-
Godi
na I
IBr
oj 1
415
. ap
ril
200
6.ce
na 1
00 d
inar
a1,
20ev
rawww.od
bran
a.mod
.gov.yu
I n t e r v j u
Vi{kovi naoru`awa i vojne opremeVi{kovi naoru`awa i vojne
opreme
Novinari Odbrane na ve`bi Natoa u Norve{kojNovinari Odbrane na
ve`bi Natoa u Norve{koj
I n t e r v j u
T e m aT e m a
E k s k l u z i v n oE k s k l u z i v n o
IZME\U POTREBAI STVARNOSTIIZME\U POTREBAI STVARNOSTI
HLADNI ODGOVORNA VRU]E IZAZOVEHLADNI ODGOVORNA VRU]E IZAZOVE
POJELI SMO SVOJE FABRIKEPOJELI SMO SVOJE FABRIKE
PREDVIDIVA KARIJERAPREDVIDIVA KARIJERA
Dr Predrag Bubaloministar privrede u Vladi Srbije
Dr Predrag Bubaloministar privrede u Vladi Srbije
General-major Slobodan Tadi}na~elnik Uprave za kadrove
General-major Slobodan Tadi}na~elnik Uprave za kadrove
-
NIC Vojska, Bra}e Jugovi}a 19, 11000 Beograd tel: 011/3201-765,
telefaks: 011/3201-808. `iro-ra~un: 840-49849-58
NARUXBENICANaru~ujem ..................... primeraka kwige:
ZEMQA @IVIH
po ukupnoj ceni od 7.560,00 dinara.
Kwige }u platiti (zaokru`iti broj): 1) odjednom (pla}awe
unapred) 2) na kredit u .................. mese~nih rata (najvi{e
6)
po .................... dinara, uz overenu administrativnu
zabranu.
Kod pla}awa unapred uz naruxbenicu poslati dokaz o uplati
celokupnog iznosauve}anog za po{tarinu u iznosu 200 dinara. Kupci
na kredit dostavqaju
administrativnu zabranu (obarazac se dobija od NIC Vojska)
overenu uVojnoj po{ti ili preduze}u u kome su zaposleni.
Reklamacije u slu~aju neuru~ivawa kwiga primamo u roku od 30
dana.
Kupac..........................................................................................................................(ime,
o~evo ime, prezime)
Mati~ni broj gra|ana ...................................... Broj
li~ne karte ........................
izdate u MUP ........................................
Ulica i broj
..............................................................................................................
Mesto i broj po{te
............................................................
Telefon ....................
Datum ......................................... Potpis
naru~ioca
Imenovani je stalno zaposlen u
..........................................................................(naziv
VP ili preduze}a)
Ulica i broj
.............................................................................................................
telefon ............................. Mesto i broj po{te
...................................................
MP Overa ovla{}enog lica
Autori: Vladimir Stojan~evi}, Qubodrag Dini} i \or|e Borozan
ZEMQA@IVIH
Ugledni autori Vladimir Stojan~evi}, Qubodrag Dini} i \or|e
Borozan napisali su
tekst za reprezentativno izdawe "ZEMQA@IVIH" koji je dat u
dvojezi~nom slogu na
srpskom i engleskom jeziku. Pisan je na temequpotvr|enih
~iwenica i potkrepqen do sada
neobjavqivanim istorijskim dokumentima kojipoja{wavaju slo`enost
teme. Re~ je o genezi
srpsko-albanskih odnosa u 19. i 20. veku.Koreni sada{wih
(ne)prilika duboki su vi{e od
dve stotine godina i neophodno je dobro ihizu~iti kako bi neke
aktuelne pojave bile mnogo
jasnije. Precizan nau~ni pristup temi, jasnametodologija
istra`ivawa i svima razumqivapisana re~ jesu dodatne vrednosti
kwige koja
sadr`i pouke i za naredne generacije. Blagoslov za {tampawe
kwige dao je
Patrijarh srpski gospodin Pavle. Kwiga je vrhunski opremqena, u
tvrdom povezu,sme{tena u kutiju, obima 372 strane, formata28,3 h 29
cm. Cena kwige je 7.560,00 dinara.
Naruxbenicu i primerak uplatnice poslati na adresu: NIC
"Vojska", Bra}e Jugovi}a 19,
11000 Beograd.Kwiga se mo`e nabaviti i u na{oj kwi`ari
u Beogradu, Vasina 22
Novinsko-izdava~ki centar
VOJSKA
PREPORU^UJE KAPITALNOIZDAWE
310116
-
4INTERVJUMinistar privrede u Vladi Republike Srbije dr Predrag
BubaloPOJELI SMO SVOJE FABRIKE 8
Per aspera ZLO^IN, MOJA DE@ELA 13
DOGA\AJI
Pripadnici Novosadskog korpusa u borbi sa vodenom stihijomNA
PRVIM LINIJAMA 14
TEMA
Vi{kovi naoru`awa i vojne opremeIZME\U POTREBA I STVARNOSTI
16
ODBRANA
General-major Slobodan Tadi}, na~elnik Uprave za kadrove
Ministarstva odbranePREDVIDIVA KARIJERA 20
SA LICA MESTA
Novinari "Odbrane" na ve`bi Natoa u Norve{kojHLADNI ODGOVOR NA
VRU]E IZAZOVE 24
JEDINICE
Obuka u Prvoj oklopnoj brigadi TENK NIJE [ALA 30
[kolovawe pilota borbene avijacijeSKUP, DUGOTRAJAN I RIZI^AN
PROCES 32S
AD
R@
AJ
32Prvi vojni list u Srbiji Ratnik iza{ao je 24. januara 1879.
godine
Izdava~Novinsko-izdava~ki centar VOJSKABeograd, Bra}e Jugovi}a
19Na~elnik NIC VOJSKAZvonimir Pe{i}, pukovnikGlavni i odgovorni
urednikSlavoqub M. Markovi}, potpukovnikZamenik glavnog urednika
Radenko Mutavxi}Pomo}nik glavnog urednikaDragana
Markovi}REDAKCIJA:Aleksandar Anti}, poru~nik, Slobodan
Vu~ini}(dopisnik iz Podgorice), Du{an Gli{i} (dru{tvo),Sne`ana
\oki} (svet), Branko Kopunovi} (prilozi),Du{an Marinovi}
(istorija), Zoran Miladinovi},potpukovnik (dopisnik iz Ni{a), Nada
Milo{evi}, Vladimir Po~u~, kapetan I klase (odbrana), Sawa Savi},
Mira [vedi} (tehnika)Stalni saradniciBo{ko Anti}, Stanislav Arsi},
Sebastijan Balo{, Igor Vasiqevi},Jugoslav Vlahovi}, mr Slavi{a
Vla~i}, Milosav \or|evi},Aleksandar Lijakovi}, Radojka Marinkovi},
dr Milan Mijalkovski, Predrag Mili}evi}, Miqan Milki}, dr Milan
Milo{evi}, dr Aleksandar Mutavxi}, Nikola Ostoji}, Nikola
Ota{,Budimir M. Popadi}, dr Dragan Simeunovi} Dizajn i prelomEnes
Me|edovi} (likovni urednik), Branko Siqevski (tehni~ki urednik),
Vesna Jovanovi}FotografijaGoran Stankovi} (urednik) Zvonko Perge,
Darimir Banda (fotoreporteri)Jezi~ki redaktoriMira Popadi}, Sla|ana
Mir~evskiKorektorSla|ana GrbaSekretar redakcijeVera Denkovski
DokumentacijaRadovan Popovi} (foto-centar), Nada
StankovskiTELEFONINa~elnik 3241-104; 23-079 Glavni i odgovorni
urednik 3241-258; 23-809Zamenik glavnog urednika 3241- 257;
23-808Pomo}nik glavnog urednika 3201-547; 23-547Sekretar redakcije
3241-363; 23-078Redakcija 2682-937; 23-810; 3201-576;
23-576Dopisni{tvo Ni{ 018 /509-481, 21-481Dopisni{tvo Podgorica
081/ 483-443, 42-443 Marketing 3241-026; 3201-765; 23-765Pretplata
3241-009; 3201-995; 23-995TELEFAKS 3241-363ADRESA11000 Beograd,
Bra}e Jugovi}a 19po{t.pr.
[email protected]@odbrana.mod.gov.yuInternetwww.odbrana.mod.gov.yu@iro-ra~un840-49849-58
za NIC VojskaPretplataZa pripadnike MO i VSCG preko RC mese~no 160
dinara.Za pretplatnike preko Po{tanske {tedionicemese~no 180
dinara. [tampa POLITIKA AD, Beograd, Makedonska 29CIP
Katalogizacija u publikacijiNarodne biblioteke SrbijeODBRANAISSN
1452-2160Magazin izlazi svakog 1. i 15. u mesecu
Magazin Ministarstva odbrane Srbije i Crne Gore
Ukazom predsednika Srbije i Crne GoreNIC Vojska" je povodom 125
godina vojne {tampe, 24. januara 2004. godine, odlikovan ordenom
Vuka Karaxi}a, drugog stepena
Snim
io R
adov
an P
OPO
VI]
15. april 2006.
-
SARADWA
Regionalni centar za pomo} u kontroli i verifikaciji naoru`awa
NOSILAC SARADWE U REGIONU 38
Verifikacioni centar Srbije i Crne GoreZA NOVA POVEREWA 40
POVODI
Klub generala i admiralaSERVIS DOBRIH USLUGA 44
U POSETI
Major Sa{a Ivanovi}, komandant 56. in`iwerijskogbataqona u
Podgori~kom korpusu^OVJEK ZAQUBQEN U MOSTOVE 47
SVET
Podmorni~ke snage u Sredozemnom moruUVA@AVAWE MO]I 54
TEHNIKA
Juri{na pu{ka tavor 21IZRAELSKI ADUT 58
Snajperisti kroz istoriju SLOVENSKA LUKAVOST 61
KULTURA
Luvr u BeograduPREPOZNAVAWE LEPOTE DODIROM 64
SPORT
Najboqi mladi sportista Srbije i Crne Gore u 2005. godini,
vaterpolista Filip Filipovi}MOMAK OD ZLATA 74
66
RE^ UREDNIKA
5
54
VI[AK
Uistinitost narodne izreke da od vi{ka glava ne boli po-~eli smo
da sumwamo, ili da je barem izgovaramo s re-zervom. Da od vi{ka i
te kako mo`e da boli glava uveri-li smo se obilaze}i ovih dana
skladi{ta u kojima se ~u-vaju velike koli~ine neperspektivnog
naoru`awa i opre-
me. Re~ je o stotinama hiqada cevi streqa~kog naoru`awa,vi{e od
500 artiqerijskih oru|a, 1.000 protivavionskih to-pova, na desetine
hiqada komada municije razli~itog kali-bra, oko 40 miliona komada
rezervnih delova i velikim ko-li~inama drugih sredstava. Sve to
nalazi se, slo`ena pod ko-nac, u skladi{tima Logistike. ^eka ih
prodaja koja }e im pro-du`iti vek ili rashodovawe i pretvarawe u
sekundarnu siro-vinu. Kako i kome prodati toliko naoru`awe na
tr`i{tu, io-nako prezasi}eno takvom robom, problem je za
logisti~are inadle`ne u Sektoru za materijalne resurse
Ministarstva,koji se trude da i tako obezbede koji dinar za praznu
vojni~-ku kasu. Jo{ vi{e ih optere}uje problem odr`avawa i ~uva-wa
tih sredstava od kojih se mnoga nalaze pod vedrim nebom.I to
ko{ta.
Poput neperspektivnih sredstava ratne tehnike ima i
ne-perspektivnog kadra u na{oj vojsci. Oficiri su prvi na uda-ru,
zatim podoficiri i civilna lica. Definisani su kriteri-jumi
profesionalizacije za detaqnu analizu, vrednovawe irangirawe vojnog
kadra. Uslovi koje zaposleni treba da ispu-ne kako bi sa~uvali
radno mesto i planirali daqe usavr{a-vawe i profesionalnu karijeru
bi}e poznati i dostupni svi-ma. Svako }e, dakle, mo}i neposredno da
planira svoju budu}-nost. U prvom planu je zdravstvena sposobnost,
zatim nivoobrazovawa, slu`bene ocene, uspeh tokom {kolovawa,
pozna-vawe svetskih jezika, vreme provedeno na pojedinim
du`nosti-ma. Su{tina je u tome da se najboqima omogu}i razvoj na
kojii sami mogu da uti~u. Pro{logodi{we gre{ke prilikom sma-wewa
broja zaposlenih primenom principa neselektivnog ilinearnog
penzionisawa i otpu{tawa ne}e se vi{e ponoviti.Ali primena
kriterijuma profesionalizacije ne}e spre~itiodliv
najperspektivnijeg kadra, ako se ne{to ne promeni uvrednovawu
wihovih znawa, iskustava i drugih po`eqnih vr-lina.
Sa vi{kovima radne snage suo~avaju se i preduze}a od-brambene
industrije. Godine iza nas ostavile su na wih te{keposledice. Nije
se ulagalo u razvoj, nove tehnologije i nabav-ku opreme. O~uvawe
socijalnog mira na subvencijama dr`avebila je slamka spasa. Te
slamke vi{e nema. Radnici su poje-li svoje fabrike, ka`e ministar
privrede u Vladi Srbije drPredrag Bubalo u intervjuu za Odbranu.
Mora se se}i dozdravoga, do onog broja zaposlenih koji }e omogu}iti
racio-nalnu proizvodwu, poru~uje ministar. Tr`i{te bi trebalo
dakreira broj zaposlenih, a dr`ava da kreditira preduze}a
od-brambene industrije za izlazak u svet. Bez izvoza nemaju {an-su
da pre`ive. Nema vi{e iluzija. To je zelena grana za kojutreba da
se uhvate. Ako u tome ne uspeju prete im bankrotstvoi ste~aj.
Surova ekonomska logika koju hteli-ne hteli morajuda prihvate.
VI[AK
-
Broj pripadnika Vojske ve} 2007. godi-ne trebalo bi da se smawi
sa sada{wih oko50.000 na oko 36.000, {to ukqu~uje vojna icivilna
lica i vojnike na slu`ewu vojnog ro-ka. Prema Nacrtu strategijskog
pregleda od-brane, ve} 2010. godine taj broj bi se sveo naispod
30.00021.000 pod General{tabom ijo{ nekoliko hiqada u ostalim
strukturamaMinistarstva odbrane. Moramo da napravi-mo druga~iji
sistem. To podrazumeva i dodatnoobu~avawe i mogu}nost potpisivawa
profesi-onalnog ugovora, ali za platu koja }e biti ve-}a od
prose~ne u Republici, jer i posao vojni-ka nije prose~an.
