7/23/2019 032 Odbrana http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 1/84 G o d i n a B r o j 3 2 1 5 . j a n u a r 2 0 0 7 . c e n a 1 0 0 d i n a r a 1 , 2 0 e v r a w w w . o d b r a n a . m o d . g o v . y u Dragoqub Grujovi} direktor ”Zastava-oru`je” Dragoqub Grujovi} direktor ”Zastava-oru`je” OSLONAC ODBRANE ZEMQE T e m a T e m a Reorganizacija Kopnene vojske OPORAVAK ODBRAMBENE INDUSTRIJE Reorganizacija Kopnene vojske OSLONAC ODBRANE ZEMQE OPORAVAK ODBRAMBENE INDUSTRIJE I n t e r v j u I n t e r v j u ARSENAL SAVREMENO NAORU@AWE ARSENAL SAVREMENO NAORU@AWE Specijalni prilog Specijalni prilog
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 1/84
G o d i n a
B r o j 3 2
1 5 . j a n u a r 2 0 0 7 .
c e n a 1 0
0 d i n a r a
1 , 2 0
e v r a
w w
w . o d b r a n a . m o d . g o v . y u
Dragoqub Grujovi} direktor ”Zastava-oru`je”
Dragoqub Grujovi} direktor ”Zastava-oru`je”
OSLONACODBRANEZEMQE
T e m aT e m aReorganizacijaKopnene vojske
OPORAVAK
ODBRAMBENEINDUSTRIJE
ReorganizacijaKopnene vojske
OSLONACODBRANEZEMQE
OPORAVAK
ODBRAMBENEINDUSTRIJE
I n t e r v j u I n t e r v j u
A R S E N A LSAVREMENO NAORU@AWE A R S E N A LSAVREMENO NAORU@AWE
Mati~ni broj gra|ana ...................................... Broj li~ne karte ........................
izdate u MUP ........................................
Ulica i broj ..............................................................................................................
Mesto i broj po{te ............................................................ Telefon ....................
Datum ......................................... Potpis naru~ioca
Imenovani je stalno zaposlen u ..........................................................................(naziv VP ili preduze}a)
Ulica i broj .............................................................................................................
telefon ............................. Mesto i broj po{te ...................................................MP Overa ovla{}enog lica
Autori: Vladimir Stojan~evi}, Qubodrag Dini} i \or|e Borozan
ZEMQA@IVIH
Ugledni autori Vladimir Stojan~evi},Qubodrag Dini} i \or|e Borozan napisali su
tekst za reprezentativno izdawe „ZEMQA@IVIH" koji je dat u dvojezi~nom slogu na
srpskom i engleskom jeziku. Pisan je na temequpotvr|enih ~iwenica i potkrepqen do sada
neobjavqivanim istorijskim dokumentima kojipoja{wavaju slo`enost teme. Re~ je o genezi
srpsko-albanskih odnosa u 19. i 20. veku.Koreni sada{wih (ne)prilika duboki su vi{e od
dve stotine godina i neophodno je dobro ihizu~iti kako bi neke aktuelne pojave bile mnogo
jasnije. Precizan nau~ni pristup temi, jasnametodologija istra`ivawa i svima razumqivapisana re~ jesu dodatne vrednosti kwige koja
sadr`i pouke i za naredne generacije.Blagoslov za {tampawe kwige dao je
Patrijarh srpski gospodin Pavle.Kwiga je vrhunski opremqena, u tvrdom povezu,sme{tena u kutiju, obima 372 strane, formata28,3 h 29 cm. Cena kwige je 7.560,00 dinara.
REDAKCIJA:Aleksandar Anti}, poru~nik, Du{an Gli{i} (internet),Sne`ana \oki} (svet), Branko Kopunovi} (dru{tvo),mr Zoran Miladinovi}, potpukovnik (dopisnik iz Ni{a),Aleksandar Petrovi}, potporu~nik,Vladimir Po~u~, kapetan I klase (odbrana),Sawa Savi}, Mira [vedi} (tehnika)Stalni saradniciBo{ko Anti}, Stanislav Arsi}, Sebastian Balo{,Igor Vasiqevi},Jugoslav Vlahovi}, mr Slavi{a Vla~i},Milosav \or|evi}, Aleksandar Lijakovi},
dr Milan Mijalkovski, Predrag Mili}evi},Miqan Milki}, Krsman Milo{evi},dr Milan Milo{evi}, dr Aleksandar Mutavxi},Blagoje Ni~i}, Nikola Ostoji}, Nikola Ota{,Budimir M. Popadi}, Vlada Risti},dr Dragan Simeunovi}
www.odbrana.mod.gov.yu @iro-ra~un840-49849-58 za NC ”Odbrana”Pretplata
Za pripadnike MO i Vojske Srbije preko RCmese~no 160 dinara.Za pretplatnike preko Po{tanske {tedionicemese~no 180 dinara.[tampa ”POLITIKA” AD, Beograd, Makedonska 29CIP – Katalogizacija u publikacijiNarodne biblioteke SrbijeODBRANAISSN 1452-2160Magazin izlazi svakog 1. i 15. u mesecu
Magazin Ministarstva odbrane Srbije
S n i m i o D a r i m i r B A N D A
15. januar 2007.
"Odbrana" je ~lan
Evropskog udru`ewa vojnih novinara
18
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 5/84
\ura ^iko{, neobi~no obi~an ~italac “Odbrane”
U SVETU SATKANOM
OD STRASTI 60
SVET
Odbrambena i {tabna akademija“G. S. Rakovski” u BugarskojZAHTEVI INTEGRACIJA 62
Izrael nakon rata sa HezbolahomOBAVE[TAJNI [OK 64
TEHNIKA
Novosadski sajam savremenih tehnologija
INVESTICIJAZA BUDU]NOST 68
KULTURA
Beogradski grbovnik II – fototipsko izdawe
ILIRSKI KOD 70
FEQTON
Iz vojne uniforme u mona{ku rizu (2)SEDAM EFE[KIHMLADI]A 74
Razmi{qawa o stvarima obi~nimKWI@NI ORMAN 78
SPORT
U akciji na{eg listaIZABRANI NAJUSPE[NIJISPORTISTI 80
80
RE^ UREDNIKA
5
55
A R S E N A L
I spunili smo zahteve brojnih ~italaca da u “Odbrani” vi-{e prostora damo savremenom naoru`awu i vojnoj opre-mi. Pred vama je “Arsenal”, prvi broj specijalnog prilo-ga sa tim nazivom, koji }e ubudu}e redovno izlaziti jed-nom mese~no.Arsenal je francuska re~ i, po Vujakliji, da vas podse-
tim, ozna~ava oru`nicu ili magacin za sme{taj ratne opre-me. Na{ specijalni prilozi bi}e, dakle, svojevrsna oru`ni-ca, odnosno mesto gde }ete mo}i da prona|ete informacije o savremenim borbenim sredstvima, dostignu}ima u wihovomrazvoju, iskustvima u prakti~noj upotrebi, istorijatu i druge zanimqivosti.
Okupili smo tim saradnika i kompetentnih stru~waka,koji }e, zajedno sa na{im urednicima i novinarima, nastoja-
ti da ispuni va{a o~ekivawa. Naravno, potrebna nam je i va-{a pomo} – va{i predlozi i sugestije o tome {ta biste `ele-li da pro~itate na stranicama specijalnog priloga kako bi-smo zajedno obogatili arsenal “Odbrane”. Ne uste`ite se ni od kritika ako ih zaslu`imo, jer }ete nam tako samo pomo}i
da do kraja ispunimo na{u misiju.Pozivamo i nove saradnike da nam se pridru`e i dopri-
nesu ostvarewu na{eg ciqa – da ~itaoce iz pouzdanih izvora {to potpunije obavestimo o novinama i dostignu}ima u raz-voju naoru`awa i vojne opreme u svetu.
Ne}emo, naravno, zapostaviti ni dostignu}a na{ih stru~waka iz Vojnotehni~kog instituta, Tehni~kog opitnog cen-tra i preduze}a odbrambene industrije. Protivoklopni ra-ketni sistem “bumbar”, ~ijim smo ekskluzivnim prikazom otvo-
rili prvi broj “Arsenala”, o~it je primer da jo{ imamo po-tencijala i za slo`ene razvojne projekte koji su konkurentni i najnovijim stranim re{ewima, {to Srbiju svrstava u red malobrojnih zemaqa koje imaju znawa i mogu}nosti za razvoj sistema protivoklopnih vo|enih raketa.
Nedavno potpisivawe ugovora o konverziji potra`ivawa Ministarstva odbrane u ulog Republike Srbije u kapitalu preduze}a odbrambene industrije bi}e zna~ajan doprinos po-boq{awu rada tih privrednih subjekata. Novi impuls za wi-hov oporavak bi}e, svakako, i pristupawe Srbije Programu Partnerstvo za mir, jer }e omogu}iti u~e{}e u zajedni~kimrazvojnim projektima i proizvodwu naoru`awa i vojne opre-me za svetsko tr`i{te.
Dragoqub Grujovi}, direktor preduze}a “Zastava-oru -
je”, to potvr|uje u intervjuu za na{ list, nagla{avaju}i da imamo {ta da ponudimo stranim partnerima i da }e stepen uposlenosti proizvodnih kapaciteta tog preduze}a narednih godina biti na znatno vi{em nivou.
Velike nade pola`u u plasman automatske pu{ke M21 iz kompleta opreme vojnika pe{adije za 21. vek, koja je jo{ u to-ku ispitivawa na{la svoje mesto na probirqivom svetskomtr`i{tu streqa~kog oru ja. Wome su ve} neke zemqe opremi-le svoju regularnu vojsku, a koristi se i u mirovnoj misiji u Iraku. Na}i }e se, narednih godina, naravno, ako se za to obezbede potrebna finansijska sredstva, i u rukama na{ih vojnika, a ta referenca }e ”Zastavi” omogu}iti jo{ boqu po-ziciju u borbi za kupce.
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 6/84
6 15. januar 2007.
AKTUELNO
VOJSKA SVIHGRA\ANA
PREDSEDNIK TADI] U BAZI ”CVORE” KOD PRE[EVA
RAZGOVOR SAMINISTROMSPOQNIH POSLOVA NORVE[KEMinistar odbrane Zoran Stankovi} razgovarao je 10. janua-
ra sa ministrom spoqnih poslova Kraqevine Norve{ke JonasomGarom Storeom, koji je boravio u dvodnevnoj poseti Beogradu.
Ministar Stankovi} izrazio je zahvalnost Norve{koj za do-slednu i aktivnu podr{ku da Srbija u|e u Program Partnerstvoza mir. Visoko je ocenio i rad Ambasade Norve{ke u Beogradu udosada{woj ulozi kontakt-ambasade za odnose Srbije i Severno-atlantskog saveza. Ambasada je inicirala formirawe Grupe Sr-bija–Nato za reformu odbrane, pru`ila podr{ku otvarawu Voj-ne kancelarije Alijanse u Srbiji i doprinela realizaciji vi{eod {ezdeset zna~ajnih aktivnosti bilateralne vojne saradwe uprotekle dve godine.
Ministar Stan-kovi} je rekao da
o~ekuje da }e se in-tenzivna vojna sa-radwa Srbije i Nor-ve{ke nastaviti iubudu}e, a na osnovuMemoranduma o sa-radwi zakqu~enog unovembru 2006. go-dine.
Za kvalitet idostignuti nivo vojne
saradwe dveju zemaqa zaslu`ni su i srpski predstavnici, smatraministar Store. Najavio je da Ambasada Norve{ke u Beogradu, ipored toga {to vi{e nije diplomatsko predstavni{tvo za kontaktSrbije sa Severnoatlantskom alijansom, ne}e smawivati brojqudi i finansijska sredstva namewena za podr{ku bilateralnimvojnim odnosima. Ministar Store je, tako|e, ponudio konkretnupomo} i anga`ovawe norve{kih eksperata u ~i{}ewu teritorijeSrbije od neeksplodiranih ubojnih sredstava, zaostalih nakonbombardovawa 1999. godine.
Razgovoru dvojice ministara prisustvovali su politi~kidirektor u Ministarstvu spoqnih poslova Norve{ke Kai Eide ipomo}nik ministra odbrane Srbije Sne`ana Samarxi}-Marko-vi}.
SASTANAK SAAMBASADOROMITALIJEMinistar odbrane Zoran Stankovi} sastao se 10. januara
sa ambasadorom Italije u Beogradu Aleksandrom Merolom i iza-slanikom odbrane brigadnim generalom Lu}om Batom. Na sastan-ku se razgovaralo o budu}oj ulozi Italije kao dr`ave za kontaktSevernoatlantske alijanse sa Srbijom.
Sagovornici su izrazili zadovoqstvo dosada{wom inten-zivnom bilateralnom vojnom saradwom dveju zemaqa. MinistarStankovi} je naglasio da se nada daqem unapre|ewu vojne sarad-we Srbije i Italije.
Italijanski predstavnici su istakli da }e pomo}i daqi pro-ces reformi sistema odbrane na bilateralnom nivou i promoci-ju interesa Srbije u Severnoatlantskoj alijansi. Tako|e, oni suposebno naglasili da }e intenzivirati saradwu sa Vojnom kance-larijom Saveza za vezu u Beogradu.
Italijanska ambasada u Beogradu 1. januara 2007. preuzela
je od Ambasade Kraqevine Norve{ke ulogu “kontakt point” amba-sade izme|u Srbije i Alijanse.
Samo dobro obu~eni oficiri i dobroopremqena Vojska mogu biti sna`na
poluga spoqne politike i garantbezbednosti na{e zemqe i ~itavog
regiona – rekao je stare{inamai vojnicima predsednik Republike
Srbije Boris Tadi}
SARADWA SA STANOVNI[TVOM
Komandant 78. motorizovane brigade pukovnik Milosav Simo-vi} predo~io je predsedniku Republike i na~elniku General{taba ka-kva je bezbednosno-politi~ka situacija u op{tinama Vrawe, Bujano-vac i Pre{evo i naglasio da je ona sada stabilna, ali da postoji mo-gu}nost povremene destabilizacije delovawem pojedinaca i ekstrem-nih grupa. Simovi} je sumirao vredne rezultate u spre~avawu {ver-ca stoke, maloprodajne i velikoprodajne robe, u zaustavqawu bes-pravne se~e {uma i posebno istakao da pripadnici Brigade imaju ve-oma korektan, qudski i profesionalan odnos prema svim qudima,bez obzira na nacionalnu pripadnost.
Takvu tvrdwu ilustrovao je konkretnim doga|ajem koji se dogodioupravo u blizini baze “Cvore”. Naime, de~ak Jeton Mali}i iz maha-le Lezbalija povredio je nogu prilikom se~e drva motornom teste-rom. Otac je sina dovezao traktorom do baze i zamolio za pomo}.Komandir baze kapetan Jovica Bosanac li~no je zaustavio krvarewe,pru`io prvu pomo} i naredio da se de~ak transportuje vojnim sani-tetskim vozilom do Doma zdravqa u Pre{evu. Nekoliko dana kasnijena bazu je opet stigao traktor sa ~lanovima porodice Mali}i, kojisu, u znak zahvalnosti, doneli vojnicima i stare{inama lubenice,
sokove i druge darove.
Predsednik Republike Srbije Boris Tadi}, sa na~elnikom Gene-
ral{taba Vojske Srbije general-potpukovnikom Zdravkom Pono-{om, komandantom Kopnenih snaga general-potpukovnikom Mla-
denom ]irkovi}em i savetnikom za odbranu dr Bojanom Dimitrijevi-}em, obi{ao je 2. januara vojnike i stare{ine u bazi “Cvore” (op-{tina Pre{evo) u Kopnenoj zoni bezbednosti.
– Do{ao sam na na{u najudaqeniju bazu – rekao je predsednikTadi} – da u ime gra|ana Srbije zahvalim vojnicima i stare{inamazbog na~ina na koji obavqaju svoj vojni~ki posao u Kopnenoj zoni bez-bednosti. Poseta bazi “Cvore” ima, pre svega, zna~aj posve}ivawapa`we Vojsci povodom novogodi{wih i bo`i}nih praznika, sa `eqomda se svim gra|anima Srbije uka`e na to {to Vojska radi i kako toona radi. ^iwenica je da pripadnici VS, zajedno sa @andarmerijomi policijom, daju veliki doprinos stabilnosti, ne samo ju`nim srp-skim op{tinama ve} i ~itavom regionu. Stabilnosti doprinosi i sa-
radwa sa jedinicama Kfora koja je danas dobra, ali mi imamo oba-vezu da tu saradwu unapre|ujemo. Tako na{a dr`ava i Vojska pokazujuda po{tuju vrednosti savremenog sveta i vode ra~una o svim gra|ani-ma koji `ive na wenom prostoru.
Prilikom posete Kopnenoj zoni bezbednosti na~elnik G[ VS ge-neral-potpukovnik Zdravko Pono{ je rekao:
IZ AKTIVNOSTI MINISTRA ODBRANE
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 7/84
7
NOVOGODI[WI PRIJEMMINISTRA ODBRANE U DOMU GARDEMinistar odbrane Zoran Stankovi} priredio je u Domu gar-
de na Top~ideru novogodi{wi prijem za saradnike iz Ministar-stva odbrane i General{taba Vojske Srbije i organizacija i in-stitucija sa kojima je Ministarstvo odbrane tokom 2006. godine
ostvarilo zapa`enu saradwu.Obra}aju}i se prisutnima ministar Stankovi} je na po~etku
izdvojio nekoliko ostvarenih obe}awa, odnosno uspe{no izvr{e-nih zadataka, me|u kojima su najva`niji napredak u procesu evroa-tlantskih integracija i prijem u Partnerstvo za mir, smawewe du-ga Vojske, potpisivawe ugovora o remontu i modernizaciji avionaMiG-29... Ministar Stankovi} je zahvalio svima koji su u ovim te-{kim vremenima ostvarili zaista vredne rezultate i po`eleo dana temeqima takvog dobrog rada 2007. bude jo{ uspe{nija.
Ministar Stankovi} je uru~io prigodne poklone saradnici-ma koji vi{e nisu na du`nostima u Ministarstvu i General{tabu– Vuka{inu Mara{u, general-potpukovniku u penziji Qubi{i Jo-
ki}u, pukovniku u penziji dr Branku \edovi}u, Veselinu Malovi}ui pukovniku u penziji Milanu Mili}u.
Na~elnik General{taba Vojske Srbije general-potpukovnikZdravko Pono{ uru~io je oficirsku sabqu biv{em na~elniku Ge-neral{taba Vojske Srbije i Crne Gore general-potpukovniku upenziji Qubi{i Joki}u.
U ime biv{ih saradnika zahvalio je Vuka{in Mara{.
DELEGACIJA VOJSKE
KOD PREDSEDNIKASRBIJEPredsednik Srbije Boris Tadi} primio je 9. januara na~el-
nika General{taba Vojske Srbije general-potpukovnika ZdravkaPono{a, na~elnika Inspektorata odbrane Vojske Srbije vicead-mirala Jovana Grbavca i na~elnika Vojnog kabineta predsednikapukovnika Dragana Radulovi}a.
Predo~avaju}i predsedniku Srbije redovni godi{wiizve{taj o radu Inspektorata odbrane, viceadmiral Jovan Gr-bavac istakao je i napore koji se ~ine da bi se pove}ali efikas-nost i kvalitet kontrole jedinica i ustanova Vojske Srbije.
Predsednik Tadi} je naglasio da prioritet InspektorataVojske Srbije u 2007. godini treba da budu bezbednost vojnika ipravilno skladi{tewe ubojnih sredstava.
Tim povodom u Inspektoratu odbrane Vojske Srbije saznali
smo da je plan rada u ovoj godini ve} korigovan prema primedba-ma predsednika Srbije.
– Sve stare{ine i vojnici na bazi su profesionalci i to je mo-l Vojske kojoj te`imo. Zna~i, `elimo da svi u Vojsci budu profesio-lci, dobro osposobqeni, pristojno i na vreme pla}eni.
Predsednik Tadi} se slo`io sa tom ocenom i dodao:– Svaka poseta Zoni bezbednosti uverava me sve vi{e u snagu
jnih potencijala Srbije, a za mene je va`no da se vra}am sa sa-awem da ste Vi obu~eni i na vreme pla}eni. Oficirski kadar jema kojoj }emo u budu}e poklawati najve}u pa`wu, jer samo dobrou~eni oficiri i dobro opremqena Vojska mogu biti sna`na polu-na{e spoqne politike i garant bezbednosti na{e zemqe i ~ita-g regiona.
Predsednik Tadi} je posebno zadovoqstvo pokazao zbog uverqi-h informacija koje govore da pripadnici Vojske vode ra~una i o
rbima i o Albancima.– Potpuno je jasno – ka`e Boris Tadi} – da bi me{tani ovog kra-
te{ko opstali da nema Vojske u wihovoj blizini. Nisu u pitawu sa-zdravstveni problemi ve} i kradqivci koji dolaze sa raznih stra-i uznemiravaju me{tane. Sve se to re{ava prisustvom Vojske ijnim na~inom na koji vojnici obavqaju svoj posao. U tom kontekstuzdravqam i odluku albanskih politi~kih predstavnika i stranakau~estvuju na izborima, jer je to odluka da u~estvuju u institucijama
`ave Srbije. Na taj na~in najboqe }emo re{avati probleme.– Vi zaslu`ujete po{tovawe i dobre plate – rekao je predsednik
di} vojnicima i stare{inama u bazi “Cvore”. – Sve {to se ti~e opre-popravqa}emo, a treba imati na umu da je va{ zadatak najte`i, po-o je borbeni, i da je 78. motorizovana brigada elitna jedinica kojudi pukovnik Simovi}, jedan od najboqih oficira na{e Vojske.
