-
Godi
na I
Broj
215
. ok
toba
r 20
05.
cena
100
din
ara
www.
odbr
ana.
mod
.gov
.yu
POVE]AWE UGLEDAVOJSKE
General-potpukovnik Qubi{a Joki}novoimenovani na~elnik G[
VSCG
AFE RA P A N C I R
Dosije
O KRU[ KAMA I KAM E WU
Intervju MATIJA BE]KOVI]
M A G A Z I N M I N I S T A R S T V A O D B R A N E S C G
Intervju MATIJA BE]KOVI]
O KRU[ KAMA I KAM E WU
Dosije
AFE RA P A N C I R
General-potpukovnik Qubi{a Joki}novoimenovani na~elnik G[
VSCG
POVE]AWE UGLEDAVOJSKE
-
NIC Vojska, Katani}eva 15, 11000 Beograd tel: 011/3401-227,
telefaks: 011/3615-488. `iro-ra~un: 840-49849-58
NARUXBENICANaru~ujem ..................... primeraka kwige:
ZEMQA @IVIH
po ukupnoj ceni od 7.560,00 dinara.
Kwige }u platiti (zaokru`iti broj): 1) odjednom (pla}awe
unapred) 2) na kredit u .................. mese~nih rata (najvi{e
6)
po .................... dinara, uz overenu administrativnu
zabranu.
Kod pla}awa unapred uz naruxbenicu poslati dokaz o uplati
celokupnog iznosauve}anog za po{tarinu u iznosu 200 dinara. Kupci
na kredit dostavqaju
administrativnu zabranu (obarazac se dobija od NIC Vojska)
overenu uVojnoj po{ti ili preduze}u u kome su zaposleni.
Reklamacije u slu~aju neuru~ivawa kwiga primamo u roku od 30
dana.
Kupac..........................................................................................................................(ime,
o~evo ime, prezime)
Mati~ni broj gra|ana ...................................... Broj
li~ne karte ........................
izdate u MUP ........................................
Ulica i broj
..............................................................................................................
Mesto i broj po{te
............................................................
Telefon ....................
Datum ......................................... Potpis
naru~ioca
Imenovani je stalno zaposlen u
..........................................................................(naziv
VP ili preduze}a)
Ulica i broj
.............................................................................................................
telefon ............................. Mesto i broj po{te
...................................................
MP Overa ovla{}enog lica
Autori: Vladimir Stojan~evi}, Qubodrag Dini} i \or|e Borozan
ZEMQA@IVIH
Ugledni autori Vladimir Stojan~evi}, Qubodrag Dini} i \or|e
Borozan napisali su
tekst za reprezentativno izdawe ZEMQA@IVIH" koji je dat u
dvojezi~nom slogu na
srpskom i engleskom jeziku. Pisan je na temequpotvr|enih
~iwenica i potkrepqen do sada
neobjavqivanim istorijskim dokumentima kojipoja{wavaju slo`enost
teme. Re~ je o genezi
srpsko-albanskih odnosa u 19. i 20. veku.Koreni sada{wih
(ne)prilika duboki su vi{e od
dve stotine godina i neophodno je dobro ihizu~iti kako bi neke
aktuelne pojave bile mnogo
jasnije. Precizan nau~ni pristup temi, jasnametodologija
istra`ivawa i svima razumqivapisana re~ jesu dodatne vrednosti
kwige koja
sadr`i pouke i za naredne generacije. Blagoslov za {tampawe
kwige dao je
Patrijarh srpski gospodin Pavle. Kwiga je vrhunski opremqena, u
tvrdom povezu,sme{tena u kutiju, obima 372 strane, formata28,3 h 29
cm. Cena kwige je 7.560,00 dinara.
Naruxbenicu i primerak uplatnice poslati na adresu: NIC Vojska",
Katani}eva 15,
11000 Beograd.Kwiga se mo`e nabaviti i u na{oj kwi`ari
u Beogradu, Vasina 22
Novinsko-izdava~ki centar
VOJSKA
PREPORU^UJE KAPITALNOIZDAWE
310116
-
S E D N I C A V R H O V N O G S A V E T A O D B R A N E
U
3
GENERAL QUBI[A JOKI] NOVI NA^ELNIK
GENERAL[TABA VSCGBeogradu je 6. oktobra odr`a-na 24. sednica
Vrhovnog save-ta odbrane (VSO), kojom jepredsedavao predsednik
Sr-bije i Crne Gore SvetozarMarovi}.U skladu sa dosada{wom
prak-
som organizacijsko-mobilizacij-skih promena i objektivnim
krite-rijumima podmla|ivawa vojnog ka-dra, VSO je doneo odluku o
penzi-onisawu svih generala i admira-la ro|enih 1952. godine i
ranije.Shodno tome, Savet je odlu~io dapenzioni{e dosada{weg
na~elni-ka General{taba VSCG general-potpukovnika Dragana
Paska{a,viceadmirala Mihaila @arkovi-}a, general-majore Svetka
Kova~a,Vladimira Pejaka, Dobrosava Ra-dovanovi}a, Bo`imira
Pil~evi}ai kontraadmirala Slobodana Raj-~evi}a.
Za novog na~elnika General-{taba Vojske Srbije i Crne
GoreVrhovni savet odbrane imenovaoje general-majora Qubi{u
Joki}a.
Vrhovni savet odbrane doneoje odluku o unapre|ewu general-majora
Qubi{e Joki}a u ~in ge-neral-potpukovnika, a pukovnikeZdravka
Pono{a i Dragana Kolun-xiju unapredio je u ~in general-ma-jora.
Vrhovni savet odbrane razmo-trio je informaciju
Ministarstvaodbrane o problemima finansi-rawa VSCG, konstatuju}i
potrebukvalitetnog i kontinuiranog fi-nansirawa i ocenio da je
neophod-na hitna koordinacija Ministar-stva odbrane i Ministarstava
fi-nansija dr`ava ~lanica, na osno-vu ~ega bi se sa
predsednicimavlada dr`ava ~lanica na narednojsednici razmotrila
obaveza obez-be|ewa adekvatnog finansirawaVSCG.
U tom kontekstu, Savet je za-kqu~io da na du`nostima pomo}ni-ka
ministra odbrane, u ~ijoj su
nadle`nosti poslovi buxeta i fi-nansija, kao i na du`nostima
trinadle`na na~elnika i jednog zame-nika u Upravi za finansije i
bu-xet Ministarstva odbrane, nisuraspore|eni kadrovi iz Crne
Go-re.
Prihvataju}i informacijuUprave za buxet i finansije
Mi-nistarstva odbrane, zakqu~eno jeda su vojne po{te CVMU "Meqine"i
Kumbor iz Crne Gore upla}ivalesvoje prihode Ra~unskom
centruMinistarstva odbrane, iz koga suispla}ivani dobavqa~i iz
Srbijeza te vojne subjekte u Crnoj Gori.
Razmatraju}i informaciju omodernizaciji i opremawu VSCG,VSO je
konstatovao nu`nost mo-dernizacije VSCG u skladu sa stan-dardima
Partnerstva za mir, te da}e se to pitawe razmatrati na na-rednim
sednicama Saveta sa pred-sednicima vlada dr`ava ~lanica,kada }e na
dnevnom redu biti i iz-vori finansirawa te moderniza-cije.
Vrhovni savet odbrane je do-bio informaciju od
Ministarstvaodbrane da su nadle`ne slu`beMinistarstva potpuno
anga`ova-ne u iskqu~ewu svake mogu}nostida se penzionisani general
RatkoMladi} krije u vojnim objektimaili da ga bilo koji deo
aktivneVojske {titi.
Razmatrana su i druga pitawaiz nadle`nosti Vrhovnog
savetaodbrane.
U radu sednice, pored ~lano-va Vrhovnog saveta odbrane,
pred-sednika SCG Svetozara Marovi-}a, predsednika Srbije Borisa
Ta-di}a i predsednika Crne Gore Fi-lipa Vujanovi}a, u~estvovali
suministar odbrane SCG PrvoslavDavini}, zamenik ministra odbra-ne
SCG Vuka{in Mara{ i dosada-{wi i novoimenovani na~elnik
Ge-neral{taba VSCG generali Dra-gan Paska{ i Qubi{a Joki}.
Novoimenovani zamenik na~elnika Gen-eral{taba VSCG general-major
Zdravko Po-no{ ro|en je 3. novembra 1962. u Kninu, Hr-vatska.
Zavr{io je Vojnotehni~ku akademiju.Diplomirani in`ewer
elektrotehnike, ma-gistrirao na Elektrotehni~kom fakultetu
uBeogradu i zavr{io Kraqevski kolex za od-brambene studije u
Londonu.
Do sada je obavqao, izme|u ostalog,komandne du`nosti u
jedinicama za elek-tronsko izvi|awe i protivelektronska dej-stva i
druge du`nosti u upravama General-{taba i Ministarstva odbrane. Od
2004.godine je na~elnik Uprave za me|unarodnuvojnu saradwu
Ministarstva odbrane SCG.
General-potpukovnik Qubi{a Joki}ro|en je 24. septembra 1958. u
Plavu, Re-publika Crna Gora. Zavr{io je Vazduho-plovnu vojnu
akademiju i najvi{e vojne {ko-le. Pilot, dugogodi{wi nastavnik
letewa,nosilac zlatnog leta~kog znaka i zvawa in-struktora
letewa.
Do sada obavqao, izme|u ostalog, du-`nosti komandanta
avijacijske brigade, ko-mandanta Aerodroma "Golubovci",
na~elnikaVojnog kabineta predsednika dr`avne zajed-nice SCG,
sekretara Vrhovnog saveta odbra-ne SCG i pomo}nika ministra odbrane
zaqudske resurse.
-
4AKTUELNO
General-potpukovnik Qubi{a Joki}, novoimenovani na~elnik G[
VSCGPOVE]AWE UGLEDA VOJSKE ______________ 6TEMA
Reforma sistema odbraneISKORAK KA ME\UNARODNIMSTANDARDIMA
____________________________ 10Politi~ki okvir Strategijskog
pregleda odbraneJA^AWE BEZBEDNOSNEARHITEKTURE
______________________________ 14INTERVJU
Matija Be}kovi}O KRU[KAMA I KAMEWU ________________ 18OSVRT
Na margini vojne obavezeSTAZA IZGUBQENIH KORAKA _____________
23ODBRANA
Zajedni~ka ve`ba mornarica SCG i ItalijeS ONE STRANE JADRANA
___________________ 24[ezdesettre}a u procesu reformeNOVO DOBA
PADOBRANSTVA _______________ 28Reformski rebus civilne za{tite
SrbijeODMERAVAWE RIZIKA _____________________ 32Nova vojni~ka
uniforma M03 (2)TESTIRAWE POKRETA ______________________
35DOSIJE
Nabavka vojne opreme AFERA PANCIR ____________________________
38PRILOG
KATALOG IZDAWA NIC VOJSKA________ 41
SA
DR
@A
J
28Prvi vojni list u Srbiji Ratnik iza{ao je 24. januara 1879.
godine
Izdava~Novinsko-izdava~ki centar VOJSKABeograd, Katani}eva
15Na~elnik NIC VOJSKAZvonimir Pe{i}, pukovnikGlavni i odgovorni
urednikSlavoqub M. Markovi}, potpukovnikZamenik glavnog i
odgovornog urednika Radenko Mutavxi}Pomo}nik glavnog i odgovornog
urednikaDragana Markovi}REDAKCIJA:Aleksandar Anti}, poru~nik,
Slobodan Vu~ini}(dopisnik iz Podgorice), Du{an Gli{i}
(dru{tvo),Sne`ana \oki} (svet), Branko Kopunovi} (prilozi),Du{an
Marinovi}, Zoran Miladinovi}, potpukovnik(dopisnik iz Ni{a), Nada
Milo{evi}, Vladimir Po~u~, kapetan I klase (odbrana), Sawa Savi},
Mira [vedi} (tehnika)Stalni saradniciBo{ko Anti}, Stanislav Arsi},
mr Slavi{a Vla~i},Milosav \or|evi}, dr Milan Mijalkovski, dr Milan
Milo{evi}, dr Dragan Simeunovi}Sebastijan Balo{, Igor Vasiqevi},
Jugoslav Vlahovi}, Predrag Mili}evi}, Miqan Milki}, Nikola Ota{,
Budimir M. Popadi},dr Svetozar Radi{i}Dizajn i prelomEnes Me|edovi}
(likovni urednik), Branko Siqevski (tehni~ki urednik), Vesna
Jovanovi}FotografijaGoran Stankovi} (urednik) Zvonko Perge, Darimir
Banda (fotoreporteri)Jezi~ki redaktoriMira Popadi}, Sla|ana
Mir~evskiKorektorSla|ana GrbaSekretar redakcijeVera Denkovski
DokumentacijaRadovan Popovi} (foto-centar), Nada
StankovskiTELEFONINa~elnik 3615-036, 39-279Glavni i odgovorni
urednik 3615-302, 33-209Redakcija 3615-290, 3615-239, 3615-295,
23-808, 23-810Dopisni{tvo Ni{ 018 509-481, 21-481Dopisni{tvo
Podgorica 081 483-443, 42-443 Marketing 3615-502Pretplata 3615-297,
39-129TELEFAKS 3615-488ADRESA11000 Beograd, Katani}eva 15po{t.pr.
[email protected]@odbrana.mod.gov.yuInternetwww.odbrana.mod.gov.yu@iro-ra~un840-49849-58
za NIC VojskaPretplataZa pripadnike MO i VSCG preko RC mese~no 160
dinara.Za pretplatnike preko Po{tanske {tedionicemese~no 180
dinara. Za ostale (do kraja godine)tromese~no 540 dinara[tampa
POLITIKA AD, Beograd, Makedonska 29CIP Katalogizacija u
publikacijiNarodne biblioteke SrbijeODBRANAISSN 1452-2160Magazin
izlazi svakog 1. i 15. u mesecu
Glasilo Ministarstva odbrane Srbije i Crne Gore
Ukazom predsednika Srbije i Crne GoreNIC Vojska" je povodom 125
godina vojne {tampe, 24. januara 2004. godine, odlikovan Ordenom
Vuka Karaxi}a, drugog stepena
Sni
mio
Zvon
ko P
ERGE
15. oktobar 2005.