6 15. april 2006.
REKLI SU
U Palati federacije ministar odbraneSCG Zoran Stankovi} i
ambasador SAD Ma-jkl Polt potpisali su, 5. aprila, Sporazum
osaradwi u oblasti spre~avawa {irewaoru`ja za masovno uni{tewe i
unapre|ivawuodbrambenih i vojnih odnosa.
Potpisivawu Sporazuma prisustvovali supredsednik dr`avne
zajednice SGC SvetozarMarovi}, predsednik Srbije Boris Tadi} i
pot-predsednik Vlade Srbije Miroqub Labus.
Zakqu~ewe Sporazuma predstavqa zna-~ajan korak u uspostavqawu
strate{kog part-
Delegacija Vojske Srbije i Crne Gore,koju je predvodio na~elnik
General{taba ge-neral-potpukovnik Qubi{a Joki}, na pozivna~elnika
General{taba generala NikoleKoleva, boravila je od 5. do 7. aprila
u zva-ni~noj poseti oru`anim snagama Bugarske.
Na~elnik General{taba VSCG susreose sa ministrom odbrane
Republike Bugar-ske Veselinom Bliznakovim, generalom Ni-kolom
Kolevim i predsednikom Komisije za
odbranu Angelom Najdenovim. Tokom tih su-sreta razgovaralo se o
mestu i ulozi mini-starstva odbrane u sistemu odbrane, pri-premi
zajedni~ke vojne ve`be, koja je predvi-|ena za jun ove godine u
na{oj zemqi, te oiskustvima doma}ina u parlamentarnoj kon-troli
vojske.
General Joki} i wegovi saradnici po-setili su 3. avio-bazu Graf
Ignatijevo i 61.mehanizovanu brigadu u Karlovu.
DELEGACIJA VSCG U POSETI BUGARSKOJ
General-majorZdravko Pono{,zamenik na~elnika
General{tabaVSCG
Pukovnik Radivoj
Vukobradovi},na~elnik Uprave
za obavezeodbrane
Borislav Lalevi}, na~elnik Upraveza odbranu Crne Gore
P o t p i s a n S p o r a z u m v l a d aAKTUELNO
nerstva izme|u SCG i SAD, {to je jedan odprioritetnih
spoqnopoliti~kih ciqeva na-{e zemqe. Sporazum ~ini bitnu
polaznuosnovu za daqu pravnu i politi~ku nadgrad-wu bilateralnih
odnosa Srbije i Crne Gorei Sjediwenih Ameri~kih Dr`ava, te za
ja~a-we regionalne bezbednosti. Osim toga, stva-raju se osnovni
uslovi za kasnije pokretawevelikog broja razli~itih aktivnosti,
koje bidoprinele poboq{awu bilateralne vojnesaradwe i omogu}ile
podr{ku SAD za br`u ikvalitetniju reformu sistema odbrane SCG.
Odziv regruta u martovskom uputnomroku ove godine bio je 68
odsto, odnosno 5.517regruta sa teritorije Republike Srbije
(odplaniranih 8.090) odlu~ilo je da vojni rokprovede u uniformi. U
odnosu na sve uputnerokove od pro{le godine, ovaj martovski je
poodzivu na tre}em mestu. U martu 2005. odziv jebio oko 60 odsto, u
junu 49, a u septembru 85odsto. Na civilno slu`ewe vojnog roka u
martuje upu}eno ukupno 3.829, a od toga 2.368 regru-ta podnelo je
molbe u martu, dok je ostatak apli-cirao jo{ u prethodnim uputnim
rokovima.
KORAK KA BOQEM RA
U martu ove godine na teritoriji Cr-ne Gore odziv je oko 83
odsto. Od tog pro-centa 21 odsto regruta odlu~ilo se za vojnirok u
uniformi i pod oru`jem, a ~ak 62 od-sto za civilnu slu`bu. U
decembru pro{legodine bilo je 41 odsto regruta pod oru`jemi 39 u
civilnoj slu`bi. Mladi}i u Crnoj Go-ri vi{e su zainteresovani za
civilno slu-`ewe nego za vojni rok pod oru`jem.
-
7 S C G i S A D
>>> MINISTAR STANKOVI] U ^E[KOJ Ministar odbrane SCG dr
Zo-ran Stankovi}, sa delegacijom Ministarstva odbrane i
General{taba Vojske SCG,na zvani~ni poziv boravio je u Republici ^
e{koj od 9. do 11. aprila. Ciq posete jeunapre|ewe bilateralnih
vojnih odnosa SCG i Republike ^e{ke.
Ministar Stankovi} razgovarao je sa ministrom odbrane Republike
^e{keKarelom Kinlom o bezbednosnoj situaciji u SCG i regionu,
reformi sistema od-brane, iskustvima ^e{ke nakon u~e{}a u mirovnim
operacijama i bilateralnojvojnoj saradwi SCG i Republike ^e{ke.
Delegacija Ministarstva odbrane razgovarala je i sa predsednikom
Komitetaza odbranu i bezbednost Poslani~kog doma Parlamenta
Republike ^e{ke JanomVidom.
>>> SCG I BIH U EVROATLANTSKIM PROCESIMA Ministri
odbraneSrbije i Crne Gore i Bosne i Hercegovine dr Zoran Stankovi}
i Nikola Radovano-vi} ocenili su 31. marta da dve zemqe imaju ista
stremqewa u evroatlantskim in-tegracionim procesima, za ~ije
ostvarewe je neophodna puna saradwa sa Ha{kimtribunalom.
Ministri Stankovi} i Radovanovi}, posle razgovora u Palati
dr`avne zajed-nice o politi~ko-vojnoj situaciji, reformama oru`anih
snaga i me|unarodnoj i re-gionalnoj saradwi, izjavili su novinarima
da je postignuta saglasnost o svim pita-wima za koja su
zainteresovane dve zemqe, prenosi Tanjug.
Razgovarali smo o nekoliko tema u okviru vojno-politi~kog
dijaloga i razme-nili mi{qewa o pitawu pune saradwe sa Ha{kim
tribunalom, rekao je Radovano-vi}, prvi ministar odbrane BiH koji
je posetio SCG. Naveo je da je stav BiH da punasaradwa sa
Tribunalom u Hagu predstavqa pitawe svih pitawa, ~ije ispuwavaweje
osnovna pretpostavka za daqe evroatlantske integracije i napredak,
i dodao dau BiH postoji jasno opredeqewe da se ulo`e svi napori da
se to i dogodi.
Ministar Stankovi} je izrazio zadovoqstvo razgovorom i najavio
da }e se naekspertskom nivou dva ministarstva daqe razra|ivati sve
ono {to je dogovoreno.
>>> REFORMA ODBRANE SRBIJE I CRNE GORE Radni sastanak
predstav-nika Ministarstva odbrane SCG i Grupe Nato za reformu
odbrane Srbije i CrneGore odr`an je 29. marta u Klubu VSCG u
Top~ideru. Ciq sastanka je analizirawedosada{wih aktivnosti koje su
realizovane u okviru Grupe SCG Nato za reformuodbrane i usvajawe
smernica za predstoje}i period.
Pomo}nik ministra odbrane za politiku odbrane Sne`ana Samarxi}-
Mar-kovi} predo~ila je prisutnim brojne mere i aktivnosti koje je
nakon posledweg sa-stanka Grupe SCG Nato za reformu odbrane
sprovelo Ministarstvo odbrane.
Direktor Direktorata za planirawe snaga Nato Frenk Boland
istakao je kaoohrabruju}u ~iwenicu da je od prvog sastanka u~iweno
mnogo.Te`i{ne aktivnostiGrupe za naredni period vezane su za
analizu tro{kova, reformu obrazovawa,konverziju baza, strategiju za
odnose sa javno{}u i bilateralne sporazume izme|uSCG i Natoa.
Uz predstavnike Ministarstva i General{taba VSCG sastanku su
prisustvova-li predstavnici Skup{tine SCG, pojedinih ministarstava
Republike Srbije, tebrojni izaslanici odbrane akreditovani u
Beogradu i drugi.
>>> KONFERENCIJA ^LANICA JADRANSKE POVEQE Na~elnik
Gene-ral{taba VSCG general-potpukovnik Qubi{a Joki}, sa
saradnicima, u~estvovao jeu svojstvu posmatra~a u radu ^etvrte
konferencije na~elnika general{tabova ze-maqa ~lanica Jadranske
poveqe, koja je 3. aprila odr`ana u ameri~koj Komandi zaEvropu u
[tutgartu. Razmatrani su ostvareni rezultati u okviru programa
Part-nerstvo za mir, ali i iskustva oru`anih snaga u mirovnim
operacijama UN.
Tokom Konferencije ostvareni su bilateralni susreti na~elnika
General-{taba VSCG sa kolegama iz zemaqa u regionu i zakqu~eno da
su poboq{ani vojnasaradwa i efikasnost u preduzimawu mera na ja~awu
poverewa i saradwe.
>>> MINISTAR STANKOVI] SAAMBASADORIMA I STRANIM
VOJNIMPREDSTAVNICIMA Ministar odbrane Srbije i Crne Gore dr Zoran
Stankovi}je 30. marta u Klubu Vojske SCG u Top~ideru informisao
ambasadore, predstavnikeme|unarodnih organizacija i strane vojne
predstavnike u Beogradu o aktuelnim pi-tawima rada
Ministarstva.
Wegova ekselencija ambasador Norve{ke gospodin Hans Blakenborg
zahvalioje ministru {to je u~inio transparentnim sve procese u
oblasti reforme odbram-benog sistema.
Ministar Stankovi} je posle sastanka izjavio da Ministarstvo
odbrane `e-li da bude institucija koja }e biti veoma prisna sa
gra|anima svoje zemqe, koja }enajve}i deo svojih aktivnosti
prezentovati javnosti i na taj na~in dobijati ocenuza svoj rad i
pona{awe.
Potpisavawe ovog sporazuma jo{ je jedan korakka boqem
razumevawu, uzajamnom po{tovawu i uva-`avawu, ocenio je ministar
Stankovi}. Nadam seda je ovo znak da }emo u narednom periodu
potpisatipreostale sporazume i time pokazati da smo odgo-vorni za
sve aktivnosti koje smo preduzeli na zbli-`avawu sa SAD.
Ambasador Polt je istakao da }e Sporazum ko-ji je upravo
potpisan doneti i neke vidqive predno-sti za SCG ~im procedura u
Skup{tini bude zavr{e-na. Re~ je pre svega o vi{e od 800.000 dolara
u vi-du specijalne opreme za detekciju oru`ja za masovnouni{tewe.
Taj novac treba da se uru~i slu`bama nagranicama obe republike. On
je naglasio da je pot-pisivawe Sporazuma znak na{e obaveze prema
SCGda pro{irimo i oja~amo bilateralne odnose. Ovoje samo jedan od
niza poteza koji }emo, nadamo se,poduzeti sa SCG u bliskoj
budu}nosti, kako bi dodat-no oja~ali na{e bezbednosne i ukupne
veze.
Onog trenutka kada budete spremni, zakqu~i}e-mo Sporazum o
statusu snaga, {to }e nam pomo}i dapo~nemo sa programom partnerstva
izme|u dve dr-`ave. Spremni smo da potpi{emo i Sporazum o
bez-bednosnoj saradwi, koji godi{we predvi|a milionedolara za vojne
seminare, obuku i finansijsku po-mo} daqim reformama sistema
odbrane SCG, re-kao je ambasador Polt.
S. \.
AZUMEVAWU
UKRATKO
-
15. april 2006.
IN
TE
RV
JU
Bez izvozne orijentacije iizlaska na svetsko tr`i{teperspektive
na{e odbrambeneindustrije da pre`ivi veoma su male ka`e ministar
Predrag Bubalo i dodaje da se vi{e ne mo`e tro{itinezara|eno, da se
morajuzaboraviti dr`avne subvencije i da se i u ovoj grani
privredematerijalni i qudski resursimoraju dovesti u sklad
sarealnim tr`i{nim uslovimaprivre|ivawa
MINISTAR PRIVREDE U VLADI REPUBLIKE SRBIJE DR PREDRAG BUBALO
8
POJELI SMOSVOJE FABRIKE
prilagode svoj broj zaposlenih i tro{kove u tim
novonastalimuslovima i tako je do{lo do kanibalizma. Sve {to se
uradilo ilizaradilo u to vreme, ili {to se dobilo kao subvencija od
dr`ave,odlazilo je u plate. Me|utim, ni{ta od toga nije ulagano u
razvoj,u obnovu tehnologije, nabavku nove opreme tako da smo do{li
dopojave kanibalizma, odnosno do fenomena da su zaposleni
pojelisvoje fabrike. I to je karakteristi~no za celu na{u
industriju,ali i za nijansu vi{e u namenskoj, ili kako se ona danas
zove od-brambenoj. Me|utim, kao {to ste primetili, namenska
industrijaje bila na{a perjanica i za tu nijansu ona je i danas
ispred osta-le, pre svega u pogledu proizvodne opreme i drugih
mogu}nosti. Ito je ta prednost na koju treba ra~unati, {ansa da }e
na{a od-brambena industrija ponovo iza}i na svetsku scenu i
tr`i{te.Jer, oslawaju}i se samo na doma}e potrebe ova industrija,
zai-sta, nema perspektivu. I ko god bude kalkulisao sa tim, mislim
dapravi gre{ku. Sve {anse, razvojne, proizvodne ili kako god
ho}e-te, postoje samo u slu~aju da se fabrike namenske industrije
pri-lagode novim zahtevima svetskog tr`i{ta. Mislim, da know
how,dakle znawe, iskustvo i potencijali koje imaju jo{ uvek te
na{efabrike, mada ne u onoj meri kao ranije, mo`e da im omogu}i
so-lidnu i zna~ajnu podr{ku dr`ave u tom iskoraku ka svetskom
tr`i-{tu. Me|utim, to podrazumeva i zna~ajne promene u glavama
qudiu uslovima koje donosi tranzicija, mada imam utisak da je to
najve-}i problem i da se tu stvari najsporije mewaju.