Na kraju posete predsednik Boris Tadi} je pripadnicima bazevore” ~estitao novogodi{we i bo`i}ne praznike, uru~io im pri-dne poklone i zajedno sa wima ru~ao dobro poznati vojni~ki pa-
q.Zoran MILADINOVI]
INTERESI SRBIJETokom boravka u bazi “Cvore” predsednik Republike Srbije Bo-
ris Tadi} osvrnuo se i na sudbinu Kosova i Metohije i rekao:– Moram da razmi{qam, a ne da ma{tam o tome {ta bih `eleo,
ao {to to ~ine neki politi~ari. Zato i narod Srbije i ja moramoda budemo spremni na poteze i odluke me|unarodne zajednice, a da ume|uvremenu nastojimo da ih {to vi{e prilagodimo interesima Sr-bije i wenih `iteqa. U vezi s tim moramo ozbiqno ra~unati i naona{awe albanskih politi~ara iz Pre{eva, Bujanovca i Medve|e,er nije iskqu~eno da oni svoj stav prilago|avaju budu}im de{ava-wima.
Neko je rekao da je izrada oru`ja nalika umetni~kom radu. Za stru~wake urazvijenom svetu ta umetnost je iskazana u {to ume{nijim re{ewima oru ja,a na{i oru`ari danas pokazuju i mnogo vi{e talenta od toga – oni su se iz-ve{tili i u umetnosti pre`ivqavawa. Direktor mr Dragoqub Grujovi} sma-tra da }e mudra politika i inostrani partneri pomo}i da Zastava stane na
stabilnije noge. A da li }e im rad olak{ati pristupawe na{e zemqe Partner-stvu za mir i kakve se sada perspektive pred wima otvaraju?
– Okvirnim sporazumom o Partnerstvu za mir definisano je da se mogu us-postaviti zajedni~ki razvoj i proizvodwa naoru`awa i vojne opreme. To je veo-ma va`no za nas, ali i za brz oporavak ekonomije Srbije. Osim odbrambene in-dustrije, koja je finalista za odre|ene proizvode, postoji i prate}a industrijakoja }e se u ve}oj meri uposliti i br`e oporaviti. Sigurno je da ni cene radane}e ostati na istom nivou – mora}e da rastu. Mislim da }e ta saradwa na{ezemqe sa svetom u oblasti NVO doprineti da se uvedu nove tehnologije koje }ese postepeno primewivati i u civilnoj proizvodwi, a na taj na~in }e se i pri-vreda podi}i na vi{i nivo. Mi smo izgubili korak sa svetom pre 15-16 godina.Ali, iako ekonomisti ka`u da za svaku godinu propadawa treba dve oporavka,mislim da }e odbrambena industrija uspeti da se oporavi u tom procesu br`enego godinu za godinu. Ali, iskqu~ivo u saradwi sa svetom. Sama, to ne mo`e.
– Zastava je fabrika koja proizvodi vojno naoru`awe i ima oko 70 odstoinstalisanih kapaciteta za vojni program, a oko 30 odsto za civilni, s tim {to
je sprovedena konverzija vojnog i civilnog programa. Posledwih 15 godina ima-li smo mawe od 10 odsto civilnog proizvoda, a sada imamo 30. I tih 30 odsto je
Da li }e pristupawe
na{e zemqe Partnerstvu
za mir olak{ati rad
Zastava-oru`ju i ostalim
fabrikama i kakvi
izazovi ih ~ekaju u
budu}nosti
DRAGOQUB GRUJOVI],
DIREKTOR "ZASTAVA-ORU@JE"
OPORAVAK
ODBRAMBENEINDUSTRIJE
I N
T E R V
J U
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 9/84
9
nalazimo u tom regionu, mislim da }emo imati i finalizacijuodre|enih proizvoda strane konstrukcije.
U na{oj fabrici su se svojevremeno proizvodili protiva-vionski topovi do kalibra od 40 mm i kupole za borbena vozilape{adije i policije. I u tim kapacitetima mogu se ubudu}e proiz-voditi komponente za program borbenih vozila svetske produk-cije, danas posebno aktuelna laka oklopna vozila.
Znaju li to i va{e inostrane kolege?
– Mislim da znaju. Postojimogu}nost da se u narednom pe-riodu razgovara sa svetskimkompanijama o tome na koji na~inmo`emo da uposlimo svoje kapa-citete. Zastava je kontaktiralaposebno evropske kompanije.Razgovarali smo sa wihovimpredstavnicima i ovde i kod wih,a posebno na sajmovima, gde smorazmenili informacije o tome{ta mo`e da bude predmet daqesaradwe. I te evropske kompa-nije su bile zainteresovane za
saradwu sa nama, s tim {to je po-stojala prepreka koja je sada
danas maksimalno uposleno zahvaquju}i saradwi sa svetom, presvega Remingtonom. A od onih 70 odsto maksimalno radi 15 od-sto. Veliki broj ma{ina ne radi, slobodan je veliki broj kapaci-teta i mo`emo da ih uposlimo. Naravno i qude.
Sa kojim sredstvima naoru`awa "Zastava " namerava da iza-|e na novo tr`i{te?
– Ve} sada ima dosta proizvoda. Mi smo i ranije proizvo-dili pe{adijsko oru`je za svetsko tr`i{te i mislim da }e sada,a i u narednih 50 godina, bitiaktuelan sistem kala{wikov.Nema novih sistema koja su navidiku, a mogu da ga zamene. Mive} sada imamo oru`je tog siste-ma u isto~nim kalibrima i u ka-librima Natoa. Tako|e, mo`emore}i da pripadnici mirovnih mi-sija u svetu koriste na{e naoru-`awe. Zastavino oru`je se pro-daje i koriste ga regularne snagekoje odr`avaju red u Iraku. A tosu pu{ka M-70, automat M-92,snajperska pu{ka M-91, te mi-
traqez M-84 i laki pu{komitra-qez M-72, a za policiju i pi-
PUTEVI ORU@JA
Delatnost preduze}a Zastava-oru`je regulisana je Za-konom o proizvodwi i prometu naoru`awa. To je dobar za-kon, prilago|en evropskim i svetskim standardima, a uvo-|ewem civilne kontrole marta pro{le godine, postalo jevidqivo i kako se izvode transakcije. Mi smo i pre togakao Zastava-oru`je imali vrlo jasne puteve i jedino je bi-lo mogu}e izvesti oru`je u zemqe za koje imamo dozvole. Ufabrici imamo evidenciju od 1853. za svako oru`je gde jeoti{lo, ali se govori o prvom korisniku. Reeksporte nedozvoqavamo, ali nas niko ne pita, pa zato i ne znamo {tase daqe sa oru`jem doga|a.
IZVOZ U JERMENIJU
– Zastava je od juna 2006. do nedavno bila zbog, kakose ka`e, vi{ih dr`avnih interesa uskra}ena da u Jermeni-ju izveze ono {to je ranije ugovoreno. Re~ je o dva ugovora,vrednosti od oko 2,55 miliona dolara. Krajem pro{le go-dine, anga`ovawem dr`avnih organa omogu}en im je povra-tak na to tr`i{te. Dogodilo se to posle neusli{enih zah-teva za kompenzacijom i ~etvorodnevnog {trajka u fabri-ci. Grujovi} o~ekuje da u fabriku stignu inspektori naru~i-oca iz Jermenije, pod uslovim da kupac u me|uvremenu nije
odustao od nabavke. – Mi ve} sada imamo u magacinima ro-bu vrednu oko dva miiliona dolara, tako da isporuka mo`eda krene – dodaje direktor Zastave .
{toq kalibra 9 mm CZ-99. Pretpro{le godine prodali smo ro-be u vrednosti od oko 8,5 miliona dolara za mirovne misije,pro{le ne{to mawe, ali uskoro o~ekujemo ve}u prodaju.
Modifikacije }e doneti i nove proizvode na bazi starih,pa mo`emo jo{ neku deceniju da radimo takve sisteme jer }e oniimati pro|u. Aako se u me|uvremenu izmeni program, br`e }e seraditi sa stranim partnerom, nego {to bismo to mogli sami. Na-dam da }emo osim postoje}eg programa imati i neki novi svetskibrend koji }emo raditi u saradwi sa nekom od svetskih kompani-ja. Mo`emo ga proizvoditi kod nas u celini ili samo komponente
koje }e se montirati u nekoj drugoj fabrici u svetu. Me|utim, po-{to se kompletna proizvodwa seli sa zapada na istok, a mi se
uklowena – nismo bili u Partnerstvu za mir. Obnovili smo po-zive za kontakte i imamo priliku da se u ovoj godini, na sajmovi-ma i u drugim prilikama, sretnemo sa qudima iz tih kompanija,koje ve} znamo, i da dogovaramo posao.
Na osnovu ~ega se zasniva va{e uverewe da }e do sredine 2007. godine "Zastava " potpisati prve ugovore?
– Logi~no je da to uradimo u ovoj godini i da imamo dogovo-rene konkretne poslove, jer smo ih skoro definisali pre neko-
liko godine, ali tada nismo mogli da uspostavimo saradwu. Znamda su "municija{i" bili zapo~eli kooperaciju sa jednom evrop-skom fabrikom, a onda su dobili odgovor da moraju da prekinu.Mi mo`emo najpre da ugovorimo mawi posao, na primer da bude-mo isporu~ioci za neke delove. Kona~no i nama se nudi da dobi-jemo jeftine delove od drugih proizvo|a~a oru`ja u svetu. Raznekompanije nude Zastavi da budu podisporu~ioci. Tako da sam si-guran da }emo ove godine imati bar neki posao u okviru toga spo-razuma i da }emo mo}i slobodno da isporu~ujemo delove ilisklopove za neke firme sa zapada, a da koristimo pri tome vojnekapacitete. Ipak, mnogo je zna~ajnije da na{a vojna industrijazajedni~ki nastupi i da na|emo partnera sa kojim bismo zajed-ni~ki nastupali.
O~ekujem da Ministarstvo odbrane, ta~nije Uprava za od-
brambene tehnologije, pokrene inicijativu i da to odradimo nanivou odbrambene industrije Srbije, zajedno sa Ministarstvom
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 10/84
Nameravamo da smawimo potro{wu energenata i da semaksimalno ukqu~imo u {tedwu, ali i da smawimo tro{kove uproizvodwi. Kotlarnica koja }e biti instalisana u Zastavi sma-wi}e tro{kove oko pet puta. Anga`ovali smo pozivni tender zavi{e firmi – prijavile su se 24 koje su uradile projekte i tre-
nutno je sedam u u`em izboru. Tako|e smo uveli kompresore zakomprimovani vazduh, tako da smo i tu re{ili problem velikepotro{we struje. Fabrika je znatno restrukturisana. Proiz-vodwu smo grupisali u dve hale – jedna proizvodi vojne artikle,a druga civilne. Smawili smo tro{kove energije i napraviliboqi radni ambijent. Imamo i radionicu za usluge gra|anima itu zaradimo oko milion dinara mese~no.
Kolike su plate zaposlenih?
– Budu}i da ~esto imamo hitne isporuke i potrebu da sezavr{e poslovi, imamo produ`eno radno vreme, nekad se radii subotom, tako da neki radnici mogu da zarade i do 50.000 di-nara. Ali to mo`e samo 20 – 30 radnika, dok je prosek plata ufabrici oko 21.000 dinara. To je malo ni`e od republi~kogproseka, ali su plate redovne. Kada se posao bude razvijao i
kada budemo mogli da pokrijemo sve tro{kove, zara|iva}e sevi{e. Glavni nam je problem neproduktivna radna snaga. Ovdeje dugo bio moto – nema vi{ka radnika nego mawka posla. To jetrajalo do pre dve godine, i taj moto je promewen. Nismo mikrivi {to nema posla ni u celoj zemqi. A onda su po principudobrovoqnosti otpu{tani radnici – iz administracije 510 za-poslenih, a 400 iz proizvodwe. Ali administracija je i daqevelika, ~ak su i neki in`eweri vi{ak u fabrici – potrebno jebar 50 odsto mawe. Postoje i mnoge druge slu`be koje bi mogleda se racionalizuju, ali i pored pritiska vlade to }emo mora-ti da uradimo postepeno, po principu dobrovoqnosti.
Za Vojsku Srbije je veoma zna~ajno ono {to proizvodite.Kada o~ekujete da se u Tehni~kom opitnom centru zavr{e is-pitivawa pu{ke M-2? 1?
– Bilo je nekih zastoja od pola godine zbog istra`ivawakoja su u me|uvremenu ra|ena. Postojalo je vi{e zahteva kori-
INTERVJU
10 15. januar 2006.
odbrane i Ministarstvom za privredu. Mislim da je zna~ajno dase ta akcija koordinira, mada nije nebitna ni pojedina~na ini-cijativa. Ali, u prvom slu~aju lak{e }emo do}i do partnera koji
mo`e da bude zanimqiv za vi{e na{ih preduze}a, nego da idemona pojedina~ne slu~ajeve.
Ako se potpi{u ti ugovori ho}ete li mo}i da ispunite tra`e-ne uslove i dostignete zahtevani procenat proizvodwe i vre-me isporuke, s obzirom na kapacitete i preostali kadar?
– To zavisi od obima posla. Rekao sam da }emo u po~etku pri-hvatati mawe poslove. Prilago|ava}emo kapacitete i koristitipriliku da modernizujemo fabriku. Bilo bi logi~no da i na{a fa-brika bude savremena kao evropske koje imaju vrlo racionalnopostavqenu radnu snagu, mnogo mawe tro{kove, a ve}u produktiv-nost. Mi mislimo da }emo postepeno re{iti i problem velike re-`ije i neprofitne radne snage, a potom obnoviti radnu snagu i po-stepenim procesom uve}avati obim posla koji bi se radio.
A kada je re~ o kapacitetima, postoji infrastruktura, po-
stoje ~itavi objekti, jedan od wih ima 4.500 kvm sa svim instala-cijama i prazan je, a mogao bi da se koristi za uspostavqawe no-vih proizvodnih linija. Treba nabaviti nove ma{ine, alate isve ostalo, ali je najva`nije da preko saradwe sa svetom dobija-mo stalno tr`i{te. A dobi}emo sigurno ono tr`i{te koje odgova-ra kompanijama koje sa nama u|u u posao, a onda je mnogo lak{eda se planira sve ostalo. Mislim da }e proces konsolidacijepreduze}a odbrambene industrije mnogo br`e da se zavr{i akou|emo u saradwu sa nekom svetskom kompanijom.
Ima li "Zastava " dovoqno kvalitetnih i kvalifikovanih maj-stora? Svi ka`u da su im zbog smene generacija oti{li oni stariji, najiskusniji, a mla|i jo{ nisu dobro ovladali poslom?
– Imamo majstora svih specijalnosti. Jeste, pretpro{le go-dine dobrovoqno je oti{lo 400 radnika koji su radili u proce-
su proizvodwe na specifi~nim, ali razli~itim operacijama, pai onim kqu~nim, ali pre toga oni su obu~ili mla|u generaciju.Tada, na`alost, nismo imali mlade radnike. Pro{le godine za-poslili smo jednu grupu mladih, wih 174 od 18 do 25 godina. Tosu tehni~ari, pogonski tehni~ari i tehni~ari numeri~kih ma{i-na, ali i KV radnici. Obu~avani su ~etiri meseca, a programsmo radili preko Nacionalne slu`be za zapo{qavawe. Posle~etiri meseca polo`ili su sve ispite i vrlo uspe{no rade odre-|ene, ~ak i odgovorne operacije. Ne ka`em da su odmah spremniza sve poslove i produktivnost koju su postizali wihovi prethod-nici, ali smo uspeli da na wih prenesemo specifi~na znawa iu~inili sve da se ne izgube.
Budu}i da nam je i plan uve}an, ove godine ponovo }emo uproces obuke ukqu~iti bar 200 mladih radnika, svih specijalno-
sti, i potom ih primiti da rade. Primili smo i nekoliko in`e-wera i nameravamo da postepeno obnovimo i sav kreativan ka-dar. I ta znawa moraju se preneti na nekoga.
Va{a fabrika se modernizuje i nabavqa savremenu opremu.
– Da, posle 16 godina pokrenuli smo novi investicioni ci-klus. Pro{le godine prvi put smo uspeli da kupimo savremenuopremu – numeri~ke obradne centre. Kupili smo 21 ma{inu. Je-danaest je u avgustu pu{teno u proizvodwu, a za neki dan nam sti-`e jo{ 10. Ulo`ili smo oko dva miliona evra i dobili opremuprakti~no najnovije generacije. Br`e rade za 90 odsto nego ra-nije generacije tih ma{ina. Imamo nameru da ove godine inve-stiramo tri miliona evra i da kupimo jo{ 30 ma{ina, da moder-nizujemo termi~ku obradu i stvorimo uslove za obradu ner|aju-}eg ~elika. Time }emo ispuniti zahteve Remingtona da isporu~uje-
mo ove godine i takav proizvod. Tako|e, ulo`i}emo i u moderni-zaciju proizvodwe kundaka.
Ugovorom o konverziji duga dr`ava je pove}ala svoje u~e{}e u vlasni{tvu preduze}a odbrambene industrije
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 11/84
snika da se urade jo{ neka poboq{awa i mislim da je to biloopravdano. Ispitivawa bi trebalo da se zavr{e po~etkom ovegodine a sve primedbe koje posle elaborata TOC-a budu usvajanena Vojnotehni~kom savetu ugra|iva}emo u prvoj seriji. Mislim daVojska nije ni{ta izgubila jer ona u tom periodu nije ni mogla da
se oprema. Va`no je da Zastava ima {ta da ponudi za vojnika 21.veka.
Da li je ta~no da neke zemqe, koje ele da kupe M21, uslo-vqavaju kupovinu opremawem na{ih oru`anih snaga tom pu-{kom?
– Nije bilo tako direktnog uslovqavawa. Me|utim, refe-renca je da svako oru`je koje se izvozi treba da bude u vojsci ze-mqe koja ga izvozi jer je logi~no pitawe koje mo`e da postaviuvoznik – za{to se kod vas ne koristi. Za sada nam taj uslov nepravi problem. Na{a pu{ka je dobila potvrdu da ju je na{a voj-ska prihvatila i posle toga su neke zemqe kupile M-21 za regu-larnu vojsku, a koristi se i mirovnoj misiji u Iraku.
Ruski "kala{wikovi " iz serije AK 100 ura|eni u kalibru
Natoa nisu se pokazali uspe{nim. Kakva su va{a iskustva sa tim kalibrom na na{oj M21?
11
SEOBA TEHNOLOGIJA NA ISTOK
– Zapadni svet je ve} video potencijale na{e fa-brike i cele srpske odbrambene industrije tokomraznih poseta i preko na{ih proizvoda koje izvo-
zimo i prikazujemo po svetu, a mogli su da se uverei u to da postoji jak potencijal u znawu, kadru i ka-pacitetima. Posebno je va`no bogato iskustvostru~waka i radnika raznih profila i saznawe dami mo`emo biti vrlo pouzdan partner za mnoge po-slove koje Nato ina~e poverava isto~nim zemqamajer tamo, osim kvaliteta, nalaze i ni`u cenu rada.
Rusi jesu napravili sistem AK101 i on se mo`e meriti sasvetskim re{ewima. Ipak, oni ne nameravaju da se dominantnobave sa kalibrom 5,56 mm jer kao i Amerikanci rade na novomkalibru, koji bi trebalo da bude izme|u 6 i 7 mm. Sem toga, Rusi-ja ima kalibar sli~an Natou – 5,45 mm, a kalibar Natoa razvilisu na svojim pu{kama da bi mogli da ih izvoze. Do sada su izvezlimale koli~ine, po mojim podacima nekoliko hiqada komada. Mo-`da nisu zadovoqni jer ceo sistem nije dovoqno ispitan.
Sistem kala{wikov jeste pode{en za mali kalibar, a pozna-to je da se za mali kalibar te{ko pravi automatika i tu je velikeprobleme imao i ruski konstruktor Kala{wikov kad je radio pu-{ku 5,45 mm. Tokom vi{e godina na{i konstruktori re{ili su sveprobleme. Mi smo imali novi model svakih pet godina. To su mode-li M-85, M-90, M-95 i sada M-21. Na novoj pu{ci je primewenosve {to je ranije na tim modelima ispitano. Novi su i materijalii dizajn, a sa plasti~nim oblogama i preklapaju}im kundakom pu-{ka je dobila nov, savremen izgled. Najva`nija je wena funkcio-nalnost. esto dobijamo i-mejlove sa ira~kog fronta u kojima se uve}ini slu~ajeva ka`e da im je na{a pu{ka spasila `ivot – jer ni-je otkazivala. Pohvalu kvaliteta je prijatno ~uti. Tako|e, prili-kom isporuke koje smo imali pro{le godine za mirovne misije, do-bili smo potvrdu od inspektora koji su primali robu kod nas da suna{i proizvodi, posebno na{ mitraqez M-84, najboqi serijski
proizvedeni mitraqezi trenutno u svetu. Mi se trudimo da odr`i-mo kvalitet. Imamo dobru zavr{nicu i sve materijale primewenekako treba. Ura|eni su propisno i svi termi~ki postupci pa na{aoru`ja – pu{ka, mitraqez i snajperska pu{ka – imaju dug vek ifunkcionalnost.