-
PDRU[TVO
Reforma penzijskog sistema POVE]AWE STAROSNE GRANICE ___________
46Pukovnik Vinko Markovski HOD PO MINSKOM POQU_________________
49
SVET
Globalizacija i vojna regionalizacija SARADWA ILI NOVI
NESPORAZUMI ____ 52
Odbrana od transnacionalne agresije RAT BEZ FRONTA I POZADINE
____________ 55
Posmatra~i Oebs u kontroli naoru`awa PUTOKAZ ZA SARADWU
___________________ 58
TEHNIKA
Me|unarodna izlo`ba NVO u Londonu ULAZNICA ZA NOVA TR@I[TA
___________ 61
Top-haubica 155 mm NORA B-52GVOZDENA LEDI
___________________________ 63Ratne igre u istorijiOLOVNI VOJNICI
NA[IH DANA ________ 66KULTURA
Izlo`ba satova u Muzeju primewene umetnostiSA^UVANO VREME
_________________________ 68FEQTON
Ekonomsko ratovawe i poslovna {pijuna`a (2)GLOBALNA IMPERIJA
_____________________ 70SPORT
Ivan ]urkovi} ekskluzivno za Odbranu POBEDA ^ASTI I UME]A
__________________ 76
POVEREWEri~u o reformi sistema odbrane nastavqamo i u ovombroju.
Na redu je javna rasprava o zakonodavnom okvirutog procesa, odnosno
o setu dugo o~ekivanih zakona koji}e se uskoro na}i pred
poslanicima Skup{tine Srbijei Crne Gore. Deo teme broja jeste i
analiza politi~kog
okvira Strategijskog pregleda odbrane, dokumenta koji
pred-stavqa jedan od najzna~ajnijih koraka u stvarawu
strategij-skog osnova za reformu sistema odbrane i Vojske Srbije
iCrne Gore.
^iwenica da su ti va`ni dokumenti sada do{li na redgovori da se
reformski proces tek zahuktava, a kakve su tra-gove rezovi reforme
ostavili u 63. padobranskoj brigadipro~ita}ete u tekstu o tom
elitnom sastavu VSCG, koji ovihdana obele`ava {ezdeset godina
postojawa.
Na zna~aj pravilnog sagledavawa i vrednovawa istori-je, pre~icom
do smisla, ukazuje akademik Matija Be}kovi} uekskluzivnom intervjuu
za na{ list povodom predstoje}eg saj-ma kwiga u Beogradu.
U istoriju nas vra}a i Ivan ]urkovi}, na{ legendarnisportski as,
se}awima na zlatno doba Partizana.
O aktuelnom trenutku vojnog poziva svedo~i pukovnikVinko
Markovski, a kakva nas budu}nost ~eka u tre}em dobugovori vru}a
dru{tvena tema o reformi penzionog sistema.
Otvorili smo i drugi dosije. Re~ je o aferi Pancir,odnosno o
nabavci vojne opreme od Proizvodwe Mile Dra-gi} iz Zrewanina, koja
}e, po svemu sude}i, svoj epilog ima-ti na sudu. Stav o tome dao je
i Vrhovni savet odbrane.
Dobili smo novog na~elnika General{taba i wegovogzamenika, a o
budu}em ministru odbrane odlu~iva}e se, ka-kao je najavqeno, na
prvom zasedawu Skup{tine dr`avne za-jednice.
Podr{ka koju ste nam posle izlaska prvog broja Od-brane ukazali
brojnim telefonskim pozivima, pismima i te-legramima ohrabruje
redakcijski tim i potvr|uje da smo nadobrom putu da ostvarimo na{u
misiju. Raduju nas va{e po-hvale i priznawa da smo, kako to
novinari vole da ka`u, na-pravili dobru novinu. Ali jo{ vi{e nas
raduju va{e primed-be, sugestije, predlozi i kritike, jer su,
verujemo, upu}ene do-bronamerno. Ciq nam je zajedni~ki da Odbrana
bude jo{boqa. Ne samo ova koju sad dr`ite u rukama i koja }e i
ubu-du}e redovno stizati na va{e adrese nego i odbrana dr`av-ne
zajednice SCG, {to je na{ zajedni~ki zadatak.
Dakle, ne {tedite nas. Neka va{ sud bude jo{ stro`i.Pi{ite nam
{ta biste `eleli da pro~itate izme|u koricava{eg magazina, a
narednih dana }ete to mo}i i da ka`eteurednicima i novinarima
Odbrane u neposrednom susretuprilikom predstavqawa novog glasila
Ministarstva odbra-ne i Vojske Srbije i Crne Gore u Ni{u,
Podgorici, Kragujev-cu, Beogradu, Novom Sadu i Tivtu, na Fakultetu
civilne od-brane, Vojnoj i Policijskoj akademiji.
Hvala na poverewu.
32 55
RE^ UREDNIKA
5
-
15. oktobar 2005.
AKTUELNO
6
GENERAL-POTPUKOVNIK QUBI[A JOKI] NOVOIMENOVANI NA^ELNIK G[
VSCG
O PRIORITETIMA U RADU NA NOVOJ DU@NOSTI
POVE]AWEUGLEDA VOJSKEMoj prvi zadatak kao na~elnika General{taba
VSCG bi}e podizawe reda i discipline u Vojsci, po{tovawe i
izvr{avawe obaveza, podizawe nivoa obuke komandi i jedinica, uz
striktno po{tovawe va`e}e normativno-pravne regulative. Sve to
usmereno je ka jednom ciqu da se pove}a ugled Vojske u dru{tvu.
-
odlagawa. Me|utim, najzna~ajniji problemi nisu u na{em do-menu i
wihovo re{avawe je u nadle`nosti Ministarstva od-brane, Saveta
ministara i vlada dr`ava ~lanica, a jedno odkqu~nih pitawa, koje po
svom zna~aju najvi{e uti~e na staweu Vojsci i uzrokuje ostale
probleme, jeste finansirawe po-treba VSCG.
Rad i aktivnosti jedinica i ustanova Vojske, podsetio
bih,zasnivaju se na odgovaraju}im planovima donetim na osnovuva`e}e
pravne regulative. Ti planovi su obavezuju}i u raduVojske i od
wihove realizacije zavisi nivo obu~enosti i ospo-sobqenosti
komandi, jedinica i ustanova za sprovo|ewe svojeuloge u sistemu
odbrane. Ti planovi, naj~e{}e, nemaju finan-sijsku podr{ku, {to je
razlog za wihovu redukciju i odustajaweod brojnih aktivnosti, uz
vo|ewe ra~una da se obezbedi izvr-{ewe onih zadataka koji su od
vitalnog zna~aja za funkcioni-sawe Vojske. Pri tome, Vojska je u
dosada{wem radu ~esto bi-la prinu|ena da se znatno osloni i na
kori{}ewe raspolo-`ivih potencijala i unutra{we rezerve. Me|utim,
sve je te`eobezbediti uslove za osnovno funkcionisawe Vojske, jer
jeweno finansirawe problem s kojim se borimo godinama una-zad, sa
sve izra`enijom negativnom tendencijom.
Izgradwa sistema odbrane i wegovo dovo|ewe na zahte-vani nivo
jeste na{ imperativ, jer se time stvaraju uslovi zasprovo|ewe
ustavne uloge VSCG i ukqu~ivawe na{e zemqe ume|unarodne bezbednosne
integracije. General{tab }e seukqu~iti u taj proces svim
raspolo`ivim kapacitetima i datisvoj doprinos realizaciji tog ciqa.
O~ekujem da svoj dopri-nos daju i ostale strukture, jer je stvarawe
modernog i efi-kasnog sistema odbrane zemqe na{ zajedni~ki ciq.
Kako vidite nastavak procesa reformi VSCG? Taj proces je uveliko
u toku, a uloga General{taba u wemu
je kqu~na. U dosada{wem periodu postignuti su zna~ajni
rezul-tati i izvr{ene fundamentalne promene u konceptu odbrane
iorganizacije Vojske. Te rezultate ocenili su pozitivno kako
kom-petentni doma}i stru~waci, tako i strani vojni faktori.
Me|u-tim, pred nama je mnogo zna~ajnih zadataka koje treba
izvr{itida se taj proces sprovede do kraja. Nesumwivo da }e
materijal-ni faktor vi{e nego do sada, mo`e se re}i i presudno,
uticatina nastavak i tok reformi u narednom periodu.
Samo nekoliko dana posle odluke Vrhovnog saveta odbra-ne o
imenovawu novih ~elnih qudi Vojske Srbije i CrneGore,
general-potpukovnik Qubi{a Joki}, novoimenova-ni na~elnik
General{taba, odazvao se na{oj molbi da~itaocima Odbrane saop{ti
koji su wegovi priorite-ti u radu na novoj du`nosti, problemi sa
kojima se Voj-ska trenutno suo~ava i kako vidi puteve za wihovo
re{a-vawe.
Gospodine generale, {ta }e biti va{ prvi zadatak posleprijema
du`nosti na~elnika General{taba? Moj prvi zadatak kao na~elnika
General{taba VSCG
bi}e podizawe reda i discipline u Vojsci, po{tovawe i
iz-vr{avawe obaveza, podizawe nivoa obuke komandi i jedini-ca, uz
striktno po{tovawe va`e}e normativno-pravne regu-lative. Sve to
usmereno je ka jednom ciqu da se pove}a ugledVojske u dru{tvu.
Svestan sam da realizacija tog ciqa ne zavisi samo odVojske i
General{taba ve} i od stru~ne i materijalne podr-{ke, u prvom redu
Ministarstva odbrane kao resornog orga-na Saveta ministara za
sistem odbrane, ali i ostalih orga-na dr`avne zajednice Srbija i
Crna Gora i vlada dr`ava~lanica.
Naravno, General{tab }e u~initi sve da na najboqi na-~in izvr{i
sve zadatke iz funkcionalne nadle`nosti, kori-ste}i sopstvene
potencijale. Tih potencijala ima, i na}i }e-mo na~in da oni do|u do
izra`aja.
Koji su, po Va{oj oceni, najzna~ajniji problemi sa kojimase VSCG
danas suo~ava? Funkcionisawe Vojske SCG, poznato je, znatno
optere-
}uju brojne te{ko}e, koje mawe ili vi{e uti~u na stawe bor-bene
gotovosti i morala pripadnika Vojske. Veoma brzo sa-gleda}emo i
analizirati sve probleme, i one koje je mogu}ere{iti na nivou
General{taba re{ava}emo energi~no i bez
Sni
mio
Gor
an S
TAN
KOVI
]
-
Zna~ajan uslov za nastavak reformi jeste
kvalitetnanormativno-pravna regulativa. Do sada su doneti osnovni
op-{ti akti, ali je neophodno doneti jo{ neke propise kako bi
sezaokru`ila ta oblast i stvorio odgovaraju}i zakonodavni am-bijent
za nastavak i sprovo|ewe reformi. To je zadatak nad-le`nih stru~nih
slu`bi Ministarstva odbrane, i prema mojimsaznawima na tim
zakonskim re{ewima se ubrzano radi.
O~ekuje nas nastavak reorganizacije General{taba uskladu sa
utvr|enim planovima i prema usvojenoj dinamici;stvarawe uslova za
ukqu~ivawa Vojske u me|unarodne inte-gracione tokove, prema
odlukama nadle`nih organa; iznala-`ewe odgovaraju}ih kadrovskih
re{ewa, s osloncem na mla-di, perspektivan kadar, koji je u stawu
da odgovori na re-formske zahteve; opremawe Vojske savremenim
borbenim si-stemima, naoru`awem i opremom, u funkciji spremnosti
dase brzo i uspe{no odgovori na bezbednosne izazove, a u skla-du sa
mogu}nostima dru{tva i dr`ave; realizacija mnogobroj-nih drugih
aktivnosti koje vode ka ostvarewu na{eg ciqa, ato je moderan i
efikasan sistem odbrane.
Izgradwa odgovaraju}eg sistema civilne i demokratskekontrole
Vojske, tako|e, predstavqa deo reformskog pro-cesa. Kao pomo}nik
ministra odbrane bili ste u prilicida potpuno sagledate zna~aj
qudskih resursa u procesu re-forme VSCG?
Jedan od najzna~ajnijih faktora za uspe-{no sprovo|ewe reforme
VSCG jesu upravoqudski resursi i na{ strategijski zadatak jeda se
obezbedi popuna wenih redova kvali-tetnim profesionalnim kadrom.
Kao dosa-da{wi pomo}nik ministra odbrane mogu daka`em da Vojska
raspola`e velikim brojemvrhunskih profesionalaca, koji su spremnida
izvr{e sve postavqene zadatke, odgovorena savremene izazove i
zahteve koje predwih postavqa proces reforme. Neophodnoje ista}i i
odre|ene probleme koji mogu uti-cati na tok reforme, koje treba,
koliko tomogu}nosti dozvoqavaju, eliminisati.
Prvi problem jeste prevremeni odlivkadra iz Vojske, bez prava na
penziju. Po-sledwih godina taj odliv je ve}i od priliva,a posledica
je stalno smawewe kvalitetnogkadra. Pri tome treba imati u vidu
~iweni-cu da veliki broj profesionalnih pripadni-ka Vojske koji
odlazi iz wenih redova imamawe od 40 godina `ivota, a me|u wima
je~ak 40 odsto lica sa najvi{im akademskim ivisoko{kolskim
obrazovawem. Proces stva-rawa takvog kadra je dugoro~an i zahteva
ve-lika finansijska i druga ulagawa. Napomi-wem da je {kolovawe
jednog pilota ekviva-lentno strukturi tro{kova za 40
in`iwera{kolovanih u gra|anstvu.
Drugi problem jeste popuna Vojske voj-nicima po ugovoru. Uvo|ewe
te kategorijeprofesionalnih pripadnika, kao re{ewesvojstveno
savremenim armijama, u na{imuslovima nije dalo o~ekivane rezultate
zbog~iwenice da je re~ o neatraktivnom zanima-wu, koje anga`uje
qude u najboqim godinama,sa neizvesno{}u zaposlewa posle slu`be
uVojsci i sa primawima koja su neprimerenanaporima, odgovornosti i
rizicima.
Radi stvarawa kvalitetne kadrovske ba-ze, kao kqu~nog resursa za
sprovo|ewe re-
forme sistema odbrane, u dosada{wem periodu preduzete suzna~ajne
mere. Pre svega, utvrdili smo profil kadra spo-sobnog da sprovede
postavqene reformske ciqeve. U posto-je}em qudstvu prepoznali smo
one koji odgovaraju takvim zah-tevima, pozicionirali ih na
odgovaraju}a mesta, a neodgova-raju}i kadar zbrinuli smo na
zakonski na~in.