[ta podrazumevate pod tim promenama u glavama? Podrazumevam vi{e
stvari. Prvo, da mora mnogo vi{e da
se radi i da ne mo`e da se tro{i ono nezara|eno, da moraju da
sezaborave dr`avne ili druge subvencije, da svi resursi u
odbram-benoj industriji, kako proizvodni kapaciteti, tako i oni
qudski,moraju da budu dovedeni na nivo koji obezbe|uje tr`i{te. To
zna~ida se vi{e ne mogu tolerisati neracionalnosti, vi{ak
zaposle-nih Znam da izgleda vrlo surovo. U mnogim glavama je jo{
pri-li~na koli~ina tzv. samoupravqawa, kada su govorili radnicimada
smo svi mi stvorili fabrike, da su one wihove I ukoliko sebudemo
dr`ali tog koncepta ube|en sam da pred tom industrijomnema
perspektive. Istina, po pitawu uskla|ivawa proizvodnihkapaciteta i
broja zaposlenih u tim preduze}ima do sada je ura-|en zna~ajan
korak ali je i na posledwem sastanku odlu~eno da ovegodine za ta
preduze}e ne}e biti subvencija. Me|utim, na tom is-tom sastanku smo
vrlo iskreno obe}ali da }e dr`ava veoma pomo-}i i podr`ati svaki
wihov razvojni projekat koji }e omogu}iti pla-sman proizvoda i
usluga na inostrano tr`i{te.
Operi{e se sa nekih 25 do 30 odsto uposlenosti proiz-vodnih
kapaciteta u odbrambenoj industriji, naravno, uzavisnosti od
preduze}a do preduze}a. Da li }e se taj od-nos reflektovati u istoj
meri i na budu}i broj zaposle-nih, odnosno tehnolo{ki vi{ak u tim
preduze}ima?
Gospodine ministre, poznato je da je do po~etka
devedesetihgodina minulog veka, u onda{woj velikoj Jugoslaviji,
anaravno i Srbiji, namenska (odbrambena) industrija bilaizuzetno
razvijena i da su mnoga takva na{a preduze}a bi-la ~ak nedosti`an
ideal i za neke, u to vreme, nove ~lani-ce Natoa. Ogroman deo
deviznog prihoda tada{we dr`a-ve, tako|e, bio je upravo ostvarivan
od izvoza na{eg nao-ru`awa i vojne opreme, ali i od prodaje na{eg
znawa iusluga u toj oblasti. [ta se, u me|uvremenu, dogodilo
sana{om odbrambenom industrijom i za{to je ona danas tugde jeste?
Sa odbrambenom industrijom dogodilo se sve ono {to i sa
celom na{om privredom koja je bila izvozno orijentisana. Kao{to
je poznato, prvo se dogodio raspad doma}eg tr`i{ta, pa je naovim
prostorima ostalo ne{to vi{e od jedna tre}ina od onda-{weg tr`i{ta
Uz to, i Vojska je u tom periodu do`ivela velikutransformaciju, pre
svega u svom smawewu, ali i u svojim potre-bama. S druge strane,
na{a namenska industrija je bila vrlo iz-vozno orijentisana i
ekonomskim embargom ona je bila pogo|enadrasti~nije i vi{e nego
civilna. Dakle, to su bila ta nepovoqnade{avawa koja su
konvergirala u istom momentu: sa raspadom do-ma}eg do{lo je i do
zatvarawa inostranog tr`i{ta, {to je za po-sledicu imalo velike
probleme. Istovremeno, u takvim nesre}nimokolnostima za tu, ali i
svu drugu na{u industriju, va`ila je vla-dina uredba da niko od
radnika ne mo`e da bude progla{en tehno-lo{kim vi{kom. Sami
privredni subjekti, me|utim, nisu mogli da
-
U mnogim preduze}imau kojima je, posledwih godi-na, dr`ava
postala ve}in-ski vlasnik, to se nije do-godilo zato {to je ona
`e-lela ili imala interes dawima upravqa ili vodi ra-~una o wima.
Ne! To se do-godilo upravo zato {to jetim preduze}ima bila
po-trebna pomo}, jer ona nisumogla da servisiraju svojestare i nove
dugove, zato{to nisu mogla da pla}ajuuredno poreze i doprino-se
Dr`ava je tako do{lau situaciju da mora da impomogne i da putem
konver-tovawa tih dugova u dr`av-ni kapital, zapravo, posta-ne
ve}inski vlasnik u timpreduze}ima. Ali, dr`avatime nije dobila
ni{ta ve-liko, ve} samo brigu i gla-voboqu. Naravno, ne{to jeza
nijansu bilo druga~ijekod odbrambene industri-je. Uz realan motiv i
`equda joj se pomogne oko nago-milanih dugova, dr`ava jeprema
odbrambenoj indu-striji imala i dodatni po-zitivan odnos jer je,
kao{to je poznato, re~ o vrlova`noj industrijskoj grani,kojoj smo `
eleli da, i na tajna~in, damo do zna~aja.Ali, u osnovi, ovde je
vi{ebila `eqa da im se pomog-
ne nego namera ili interes da dr`ava poseduje ve}inski paket
ka-pitala u preduze}ima odbrambene industrije. Upravo zato dr`avai
jeste spremna da u narednom periodu kontroli{e i posebnimkreditima
i finansijskim podsticajima pomogne sve one izvozno,ali ponavqam
samo izvozno orijentisane programe tih preduze}a.
Koliko je danas realno govoriti o izvozu na{eg NVO, kaojedinoj
{ansi za opstanak odbrambene industrije, kada sezna da smo u tom
pogledu u poprili~nom tehnolo{kom za-stoju i da su, tokom 1999.
godine, bombardovawem upravodevastirani gotovo svi va`ni objekti
na{e tada{we na-menske industrije? Jesmo li danas, uop{te,
konkurentni uovoj oblasti? To biste zaista morali da pitate one
koji su stru~niji od me-
ne. Iako poti~em iz industrije, ja sam radio u potpuno drugom
sekto-ru, te nisam imao prilike da se podrobno informi{em o
namenskojindustriji. Me|utim, kada se poredite sa drugima, va`no je
da znatei sa kojom ciqnom grupom se poredite. Ako su to, recimo,
najrazvije-nije industrijske zemqe onda je jasno da smo, koliko i
na drugim pla-novima, isto tako i u ovoj oblasti u ozbiqnom
zaostatku u odnosu nawih. Ali, ako je re~ o zemqama koje su bile u
na{em rangu, onda mi-slim da i u ovom sektoru, zbog dominacije know
how i iskustva, pai izuzetne privr`enosti na{ih in`ewera koji su
ostali u tim fa-brikama, onda mi nismo u nekom drasti~nom
zaostatku. Recimo, pri-mer fabrike u Lu~anima to najboqe pokazuje.
Ta fabrika je obno-vqena i ona je jedna od dve-tri u svetu te vrste
koja ima gotov proiz-vod koji je, da tako ka`em, stopostotno
izvozan artikal i mi }emo,naravno, kao Ministarstvo to maksimalno
podr`ati kao {to smopodr`ali, uz razumevawe i solidarnost drugih
preduze}a iz tog lan-ca namenske industrije, i obnovu fabrike u
Lu~anima.
9
U ovom slu~aju su bi-li anga`ovani stru~ni kon-sultant i qudi iz
Ministar-stva odbrane SCG koji sebave materijalnim resursi-ma.
Dakle, na osnovu stru~-nih analiza tih qudi, zasvako od {est
preduze}a uSrbiji je odre|eno kolikotreba da ima zaposlenih.
Ive}ina tih preduze}a je ve}profilisala svoj broj za-poslenih na
osnovu pomenu-tih analiza i sopstvenestrategije razvoja. Dakle,
jasebi ne dajem za pravo daka`em da li je to stvarno tajbroj
zaposlenih koji trebada nastavi da radi u od-brambenoj industriji
iline, jer su to analiziralimnogo stru~niji qudi od me-ne. Ali,
li~no mislim da usvakom preduze}u, ako pri-mete da je i taj broj
trenut-no zaposlenih prevelik,treba da nastave sa racio-nalizacijom
radne snage.
Kada ka`ete raciona-lizacija radne snage,na koga konkretno
mi-slite: radnike ili naadministraciju? Neminovno je, ali
ba{ do kraja, da se iz tihpreduze}a i{~isti sve ono{to nije
vezano za namen-sku industriju. Zna~i, svi tzv. usisiva~i dohotka,
svi ostali delovimoraju biti odvojeni od onoga {to stvarno jeste
odbrambena indu-strija i podvrgnuti redovnom procesu privatizacije.
Znate, akobrod tone, da bi spasao i brod i posadu, kapetan prvo
preko palu-be u more baca vi{ak tereta na la|i. Ovde, naravno, nije
re~ obacawu ve} o preno{ewu u redovan proces privatizacije
hotela,odmarali{ta, teniskih terena i drugih programa koji
proizvoderobu {iroke potro{we, a da bi se spasilo ono {to je
krucijalno,a to je namenski program. I dr`ava je velikodu{no
postupila i po-mogla da se sporedni delovi u tim preduze}ima
prodaju i da se no-vac, taj ostvareni prihod, ulo`i u razvoj
preduze}a, ali ne za po-tro{wu ili plate.
Postoji li identifikovani interes u inostranstvu ili ze-mqi da
se budu}i izdvojeni civilni programi u sada{wimpreduze}ima
odbrambene industrije kupe, odnosno priva-tizuju? Ja nemam nameru
da se bavim time da li toga ima ili ne.
Znate, interes ne zna~i ni{ta! Prava stvar je ponuda. Odnosno,da
li je neko presavio tabak hartije i dao ponudu. I to je
pravaverifikacija. Dobijao sam na desetine pisama o namerama, a
po-sle tih nigde nema Zna~i, mene ta pisma o namerama mnogo ne
uz-bu|uju Ali, tr`i{na verifikacija se proverava upravo onda ka-da
se javno objavi da se neko preduze}e prodaje na aukciji ili
ten-deru. Sve ostalo je u domenu pri~e i spekulacije!
Dr`ava je, koliko je poznato, danas ve}inski vlasnik u
pred-uze}ima odbrambene industrije. Kakva je, dakle, i tim po-vodom
uloga na{e dr`ave u onome {to danas zovemo tran-sformacija,
reorganizacija i restrukturisawe odbrambe-ne industrije? [ta dr`ava
tu radi?
-
Ipak, qudi se pla{e za posao. Pribojavaju se spiskova vi-{kova
Kakva je danas situacija? Odbrambena industrija je ve} u prvom
krugu o~i{}ena od
vi{ka zaposlenih, ali za posao se boje i u drugim preduze}ima,
ane samo onim namenske proizvodwe. I to je neminovnost! Uosta-lom,
ho}emo li da `ivimo u iluzijama? Znate, `iveli smo 15 godi-na u
iluzijama da radimo i idemo naposao, a u stvari smo jeli na{e
fa-brike, preduze}a Ho}emo li tako danastavimo, da ` ivimo u
iluzijama? Na-ravno, to jeste jedna mogu}nost Dafabrika radi sa
1020 odsto svojihproizvodnih kapaciteta, a da imamosto odsto
zaposlenih qudi? Nema vi-{e pri~e o tome da }e im dr`ava na}ii
obezbediti posao! Naravno, dr`avaima neki kvantum i obim posla za
na-mensku proizvodwu koji je potreban zafunkcionisawe Vojske i koji
je sada vr-lo minoran. Prema tome, ako odbram-bena industrija ne
na|e interes, na~i-ne i puteve da svoje proizvode i uslugeplasira
na svetskom tr`i{tu, onda jazaista ne vidim na~in da oni pre`ivei
ne vidim da im se pi{e lepa sudbi-na. S druge strane, mo`e da se
dogodida oni nastave da `ive u iluzijama i da zavr{e u bankrotstvu,
uste~aju Da li je to re{ewe? Da imamo jo{ vi{e nezaposlenihqudi, na
ulici. Zato se mora se}i do zdravoga, do onog broja koji}e
omogu}iti normalnu i racionalnu proizvodwu, mora se broj
za-poslenih odrediti prema obimu posla i do tog broja se mora
povu-}i crta! Tr`i{te mora da kreira broj zaposlenih! Ne ` eqa, ne
so-cijalna politika, nego tr`i{te.
Kada se govori o odvajawu civilnog dela od onog odbram-benog na
{ta ste misli, odnosno {ta su Vam predlo`ilidirektori tih
preduze}a, o ~emu oni razmi{qaju, o kojimnovim projektima?
Oni treba da izdvoje postoje}e civilne programe. Ne trebada
razmi{qaju o novim civilnim programima ve} da svoje postoje-}e
izdvoje i da se to privatizuje. I to je tako jasno, ali samo
trebarazbiti opstrukciju koja ina~e postoji u jednom delu
menaxmentanekih preduze}a. Naravno, ima i onih preduze}a koja se
iskqu~ivobave namenskom proizvodwom i nemaju te civilne programe.
Zna-te, ima fabrika koje su razlupane, koje se mu~e, ne primaju
subven-cije, a istovremeno imaju hotel blizu svog grada koji ve}
~etiri go-
dine ne radi, koji je zarastao u ko-rov A za kupovinu tog hotela
postojikupac ali oni ga ne prodaju, ve} ga ~u-vaju za neko boqe
vreme. Koje to vre-me? Pa, neka prodaju taj hotel, ili to{to ve}
imaju, neka se tako pomognu,neka vrate dugove, neka od toga
inve-stiraju, sebe osposobe za daqi rad isami sebi pomognu. To su
sve diskusijekoje se vode i koje vam prenosim, alinamerno ne}u da
spomiwem imena tihfabrika. Ka`u: promeni}e se situa-cija i vreme pa
}e im hotel ostati dase odmaraju. A ja ih pitam: od ~ega dase
odmarate kad ve} 15 godina ne ra-dite? Platite vi svojim
radnicimaplatu, pa neka oni idu da se odmarajuu koji god ho}e
hotel. Manite se vi ugo-stiteqstva i ostalog! I radite vi ono{to
najboqe znate, a to je oblast na-menske ili civilne proizvodwe
Gospodine ministre, dugo ste bili u privredi. Koliko Vamto
iskustvo direktora danas poma`e na ovoj funkciji? Ni{ta drugo ne
zagovaram, nego ono {to sam i sam radio
kada sam bio direktor Livnice Kikinda. Tada je iz Livnice
oti-{lo 1.714 radnika, dodu{e, ve}ina wih je oti{la dobrovoqno,kao
tehnolo{ki vi{ak. Prodali smo neka predstavni{tva, hote-le, sve ono
{to nam je bilo vi{ak i uspeli smo da do|emo do pri-vatizacije, do
zelene grane. Dakle, nikakav druga~iji model nename}em danas
drugima ve} samo onaj koji je jedino mogu} i u kojiduboko verujem.