Mewa li se odnos dr`avnih organa prema vojnim fabrika-ma? Postoji li jo{ bojazan oko proizvodwe i izvoza oru ja ili se ekonomski razmi{qa?
– Mislim da su dr`avni organi, pre svega Ministarstvo zaprivredu, shvatili zna~aj odbrambene industrije i onoga {to do-nosi zemqi preko tehnolo{kog napretka i finansijskog efekta.Zato su nas i podr`ali pretpro{le godine odlukama sa sedniceod 10. marta. Tada je prihva}en program restrukturisawa {estpreduze}a odbrambene industrije. Zakqu~ci su bili vrlo korekt-
ni i ve}i deo Vlada je ispunila. Ispunila je, u ve}ini, finansij-sko restrukturisawe. Vlada je prihvatila da nas podr`i u nared-nom periodu. Proletos smo se transformisali u akcionarsko dru-{tvo i 70 odsto kapitala ili akcija preduze}a pripalo je dr`avi.Nedavno je konvertovan deo Zastavinih dugova prema MO, pa jeudeo dr`avnog kapitala u Zastavi porastao na 88 odsto. Ispuwe-ne su i obaveze u vezi sa re{avawem programa vi{ka uposlenih.Ostalo je dug prema lokalnoj samoupravi.
Vlada je pomogla da se preduze}e modernizuje. Prihva}enisu programi koji su ura|eni zajedno sa Ministarstvom odbranei mi smo tada predvideli da se u modernizaciju fabrike u peri-odu za pet godina ulo`i milijardu i 123 miliona dinara. Pret-po{le godine Vlada nije mogla da nas kreditira. Pro{le smoo~ekivali da }emo od dr`ave dobiti povoqne kredite za moder-
nizaciju proizvodnih linija i krenuli smo sami da to radimo saprili~no skupim komercijalnim kreditima. Ve} smo pri kraju daprvi vratimo, a drugi smo tek uzeli. O~ekujemo da }e Vlada datisredstva iz fonda za odbrambenu industriju koji je predvi|enjednim zakqu~kom na sednici od 10. marta 2005. Napravili smopomak u modernizaciji, ali smo u{li u finansijske pote{ko}e.
Sa druge strane, na{e preduze}e nije ispunilo obavezu restruk-turisawe radene snage. Sproveli smo je samo delimi~no. Pretpro{legodine je, po raznim osnovama, iz preduze}a oti{lo oko 1.000, tako dasada imamo 2.700 radnika. Iako nas je za tre}inu mawe, mi i daqe nemo`emo da platimo poreze i doprinose. Dr`ava je krajem pro{le go-dine odradila jo{ jedan dug prema EPS-u i sada smo dosta rastere}e-ni. Mislim da je to uradila zato {to je shvatila zna~aj preduze}a.
Mira [VEDI]
Snimili G. STANKOVI]i D. BANDA
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 12/84
Potpisani ugovori o konverziji potra`ivawa Ministarstvaodbrane od preduze}a odbrambene industrije Srbije
DUGOVI PRETVORENI U ULOG
12
MINISTAR ODBRANEPRIMIO BUDU]E VOJNEPOSMATRA^E U LIBERIJIMinistar odbrane Zoran Stankovi}
primio je 4. januara dvojicu pripadnikaVojske Srbije, koji putuju u Liberiju kaome|unarodni vojni posmatra~i misije Uje-diwenih nacija – UNMIL. Majori NenadPejin i Damir Slijep~evi} zavr{ili suodgovaraju}e pripremne kurseve u Holan-diji, Engleskoj i Finskoj. To im je prvi od-lazak u neku od me|unarodnih mirovnihmisija Ujediwenih nacija.
U mirovnoj misiji UN u Liberiji, ko-ja je zapo~ela oktobra 2003. godine, Mi-nistarstvo odbrane Srbije u~estvuje oddecembra iste godine. Na{ vojni kontin-gent u Liberiji broji {est ~lanova, a dosada su u toj zemqi boravila ukupno 23pripadnika Vojske Srbije.
S n i m i o
D .
B A N D A
Srbija i Nato
PO^ETAK RADAU KOMITETIMASrbija od ove nedeqe u~estvuje u ko-
mitetima Natoa, koji su joj otvoreni nakonpristupawa Programu Partnerstvo za mir
(PzM). Weni predstavnici imaju prilikuda u~estvuje u radu nekoliko desetina ko-miteta u okviru Saveta za evroatlantskopartnerstvo (EAPC), zajedni~kog tela ~la-nica Alijanse i Partnerstva za mir, u ko-jem, nakon pristupawa Srbije, Crne Gorei BiH pro{log meseca, u~estvuje ukupno 49dr`ava – 26 ~lanica Natoa i 23 ~lanicePartnerstva za mir. U okviru tog tela Sr-bija }e svakog meseca u~estvovati na sa-stanku na ambasadorskom nivou, te na go-di{wem sastanku ministara spoqnih po-slova i odbrane.
Ambasador Srbije pri Natou Brani-slav Milinkovi} je 10. januara prvi put
u~estvovao na sastanku politi~kog komite-ta EAPC na nivou ambasadora. Na tom sa-stanku je Srbiji, Crnoj Gori i BiH upu}enadobrodo{lica kao novim ~lanicama.
– Zahvalili smo za prijem – rekao jeambasador Milinkovi} – i istakli da na-{e u~e{}e u Savetu i u Partnerstvu za mirpredstavqa priliku da produbimo dobreodnose s Natoom, oja~amo politi~ki dija-log i konsultacije s Alijansom, ostvarimosaradwu koja bi dovela do poboq{awareforme odbrane i doprinesemo stabili-zaciji i saradwi u regionu.
U raspravi su ambasadori velikogbroja ~lanica EAPC naglasili da su novedr`ave u sastavu PzM deo evropske poro-dice naroda. Oni su ih pozvali da koristeinstrumente PzM i obe}ali pomo} u da-qim integracijama.
Srpske diplomate u Briselu u~estvujui u raznim politi~ko-vojnim komitetima –za nau~nu saradwu, javnu diplomatiju iplanirawe civilne pomo}i, te u vojnim ko-mitetima u okviru kojih }e vojna lica izSrbije mo}i da razmewuju iskustva i rade
na zajedni~kim programima sa ostalim~lanicama Partnerstva za mir i Natoa.
Ambasador Branislav Milinkovi}:Ja~awe politi~kog dijaloga Srbije i Natoa
15. januar 2007.
DOGA\AJI
Ministar odbrane Zoran Stankovi} idirektori {est preduze}a odbrambe-ne industrije Srbije potpisali su ne-
davno ugovore kojima se potra`ivawa Mini-starstva odbrane od tih preduze}a pretva-raju u trajni ulog Republike Srbije u wima.
Dugovi preduze}a prema Ministarstvuodbrane nastali su zbog nerazdu`enihavansa po ugovorima za isporuku naoru`a-wa i vojne opreme, ugovora o pozajmici izameni naoru`awa i vojne opreme, ali i
kredita za obnovu poru{enih pogona datih1999. i 2000. godine, preko Srpske banke.Ukupna suma potra`ivawa Ministarstvaodbrane, koja }e biti konvertovana, iznosi2.260.844.000 dinara.
U periodu od marta 2004. godine, kadaje Vlada Republike Srbije prihvatila In-formaciju o konceptu restrukturisawapreduze}a iz grupacije ”Odbrambena indu-
strija Srbije” i zatra`ila da ministar od-brane u Savetu ministara dr`avne zajedni-ce pokrene predlog da se donese odluka okonverziji svih dugova {est preduze}a na-menske prema Ministarstvu odbrane i Voj-sci, pa sve do februara 2006. godine, Mi-nistarstvo odbrane je u vi{e navrata poku-{avalo da stavi na dnevni red sednica Sa-veta ministara SCG odluku o konverziji.Ipak, tek je 1. februara 2006. godine Savetministara dr`avne zajednice usvojio In-
formaciju o konverziji dugovawa preduze}aiz grupacije ”Odbrambena industrija Srbi-je” i ovlastio ministra odbrane da sa pred-uze}ima potpi{e pojedina~ne ugovore o kon-verziji dugovawa u trajni ulog u kapitalu.
Vlada Republike Srbije je, posle pre-stanka postojawa Saveta ministara SCG, ana predlog Ministarstva privrede, ponovorazmotrila probleme dugovawa namenskeindustrije i na sednici od 30. novembra2006. prihvatila informaciju o pomenutojkonverziji.
”Namenska industrija je strate{ki zna-~ajna za na{u zemqu i u narednom periodu}e, kao i do sada, imati punu podr{ku Vlade.
Nadam se da smo potpisivawem tih ugovorau~inili veliki korak ka daqem poboq{awurada te industrije”, rekao je ministar od-brane Zoran Stankovi}, koji je u ime Mini-starstva odbrane potpisao ugovore.
Ugovore sa ministrom Stankovi}empotpisali su direktori preduze}a: ”Zasta-va-oru ja” iz Kragujevca – Dragoqub Grujo-vi}, ”Sloboda” iz ^a~ka – Radomir Quji},”Milan Blagojevi} – Namenska” iz Lu~ana –Rado{ Milovanovi}, Holding kompanije”Kru{ik” iz Vaqeva – Jovan Davidovi},Kompanije ”Prva iskra – Namenska” iz Ba-ri~a – Stanoje Bio~anin i ”Prvi partizan”
iz U`ica – Dobrosav Andri}. S. SAVI]
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 13/84
P E R S P E R
KLUB PORA@ENIHPi{eQubodragSTOJADINOVI]
ODa postavimo
ovde dva sasvim
jednostavna
pitawa: Ima li
Srbija snage za
bar jo{ jedan rat? Ako te snage
i sabere, pa sebi
na|e vojskovo|e,
pa krene u okr{aj
tro{e}i sve
resurse koje ima
i koje }e imati
– mo`e li sve to
pre`iveti i
uspraviti se na
noge?
V
Autor je komentator lista ”Politika“
13
eliki argentinski pisac Ernesto Sabato napi-sao je roman "O junacima i grobovima!" Po me-taforama, paralelama i parabolama, izgleda
kao da Ju`na Amerika nije preterano daleko. Gde godsu junaci, tu su i grobovi, u ~itavom "globalnom selu",i tu izuzetka nema.
No, da li se svojim sarkasti~nim ogledom Sa-bato usudio da skrnavi na~elno rodoqubqe, kao sve-tiwu u koju se ina~e ne sme dirati, makar i po cenu
`ivota? Wegova literarna igra je lucidna i surova,a u woj se istina najte`e prihvata i najskupqe pla-}a. Ali i tamo, kao i ovde, patriotizam je mitski po-vezan sa smr}u. Otaxbina tra`i sve, i to joj se moradati, to je weno sledovawe.
Kad je izabran za predsednika SAD, Kenedi je upristupnom govoru rekao i ovo: Ne pitajte {ta Ame-rika treba da u~ini za vas, vidite {ta vi morate da u~inite za wu. Ova parafraza dela besede najmla-|eg lidera Amerike u wenoj istoriji nije samo reto-ri~ki obrt. Nego nagove{taj "upotrebe nacije" u ve-likim ratnim poduhvatima, pre svega u vijetnamskomglibu i porazu. Otaxbina, naravno, tra`i i velikere~i, pa ponekad i velika dela, mada vrlo ~esto pa-role zaklawaju vidike. Lak{e je odr`ati govor negore~. Lako je zapaliti mase da negde krenu, te{ko ih
je kontrolisati kad se vrate. Ako se vrate.taxbini, ili domovini posve}eni su najlep{istihovi. Kako i ne bi? Rodni kraj, horizonti,poznata mesta, reke i proplanci. Bosonogo de-
tiwstvo, tr~karawe za krpewa~om. Qubivoje R{umo-vi} je napisao mo`da najpoeti~niju pesmu o tim neis-kazanim treperewima: "Domovina se brani lepotom,i pesmom o nebu, sestrinom suzom, maj~inom brigomi onim bra{nom u hlebu..."
Tako to pesnik ka`e, razbijaju}i na savr{en na-~in bar dve predrasude. Prva je da nema qubavi akose ne ratuje. I druga, da nema rata, ako se ne pogine.Zamislite, pesnik slavi ivot i kazuje deci kako sesve mo`e braniti zemqa. Da li ih je on, mo`da, po-gre{no nau~io?
U srpskoj istoriji ginulo se ~esto, masovno i pre-ko svake mere. Sve te `rtve, naravno, zaslu`uju neis-kazano divqewe, a neki od wih ve~nu ~ast i slavu. Srp-ski junaci i grobovi obele`ili su svaku na{u pro-{lost. Najmawe dva puta ginulo je pola mu{kog stanov-ni{tva Srbije. Najboqi, najja~i, najhrabriji, najumni-ji. Mo`da ne i najmudriji. Oni su na{li na~ina da pre-`ive, ina~e ne bi imao ko da se bavi podvizima.
U idili~nom razumevawu pro{losti, svaka po-gibija se ~ini opravdanom, a svako razarawe moglose videti i kao nacionalno ~eli~ewe. Tako je na ~e-stim tragedijama stvaran kult smrti. U takvoj atmos-feri ni{ta lak{e nego zloupotrebiti patriotizam.Neko je rekao da je "rodoqubqe ~esto uto~i{te hu-qa!" U to smo se i sami uverili, kada su posle pora-
za i sunovrata progla{avane pobede, a najgori sebevideli kao wihovi simboli.
I danas jo{ traju jaha~i apokalipse i tvorciNebeske Srbije, koji su se bezobzirno obogatili nasvekolikim razarawima i nebrojenim grobovima. Zawih je svaka besmislena smrt opravdana. Mo`da bioni opet na to stra{no tr`i{te izneli tu|e glave ibar jo{ jednom oplodili svoj ratni kapital.
Da postavimo ovde dva sasvim jednostavna pita-wa: Ima li Srbija snage za bar jo{ jedan rat? Ako te snage i sabere, pa sebi na|e vojskovo|e, pa krene u
okr{aj tro{e}i sve resurse koje ima i koje }e imati -mo`e li sve to pre`iveti i uspraviti se na noge? zgleda da je u oba slu~aja odgovor negativan, po-sebno u drugom. I taj odgovor, naravno, ne mo-`e da bude adut srpskim neprijateqima.
Sve {to smo u posledwih petnaest godina poku{ali dabranimo silom - glatko smo izgubili. Sve {to smo mo-gli da sa~uvamo pame}u, branili smo sirovom snagom.
Neko je probao, one burne no}i petog oktobra2000. godine, da iz onda{weg General{taba sa~uvaMilo{evi}a upotrebom tenkova. Na sre}u, tada jevojska bila mnogo pametnija od svojih generala, i ni-je poslu{ala wihove sulude naredbe.
Mnogi od tih qudi, koji su bili gotovi da krenuoklopom na narod kako bi dokazali patriotizam, da-nas sede u Generalskom klubu i egleni{u o istome.
Neki su po~inili opasna krivi~na dela, nare|uju}ivojsci za koga da glasa, i hodaju}i po predizbornimva{arima kao me~ke, agitovali za svoga vo`da. Ni-{ta im se nije desilo, oni danas najboqe znaju {tabi vaqalo u~initi onda. Ali, onda nisu smeli, ilinisu mogli, danas ih niko vi{e ne slu{a.
No, za{to se ovde uop{te bavimo wima? Sve{to su branili, osim svojih stan~uga – izgubili su. Isada sede u Domu Vojske i uporno ozna~avaju novogna~elnika General{taba kao izdajnika. A ~ovek, zarazliku od wih, ni{ta nije izdao, niti prodao, nitiizgubio. Nije u sukobu ni sa kim, osim {to su oni "usukobu s wim". Nije potegao sabqu na narod. Ali, ni-je u tome stvar. Wemu najvi{e zameraju {to ama ba{nimalo ne li~i na wih. Jo{ mu samo to fali!
Srbiji su danas, vi{e nego ikada, potrebni ge-nerali ive vojske. Vaqda smo nabrali dovoqno pa-meti da se okanemo tmurnih mobilizacija i rastaka-wa jedinica, bri`nih majki koje dolaze na front iodvode ku}ama ~itave brigade.
Sve {to `elimo da sa~uvamo, mo`emo samoupornom mudro{}u, sve {to mo`emo zauvek da izgu-bimo mo`emo posti}i samo ratom. To saznawe je na-{a pobedni~ka ratna snaga.
Oko nas ima mnogo la`nih junaka i pravih gro-bova. Ne zna se {ta je mrtvije i mra~nije. Kao da jeSabato pohodio Balkan i wegove tmurne katakombe.
A pesnik R{um ka`e jo{: "Domovina se branilepotom, i ~a{}u i znawem, domovina se brani `i-votom i lepim vaspitawem!"
@ivotom, da. Ali samo dok on postoji.
I
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 14/84
14
Premda su u modernizaciji svog
vazduhoplovstva ^e{ka,
Ma|arska, Bugarska, Rumunija
i Hrvatska imale, svaka
za sebe, specifi~an put,
za sve wih su primetna i neka
zajedni~ka obele`ja. Jedno
od najva`nijih jeste ~iwenica da
su na{i susedi shvatili da bez
modernog vazduhoplovstva
nema napretka, pa ni
evroatlantskih integracija.
Gde je u svemu tome mesto Srbije
i wenog vazduhoplovstva?
P
15. januar 2007.
romocijom Nacionalnog investicionog plana na AerodromuBatajnica za na{e su vazduhoplovstvo najavqeni boqi dani.Me|utim, najavqeni remont i modernizacija desetak vazduho-plova ne predstavqa kona~no re{ewe za budu}i status vazdu-hoplovstva. To je samo prvi korak u revitalizaciji ovog vida
Vojske. Do sli~nog zakqu~ka do{le su i dr`ave iz na{eg okru`ewa,koje su ulo`ile veliki trud i sredstva u modernizaciju vlastitogvazduhoplovstva. Pravilno uvi|aju}i mesto i zna~aj vazduhoplov-stva u fizionomiji reformisanih oru`anih snaga, one su u~inileogroman iskorak u stvarawu savremenijih vazduhoplovnih snaga.Slo`enost nabavki za potrebe vazduhoplovstva uslovila je ve}upomo} i aktivnije u~e{}e dr`ave. Novim pristupom, tako|e, pro-mewen je i odnos izme|u Vojske i dr`ave kojim je eliminisan starisistem “trebovawa – davawa“.
KVALITET UMESTO KVANTITETA
Iluzije da }e sa zavr{etkom hladnog rata vojni buxeti bitiznatno smaweni nestale su ve} u prvim godinama protekle decenije.Iako su vojske broj~ano smawene, izdvajawa za odbranu nisu bilaosetnije smawena, a u odre|enim slu~ajevima ona su i pove}ana.Najva`niji razlozi bili su reformske prirode, {to se posebno uo-
~avalo u isto~noevropskim zemqama. Profesionalizacija vojske,pra}ena ukidawem regrutne obaveze, ali i novi zadaci i izazovi,
P OT R E B A U M E S TO
U FOKUSU
OBN A VQAWE VO JN OG VA ZD U HOP LOVS TVA
P OT R E B A U M E S TO
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 15/84
15
bene avijacije, morale da, uz odre|ene finansijske nadoknade, po-tra`e tu uslugu od susednih zemaqa. Daqe, ulazak te grupe zemaqau me|unarodne integrativne procese istovremeno je, mawe ili vi-{e, zna~io i u~e{}e u me|unarodnim intervencijama i mirovnimoperacijama {irom sveta. Jednostavan transport vojnika na odre-|enu lokaciju i wihova logisti~ka podr{ka podrazumevali su upo-trebu vojne transportne avijacije. Iako se anga`man te vrste avi-jacije, u odre|enim slu~ajevima, realizovao uz pomo} prijateqa,neretko se doga|alo i to da se na tr`i{tu iznajmquju transportniavioni za takve operacije.
Navedene supozicije bile su, dakle, samo neki od aspekata ob-ja{wewa za{to se u isto~noevropskim zemqama trenutno nabavqajusavremeni transportni i vi{enamenski borbeni avioni nameweniza{titi vazdu{nog prostora. I ne samo oni, ve} i transportni heli-kopteri koji imaju veliki zna~aj u svakodnevnom `ivotu jednog dru-{tva (medicinska evakuacija, tragawe i spasavawe, elementarne ne-pogode, gra|evinski radovi na nepristupa~nim lokacijama, i sl.).