Dakle, profesionalizacija Vojske jeste na{ ciq, aosnovni izvor
problema u toj oblasti opet je finansijskifaktor. Pri tome, treba
imati u vidu da su re{avawe stam-benog pitawa, sigurna primawa
adekvatna ulo`enom radu ispecifi~nostima profesiji, te povoqniji
uslovi za penzio-nisawe, tri osnovna motiva da se mladi qudi
opredele zavojni poziv.
Rukovode}i se tim principima, od nadle`nih }u tra`itistvarawe
boqih uslova za profesionalne pripadnike Vojske,a u svom radu
oslawa}u se na mlade i perspektivne saradni-ke koji su spremni da
proces reforme dovedu do kraja.
[ta za Vas zna~i imenovawe na najodgovorniju du`nost uVojsci?
Imenovawe na funkciju na~elnika General{taba za mene
je velika ~ast i najve}e priznawe koje sam postigao u karijeri,a
poverewe koje su mi ukazali ~lanovi Vrhovnog saveta
odbraneobavezuje me i otvara nove mogu}nosti u profesionalnom
raduna toj odgovornoj du`nosti.
Slavoqub M. MARKOVI]
15. oktobar 2005.8
Sni
mio
Gora
n S
TAN
KOVI
]
-
D9
Zamenik ministra odbrane Srbije i Crne Gore Vuka{in Mara{ primio
je {esti sani-tetski tim koji se upu}uje u mirovnu misiju UN u
Kongo.
Tim ~ine lekari potpukovnici Goran Milojkovi} i Marko Kovini},
te medicinski teh-ni~ari Javorka Blagojevi}, Neboj{a Torbica, Milan
Mi{i} i Vawa Lali}.
Zamenik ministra govorio je o zna~aju anga`ovawa pripadnika
Vojske SCG u mirovnimoperacijama, naglasiv{i da to znatno doprinosi
realizaciji strate{kog opredeqewa po-litike dr`avne zajednice SCG i
republika ~lanica da postanemo deo kolektivne bezbedno-sti i
ukqu~imo se u integrativne procese.
[ef tima potpukovnik Milojkovi} ocenio je da je Centar za
mirovne operacije predu-zeo sveobuhvatne pripreme i omogu}io
kvalitetnu opremqenost tima za izazove koje pred-stavqa misija
MONUK.
Oko 55.000 re-gruta ` ivi izvan grani-ca otaxbine, a protivwih
2.400 podnete sukrivi~ne prijave. Jed-na od glavnih klauzulana{eg
predloga upravozahteva osloba|awe od
krivi~nog gowewa. Zakon o amnestiji biobi na snazi dok ne bude
druga~ije re{eno,zapravo dok ne bude donet Zakon o Vojsci istakao
je prof. dr Vojislav Vuk~evi},ministar za dijasporu, povodom
predlogaZakona o amnestiji, koji }e biti upu}en Za-konodavnom
odboru i Ministarstvu prav-de, kako bi {to pre u{ao u
skup{tinskuproceduru.
S a s t a n a k d o s a d a { w e g n a ~ e l n i k a G [ V S C
G D r a g a n a P a s k a { ai k o m a n d a n t a K f o r a g e n
e r a l - p o t p u k o v n i k a \ u z e p a V a l o t o a
osada{wi na~elnik Ge-neral{taba VSCG ge-neral-potpukovnikDragan
Paska{ i ko-
mandant Kfora italijanskigeneral-potpukovnik \uzepeValoto sreli
su se u Rudarukod Kur{umlije. Sastanku suprisustvovali i
komandantKopnenih snaga general-ma-jor Mladen ]irkovi},
{efzajedni~ke komisije pukovnikRonald Manson i na~elnikKomisije za
primenu Vojno-tehni~kog sporazuma pukovnik @ivan Ne-{i}.
U otvorenom razgovoru razmatranasu pitawa bezbednosti na Kosovu
i Meto-hiji, du` administrativne linije i u Kop-nenoj i vazdu{noj
zoni bezbednosti, tesprovo|ewa Vojno-tehni~kog sporazuma i
KONS T RUKT I V N A SA RAD WA
O B AV E [ T E W EPretplata na magazin Odbrana zapripadnike
Ministarstva odbrane iVSCG preko Ra~unovodstvenog centra iz-nosi 80
dinara po primerku, odnosno160 dinara mese~no. Za ~itaoce
kojipla}aju preko Po{tanske {tedionicemese~na pretplata iznosi 180
dinara.
dostignutog nivoa reforme sistema i od-brane Vojske Srbije i
Crne Gore. Zajed-ni~ki je zakqu~eno da treba nastaviti
saprijateqskom i konstruktivnom saradwomizme|u dve vojske, uz
osnovnu preokupacijuda se izgradi stabilna i mirna bezbedno-sna
situacija u regionu. Z. M.
RE^
Na trodnevnoj {tabnoj ratnoj ve-`bi General{taba VSCG Obuka
2005.najodgovornije stare{ine tog sastavatimski su re{avale
operativni zadatakpripreme, organizacije i anga`ovawaVojske u borbi
protiv terorizma.
Ta~nije, oni su procenili zadatuborbenu situaciju i doneli
odluku o upo-trebi jedinica, samostalno ili u sarad-wi sa ostalim
snagama sistema kolek-tivne bezbednosti. Tako|e su sa~inilipotrebna
dokumenta na osnovu kojih seizvodi konkretna
protivteroristi~kaoperacija.
[tabna ratna ve`ba Obuka2005. osmi{qena je kao prakti~ni
inajvi{i oblik osposobqavawa stare-{ina i sastava Vojske za
namenske za-datke u miru i ratu. Tim pre jer je Ge-neral{tab VSCG
odnedavno organizo-van po novom modelu, a sli~ne ve`benisu izvo|ene
ve} du`i period nagla-sio je rukovodilac ve`be general-ma-jor
Miloje Mileti}.
Na Obuci 2005. u~estvovao je do-sada{wi na~elnik General{taba
VSCGgeneral-potpukovnik Dragan Paska{, ave`bu je posetio ministar
odbraneSCG u ostavci Prvoslav Davini}.
V. P.
BORBA PROTIV TERORIZMA
[ t a b n a r a t n a v e ` b aG e n e r a l { t a b a V S C
G
^ESTITKE GENERALA PASKA[ADosada{wi na~elnik General{taba Vo-
jske Srbije i Crne Gore general-potpukovnikDragan Paska{
~estitao je pripadnicima atom-sko-biolo{ko-hemijske odbrane 28.
septembar dan roda ABHO, a pripadnicima artiqeri-jsko-raketnih
jedinica 30. septembar dan ro-da ARJ i PVO.
NOVI TIM ZA KONGOP r i j e m k o d V u k a { i n a M a r a {
a
-
R E F O R M A S I S T E M A O D B R A N E
Vojske u miru, ratu i mirovnim misijama. General{tab je
sastavnideo Ministarstva odbrane. Ovla{}ewa na~elnika General{tabau
velikoj meri su smawena, jer }e on primati nare|ewa i komandeod
nadle`nog ministra. Predlog je i da ministar ure|uje sistemplata,
{to je do sada bio zadatak Saveta ministara.
Predlo`enim Nacrtom prvi put je na jedinstven na~in ure-|en
status civilnog lica u Vojsci i Ministarstvu odbrane. Zbogteku}ih
reformi, razme{taja i ga{ewa pojedinih garnizona,predvi|a se da
civilno lice mo`e biti raspore|eno u neko dru-go mesto slu`bovawa,
ukoliko na to pristane.
Nacrt predvi|a ukidawe ~ina kapetana prve klase i uvo|e-we ~ina
brigadnog generala, kao {to je slu~aj u vojskama zemaqa~lanica
Natoa. Pukovnik Mitar Kova~ iz Sektora za politikuodbrane MO izneo
je na raspravi stav da napredovawe vojnihlica treba da bude u
skladu sa kriterijumom radnog mesta.
Profesionalni vojnik i lice na {kolovawu u Vojsci ne moguda budu
~lanovi politi~ke stranke, nemaju pravo na sindikalnoorganizovawe
ni na {trajk. Ovakvo re{ewe nai{lo je na kritikuVladimira \uri}a iz
Ministarstva za qudska i mawinska prava,koji je rekao da ta odredba
nije u skladu sa Poveqom o qudskim imawinskim pravima. Zbog
nemogu}nosti sindikalnog organizova-wa, a radi za{tite ekonomskih
interesa vojnih lica, predlaga~iNacrta ustanovili su pravo na
minimalnu platu pojedinih katego-rija. Tako na primer plata za
vojnike po ugovoru na mo`e biti ni-`a od prose~ne zarade u privredi
dr`ave ~lanice, za podofici-re dowa granica su dve prose~ne zarade,
a za oficire tri.
Zbog potrebe slu`be profesionalni vojnik mo`e se preme-{tati
najvi{e pet puta, a izuzetno i vi{e, ako na to pristane.Trajawe
prava na nov~anu nadoknadu supru`nicima koji gube za-
15. oktobar 2005.10
ISKORAK
Prethodni mesec bio je obele`en javnim raspravama o nacrtima
{est novih zakonakoji bi uskoro trebalo da se na|u u
skup{tinskoj
proceduri. Nacrte zakona o Vojsci, odbrani islu`bama bezbednosti
izradili su pravni
stru~waci Ministarstva odbrane, dok je Centar zacivilno-vojne
odnose predstavio javnosti Nacrt
zakona o civilnoj i demokratskoj kontroli VojskeSCG i Prednacrt
zakona o Vrhovnom savetu odbrane.
Svoj doprinos dala je i Beogradska kancelarijaEvropskog biroa za
prigovor savesti koja jeponudila Nacrt zakona o civilnoj
slu`bi.
KA ME\UNARODNIMSTANDARDIMA
Procesu sveukupne transformacije sistema odbrane nedo-staju
zakoni. Vreme je pregazilo postoje}a zakonska re{e-wa, a u
me|uvremenu, dono{ewem Ustavne poveqe i Strate-gije odbrane dr`avne
zajednice Srbija i Crna Gora stvore-ni su uslovi za dono{ewe novih.
Stru~waci Ministarstvaodbrane nedavno su izradili nacrte tri
najva`nija zakona
o Vojsci, odbrani i slu`bama bezbednosti, dok su nekoliko
za-konskih predloga uradili i civilni stru~waci.
Na inicijativu Odbora za odbranu Skup{tine SCG i uz po-dr{ku
Misije Oebsa u SCG, eksperti Centra za civilno-vojneodnose napisali
su Nacrt zakona o civilnoj i demokratskoj kon-troli Vojske SCG i
Prednacrt zakona o Vrhovnom savetu odbra-ne. Beogradska kancelarija
Evropskog biroa za prigovor save-sti ponudila je Nacrt zakona o
civilnoj slu`bi. Prethodni pe-riod bio je obele`en javnim
raspravama i informisawem jav-nosti o navedenim nacrtima.
Nacrt zakona o Vojsci verovatno je najinteresantniji
svimpripadnicima oru`anih snaga i Ministarstva odbrane, jer on
uvelikoj meri reguli{e wihov status. ^etiri dela Nacrta
sadr`eukupno 241 ~lan.
VOJSKA U SKLADU SA POTREBAMAU prvom delu je usagla{ena
organizacija Vojske sa opredeqe-
wima usvojenim u Strategiji odbrane. Utvr|ene su nadle`nosti
iovla{}ewa institucija koje rukovode sistemom odbrane, pri ~emusu
propisane uloge Vrhovnog saveta odbrane, Saveta
ministara,Ministarstva odbrane i General{taba kao najvi{eg stru~nog
i{tabnog organa koji priprema odluku o anga`ovawu i upotrebi
TE
MA
-
poslewe zbog preme{taja svogbra~nog druga, a u visini koju
od-redi ministar odbrane, smawenoje sa {est godina na jednu.
General-major Vladimir Pe-jak ocenio je da glava 16, koja
bitrebalo da reguli{e pitawa vezaza zdravstvo, oskudno ura|ena,
dane sadr`i nijednu reformsku od-redbu i da odslikava
sada{westawe.
Prema re~ima na~elnikaUprave za qudske resurse pukov-nika Petra
Radoj~i}a, Nacrt za-kona o odbrani morao je da uva`ikoncept
odbrambenog sistema koje nude Strategijski pregled od-brane, ali i
aktuelne dru{tveno politi~ke, me|unarodne i bez-bednosne
okolnosti.
Po{lo se od pravnih standarda koji postoje u zakonodav-stvima
savremenih, pre svega, evropskih dr`ava, zakonskih re-{ewa zemaqa u
susedstvu i ~lanica Programa Partnerstvo zamir, ali i od iskustva i
prakse koje smo stekli u oblasti odbra-ne proteklih godina rekao je
Radoj~i}.
SPORNI ^LAN 83Neke od su{tinskih novina u odnosu na prethodno
zakonsko
re{ewe su izme{tawe vojne obaveze iz Zakona o Vojsci i
wenopropisivawe Zakonom o odbrani, prebacivawe Civilne za{ti-te u
nadle`nost institucija dr`ava ~lanica i mogu}nost u~e{}audru`ewa
gra|ana, nevladinih i drugih organizacija na stru~-nim raspravama u
Ministarstvu odbrane, a povodom izrade za-konskih i podzakonskih
propisa.
Stru~waci koji su uradili Nacrt pribli`ili su vojnu oba-vezu
mladim qudima, te je predlo`eno da vojni rok ubudu}e tra-je {est
meseci, uz zakqu~ak da to ne bi negativno uticalo napopunu
Vojske.
Odre|ena materijalnare{ewa, koja uop{te nisu po-stojala u
dosada{wem zakonu,pre svega se odnose na uvo|e-we instituta naknade
za oslo-ba|awe od obaveze slu`ewavojnog roka saop{tio je Ra-doj~i}.
Ova zakonska mogu}nostva`ila bi samo za regrute koji`ive i rade u
inostranstvu.
