teko nasilje ili je pokuano
vrenje takvog nasilja.Izvrilac je uesnik u grupi. Za krivicu je
poterban umiljaj koji obuhvata svijest da se uestvuje u grupi koja
vri ili pokuava da izvri neko teko nasilje.U pogeldu kanjavanja
zakonik pravi razliku izmeu uesnika i kolovoe grupe za kojeg
propisuje teu kaznu.Kolovoa je onaj koji usmjerava grupu ili
odreuje zadatke uesnicima u grupi. 41. Nedozvoljen prelaz dravne
granice i krijumarenje ljudiOvo krivino djelo spada u grupu
krivinih djela protiv javnog reda i mira.Mogue je razlikovati dva
oblika ovog krivinog djela: nedozvoljen prelaz dravne granice i
omoguavanje drugom nedozvoljenog prelaza dravne granice.Nedozvoljen
prelaz dravne granice ini onaj ko bez dozvole pree ili pokua da
pree granicu CG naoruan ili upotrebom nasilja.Radnja ovog oblika
djela je prelaenje ili pokuaj prelaenja dravne granice bez
propisane dozvole.Prelaenje znai ulaenja u CG ili izlaenje iz
nje.Neophodno je da se prelaenje vri bez propisane dozvole.Pokuaj
prelaenja dravne granice izjednaen je sa njenim
prelaenjem.Nedozvoljeno prelaenje dravne granice ili pokuaj
prelaenja predstavljaju ovo krivino djelo samo kad se to ini pod
orujem ili upotrebom nasilja.Naoruanim se smatra ono lice koje pri
sebi ima neko vatreno oruje. Upotreba nasilja znai primjenu sile
ili prijetnje da e se neposredno napasti na ivot ili tijelo.Djelo
je svreno kad je dravna granica preena ili je pokuano njeno
prelaenje. Pokuaj djela nije mogu jer je time djelo ve
izvreno.Izvrilac djela moe biti svako lice.Za krivicu je potreban
umiljaj.Drugi oblik je bavljenje nedozvoljenim prebacivanjem lica
preko granice CG ili omoguavanje iz koristoljublja drugom
nedozvoljenog prelaza granice odnosno nedozvoljenog boravka ili
tranzita.Radnja ovog krivinog djela je alternativno odreena i mogue
je razliovati dva oblika.Prvi je bavljenje nedozovljenim
prebacivanjem drugih preko granice. Bavljenje znai izvravanje vie
nedozvoljenih prebacivanaj preko granice.Drugi je omoguavanje
drugom nedozvoljenog prelaenja granice ili nedozvoljenog boravka
ili tranzita obuhvata razne oblike pomaganja da se granica
nedozvoljeno pree (dovoenje do granice, prihvatanje pri prelasku,
prikrivanje u blizini granice) odnosno da se proe kroz CG ili da se
u njoj due ili krae boravi. Omoguavanje prelaenja se mora vriti iz
kjoristoljublja.Djelo je svreno kad je drugo lice nedozvoljeno
prebaeno preko granice ili mu je omoguen boravak u CG odnosno
tranzit odnosno kad je drugom iz koristoljublja omogueno da
nedozvoljeno pree granicu.Mogu je i pokuaj ovog djela.Izvrilac
djela moe biti svako lice.U pogledu vinosti potreban je umiljaj.Tei
oblici postoje ako je ovaj oblik djela: Uinjeno od strane vie lica
na organizovan nain, Zloupotrebom slubenog poloaja Na nain kojim se
ugroava ivot ili zdravlje lica iji se nedozvoljeni prelaz granice,
boravak ili tranzit omoguava, Kad je krijumaren vei broj ljudi,
Zakonik propisuje obaveznu primjenu mjera bezbjednosti tako da e se
sredstva namijenjena ili upotrijebljena za izvrenje djela
oduzeti.