PRVI U REFORMI
Prva zemqa koja je krenula u ozbiqnu reformu vlastitog va-zduhoplovstva bila je ^e{ka. Delimi~na privatizacija vazduho-plovne industrije, po~etkom devedesetih godina pro{log veka, pra-}ena nastavkom doma}ih razvojnih programa (laki borbeni avionL-159), obele`ili su po~etak reforme. Sa po~etkom tranzicije izupotrebe su izba~eni svi borbeni avioni sovjetskog porekla, izu-zev lova~kih aviona MiG-21, koji su poslu`ili kao prelazno re-
SKUPQA VARIJANTA
Tokom vazduhoplovnog sajma Farnboro 2006. godine,gospodin Ake Svenson, jedan od visokih zvani~nika kompani-je SAAB, koja proizvodi gripene , izneo je procenu da }e ibalti~ke zemqe i Slovenija imati potrebu za borbenimavionima. Balti~ke zemqe se, ina~e, ve} godinama u za{titisvog vazdu{nog prostora oslawaju na pomo} partnera iz Na-toa. Slovencima tu uslugu za sada pru`a Italija. Iz svegare~enog, mo`e se posredno zakqu~iti da koncept prepu{tawaza{tite vazdu{nog prostora nekom drugom nije pravore{ewe i da je to, po pravilu – skupqa varijanta.L U K S U Z A
AS-532 “kugar” su veoma moderni helikopteri.^etiri bugar ska “kugara” namewena su borbenomtragawu i spasavawu (foto: Eurocopter ).
L U K S U Z Akoji su stajali pred takvim armijama, zna~ili su i sasvim novu fi-zionomiju oru`anih snaga, u kojoj je te`i{te preba~eno sa kvantite-ta na kvalitet. Naravno, to je, bez izuzetka, iziskivalo znatnu po-dr{ku dr`ave i velika finansijska sredstva. Zbog toga je taj pro-ces, po pravilu, bio predmet rasprava na najvi{em dr`avnom ni-vou. Zakqu~ci koji su usledili bili su, mawe ili vi{e, sli~ni i onisu nedvosmisleno ukazali da je reformski proces neophodan za dr-`avu i da novac za to, na ovaj ili onaj na~in, mora biti obezbe|en.
U strukturi tranzicionih buxeta posebno mesto zauzimala susredstva namewena opremawu i razvoju. Tako|e, osobeno je bilo istalno pove}awe procenta koji je izdvajan za te svrhe, delom zato{to je na po~etku bilo jasno da je to neophodno, a delom i zato {tosu s vremenom postajali jasni odre|eni propusti i pogre{ne pro-cene, zahtevaju}i ispravke. Kao jedan od primera pogre{nih pro-cena, ~ak i zabluda, mo`emo navesti shvatawe o mestu i ulozi va-zduhoplovnih snaga, te pravcima opremawa i razvoja tog izuzetnoskupog vida. Teza da je u novim bezbedonosno-integrativnim proce-sima vazduhoplovstvo nepotrebno, nije se pokazala ta~nom.
To bi moglo da se ilustruje sa vi{e primera. Recimo, proce-na da dr`ava vi{e ne}e biti ume{ana u velike ratne sukobe nijetrebalo da zna~i da ta zemqa ne treba da ima suverenitet nad
svojim vazdu{nim prostorom. [tavi{e, to je vid me|unarodne oba-veze, zbog ~ega su pojedine zemqe, koje su se odrekle vlastite bor-
{ewe do nabavke novih borbenih aviona. Taj proces nabavke tra-jao je relativno dugo, jer su, u po~etku, postojale mnoge nedoumice:da li je uop{te potreban novi avion, kakav bi on trebalo da budei koje bi zadatke primarno trebalo da izvr{ava?
U ^e{koj su tako ispitivane razne mogu}nosti: da li je boqekupiti polovne ili nove avione, ili ih mo`da treba iznajmiti od[vedske, Kanade, SAD ili Velike Britanije? Tu odluku, za nekoli-ko godina, odlo`ile su katastrofalne poplave iz 2002. godine, ko-je su ^e{koj, prirodno, nametnule odre|ena buxetska preusmerava-wa. Kona~na odluka, u vidu iznajmqivawa 14 modernih aviona tipagripen , doneta je juna 2004. Na taj korak esi su se odlu~ili ponaj-pre zbog povoqnih uslova industrijske kooperacije koju su im ponu-dili {vedski proizvo|a~i. Ugovorom o lizingu, tj. iznajmqivawu,[ve|ani su se obavezali da }e deset godina, ta~nije do septembra2015, obezbediti kompletnu logisti~ku podr{ku (obuku, simulato-re, rezervne delove, zemaqsku opremu, itd.) za 21.000 sati naleta,dok }e ^esi, osim posada, obezbediti gorivo i ubojna sredstva zaavione. Vrednost tog ugovora je 645 miliona evra, koje }e zakupacisplatiti u deset jednakih godi{wih rata (Flug Revue, 2/2005).
Me|utim, proces uvo|ewa gripena u naoru`awe ^e{ke samoje deo ukupne modernizacije wihovih vazduhoplovnih snaga. Upore-
do su preduzete i mere obnavqawa helikopterske flote. Na imeruskog duga ~e{ko vazduhoplovstvo je, u proteklih nekoliko godina,
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 16/84
dobilo 26 helikoptera – 16 transportnih (Mi-17) i 10 borbenih(Mi-24/35). Vrednost tog ugovora je 150 miliona evra. U krupnijenabavke spada i kupovina dva putni~ka aviona A-319, koji imajudvostruku ulogu: prevoz vojnih i dr`avnih rukovodilaca, ali i
transport na udaqene lokacije {irom sveta na kojima su anga`o-vani ~e{ki vojnici. Radi izvr{ewa posledweg zadatka ^esi usko-ro planiraju i nabavku ~etiri do {est sredwih transportnih avi-ona. I ta nabavka obavi}e se sa istovremenim ciqem anga`ovawavlastite industrije, a ne samo pukog opremawa. Naime, nabavkutih aviona ^esi uslovqavaju upo{qavawem vlastitih vazduhoplov-nih kapaciteta, u ~emu }e verovatno i uspeti.
ZAMAJAC ZA DOMA]U PRIVREDU
Premda je gotovo odmah posle raspada Var{avskog ugovora Ma-|arska javno obznanila i promovisala svoje evroatlantske namere,to je nije spre~ilo da po~etkom devedesetih, na ime ruskog duga, pre-uzme 28 aviona tipa MiG-29. Uporedo sa tim procesom Ma|arska jeiz upotrebe po~ela da izbacuje starije borbene avione sovjetskeproizvodwe tipa Su-22, MiG-21 i MiG-23, jer je, posle iscrpnihanaliza, proceweno da oni nisu perspektivni za modernizaciju.
Opredeqewe za nabavku novog vi{enamenskog borbenog avi-ona Ma|arska je konkretizovala opredeqewem za JAS-39 gripen .Ugovor o lizingu 14 aviona (12 jednoseda verzije C i dva dvosedaverzije D) potpisan je decembra 2001, a polovina tih aviona ve}leti u sastavu 59. avio-baze u Ke~kemetu. U istoj jedinici jo{ uvekleti i skvadron aviona MiG-29. Ma|ari planiraju remont 14aviona MiG-29 koji }e, zajedno uz gripene , leteti u narednojdeceniji. Vrednost ugovora o nabavci gripena procewena je na210 milijardi forinti (oko 800 miliona evra). Oko 130 odsto togugovora bi}e pokriveno industrijskom kompenzacijom, takozvanimofset aran`manom.
U Ma|arskoj se dugo ve}alo o toj odluci, ali je, logi~no, pre-vagnuo ekonomski faktor. Naime, kako tvrdi ma|arska revija Busi-
ness Hungary (4/2002), taj ofset ugovor }e doneti zna~ajan izvozma|arskih proizvoda u [vedsku, zatim {vedske investicije u Ma-|arskoj i u~e{}e ma|arskih proizvo|a~a u izradi samih avionskihkomponenata. Takav pristup je pravi zamajac za ma|arsku privre-du, jer se za u~e{}e u tom programu kandidovalo mnogo firmi. Ka-ko je procenila navedena revija, posledica bi mogla da bude otva-rawe i 8.500 novih radnih mesta. Iz ovog se vidi da se odnosi voj-ske i dr`ave, kada je re~ o velikim vojnim nabavkama, vi{e ne svo-de na relaciju “nama to treba, a vi nam dajte pare“. Kao {to se vi-di, taj odnos je znatno slo`eniji i ukqu~uje mnogo vi{e faktoranego {to se u prvi mah to naslu}uje.
Me|utim, dok je sa ekonomske strane ugovor sli~an onomostvarenom sa ^e{kom, neki tehni~ki detaqi na samim avionimase razlikuju. Ma|arski avioni imaju {iri asortiman precizno vo-|enih ubojnih sredstava za dejstvo po ciqevima na zemqi, poseduju
prikqu~ak za dopunu gorivom u vazduhu i ne{to savremeniju elek-tronsku opremu. Tako|e, Ma|ari }e, za razliku od ^eha, posle is-teka desetogodi{weg ugovora, postati vlasnici tih aviona.
Ja~awem borbene avijacije nisu zaboravqene ni druge, nemawe va`ne vazduhoplovne jedinice. Ma|arska u Solnoku dr`i je-dan operativni skvadron transportnih helikoptera Mi-8/17 iskvadron borbenih helikoptera Mi-24. Transportna avijacija sa-stavqena je od pet aviona AN-26, od kojih je jedan kupqen pre dvegodine. U planu je obnavqawe transportne flote.
ISKUSTVA BUGARSKE I RUMUNIJE
Bugarska je dr`ava koja je za izuzetno kratko vreme potpisalavi{e velikih ugovora o modernizaciji vojnog vazduhoplovstva.
Za sada je najvredniji onaj o kupovini 12 vi{enamenskih he-
likoptera AS-532 superpuma/kugar i {est mornari~kih AS 565pan-ter . Ugovor potpisan sa “Evrokopterom” januara 2005. “te`ak” je
360 miliona evra. Prvi helikopteri AS-532 ve} su stigli u Bugar-sku. etiri helikoptera bi}e namewena za borbeno tragawe i spa-savawe, a ostatak su klasi~ne transportne verzije. Uporedo sa ku-povinom novih helikoptera Bugari su, 21. februara 2006, potpi-sali i ugovor o modernizaciji {est transportnih helikoptera Mi-17 i 12 borbenih helikoptera Mi-24 D/V. Nosilac posla je izra-
elska vojna industrija, a vrednost ugovora je 57 miliona evra. Sa-mo nedequ dana ranije, ta~nije 14. februara, sklopqen je i spora-zum o kupovini pet modernih transportnih aviona C-27J spartan,koji se proizvode u Italiji. Procewena vrednost posla je 171 mi-lion evra ( Air Forces Monthly, oktobar 2006).
Ipak, sve to je prava “sitnica” naspram konkursa za novi vi-{enamenski borbeni avion. Procewuje se da bi Bugarska mogla danabavi od 16 do 20 novih aviona, {to sa propratnom opremom,obukom, rezervnim delovima i naoru`awem iznosi najmawe jednumilijardu ameri~kih dolara. Glavni konkurenti u toj trci su {ved-ski gripen i ameri~ki avioni F-16 i F/A-18. Posle zahteva za da-vawe informacija, {to je ina~e prvi korak u takvim poslovima,usledili su i prvi sastanci, u kojima su vlade zemaqa proizvo|a~aponudile varijante industrijske kooperacije i na~ine ulagawa uBugarsku. Kona~na odluka o tipu aviona koji }e uzeti Bugari, vero-vatno }e se znati za godinu do dve, {to je uobi~ajen period.
Do uvo|ewa u naoru`awe novih aviona, bugarsko nebo }e idaqe ~uvati eskadrila lovaca tipa MiG-29. Da bi uspe{no izvr-{avali te zadatke, u saradwi sa ruskom avio-industrijom Bugaritrenutno remontuju 16 takvih aviona. Za te svrhe izdvojeno je 48miliona dolara. Ugovor je potpisan 4. marta 2006. godine (www.mi-lavia.net )
Vredni pomena su i neki “mawi” programi modernizacije, ukoje spada kupovina {est {kolskih aviona PC-9 (oko 30 milionaevra), {est helikoptera Bel-206 i modernizacija 12 {kolsko-bor-benih aviona L-39.
Zajedno sa ^e{kom i Rumunija je predvodila u modernizacijivlastitog vazduhoplovstva, iako je izabrala donekle druga~iji put.Rumuni su se, za razliku od drugih korisnika aviona MiG-21, ume-
sto izbacivawa iz operativne upotrebe – odlu~ili za wihovu mo-dernizaciju. Osavremewivawe tih aviona povereno je izraelskoj
U FOKUSU
15. januar 2007.16
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 17/84
vazduhoplovnoj industriji. Po ceni od 358 miliona dolara, od1995. do 2002. Rumuni su modernizovali 110 aviona MiG-21. Bor-bene mogu}nosti tih aviona podignute su na znatno vi{i nivo. Na-let je pove}an tri puta, organizovano je vi{e zajedni~kih ve`bi sa~lanicama Natoa, a ceo leta~ki i tehni~ki sastav osposobqen je,iako na staroj platformi, za eksploataciju najsavremenijih vazdu-hoplovnih tehnologija. I pored dobrih strana tog programa, nesme se izgubiti iz vida ~iwenica da je u udesima u Rumuniji dosadaizgubqeno jedanaest modernizovanih aviona.
Delom zbog toga, a delom i zbog isticawa `ivotnog veka tihaviona, Rumunija priprema tender za nabavku novog vi{enamen-skog aviona. Iako jo{ uvek nisu precizno definisane potrebe, ve-}ina stru~nih izvora pomiwe 48 letelica. U izjavi datoj 8. novem-
bra 2006, rumunski ministar odbrane Sorin Frunzaverde potvr-dio je plan nabavke novih vi{enamenskih aviona. Kona~an zahtev
bi}e zaokru`en ove godine, a o~ekuje se da }e se sa wegovom rea-lizacijom zapo~eti 2010. godine. Program nabavke novih vi{ena-menskih aviona bi}e najskupqi u istoriji Rumunije. Ukupna plani-rana izdvajawa za modernizaciju vazduhoplovstva, u narednom pe-riodu, trebalo bi da dostignu brojku od 4,8 milijardi evra.
Za rumunsko vazduhoplovstvo veoma zna~ajan program bila jei modernizacija transportno-borbenih helikoptera IAR-330 puma .Ukupno je, u saradwi sa izraelskom vazduhoplovnom industrijom,
modernizovano 25 helikoptera po ceni programa od 191 miliondolara (prema podacima koje je iznela Agentia Spatiala Romana).Izraelci su bili partneri i u modernizaciji {kolsko-borbenogaviona IAR-99. Za podr{ku jedinica koje u~estvuju u mirovnim misi-jama u SAD nabavqena su ~etiri polovna aviona tipa herkules .Polovinom decembra odlu~eno je i da se kupi sedam sredwih tran-sportnih aviona tipa C-27J. Kako prenosi Aviation Week & SpaceTechnology, ukupna vrednost posla iznosi 220 miliona evra.
NOVI HELIKOPTERI
Svoje vojno vazduhoplovstvo Hrvatska je mahom stvorila kupo-vinom polovnih vazduhoplova iz vi{kova nekada{weg Isto~nog blo-ka. Danas je situacija sasvim druga~ija; u dokumentu kojim se plani-ra strate{ki razvoj Hrvatske vojske, a koji prenosi Jane’s DefenceWeekly, jasno je izra`eno opredeqewe za kupovinom novih vazduho-
plova. Prvi konkretan korak ve} je napravqen. Na ime ruskog dugauskoro u Hrvatsku sti`u prvi od deset transportnih helikoptera ti-pa Mi-171 [, koji su, po svojoj opremi, kompatibilni sa standar-dima Natoa. Vrednost tog ugovora, potpisanog po~etkom juna 2006,prema ruskom “Komersantu“, iznosi oko 65 miliona dolara.
Tokom pro{le godine Hrvatska je pokazala zanimawe i za vi-{enamenske borbene avione gripen . Prema zvani~nim podacimawihovog ministarstva odbrane, Hrvatskoj je potrebno 12 novih vi-{enamenskih aviona, koji }e 2011. zameniti avione MiG-21. Po-red gripena u razmatrawu su i avioni F-16, bilo da je re~ o novimili polovnim aparatima.
Zanimqiv detaq je i opredeqewe Hrvatske da sama nastavida {koluje pilote. Za tu svrhu je, krajem devedesetih godina pro-{log veka, nabavqeno 20 turboelisnih pilatusa PC-9 (okvirna
vrednost oko 100 miliona dolara), a u planu razvoja predvi|a sei nabavka ~etiri savremena mlazna {kolska aviona, koji bi slu-`ili kao prelazna stepenica za vi{enamenski borbeni avion.
Premda je u modernizaciji svog vazduhoplovstva svaka od po-menutih dr`ava imala specifi~an put, koji ne treba nekriti~kikopirati, primetna su neka zajedni~ka obele`ja. Naime, velikenabavke za potrebe vazduhoplovstva su, po pravilu, bile pra}enedugotrajnim javnim debatama. Ipak, svuda je, na kraju, preovladaloshvatawe da je modernizacija vazduhoplovstva neophodna, pogoto-vo sa aspekta evroatlantskih integracija. To, me|utim, nije auto-matski zna~ilo da su te dr`ave, mahom ~lanice Natoa, bile prisi-qene da vazduhoplove kupuju iskqu~ivo od vode}ih zemaqa Alijan-se. Zato je opredequju}i faktor za tu modernizaciju bio pre eko-nomske nego politi~ke prirode, o ~emu svedo~i niz aran`mana na-pravqenih na bazi industrijske kompenzacije i naplate starih du-
govawa. Zato je logi~no da u ugovarawu takvih poslova najve}i te-ret preuzimaju predstavnici vlada, privrednih komora i ekonom-skih subjekata, a ne pripadnici vojske. Takav pristup utoliko jezna~ajniji pogotovu ako se ima u vidu ukupna visina investicija zamodernizaciju vazduhoplovstva, koja ni u jednom pomenutom slu~ajune}e biti ispod – jedne milijarde ameri~kih dolara!
U tom kontekstu, izdvajawe 30 miliona evra iz Nacionalnoginvesticionog plana, namewenih remontu desetak vazduhoplova srp-skog vazduhoplovstva, izgleda zaista skromno. Premda je to veomapozitivan korak, pogotovu ako se zna da se u na{e vazduhoplovstvodecenijama nije ulagalo ni{ta – period pred nama }e, hteli to dapriznamo ili ne, ipak tra`iti ve}a ulagawa. A najve}a ulagawa bi-}e, kako su to i na{e kom{ije primetile, ukoliko se svaka vazduho-plovna usluga bude kupovala – bilo da je re~ o kontroli vazdu{nogprostora, tragawu i spasavawu ili transportu vojnika...
Mr Slavi{a VLA^I]
17
Iako generacijski stariji MiG-29 je po nekim elementima moderniji od “gripena”, kao {to je to slu~aj sa ni{anomna kacigi pilota
Prvi ~e{ki “gripen” isporu~en je samo 11 mesecinakon potpisivawa ugovora
Snimio Slavi{a VLA^I]
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 18/84
18
Kako }e Kopnena vojska izgledati za nekoliko meseci?
Odgovor na to pitawe potra`ili smo u Komandi Kopnenih snaga, ~ijisastav predstavqa jezgro iz koga }e se formirati nova Komanda Kopnenevojske, sa sedi{tem u Ni{u. O sastavu, veli~ini, naoru`awu i opremi,organizaciji, qudskim resursima, ukqu~ivawu u integracione procese,
transformaciji Kopnene vojske i drugim pitawima, razgovarali smo sa ko-mandantom Kopnenih snaga general-potpukovnikom Mladenom ]irkovi}em, za-menikom komandanta general-majorom Vladimirom Stojiqkovi}em, na~elni-kom Odeqewa za qudske resurse pukovnikom Vojinom Jondi}em i na~elnikomOdeqewa za vezu i informatiku pukovnikom Radojkom Nikoli}em.
KOMANDA U NI[U
Zna~ajne izmene u organizaciji Kopnene vojske po~ele su pre dve godine,kada su rasformirani sektor KoV u General{tabu i vi{e korpusa. JediniceKopnene vojske tada su u{le u sastav novoformiranih Kopnenih i Operativ-nih snaga i ve} postoje}eg Novosadskog korpusa. Konstituisawe komandi Kop-nenih i Operativnih snaga predstavqalo je samo me|ukorak u formirawu vi-dovske komande Kopnene vojske.
Planirano je da komanda Kopnene vojske bude formirana do kraja fe-bruara 2007. godine i preuzme komandovawe i nadle`nosti u osposobqa-vawu, razvoju, opremawu, usavr{avawu svih rodova i slu`bi Kopnene vojskei druge zadatke tog vida na{ih oru`anih snaga. Za{to je Ni{ izabran za se-di{te Komande Kopnene vojske? “Jedan od razloga” – odgovara general-pot-pukovnik Mladen ]irkovi} – “le`i u svetskom trendu da se svi nivoi koman-dovawa ne koncentri{u na jednom mestu. S druge strane, Ni{ ima jedin-stven geostrategijski polo`aj u dr`avi i na Balkanu i mogu}nost da se iz tog
grada dobro prati aktuelna situacija na jugu Srbije, u Kopnenoj zoni bez-bednosti i na administrativnoj liniji prema Kosmetu. Nije bez zna~aja ni
15. januar 2007.
REORGANIZACIJA KOPNENE VOJSKE
OSLONACODBRANEZEMQE
U doktrinarnim dokumentima
i strategijskim opredeqewima
Kopnena vojska zadr`ala je
najzna~ajnije mesto u Vojsci Srbije,
a samim tim i u odbrambenom
sistemu na{e zemqe. Pomenuta
~iwenica ne predstavqa novinu,
ali proces reorganizacije
u kome se Kopnena vojskatrenutno nalazi mewa mnogo toga
i to iz korena. Ve} izvedene,
nastupaju}e i predvi|ene promene,
u organizaciji Kopnene vojske,
strukturi komandi i jedinica,
mestu i ulozi pojedinih rodova i
drugim elementima funkcionisawa
ovog vida oru`anih snaga,
govore da skoro ni{ta vi{e
ne}e biti isto.