Pukovnik Radoj~i} ista-kao je i da su odredbe u ovomnacrtu
izmewene u smislu li-beralizacije uslova za odlaga-we vojne slu`be,
gde se pre sve-
ga misli na vojne ve`be, stvoren je pravni osnov za
prestanakvojne obaveze licima koja su obavila civilnu slu`bu,
rezervnisastav vojske ubudu}e ne}e ~initi lica koja nisu obu~ena za
vojnuslu`bu. Zatim se reguli{u pitawa boravka vojnih obveznika
uinostranstvu. Odre|en je kra}i rok u kojem su
diplomatsko-kon-zularna predstavni{tva du`na da obaveste organ
Ministarstvaodbrane o uvo|ewu vojnih obveznika u vojnu evidenciju i
donetimre{ewima o odobrenom boravku. Pru`ene su i {ire
zakonskemogu}nosti za regulisawe vojne obaveze dvojnih
dr`avqana.
Ocewuju}i da je u Nacrt uneto mnogo novina, ministar od-brane
Prvoslav Davini} je podsetio da on odra`ava modernastremqewa na{e
zemqe. Ministar je istakao i razne mogu}no-sti za odslu`ewe vojnog
roka koje predvi|a ovaj zakon, napomi-wu}i da je stvoren osnov za
~vr{}i odnos na{e dijaspore s ma-ticom, jer ga je vojna obaveza
koja se odnosila i na obveznikekoji `ive u inostranstvu godinama
optere}ivala.
Vladimir \uri} iz Ministarstva za qudska i mawinska pra-va
ukazao je da je propisivawe da regrut u zahtevu za slu`ewe voj-nog
roka bez oru`ja navodi i razloge zbog kojih ne `eli da slu`ivojni
rok sa oru`jem u direktnoj suprotnosti sa nekim odredbamaMale
poveqe o qudskim i mawinskim pravima i gra|anskim slo-
11
I M A L I OGRAN I^AV A WA QUDSKIH PRAVA?Jedna od odredbi koja je
izazvala polemiku me|u pro-
fesionalnim vojnicima jeste ona kojom se prema Nacrtuzakona o
demokratskoj i civilnoj kontroli obezbe|uje ide-olo{ka i interesna
neutralnost organa i institucija voj-ske. Naime, Nacrt zabrawuje
pripadnicima Vojske prisu-stvo strana~kim, politi~kim i verskim
skupovima u unifor-mi. Ta odredba je protuma~ena kao ograni~avawe
qudskihprava. Zabraweno je i ispoqavawe sopstvenih
politi~kih,ideolo{kih i verskih uverewa u radu, kao i kori{}ewe
bi-lo kakvih simbola i obele j`a koji na to ukazuju.
-
bodama, koja predvi|a da nikonije du`an da se izja{wava osvojim
verskim ili drugim ube|e-wima.
Zbog odredbe po kojoj sugra|ani du`ni da i u miru za po-trebe
odbrane zemqe daju na ko-ri{}ewe materijalna sredstvai stoku, \uri}
je predlo`io dase u ~lanu 83. Nacrta, koji pred-vi|a da se
vlasnicima te imovi-ne daje nadoknada, precizira daje re~ o
tr`i{noj nadoknadi.
Imali smo i jednu dile-mu. Da li je pravno prihvatqivoda se
zakonom propisuju nadle-`nosti Skup{tine budu}i da jezakon akt koji
donosi sama Skup-{tina? Nadle`nosti Skup{tinepropisane Nacrtom
mawe-vi{esu ve} predvi|ene Ustavnom po-veqom, koja je akt ja~e
pravnesnage naglasio je \uri}.
Mario Reqanovi}, sarad-nik Instituta za uporedno pra-vo, rekao
je da je potrebno bli`edefinisati mere pripravnosti.
U Nacrtu se ka`e da wihdonosi Skup{tina SCG i naosnovu celog
konteksta tih merapripravnosti mo`e se zakqu~itida one predstavqaju
neku vrstu uvo-|ewa vanrednog stawa na mala vrata zakqu~uje
Reqanovi}.
U slu~aju oru`ane pobune na teritoriji SCG, Nacrt zakonao
odbrani predvi|a da se osim vojnih jedinica mogu koristiti
ipolicijske, ali Reqanovi} smatra da bi trebalo da bude obrnu-to da
se osim policijskih jedinica koriste vojne.
On je skrenuo pa`wu na me|unarodnu praksu Suda za ratnezlo~ine u
Ruandi, koji se bavi kr{ewem humanitarnog prava uunutra{wim
sukobima propisanih @enevskom konvencijom, da sebez obzira na
intenzitet sukoba pre svega treba obratiti poli-ciji pa tek onda, u
slu~aju potpune oru`ane pobune kada se gubideo teritorije,
vojsci.
Pukovnik Petar Radoj~i} ka`e da su eksperti koji su uradi-li
Nacrt zakona o odbrani smatrali da ne treba wime propisi-vati mere
pripravnosti jer su one definisane podzakonskim ak-tima i pravilima
slu`bi, ali da to ne zna~i da to tako treba daostane i u kona~noj
verziji. [to se ti~e anga`ovawa vojske u su-zbijawu oru`ane pobune,
on je objasnio da se u pisawu te odred-be po{lo od pretpostavke da
je pobuna oru`ano ugro`avawe bez-bednosti i da vojska treba da se
suprotstavi tome, za razliku odteroristi~kih akata gde MUP treba da
reaguje prvi.
SLU@BE BEZBEDNOSTIPrema re~ima general-majora Svetka Kova~a,
na~elnika
Vojnobezbednosne agencije, va`e}i Zakon o slu`bama bezbedno-sti
je neprimewiv i suprotan Ustavnoj poveqi. Radna grupa jezbog
brojnosti izmena uradila potpuno novi tekst Nacrta.
Pukovnik Zvonimir Horvat rekao je da je Nacrtom precizi-ran
za{titni objekat kojim se bave ~etiri slu`be na nivou dr-
`avne zajednice (dve vojne i dveu Ministarstvu spoqnih
poslo-va). U wegovom sastavu su Mini-starstvo odbrane sa
General-{tabom, jedinicama i ustanova-ma Vojske SCG i
Ministarstvospoqnih poslova.
Po va`e}em Zakonu slu-`be su u nadle`nosti Saveta mi-nistara.
Me|utim, one su odlu-kom i Saveta ministara i Vrhov-nog saveta
odbrane preme{teneu Ministarstvo odbrane i tofakti~ko stawe je sada
preto~e-no u tekst Nacrta. Uva`ene su ipromene naziva Vojna
slu`babezbednosti i Vojna obave{taj-na slu`ba u
Vojnobezbednosnaagencija i Vojnoobave{tajnaagencija. Nacrtom je
predvi|enostvarawe jednog tela koje bi ko-ordiniralo radom slu`bi
na ni-vou dr`avne zajednice. Me|uelemente nadzora i kontrolenad
ovim slu`bama dodato je tu-`ila{tvo. Ono rukovodi radomu
pretkrivi~nom postupku kadapripadnici slu`be koriste ov-la{}ewa.
Primene posebnih me-toda i sredstava rada kontroli-sali bi najvi{i
dr`avni tu`io-ci dr`ava ~lanica objasnio jeHorvat.
Nacrtom je predvi|eno daVBA kontraobave{tajno {titisve elemente
sistema odbraneukqu~uju}i i Vojnoobave{tajnu
agenciju. Prema va`e}em Zakonu Vojnoobave{tajna agencija sa-ma
sebe kontraobave{tajno {titi.
USTUPAWE PODATAKA STRANIM SLU@BAMA
Kqu~na izmena predvi|ena Nacrtom jeste mogu}nost da VBAprimewuje
posebna sredstva i metode rada (prislu{kivawe, pra-}ewe) za
prikupqawe vrlo osetqivih informacija kada to nijeza potrebe
krivi~nog postupka. Horvat ka`e da to ve} postoji uZakonu o
Bezbednosno-informativnoj agenciji i Zakonu o Agen-ciji za
nacionalnu bezbjednost Republike Crne Gore. Za odo-bravawe primene
pomenutih metoda nadle`an bi bio najvi{idr`avni tu`ilac, ali pisci
Nacrta razmatraju i mogu}nost da tomogu da budu i predsednici
vrhovnih sudova dr`ava ~lanica ili~ak Sud dr`avne zajednice. Ako
odre|ene informacije poka`uda ima osnova za krivi~no gowewe nekog
lica, onda se nastavqapo zakonima o krivi~nom postupku republika
~lanica.
Ukoliko jedna od ~etiri slu`be pribavi podatke koji nisuiz wene
nadle`nosti, trebalo bi da ih ustupi onoj koje se ti po-daci ti~u.
Ukoliko podatak ne pripada nijednoj slu`bi, on seuni{tava.
Zna~ajna novina je i mogu}nost da se informacije o gra|a-nima
SCG ustupe stranim obave{tajno-bezbednosnim slu`bamao ~emu bi
odlu~ivao ministar odbrane kao nadzorni civilniorgan. Tako|e,
predvi|eno je da pripadnici slu`be imaju ve}uplatu od ostalih
pripadnika sistema odbrane.
Jo{ jedan evropski standard trebalo bi da se na|e u Zako-nu. U
situaciji kada se protiv aktivnog ili biv{eg pripadnika
TEMA
15. oktobar 2005.12
OVLA[]EWA VRHOVNOG SAVETA ODBRANEEksperti Centra predstavili su
i Prednacrt zakona
o Vrhovnom savetu odbrane po kojem je savet obavezan
daobave{tava javnost i parlament o svom radu, a na~elno
jepredstavqena i uloga Kabineta VSO. Vrhovni savet od-brane je
vrhovni komandant Vojske Srbije i Crne Gore, ko-manduje Vojskom i
odlu~uje o wenoj upotrebi. Neka od ovla-{}ewa VSO su da predla`e
Skup{tini SCG progla{ewe iukidawe ratnog stawa, upu}uje
profesionalne pripadnikeVojske u mirovne operacije, odobrava Plan
mobilizacije,nare|uje op{tu ili delimi~nu mobilizaciju, imenuje
na-~elnika General{taba na predlog ministra odbrane uz sa-glasnost
Odbora za odbranu Skup{tine SCG itd.
[TA DONOSI Z A KON O CIVILNOJ SLU@BIBeogradska kancelarija
Evropskog biroa za prigo-
vor savesti predstavila je Nacrt zakona o civilnoj slu-`bi i kao
jedan od najve}ih problema u dosada{woj prak-si pozivawa na
prigovor savesti istakla transparent-nost u radu dr`avnih organa.
Vojni odsek bi, prema ovomNacrtu, trebalo da bude posledwi kontakt
regruta pri-govara~a sa vojnim organima. Nakon uva`avawa pravana
prigovor savesti regrut je u nadle`nosti Ministar-stva za rad,
zapo{qavawe i socijalnu politiku.
Predvi|eno je i smawewe du`ine trajawa civilneslu`be na najvi{e
devet meseci, ukoliko vojni rok budetrajao {est meseci. Iz civilne
u vojnu slu`bu bili bipreba~eni prigovara~i koji u~ine krivi~no
delo nasiqa,a za one koji nesavesno izvr{avaju svoje obaveze
civil-na slu`ba bila bi produ`ena. Pravo na prigovor save-sti imali
bi ne samo regruti ve} i vojnici u prva dva me-seca slu`ewa vojnog
roka.
-
13
slu`be vodi krivi~nipostupak zbog prime-ne ovla{}ewa koja subila
odobrena, pred-vi|a se mogu}nost be-splatne pravne i dru-ge
pomo}i.
Nau~ni saradnikInstituta za upored-no pravo Dragan Pr-qa smatra
da bi u Za-kon obavezno ubacititrebalo stavku oosnivawu tela za
ko-ordinaciju i saradwuslu`bi bezbednosti Savet za koordinaci-ju
slu`bi bezbedno-sti. Zamerke su stiglei zbog nepostojawakriterijuma
za izborrukovodilaca slu`bi.Prqa je napomenuoda je jedan od
proble-ma to {to su postupcii metode za privremeno ogra-ni~avawe
qudskih prava isloboda, koje postoji u ra-znim zakonodavstvima,
preci-zirani samo za VBA dok osta-le slu`be nisu obuhva}ene.On
smatra da je odredba okontroli javnosti samo dekla-rativna i da je
ona onemogu}e-na odredbama koje obezbe|ujutajnost informacija,
procenai izve{taja slu`bi, zabrawujuuvid pojedinaca u
podatke,obavezuju pripadnike slu`bena do`ivotno ~uvawe tajne
iomogu}avaju osnivawe tajnihpreduze}a i tajnost finansij-skog
poslovawa slu`bi.
Predstavnici Ministar-stva za qudska i mawinskaprava bili su
iznena|eni {tose uop{te ne predvi|a uni-{tavawe podataka do kojih
sedo|e primenom posebnih me-ra, a za koje se naknadno utvr-di da su
bile neosnovane.
MEHANIZAM ZA POLITI^KU
NEUTRALNOSTNacrt zakona o civilnoj
i demokratskoj kontroli VSCGtrebalo bi da obezbedi poli-ti~ku i
ideolo{ku neutralnostpripadnika Vojske i tako one-mogu}i wihovu
politi~ku zlou-potrebu. Kontrola bi se vr-{ila preko precizno
utvr|e-nih mehanizama odre|enih in-stitucija i uz zna~ajnu
ulogujavnosti.
Ekspert Centraza civilno-vojne od-nose Bogoqub Milo-savqevi}
objasnio jeda je Nacrt u skladusa standardima Oeb-sa i savremenom
pra-ksom koju u ovoj obla-sti imaju razvijeneevropske zemqe.
Pre-dstavqeni Nacrt sa-dr`i mnoge principekoji se nalaze u Ko-deksu
pona{awa u po-liti~ko-vojnim aspek-tima bezbednosti,dokumentu Oebsa
kojije usvojen 1994. godi-ne u Budimpe{ti.
Glavni sto`erte kontrole je Skup-{tina SCG sa svojimOdborom za
odbranu,a zatim i institucijedr`avne zajednice
Savet ministara, Vrhovni sa-vet odbrane, ministar odbra-ne i Sud
dr`avne zajedniceSCG. Jedan odeqak je posve}enkontroli gra|ana i
javnostinad vojskom. Osim dobrog za-konskog teksta za usvajawe
za-kona, ali i za wegovo sprovo-|ewe, potrebna je politi~kavoqa.
Jedan od uslova za uspe-{nu primenu ovog zakona jepromena
postoje}ih zakona oVojsci i odbrani, te dono{eweZakona o VSO,
Zakona o vojnojtajni i Zakona o civilnoj slu-`bi ocenio je
Milosavqevi}.