Ne bi bilo fer ni da sada ne{to drugo pri~am od
INTERVJU
10
Ako brod tone, da bi spasao i brod i posadu, kapetan prvo preko
palube u more baca vi{ak tereta na la|i. Ovde, naravno,
nije re~ o bacawu ve} o preno{ewu u redovanproces privatizacije
sporednih stvari, a da bi
se spasilo ono {to je krucijalno, a to je namenski program.
Mora se se}i do zdravoga, do onog brojazaposlenih koji }e
omogu}iti normalnu i racionalnu proizvodwu, i do tog broja se
mora povu}i crta! Tr`i{te mora da kreirabroj zaposlenih! Ne
`eqa, ne socijalna
politika, nego tr`i{te.
15. april 2006.
-
onoga {to sam radio i to u fabrici gde sam ponikao i ceo
radnivek proveo, ta~nije punih 27 godina.
Koliko je ta situacija, da morate da otpu{tate qude u fa-brici,
li~no za Vas bila mu~na? Pa, izuzetno mu~na Evo, ispri~a}u vam
jednu anegdotu
Krajem maja 1992. godine vratio sam se iz Indije. Tamo je
trebaloda budem direktor predstavni{tva Livnice i Geneksa u
Bombaju. Teno}i je osvanula vest Saveta bezbednosti UN o uvo|ewu
ekonom-skog embarga Jugoslaviji. Livnica Kikinda u kojoj sam radio
imalaje skoro 6.000 radnika koji su od izvoza godi{we zara|ivali
vi-{e od 100 miliona dolara. Da li mo`ete da pretpostavite {ta jeza
takvu jednu firmu, koja je vi{e od 70 odsto svoje proizvodwe
iz-vozila, zna~ila jedna takva vest? Smrt! Mesec dana po
uvo|ewuembarga na{oj zemqi, {etao sam jedne ve~eri sa profesorom
lo-kalne gimnazije na trgu u Kikindi koji me je pitao, krajwe
dobrona-merno, {ta }emo da radimo sada kada nema posla u Livnici,
kadaje stao izvoz?... Pitao me i imamo li vi{ka zaposlenih
Odgovo-rio sam mu da smo i pre uvo|ewa embarga imali u firmi
vi{akzaposlenih, a da }e sada, posle gubitka tr`i{ta, to biti
katastro-fa. I rekao sam mu, mada tada nisam bio generalni direktor
Liv-nice, da }e otpu{tawa vi{ka radnika sigurno biti i da ne bih
vo-leo, ne dao Bog, da ja budem u ko`i onog ko }e o tome morati da
od-lu~uje. Deset godina kasnije, 2002, sudbina se sa mnom poigrala
ija sam postao generalni direktor firme. Meni je zapala uloga
daprvo to moram da uradim. Vidite, da smo to uradili odmah, te1992.
godine, mi bismo danas u svimtim fabrikama bili u boqoj
kondiciji.Da je Slobodan Milo{evi} imao malovi{e sluha i da je
shvatio da je embargoi da mora da vodi realnu ekonomiju, azna se da
nije imao snage da to uradi,jer je vodio populisti~ku politiku,
nebismo danas imali uni{tene fabrike.Molim vas, ja ne govorim ovde
o poli-tici ve} o ekonomiji i privredi! Mo-`da bih, da sam ja bio
na wegovom me-stu, isto kao on tada razmi{qao Ali,da je tada zdravo
shva}eno da smo sa embargom izgubili tr`i{ta ida moramo na{e
resurse dovesti u realne okvire, na{e fabrikebi danas, sasvim
sigurno, bile u mnogo povoqnijoj poziciji. Ova-ko, umesto da je
do{lo do investirawa u razvoj sve je odlazilo naplate i, kao {to
sam rekao, do{lo je do pojave kanibalizma.
Nedavno je u Kraqevu do{lo do ozbiqnih protesta radni-ka u
jednoj vojnodohodovnoj ustanovi; sli~na situacija je i udrugim gde
radnici mesecima nisu primili plate, a tim po-vodom je i ministar
odbrane Zoran Stankovi}, za samo ne-koliko meseci, tri puta odlazio
u Kara|or|evo. Kao mini-star privrede Srbije, vidite li neko re{ewe
za na{e voj-nodohodovne ustanove i remontno-tehni~ke zavode? U ovom
trenutku za remontno-tehni~ke zavode vidim mnogo
mawe {anse nego za ona preduze}a koja imaju svoj konkretan
pro-izvod. Znate, da biste ne{to remontovali Vojska mora prvo to
dakoristi. Koliko znam, nama vojni avioni ne lete, vozila su u
gara-`ama Pa {ta onda da se remontuje?
Ima mnogo toga {to je za remont, ali Vojska zbog restrik-tivnog
buxeta nema novca da to plati. Tako je Ali nema ni dr`ava novca da
plati ne{to {to joj
ne treba. Vidite, pitawe je uop{te veli~ine na{e vojske Ja
sam,kada je ina~e re~ o Vojsci, odrastao od tog vojnog dinara jer
je mojotac bio oficir pa, mo`da i zbog toga, imam nostalgi~no
poziti-van odnos prema svemu tome. U celoj toj pri~i meni zato
najte`e nepada to {to moramo da smawimo brojno stawe Vojske i weno
nao-ru`awe i da je, na neki na~in, prilagodimo realnim okvirima,
ve}~iwenica {to se ne zna ta~no {ta se ho}e i kolika se Vojska
ho}eza dve, tri ili pet godina. Iako sam u Vladi Srbije, imam
utisak,mada su ti poslovi u nadle`nosti drugog ministarstva, da je
to gre-{ka i jedne i druge, i one tre}e vlade, i drugih sa ovih
prostora,
11
{to jo{ uvek nije jasno definisano idovedeno do kraja {ta mi to
sa Voj-skom ho}emo. Kada bi postojala vizi-ja, onda bih se svim
srcem borio zato {to se ustanovilo, a na bazi sa-vremenih
kriterijuma i mi{qewavojnih i civilnih stru~waka.
Na kraju, gospodine ministre, ve-rujete li da bi, mo`da, sa
na{imulaskom u Partnerstvo za mir, apotom i u Nato, za na{u
odbrambe-
nu industriju do{li boqi dani? Sve predstoje}e me|unarodne
integracije kojima kao dr`a-
va te`imo u su{tini su na{a neminovnost. Mi smo tim putem
kre-nuli i sve je to jedno sa drugim povezano. Zna~i, ako ho}emo
uEvropsku uniju moramo prvo u Partnerstvo za mir itd. Sve to
shva-tam kao mogu}nost i {ansu da na{a preduze}a do|u u poziciju
darade u ravnopravnim konkurentskim uslovima. I siguran sam da}e
onda na{i qudi da iskoriste svoju {ansu. Mo`da }e i tu u po-~etku
biti malo problema, ali }emo mi, pre ili kasnije, iskori-stiti
{ansu. Jer, mnogi pokazateqi govore da mi imamo tu vital-nost da
iskonski istrajemo Uostalom, mi smo i otpustom duga idrugim
mehanizmima, a zahvaquju}i svemu onome {to su ova dr`a-va i wena
ekonomija uradile, pokazali izuzetnu vitalnost i u iz-nosu od 3,85
milijardi evra relaksirali brojne prethodne dugoveprivrede koji su
nastali kao plod neracionalnosti i zabluda, ~i-tavog galimatijasa
problema.
Dakle, ima li ipak nade i svetlosti na kraju tog mra~nogtunela
kada je re~ o na{oj odbrambenoj industriji? Kakvesu Va{e prognoze?
Ima. Ali samo ako se ta industrija osposobi da bude na
svetskom tr`i{tu. Dakle, bez izvoza ona nema {ansu da
pre`ivi.Na{e potrebe su danas toliko male da nema razloga dr`ati
celutu industriju i pla}ati je toliko skupo kada se to, recimo,
mo`e pojeftinijoj ceni uvesti. Re{ewe je, dakle, u tome da se
odbrambenaindustrija osposobi, da je dr`ava potpomogne kreditima, a
ne sub-vencijama, i zakora~i na svetsku pijacu gde }e ponuditi tom
tr`i-{tu zna~ajne proizvode koji, na`alost i u sada{wem svetu i
kon-stelaciji postoje}ih odnosa, jo{ uvek imaju svoju pro|u.
Du{an MARINOVI]Snimio Zvonko PERGE
Da je tada zdravo shva}eno da smo sa embargom izgubili tr`i{ta i
da moramo na{e resurse dovesti u realne okvire,
na{e fabrike bi danas, sasvim sigurno, bile u mnogo povoqnijoj
poziciji. Ovako,
umesto da je do{lo do investirawa u razvoj sve je odlazilo na
plate i, kao {to sam rekao,
do{lo je do pojave kanibalizma.
-
15. april 2006.12
Nastavnici [kole nacionalne odbrane, predvo|eni na~elnikom
pukov-nikom Qubi{om Lojanicom, realizovali su komandantsko izvi|awe
sa slu-{aocima 49. klase General{tabnog usavr{avawa na prostoru
ju`ne i cen-tralne Srbije. Realizovani su va`ni zadaci provere
vaqanosti donetih od-luka u u~ionicamakabinetima u pripremi,
organizovawu i realizaciji voj-nih operacija i ume{nosti slu{alaca
49. klase G[U u anga`ovawu operativ-nih sastava VSCG, posebno sa
aspekta uticaja vojnogeografskog ~inioca i an-ga`ovawa komandi,
jedinica i ustanova VSCG na tom delu zemqe. Proverenesu i
mogu}nosti u~e{}a organa vlasti, lokalne samouprave, privrednih i
dru-gih struktura u planirawu, organizovawu i vo|ewu operacija u
postoje}imuslovima, te delovawa dru{tvenih ~inilaca, istorijskih
tradicija i kulturo-lo{kih vrednosti na procese objediwavawa i
usmeravawa sadr`aja operaci-je kao celine.
Na~elnik [kole nacionalne odbrane pukovnik docent Qubi{a
Lojani-ca je i tom prilikom istakao da u procesu usavr{avawa kadra
za najodgovor-nije komandne, {tabne i operativne du`nosti u
Ministarstvu odbrane, Gene-ral{tabu i operativnim sastavima VSCG,
prakti~ni oblici nastave, a po-sebno komandantsko izvi|awe, imaju
najve}i zna~aj, jer je to prakti~na prove-ra i potvrda
osposobqenosti slu{alaca za dono{ewe odluka
strategijskog,operativnog i takti~kog nivoa u uslovima realnih i
modelovanih izazova, ri-zika i pretwi sistemima bezbednosti i
odbrane dr`avne zajednice SCG.
Na~elnik Katedre operatike pukovnik docent Zoran Jakovqevi} je
ista-kao da su planirani sadr`aji izvi|awa uspe{no realizovani i da
su slu{ao-ci i nastavnici ispoqili visok nivo znawa, sposobnosti i
stvarala~ke pri-mene iskustava u wihovoj realizaciji.
Posebnu pohvalu zaslu`uju doma}ini iz komandi i jedinica
Operativnihi Kopnenih snaga i predstavnici lokalne vlasti iz
op{tina centralne i ju`neSrbije koji su omogu}ili dobre uslove za
rad i boravak na terenu. U zoni od-govornosti 78. motorizovane
brigade, kojom komanduje pukovnik Milosav Si-movi}, sagledani su i
analizirani aspekti uticaja obezbe|ewa Kopnene zonebezbednosti,
dr`avne granice sa Makedonijom, administrativne linije saKiM,
vojnih objekata i objekata od posebnog zna~aja za borbenu gotovost
uuslovima izvo|ewa operacije preventivnog razme{tawa snaga i
obezbe|ewamira na jugu Srbije.
Prilikom obilaska 49. klase General{tabnog usavr{avawa na
te`i-{nom zadatku na~elnik Vojne akademije general-major mr Vidosav
Kova~evi}je istakao da je iz redova Vojne akademije ponikao
oficirski kadar koji jesudbonosno uticao na mnoga istorijska
doga|awa na{eg naroda i koji je ume-}e, sposobnosti, vojni~ku ~ast
i odgovornost posvetio otaxbini. Zato i sada,u svakoj aktivnosti,
pogotovu na najvi{em nivou {kolovawa oficira VSCG,treba razvijati
sposobnosti i vrline prilagodqive vremenu:
oficirstra-tegvo|arukovodilacvaspita~stru~wak, ali i dostojni
reprezent Vojske,dr`ave i naroda u svim prilikama i na raznim
zadacima.
Vojislav \OR\EVI]
Istra`ivawe odnosa samedijima Agencije PRAGMA
MINISTARSTVO ODBRANE ME\U NAJBOQIM
Najkvalitetnije odnose sa medijima me|u dr-`avnim institucijama
i politi~kim organizacijamatokom pro{le godine imali su Skup{tina
Beogra-da, Uprava za za{titu `ivotne sredine, Ministar-stvo odbrane
i Narodna banka Srbije, saop{tilaje Agencija PRAGMA nakon
istra`ivawa medijskogpredstavqawa institucija i pojedinaca u vi{e
ka-tegorija.
Prema tom istra`ivawu ministar SCG za qud-ska i mawinska prava
Rasim Qaji} bio je najkomu-nikativniji dr`avni i politi~ki
funkcioner u Sr-biji tokom pro{le godine.
Me|u privrednicima, glasove novinara do-bili su Filip Cepter,
Milka Forcan, MiroslavMi{kovi}, An|elko Trpkovi} i Vojin \or|evi},
au neprivrednom sektoru najvi{e glasova dobio jesekretar fudbalskog
kluba Partizan @arko Ze-~evi}.
Prema rezultatima istra`ivawa, u kategorijiprivrednih
organizacija najboqe odnose sa mediji-ma imali su Telekom Srbija,
Aerodrom Beograd,Delta holding, Parking servis i Erste banka.