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 19/84
19
}e odeqewe za civilno-voj-ne odnose imati zna~ajnuulogu u saradwi Kopnenevojske sa civilnim struktu-
rama.
MODULARNOST
I SAMOSTALNOST
Kopnenu vojsku ~ini}eKomanda (Ni{), specijalnabrigada (Pan~evo i Ni{),~etiri brigade KoV (Prva –Novi Sad, Sremska Mitro-vica, Ba~ka Topola, Pan~e-vo i [abac, Druga – Kra-qevo, Ra{ka, Novi Pazar iVaqevo, Tre}a – Ni{, Zaje-~ar i Prokupqe i etvrta –Vrawe i Leskovac), arti-qerijska brigada (Aleksi-nac i Ni{), nekoliko samo-stalnih bataqona i re~naflotila.
Zna~i, komandant Kopnene vojske ima}e na direktnoj vezine vi{e od deset brigada i bataqona. O kakvoj je zna~ajnoj pro-meni re~, govori podatak da je samo general-potpukovnik Mla-den ]irkovi}, u trenutku formirawa Kopnenih snaga (25. fe-bruar 2005), komandovao sa 15 brigada, 16 samostalnih bata-qona i 28 razli~itih sastava. Kada se ovom broju dodaju i jedi-nice Operativnih snaga i Novosadskog korpusa, dobija se za-ma{an zbir od stotiwak brigada, samostalnih, dopunskih i gra-
ni~nih bataqona i drugih vojnih kolektiva. U me|uvremenu, Kop-nene snage su, na primer, izvele 164 organizacijsko-mobiliza-cijske promene, u kojima su mnoge jedinice rasformirane, pre-formirane ili prepot~iwene, tako da je i znatno smawen wi-hov broj.
Nova struktura Kopnene vojske treba da za`ivi do sredineidu}e godine, a neke od brigada, poput Specijalne i Prve bri-gade KoV, ve} su konstituisane. Zanimqivo je da }e komande bri-gada, tako|e, biti organizovane po funkcionalnom principu, teda }e i komande bataqona imati sli~nu strukturu.
Va`na odlika brigada u odnosu na Komandu Kopnene vojskei bataqona u odnosu na komandu brigade jeste ve}a samostal-nost. S tim ciqem promewen je i sistem logistike, tako da }esvaki garnizon imati logisti~ki sastav, koji }e obezbe|ivati
sve jedinice na odre|enoj teritoriji. Bataqoni i jedinice ima-}e sposobnost modularnosti, {to zna~i da se ti sastavi mogu
19
to {to Ni{ ima dobre komunikacijske veze, aerodrom i kva-litetnu infrastrukturu”.
Definitivni formacijski izgled nove komande bi}e poznatuskoro, mada ve} postoje jasne naznake kako }e ona izgledati.Komanda Kopnene vojske ustroji}e se po funkcionalnim elemen-tima i tako slediti primer General{taba Vojske Srbije. Ona}e imati devet odeqewa (L1 – qudski resursi, L2 – izvi|awe iobave{tajni rad, L3 – operativni poslovi, L4 – logistika, L5
– razvoj, L6 – veza i informatika, L7 – obuka, L8 – civilno-vojni odnosi i L9 – finansije), zadu`ena za odre|ene resore ukomandovawu i izvr{avawu zadataka, Odsek za vojnopolicijskeposlove i Tim za saradwu sa Kforom.
Tim za saradwu sa Kforom je privremenog trajawa i po-stoja}e sve dok bude aktuelan zadatak odr`avawa odnosa sa me-|unarodnim snagama na Kosmetu.
U ovom trenutku postoje nedoumice vezane za odeqewe kojese bavi obukom. Naime, novoformirana Komanda za obuku idoktrinu preuze}e Nastavne centre, osposobqavawe pojedina-ca i osnovnu obuku vojnika na odslu`ewu vojnog roka, vojnika pougovoru i podoficira. Samim tim postavqa se pitawe kolikotreba da bude razvijeno odeqewe za obuku u Komandi Kopnenevojske.
[ta je to su{tinski novo u strukturi Komande Kopnene voj-ske? U podeli najodgovornijih du`nosti, pored komandanta i za-menika komandanta, uvodi se i nova funkcija na~elnika {taba,koji }e biti nosilac organizacije poslova u Komandi i objedi-wavati rad svih odeqewa. Odeqewe za finansirawe izdvojenoje iz logistike, ~ime dobija na zna~aju pra}ewe realizacije,planska i zakonita upotreba odobrenih finansijskih sredstava.U odnosu na postoje}ih {est odeqewa u Komandi Kopnenih snaga,formira}e se i dva potpuno nova za razvoj i civilno-vojne od-nose. Jasno je da }e odeqewe za razvoj voditi ra~una o osavre-mewivawu naoru`awa i opreme, kompatibilnosti sa partneri-ma u svetu i novinama u kopnenim vojskama svetskih armija, dok
GRANICE BEZ VOJNIKA
Kopnena vojska ne}e vi{e obezbe|ivati granice na{ezemqe. Kraj 2006. godine ozna~i}e i zavr{etak primopredajeizme|u grani~nih jedinica Vojske Srbije i MUP-a na dr`avnojgranici prema Bosni i Hercegovini, dok }e se u prvim meseci-ma 2007. obaviti primopredaja na granici prema Makedoni-ji. Na taj na~in ispuni}e se evropski standard da graniceobezbe|uje policija.
Administrativna linija prema Kosmetu definisana je po-sebnim ugovorima i razlozima, tako da }e Vojska Srbije, za-jedno sa drugim snagama bezbednosti Republike Srbije, na-staviti da izvr{ava taj zadatak.
General-potpukovnikMladen ]irkovi}
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 20/84
modelovati i kombinovati u formirawu najpodesnijeg takti~kog
sastava za izvr{avawe konkretnog zadatka.Koja je uloga rodova i slu`bi u budu}oj Kopnenoj vojsci?Jedno je sigurno, Kopnena vojska }e biti nosilac razvoja rodovape{adije, oklopno-mehanizovanih jedinica, artiqerije, in`i-werije i atomsko-biolo{ko-hemijske odbrane. Pe{adija, kaokraqica rata, ostaje osnovni rod Kopnene vojske, zato {to onau izvr{avawu namenskih zadataka eksploati{e podr{ku i sadej-stvo ostalih vidova, rodova i slu`bi. Novost je da }e svaka bri-gada KoV u svom sastavu imati po dva pe{adijska bataqona, raz-li~itog stepena razvijenosti.
Pa`wu privla~i ~iwenica da u Kopnenoj vojsci postoji za-sebna artiqerijska, ali ne i zasebna oklopno-mehanizovanabrigada. “Sada u svakoj od brigada” – govori general ]irkovi}– “imamo po jedan tenkovski bataqon i u wih smo rasporedili
sve perspektivne tenkove koje imamo. Brigade,tako|e, imaju artiqerijske divizione, ali,ipak smo se opredelili i za artiqerijsku bri-gadu, u kojoj su grupisani artiqerijski siste-mi ve}eg kalibra i dometa. Jednostavno, ni-smo eleli da ostavimo Kopnenu vojsku bez do-bre vatrene podr{ke, u situaciji kada vazdu-hoplovstvo ne mo`e da pru`i svoj puni dopri-nos na tom planu”.
In`iwerija i ABHO imaju posebno zna-~ajnu ulogu s obzirom na anga`ovawe Kopne-ne vojske prilikom pru`awa pomo}i organi-ma vlasti u prevenciji i uklawawu posledicaprirodnih katastrofa i akcidenata. U ovom
trenutku aktuelna je i ideja o prerastawu kru-{eva~kog Centra za usavr{avawe kadrova u
TEMA
INFORMATI^KI AMBIJENT
U okviru reorganizacije Kopnene vojske ukazala se po-treba i za novim i funkcionalnijim re{ewima u oblasti te-lekomunikacija i informati~ke podr{ke. Novi pristup ogle-da se u ~iwenici da je prvi put formiran jedinstven organ zatelekomunikacije i informatiku (od operativnog do takti~kognivoa), {to govori o sve ve}em zna~aju informati~ke podr-{ke, bez koje je nezamislivo planirawe i vo|ewe operacija.
“U strukturisawu jedinica veze” – ka`ena~elnik Odeqewa za vezu i informatiku pu-kovnik Radojko Nikoli} – “po{tovan je prin-cip visoke fleksibilnosti, mada je re{eweda jedinica veze brigade KoV bude ranga vo-da, isuvi{e skromno. Pred nama stoji potre-ba opremawa savremenom telekomunikacio-nom i informati~kom opremom, kako bi stvo-rili informati~ki ambijent u kome bi kori-snicima, pored za{tite i prenosa informa-cija, ponudili i {irok spektar telekomuni-kacionih usluga. U predstoje}em periodu rodveze i slu`ba informatike ima}e dodatneizazove, ali s osloncem na raspolo`iveskromne materijalne i visokokvalitetne qud-
ske resurse sigurno }e odgovoriti o{trimzahtevima komandovawa”.
Regionalni centar ABHO, koji }e se baviti za{titom i osposo-bqavawem stanovni{tva i ~lanova razli~itih struktura za od-branu od havarija i drugih nevojnih opasnosti.
OBUKA PREMA NOVIM ZAHTEVIMA
U sastavima Kopnene vojske izvodi}e se obuka odeqewa, vo-da, ~ete i vi{ih nivoa organizovawa, dok }e osposobqavawe po-jedinaca preuzeti Komanda za obuku i doktrinu i weni nastavnicentri. Planira se da i u procesu osposobqavawa za`ive odre-|ene izmene, usmerene prema ve}em kvalitetu i racionalizacijiobuke. “Sve {to je bilo pozitivno u dosada{wem sistemu obuke”
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 21/84
– tvrdi general-major Vladi-mir Stojiqkovi} – “zadr`a-}emo i dograditi, pogotovo udelu objediwavawa obuke vi-
{e generacija i integracijeobuke razli~itih specijalno-sti, rodova i slu`bi”. Kopne-na vojska ima dobro ure|enepoligone i streli{ta za iz-vo|ewe obuke kao {to su“Pasuqanske livade”, “Me-|a” i “Peskovi”, a nedavno jeu ni{koj kasarni “Mija Sta-
nimirovi}” izgra|en kontrolni punkt, gde se vojnici i stare{ineuve`bavaju za u~e{}e u mirovnim misijama.
Nema sumwe da }e pristupawe Programu Partnerstvo zamir uticati i na izvo|ewe borbene obuke. “U~e{}e u mirovnimmisijama” – nagla{ava general ]irkovi} – “zahteva da u proce-su osposobqavawa usvojimo nova znawa, jezike i standarde kojiva`e i za pripadnike drugih oru`anih snaga. Na{a je prednost{to u Kopnenoj zoni bezbednosti imamo svojevrstan poligon izadatke, koji su uveliko sli~ni operacijama za o~uvawe mira usvetu. Ohrabruje {to za izvr{avawe tog zadatka svakodnevnodobijamo pohvale od komandanta Kfora i wegovih saradnika”.
Tehni~ka opremqenost Kopnene vojske uvek je zavisila odmaterijalnih mogu}nosti dru{tva. Tako je i danas, kada se wenipripadnici opredequju za prioritete i realno mogu}e pravceusavr{avawa i poboq{awa u vidu dobre za{titne opreme i sa-vremenih telekomunikacionih i osmatra~kih sredstava. U planuje opremawe bespilotnim letelicama, {to }e omogu}iti dobija-we kvalitetnih informacija sa terena. Ipak, u celini gledano,reorganizacija Kopnene vojske ne}e doneti ni{ta novo u naoru-`awu i vojnoj opremi, ako se u “novo” ne ra~una osloba|awe od
brojnih neperspektivnih sredstava, poput zastarelih transpor-tera OTM60 ili tenkova T55.
Projekat modernizacije tenka M84 odlo`en je za neka bo-qa vremena. “Taj projekat je odli~an” – ka`e general ]irkovi} –“i predvi|a zna~ajna poboq{awa, ali …”. Naravno, “ali” su
finansijska sredstva, jer bi u narednih desetgodina u modernizaciju tenkova trebalo ulo-`iti kompletan jednogodi{wi vojni buxet.Kako zadr`ati i uve}ati borbenu mo} Kopne-ne vojske u uslovima evidentne tehnolo{kestagnacije? Odgovor se tra`i u efikasnomkori{}ewu perspektivnih i pouzdanih borbe-nih sistema i sredstava koja imamo, osavre-mewivawu u granicama materijalnih mogu}no-
sti, sve ve}oj zastupqenosti profesionalnogkadra i vrhunskoj osposobqenosti. Na daqirazvoj Kopnene vojske utica}e ukqu~ivawe na-{e zemqe u integracione procese i oprede-qenost wenih pripadnika da predanim i efi-kasnim izvr{avawem zadataka daju {to ve}idoprinos na tom planu. Izvesno je da pripad-nici Kopnene vojske imaju potencijal i spo-
sobnosti da odgovore svim izazovima u odbrani zemqe i izvr-{e sve predvi|ene misije. Nova organizacija Kopnene vojskegarantuje, s obzirom na fizionomiju savremenog rata i borbe-nih dejstava, da }e ona biti nezamewivi ~inilac borbene sna-ge i odlu~nosti Vojske Srbije.
Zoran MILADINOVI]
Snimili D. BANDAi Z. PERGE
21
KADROVSKI POTENCIJAL
Pravilno upravqawe qudskim resursi-ma predstavqa jedan od va`nih ~inilaca ureorganizaciji Kopnene vojske. “Period u ko-me je rukovo|ewe kadrom” – govori na~elnikOdeqewa za qudske resurse pukovnik VojinJondi} – “predstavqalo puko raspore|iva-we, nepovratno je iza nas. Nastojimo da raz-vijemo nov sistem upravqawa qudskim resur-
sima, u skladu sa radnim, stru~nim i intelek-tualnim sposobnostima svakog pojedinca”.Problema u kadrovskoj problematici
ima i wihovo re{avawe bi}e i jedan od naj-va`nijih zadataka Kopnene vojske u 2007. go-dini. Osnovni problemi vezani su za “struk-turalni problem kadra”, to jest ~iwenicu dau novom izgledu Kopnene vojske ima forma-cijskih mesta oficira i podoficira koja nemogu biti popuwena i pored toga {to broj~ano gledano imamokadra u “vi{ku”. Po re~ima pukovnika Jondi}a, analize govo-re da }e biti potrebno pet godina kako bi se popunila mestaoficira za koja je predvi|en neki od stepena poslediplom-skog usavr{avawa. Procene ukazuju da }e biti pote{ko}a i upribavqawu kadra vojnika po ugovoru, s obzirom na projekto-
vani ciq potpune profesionalizacije.
General-majorVladimir Stojiqkovi}
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 22/84
22
Sve izra`eniji u svakodnevnom `ivotu,savremeni bezbednosni izazovi,
ponajpre globalni terorizami organizovani kriminal, uslovili suda nekada skrivene i tajne delatnosti
na{e vojnoobave{tajne slu`be, posebnoobuka wenih pripadnika, budu prili~nootvorene za javnost. Kako nagla{avaju
stru~waci, bez obzira na to {to subrojni obave{tajni poslovi
u ve}ini armija sveta konspirativni,va`no je da u odre|enim oblastima
rada ipak budu izlo`eni javnoj kritici.
C
15. januar 2007.
entar za usavr{avawe kadrova vojnoobave{tajne slu`be na-
lazi se u sastavu Vojnoobave{tajne agencije Ministarstvaodbrane Republike Srbije. Ustanova nastavqa tradiciju Bez-bednosnoobave{tajnog {kolskog centra iz Pan~eva, koji je do2002. godine obu~avao pripadnike vojne obave{tajne i bez-
bednosne slu`be. Posle tog perioda razdvojene su obave{tajna ibezbednosna delatnost u Vojsci, {to je dovelo do formirawa dvasamostalna centra za obuku, {kolovawe i usavr{avawe stare{i-na na Bawici.
SPECIJALISTI^KI KURSEVI
Uspeh u obuci Centra, kako tvrdi na~elnik pukovnik doc. drDragan @ivkovi}, uva`avaju i na{i partneri iz evropskih bezbed-nosnih integracija. U toj ustanovi su tokom proteklih nekoliko go-dina realizovana vi{e od 23 specijalisti~ka kursa – za izvi|a~ke
jedinice srpske vojske, za poslove u Vojnoobave{tajnoj agenciji ilirad obave{tajnih organa u jedinicama. Za pojedine obave{tajne
OBUKA
N A G R A N I C I
J A V N E T A J N E
N A G R A N I C I
J A V N E T A J N E
USAVR[AVAWEKADRA
OBAVE[TAJNE
SLU@BE
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 23/84
23
delatnosti osposobqavale su serazli~ite kategorije zaposlenihu Ministarstvu odbrane i Vojsci– podoficiri i civilna lica sazavr{enom sredwom {kolom nafakultativnoj nastavi, a ofici-ri do ~ina pukovnika na posledi-plomskom nivou usavr{avawa.
Od pre dve godine u Centruse organizuje i {kola za izasla-nike odbrane, koja traje deset me-seci. Nastavu polaznicima dr`eoficiri sa dugogodi{wim isku-stvom u tom poslu. Istovremenose za supruge budu}ih vojnih ata-{ea izvode kursevi protokola ipripreme prijema.
Obuku u smu~awu, letwem izimskom alpinizmu, verawu iliishrani u prirodi zavr{avajustare{ine specijalnih jedinicakoje se usavr{avaju. Uprava zaobave{tajno-izvi|a~ke poslove
General{taba Vojske Srbije iAgencija, shodno ukazanim potre-bama, kreiraju u Centru kursevei specijalisti~ku obuku svojih sa-stava. Pojedine nastavne sadr-`aje predaju na{i najiskusnijiobave{tajci i penzionisani pri-padnici Agencije. Tokom pro{legodine Centar je realizovao pro-jekat U~e{}e Vojnoobave{tajne agencije u suprotstavqawu savre-menom terorizmu i organizova-nom kriminalu .
– Na obave{tajnim kurse-vima obuka je prilago|ena pro-filu koji se usavr{ava. Stare-{inama koje se pripremaju zaposlove analiti~ara u Agencijiuz teorijsku nastavu planirajuse i prakti~ne ve`be. Osposo-bqavawe podoficira i ofici-ra izvi|a~kih jedinica organi-zuje se po nivoima – za du`nostikomandira voda ili ~ete. Budu}i operativci u namenski opre-mqenim kabinetima realizuju prakti~nu obuku. Centar koristipoligone u Pan~evu, Deliblatskoj pe{~ari, Bubaw potoku iliKopaoniku. Nastavni sadr`aji se za svaku generaciju polaznikaosavremewavaju i dopuwuju. Kursevi su tako osmi{qeni da nawima kandidati sti~u osnovna znawa koja nadaqe potvr|uju i
pro{iruju u praksi – ka`e pukovnik Jovan Dundi}, zamenik na-~elnika Centra.
PLANOVI RAZVOJA I SARADWE
Koliko }e se Centar u budu}nosti razvijati i opremati zavi-si od potreba Vojske, ali i snage dr`ave. Narednih godina plani-ra se objediwavawe Vojnoobave{tajne i Vojnobezbednosne agenci-je, odnosno dve slu`be, a time i centara za {kolovawe wihovihpripadnika. To je definisano i u jednom od potprograma Razvoja sistema odbrane Republike Srbije od 2007. do 2015. godine . Utom smislu, nadle`ni su posebno naglasili zahtev da se integri{uobuka i usavr{avawe stare{ina obave{tajnog i bezbednosnog sek-tora. Sli~na re{ewa imaju i razvijene armije sveta.
– Ukoliko elimo da gradimo i razvijamo obave{tajnu slu`bu
koja }e odgovoriti zahtevima vremena, va`no je da obuku wenih pri-padnika osavremenimo i uskladimo sa standardima Partnerstva za
mir i Natoa. Samo je obrazovani osposobqen kadar preduslovuspeha u obave{tajnoj delatnosti.Zato je va`no da budu}i oficirii podoficiri Vojnoobave{tajneagencije prethodno zavr{e u Cen-tru stru~no-specijalisti~ko {ko-lovawe – isti~e pukovnik doc. dr
Dragan @ivkovi}.Veliki broj stare{ina Voj-ske, prime}uje pukovnik Dundi},zavr{i razli~ite specijalisti~kekurseve, ali se potom u jedinica-ma ili mati~nim ustanovama an-ga`uje na poslovima koji nisu izoblasti obave{tajne delatnosti.
– Zato je va`no da na usavr-{avawe dolaze pripadnici koji}e se zaista baviti obave{taj-nom strukom. Centar }e uskoropotpisivati ugovore sa polazni-cima ~ije osposobqavawe trajedu`e od {est meseci. Mnogi kur-
sevi koji se organizuju u na{ojustanovi trebalo bi da budu ve-rifikovani kao specijalisti~ko{kolovawe stare{ina srpskevojske – smatra pukovnik Dundi}.