Generalni sekretar Cen-tra za civilno-vojne odnoseMilorad
Timoti} ka`e da jeciq zakona da se vojska iskqu-~i iz politi~kih
procesa, kakobi se suzila mogu}nost poli-ti~ke zloupotrebe vojske
ali ivojne zloupotrebe politike.Ina~e, ovim nacrtom pripad-nicima
Vojske ili Ministar-stva odbrane prvi put je omo-gu}eno da se
direktno pismenoobrate Odboru za odbranu u
slu~aju da su `rtve ili sve-doci kr{ewa zakona i usta-
va i da tra`e za{titu. Zakonih {titi i predvi|eno je daoni zbog
takvog svog postupkane mogu da snose nikakve po-sledice ili da zbog
toga odgo-varaju.
Danijela MARJANOVI]Ratko FEMI]
Snimio Darimir BANDA
ZA[TITA KLASIFI KOVAN IH INFORMACIJAZna~ajna promena odnosi se i
na za{titu klasifiko-
vanih informacija u Ministarstvu odbrane i Vojsci. Pu-kovnik
Zvonimir Horvat ka`e da je nesporna potreba na{edr`ave za razmenom
informacija i podataka sa slu`bamau svetu, ali je osnovni preduslov
da bi do{lo do te razme-ne da se ta~no zna ko {titi tako dobijene
podatke i infor-macije. Takva informacija se po Nato standardima
zoveklasifikovana informacija. Na nivou Ministarstva od-brane i
Vojske za to bi bila nadle`na Vojnobezbednosnaagencija.
- Sve zemqe i slu`be s kojima smo bili u kontaktu zah-tevaju da
se u toj oblasti donese poseban zakon. On se obi~-no zove zakon o
za{titi klasifikovanih informacija. Ta-kvi zakoni imaju dva osnovna
zahteva: da slu`be vr{e bez-bednosnu proveru za sva lica koja mogu
ili su predvi|enada do|u u posed takvih informacija i da se na
nivou vladazemaqa koje primaju takvu informaciju formira
politi~kotelo koje daje kona~nu ocenu - kliring za svakog
pojedina~-nog ~lana dr`avnog organa koji mo`e da do|e u posed
takveinformacije. Bezbednosni kliring se daje za svako konkret-no
lice, a ne za funkciju. Uslovi su veoma rigorozni i akoje, na
primer, jedan ministar imao bezbednosni kliring nezna~i da ga
slede}i automatski dobija objasnio je Horvat.
SA D VADESET GOD I NA STA@A U PENZIJUNacrtom zakona o Vojsci
predla`e se prestanak slu-
`be profesionalnog oficira odnosno podoficira kadanavr{i najmawe
dvadeset godina sta`a osigurawa. Potre-ba za ovakvom mogu}no{}u
nametnula se zbog uva`avawazahteva za reformom Vojske, a naro~ito
zbog predvi|eneprofesionalizacije i smawewa brojnog stawa. Prema
re-~ima ministra Davini}a takvo re{ewe primewuje se i
naprofesionalne vojnike armija u okru`ewu kao i u sastavi-ma
Natoa.
-
15. oktobar 2005.14
POLITI^KI OKVIR STRATEGIJSKOG PREGLEDA ODBRANE
Politi~ki okvir je prvo poglavqe Strategijskog pregleda odbrane
i u wemu su
sadr`ani opredeqewa i stavovi odbrambenogorganizovawa Srbije i
Crne Gore u kontekstu
izmewenih geopoliti~kih okolnosti, novihbezbednosnih rizika i
pretwi i novih tendencija
u promi{qawu nacionalne bezbednosti. Tu se razmatraju
strategijski pristup
bezbednosti, procena rizika i pretwi bezbednosti, strategijski
pristup odbrani
i misije i zadaci Vojske SCG.
BEZBEDNOSNEARHITEKTURE
JA^AWETEMA
-
Strategijski pregled odbrane sadr`i strate{ka oprede-qewa
odbrambenog organizovawa Srbije i Crne Gore, kojimase na du`i rok
ure|uje anga`ovawe raspolo`ivih odbrambenihresursa u odgovoru na
bezbednosne rizike i pretwe bezbedno-sti i projektuju osnove
razvoja Vojske i ostalih snaga odbrane.
Kqu~na re{ewa Strategijskog pregleda odbrane treba daelimini{u
pote{ko}e, nerazumevawa i nedoumice u dosada{wemtoku reforme
sistema odbrane i Vojske i obezbede osnov za iz-gradwu odbrambenih
kapaciteta koji }e garantovati bezbednosti stabilnost Srbiji i
Crnoj Gori i time doprineti ja~awu glo-balnog mira i stabilnosti.
Isto tako, imaju}i u vidu zna~aj jav-nosti i dru{tvenog konsenzusa
oko usvajawa strate{kih re{ewau sferi odbrane, taj dokument
predstavqa va`an instrumenttransparentnosti i potvrdu demokratskih
stremqewa Srbije iCrne Gore.
Strategijski pregled odbrane sadr`i {est poglavqa: Po-liti~ki
okvir; Vizija Vojske 2015; Sposobnosti Vojske 2010;Procena
sposobnosti snaga odbrane i Smernice i prioritetirazvoja. Radna
verzija Nacrta Strategijskog pregleda odbraneje zavr{ena. Predstoji
javna rasprava o tom dokumentu i nakontoga wegovo usvajawe u
Skup{tini Srbije i Crne Gore.
15
INTEGRACION I PROCESIOpredeqewe spoqne politike Srbije i Crne
Gore
je puna integracija u savremene evropske i me|unarodnetokove,
o~uvawe stabilnosti i mira u zemqi i okru`ewu,izgradwa
uravnote`enih i stabilnih odnosa sa velikimsilama i nastavak
tradicionalno dobrih odnosa sazemqama tre}eg sveta. Strate{ki
interesi spoqne poli-tike Srbije i Crne Gore su punopravno ~lanstvo
u Nato iintegracija u Evropsku uniju, kao i unapre|ewe region-alne
saradwe i saradwe sa susedima. Prioriteti spo-qno-politi~ke
orijentacije su prikqu~ewe ProgramuPartnerstvo za mir i potpisivawe
Ugovora o stabi-lizaciji i pridru`ivawu EU, kao va`nim koracima
naputu ka punopravnom ~lanstvu u Natou i EU.
ZADACI VOJSKEVojska Srbije i Crne Gore, kao najzna~ajniji deo
si-
stema odbrane, ima kqu~nu ulogu u realizaciji nacio-nalnih i
bezbednosnih interesa i ciqeva politike bez-bednosti i odbrane.
U ostvarivawu takve uloge vojske, neophodno je daSrbija i Crna
Gora u bliskoj budu}nosti izgradi struk-turu i sposobnosti vojske
koji }e omogu}iti da se reali-zuju slede}e tri wene osnovne misije:
Odbrana dr`ava~lanica i Srbije i Crne Gore od spoqweg
oru`anogugro`avawa; U~e{}e u izgradwi i o~uvawu mira u regi-onu i
svetu i Podr{ka dr`avama ~lanicama u slu~ajuprirodnih nepogoda i
katastrofa.
Usvajawem Strategije odbrane i Bele kwige odbrane stvore-ne su
pretpostavke za nastavak procesa kompletirawastrategijskih
dokumenata neophodnih za ubrzaniji tok pro-cesa reformisawa odbrane
i Vojske Srbije i Crne Gore.U tom smislu, izrada Strategijskog
pregleda odbrane, kaoprogramskog osnova za dugoro~no planirawe
sistema od-
brane,predstavqa jedan od najzna~ajnijih koraka u
stvarawustrategijskog osnova za reformu sistema odbrane i Vojske
Sr-bije i Crne Gore.
Politi~ki okvir je prvo poglavqe Strategijskog pregledaodbrane i
u wemu su sadr`ana opredeqewa i stavovi odbram-benog organizovawa
Srbije i Crne Gore u kontekstu izmewe-nih geopoliti~kih okolnosti,
novih bezbednosnih rizika ipretwi i novih tendencija u promi{qawu
nacionalne bezbed-nosti. Tu se razmatraju strategijski pristup
bezbednosti, pro-cena rizika i pretwi bezbednosti, strategijski
pristup od-brani i misije i zadaci Vojske SCG.
Kada je re~ o geostrate{kom okru`ewu, u politi~kom okvi-ru se
analizira i vrednuje pojava integrativnih procesa glo-balnog
karaktera i porast neizvesnosti, promenqivosti i ne-stabilnosti u
mnogim delovima sveta, {to predstavqa najsna-`nije odlike
savremenog svetskog poretka i kqu~ne parametre uprocesu iznala`ewa
pravog modela bezbednosnog i odbrambe-nog organizovawa savremenih
dru{tava. Iako pove}ana me|u-zavisnost me|u dr`avama na globalnom
planu umawuje opasnostod tradicionalnih vojnih pretwi, savremeni
svet suo~ava se sakompleksnom bezbednosnom situacijom, koja se
karakteri{eekstremno brzim promenama i nepredvidqivim pretwama u
ko-jima su asimetri~ne pretwe nedr`avnih aktera dominantne.
Topotvr|uju eskalacija terorizma, organizovanog kriminala,
pro-liferacije oru`ja za masovno uni{tavawe, etni~kog i
verskogekstremizma.
Transnacionalni i asimetri~ni karakter i me|uzavisnostsavremenih
rizika i pretwi bezbednosti nametnuli su konceptsadr`inske i
geografske nedeqivosti bezbednosti i aktueli-
-
TEMA
15. oktobar 2005.
sne prilike na prostoru biv{e SFRJ. Nedvosmisleno je nagla-{en
stav da posebnu opasnost predstavqa mogu}nost eskalaci-ja sukoba na
Kosovu i Metohiji, {to bi moglo da dovede do de-stabilizacije {ireg
regiona sa nepredvidivim posledicama.
Negativan uticaj na stabilnost Srbije i Crne Gore ispoqa-va
nepovoqna ekonomska i socijalna situacija u dr`avama ~la-nicama,
pri ~emu terorizam, organizovani kriminal, korupcija,tenzije na
etni~koj i verskoj osnovi i drugi problemi koji prateproces
tranzicije predstavqaju realnu pretwu wenoj bezbedno-sti. Sporo
uspostavqawe demokratskih standarda na Kosovu iMetohiji, kao i
odsustvo bezbednosti i po{tovawa osnovnih qud-skih prava srpskog
stanovni{tva, doprinose da ovaj prostor bu-de jedan od glavnih
izvora nestabilnosti u Srbiji i Crnoj Gori.Posebnu opasnost
predstavqa realna mogu}nost prelivawa kri-minala, terorizma,
proliferacije oru`ja i aktivnosti ilegal-nih oru`anih grupa sa
Kosova i Metohije na jug Srbije.
Procewuje se da }e u sredworo~nom periodu (od 5 do 10godina)
rizici i pretwe bezbednosti Srbije i Crne Gore, kao{to su pobuna
ilegalnih oru`anih grupa, terorizam, etni~kenapetosti, nacionalni i
verski ekstremizam i organizovanikriminal egzistirati i daqe, ali
sa smawenim intenzitetom.O~ekuje se da u ovom periodu Srbija i Crna
Gora bude pri-mqena u Program Partnerstvo za mir, {to treba da
doprinesedaqem ja~awu institucionalnih i ostalih oblika saradwe
saNatoom i da se pozitivno odrazi na porast bezbednosti i ukup-ne
stabilnosti Srbije i Crne Gore.
U dugoro~nom periodu (od 10 i vi{e godina) predvi|a seopadawe
rizika i pretwi po bezbednost od pobuna ilegalnihoru`anih grupa,
etni~kih napetosti, nacionalnog i verskog eks-tremizma i
organizovanog kriminala. I daqe }e biti prisutninevojni rizici i
pretwe poput terorizma, organizovanog kri-minala i korupcije,
prirodnih i tehni~kih katastrofa.
Na kraju Politi~kog okvira zakqu~uje se da karakter glo-balnih i
regionalnih odnosa i projekcije wihovog razvoja, in-tenzitet
procewenih izazova i rizika i pretwi bezbednostikao i utvr|eni
ciqevi i strate{ka opredeqewa u oblasti od-brane, opredequju
strategijski koncept odbrane Srbije i CrneGore. U osnovi taj
koncept za slu~aj rata podrazumeva odbranudr`ava ~lanica i Srbije i
Crne Gore sopstvenim snagama, po-dr`anu snagama partnera, saveznika
i prijateqskih dr`ava, au miru odvra}awe efikasnim sistemom odbrane
i izgradwu po-uzdanog partnerstva i povoqnog bezbednosnog
okru`ewa.
Mr Stanislav STOJANOVI]
zovali potrebu izgradwe kooperativnog pristupa
bezbednosti.Osnovu takvog pristupa ~ine saradwa i udru`ivawe
naporadr`ava na dostizawu, o~uvawu i unapre|ewu bezbednosti
nanacionalnom, regionalnom i globalnom nivou. Takva oprede-qewa
~ine osnovu razvijawa koncepta evroatlantske bezbed-nosti koji se
sve vi{e zasniva na saradwi i zajedni~kim i usa-gla{enim
aktivnostima i sli~nim ili podudarnim politi~kim,ekonomskim i
bezbednosnim interesima i ciqevima.
S tim u vezi, konstatuje se da u procesu {irewa saradweu
bezbednosti i ja~awa bezbednosne arhitekture i
stabilnostievroatlantskog prostora posebno mesto imaju politi~ke i
bez-bednosne organizacije Natoa i EU. Wihova nastojawa usmere-na su
na oblikovawe evroatlantskog prostora kao podru~ja vi-soke
politi~ke, ekonomske i socijalne stabilnosti. U tom smi-slu,
posebno zna~ajno postaje anga`ovawe Natoa i EU u pre-venciji i
prevladavawu kriza i postkonfliktne i demokratskekonsolidacije
nestabilnih dr`ava i regiona.