Me|u neprivrednim organizacijama za najko-munikativnije ozna~eni
su fudbalski klub Parti-zan, Privredna komora Srbije, MENSA,
Francu-ski kulturni centar i Vaterpolo savez SCG.
Organizovani doga|aji koji su, prema izborunovinara, obele`ili
pro{lu godinu su muzi~ki fe-stival Egzit, Evropskog prvenstvo u
ko{arci, Birfest i koncert Andrea Bo~elija.
U~enici Vojne gimnazije u 72. specijalnoj brigadi
MOTIV ZA BUDU]IPOZIV
U~enici tre}eg razreda Vojne gimnazije obi-{li su 5. aprila 72.
specijalnu brigadu u Pan~evu.Poseta je organizovana kao deo
nastavnih aktivno-sti iz predmeta vojna obuka. U Kasarni
RastkoNemawi} profesore i oko 140 u~enika Vojne gim-nazije
pozdravio je zastupnik komandanta 72. spbrpukovnik Zoran
Veli~kovi}.
Za mladi}e koji se pripremaju da upi{u Vojnuakademiju,
specijalci iz Pan~eva izveli su prikazobuke na takti~kom poligonu
za protivteroristi~kuborbu u naseqenom mestu, u gradskoj i seoskoj
sre-dini i pokazali im kako se koriste minsko-eksplo-zivna sredstva
i hladno oru`je.
Qudi obi~no imaju predrasude o Vojnoj gim-naziji. Izjedna~avaju
je sa vojnom {kolom, misle dase tu stalno kopa i juri{a. Me|utim,
to je {kola op-{teg tipa koja ima nastavni plan i program kao isve
civilne gimnazije sa jednom razlikom, a to je voj-na obuka u tre}oj
godini. Nizom aktivnosti kao {toje dana{wa poku{avamo da razvijemo
interesova-we u~enika za vojni poziv, da im predstavimo real-nu
situaciju i tako spre~imo neka wihova ma{tawai iluzije rekla je
psiholog Ivana Stupar.
A. A.
KOMANDANTSKOIZVI\AWE NA JUGU SRBIJE
[kola nacionalne odbrane
-
13
P E R A S P E R A
ZLO^IN MOJA DE@ELA
Pi{e Qubodrag STOJADINOVI]
Autor je komentator lista Politika
Slovena~kiteritorijalciubili su juna1991. godine, na
grani~nomprelazu Holmec,trojicu de~akakoji se nisubranili.Podigli
su ruke,nosili beloplatno. U rukama nisuimali oru`je.Hteli su da
ka`uda je, bar {to sewih ti~e, taj ratbio gotov.
O
M
K
vo nije licitirawe sa koli~inom zla na ovomubogom poluostrvu.
Dakle, na ~ijim je le|imaod zakrvqenih bratskih naroda najte`ikrst?
Ili je mo`da va`nije od svega, ko je pr-
vi po~eo! Da li su to, kao i uvek baksuzni Srbi,od Principa do
danas, nespremni za slogu, a go-tovi da mahnitost svakog
kratkovidog vo|e pri-hvate kao nacionalni usud?
Videli smo onaj zlo~in na Holmecu. Slove-na~ki teritorijalci
ubili su trojicu de~aka kojise nisu branili. Podigli su ruke,
nosili beloplatno. U rukama nisu imali oru`je. Hteli su daka`u da
je, bar {to se wih ti~e, taj rat bio gotov.Ionako su ih genijalni
stratezi tamo poslali bezobuke i bez razloga.
Austrijanci su imali dovoqno pribranostida snime tu smrt
nedu`nih. Tako to ide sa prvimkom{ijama. Od prvih koraka ka
nezavisnosti, oniumeju da zavire u dvori{te. Novi, mlad
kom{ija,`eqan Evrope i slobode. Da vidimo kakav je kadpo~iwe da
mewa svet oko sebe!
Prvi korak koji je u~iwen bio je zlo~in. Zasvet, to je bila
odbrana od agresije! Za JNA,sramotna generalna proba raspada. Rat
koji jesistem ONO i DSZ vodio sam protiv sebe, kaokancer ~ija
metastaza po~iwe na severu. Terito-rijalci ubijaju vojnike armije
koja ih je stvorila.Vojna elita u Beogradu je za~u|ena nad svojim
ma-loumnim projekcijama. Sve su predvideli, ali ni-{ta ne uspeva.
^ak tragi~no propada i savr{enaoperacija sa regrutima bez sve~ane
obaveze.
Ali i takva vojska bez rukovode}eg mozga,progla{ena je silovitim
ru{iteqem mlade demo-kratije. I takva Slovenija, li{ena milosr|a
ieti~kih obzira, progla{ena je nevinom i krhkom`rtvom.
onopol za sve kasnije zlo~ine preuzeo je jug.Zlo~ine u ime
Srbije po~inili su najgori.Olo{, koji je u silnim ru{evinama
vredno-
snog sistema postao etalon rodoqubqa. A ipak jepred snimkom
ubistva muslimanskih mladi}a kodTrnova, ustala cela Srbija. Ako je
onaj, ko je pu-cao u le|a zarobqenim momcima Srbin, napisaoje jedan
~italac Politike, ja to ne `elim biti!.
Ta~no je ovo: to nisu bili Srbi, to su bilizlo~inci, ubice
nemo}nih. [ta su bili pre to jesvejedno.
O~ekivali smo bar da Slovenci ne}e sakri-vati najgore me|u sobom
kao svoje najboqe. Samoda ka`u: Jeste, to je u`as koga se moramo
oslo-boditi, sve gledaju}i istini u o~i. To je stra{an
zlo~in. Pa da onda dva vode}a Janeza, Drnov{eki Jan{a odu na
Holmec i kleknu pred uspomenamana te de~ake.
To se, naravno, nije dogodilo. Slovenci pom-no ~uvaju svoju
istoriju. Oni nam posredno poru~u-ju da je to {to je slikala
austrijska televizija, ne-{to najboqe iz we. Za wih je Holmec mo`da
legen-darni podvig. Ne ` ele da im neka nova saznawa ra-zaraju
romanti~ne uspomene na domovinski rat.
U Hagu misle kako to nije slu~aj za wih. Zlo-~in nije dovoqno
veliki, nismo zainteresovani!
Upadqivo }ute i nevladine organizacije izSrbije, povodom tog
malog nacisti~kog pira.One ipak ne {tite op{te humanitarno pravo,
negosvoj udoban polo`aj. Tako im je stimulisan selek-tivni napor da
se bore za istinu koju `ele. Svakinastrani hedonizam mora da ima
svoju cenu.
Slovenija i Srbija su posledwih godina po-pravile svoje odnose.
Neke stare rane po~ele suda zara{}uju. Vreme bojkota roba i zabrane
pu-tovawa, kao da je iza nas.
ad do|u veliki praznici, pun je Beograd mla-dih Slovenaca. Nigde
`ivotne energije kaou Srbiji ka`u momci koji su odrasli tekposle
ratova. A ovde nisu bili nikada pre.
Mo`da je stvoren najboqi okvir da se zaboravistara mr`wa.
Za sve to, potrebna je saglasnost u po{tova-wu. Srbija je ne{to
br`e zaboravila pro{lost.A sada, posle slika sa Holmeca, vra}aju
nam sefantazmagori~ne scene kozara~kog kola bratstvai jedinstva,
koje igraju Jo`e Smole i Radmila An-|elkovi}. I to samo nekoliko
meseci pre junskograta, u kome je Janez Jan{a potukao Blagoja
Axi-}a. Moralo je tako da bude, general je imao samoJNA, a kaplar
sve ostalo.
Mo`da }e Srbija, u vremenu obnove samopo-{tovawa da kupi
Merkator. Devedesete se ipakne mogu vratiti. Onaj u`asni snimak
poma`e namda boqe razumemo istoriju balkanskog zla. I daSrbija
nipo{to ne bude u defanzivi pred wim.Niko nema prava da ovde uporno
~uva la`nu nevi-nost mlade Slovenije.
Tamo se za~eo zlo~in. To ne opravdava niko-ga kasnije, ali mora
da se zna. O~ekujemo da Slo-venci {irom otvorenih o~iju pogledaju u
temeqesvoje dr`ave. Ni{ta se ne}e promeniti. Bez qu-bavi, do daqeg.
Samo neka ka`u, u~inili smo to!I onda }e biti pravi pobednici u
ratu sa onimakoji su vodili JNA. I onda }e razumeti da bi tobilo
lako i bez zlo~ina.
-
Vodena stihija, koja se i ove godine prete}i nadvila nad
Vojvodi-nom, nije iznenadila komande i jedinice VSCG u tom delu
na{ezemqe. Ve} u prvom naletu Dunava iz susedne Ma|arske po~et-kom
meseca, na oja~avawu nasipa i spasavawu dobara u rejonuBezdana i
Ba~kog Mono{tora anga`ovan je ve}i broj pripadni-ka Vazduhoplovnog
nastavnog centra VSCG iz Sombora.Koriste}i ste~ena iskustva tokom
pro{logodi{wih poplava u
Sredwem Banatu, kada su pripadnici Novosasdskog korpusa
prviprisko~ili u pomo} ugro`enom stanovni{tvu, jo{ 7. aprila
Komandatog operativnog sastava formirala je poseban {tab za pra}ewe
si-tuacije i stepena ugro`enosti od poplava u zoni svoje
odgovornosti.
Vojska }e u odbrani od poplave anga`ovati, po potrebi, svesvoje
potencijale, ali sama Vojska ne mo`e da se bori protiv
vodenestihije. Neophodno je da se u odbranu od poplava ukqu~e i svi
ostaligra|ani, a ne da se doga|a kao sada, da grupe qudi nemo
posmatrajukako vojnici rade na nasipu rekao je pomalo revoltirano
general-major Stanimir Matijevi}, u nedequ, 9. aprila, prilikom
obilaskaizgradwe nasipa na Dunavu, upravo uz Varadinski most,
apeluju}i nasve dru{tvene strukture da se {to hitnije ukqu~e u
odbranu od po-plava.
APEL ZA POMO]Prema re~ima komandanta Korpusa, jo{ sedmog aprila
iz Me-
sne zajednice Petrovaradin upu}en je apel za pomo}. Nekoliko
dese-tina vojnika na ~elu sa kapetanom prve klase Qajkom Nerdizom
ukqu-~eno je u odbranu od vodene stihije podgra|a te Mesne
zajednice.
I pre progla{ewa vanredne odbrane od poplava, u
KomandiNovosadskog korpusapreduzete su neophodne mere kako bi se
snage isredstva tog operativnogsastava planski anga`ovali na
izgradwinasipa, eventualnoj evakuaciji stanovni{tvai `ivotiwa,
tesanitetskom i intendantskom zbriwavawu ugro`enogstanovni{tva u
Vojvodini
14
NA PRVIM LINIPRIPADNICI NOVOSADSKOG KORPUSAU BORBI SA VODENOM
STIHIJOM
-
Vojska Srbije i Crne Gore aktivno je ukqu~ena u odbranu od
po-plava na svim ugro`enim podru~jima. Na osnovu nare|ewa
na~el-nika General{taba general-potpukovnika Qubi{e Joki}a, vi{e
od400 pripadnika Vojske iz sastava Novosadskog korpusa,
Vazduho-plovnih snaga i PVO, Kopnenih i Operativnih snaga Vojske,
zajednosa tehni~kim sredstvima, anga`uje se na izradi odbrambenih
poja-seva i drugim aktivnostima na pomo}i stanovni{tvu.
Pripadnici Vojske su anga`ovani na Dunavu i Tisi, u rejonu
sela@abaq, u Petrovaradinu, kod Ledinaca, Zemuna, Kostolca i
Veli-kog Gradi{ta. Na izradi odbrambenog nasipa du`ine 7,5 km
kodNovog Sada, pored ostalih, anga`ovano je i 40 vojnika na
civilnomslu`ewu vojnog roka. Istovremeno, pripadnici Vojske su
anga`ova-ni i na za{titi pojedinih sopstvenih objekata koji su
ugro`eni po-plavama.
Prodor vode je ubrzo zaustavqen. Istog dana u porti hrama
Pre-svete Bogorodice u Sremskoj Kamenici, tek stotinak metara
uda-qenom od Dunava, anga`ovana je grupa vojnika sa zastavnikom
prveklase Sini{om Vlatkovi}em da spre~i prodor vode u hram.
Da Vojska nije brzo intervenisala ju~e bi sveti hram plivaou
vodi. Na sre}u, ovi mladi}i su neumorno i po`rtvovano zausta-vili
prodor vode ka`u sve{tenici tog hrama protojereji TodorKati} i
Gavro Milanovi}.
Ni Tisa nije ostala mirna. Neo~ekivano brz rast vodostajate reke
ugrozio je selo Mo{orin, pa je na taj deo odbrambene li-nije, u
rano jutro osmog aprila, upu}en 91 pripadnik novosadskoggarnizona.
Neposredno uz @abaqski most na Tisi raspore|ena jei grupa od
pedesetak artiqeraca iz Rume, kojima je zadatak da punevre}e zemqom
kako bi se oja~ao bedem u du`ini od skoro dvadesetkilometara.
Za dan i no} zemqom je napuweno vi{e od tri hiqade vre-}a.
Vremena za odmor bilo je tek da se ne{to prezalogaji, ali ni-ko se
ne `ali. Radi se udarni~ki, bez prestanka ka`e
generalMatijevi}.
Tisa je ozbiqno zapretila i Staji}evu, pa je iz suboti~keoklopne
brigade u to mesto nedaleko od Zrewanina upu}eno {e-zdesetak
stare{ina i vojnika za pomo} u odbrani nasipa.
Tokom popodneva istoga dana nabujale vode Dunava po~ele suda
ugro`avaju i dva skladi{na objekta 793. pozadinske baze
Novo-sadskog korpusa u Petrovaradinu i Ledincima. Svi pripadnici
tejedinice, sa raspolo`ivom mehanizacijom, na{li su se na
odbram-benim nasipima.
Ako voda probije ovu liniju nema spasa ni za Beo~in, ni
zaSremsku Kamenicu upozoravaju potpukovnik Miroslav Paji} ikapetan
prve klase Sini{a Prica, koji rukovode radovima u tomrejonu.