Centar nije popuwen po-trebnim brojem stare{ina i pre-dava~a, pa traga za kadrom kojiima dovoqno iskustva u obave-{tajnoj delatnosti, koji je spre-man da se posveti nastavni~komradu. Oficiri – nastavnici, uzosnovne studije, treba da imajuzavr{eno komandno-{tabno usa-vr{avawe u [koli nacionalneodbrane, specijalizaciju ili po-slediplomske studije na nekom odsrodnih civilnih fakulteta iliVojnoj akademiji.
Prema re~ima pukovnika@ivkovi}a, materijalna baza neodgovara potrebama obuke. Cen-tar nema savremena optoelek-
tronska sredstva i sofisticiranu tehniku. Polaznici {kole i pre-dava~i tokom realizacije nastavnih sadr`aja koriste kapacitetepsiholo{ke laboratorije, eksponate u obave{tajnom kabinetu iopremu radionice za prakti~na uve`bavawa.
– Godi{we se iz oblasti taktike specijalnih dejstava ili po-znavawa opreme i sredstava specijalnih jedinica izvedu, u prose-
ku, ~etiri kursa. Nastava se organizuje u grupama od 15 do 20 sta-re{ina, a pojedina uve`bavawa na terenu i sa mawim brojem po-laznika. Na taj na~in nastavnici i instruktori, koji realizujuprakti~ne nastavne sadr`aje, mogu da kontroli{u i uti~u na radsvakog pojedinca. Instruktori su iskusni podoficiri i oni uvekkomanduju nastavnim grupama. U Centru se osposobqava komandir-ski kadar izvi|a~kih jedinica. Tako|e, tu se {koluju i budu}i in-struktori obuke. Podoficiri se obu~avaju za komandovawe kon-kretnim izvi|a~kim grupama ili organima u specijalnim jedinica-ma – ka`e kapetan Dano Mavrak, nastavnik u Odeqewu za izvi|a~-ke kurseve Centra za usavr{avawe kadra obave{tajne slu`be.
Centar sara|uje sa Vojnom akademijom, posebno sa Katedromvojnoobave{tajne i bezbednosne slu`be, Centrom za mirovne mi-sije Vojske Srbije i fakultetima Beogradskog univerziteta – Fa-
kultetom politi~kih nauka, Fakultetom organizacionih nauka iFakultetom bezbednosti. Na poslediplomskom stru~nom usavr{a-
ORGANIZACIJA CENTRA
Organizaciona struktura Centra sli~na je ostalim{kolskim centrima za obuku profesionalnih pripadnikaVojske. Uz operativno-nastavni deo, u kome se planira i kon-troli{e obrazovni proces, ustanova ima nastavnika fizi~-kog ve`bawa, grupu za obave{tajne kurseve, odeqewe za obu-ku u oblasti izvi|a~ke taktike, {kolu izaslanika odbrane ilogistiku.
IZDAVA^KA DELATNOST
Iako ima sopstvenu biblioteku, Centar se suo~ava sanedostatkom stru~ne literature. Pravilnici koji u Vojsci
reguli{u obave{tajnu podr{ku stari su i dvadesetak godina,{to ote`ava svakodnevni rad pripadnika slu`be, ali i na-stavnika koji izvode obuku. Zato nadle`ni nameravaju da uCentru za usavr{avawe kadrova obave{tajne slu`be razvi-ju izdava~ku delatnost i nau~noistra`iva~ki rad. U sladu satim opredeqewima pro{iri}e se i struktura ustanove zadva nova odseka.
vawu [kole nacionalne odbranepredaju nastavnici Centra. Mno-gi predava~i ujedno su mentori
oficirima na poslediplomskimstudijama u oblasti obave{tajnedelatnosti. Profesori sa Akade-mije anga`uju se sa stare{inamaCentra na zajedni~kim projekti-ma i instrukta`ima.
– Sa najodgovornijim stare-{inama Vojne akademije razgova-ramo o master ili specijalisti~-kim studijama u Centru za oblastobave{tajne slu`be. Razmi{qase i o ideji da se studenti Akade-mije u zavr{nim godinama {kolo-vawa, koji su zainteresovani zaprofesionalnu karijeru u sasta-
vima obave{tajne slu`be Vojske,stru~no-specijalisti~ki obu~ava-ju u Centru. Na takav na~in krei-ra se kadar obave{tajne slu`bei u razvijenim armijama sveta.Po{to {kolovawe oficira zaodre|ene sadr`aje obave{tajnedelatnosti tra`i znawa iz psiho-logije, kriminalistike, prava, tereligije i terorizma, nastava uCentru ~esto se poverava emi-nentnim predava~ima sa fakulte-ta u gra|anstvu – navodi pukovnikDragan @ivkovi}.
Saradwa sa civilnim viso-koobrazovnim institucijama bi}eubudu}e dvosmerana, jer }e wiho-vi studenti prakti~ne oblike na-stave realizovati u Centru zausavr{avawe kadra obave{tajneslu`be. Sli~ni oblici zajedni~-kog osposobqavawa mogu se dogo-voriti i sa dr`avnim instituci-jama koje se bave obave{tajnimposlovima.
Centar, tako|e, {koluje ibudu}e instruktore za obuku voj-nika profesionalaca u obave-{tajnoj oblasti. U wemu }e se
formirati i mobilni nastavni~-ki timovi za pomo} jedinicama istare{inama Vojske u realizaci-ji obave{tajnih sadr`aja obuke.Najodgovornije stare{ine razmi-{qaju da u toj ustanovi organizujui {kolu stranih jezika koji se neizu~avaju na Vojnoj akademiji.
Otvarawe prema srodnim ustanovama u zemqi i inostran-stvu, druga~ije re~eno bliska saradwa sa fakultetima, nau~niminstitutima ili obave{tajnim {kolama, obezbedi}e Centru zna-~ajno mesto u regionalnom bezbednosnom okviru. U tom smislu, pu-kovnik @ivkovi} najavquje prilago|avawe unutra{we organizaci-je i metodologije rada ustanove sli~nim institucijama u svetu.
Inostrane obave{tajne slu`be svoje pripadnike uglavnom{koluju, prema razli~itim modelima, na obave{tajnim kolexima
ili u centrima za obuku – u zavr-{nim godinama osnovnog obrazo-vawa oficira ili periodi~no naspecijalisti~kom usavr{avawukoje traje od {est meseci do godi-
nu dana. Pored toga, mnogi stra-ni oficiri osposobqavaju se utim centrima. Oni u svom sastavuobi~no imaju i odseke za izu~ava-we stranih jezika. Napredovaweprofesionalnog kadra u vojnojslu`bi uslovqeno je zavr{etkomobave{tajnih {kola ili dodatnihoblika obrazovawa u toj oblasti.Takav model primewiva}e se ubu-du}e i kod nas. Naredne godine naameri~kom obave{tajnom kolexu{kolova}e se nekoliko na{ihstare{ina.
Kako na{a obave{tajnaslu`ba ima dovoqno iskustva isavremen pristup re{avawubrojnih izazova bezbednosti,Centar koji osposobqava kadarza obave{tajnu delatnost mo`e ubudu}nosti biti pouzdan izvorznawa, i kvalitetan saradnik ilikonkurent inostranim partneri-ma, prvenstveno ~lanicamaPartnerstva za mir i Natoa. Zasada su eminentni stru~waci uoblasti obave{tajne podr{ke izSAD i Nema~ke predavali stare-{inama koji se osposobqavaju u
na{oj ustanovi.– Bez podataka i saznawa ne-
ma obave{tajnih aktivnosti. Na-{a vojska i wena obave{tajnaslu`ba, posebno Vojnoobave{taj-na agencija, mogu se ukqu~iti u glo-balnu borbu protiv kriminala i
terorizma tako {to }e nadle`nimslu`bama dr`ave prikupqati dodatne informacije o zemqama po-rekla i tranzita razli~itih incidenata ili kriza. Na taj na~in nespre~avaju se ostale institucije da se bave sli~nim poslovima. Uzto, Agencija najboqe poznaje kolektivne sisteme bezbednosti pa mo-`e Srbiji olak{ati prikqu~ivawe evroatlantskim integracijama –zakqu~uje pukovnik @ivkovi}.
Vladimir PO^U^Snimio Zvonko PERGE
JEDINICE
15. januar 2007.24
ULAZAK U OBAVE[TAJNU SLU@BU
Kako se pripadnici sistema odbrane Republike Srbijeupu}uju na obuku u Centar?
– Iskustva stranih armija govore o ulasku u obave{tajnuslu`bu na osnovu javnog konkursa. Uslovi koje kandidati trebada ispune su razli~iti – u SAD, na primer, uz propisane psi-hofizi~ke sposobnosti moraju imati desetogodi{we dr`a-vqanstvo, znawe jednog od svetskih jezika i fakultetsku diplo-mu. Prednost prilikom prijema u slu`bu imaju pripadnici si-stema bezbednosti. I u na{oj zemqi se u vojnoobave{tajnu slu-`bu prima po `eqi, ali ne i na osnovu javnog poziva. Stare-{ine Ministarstva odbrane i Vojske Srbije na kurseve kojeorganizuje Centar dolaze po potrebi slu`be, odnosno zahtevasvojih jedinica. Ako zadovoqe bezbednosne, zdravstvene, fi-
zi~ke i psiholo{ke kriterijume, kandidati se predla`u za pri-jem u obave{tajnu slu`bu. Posle toga, upu}uju se na obuku i od-govaraju}e stru~no-specijalisti~ke kurseve u Centar za usavr-{avawe. Prioritet imaju pripadnici koji vojnu slu`bu oba-vqaju u izvi|a~kim jedinicama i obave{tajnim organima – ob-ja{wava na~elnik Centra pukovnik doc. dr Dragan @ivkovi}.
Pukovnik Jovan Dundi}, zamenik na~elnika Centra
Jedan od kabineta Centra
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 25/84
25
Dr`avni sekretarMinistarstvaodbrane ZvonkoObradovi}, sa
saradnicima, posetioje 9. januara op{tinuNovi Pazar, gde je sapredstavnicima lo-kalne samouprave raz-govarao o prodaji ilirazmeni vi{ka vojneimovine za stanovepotrebne profesio-nalnim pripadnicima Vojske Srbije.
Prema Master planu, koji je usvojilaVlada, predvi|eno je otu|ewe 447 neper-spektivnih vojnih objekata. Na teritorijiop{tine Novi Pazar postoje dve takve lo-kacije – skladi{te u Novopazarskoj Bawi,povr{ine 57 hektara, ~ija je vrednost pro-cewena na oko 108.000 dinara, i kompleksVrbovac, blizu centra grada, koji bi ko-{tao oko 118.000 dinara.
Predsednik op{tine Novi Pazar Sulej-man Ugqanin izrazio je zadovoqstvo odlukomMinistarstva odbrane i Vlade da se objektipredvi|eni za prodaju, pre raspisivawa ten-dera, ponude lokalnim samoupravama.
– Na{a op{tina ima interes da se
zbog mawka gra|evinskog zemqi{ta aktivnoukqu~i u kupoprodaju odre|enih lokacija ko-je su ponu|ene. Dobili smo uveravawa da }ena{im predstavnicima biti otvorena svavrata u dr`avnim institucijama da bi po-sao razmene i prodaje mogao {to pogodnijeda se zavr{i – naglasio je Ugqanin.
Dr`avi sekretar Zvonko Obradovi}podsetio je da je Ministarstvo odbrane upu-
tilo pismo o namerama na adrese vi{e od100 op{tina, u kojima se pod jednakim uslo-vima nudi saradwa kao i Novom Pazaru.
– Razmena po tr`i{noj vrednosti pod-razumeva slo`enu proceduru u kojoj u~estvujevi{e dr`avnih organa, a na{e ministarstvonastavi}e da podr`ava ovakve inicijative,jer je saradwa sa lokalnim samoupravamastrate{ki va`na. Nadam se da }emo u neko-liko narednih meseci, {to je mogu}e pre,razmeniti deo neperspektivnih vojnih obje-kata za stanove ili odre|ena nov~ana sred-stva – rekao je Zvonko Obradovi}.
Dr`avni sekretar je obi{ao i 37. mo-torizovanu brigadu, gde je razgovarao sazastupnikom komandanta potpukovnikom
Veqkom Martinovi}em i informisao stal-ni sastav o toku reformi sistema odbranei realizaciji Master plana. PotpukovnikMartinovi} je u ime pripadnika 37. moto-rizovane brigade izrazio nadu da }e seprodaja vi{ka vojne imovine obaviti usko-ro, kako bi se delu zaposlenih re{ilostambeno pitawe.
A. PETROVI]
Saop{tewe
NETA^NI NAVODIFONDA ZAHUMANITARNO PRAVOMinistarstvo odbrane Srbije, u saop-
{tewu izdatom 5. januara, demantuje pojedi-ne stavove Fonda za humanitarno pravo u
vezi sa Naredbom o postupawu pripadnika Ministarstva odbrane i Vojske Srbije u od-nosu na lica optu`ena pred Me|unarodnimtribunalom za krivi~no gowewe , isti~u}ida ti stavovi ”jednostavno nisu ta~ni”.
^ak i potpunim pravnim laicima, ka-`e se u saop{tewu Ministarstva odbrane,jasno je da disciplinska odgovornost ni ukom slu~aju, pa ni u ovom, ne iskqu~uje kri-vi~nu odgovornost. Naprotiv. Izgleda da tonije jasno jedino odgovornima u Fondu zahumanitarno pravo, zbog samo wima znanihrazloga. Naime, ministar odbrane u okvirusvojih nadle`nosti mo`e samo da uka`e nadisciplinsku odgovornost, a sve drugo bilo
bi protivno wegovim ovla{}ewima.Ni drugi navodi Fonda za humanitar-no pravo nisu ta~ni i ne odgovaraju ~iweni-cama koje je lako proveriti, po~ev{i od to-ga da su sankcije za disciplinsku odgovor-nost mnogo stro`e od onih navedenih u saop-{tewu, pa do neve{te tvrdwe o skrivawu be-gunaca u vojnim objektima “svih ovih godina”.
Ministarstvo odbrane podse}a da jedosada{wa istraga civilnih i vojnih orga-na pokazala da ha{ki begunci nisu koristi-li vojne objekte vi{e godina unazad, te dapenzionisani pripadnici Vojske nisu u nad-le`nosti vojnih, ve} civilnih organa vlasti.
”Izrazito tendencioznim, pravno ilogi~ki neutemeqenim konstrukcijama u ve-zi sa Naredbom o postupawu pripadnika Ministarstva odbrane i Vojske Srbije u od-nosu na lica optu`ena pred Me|unarodnimtribunalom za krivi~no gowewe , Fond zahumanitarno pravo, po svemu sude}i, upor-no poku{ava da isfabrikuje aferu tamo gdeje nema. Indikativno je i to da se Fond ta-kvim saop{tewima ogla{ava u predve~erjepraznika, umesto da se obrati Ministar-stvu odbrane, ili da boqe prou~i pravnuregulativu”, ka`e se u saop{tewu Mini-starstva odbrane.
KRAGUJEVA^KI ORU@ARI
DOBILI DOZVOLUZAIZVOZMinistarstvo za ekonomske odnose sa
inostranstvom Vlade Republike Srbije sa-op{tilo je da je kragujeva~koj Fabrici ”Za-stava-oru je” izdalo dozvolu za izvoz oru`-ja u Jermeniju, koja sa stanovi{ta nadle-`nosti Ministarstva odbrane ni ranije ni-je bila sporna.
Nakon dobijawa dozvole za izvozoru ja u vrednosti od 1,75 miliona dola-ra, u kragujeva~koj fabrici isti~u da o~eku-ju dozvolu i za drugi ugovor koji fabrikaima sa Jermenijom – o isporuci pe{adijskognaoru`awa, vredan 900.000 dolara, a po-
stupak za izdavawe te dozvole je u toku.
Dr`avni sekretar Ministarstva odbrane u Novom Pazaru
ANALIZA BORBENE GOTOVOSTIU PRVOJ BRIGADI
KORAK KA REALIZACIJIMASTER PLANA
Najodgovornije stare{ine Prve bri-gade KoV iz Novog Sada su, analiziraju}iborbenu gotovost jedinice u protekloj godi-ni, sagledali uslove u kojima je ona izgra-|ivana, izdvojili pozitivne i negativnefaktore koji su na wu uticali i definisaliodre|ene probleme i na~ine wihovog pre-vazila`ewa.
Tokom analize kojom je rukovodio ko-mandant brigade pukovnik \okica Petrovi}re~eno je kako je jedinica u protekloj godinizadatke izvr{avala u krajwe restriktivnimuslovima finansirawa, gotovo na ivicipodno{qivosti, i u izuzetno nepovoqnim
uslovima niskog standarda wenih pripad-nika.
Istaknut je i problem spore reali-zacije Master plana, kojim se predvi|aotu|ewe vi{ka vojnih nepokretnosti iproblem sporog otu|ewa rashodovanihpokretnih sredstava preostalih nakonrasformirawa Novosadskog korpusa.Problem je i obezbe|ewe 43 vojna objek-ta, od kojih je samo 14 u funkciji, {to iz-iskuje anga`ovawe velikog broja qudi u~uvarskoj, stra`arskoj i unutra{woj slu-`bi.
I pored evidentiranih problema, sviplanirani te`i{ni zadaci realizovani suu potpunosti.
B. M. POPADI]
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 26/84
le sve potrebne usluge. Uz to, wime se omogu}ava uspostavqa-
we potpune prekograni~ne saradwe, prvenstveno sa Republi-kom Ma|arskom, na poqu za{tite, intervencije i vra}awaugro`ene teritorije i stanovni{tva u prvobitno stawe.
Da bi ovaj projekat za`iveo, potrebno je, pre svega, na-baviti i ugraditi mobilni monitoring sistem kojim bi se pre-nosili podaci o vodostaju i vremenskim prilikama. Time bi se
15. januar 2007.26
I
ZA[TITA
skustva iz prakse, ste~ena za vreme suprotstavqawa vo-
denoj stihiji, na teritoriji Srbije, posebno u sredwemBanatu, susednoj Ma|arskoj i Rumuniji, pokazala su kakosu u odbrani od poplava, osim podizawa odbrambenih na-sipa, od izuzetnog zna~aja i informisawe javnosti, logi-
sti~ka podr{ka, lekarska i psiholo{ka pomo} ugro`enom sta-novni{tvu, spasavawe na vodi i mehanizovano spasavawe alii da je neophodno poja~ati, unaprediti i organizovati tehni~-ku opremu i obuku spasilaca.
Poznato je da prirodne katastrofe, a naro~ito poplave,ne poznaju granice pa je, rukovode}i se time, Radna grupa zaza{titu od katastrofa na nivou Evroregije Dunav–Kri{–Mo-ri{–Tisa (DKMT) predlo`ila formirawe zajedni~ke akcionegrupe za za{titu regije, prvenstveno od poplava ali i drugihkatastrofa, elementarnih nepogoda i nesre}a.
AKCIONA GRUPA
Kako je nosilac dela projekta za Republiku Srbiju Izvr-{no ve}e AP Vojvodine o tome smo razgovarali sa MilenkomVasili}em, na~elnikom Odeqewa za odbranu AP Vojvodine, iRonaldom Kokaijem iz sekretarijata APV za regionalnu sarad-wu. Prema wihovim re~ima, kod nas, ali i bli`em okru`ewu,ne postoje organizovane snage koje bi u vi{e zemaqa, istovre-meno i po istim normativima, bile sposobne da efikasno oba-ve uskla|enu, slo`enu preventivnu i spasila~ku aktivnost, od-nosno da u blizini ku}a ugro`enih ili iseqenih qudi obezbe-de uslove za wihov prihvat, pribli`ne onima u normalnom na-~inu `ivota.
Prema zami{qenom, Projekat obezbe|uje tehni~ke i qud-
ske preduslove kojima se doprinosi razvoju za{tite od popla-va, a neophodne kako bi se ugro`enom stanovni{tvu obezbedi-
Realizacijom zajedni~kogprojekta Srbije i Ma|arske
obezbedi}e se neophodnitehni~ki i stru~ni
potencijali za efikasnoreagovawe u Evroregiji
Dunav–Kri{–Mori{–Tisa, ukoji ulazi i cela teritorija
Autonomne PokrajineVojvodine
NA UDARU POPLAVA
Evroregija Dunav–Kri{–Mori{–Tisa obuhvata de-love teritorija tri dr`ave, Srbije, Ma|arske i Rumuni-je, a ~ine je tri `upanije u Ma|arskoj (Bacs-Kiskun, Cson-grad i Bekes), ~etiri `upanije u Rumuniji (Caras-Severein,Hunedoara, Timis i Arad) i cela teritorija AP Vojvodine.
Ova regija je povr{ine od ukupno 70.000 kvadratnih ki-lometara i na woj `ivi oko 5,4 miliona stanovnika. Ka-da je re~ o ugro`enosti od elementarnih nepogoda, celateritorija Evroregije DKMT je gotovo svake, a posebnopro{le i ove godine, bila na udaru katastrofalnih po-plava.
MOBILNO SELO
kontinuirano informisalo o reci Tisi koja preseca Evrore-gion DKMT, zatim o Dunavu ali i o ostalim vodenim tokovima uregiji.