U razmatrawu stawa bezbednosti u jugoisto~noj Evropi,
upoliti~kom okviru nagla{ava se da se u tom regionu jo{ ose}a-ju
posledice postkonfliktnog perioda i tranzicionih procesa.Stoga se
procewuje da posebnu pretwu bezbednosti i stabilno-sti jugoisto~ne
Evrope predstavqaju neizvesnost opstanka po-stoje}ih dr`avnih
aran`mana i unutra{we te{ko}e dr`avaovog regiona, kao {to su
ekonomsko-socijalni problemi, nedo-voqno demokratski izgra|ene i
kompetentne dr`avne institu-cije, unutra{wa politi~ka i socijalna
nestabilnost, {to sveskupa ote`ava proces wihove demokratske
tranzicije. Zbog to-ga se zakqu~uje da }e jugoisto~na Evropa i daqe
biti region iz-ra`ene bezbednosne osetqivosti i najnestabilnije
podru~jeevropskog kontinenta. To name}e potrebu za jasnom i
sna`nompodr{kom me|unarodne zajednice u procesu bezbednosne i
de-mokratske konsolidacije dr`ava tog regiona. U tom smislu,
po-sebno je zna~ajna uloga Natoa i EU.
Kada je re~ o prostoru biv{e SFRJ, u Politi~kom
okviruStrategijskog pregleda odbrane konstatuje se da su odnosi
iz-me|u dr`ava nastalih wenim raspadom i daqe optere}eni
ne-dostatkom poverewa, sporim re{avawem problema povratkaizbeglica
i nadoknade wihove imovine, sporim utvr|ivawemodgovornosti za ratne
zlo~ine i nere{enim teritorijalnim idrugim sporovima. Osim toga,
etni~ka i verska netolerancija,organizovani kriminal i terorizam
poja~avaju bezbednosnunestabilnost i dodatno ote`avaju napore
me|unarodne zajed-nice i dr`ava regiona da u potpunosti stabilizuju
bezbedno-
16
RIZICI I PRETWEProcewuje se da u prvoj deceniji 21. veka ne
postoji ve-
lika opasnost od oru`anih sukoba globalnog i
regionalnogkaraktera. Tako|e, procewuje se da je u tom periodu
vojnaintervencija na Srbiju i Crnu Goru malo verovatna i moglabi se
dovesti u vezu samo sa suprotstavqenim interesima inedovr{enim
integracionim i tranzicionim procesima naglobalnom, regionalnom i
lokalnom nivou. Otuda je, gleda-no na du`i rok, smawena opasnost
ugro`avawa bezbednostiSrbije i Crne Gore konvencionalnim ratom.
U ovom momentu pobune ilegalnih oru`anih grupa, te-rorizam,
nacionalni i verski ekstremizam, organizovanikriminal i prirodne i
industrijske katastrofe su bezbed-nosni rizici i pretwe sa
tendencijom porasta intenzitetane samo u svetu, ve} i u relativno
nestabilnom regionu jugo-isto~ne Evrope.
CIQEVI POLITIKE ODBRANEOsnovu politike odbrane Srbije i Crne
Gore ~ini
evropska i evro-atlantska spoqnopoliti~ka orijentacijaSrbije i
Crne Gore, kao i weno opredeqewe da se aktivno,kao celina, ili
preko dr`ava ~lanica, ukqu~i u proces sa-radwe i zajedni~kog
delovawa sa drugim dr`avama i subjek-tima me|unarodnih odnosa na
izgradwi globalne, regional-ne i nacionalne bezbednosti.
Va`no opredeqewe politike odbrane predstavqa zala-gawe za
dosledno sprovo|ewe Rezolucije 1244 Saveta bez-bednosti i drugih
me|unarodnih akata za re{avawe proble-ma na Kosovu i Metohiji.
Privremeno stacionirawe stranihoru`anih snaga na svojim
teritorijama, kao i zadr`avawedela sopstvene vojske na teritorijama
stranih dr`ava, Srbi-ja i Crna Gora dozvoli}e samo u okviru
mirovnih misija naosnovu odluka OUN i utvr|enih sporazuma.
Uva`avaju}i svuopasnost od oru`ja za masovno uni{tavawe Srbija i
CrnaGora odlu~no se protive razvoju tog oru`ja i aktivno }e
u~e-stvovati u spre~avawu wegovog {irewa.
-
Z17
OKRUGLI STO U CENTRALNOM KLUBU VSCGU Centralnom klubu Vojske
odr`an je okru-
gli sto povodom 25. godina od usvajawa Konven-cije o zabrani ili
ograni~ewu upotrebe odre-|enih vrsta klasi~nog oru`ja.
Organizatoriskupa bili su Ministarstvo odbrane SCG i Me-|unarodni
komitet Crvenog krsta u Beogradu.
U radu su u~estvovali predstavnici Mini-starstva spoqnih
poslova, Ministarstva od-brane, republi~kih ministarstava pravde i
unu-tra{wih poslova, me|unarodnih organizacija ipravni stru~waci iz
SCG. O primeni te konven-cije u SCG govorio je pukovnik dr Vlado
Radi}iz Ministarstva odbrane. M. [.
OSAM DECENIJA ZAVODAU ^A^KU
Ovih dana (30. septembra) navr{ilo seosam decenija otkako je u
^a~ku formiran Teh-ni~ki remontni zavod. Tim je povodom u
najve}em~a~anskom radnom kolektivu odr`ana sve~a-nost, kojoj je, uz
zaposlene, prisustvovao i veli-ki broj gostiju iz Ministarstva
odbrane, Gene-ral{taba VSCG, pojedinih ministarstava Repu-blike
Srbije, regiona, Skup{tine op{tine ^a-~ak i iz redova uspe{nih
privrednika.
Skupu su se obratili ministar za kapital-ne investicije u Vladi
Republike Srbije mr Ve-limir Ili}, na~elnik Uprave za
odbrambenetehnologije Ministarstva odbrane SCG pukov-nik Vlado
Radi} i direktor TRZ ^a~ak pukovnikVojislav Milinkovi}. Glavna
poruka govornikabila je da Zavod ima budu}nost i u okviru po-slova
koje }e obavqati za sistem odbrane SCG,i za partnere iz inostranih
armija, u okviruevropskih i evroatlantskih integracija.
U krugu Tehni~kog remontnog zavoda organi-zovan je i tehni~ki
zbor, gde su izlo`eni savre-meni borbeni sistemi koji se remontuju
u ^a~ku,poput tenka M-84A i modernizavanog tenka T-55sa
aktivno-reaktivnim oklopom, univerzalnogin`iwerijskog vozila muwa,
osavremewenihhaubica i drugih. Na sve~anosti je direktoru VUDediwe
pukovniku Slobodanu [o}u predatana upotrebu prva pokretna kantina.
Z. P.
P R E D S T A V Q E N M A G A Z I N O D B R A N A
amenik na~elnika General{tabaOru`anih snaga Republike
Hrvatskegeneral-pukovnik Slavko Bari} sa sa-radnicima susreo se, 7.
oktobra, u-
kompleksu Vojne ustanove Morovi}, sazamenikom na~elnika G[ VSCG
viceadmi-ralom Mihailom @arkovi}em. Bio je toprvi susret pripadnika
oru`anih snagaSCG i Hrvatske na tako visokom nivou.
Tom prilikom visoki oficiri dve su-sedne zemqe razgovarali su o
reformama
sistema odbrane i samih oru`anih snaga,u~e{}u u mirovnim
operacijama i pitawi-ma vezanim za dr`avnu granicu i
wenoobezbe|ewe. U razgovoru je u~estvovao i ko-mandant Novosadskog
korpusa pukovnik Sta-nimir Matijevi}.
U okviru posete delegacija hrvatskihoru`anih snaga obi{la je i
karaulu 14. gra-ni~nog bataqona Novosadskog korpusa, gde jevidela
kako `ive i rade weni pripadnici.
S. \.
Prvi broj novog glasila Ministarstva odbrane SCG magazin Odbrana
, kojimse nastavqa 127 godina duga tradicija vojnog novinarstva,
predstavqen je 6. oktobra uCentralnom domu Vojske.
Brojne goste najpre je pozdravio kapetan bojnog broda Petar
Bo{kovi}, na~elnikUprave za odnose sa javno{}u, koja je osniva~
novog glasila. On je naglasio da je u skla-du sa svetskim
iskustvima u informisawu javnosti o radu sistema odbrane i
Vojske,stvoren moderan ~asopis koji }e izlaziti dva puta mese~no,
na 84 strane u boji.
O zna~aju vojne {tampe govorio je pukovnik Zvonimir Pe{i},
na~elnik Novinsko-izdava~kog centra Vojska, koja je izdava~ novog
magazina.
Glavni i odgovorni urednik Odbrane potpukovnik Slavoqub M.
Markovi} istakaoje da promenom naziva i koncepcije lista Vojska,
kao jedinog armijskog {tampanog infor-mativnog medija, Vojska ne}e
ostati bez svog glasila. Naprotiv. Novinari i fotoreporte-ri
Odbrane bele`i}e sve najva`nije doga|aje iz `ivota i rada wenih
pripadnika. Za-tim je predstavio ~lanove redakcije koji zajedno sa
saradnicima stvaraju novi magazin.
Predstavqawu Odbrane prisustvovali su i qudi o kojima prvi broj
magazina do-nosi ekskluzivne reporta`e. To su pripadnici
protivteroristi~kog odreda Kobre, pi-loti koji su imali zapa`ene
nastupe na vi{e aeromitinga tokom ove godine i predstav-nici
Jugoimporta SDPR, koji su govorili o uspe{nom nastupu na{e vojne
industrije nasajmu u Londonu.
U programu su u~estvovali i umetnici iz ansambla Stanislav
Bini~ki.
UKRATKO
OBELE@EN DANVOJNOG OKRUGA NI[
U Ni{u je obele`en 30. septembar dan Vo-jnog okruga i ~etrnaest
godina postojawa i rada togkolektiva. Komandant pukovnik Radomir
Cvetkovi}naglasio je da je ponosan rezultatima koje su ost-varili
tokom 1998. i 1999. godine, kada je po za-htevu ratnih jedinica
mobilisano vi{e od stohiqada qudi. Za uspe{no izvr{avawe
namenskihzadataka Vojni okrug Ni{ odlikovan je ordenomratne zastave
tre}eg stepena.
Z. M.
Sastanak zamenika
na~elnika general{tabova
OS Hrvatske i VSCG
PRVI SUSRET NA VISOKOMN IVOU
-
IN
TE
RV
JU
18
Qudi sve mawegovore,
sve vi{e }ute i slu{aju {to glasniju
muziku. Jo{ niste ni po~eli,
a znaju i {ta}ete re}i
i kako }etezavr{iti.
Pored svegatoga,
preovla|ujemi{qewe da
}e umreti sve umetnosti, a pre`iveti
poezija. Poezijanije nikakvatajna, nego jetajna `ivota
poezija.
O KRU[KM A T I J A BB E ] K O V I ]
-
AMA I KAMEWU
-
i kako je ceo re~nik postao veliko gradili{te od koga sad
nekone{to zida, to ostaje tajna. Zato nije slu~ajno {to je neko
rekaoda bi onaj koji govori o poeziji trebalo prvo da se izvini.
Izgle-da da vi{e nije re~ samo o onima koji govore o poeziji, sada
bive} trebalo da se izvini svako ko bilo {ta govori. Toliko je
samgovor iskompromitovan. Qudi sve mawe govore, sve vi{e }ute
islu{aju {to glasniju muziku. Jo{ niste ni po~eli, a znaju i
{ta}ete re}i i kako }ete zavr{iti. Pored svega toga,
preovla|ujemi{qewe da }e umreti sve umetnosti, a pre`iveti poezija.
Poez-ija nije nikakva tajna, nego je tajna `ivota poezija.
Umetnost bi tu, ako se ne varam, za Vas bila i mera
bola.Zapisali ste: U kosmosu jedino ~ovek pati, a taj se
nespo-razum razre{ava i ubla`ava preko umetnosti. Uostalomtu je i
pesma o kamewu i kru{kama... Da. O tome su napisane biblioteke
kwiga i one sve tvrde
da je pesma pametnija od pesnika. Ne bi bilo razloga da
pi{emoako bismo znali {ta ho}emo da ka`emo, mogli bismo to
jednos-tavno da saop{timo i skratimo pri~u. Me|utim, jezik vi{e zna
onama nego mi o wemu. Prava pesma ostavqa pesnika, on joj vi{ene
treba. Samo ako nije sasvim uspela, pesnik je kao advokatbrani u
parnici koja je unapred izgubqena. Sve {to je pesnikimao da ka`e
ve} je rekao, svi ostali dodaci: da je bilo vi{evremena, da smo ovo
ili ono mogli sebi da priu{timo, sve se to~itaoca ne ti~e. On gleda
samo ono {to ima na papiru. Razumese, ~italac mo`da nikada nije
imao takvu va`nost kao u na{evreme. Wegovo razumevawe je
ravnopravno sa razumevawem pes-nika. Onoliko koliko ima do`ivqaja,
toliki je tira` jedne pesmei istina o woj.
Zaista je potresan i otre`wuju}i Va{ stav da su poezijuposle
Drugog svetskog rata pisala ratna siro~ad, jer su onajedino znala
ta~no ko ih je, kada i gde, kamenom pogodio. Tako postaje pesnik.
Iz tih modrica... Ko ima snage da se
zaleti na samog sebe i da vam ne pri~a ni{ta drugo, do o
sebi,jer to najboqe zna, taj je razumeo, izgleda, ono {to je
najva`nije uumetnosti. Na`alost, mnogo nam `ivota pro|e da poka`emo
kakoznamo ono {to svi drugi znaju, a tek se na kraju usu|ujemo da
is-pri~amo ono {to samo mi znamo, svojim re~ima. Kad god to
nekouradi, uvek biva nagra|en, jer svi znamo da to nije lako.
Za Du{ka Radovi}a `ivot je groznica materije. [ta je on za
Vas?
15. oktobar 2005.