Voda je kroz kanalizaciju prodrla i u deo kruga
novosadskogVojnomedicinskog centra, ali osobqe i bolesnici za sada
nisuugro`eni.
NA VISINI ZADATKAKako smo saznali od Bo{ka Pilipovi}a, na~elnika
odeqewa
za odbranu grada Novog Sada, pored pripadnika Novosadskog
kor-pusa u Ju`noba~kom okrugu je za anga`ovawe spremno i oko
1.000vojnika na civilnom odslu`ewu vojnog roka, me|u wima oko 500
uNovom Sadu.
Direktor Voda Vojvodine Branislav Radanovi} upozorio jeda se
narednih dana o~ekuje nailazak drugog vodenog talasa, ni{taslabijeg
intenziteta, koji bi mogao da potraje i ceo mesec. Premawegovim
re~ima, neophodno je anga`ovawe Vojske i na 22 kilome-tra dugoj
deonici nasipa uz levu obalu Tise, takozvanog Be~kere~-kog }o{ka,
koji nije rekonstruisan u posledwih dvadeset godina ipredstavqa
najslabiji deo odbrambenog sistema ~itavim tokom Ti-se u na{oj
zemqi.
Pripadnici Novosadskog korpusa i drugih jedinica VSCG
uVojvodini, nema sumwe, spremno }e do~ekati i taj vodeni talas.
Bi-}e sigurno, kao i mnogo puta do sada na, visini zadatka zajedno
same{tanima ugro`enih podru~ja.
Budimir M. POPADI]
15
JAMA Snimio F.BAKI
]
-
Vojni logisti~ari samo
pro{le godine prodali su
strancima Vojsci nepotrebna
sredstva u vrednosti oko
devet miliona dolara, a na
doma}em tr`i{tu zaradili
su 16 miliona dinara. Stoga
najavquju jo{ dinami~niji
nastavak procesa otu|ewa
svega onoga {to i danas
imamo u brojnim vojnim
magacinima i skladi{tima,
a {to je oceweno kao
zastarelo i neperspektivno
naoru`awe i oprema.
15. april 2006.16
VI[KOVI NAORU@AWA I VOJNE OPREME
Pitawe vi{kova naoru`awa i vojne opreme (NVO), kao {to je
poznato,aktuelno je posledwih ~etiri-pet godina. Me|utim, sa
po~etkom kon-kretnijih organizacijsko-mobilizacijskih promena u
Vojsci, ovaj pro-blem, koji ina~e dobrano optere}uje i Ministarstvo
odbrane i Voj-sku, izbija u red prioriteta i, naravno, dobija
posebno na zna~aju.
Istina, po tom pitawu ne{to je ura|eno i u minulom periodu, ali
je, objek-tivno gledano, koli~ina NVO stalno rasla jer je proces
otu|ewa bio mno-go sporiji od priliva novih vi{kova, proisteklih iz
reformskih promena.U svemu tome, uloga Logistike ostala je
nezamenqiva. Zato je to i bila pra-va adresa na koju smo se
obratili ne bismo li saznali kakva je trenutnasituacija sa
vi{kovima NVO, {ta je tokom minule godine otu|eno od toga
i,kona~no, {ta se planira u bliskoj budu}nosti sa vi{kovima svega
onoga{to je Vojsci nepotrebno i {to je, na ovaj ili onaj na~in,
optere}uje.
KAD VI[AK POSTANE PROBLEMPrema re~ima na{eg sagovornika,
zastupnika komandanta Logistike
pukovnika spec. Vasilija [im{i}a, diplomiranog in`ewera
ma{instva,na osnovu naloga General{taba VSCG, tim na ~ijem je on
~elu ima zadatakda preuzme svo suvi{no naoru`awe i vojnu opremu od
jedinica takti~kognivoa, zatim da ih smesti i ~uva i, po potrebi,
izvr{i pripremu i, po pro-daji, preda ih kupcima.
Na po~etku razgovora pitamo pukovnika [im{i}a da li su i u
kojojmeri vi{kovi NVO danas samo vojni problem?
Vi{kovi NVO, sami po sebi, nisu su{tinski problem Logistike,
pani Vojske. Ali, kada se ima u vidu da nemamo dovoqno skladi{tenog
prosto-ra, da se vi{kovi NVO sporo prodaju i da se gomilaju, zatim
da se zbog lo-
TE
MA
IZME\U POTREBA I
-
{ih uslova sme{taja degradiraju karakteristike tehnike, pa
samimtim i pada wena realna vrednost, vidi se da problema ima ali
dasu to, pre svega, pitawa organizacione prirode. No, uprkos
tome,ti problemi mogu biti re{eni ka`e pukovnik i obja{wava kakoje
uop{te do{lo do tih vi{kova NVO:
Kao jedna od zakonomernosti gotovo svih zemaqa Istoka
utranziciji jeste da su se, sa tim procesom, uporedo drasti~no
sma-wivale i wihove vojske. To se, po toj logici, dogodilo i doga|a
ikod nas. Preformirawem i rasformirawem velikog broja
na{ihjedinica, pojavili su se, samim tim, i neminovni vi{kovi
NVO.Najzna~ajniji izvori tih vi{kova NVO kod nas su, pre svega,
orga-nizacijsko-mobilizacijske promene, ali i takti~ko-tehni~ka i
teh-nolo{ka zastarelost tehnike, zatim, izmena kriterijuma za
prora-~un i e{alonirawe ubojnih sredstava i, kona~no, razne
mirno-dopske zalihe neutro{enih rezervnih delova koje smo
nasledilijo{ iz vremena JNA. Dakle, sve vi{kove NVO mo`emo podeliti
naosnovna, ubojna sredstva i rezervne delove. Na{ ciq je,
najkra}ere~eno, otu|ewe svih vi{kova NVO i to {to pre. Time bismo
oslo-bodili znatan deo na{eg skladi{tenog prostora. Vi{kove
mo`emootu|iti prodajom, najboqe izvozom, u zate~enom stawu, zatim,
ras-hodovawem, to jest prodajom preko na{ih sabirno-prodajnih
cen-tara (SPC) i, kona~no, uni{tavawem. [ta se time posti`e?
Otu-|ewem vi{kova NVO osloba|amo dragoceni skladi{ni prostori
drugo, ali ne i mawe zna~ajno, rastere}ujemo vojni buxet od
ne-potrebnih tro{kova skladi{tewa, uz dodatno stvarawe
zna~ajnihprihoda.
17
REZERVNI DELOVIU vojnim magacinima i skladi{tima i danas ima
vi{e
od 400.000 asortimanskih stavki, odnosno raznih vrstarezervnih
delova. Gledano ukupno, to je oko 40 miliona ko-mada raznih
rezervnih delova ~ak i za ona sredstva koja suodavno rashodovana
ili otu|ena. Tu se nalaze, na primer,najsitniji tranzistori i
elektronski otpornici, razni de-lovi naoru`awa, tenkova,
Bejli-mostova, gumenih ~amacaPrema re~ima vojnih logisti~ara u
vi{ku je, pa samim timi za prodaju, oko 3.700 stavki rezervnih
delova neperspek-tivnog naoru`awa i oko 1.500 stavki rezervnih
delova ne-potrebnih in`iwerijskih sredstava. Uz to, u vojnim
magaci-nima ima jo{ i rezervnih delova iz vremena JNA ali za ko-je
u civilstvu vlada jo{ uvek veliko interesovawe. Upravozato, ~im se
pojave na SPC-ima, rezervni delovi naoru`a-wa, raznih in`iwerijskih
ma{ina, nekih motornih vozilaruskog porekla ili starih italijanskih
motocikala planuodmah, za dan-dva.
Pitamo pukovnika [im{i}a {ta ima u tom asortimanu vi-{ka i kakva
je danas cena tog NVO na svetskom tr`i{tu?
Prema wegovim re~ima asortiman vi{ka je zaista veliki:
odnajsitnijih delova, recimo, elektronskih komponenti i delova
pe-{adijskog naoru`awa do krupnih sredstava artiqerije,
tenkova,
I STVARNOSTI
-
oklopnih transportera, pa do raznih vrsta ubojnih sredstava
ve-likih kalibara.
Poznato je da je posle pada Berlinskog zida i raspada Is-to~nog
vojnog bloka svetsko tr`i{te u velikoj meri jo{ tada zasi-}eno
ponudom raznog NVO, neperspektivnog i onog drugog, tako daje danas
te{ko o~ekivati dobru cenu na tr`i{tu ka`e pukovnik iobja{wava
situaciju kod nas:
Logistika je kod nas razme{tena u velikom broju garnizonai
garnizonih mesta tako da i danas u obezbe|ewu tih lokacija
iskladi{ta u~estvuje mnogo na{ih qudi, a to, naravno, ko{ta.
Vi-{kovi NVO se ~uvaju, koliko to objektivne mogu}nosti
dozvoqava-ju, u namenskim skladi{tima i grupisani su po
pripadnosti. Po-sebno isti~em da vojni vi{kovi nisu, kako se to
mo`e misliti, ne-gde napu{teni ili odba~eni. Naprotiv, o svakom
vi{ku vodi semaksimalna briga, kao i NVO koje nas sleduje po
materijalnoj for-maciji. Ti vi{kovi su kwigovodstveno zadu`eni i,
samim tim, onise ~uvaju po svim propisima skladi{tewa. Zbog
nedostatka skladi-{tenog prostora deo tih sredstava je sme{ten i na
otvorenom pro-storu ali fizi~ki obezbe|en. Re~ je, pre svega o
neperspektivnojkrupnoj artiqeriji, tenkovima, in`iwerijskim
ma{inama i uboj-nim sredstvima koja su, mada stokirana na otvorenom
prostoru,pokrivena ceradnim pokriva~ima i za{ti}ena od
atmosferskihuticaja, sa obaveznom izvedenom propisanom
gromobranskommre`om, kako ne bi do{lo do nezgoda izazvanih
atmosferskimpra`wewem.
[TA JE SVE NA PRODAJU?Pitamo pukovnika [im{i}a {ta je do sada od
vi{ka NVO
otu|eno, odnosno {ta je danas od svega toga na prodaju? Trenutno
se prodaje municija za haubice 105 i 155 mm, kao
i municija 57 mm za protivavionska oru|a ZSU 57/2. Sve
zajedno,te municije ima oko 60.000 komada na lageru. [to se ti~e
ubojnihsredstava, rashodovali smo nepotrebnu municiju 90 mm za
samo-hodna oru|a M-36 koje ima vi{e od 40.000 komada i, kao {to
jepoznato, u toku je, a na osnovu Otavske konvencije ~iji smo
potpi-snici, uni{tavawe svih na{ih stokiranih protivpe{adijskih
minakojih je jo{ ostalo oko 360.000 komada. Naravno, za samo
ogla{a-vawe, ugovarawe i prodaju navedenih i drugih vi{kova NVO
nad-le`no je MO, a mi logisti~ari smo tu da celu stvar sprovedemo
uorganizaciono-tehni~kom smislu ka`e pukovnik [im{i}.
Na pitawe da li je bilo problema oko realizacije prodajevi{ka
NVO do sada, pukovnik ka`e da su oni bili uglavnom orga-
nizacione prirode. - Problem je, svakako, kada u pet dodvanaest
budemo obave{teni da potencijalni kupac, ~esto inos-trani, `eli da
stekne uvid u stawe NVO u nekom od na{ih brojnihskladi{ta, ili,
kada u vrlo kratkom roku moramo da pripremimoi predamo kupcu velike
koli~ine NVO. Naravno, sve ovo ima iodgovaraju}e bezbednosne
aspekte.
Me|utim, problem je i u ~iwenici {to jo{ nije
usvojenStrategijski pregled odbrane, jer }emo tek na osnovu tog
dokumen-ta ta~no znati organizaciju Vojske, pa samim tim i {ta }e
biti uvi{ku od NVO smatra pukovnik i napomiwe:
Zato je sada te{ko precizirati {ta }e u bliskoj budu}no-sti od
NVO biti ponu|eno tr`i{tu na prodaju, ali se sa pouzda-no{}u mo`e
ve} sad re}i da }e to biti trofejno li~no naoru`a-we kao {to su
pu{ke M-48 svih modela, snajperske pu{ke 7,9 mmM-76, automati 7,62
mm, pu{komitraqezi 7,9 mm i 7,62 mm, pro-tivavionski mitraqezi 12,7
mm broving, poluautomatske i deoautomatskih pu{aka. Pretpostavqamo
da }e tog pe{adijskog nao-ru`awa za prodaju biti nekoliko stotina
hiqada, zatim vi{e od500 sredstava artiqerijskog naoru`awa i do
hiqadu protivavi-onskih topova 20/1 i 20/3 mm. Sve ostalo je
pitawe. Jer, za{tobismo mi, na primer, prodavali na{e remontovane
stare {lemo-ve M-59/85 kad oni mogu i te kako, za sada, da poslu`e
za opre-mawe ratnog sastava?
Pro{le godine prodali smo ne{to topova 130 mm M-46,ve}u koli~inu
pe{adijskog naoru`awa, pre svega pu{aka, ne{topokretnih radionica i
kompleta alata, elektroagregata, delovaza brodske motore i, putem
velikog tendera, tehnike u obliku se-kundarnih sirovina te`ine
10.000 tona (tenkovi T-55, oklopnitransporteri M-60, ZSU 57/2,
samohodna artiqerijska oru|a
18
TEMA
KAKO TO RADE U SVETU?U razvijenim zemqama Natoa, ka`e pukovnik
Vasilije
[im{i}, po{to nema velikih reorganizacija vojski, nemani
enormnog vi{ka sredstava. Iz dostupnih izvora se, me|u-tim, zna da
oni svoja zastarela sredstva samo zamewuju no-vim, tehnolo{ki
modernijim. Drugim re~ima, zahvaquju}isvojoj ekonomskoj mo}i, oni
su u poziciji da, recimo, odjed-nom zamene ili povuku iz operativne
upotrebe ceo jedan tipborbenih aviona koji je, po wihovim merilima,
zastareo.Posledice takvih odluka vojnog establi{menta
razvijenogZapada zato se mogu videti na wihovim ogromnim vojnim
ot-padima. Naravno, deo svojih vi{kova NVO i oni poku{avajuda
modernizuju i prodaju ili ga, jednostavno, uni{tavaju.
15. april 2006.