Naime, ovim sistemom obezbe|uje se uspostavqawe di-rektnih veza i uskla|ena aktivnost u re{avawu zajedni~kihizazova i rizika u odbrani od poplava. Na Internet stranici
ura|enoj na tri jezika (srpski, ma|arski i rumunski), poveza-noj sa monitoring sistemom, omogu}ilo bi se informisawe
ME\UNARODNO DELOVAWE
U SLU^AJU POPLAVA
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 27/84
stanovni{tva o nivou ugro`enosti, po{tovawu pravila pona-
{awa tokom poplava i sli~no.Formirawem akcione grupe kod nas i u Ma|arskoj nasta-la bi spasila~ka organizacija osposobqena da na ugro`enompodru~ju, u okviru Evroregije DKMT, a u situacijama koje zahte-vaju intervenciju u roku od 24 ~asa, u~estvuje prvenstveno uspasavawu stanovni{tva i da ga sa opasnog podru~ja razmestina sigurnu lokaciju i obezbedi mu redovno snabdevawe.
SREDSTVA EVROPSKE UNIJE
Priprema akcione grupe za me|unarodno anga`ovawe od-vijala bi se po ocewiva~kom i akreditacionom sistemu, a zau~e{}e u prekograni~noj odbrani od poplava neophodno je pri-baviti akreditacije koje bi se obezbedile organizovawem kur-sa Ujediwenih nacija.
Osnovnu obuku na tom kursu poha|alo bi 150 polaznika,po 75 iz Srbije i Ma|arske, dok bi wih 30, po 15 iz svake dr-`ave, dobilo sertifikat instruktora, tako da bi u edukativ-nom delu Projekta u~estvovalo ukupno 180 lica. Akciona grupabi u svom sastavu imala tehni~ko-spasila~ku ekipu, grupu ro-nilaca i spasilaca na vodi, ekipu lekara, bolni~ara i psiho-loga i tim za logistiku. Prema sada{wem re{ewu sva materi-jalna i tehni~ka sredstva akcione grupe bila bi uskladi{tenau ma|arskoj `upaniji ^ongrad, sa mogu}no{}u intervencije uceloj regiji DKMT a po ukazanoj potrebi i u drugim regionima~lanica.
Kako bi se simulirala sposobnost anga`ovawa i obezbe-dila potpuna spremnost za akciju, posle edukativnih kursevana terenu bi se sprovodile zajedni~ke ve`be.
Formirawem “mobilnog sela”, prema mi{qewu autoraProjekta, ugro`eno stanovni{tvo moglo bi se, za odre|eno
27
vreme, evakuisati i zbrinuti u pribli`no normalnim i hu-
manim uslovima, a re{io bi se i wihov ostanak u porodi~-nom krugu. Mobilno selo bi funkcionisalo u skladu sa me|u-narodnim propisima, a po projektovanim procenama obez-bedilo bi sme{taj za 400 porodica. Za wegovo funkcioni-sawe potrebno je, izme|u ostalog, obezbediti 400 porodi~-nih {atora za stanovawe sa grejawem, strujom, le`ajevima iostalom neophodnom opremom, zajedni~ke i ambulantne {a-tore, one za verske obrede, trpezarije, skladi{ta, {atoreza podelu humanitarne pomo}i i odr`avawe higijene sa to-plom vodom, zatim portirsku slu`bu, sistem za pra}ewe sta-wa na teritoriji i razglasni sistem za informisawe.
O va`nosti i zna~aju projekta ukupne vrednosti580.000 evra (po 290.000 evra za na{u i ma|arsku stranu),kojim i Srbija, odnosno AP Vojvodina, i Ma|arska konkuri-{u za dodelu sredstava u INTERREG III/A CARDS fondu Evrop-ske unije, govori i to da su u sastavu na{e akcione podgrupe~ak ~etiri predstavnika Ministarstva odbrane me|u kojimasu i Milan Popadi}, na~elnik Uprave za odbranu RepublikeSrbije, i Milenko Vasili}, na~elnik Odeqewa za odbranuAP Vojvodine.
U i{~ekivawu odluke Evropske unije o dodeli sredstavaza o`ivotvorewe Projekta za{tite od poplava, sporazum iz-me|u vlada Srbije i Ma|arske u slu~aju katastrofa sada je uproceduri (ovakav sporazum izme|u Ma|arske i Rumunijefunkcioni{e od 2004), a Radna grupa MO RS uveliko radina detaqima oko pravnih i statusnih pitawa, opreme, sasta-va i na~ina edukacije na{e akcione podgrupe. U tom smislu,prema mi{qewu na{ih sagovornika, akciona grupa trebalobi da bude u celini osposobqena za delovawe ve} tokom idu-
}e godine. Budimir M. POPADI]
Milenko Vasili}, na~elnikOdeqewa za odbranu AP Vojvodine
NEPROCEWIVE [TETE
Prema podacima Uprave za odbranu Republike Srbijesamo tokom katastrofalnih poplava, koje su u prole}e2006. godine zadesile sredi{we delove Vojvodine ali iostale delove Srbije, visoki vodostaji ugrozili su 146 na-seqa u kojima je poplavqeno 4.599 stambenih objekata izkojih je evakuisano oko hiqadu gra|ana. Poplave su tadapri~inile i ogromnu {tetu obradivom zemqi{tu, posebno uVojvodini gde je bilo poplavqeno oko 132.000 hektara.
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 28/84
15. januar 2007.28
Strategija nacionalne bezbednosti izuzetno je zna~ajan dokument, koji nasto-ji da na sveobuhvatan na~in da pregled izazova sa kojima se nacija suo~avai koji }e najverovatnije biti izra`eni tokom narednih nekoliko godina.Srbija u ovom trenutku jo{ nema taj dokument, ali se wegovo usvajawe o~e-kuje uskoro, i to prvi put u wenoj istoriji. U zemqama na koje i mi `elimo-da se ugledamo, me|utim, praksa utvr|ivawa strategije je uobi~ajena.
O tome smo razgovarali sa poznavaocem te oblasti prof. dr Robertom Breno-nom iz Centra Xorx K. Mar{al u Nema~koj. Razgovor smo po~eli utvr|ivawemsveobuhvatne va`nosti strategije za savremena dru{tva.
– U objektivnom smislu nacionalna bezbednost se mo`e predstaviti kao od-sustvo pretwi ste~enim vrednostima jednog dru{tva, a u subjektivnom ona ozna-~ava odsustvo straha da }e takve vrednosti biti napadnute. Bez postizawa bez-bednosti zemqa postoji kao krhka, stalno ugro`ena politi~ka jedinica. U tomokviru se mo`e sagledati strategija nacionalne bezbednosti. Ona je, izme|uostalog, i plan za o~uvawe ili dostizawe zadovoqavaju}e osnove za bezbednostnacije, omogu}avaju}i joj da sledi svoje interese i slobodu delovawa. Po{to seona bavi budu}no{}u, mora da zadr`i fleksibilnost i uzme u obzir doga|ajepromewive prirode.
Œ Realna strategija poku{ava da razume budu}e bezbednosno okru`ewe procewivawem pro{losti i sada{wosti. ^ini se da je to veoma te{ko po-sti}i?
– Postoje dva na~ina da se sagleda strategija. Za zagovornike ona je dale-kose`na, vizionarska, sveobuhvatna i predstavqa master plan. Protivnici,pak, obi~no govore da je strategija nejasna, previ{e ambiciozna, nerealna i
predodre|ena da je doga|aji prevazi|u. U svakom slu~aju, nemogu}e je napravitistrategiju kojom }e svi biti zadovoqni. Strategija se procewuje u odnosu na
Planirawe nacionalne
bezbednosti povezano je
sa interesima
i vrednostima, sa kojima
se nu`no prepli}u
na~in `ivota i kultura.
Zbog toga svaka strategija,
po mi{qewu dr Roberta
Brenona, mora da uka`e
na put o~uvawa
integriteta nacionalne
teritorije, opstanka
politi~kih institucija
i nacionalne kulture.
PROCEWIVAWEP R O [ L O S T I
I S AD A[ W OS TI
DR ROBERT BRENON IZ CENTRA XORX K. MAR[AL U NEMA^KOJSARADWA
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 29/84
29
razgovor oko strategije. Drugi, pak, imaju uski krug pouzdanih qu-di s kojim razgovaraju o tome. Me|utim, i ostali gra|ani imajusvoj glas na koji treba ra~unati. I to je na~in na koji sistem de-luje. Zna~i, predsednik govori za SAD, wegov glas ima mo} da go-vori u ime Amerikanaca. Ali primena tih odluka zahteva vi{eod same wegove voqe. Qudi imaju mogu}nost da uti~u na to po-sredstvom izbora, izra`avawa svojih ose}awa i mi{qewa. Sva-kog dana predsednik gleda televizijske vesti, ~ita pisma koja mu
{aqu gra|ani ~iji su sinovi umrli u Iraku. I duboko je dirnut.Da, glas gra|ana se ~uje.
ŒAko je suditi po vestima iz medija, ame-ri~ka javnost je duboko podeqena oko na-cionalne strategije bezbednosti?
– Sada se ~uje i drugi glas Amerike. Una{em sistemu mogu}e je ~uti vi{eglasje. U
stvari, sada su SAD gotovo podeqenena one koji ose}aju jedno i one kojiose}aju drugo. To stvara mnoge proble-me, proteste, podele, ali mi smo na-cija prava i po{tova}emo odluke kojudonesu izabrani predstavnici. Do
slede}ih izbora. Komplikovano
je, ali to je na{ sistem.Œ Mo`ete li napraviti jasnu razliku izme|u ameri~kih vred-nosti i interesa?
– Vrednost izra`ava ideale.Vrednost je, na primer, `eqa da
moja deca budu dobri qudi, ali kada ka`em da elim da imaju do-bro obrazovawe, govorim o interesu. Naravno, na li~noj ravni.U me|unarodnom kontekstu, ameri~ke vrednosti se, po mom mi-{qewu, odnose na praktikovawe onoga {to propovedamo. Mi-slim da treba da se pona{amo onako kako ka`emo da bismo vo-leli da se pona{aju drugi. Treba da se ~uvamo akata kojih bismose stideli. Ne ka`em da smo to radili, ili da }emo se tako pona-{ati. Ali kada govorimo o ameri~kim vrednostima, govorim za-
pravo o prirodi na{eg identiteta, o tome ko smo mi zapravo. Zanas je stvar u slobodi. Zaista smo fanati~ni kada je re~ o slo-bodi. Mi smo nacija prava i ostvaruju}i svoja prava zaustavqa-mo se tamo gde mo`emo povrediti tu|a prava. U me|unarodnimodnosima je ne{to druga~ije, budu}i da postoje nacije i dr`avekoje su druga~ije odredile svoje vrednosti. Mi sigurno po{tujemodruge kulture, ali to ne zna~i da ne treba vi{e da poku{amo daih uva`avamo. Mislim da treba vi{e da se potrudimo da ih raz-umemo, i rekao bih da se to sada i de{ava.
ŒKoliko me|unarodne korporacije u~estvuju u odre|ivawu ameri~kog interesa izra`enog u strategiji nacionalne bezbednosti?
– Ameri~ki interes, izme|u ostalog, predstavqa i ekonomi-ja. Na{a industrija je izuzetno zainteresovana za energiju. In-
teresi ne moraju uvek da se poklapaju sa vrednostima. Na pri-mer, multinacionalne korporacije svoje akcije ~esto zasnivajuna pohlepi. Sve je u tome da se zaradi {to vi{e novca. A da li jeu tome i vrednost? Svakako ne. To je sramno. Mene je majka u~ilada ne budem pohlepan. Dakle, premda su vrednosti na jednoj stra-ni, kapitalisti~ka ekonomija se zasniva na profitu. Ta izgledada je suprotno vrednostima. Ali ne mo`ete ponuditi vrednostiako ne mo`ete zaposliti qude, a profit generi{e nove investi-cije, koje pokre}u napredak. Multinacionalne korporacije neoblikuju strategiju nacionalne bezbednosti. Wihovo mesto, kadaje u pitawu strategija, jeste u sposobnostima i zahtevima. Da za-kqu~im, one sigurno uti~u, ali ne toliko koliko se veruje.
Œ Da nastavimo pri~u o interesima.
– Amerika je zainteresovana za slobodnu trgovinu. Verujemo
da je globalna ekonomija gorivo slobodnog tr`i{ta, i u na{em jeinteresu da to tr`i{te promovi{emo. Uz to, mislimo da su naci-
poglede na svet odre|enog dru{tva, wegovih interesa, pretwikoje ga ugro`avaju, ciqeva, resursa, i na~ina na koji se ostva-ruje, od kojih se izdvajaju diplomatski, informativni, vojni ipolicijski, kao i ekonomski.
Œ[ta ~ini strategijski okvir nacionalne bezbednosti? – Taj okvir mo`emo predstaviti kao piramidu, koja po~iwe
sredstvima, odnosno odgovorom na pitawe s ~ime se mogu ostvari-ti postavqeni bezbednosni ciqevi. Na to se nastavqa odgovor na
koji na~in se to mo`e uraditi, onda se odre|uju ciqevi, to jest {tatreba ~initi, pa bezbednosni izazovi, rizici i pretwe. Piramidase zavr{ava utvr|ivawem interesa i vizija. Dakle, strategija na-cionalne bezbednosti je nepo-sredno povezana sa idejom nacio-nalnih interesa, koji moraju pret-hodno da se defini{u.
Œ Posmatraju}i politi~ku scenu Srbije, nacionalni interesi izgledaju te{ko "uhvatqivi".
– Kqu~ni nacionalni interesi selako defini{u. Oni su: o~uvawe in-tegriteta nacionalne teritorije, op-
stanak politi~kih institucija i opsta-nak nacionalne kulture ili identiteta.Stoga o~uvawe ovih interesa kratkoro~noi dugoro~no mora biti sr` svake strategi-je, ~iji je ciq nacionalna bezbednost.
Sve nacionalne dr`ave imaju nacio-nalni interes. Apsolutno minimalni inte-res bilo koje dr`ave je wen opstanak. Postoji jo{ jedan mini-malni uslov postojawa: dr`ave imaju potrebu da brane svoju slo-bodu delovawa.
Œ Jedna od najuticajnijih strategija danas svakako je ame-ri~ka. Pored sadr`aja uobi~ajenih za strategije uop{te,{ta u woj uo~avate kao onu ta~ku koja je samo wena, koja je ~ini razli~itom i prepoznatqivom?
– Pre svega, to je prepoznavawe onoga {ta nam je va`no.Mnogi qudi veruju da ameri~ke vrednosti ne samo da su dobre ve}da su toliko dobre da treba da ih podelimo sa ostatkom sveta, bezobzira na to `eli li to on ili ne. Ali ne treba tako da ose}amo.
ŒSpomenuli ste vrednosti. Re~ je o pojmu ~iji sadr`aj se razli~ito defini{e u pojedinim kulturama. Kako biste ga vi odredili?
– Razli~iti Amerikanci }e vam na pitawe o ameri~kim vred-nostima dati razli~ite odgovore. Politikolozi, kao {to sam ja, in-sistira}e na ustavnim pravima i slobodama. Ameri~ke vrednostisu slobode. Nakon dono{ewa Ustava razvili smo sistem prava. Re~je pre svega o slobodi govora, slobodi kretawa i izra`avawa se-be, odnosno prava da podr`imo ciq koji ne podr`ava ve}ina i pra-vo da se ne sla`emo. Sa predsednikom Bu{om te vrednosti su une-
koliko pro{irene – on sna`no veruje i u vrednosti kao {to su po-rodica, i na weno pravo da bude bliska i integrisana.
Œ Jedno od najzna~ajnijih pitawa prilikom odre|ivawa strategije jeste ko ima mo} da uka`e na vrednosti kojim }e ona baviti?
– Moram da izrazim neslagawe s vama. Ovde nije re~ o to-me gde je mo}, ve} – glas. Unutar strategije nacionalne bezbedno-sti postoji veza izme|u postavqenih zahteva i mogu}nosti koje }eukazati na to koje vrednosti treba za{tititi. Re~ je o glasu koji}e izraziti ideale u ostvarivim okvirima. U na{oj zemqi pred-sednik kao najvi{i izabrani predstavnik zemqe ima mogu}nostodre|ivawa {ta je to ameri~ki glas. I to je ono {to mu daje mo}.
Œ I zbog toga se va{ sistem naziva predsedni~kim.
– Tako je. Veoma veliki je uticaj predsednika. Neki predsed-nici su okru`eni velikim grupama stru~waka koji su ukqu~eni u
Bez postizawa bezbednosti, zemqapostoji kao krhka, stalno ugro`enapoliti~ka jedinica.
Sa ekonomske strane ne verujemo da je svet sigurno mesto, zbog ~ega se tako opiremo globalnom terorizmu.
Amerikanci su, na primer, veomanestrpqivi – kod nas je sve u tome da odredimo ciq i uputimo se ka wemu.Nije stvar u putovawu, ve} u ciqu.
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 30/84
– Svi znaju za Madonu, ali pored pop-kulture, imamo i Metropoliten operu. Uzto, mnogo smo vezani za porodicu. Nezavi-sno od toga kako `ivimo svoj `ivot, postojeonih nekoliko godi{wih okupqawa porodi-
ce. Jedan od tih je i Dan zahvalnosti,kada se za stolom okupi porodica, qu-di koji se vole i razumeju. Tada se isiroma{ni dovode u svoj dom, kako bise s wima podelilo to ose}awe. Bo-`i} je sli~nog zna~ewa, ali se suvi{ekomercijalizovao. Stvar je u ose}a-wu bliskosti. @ivoti nas mogu odve-
sti u razli~itim pravcima, ali postoje vremena kada se vratimoonome {to nam najvi{e zna~i, a to je obi~no porodica. To na ne-ki na~in opisuje Ameriku. Amerikanci su, na primer, veoma ne-strpqivi kod nas je sve u tome da odredimo ciq i uputimo se kawemu. Nije stvar u putovawu, ve} u ciqu. Ponekad zbog toga mno-go propustimo, ali nas to i odvodi na mesta gde `elimo da stig-nemo. Na{i qudi su usmereni ka postizawu efikasnosti, pro-duktivnosti, i sli~no. To nas ~ini nestrpqivim u odnosu na drugekulture, jer elimo da brzo nastavqamo.
Ali ja nisam kulturolog, pa ne mogu da boqe objasnim, zato}u se vratiti na poqe politikologije. Sa ekonomske strane neverujemo da je svet sigurno mesto, zbog ~ega se tako opiremo glo-balnom terorizmu. Mogu}nost da budemo izolovani nije vi{eopcija za nas. Ameri~ki interesi preko multinacionalnih kor-
poracija postali su globalni, takore}i obavijaju ceo svet. Tero-risti~ke pretwe koje ugro`avaju ameri~ke interese povezane sus ekonomijom, kao i sa idealima.
Kada je re~ o radikalizmu, vi{e volimo da sara|ujemo savladama koje su racionalne. Postoje dr`ave koje se ubrzano pre-tvaraju u radikalne, koje predstavqaju bezbednosnu pretwu.
Postoji i opasnost od dr`ava koje propadaju, onih koje suizgubile mogu}nost da obezbede hranu, prevoz, zdravstvenu za-{titu, i ostale osnovne potrebe stanovni{tva, i to je dr`avakoja je u nevoqi. A istorija nas je nau~ila: ako dr ave ne uspejuda obezbede te potrebe, zameni}e ih neko drugi. Bi}e to ~estoneki akter koji ugro`ava na{e interese: organizovani krimi-nal, teroristi~ke organizacije i druge organizacije koje funkci-oni{u van pravnog sistema.
Sne`ana \OKI]Snimio Vicencio @AKNI]
30 15. januar 2007.
je stabilnije kada su predsta-vqene izabranom vladom, negopojedina~nom autoritarnom fi-
gurom. Vi{e bismo voleli dija-log sa izabranom vladom. Uameri~kom interesu je da pro-movi{e slobodno dru{tvo i de-mokratiju. Namerno nisam upo-trebio re~ demokratizacija– to bi bila aktivnija forma– ve} ono {to ozna~ava sr` togpojma. Demokratija ozna~ava~etiri stvari: tr`i{nu ekono-miju, izabranu vladu, vladavinuprava i individualni suvereni-tet. To zna~i da zakon {titi po-jedinca, kao {to {titi i dr`a-vu. Demokratija ~ini ono {to je,po mom mi{qewu, osnov ame-ri~kih interesa u inostranstvu.Verujemo u vladavinu prava koje{titi ne samo nas ve} i vas. Ve-rujemo da je na{ interes da dru-ge nacije imaju pravo koje imasmisla na internacionalnomnivou. Suverenitet pojedincanam je tako|e va`an. Danas, recimo,postoje mnogi delovi sveta u kojima seosporavaju osnovna qudska prava `e-nama. One, tako, nemaju pravo da bi-raju niti da budu izabrane na politi~-kim izborima, i sli~no. Smatramo da
je to sramotno i uvredqivo.ŒMe|utim, u tim kulturama ima i `ena koje su zadovoqne svojim polo`ajem, bez obzira na to {to se on ne podudara sa va{im vrednostima.
– Znam. Nemamo pravo da mewamo wihov pogled na svet, ni-ti wihov stav.
Œ U posledwe vreme, u zapadnom dru{tvu se javqaju slu~a-jevi konverzije – `ene koje nisu zadovoqne na~inom `ivo-ta, time {to se u svom dru{tvu procewuju na osnovu izgle- da i sli~no, postaju muslimanke.