INTERVJU
20
Ako malo boqe razmislimo, shvati}emo da se ~itavog
`ivotasapli}emo o jedan te isti kamen. Ne moramo, ako to ne`elimo,
ni da mislimo o tome. Matija Be}kovi} nam je toiskustvo preto~eno u
filozofiju ve} ostavio. O divqimkru{kama i kamewu, o soku koji pod
udarcem kamena ispustigorka i opora divqa kru{ka, a samo je on
jestiv i sladak, on
koji nastaje iz velikog bola, kao i poezija poezijom nam
jeispri~ao. Savr{en zlo~in postoji, saop{tio nam je, on po~iwe
izavr{ava se poku{ajem da ubijemo onog ~oveka u sebi, onakvogkakvi
smo mogli da budemo, pre nego {to smo se odrekli onog {to`elimo,
onog {to volimo, onog {to umemo. Da usred ere informa-cija znamo
mawe o su{tini nego ikad pre, da smo i daqe vi{e us-meni nego
pismeni, da `ivimo u me|uvremenu, tragaju}i zapre~icom do smisla,
dok se }eramo i }eramo, ne postavqaju}i se-bi ~uveno pitawe: ~iji
si ti, mali, i preska~emo godine, kao danisu na{e, u }erawu i bez
odgovora podsetio nas je jo{ jednomodgovorima koji slede, kao
najava Sajma kwiga u Beogradu, ili Saj-ma kwige, jer postoji samo
jedna iz koje su sve ostale iznikle.
[ta bi Va{e pam}ewe izdvojilo, po svojem zakonu i poetici kao
grani~nike Va{e unutra{we stvarnosti? [ta je odredilo Va{ `ivot?
^ovek je ono {to pamti, a {ta }e zapamtiti o tome ne od-
lu~uje on sam. Tolike stvari za koje mislimo da su va`ne, i da
ihnikada ne}emo zaboraviti, nestanu s vremenom kao da nikadanisu
postojale, a izrawaju neke druge, kojima tada kada su se do-ga|ale
nismo pridavali nikakav zna~aj. Tek kasnije one nampristi`u i
po~iwu da odre|uju na{ `ivot. Tako nastaju i na{epesme, upornost
tih do`ivqaja i wihova zrelost tra`e da iza|una vidalo. ^ini mi se
da kada bi ~ovek hteo da odredi svoj iden-titet, to bi najlak{e
utvrdio kad bi pore|ao ono {to je zapam-tio. A zapamtio je ono {to
se samo nametnulo po nekoj svojojva`nosti i logici, koja nema
nikakve veze sa bilo kakvim va`e}imnormama. Potonu u zaborav
istorijski doga|aji, a izroni ne~ijaobrva. Zaborave se halabuka i
talambasi, a izrone i nametnu seneki pokret, re~...
Ne verujem da treba tra`iti poruku u ne~ijem umetni~komdelu, ali
sam prili~no sigurna da svojim radom umetnicipoku{avaju ne{to da
saop{te. Kakva je Va{a pri~a? Pesnik je u slu`bi jezika i wegovih
zakona i on treba samo
da uradi to {to jezik od wega zahteva, a ne da mu potura
ipodme}e svoje misli i namere, jer to sa jezika otpada. Nije
midaleka ideja da se mi ne slu`imo jezikom, nego jezik nama da
jepesnik organ jezika. Ve} je re~eno pesnik je ono ~ime jezik
di{e.Ukoliko je pesnik medij koji mu vernije slu`i, utoliko boqe
zapoeziju. Va`na je pesma, a ne mi. Ona ima svoje zahteve, zakone
iistine. [ta joj god mi dodamo to se na woj vidi. Najva`nije je
daona bude {to boqa, i da joj, u trenutku kad nastane, pesnik
vi{ene treba. Utoliko je to sre}nija pogodba.
Jednom ste rekli da bismo tek kada bi se uklonile re~ivideli
koliki bezdan pokrivaju. Va{a poezija je sa~iwenaod re~i i emocija,
kao najdubqih misli. Kako su Vas tokom`ivota i pisawa slu`ile te
dve pre|e? Ne postoji ni{ta izvan jezika. Gde nema jezika nema ni
`iv-
ota. Ko jo{ nije ponavqao neku re~ sve dok ona ne izgubi
smisao,a iza we se ne uka`e bezdan. Ta rupa, taj veliki zev
zaklowen jejezikom. Da jezika nema na{li bismo se u nekom bezdanu.
Malo jetekstova napisano o tajni jezika. Jezik nije ni lingvistika,
ni gra-matika, ni komunikacija, nego neka druga su{tina.
Za{torazli~iti narodi govore razli~itim jezicima, za{to od jednog
ka-mena po~iwe neki drugi jezik u kome se ista stvar zove
druga~ije,ne mo`e se znati. Osvedo~ili smo se da niko nije pevao,
sem nasvom materwem jeziku. Postojale su mnoge poliglote i znalci,
alipoezije nije bilo izvan vlastitog jezika. Kako se sve to
pore|alo
-
21
Du{ko je bio izmislio da je de~iji pisac da bi lak{e mo-gao da
bude suveren i prihva}en. Ne znam da li je on tu misao bi-lo gde
zapisao, ali znam da mi je rekao. Uvek je imao svoje
o{trefilozofske formulacije. Kad je kazao da je `ivot groznica
ma-terije, ~inilo mi se kao da je to neka wegova hemijska
formula.[ta je `ivot to ~ovek ne zna. Jer kada bi znao, on bi ga
uni{tio.A po{to ga nije stvorio, ne mo`e ni da ga uni{ti. To je ona
tajnakoja nije u na{oj vlasti. Zato postoji. Zato je `ivot ve~an.
Da smomu u{li u trag, davno bismo mu doakali. Na tom poqu smo do
sadapostigli ogromne rezultate, ali `ivotu, ipak, nismo mogli
ni{ta.On trijumfuje nad svim na{im mislima. Ponekad uve~e
vodimonekakve rasprave posle kojih nam se ~ini da ujutru ne}e ni
svanu-ti, a kad vidimo da je granulo sunce i kako duva vetar, koji
nemajupojma o toj raspravi, vidimo i gde nam je mesto. @ivot peva
svojupesmu ne haju}i za nas.
Pisali ste o me|uvremenu i o mnogim drugim stvarima. [ta biste
pre po~etka ovogodi{weg sajma kwiga rekli o srp-skim piscima? Kako
biste najavili oktobarske susrete sakwigom? Predlagao sam da se
Sajam kwiga ne zove tako, nego da se
zove Sajam kwige. Kwiga je samo jedna, ona se jedino
umno`ava.Razumevawe te jedne jedine ra|a wene verzije. ^ovek koji
mislina samo jednu kwigu biva pora`en kada vidi to mno{tvo
kojenikada ne mo`e savladati. Pogotovo kada u tom mno{tvu vidi
isvoju kwigu i izgubi svaku iluziju da bi ona mogla biti uo~ena,
dabi se izborila sa svim tim legijama kwiga. Uvek uzbu|uje
kadavidim one |ake ispod Stare planine koji sti`u sa svojim
u~ite-qem na Sajam kwiga. Niko ih nije zvao i niko ne zna kako }e
da sevrate. U kolonama, u kojim uvek neko na za~equ ramqe, ulaze
kaou hram da uzmu u~e{}e u tom velikom ~inu. Uzbu|uje me da
gledamqude kako dodiruju kwige, prelistavaju ih, i mada ne mogu da
ihkupe, svaku pogledaju, pomiluju i svakoj se obraduju. To je
`ivismisao kwige i pisawa. Bez ~italaca kwiga je kao crkva
bezvernika. Sve se to najboqe vidi na sajmovima. Uzbudqiv je
po-datak da vi{e posetilaca ima Sajam kwiga nego Sajam automobi-la,
ili Sajam mode, ili Sajam hrane. S druge strane stalno segovori o
krizi kwige, kraju umetnosti. Primetio sam ~ak da qudipred punom
salom radoznalog sveta govore kako kwiga nikoga nezanima, i ne
prime}uju te qude koji su tu, pored wih. Mislim da jevrlo va`no to
{to su novine po~ele da {tampaju kwige. Uvek samse ~udio za{to
toliki papir koji se tro{i za novine i silnetira`e, koji dospevaju
ko zna gde, nikada nije iskori{}en da se na
wemu pojave neke klasi~ne vrednosti. Jer kada vidite u
novinamane{to {to imate u kwizi, u svojoj biblioteci, vi }ete sebe
uh-vatiti kako ste ve} uronili da ~itate, ali }ete mnogo te`e
pre-tra`iti biblioteku i prona}i tu pesmu ili pripovetku u woj.
Zatoje va`no da novine ne budu samo aktuelne, nego da se sete
pravihvrednosti i da povremeno ne{to u~ine za wih.
Mnogo je jednostavnije zaronti u pro{lost i pouzdanim
kri-terijumom vremena izvu}i neke potvr|ene vrednosti, ali
jeneuporedivo te`e prepoznati u sada{wosti to isto, kao ito {ta je,
recimo, srpski pisac danas. Da li je to neko koneguje tradiciju,
ili je srpski pisac onaj koji prati i zago-vara savremene evropske
tokove? Sve je isto, ka`u, a opetni{ta nije isto. Ni Francuska 7
vi{e nije ista. Sigurno je da se ne{to zavr{ilo, a ono drugo se
nije jo{
uspostavilo, nije po~elo. Ali se ~ini da su oni koji su u
ovimneredovnim vremenima bili deca, a sada su mladi}i nekakozdravi.
Tu je na{a nada. To je pobeda `ivota o kojoj pri~amo.Pri~a da su
pisci krivi za sve {to se dogodilo je nemawe `eqeda se stvarno
utvrdi ko je kriv i u ~emu je problem. To je najlewi,najlak{i i
najneobavezniji odgovor lak za pam}ewe. Ko ne `elida se zamara i
zamisli, on }e to i da prihvati. ^itav jedan svet jemo`da nestao, a
da nismo ni primetili. Ipak, u svom tom lomu,opstalo je ono {to je
vrednost. Qudi se za to hvataju kao {to sebrodolomnici hvataju za
katarke u buri, a davqenici za penu. Neznam odakle }e sve dolaziti
ti qudi, ali sigurno uvek sa neo~eki-vanih strana, kao {to je i
dosad bilo.
Koliko se pravih sokova srpske kwi`evnosti gubi u prevodu?
Robert Frost, veliki pesnik je kazao da je poezija ono {to se
izgubi u prevodu. Nisam ~uo sre}niju i ta~niju formulaciju. Mi
smona neki na~in privilegovani zato {to su velika dela
svetskekwi`evnosti kod nas prevodili veliki pisci, a na{e kwige ne
pre-vode veliki svetski pisci. U tom smislu su na{e pretenzije na
svetvi{e pri~a o nama nego o svetu. Mi ne znamo nijednog
brazilskogpisca, indijskog, egipatskog... Niko se ne}e ni
zainteresovati da saz-na ko je me| svim tim svetom veliki pisac,
~itava Kina je spala nadva tri klasi~na imena, ali bismo zato hteli
da sve {to se ovde po-javi bude ne{to za {ta }e ~itav svet da se
grabi. To je tako|e bitanpodatak o na{oj psihologiji. Evo pitajte
nekog, koga ` elite, ko je na-jve}i belgijski pisac, holandski,
norve{ki, danski. Qudi nemaju poj-ma. Ali zato kada se kod nas
pojavi neka kwiga, posle tri pohvale,neko pri~a kako }e dobiti
Nobelovu nagradu. Kad je Ivo Andri} do-bio Nobelovu nagradu mi smo
se svi izgubili i uzbudili, a on je je-dini bio smiren. Samo se
molio da to {to pre pro|e. Se}am se daje kazao: A sada je sa
Slovenima zavr{eno. Mo`da }e ovu nagradudobiti jo{ neki Rus ili
Poqak... Andri} je kao diplomata znao da[vedska akademija ima
skazaqku koja ide po globusu i gleda gde jo{nije bila. Znao je da
wegova nagrada zna~i da su se odu`iliSlovenima, a tako je nekako i
bilo. Kasnije su nastavili da nalazeneke pisce za koje niko nije
~uo, velike pisce malih naroda saKaripskih ostrva, a novine su
neprestano ponavqale ista imena,Borhes, ili neko isto tako ~uven. A
Borhesu je verovatno smetalaslava i veli~ina da je dobije. Ipak,
Nobelova nagrada je opstalasve ove godine, a kada je dobio jedan
[ve|anin, mislim da mu je de-finitivno prisela, mislim da je morao
~ak i da se ubije.
[ta su za Srbe pravi dokazi da su postojali? Narod koji ne
stvara, koji nema kwi`evnost, nema ~ime da
opravda svoje postojawe. Ne zna za{to ga je Bog ostavio tu gde
gaje ostavio. Na{a velika narodna poezija, sredwovekovnoslikarstvo,
na{e zadu`bine, to je ne{to {to u tolikom broju nepostoji kod
drugih naroda na hri{}anskom istoku.. .
Re~e mi jedan ~oek uzre~icu Va{e mladosti, mnogo godi-na kasnije
izna{li ste kao formulu u koju je stao ~itav jedansvet, jedno vreme
i wegova psihologija. Koja bi to formulabila adekvatna za ovo
vreme? Taj isti sklop postoji za sva vremena. Kada sam zagazio
u
taj celac nisam ni slutio da }u u wemu ostati decenijama. Tu je
up-
-
skog ima nekoliko minuta na radiju. A tu je bio. Za Desanku su,
verovatno,mislili da }e `iveti ve~no, dodu{eslikali su je i
slikali, to joj je ~akdosadilo, ali danas opet nema fo-tografija.
Da, ~ini mi se da sredstvainformisawa uglavnom slu`e da nebismo
znali o ~emu je re~.
U stvari, ~ovek ni{ta drugo i neradi, nego se celog `ivota
sapli}eo jedan te isti kamen rekli stemom kolegi Milo{u Jevti}u. O
koji kamen ste se Vi sapleli? Kinezi su rekli da se niko nije
sapleo o planinu. Uvek je to kami~ak.Oni ka`u i da se ~ovek ne}e
saplestio isti kamen jo{ jednom. Verovatnoimaju iluziju da tih
kamewa ima to-liko mnogo. A kad god se sapletetevidite da drugih i
nema. Uvek je to on-aj isti. To je naknadna pamet, a izgle-
da da druge pameti i nema. Kad bi i ta naknadna postojala,
bilobi dobro, ali je nisam primetio.
A kamen? Samo kamen postoji. On je ve~an i o wega se svi
satiru.
Ima u mom selu kamen koji stoji nasred puta. Ko se sve tu
nijesapleo, satro, slomio. Sav je usijan od qudskih nogu,
`ivotiwskihpapaka, prosutih tovara. Niko ga nije sklonio. Logika
je: kada ganisu sklonili na{i dedovi, kada wima nije smetao, {to da
ga misklawamo. Kamen stoji kao spomenik saplitawu. Sve }e
nasnad`iveti, a na{a pri~a, bez tog kamena, ne bi imala na ~emu
dase dr`i.