-
M-36 i haubice 122 mm M-38). Za sve {to je prodato tokom pro-{le
godine ostvaren je prihod od 8.942.788 dolara, mada zbognekih jo{
nerealizovanih ugovora nije sve napla}eno od kupaca.Uz to, od
prodaje prete`no starih i suvi{nih pokretnih radioni-ca i alata, na
doma}em tr`i{tu, prihodovali smo jo{ 16 milionadinara ka`e za
Odbranu pukovnik [im{i}.
VOJNI BUVQACISagovornik ka`e da Logistika u svom sastavu ima i
dva sa-
birno-prodajna centra (SPC), jedan u Zemunu (u Kasarni
AleksaDundi} ili popularnijoj Kowi~koj {koli) i drugi u Ni{u.
Vi{ko-vi NVO se u tim centrima, koje narod jo{ naziva i vojnim
buvqa-cima, prodaju na osnovu Zakona o javnim nabavkama, dakle
putemjavnih tendera (za pravna lica) ali i prostom maloprodajom
fi-zi~kim licima koja obi~no kupuju, na licu mesta, razne sitne
delo-ve alata, kqu~eve, bu{ilice, delove intendantske opreme,
opasa-~e, padobrane, pribore za jelo, tovarne ili pokretne
kuhiweCene su, {to je zanimqivo, ali i vrlo poznato gra|anima,
vrlopristupa~ne i ta se roba zato vrlo brzo proda. Treba dodati i
daje re~ o uglavnom vrlo kvalitetnoj robi koja je, iz ovih ili
onihrazloga, postala nepotrebna Vojsci, a ina~e je nema na
slobod-nom tr`i{tu. Po tom osnovu, napomiwe pukovnik [im{i}, u
obaSPC-a, samo pro{le godine, Vojska je ostvarila prihod vi{e od186
miliona dinara {to je, bez sumwe, umnogome pomoglo da se,jednim
delom, popuni, ina~e, poluprazna vojna kasa.
Pitamo sagovornika da li proces prodaje neperspektivnogNVO mo`e
da se ubrza kako bi se Vojska re{ila tog vi{ka i, na-ravno,
zaradila neki dinar pride?
Pukovnik [im{i} ka`e da su u tom ciqu pripremili svojpredlog
nadle`nima, a koji se odnosi na realnu mogu}nost da,umesto trenutno
dva, u Srbiji bude vi{e vojnih sabirno-prodajnihcentara. Naime,
sagovornik smatra da bi ti centri, odnosno od-re|ene maloprodajne
prodavnice za vi{kove NVO mogle da seformiraju, zapravo, u ve}im
gradovima Srbije i da bi se, na tajna~in, ta roba pribli`ila {to
ve}em broju kupaca.
U ~emu je problem {to se to jo{ nije realizovalo?Osim odre|enih
fiskalnih problema i onih zakonskih, u ve-
zi sa registracijom i otvarawem takvih specijalizovanih
prodav-nica, ka`e pukovnik, Logistika smatra da se i druga pitawa
timpovodom mogu lako prevladati. Na taj na~in bi se ubrzao
procesotu|ewa vojnih vi{kova pre svega sitne opreme, delova
alata,rezervnih delova ali i, recimo, neispravnih motornih
testera,agregata mawih snaga, gumenih ~amaca, vanbrodskih motora
Da-kle, u tim na{im armi {opovima, uz ostalo, mogli bi da se kupei
delovi starih uniformi i obu}e koja je izuzetno popularna
ugra|anstvu, a {to potvr|uje ~iwenicu da je ona izra|ena od
kva-litetnog i otpornog materijala.
Kada govorimo o prodaji vi{kova NVO moram da ka`em danama vreme,
u tom poslu, nije saveznik i da bi taj problem trebalore{avati
mnogo br`e. I to iz dva razloga: prvi je {to s vremenomsredstvima
opadaju vrednost i realna cena, i drugo, moramo bitisvesni da je
svetsko tr`i{te zasi}eno naoru`awem i vojnom opre-mom. Kod tendera
treba, recimo, i}i ka dowoj granici rentabilno-sti prodaje i drugo,
br`im re{avawem vi{kova NVO smawili bi-smo i izdatke za wihovo
~uvawe, skladi{tewe Dakle, stvar tre-ba {to pre ubrzati jer, nije
tajna, posle usvajawa Strategijskogpregleda odbrane bi}e na na{im
stokovima jo{ vi{kova neper-spektivnog i suvi{nog NVO ka`e pukovnik
[im{i} i obja{wava:
^ ekawa vi{e nema i ono {to mo`emo uraditi danas ne tre-ba da
ostavqamo za sutra. Kao ozbiqna ku}a i komanda, mi smove}
predvideli {ta }e, kada se usvoji taj dokument, objektivno bi-ti
na{a obaveza i {ta }e, najverovatnije, biti vi{ak. Sa
dostapouzdanosti procewujemo da }e u tom budu}em vi{ku NVO biti
ve-liki broj na{ih tenkova i oklopnih transportera, zatim ve}i
brojartiqerijskog oru|a svih kalibara i ubojnih sredstava, pre
svegaminsko-eksplozivnih sredstava i artiqerijske municije. O
ta~-nom broju sada ne mo`emo govoriti jer ne znamo kriterijume
sma-wewa, niti koje }e sve jedinice, koje sada du`e to NVO, biti
ras-formirane ili preformirane. Mi se zato, kao Logistika,
zala-`emo da se odmah po usvajawu tog va`nog dokumenta krene sa
pro-cesom otu|ewa neperspektivnog i Vojsci nepotrebnog NVO i da
sesvi ti poslovi obavqaju neposredno na mestima gde se NVO sadai
nalaze. U tom vi{ku }e sigurno biti i onih sredstava koja,
naj-verovatnije, ne}e zanimati potencijalne kupce tako da smo
sprem-ni da ih odmah rashodujemo, odnosno po~nemo da ih
uni{tavamo.
[ta je sa objektima koja su u sastavu raznih skladi{ta i
je-dinica Logistike, kakva }e biti wihova sudbina?
Pukovnik ka`e da je to veoma slo`eno pitawe. Ti objekti sa-da
zadovoqavaju svoju osnovnu namenu, a tamo gde su uskladi{tenaubojna
sredstva vo|ena je posebna pa`wa. S druge strane, ima iobjekata
koji su veoma stradali za vreme agresije, ali i onih ko-jima je
ionako bila neophodna popravka. Me|utim, prioritet uLogistici je
dat popravci, adaptaciji i redovnom odr`avawuobjekata za sme{taj
vojnika kojih je, kao {to je poznato, sve mawe.U tom smislu, za
obezbe|ewe objekata i skladi{ta anga`ovane su~uvarske slu`be koje
~ine civilna lica i vojnici po ugovoru. I tuvelikog izbora nema jer
se svi, pa i oni ispra`weni objekti iskladi{ta, moraju
obezbe|ivati.
Du{an MARINOVI]
19
SPECIJALISTA ZA VOJNU TEHNIKUPukovnik Vasilije [im{i} je jedan
od tehni~kih
oficira na{e vojske koji je pro{ao sve du`nosti u kari-jeri.
Zavr{io je Tehni~ku vojnu akademiju u Zagrebu (21.klasa) i prva
du`nostmu je bila komandir vo-da. Obavqao je sve du-`nosti u
brigadi, a po-tom i one u Odeqewutehni~ke slu`be u Ko-mandi Prve
armiji.Potom je pre{ao u Ko-mandu 608. pozadinskebaze gde je
obavqao svedu`nosti i bio na~el-nik {taba. Trenutno jena funkciji
zamenikakomandanta i istovre-meno zastupnik koman-danta Logistike.
PoredVojne akademije zavr{io je specijalizaciju iz vojnoteh-ni~kih
nauka i [kolu nacionalne odbrane.
-
15. april 2006.20
Vaqanom kadrovskompolitikom, odnosno primenomKriterijuma
zaprofesionalnu vojnu slu`bu,spre~i}e se odlazakkvalitetnih oficira
ipodoficira iz Ministarstvai Vojske. Uslovi kojezaposleni treba da
ispunekako bi ostali na radnommestu i planirali daqenapredovawe
iliusavr{avawe u struci, bi}epoznati i dostupni svima.
Pro{le godine, otpust prekobrojnih pripadnika Vojskezasnivao se
na linearnom modelu godinama starosti iradnog sta`a. Takav pristup
nije obezbedio za{titu kva-litetnog vojnog kadra jer nisu
primewivani vaqani kri-terijumi selekcije. U tom periodu posebno su
bile ugro-`ene visoko obrazovane kategorije zaposlenih leka-
ri, nau~ni i nastavni kadar, istra`iva~i. Kako bi se
nadaqeizbegli sli~ni propusti Ministarstvo odbrane je razvilo
idefinisalo Kriterijume za profesionalnu vojnu slu`bu.
Reformski procesi u sistemu odbrane i usvojena dok-trinarna
re{ewa uslovqavaju dodatno smawewe broja zapo-slenih. Kako jo{ nije
izvesna dinamika reforme, niti je pro-jektovano ta~no brojno stawe
Vojske, name}u se zahtevi zadetaqnom analizom, vrednovawem i
rangirawem vojnog ka-dra ka`e na{ sagovornik general-major Slobodan
Tadi},na~elnik Uprave za kadrove Ministarstva odbrane.
^emu, zapravo, slu`e Kriterijumi za profesionalnuvojnu slu`bu?
Pravilnom kadrovskom politikom, odnosno primenom
kriterijuma profesionalizacije, spre~i}e se odlazak kvali-
GENERAL-MAJOR SLOBODAN TADI], NA^ELNIK UPRAVE ZA KADROVE
MINISTARSTVA ODBRANE
KARIJERAPREDVIDIVA
OD
BR
AN
A
Sni
mio
Z. P
ERGE
-
tetnih oficira i podoficira iz sistema odbrane. Osmi-{qeni
Kriterijumi nisu idealni i mogu se daqe razvijatiili dogra|ivati.
Uslovi koje zaposleni treba da ispune kakobi ostali na radnom
mestu, planirali i kreirali daqu pro-fesionalnu karijeru ili
stru~no usavr{avawe, bi}e pozna-ti i dostupni svima, kao i
rang-liste po kojima se svrstavajuu kategorije perspektivnih,
potencijalno perspektivnih ilineperspektivnih pripadnika Vojske.
Takav pristup je u funk-ciji dugoro~nog razvoja sistema predvidive
karijere.
Svaki stare{ina }e, u zavisnosti od ~ina koji nosi, zna-ti svoje
mesto ili rang u okviruroda ili slu`be kojoj pripada, od-nosno,
kakva mu se karijera i na-predovawe nudi, te kada mu pre-staje
radni odnos. Da bi popravioili dostigao odgovaraju}u pozici-ju
potrebno je da ovlada dodatnimznawima i ve{tinama.
Kriterijumi profesionali-zacije obezbe|uju usavr{avawe
perspektivnih pripadnikaVojske i potencijalno perspektivnih samo
ukoliko su potreb-ni sistemu. Ne}e se ulagati u razvoj kadra koji
nije ispunioili ne mo`e da dostigne propisane uslove.
Od ~ega najpre zavisi ostanak stare{ina na radnimmestima?Vojska
na osnovu predvi|enih misija i zadataka tra`i
zdravog i sposobnog stare{inu, spremnog da uspe{no odgovo-ri
zahtevima koji se pred wega postavqaju. Jedan od
obaveznihkriterijuma profesionalizacije jeste zdravstvena
sposob-nost. Pripadnici Vojske koji nisu u potpunosti
zdravstvenosposobni za profesionalnu vojnu slu`bu ne}e imati
perspek-tivu u sistemu odbrane. Oni }e se u narednom periodu
poste-peno otpu{tati, uz primenu odgovaraju}ih socijalnih
progra-ma. U tom smislu, neophodno je osavremeniti i propise za
rad
vojnolekarskih komisija, kako bi se stare{ine
progla{avalesposobnim ili nesposobnim za vojno zanimawe, saglasno
kri-terijumima za svaki rod ili slu`bu Vojske posebno.
Drugi va`an uslov za ostanak na radnom mestu je nivoobrazovawa
vojnih lica. Za oficire je predvi|eno visokostru~no obrazovawe
sedmog stepena ili vi{eg, dok je za pu-kovnike potreban jo{ i
odgovaraju}i oblik stru~nog ili po-slediplomskog usavr{avawa. To ne
zna~i da dodatni nivoiedukacije nisu po`eqni i za mla|e stare{ine.
Podoficiritreba da imaju zavr{enu ~etvorogodi{wu sredwu {kolu.
Kako }e se nadaqe vrednovatikadar koji ispuwava
pomenuteuslove?
Primenom pomo}nih krite-rijuma bodova}e se oficiri i pod-oficiri
koji su zadovoqili osnov-ne uslove za profesionalnu vojnuslu`bu
stepen stru~ne spreme,
slu`bene ocene, osnov prijema u radni odnos, godine staro-sti,
du`nosti i preme{taji, zatim, znawe stranog jezika ivreme provedeno
na komandnim ili rukovode}im du`nosti-ma. Taj model se ne}e
koristiti za generale, potporu~nike,vodnike prve klase i vodnike.
Potom }e se sve stare{inerangirati u tri kategorije perspektivne,
potencijalno per-spektivne i neperspektivne pripadnike Vojske.
[ta to zna~i?Definisana je najpre po`eqna, ta~nije prose~na
sta-
rost pripadnika Vojske za svaki ~in. Ako je stare{ina mla|iod
propisanih godina, on dobija pozitivne poene, a ukolikoje stariji
bodovi mu se u odre|enom stepenu umawuju. Taj kri-terijum je
osmi{qen u skladu sa opredeqewem da se podmla-di oficirski kadar,
~ija je starosna struktura vrlo nepo-voqna. Vrednuje se, zatim,
prosek svih slu`benih ocena koji-
21
Kriterijumi za profesionalnu vojnu slu`bu tre-ba da za{tite
stru~an i kvalifikovan kadar po-treban sistemu odbrane, shodno
projektovanojstrukturi Ministarstva i Vojske, uz planski od-lazak
stare{ina koji ne ispuwavaju predvi|eneuslove.
Kriterijumi za MAJORE
-
Ta~nije, bodova}e se vreme, zvawe ili funkcije koje su
sta-re{ine obavqale, {to }e doprineti kvalitetu Kriterijuma.