42. Zloupotreba znaka za pomo i znaka za opasnostOvo krivino
djelo spada u grupu krivinih djela protiv javnog reda i mira.Djelo
se sastoji u zloupotrebi znaka za pomo ili znaka za opasnost i ima
sljedea obiljeja:Objekat zatite je upotreba znakova za pomo ili za
opasnost. To su propisani znaci koji se koriste u sluaju opasnosti
kao to su razni zvuni ili svjetlosni signali. Na primer zvuni
signal o opasnosti napada iz vazduha, ukljuivanja alarmnih ureaja
kojima se vatrgasci pozivaju na gaenje poara, aktiviranje konice u
vozu kao i verbalno upozoravanje nadlenih organa o postojanju
opasnosti, lano obavjetavanje da se u avionu nalazi
eksploziv.Radnja krivinog djela je zloupotreba znaka za pomo ili
znaka za opasnost ili neosnovano pozivanje za pomo. Ovi znaci su
zloupotrebljeni kada objektivna situacija nije opravdavala njihovo
odailjanje.Zloupotreba znaka za pomo, znaka za opasnost ili
neosnovano pozivanje u pomo treba da izazove preduzimanje
nepotrebnih mjera dravnih organa, protivpoarne zatite ili druge
nadlene organizacije ili da izazove poremeaj u saobraaju.Djelo je
svreno kad je zloupotrebom znaka za pomo, znaka za opasnost ili
neosnovanim pozivanjem u pomo treba da izazvano preuzimanje
nepotrebnih mjera od strane nadlenih organa ili je izazvan poremeaj
u saobraaju.Izvrilac djela moe biti svako lice.U pogledu vinosti
potreban je umiljaj.
43. Neovlaeno organizovanje igara na sreuOvo krivino djelo spada
u grupu krivinih djela protiv javnog reda i mira.Ovo djelo ima
nekoliko oblika. Prvi oblik se sastoji u neovlaenom prireivanju
igara na sreu:Radnja krivinog djela je prireivanje igara na sreu.
Najtipiniji naini prireivanja bili bi okupljanje igraa, stavljanje
na raspolaganje prostorije ili sredstava za igru, ugovaranje
vremena igre i dr.Prireivanje treba da se odnosi na igre na sreu.
Pod igrama na sreu podrazumjevaju se one igre kod kojih uspjeh ne
zavisi uopte od uesnika u igri ve od sluajnosti.Za postojanje djela
potrebno je da se igra na sreu prireuje bez odobrenja nadlenog
organa. to znai da je rije o inae dozvoljenim igrama ali za koje se
prethodno mora pribaviti dozvola.Djelo je svreno kad je igra na
sreu prireena odnosno kada je realizovana.Izvrilac djela moe biti
svako lice.U pogledu vinosti potreban je umiljaj.Drugi oblik ovog
djela odnosi se na dva posebna oblika igara na sreu koji nisu
nedozvoljeni. Prvi je prodaja sreaka a drugi prijem uplata za igre
na sreu koje se organizuju u inostranstvu.U oba sluaja ove
djelatnosti treba da se vre neovlaeno tj bez dozvole nadlenog
organa.Izvrilac djela moe biti svako lice.U pogledu vinosti
potreban je umiljaj.Najtei oblik ovog djela propisan je kao jedan
oblik prevare u igri na sreu. Djelo ini organizator igre na sreu
ili uesnik u igri koji se poslui obmanom. Na primer sluenje
obiljeenim kartama, namjetanju rezultata pri sportskim takmienjima
i sl.Izvrilac ovog oblika moe biti organizator igre na sreu i
uesnik ovakvih igara.Zakonik propisuje obaveznu primjenu mjera
bezbjednosti tako da e se sredstva namijenjena ili upotrijebljena
za izvrenje djela kao i novac i drugi predmeti koji slue u igri na
sreu oduzeti.
44. Neovlaeno bavljenje odreenim zanimanjemOvo krivino djelo
spada u grupu krivinih djela protiv javnog reda i mira.Osnovni cilj
ovog djela je suzbijanje sive ekonomije odnosno bavljenje odreene
djelatnosti bez dozvole nadlenog organa.Radnja krivinog djela je
bavljenje neovlaeno zanimanjem. Pod zanimanjem treba razumjeti ee
vrenje neke djelatnosti.Uinilac treba da se bavi odreenim
zanimanjem to zani viekratno, sukcesivno vrenje
djelatnosti.Bavljenje odreenim zanima jem treba da se vri neovlaeno
to zani bez dozvole nadlenog organa kada je takva dozvola potrebna
po zakonu.Za postojanje ovog djela potrebno je da se neovlaeno
bavljenje odreenim zanimanjem vri za nagradu. Rije je po pravilu o
sticanju neke materijalne dobiti.Krivino djelo je svreno kad su
preduzete djelatnosti koje se mogu kvalifikovati kao neovlaeno
bavljenje zanimanjem.Izvrilac djela moe biti svako lice.U pogledu
vinosti potreban je umiljaj.