Ne pomenusmo jednu veoma mo}nu re~, blisku poeziji. Onuzbog koje
i gori sve}a koja je tu sa nama qubav. Sino} sam ~uo u nekoj
emisiji da je Ajn{tajn svojoj `eni
pisao: Malo moje sve. Time je i sve re~eno.[ta je to za {ta
mislite da se danas, posle svih bitaka ibojeva koje smo vodili
vredi boriti? Za to isto. Nema novih bitaka. To je sve jedna ista
bitka.
Kao {to sam u mladosti zapisao: Za svetiwe koji narod gine,
sve{to vi{e gine, svetije su.
U Inventaru tu`nih stvari pobrojali ste i vojne tajne mal-ih
naroda. Kad smo u~ili predvojni~ku obuku, da bismo uop{te mogli
o
ne~emu da govorimo i da bi se predmet odr`ao, mesecima je
traja-lo ismejavawe atomske bombe. Kako to nije ni{ta, uz pouku
da,ako do|e do atomskog rata stavimo ruke na glavu. Na
komandu:Avioni na nekoj livadi, bacali smo se gde god da smo se
na{li.Oni koji se nisu bacili, poginuli su. Mo`da se ni{ta nije
takostra{no suo~ilo sa realno{}u kao vojska. To je ogromna
tragedi-ja. Mo`da nema tragi~nijih qudi od na{ih vojnika koji su
ozbiqnoshvatili svoj posao.
Za{to su Vam sve te olovke na stolu? Stalno mislim da }u na}i
onu koja }e umeti sama da pi{e. Govorili smo o kraju umetnosti.
Stalno se pojavquje ta teza,sa razli~itim opcijama, me|utim,
postoje i na{e kona~nos-ti, koje su izvesnije. Jeste li ikada
razmi{qali o tome {tabiste izgovorili dami u belom? Orson Vels se
kaogra|anin Kejn odlu~io za ru`in pupoqak. [ta bi stalo ujednu
takvu re~enicu, kada bi ona bila Va{a? Te re~enice se mewaju tokom
`ivota. Imam utisak da se sam
Bog pobrine da ~oveku u tom velikom isku{ewu {apne {ta daka`e.
Tako ostaju velike oporuke. U to se nadam.
Dragana MARKOVI]Snimio Branko JOVANOVI]
15. oktobar 2005.
ravo bilo ono {to nije pisano, negoje govoreno, boqe re}i
{aputano.^itava ta usmenost postajala je pis-menost. Kada se
pojavila ta kwigapratila je fama da je zabrawena.Prodavana je ispod
ruke. U Parizusam sreo Srbina koji mi je daoprimerak te kwige koji
je prepisaosvojom rukom... Kwigu je, naravno,svako razumeo na svoj
na~in. Jedinosu svi bili saglasni da je to ne{to{to ne sme da se
pi{e niti govori, asada se odjednom na{lo {tampano.Jedna `ena mi je
rekla da to po~neda ~ita, pa prestane, ne sme, upla{ise. Ona je
verovatno boqe od meneznala {ta je to i kojom cenom su toneki qudi
pla}ali. ^ak i za mnogomawe od onog {to je prona{la ukwizi. Cela
na{a usmena civilizaci-ja, koja nas je sa~uvala, jo{ uvek nije
postala i pismena. Kada tirukavci jezika negde ucvetaju, prona|u
svog pisca da sve to stavime|u korice, dobijamo kwige u kojima je
to blago sa~uvano. Ilidobijamo ono {to je uradio Petar Ko~i}, koji
je, kako ka`e An-dri}, na najlak{i i najjednostavniji na~in napisao
ono {to jehteo da ka`e. Ko~i} nam je ostavio lik Davida [trpca,
koga sadagledamo kako traje kao formula egzistencije koja je
obele`ila~itav jedan narod, wegovu svu filozofiju i su{tinu
postojawa.Nedavno sam slu{ao Momu Kapora kako pri~a na televiziji,
awegov refren je bio refren Davida [trpca. Svaka wegova
pri~apo~iwala je sa: Ja se ne razumem u politiku, ne bavim se
poli-tikom. Politika je glupost koja je od mene daleko. I sve vreme
jepri~ao o politici. Primetio sam kako se David [trbac javqa ikako
je on, u stvari, jedini pre`iveo, i jo{ uvek ra|a svojenaslednike.
To nije lik na jednu vodu, kako se moglo u~initi. Ondashvatite da
je i ceo Branko ]opi} jedan veliki David [trbac, dasu gotovo svi
veliki qudi i pisci koji su se tamo rodili samopotvrda paradigme
koju je anticipirao Ko~i}.
Kako Vi do`ivqavate ovo vreme sada{we? Imamo li mi,osim ]era}emo
se jo{, i ne{to drugo da ka`emo, ili sesamo }eramo, a tim }erawem
oterasmo sve one koji ne}e dase }eraju, a osta{e samo oni sa kojima
se }eramo dobesvesti i besmisla. Meni se ~inilo da sam `iveo u
me|uvremenu, i da }e neko
pravo vreme tek do}i. To me|uvreme se produ`ilo i ono
traje.Pravog vremena jo{ nismo imali, ali ne gubimo nadu da }e
jednomi ono do}i.
Znate li da je danas Svetski dan pristupa informacijama?I takav
postoji. Dakle, imate li Vi neku va`nu informacijuda saop{tite
svetu, ili ovom narodu? [to je vi{e sredstava informisawa, {to je
vi{e medija,
{to je vi{e ku}a koje imaju kameru, kompjutere, {to vi{e
svetpostaje jedna soba u kojoj neko sedi za kompjuterom, kao da
svemawe znamo {ta se doga|a. Ne uo~avamo prave stvari, koje su
senekada lak{e uo~avale. Ne bih se za~udio da me|u svim tim
mil-ionima fotografija koje se pojavquju svakog dana, nema
nekogbitnog ~oveka iz ovog vremena. Ispostavi}e se da samo wega
nisuslikali. Oni koji }e pretrajati u vremenima koja dolaze,
shvati}eda nije ostalo nikakvog traga o wima, da je sve zatrpano
nekimefemernim i silikonskim veli~inama. Pre neku godinu u Rusiji
jeslavqena Tolstojeva godi{wica. Toliko je materijala bilo o
Tol-stoju, kao da nikog drugog nisu ni slikali. Kod nas svi misle
da }eneko ne{to slikati, a ispostavi se da nije slikao niko.
Zatoimamo samo jedan snimak kako Andri} {eta, okrenut le|ima,
Pio-nirskim parkom. I to je skoro sve o Andri}u i Beogradu.
Crwan-
INTERVJU
22
-
N23
republika. Potrebe jedinica sumahom zadovoqene u Srbiji, a nei u
Crnoj Gori. Iz Vojnog okrugaNi{ je ~ak 102 odsto regruta upu-}eno
na slu`ewe vojnog roka. Beo-gradsku regrutnu populaciju izdva-
vojne obaveze koristi se za putnetro{kove i plate vojnika na
odslu-`ewu vojnog roka u civilnoj slu-`bi. Jer preduze}a u kojima
su onianga`ovani odbijaju da takve tro-{kove nadoknade Vojsci, iako
ih
aizgled ohrabruje podatak da se u septembru od10.185 regruta na
slu`ewe vojnog roka u jedinice Voj-ske javilo 85,03 odsto. Sti~e se
utisak da je, kona~no,prevazi|en problem lo{e popuwenosti vojni~kih
sa-stava, sa kojim smo se mesecima unazad susretali. Po-re|ewa
radi, u martu je 62 odsto od planiranog broja
regruta obuklo vojni~ku uniformu, a u junu je ta cifra iz-nosila
49,1 odsto.
Detaqnija kvantitativna analiza septembarskog upu-ta, kako se to
stru~nom vojnom terminologijom ka`e, poka-zala je neravnomeran
odziv regruta na teritoriji dveju
NA MARGINI VOJNE OBAVEZE
STAZA
cama, nu`no je izjedna~iti uslove pod kojima te dve katego-rije
regruta odu`uju vojnu obavezu. Prenagla{avawe vred-nosti i prava
bilo kog modela vodi wihovom nepotrebnomdegradirawu. Posve je jasno
da sada{wa Uredba o slu`e-wu vojnog roka u civilnoj slu`bi, iako
najliberalnija uEvropi, nije u praksi onakva kakva treba da bude.
Jo{ je-dan od paradoksa jeste da ni nedavne izmene Uredbe
nisuobezbedile da se na wu pozivaju istinski prigovara~i
sa-vesti.
Kako jo{ od stare{ina Uprave za obaveze odbranesaznajemo, blizu
80 odsto nov~anih sredstava za poslove
IZGUBQENIH KORAKA
ja ~iwenica da je63,62 odsto primilopozive za vojsku, dokje u
Novom Sadu tabrojka dostigla 99odsto.
zakon na to obavezu-je. Nije retko da odcivilnih vojnika usvojim
sastavima iodustanu, ukoliko ihmoraju platiti.
Iako je jasno da iza razli~i-tih i brojnih zakonskih odluka i
po-teza stoje niko drugi do dr`avneinstitucije, zdravoj pameti se
nemo`e oteti zakqu~ak da smo na pu-tu prevazila`ewa nedoumica
uoblasti vojne obaveze naprostozalutali. Svakako da tome u
priloggovori i odnos javnosti prema naj-va`nijoj instituciji
sistema od-brane zemqe. Da ugled VSCG nijekao {to je bio doprinele
su ne sa-mo godine profesionalnih neuspe-ha, poquqane `ivotne
vrednosti isocijalni kolorit, ve} ponajvi{ejezik manipulacija. Tek
brojne afe-re koje se iz dana u dan vezuju za
Nasuprot tome, od 5.619 po-slatih poziva za slu`ewe vojnog
ro-ka, u podgori~kom vojnom okrugu uru-~ena su svega 773, jer su
mladi}inaj~e{}e odbijali da ih prime. Sa-mo 26,17 odsto wih se
odazvalovojnoj obavezi.
U septembru su, tako|e zbog po-ve}anog interesovawa, 202
regru-ta sa zavr{enim tehni~kim i medi-cinskim fakultetima upu}ena
u{kole rezervnih oficira, iako jeplanirano 185 mesta. Slu`ewe
voj-nog roka u civilnoj slu`bi zapo~e-lo je i 1.497 mladi}a.
Pomenuta statistika vi{e skri-va no {to poja{wava stvarne
pro-bleme i nerazumevawa i dr`ave, i gra|ana Srbije i CrneGore,
kada je re~ o vojnoj obavezi.
Zvani~na najava da }e vojni rok sa oru`jem ubudu}etrajati {est
meseci, bio je verovatno osnovni razlog po-ve}anog odziva regruta
posledwe generacije. Naravno, onje posledica i kvalitetnijeg rada
vojnoteritorijalnih sa-stava tokom regrutacije, posebno posle
izvedenih organi-zacionih promena, koje je nametnula reforma
sistema od-brane. Tako|e je saradwa vojnih okruga, odseka i
odeqakasa lokalnim institucijama, koja nije zakonom definisana,u
Srbiji bila daleko osmi{qenija i efikasnija.
A u Crnoj Gori odlazak mladi}a na slu`ewe vojnog ro-ka sve vi{e
poprima politi~ki prizvuk. Tamo{wi civilniorgani nisu reagovali u
situacijama kada regruti izbega-vaju vojnu obavezu, niti su ih
pravovremeno pozivali naslu`ewe vojnog roka. Kao razlog navodili su
da VSCG nijeizmirila nov~ane obaveze. Da bi se koliko-toliko
preva-zi{li nastali problemi nadle`ni su odlu~ili da
posloveregrutacije i upu}ivawa na slu`ewe vojnog roka u decem-bru
samostalno izvedu crnogorski republi~ki organi.
Bez obzira na to {to se i takozvano civilno slu`eweu prvom redu
direktno odra`ava na broj vojnika u jedini-
ime Vojske sve vi{e bude sumwe neupu}enih i plene pogle-de
zlonamernih.
Mo`e li se onda olako naslutiti saglasje nekada
op-{teprihva}enog dobrog obi~aja: rado Srbin ide u vojnikei nekih
novih normativnih re{ewa. O~ito te{ko. Danasse slobodno prihvatawe
du`nosti kod mla|ih nara{tajaskoro ne razlikuje od logike morawa. A
slu`ewe vojnogroka za sada, ipak, nije ni{ta drugo do pravo i
nezaobi-lazna obaveza. U tom ogledalu, sa prisilom ili bez
we,verovatno }emo se jo{ du`e vreme prepoznavati. Grubarealnost u
kojoj smo se zatekli mo`e se prevazi}i samosusretom svih razlika i
neretko nametnutih opredeqewa.U tome, naravno, jedina na{a zaloga
za budu}nost moraostati bezbednost zemqe, negde izme|u potreba i
`eqa,prestupa i dobrih namera. Onaj koji bi hteo da sazna pra-vac
svih staza, govorio je Mom~ilo Nastasijevi}, okreta-}e se oko
samoga sebe u jednom ve~itom i stalno vrtogla-vom kraju sumwi i
protivre~nosti. Vaqalo bi da takvu sta-zu, na kojoj su nam se
koraci izgubili i zapleli, {to pre isami pretr~imo.
Vladimir PO^U^
OSVRT
-
24 15. oktobar 2005.
Z A J E D N I ^ K A P O M O R S K A V E @ B A
S ONE STRANEO
DB
RA
NA
-
Za izvo|ewe ve`be anga`ovana su dva broda na{e mornarice,
ra-ketna fregata RF-34 i raketna topovwa~a RTOP-406 i deo
82.pomorskog centra.
Zajedni~ki horizont imao je za ciq dostizawe
operativnesposobnosti za zajedni~ko delovawe u odr`avawu
me|unarodnogsistema bezbednosti na moru. Preko 90 pripadnika
MornariceVSCG, sa komandantom Mornarice kontraadmiralom
DraganomSamarxi}em na ~elu, prvi put je u~estvovalo u me|unarodnoj
vojno-pomorskoj ve`bi u inostranstvu. Brodovi na{e mornarice
prviput su plovili stranim vodama u zajedni~koj misiji ja~awa
saradwesa Mornaricom na{eg velikog suseda na Jadranskom moru.
Ratnumornaricu Italije, ~ijim snagama je komandovao
kontraadmiralAlesandro Piroli, pr