Ne mo`emo govoriti o istim elementima koji se kao zah-tevi
postavqaju pred oficire i podoficire razli~itih ro-dova ili slu`bi
Vojske. Svaki rod ili slu`ba imaju speci-fi~nosti koje moramo
uva`iti, {to }e sugerisati saveti vi-dova. U te zahteve bi}e
ugra|eni i rezultati istra`ivawa Ostru~nom profilu oficira za
po~etne du`nosti. Tek u junu2006. godine Uprava za kadrove mo}i }e
formirati ta~nerang-liste perspektivnih, potencijalno perspektivnih
i ne-perspektivnih stare{ina Vojske, jer }e imati sve
potrebneelemente, koji za sada nisu razra|eni Kriterijumima.
Koje novine u kadrovskoj politici donose
kriterijumiprofesionalizacije? Kriterijumi ubla`avaju neizvesnost
pripadnika Vojske
o kretawu u karijeri ili prestanku slu`be. Su{tina je da
senajboqim stare{inama omogu}i razvoj na koji oni mogu uti-cati.
Neperspektivnom kadru se nudi Prisma Program pre-kvalifikacije za
civilna zanimawa ili penzija. Ukoliko nebudu usvojene izmene i
dopune Zakona o Vojsci penzionisa-we stare{ina sa navr{enih 20
godina radnog sta`a,odre|en broj oficira i podoficira iza}i }e iz
sistema od-brane bez penzije. Tada Kriterijumi garantuju relativno
po-{ten otpust zaposlenih, jer }e bez posla ostajati vojna licasa
za~eqa rang-lista.
Model po kome se rangiraju stare{ine Vojske je subli-mat
inostranih re{ewa prilago|enih na{im uslovima. Nem-ci, na primer,
imaju sistem u kome su svi profesionalni pri-padnici pod ugovorom
do 35 godine `ivota. Tek posle tog vre-mena se bira kadar za
profesionalnu slu`bu. Kadrovska po-litika je u stalnom hodu i
promeni. U narednom periodu tre-ba da projektujemo kadrovska
kretawa do 2010. godine, a ja-sno je da ona zavise od raspolo`ivih
finansija, bezbedno-snih integracija i propisanih standarda.
Sa~iwena je i Anketa o statusu i `eqenom razvoju u ka-rijeri.
Ona je po~etni poku{aj da se sagledaju i prepoznajunastojawa i
sposobnosti oficira i podoficira za kretaweu slu`bi, od kojih
zavisi daqe usmeravawe kadra. Anketomje, tako|e, proveren i
socijalni status, te interesovawe zapojedine oblike zbriwavawa
vi{ka zaposlenih. Istovreme-no, Ministarstvo razvija i model
potreba za kadrom, a naosnovu rang-lista mogu se izabrati
najkvalitetnije stare{i-ne za pojedine du`nosti.
Ho}e li se na taj na~in zaustaviti prijem mla|ih sta-re{ina u
slu`bu?U svakom slu~aju ne. Upravo }e se insistirati na pod-
mla|ivawu kadra. Problem je, dodu{e, u znatno mawem bro-ju
kandidata za vojne {kole, {to je posledica standarda i
ma su oficiri i podoficiri ocewivani. Slu`bena ocena jerealna
slika o wihovim karakteristikama, izra`ena broj-kom. Ona sublimira
vojnostru~nu i fizi~ku osposobqenost,kvalitet i kvantitet rada,
na~in izvr{avawa zadataka, po-na{awe, ugled, autoritet i me|uqudske
odnose, a to su ustvari i najpo`eqnija svojstva vojnog kadra.
Izra~unava-wem sredwe vrednosti slu`benih ocena elimini{e se
pri-strasnost pojedinih ocewiva~a u nekom periodu profesio-nalne
slu`be.
Potom se vrednuje i uspeh vojnih lica tokom {kolovawai
poslediplomskog usavr{avawa. Svaka prose~na ocena no-si odre|eni
broj bodova. Oni se uve}avaju u zavisnosti oduspeha na dodatnim
oblicima obrazovawa. U~e{}e broja bo-dova po tom kriterijumu u
odnosu na ukupan broj poena kodoficira iznosi od 25 do 30 odsto, a
kod podoficira od 10do 13 odsto. Sa 0,5 bodova vrednuje se i svaki
preme{tajstare{ina Vojske u toku slu`be, kao odraz
specifi~nostivojnog poziva i ste~enih iskustava na razli~itim
du`nosti-ma. I postavqewe na formacijsku du`nost vi{eg ~ina nosisa
sobom odgovaraju}i broj bodova, dok se stare{inama po-stavqenim na
ni`e du`nosti od svog ~ina poeni umawuju.
Prijem u profesionalnu slu`bu posle zavr{etka vojne{kole donosi
oficirima i podoficirima pet bodova. Vojnalica koja su se najpre
{kolovala u gra|anstvu, a potom akti-virala u Vojsci ne dobijaju
takve poene, jer su uskra}ena zaop{tevojna znawa. Taj uslov,
me|utim, nije u potpunosti ele-menat profesionalizacije, ve} pre
socijalni kriterijum, jer
22 15. april 2006.
INTERVJUDo kraja maja profesionalna vojna slu`ba pre-sta}e
oficirima i podoficirima koji ne ispu-wavaju obavezne kriterijume u
pogledu stru~nespreme i zdravstvene sposobnosti, a navr{ilisu 30
godina radnog sta`a.
Oficirima u ~inu potpukovnika koji nisu zavr-{ili dodatno
poslediplomsko usavr{avawe ilistru~nu specijalizaciju, a imaju 30
godina pen-zijskog osigurawa, presta}e vojna slu`ba dokraja maja
2006. godine.
Vojna slu`ba okon~a}e se oficirima i podofi-cirima do kraja maja
ukoliko su navr{ili 30 go-dina radnog sta`a, a na posledwem
vrednovawurada su dobili slu`benu ocenu dobar.
Tokom smawewa brojnog stawa Vojske, profesi-onalnu slu`bu najpre
}e izgubiti stare{ine ko-je su na za~equ rang-lista, formiranih
premaKriterijumima po ~inovima u okviru rodova ilislu`bi kojima
pripadaju.
se smatra da pripadnici Vojske koji su zavr{ili civilne{kole i
fakultete pre mogu do}i do posla ukoliko se na|uvan sistema.
Da li su Kriterijumima predvi|eni jo{ neki sadr`ajina osnovu
kojih }e se rangirati oficiri i podoficiriVojske? Poznavawe
svetskih jezika je va`an uslov koji moraju
zadovoqiti stare{ine Ministarstva odbrane i Vojske kakobi ostale
u slu`bi. Za sada }e znawe bilo kog svetskog jezi-ka, bez obzira na
nivo i kvalitet, nositi po jedan bod. Real-izacijom Programa u~ewa
stranih jezika - Pelt, vojnim lici-ma }e se dodatno vrednovati i
prema propisanom Stanagubodovati nivo usvojenog znawa. Tada }e i
taj kriterijum pro-fesionalizacije nositi znatno ve}u te`inu. Test
timovi Mi-nistarstva odbrane pojedina~no }e ocewivati znawe
svet-skih jezika.
Posle dogradwe Kadrovsko-informacionog sistema bi-}e osmi{qen i
model za vrednovawe vremena koje su profe-sionalni pripadnici
Vojske proveli na pojedinim komandno-{tabnim, nau~nim, nastavni~kim
ili upravnim du`nostima.
-
profesionalnih vojnih li-ca. S druge strane, o pove-}awu
standarda mo`emo go-voriti samo ako smawimobroj pripadnika
Vojske.Na{ buxet je definisan, aplaniranim sredstvima nemo`emo u
drugoj polovinigodine obezbediti dosada-{wi nivo plata i
wihovominimalno pove}awe, barna nivou inflacije. Dakle,neophodno je
{to pre od-pustiti vi{ak vojnog kadra.
Kako }e se Kriteri-jumi primewivati u je-dinicama i
ustanova-ma?Realizacija Kriteriji-
ma je u potpunosti informa-ti~ki podr`ana. Uprava zakadrove,
nadle`na za wiho-vu primenu i verifikaciju,razvila je model koji se
te-meqi na Kadrovsko-infor-macionom sistemu, tako da sujoj dostupni
podaci o svakomprofesionalnom pripadnikuVojske. Ona }e na
osnovukriterijuma profesionali-zacije sa~initi rang-liste
idostaviti ih svim jedinica-ma i ustanovama Min-istarstva odbrane i
Vojske.Va`no je da svaki persona-lac u jedinici i ustanovi navreme
a`urira podatke ostare{inama, {to za sadanije u~iweno. No, kako
}emesto i rang biti zna~ajnisvakom oficiru i podofici-ru, oni }e i
sami nastojatida pravovremeno evidenti-raju personalne izmene.
Poznato je da u siste-mu odbrane radi velikibroj civilnih lica.
Re-formski procesi u Voj-sci i Ministarstvu na-me}u potrebu za
smawe-wem broja i te katego-rije zaposlenih. [tapreduzimaju, u tom
smi-slu, nadle`ni?
Po sli~nom modelu koji se primewuje za oficire i pod-oficire
Ministarstvo odbrane kreira kriterijume za ot-pust civilnih lica.
Osnov za izlazak iz sistema je ukidaweradnog mesta ili smawewe
broja izvr{ilaca za pojedine du-`nosti na koje su raspore|eni
civili. I u tom slu~aju po-trebno je za{tititi stru~an kadar. Kako?
Samo na osnovujasno definisanih uslova. Oni ne mogu biti identi~ni
kri-terijumima za stare{ine, jer se razlikuju poslovi koje
oba-vqaju, a druga~iji je i na~in na koji se odmerava kvalitet
wihovog rada. No, u narednom periodu me-wa}e se u celini i na~in
ocewivawa ci-vilnih lica. Vrednovawe i kategorisawebi}e uslovqeni
godinama starosti, obra-zovnim nivoom, dodatnim oblicima
eduka-cije, znawem stranih jezika u zavisnostiod poslova koje
obavqaju, zatim, pojedi-na~nim sposobnostima za odre|ene du`no-sti,
prose~nom slu`benom ocenom za po-
sledwih deset godina rada, ali i pojedinim socijalnim
ele-mentima da li je zaposleni jedini hranilac porodice,
za-poslenost ostalih ~lanova ili pripadnost porodici ~iji je~lan
poginuo u Vojsci tokom ratnih sukoba. Krajem maja bi}edefinisani
kriterijumi za civilna lica u Vojsci. U svakomslu~aju, wihov otpust
uslovqen je dinamikom organizacio-nih promena.
Vladimir PO^U^
23
Na predlog Kadrovske komisije, ministar od-brane mo`e odobriti
zadr`avawe u Vojsci ofi-cira na du`nostima koje nije mogu}e vaqano
po-puniti ostalim kategorijama, najdu`e do krajakalendarske godine
u kojoj se predla`e wihovostanak u slu`bi.
Rang-lista pe{adijskih majora formirana na osnovu Kriterijuma
(bez imena stare{ina i naziva jedinica)
-
SA LICA MESTA
24
Od 10. do 22. marta na severuNorve{ke odr`ana je jedna
odnajve}ih ve`bi Natoa u ovojgodini, koja je okupila 10.000qudi iz
jedanaest zemaqa. Vojnici i jedinice obu~avali su se zau~e{}e u
mirovnim operacijama nakriznim podru~jima u ekstremnimzimskim
uslovima. Na ve`bi su, usastavu norve{ke lake poqskebolnice,
u~estvovala i ~etirilekara sa Vojnomedicinskeakademije.
NOVINARI ODBRANE NA VE@BI NATOA U NORVE[KOJ
HLADNI ODGOVOR NA VRU]E IZAZOVE
UAsandu, zemqi na krajwem severu Evrope, koja je 1979. godine
do-bila nezavisnost, tokom posledwih pet godina kulminirao je
vi{e-godi{wi sukob izme|u nove demokratske vlasti i politi~ara
izperioda od pre sticawa nezavisnosti. Nestabilnosti zemqe
do-prinosi i jedan broj pobuweni~kih grupa, ali i visoka
inflacija,koja je uzrok pada `ivotnog standarda stanovni{tva. Od
1985. go-dine Asando je pretrpeo i brojne prirodne katastrofe,
poplave izemqotrese, koji su dodatno ote`ali materijalni polo`aj
zemqi.
Separatisti~ke grupe, koje su u vezi sa me|unarodnim
terori-sti~kim organizacijama, `ele da sru{e demokratsku vlast.
Zbogtoga je predsednik Asanda, zajedno sa svojim kolegom iz susedne
ze-mqe Ranije, apelovao na Savet bezbednosti UN, tra`e}i pomo}kako
bi se stawe smirilo, izbegao gra|anski rat i spre~ilo {ire-we
sukoba u regionu.
Vlada Ranije postigla je sporazum sa UN, kojim wihovim oru-`anim
snagama omogu}uje da, deluju}i u skladu sa rezolucijama UN,koriste
wene teritorije tokom preliminarnih aktivnosti u Asan-du. U
operaciji pod mandatom Ujediwenih nacija u~estvova}e snageNatoa za
reagovawe u kriznim situacijama i druge me|unarodnesnage. Operacija
je mirovnog karaktera, a sprovodi se radi nor-malizacije `ivota u
Asandu, razdvajawa sukobqenih strana, uspo-stavqawa mira i
vladavine zakona na celoj teritoriji te dr`ave.
U toj zami{qenoj zemqi, koja je sme{tena na krajwem
severuNorve{ke, od 10. do 22. marta odr`ana je ve`ba Natoa
Hladniodgovor 2006. Cold Response. Ciq wenog odr`avawa bio je,
presvega, obuka Norve{kih oru`anih snaga, ali i snaga drugih
zemaqa~lanica Natoa i Programa Partnerstvo za mir za anga`ovawe
umirovnim operacijama na kriznim podru~jima u ekstremnim zim-skim
uslovima.
REAGOVAWE U EKSTREMNIM USLOVIMA
Svoju ume{nost pokazalo je oko deset hiqada qudi, a poslezemqe
doma}ina, Velika Britanija je anga`ovala najvi{e vojnika
-
i sredstava, a u smirivawu stawa u Asandu u~estvovali su i
voj-nici i oficiri iz [vedske, Holandije, Latvije, [vajcarske,
Fran-cuske, SAD, Finske, Danske i [panije.
Ve`bu je vodi