45. Neovlaeno posjedovanje i korienje radio i televizijske
staniceOvo krivino djelo spada u grupu krivinih djela protiv javnog
reda i mira.Krivino djelo postoji kad neko protivno propisima o
sistemu veza posjeduje ili koristi radio ili televizijsku
stanicu.Radnja krivinog djela je alternativno odreena i sastoji se
u posjedovanju ili korienju ovih stanica.Posjedovanje znai faktiko
raspolaganje dok je korienje njihova upotreba.Ovo djelo postoji
samo ako je posjedovanje ili korienje protivno propisima to ovom
djelu daje blanketni karakter. Ovim propisima su odreeni uslovi za
dobijanje dozvole za nabavljanje radi i TV stanice kao i nainj
njihovog korienja.Djelo je svreno posjedoivanjem radio ili TV
stanice ili njenim korienjem kad se to ini protivno propisima o
sistemu veza.Izvrilac djela moe biti svako lice.U pogledu vinosti
potreban je umiljaj.
KRIVINA DJELA PROTIV PRAVNOG SAOBRAAJA46. Falsifikovanje
ispraveOvo krivino dejlo spada u grupu krivinih djela protiv
pravnog saobraaja.Pravni saobraaj podrazumjeva upotrebu isprava u
pravnim odnosima izmeu graana i drugih subjekata. Predmet krivinog
djela je isprava.Osnovna funkcija isprava jeste njihova upotreba
kao dokaza za postojanje pravno relevantnih injenica.Radnja
izvrenja osnovnog oblika jeste pravljenje ili izdavanje lane
isprave, preinaenje prave, upotreba lane ili nabavljanje lane ili
preinaene isprave radi upotrebe.Pod lanom ispravom podrazumijeva se
isprava koja ne potie od lica koje je na njoj oznaeno kao
izdavalac, dok se pod preinaenom ispravom podrazumijeva ona isprava
u kojoj je bitno izmijenjen njen sadraj Ne moe postojati krivino
djelo falsifikovanja isprave ni u jednom od predvienih oblika u
sluaju da je isprava sa neistinitom sadrinom napravljena i izdata
od strane lica koje je na njoj oznaeno kao njen izdavalac.Radnja
pravljenja lane isprave sastoji se u pravljenju potpuno nove
isprave u kojoj su svi njeni elementi lani. Kod preinaenja prave
isprave prije preduzimanja radnje izvrenja postoji prava isprava sa
svim njenim elementima, pa se onda neki njeni djelovi, odnosno
elementi prepravljaju tako da ona dobija karakter falsifikovane
isprave. Pravljenje lane i preinaenje prave isprave podrazumijeva
postojanje namjere da se isprava upotrijebi kao prava. Radnja
drugog oblika je upotreba lane ili preinaene isprave kao prave to
znai da je isprava putena u pravni saobraaj. Za pojam upotrebe je
neophodno da je ona predoena nekom licu u cilju da poslui kao dokaz
za neku pravno relevantnu injenicu i daje to lice saznalo njenu
sadrinu. U protivnom, postojae pokuaj koji je kanjivIrelevantno je
da li je isprava upotrijebljena u onu svrhu zbog koje je
napravljena ili preinaena.Radnju izvrenja u treem obliku
predstavlja i nabavljanje lane ili preinaene isprave radi upotrebe.
Irelevantno je na koji se nain isprava nabavlja (uz novanu naknadu
ili bez nje, kao razmjena za drugu robu ili usluge i si.).
Neophodno je da se takva isprava nabavlja radi upotrebe od strane
bilo kog lica, a ne samo izvrioca ovog oblika. Izvrilac djela moe
biti svako lice.Za krivicu je potreban umiljaj koji uvijek mora da
obuhvati svijest o lanom porijeklu ili lanoj sadrini isprave.
Potrebna je i namjera upotrebe falsifikovane isprave kao prave.Tei
oblik pos