– Znam o ~emu govorite. Mi verujemo u pravo izbora. @enabi trebalo da ga ima. Ako je izabrala da ivi na jedan na~in, toje u redu. Ali taj na~in ne treba da joj bude nametnut kulturomili zakonom.
Œ Da li zaboravqate imovno stawe? Bogatije `ene uvek imaju ve}u mogu}nost od siroma{nih da oblikuju `ivot po svojoj voqi, izbegavaju}i kulturolo{ki model ako ih "`uqa".
– Ali na svim nivoima ena treba da ima izbor. @elimo dadevoj~ice imaju pravo da idu u {kolu, i da ih tamo dobro do~eka-ju i u~e. Obrazovawe ne sme biti dostupno samo jednom polu.Razumem kulturne razlike, ali za nas je veoma te{ko zamislitida bi `ena izabrala da ostane bez jednakih mogu}nosti. @enatreba da ima mogu}nost da progovori, da odlu~i kako `eli da`ivi svoj ivot.
ŒPo va{em mi{qewu, jedan od najzna~ajnijih nacionalnih interesa jeste odr`avawe kulturnog identiteta. Kako ga vi u SAD do`ivqavate, imaju}i u vidu da ste multikulturalno
dru{tvo sa vi{e od 210 miliona qudi?
Razumem kulturne razlike, ali nama je veoma te{ko zamisliti da bi ena koja ima izbora zaista `elela da ostane u mraku.
Demokratija ozna~ava ~etiri stvari:tr`i{nu ekonomiju, izabranu vladu,vladavinu prava i individualni suve-renitet.
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 31/84
S p e c i j a l n i p r i l o g
PROTIVOKLOPNIRAKETNI SISTEM
BUMBAR
TRA@I I
UN I[T I
KORVETAKLASE VISBY
ARSENAL
BORBENEBESPILOTNELETELICE
BROD FANTOM
31
1
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 32/84
15. januar 2007.32
D O M A ] I P R O T I V O K L O P N I R A K E
O
BUMBAROV
Bumbar je lako, prenosivo
protivoklopno sredstvo
pe{adije za napad i
odbrambena dejstva na
daqinama do 600 metara.
Mo`e da se koristi usvim borbenim uslovima,
dawu i no}u, a pogodan je
i za gradsku borbu.
Ima mali demaskiraju}i
efekat na vatrenom
polo`aju i wime mo`e
da se ga|a iz zatvorene
prostorije. Re~ju, pravo je
odbrambeno oru`je.
doma}em protivoklopnom raketnomsistemu “bumbar ” odavno se pri~a.Bio je i ostao jedan od najslo`enijihprojekata koji se rade u na{oj vojsci.Biv{a Uprava pe{adije (danas G-5)
podr`avala je taj projekat i, koliko god jeimala sredstava i mogu}nosti, odvajala jeza wegovu realizaciju. Ali “bumbar ” jenastajao u najte`em periodu za na{u ze-mqu, u vreme finansijske nema{tine, uveknedovoqnih sredstava, a posle bombar-dovawa i proizvodnih kapaciteta predu-ze}a namenske industrije. Nedavnim otpu-{tawem dela zaposlenih u Vojnotehni~kom
institutu, ustanovi koja realizuje to sred-stvo, ograni~ene su i wihove mogu}nosti,ali se uprkos svemu razvoj sistema uspe-{no privodi kraju. ^ini se da se ceo pro-jekat odr`ava na entuzijazmu i nevi|enojmotivisanosti svih u~esnika ukqu~enih ulanac razvoja i proizvodwe. A kao nagra-du za tu koli~inu ulo`ene energije, quba-
vi i pa`we – bumbar leti ka ciqu.To je zna~ajan sistem, konkurentan i
najnovijim stranim re{ewima. A Srbijaje me|u retkim zemqama, pored najrazvi-jenijih, koje imaju znawa i mogu}nosti zarazvoj sistema protivoklopnih vo|enihraketa (POVR).
ODGOVOR
NA SAVREMENE ZAHTEVE
Moderni sistemi te vrste moraju dazadovoqe savremene takti~ko-tehni~kezahteve, koji se prvenstveno odnose naprotivoklopnu borbu u urbanim sredina-ma, na mogu}nost uni{tavawa savremenihtenkova i tenkova sa eksplozivno-reakti-vinim oklopom (ERO), na za{titu ure|ajaza vo|ewe i lansirawe (UVL) od ometawai mogu}nost no}nog dejstva.
Za protivoklopnu borbu u urbanimsredinama POVR trebalo bi da imaju mo-gu}nost lansirawa iz {to maweg zatvore-nog prostora, da strelac mo`e da lansi-ra raketu sa ramena ili oslonca, da imamali demaskiraju}i efekat na vatrenompolo`aju i u toku leta, te {to kra}i mini-malni domet na kome vo|ewem raketa mo-`e da pogodi i uni{ti ciq. Potrebne su i
dobre manevarske sposobnosti (do 3 G) u
DOMA]I PROTIVOKLOPNIRAKETNI SISTEM
BUMBAROV LET 32
NEMA^KO BORBENO VOZILO
PE[ADIJE – PUMA IFV STARA ZVERU NOVOM KRZNU 36
PREDNOSTI I MANE STREQA^KOGORU@JA U OPERACIJIIRA^KA SLOBODA
NA [TA SEVOJSKA @ALI 40
BACA^I GRANATA
ARTIQERIJA PE[ADIJE 44
PUSTIWSKI ORAO
PI[TOQ JAKOG TRZAJA 47
BORBENE BESPILOTNE LETELICE
TRA@I I UNI[TI 48
[VEDSKA KORVETA KLASE VISBY
BROD FANTOM 52
Urednik priloga
Mira [VEDI]
SADR@AJ
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 33/84
– Bumbar ima poluautomatski ko-mandni sistem vo|ewa – SACLOS, koji sepo svojim kvalitetima nalazi u samomsvetskom tehnolo{kom vrhu. Ide u red si-stema druge generacije, ali ima dve oso-bine protivoklopnih sistema tre}e gene-racije – “mek” na~in lansirawa raketemalom po~etnom brzinom, {to omogu}ava
dejstvo iz zatvorene prostorije, i malidemaskiraju}i efekat na vatrenom polo-`aju – ka`e dr Miodrag Kobilarev, ruko-vodilac tog projekta.
POLUAUTOMATSKO
VO\EWE RAKETE
Maksimalni domet rakete bumbar jedvostruko ili ~ak trostruko ve}i od dome-ta ru~nih baca~a raketa (600 m u odnosuna 200–300 m) i pokriva minimalni do-met protivoklopnog raketnog sistema(PORS) za velike daqine (maqutka i ma-
qutka – II).Raketa bumbar ima tandem-kumula-
tivnu bojnu glavu – TKBG. Rastojawe od ~e-tiri kalibra izme|u bojnih glava postig-nuto je postavqawem osnovne bojne glaveTKBG iza mar{evskog raketnog motora.Minimalna daqina ga|awa od 60 m odre-|ena je zonom bezbednosti strelca. Uvo-|ewe rakete u tunel vo|ewa na rastojawuod 60 m ostvareno je sna`nim sistemomza upravqawe vektorom potiska (UVP),sme{tenim u blizini te`i{ta rakete. No-vo re{ewe za taj sistem omogu}ava rake-ti da “o{tro” manevri{e i pri malim br-
zinama (u odnosu na poznate rakete drugegeneracije polupre~nik krivine putawe je
33
I S I S T E M
LET
toku leta, kako bi bili pogo|eni brzi ci-qevi na kratkom dometu do 200 m.
Za uni{tavawe savremenih tenkovadirektnim pogotkom osnovna bojna glavarakete treba da ima probojnost od mini-malno 900 mm RHA, a za uni{tavawe ten-kova sa ERO neophodna je tandem-kumula-tivna bojna glava – TKBG. Mogu}nost pro-tivoklopne borbe u no}nim uslovimaostvaruje se primenom upro{}enih, a sa-mim tim i jeftinijih, termovizijskih ni{a-na u talasnom podru~ju od 3 do 5 mikrome-
tra, koji su integrisani sa ni{anskim dur-binom (ND).A {ta od toga ima bumbar ? Protivo-
klopni raketni sistem bumbar je savreme-no re{ewe ru~nog baca~a raketa. Mogu}-nost lansirawa iz zatvorenog prostoradaje mu atribut pravog odbrambenog oru`-ja. (To mu i ime ka`e, jer je bumbar miro-qubiv insekt dok ga neko ne napadne, a on-da je istrajan u borbi da se odbrani.) Imadomet do 600 m i odli~no je prilago|enzoni neposredne protivoklopne odbranepe{adije. Oru`jem rukuje jedan vojnik izdvo~lane protivoklopne grupe, a drugi no-si jednu ili dve rezervne rakete u lansir-noj cevi.
GLAVNE ODLIKE
Sistem bumbar ima komandno vo-|enu raketu druge generacije, sa mikro-kablom za prenos komandi, kalibra 136mm. Maksimalni domet je 600, a mini-malni 60 m. Vreme leta do ciqa na 600m je 4,3 sekunde, a verovatno}a poga|a-wa nepokretnih i pokretnih ciqeva jeve}a od 0,95. Masa oru|a na vatrenompolo`aju je 18 kg. Du`ina oru|a u mar-{evskom polo`aju je 1.164 mm, a brojposlu`ioca 1. Sistem ima mali dema-skiraju}i efekat na vatrenom polo`aju,mogu}nost ga|awa iz zatvorene prosto-rije i mogu}nost ga|awa no}u. Masa ra-kete u lansirnoj cevi je 14 kg i ima tan-dem-kumulativnu bojnu glavu. Kalibarosnovne bojne glave je 136 mm, a pomo}-ne 55 mm. Maksimalna brzina raketeje 250 m/s, a po~etna brzina 18 m/s.Masa postoqa je 4 kg, a tolika je i masaUVL. Masa lansirne cevi je 1,5 kg, a ugao
nadvi{ewa ose lansera cevi je 10 stepeni.
PORE\EWA
U svetu je posledwih desetak godi-na razvijeno (ili je u razvoju) vi{e si-stema POVR, u klasi u kojoj je na{ bum-bar . To su ERYX (Francuska)), BILL - 600metara ([vedska), Predator (SAD) i SPI-KE SR (Izrael).
mawi ~etiri puta u prvih 100 m). Mar-{evski motor se pali na oko tri metra odlansera.
Raketa se na ciqeve do 300 m lansi-ra sa ramena (u stoje}em ili kle~e}em po-lo`aju), a preko toga sa trono{ca ilioslonca. Kada strelac `eli da ga|a ciq,postavqa ure|aj za vo|ewe i lansirawe –
UVL na raketu u lansirnoj cevi. Po{to jeoru|e pravilno usmerio postavqawem ciqau centar kon~anice ni{anskog durbina, tre-ba pritisnuti okida~, dr`e}i ciq sve vremeu centru kon~anice, dok ga raketa ne pogodi.
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 34/84
34
NOVINE
Zna~ajna tehnolo{ka dostignu}a u razvojuPORS su: tandem-kumulativna bojna glava sa upa-qa~em za uni{tavawe savremenih tenkova sa ERO,optoelektronski digitalni TV koordinator rake-te, za{tita koordinatora od ometawa IC mamacaprimenom robusnih algoritama za frekventnu,amplitudsku, polo`ajnu i diferencijalnu diskri-minaciju smetwi, koji rade u sinhronizaciji sa ICtraserom rakete. Savremena su i re{ewa blokaelektronike rakete – primenom mikroprocesora.Novo je re{ewe ni{anskog durbina sa CCD kame-rom i LCD, i visokoefikasan je sistem za upra-vqawe vektorom potiska rakete. Pogonska gruparakete otporna je na temperaturnu varijaciju od -30 do +50 stepeni Celzijusa. Nova su re{ewaslobodnog `iroskopa, mikrokabla i lansirne ce-vi, ujedno kontejnera rakete.
Pri udaru u ciq kontaktna kapa ra-kete se kratko spoji i aktivira upaqa~,prvo pomo}ne, a zatim osnovne bojne gla-ve. Pomo}na bojna glava treba da neutra-li{e jednu od kutija sa eksplozivnim pu-wewem, koje ~ine ERO tenka, i time omo-gu}i uspe{no dejstvo kumulativnog mlazaosnovne bojne glave rakete. Kada je zavr-{eno vo|ewe rakete, strelac skida UVLsa lansirne cevi i postavqa ga na novuraketu.
ZNA^AJNA TEHNOLO[KA
DOSTIGNU]A
U razvoju ovako slo`enih sistema za-stupqene su kqu~ne oblasti nauke prime-wene u naoru`awu – raketni pogon, rake-todinamika, inercijalni senzori, elektro-nika, vo|ewe i upravqawe, itd. Na projek-tu radi tim od stotinak qudi (ukqu~uju}i iproizvo|a~e), a jezgro tima ~ini 20 do 30qudi iz VTI. In`iweri i tehni~ari teustanove ~ak su, tamo gde preduze}a namen-ske nisu mogla, uspeli da mnoge komponentetog sistema urade u svojoj prototipskoj ra-dionici. Tu su, naravno, proverena tehni~-ka re{ewa, realizovan funkcionalni mo-del, ura|eni probni komadi.
Svaki sistem nosi beleg svoga tvorca.Astru~waci iz Vojnotehni~kog instituta po-trudili su se da i bumbara oplemene obi-qem novina. [ta je sve novo? Najpre, to jenova tandem-kumulativna bojna glava sa
upaqa~em za uni{tavawe savremenih ten-kova sa ERO. Potom, sistem za vo|ewe ilansirawe.
Nenad Caki}, ~lan radnog tima, zadu-`en za vo|ewe rakete bumbar i uop{te zaelektroniku te rakete, ka`e da je zadataksistema za poluautomatsko vo|ewe proti-voklopnih rotiraju}ih raketa da pouzdanoidentifikuje raketu u vidnom poqu, u pri-sustvu prirodnih i ve{ta~kih smetwi, pre-cizno izmeri ugaoni polo`aj rakete u od-nosu na ni{ansku osu, konvertuje izmerenuugaonu gre{ku u linearnu, izra~una koefi-cijente komande i da, na osnovu informa-
cije o rotaciji rakete, generi{e impulsnekomande vo|ewa. Informacija o rotacijirakete dolazi sa rakete, a preko mikroka-bla kojim se na raketu {aqu i impulsne ko-mande vo|ewa.
– Moram da ka`em da smo uradilipotpuno originalan traser i time se di~im.Koliko mi je poznato, niko do sada nijeprimenio traser tog tipa – sa ultrasna-`nim poluprovodni~kim diodama, koji imaogromne prednosti, jer omogu}ava izuzetnusinhronizaciju trasera i kamere. Sem to-ga, traseri koji se sada koriste veoma {i-roko zra~e, u velikom dijapazonu frekven-cija, a senzori obi~no uzimaju deo te ener-
gije, dok se ovde prima kompletna energijatrasera. Drugo, supersinhronizacijom tra-sera sa kamerama posti`e se izuzetan ni-vo eliminacije bilo kakvih smetwi – pri-rodnih i ve{ta~kih – ka`e Caki}.
Originalni traser sa ultrazvu~nimprovodni~kim diodama
Komandno vo|ena raketa kalibra 136 mm
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 35/84
zadatak samo da postavi cev, a sve se auto-matski povezuje, konektuje i zaptiva.
Nov je i mikrokabl, kevlarski oja~an,sa prekidnom silom od 18 kg, tri puta ja~iod onih koji su do sada razvijeni. Iako iz-gleda banalno, ura|en je tehnolo{ki vr-hunski i postoji samo nekoliko zemaqa ko-je ga prave. Takva ja~ina je bila potrebnada ne bi dolazilo do kidawa, jer bumbar,u odnosu na standardne rakete, ima mnogove}u maksimalnu brzinu.
Zvonimir Vuco isti~e da je original-na i lansirna cev. Projektovana je tako dase vi{e puta koristi, iako je prema u tak-ti~ko-tehni~kim zahtevima predvi|ena zajednokratnu upotrebu. Na{i stru~waci suuspeli da tehnolo{ki naprave lansirnucev koja ima krutost kao da je od 2,5 mmmaterijala, a samo je 1,5 mm. Pored znat-
nog smawewa mase postignuto je jo{ ne{to– ovo je doma}i proizvod koji mo`e bezproblema da se proizvodi u Srbiji. Za jed-nokratnu upotrebu mo}i }e da se uradi jo{jeftinija i tawa lansirna cev, jer je doka-zano da je jedna izdr`ala vi{e ga|awa.
Stru~waci VTI su u izradi i drugihkomponenata oti{li korak daqe. Na pri-mer, raketni motor ima energiju za domet ido 1.000 metara, a sada se trenutno kori-sti za 600 metara (takav je bio TTZ). Na tajna~in }e motor i ve} razvijene komponentemo}i da se koriste i za usavr{enu raketubumbar pove}anog dometa, do 1.000 m.
DINAMIKADAQEG RAZVOJA
Do kraja projekta nije ostalo mnogo– da se zavr{e ispitivawa tandem-kumula-tivne bojne glave i provere wena takti~ko-tehni~ka svojstva. U stati~kim opitima ve}je dostignut nivo probojnosti TKBG ve}i od800 mm, ~ime su opravdane zahtevane per-formanse za tu fazu razvoja.
U Nikincima se odvija zavr{na fazainternih konstruktorskih ispitivawa. Dosada je raketa lansirana sa eksperimen-talnog boka, a sada sa trono{ca, kao {to}e raditi i borac. Ta ispitivawa treba dadaju kona~nu verifikaciju sistema vo|ewai upravqawa rakete, pre ugradwe tandem-kumulativne bojne glave.
– Samo nekoliko raketa je dovoqnoda pogodi ciq kako bi se potvrdilo da jesistem dobar. Ato se ve} dogodilo. Za nasje to najva`nije. Ostalo je samo pitawetehnolo{ke discipline – zakqu~uje dr Ko-bilarev.
Zavr{etak razvoja sistema bumbar diktira}e finansijska sredstava. Sklonijimatematici izra~unali su da je potrebnoulo`iti samo mali deo od ukupno do sadaulo`enih finansijskih sredstva.
Mira [VEDI]Snimio Zvonko PERGE
35
KOOPERANTI
U razvoj bumbara su kao kooperan-ti bili ukqu~eni: “Kru{ik”, “Sloboda”,“FKS – Elmos”, Jagodina, “Teleoptik”,“Petar Drap{in” – kovnica Mladeno-vac, HI “Milan Blagojevi}”, Lu~ani, EIIRIN Ni{, “Kru{ik – Plastika” iz Ose-~ine, “Mile Dragi}”, Poliester – Pri-boj, FIMA – Mionica i Institut MTT
INFIZ.
Na raketi postoji i potpuno nov blokelektronike i prvi put }e imati sopstvenira~unar. Zna~i, raketa }e imati odre|eninivo inteligencije, koji }e joj omogu}iti dasamostalno leti deo puta, iako izgubi sig-nal kroz mikrokabl. A to je tehnolo{ki ifunkcionalni skok.
– Perspektiva je da kompletan posaoodradi ure|aj za vo|ewe u raketi, {to bipojednostavilo stvar. Trenutno sa raketedobijamo signale `iroskopa, a {aqemosignale vo|ewa. Kada bi posao radio samure|aj u raketi, onda bismo samo signalepolo`aja rakete slali ka raketi, a to jeslede}a tehnolo{ka stepenica. Sada{waelektronika obezbe|uje funkcionalnost,ali i ovaj me|ukorak – zadatak vo|ewaprelazi na raketu, {to daje ogromneprednosti, i u perspektivi mogu}nost ski-
dawe `ice.Treba posebno ista}i da je, sem funk-cionalnosti (da se raketa vodi pouzdano iprecizno na ciq), ultimativni zahtev da do-bar protivoklopni sistem mora da savladaometa~e. Danas mnoge zemqe, posebno Ru-sija, na svoje tenkove montiraju formacij-ske ometa~e, tipa {tora . To vi{e nije izu-zetak nego standardna oprema tenka, a akona{a zemqa eli da ima dobar izvozni ar-tikal, moramo imati i dobru za{titu odometa~a. Na bumbaru je za{tita koordina-tora od ometawa IC mamaca ostvarenaprimenom robusnih algoritama za fre-kventnu, amplitudsku, polo`ajnu i diferen-
cijalnu diskriminaciju smetwi, koji rade usinhronizaciji sa IC traserom rakete.
Zvonimir Vuco, nosilac razvoja kom-ponenata rakete i lansera za bumbar , ka-`e da je originalno i re{ewe pirotehni~-ke brave. To je pirotehni~ki i elektri~nisklop koji treba da da informaciju ra~u-naru da je raketa odbravqena i spremnaza poletawe i da sme da se pripali start-ni raketni motor, koji izbacuje raketu izlansirne cevi. Vuco isti~e da su samoFrancuzi uradili takvu vrstu brava.
Na bumbaru je razvijeno vi{e od 20potpuno novih samozaptivnih konektora.
Oni omogu}avaju vojniku da obavqa takti~-ko-operativne radwe i da uop{te ne raz-mi{qa o tome da li treba da pove`e lan-ser i raketu prilikom upotrebe. Wegov je
Interna konstruktorska ispitivawa u Nikincima su u zavr{noj fazi
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 36/84
Jedno od takvih re{ewa jeste najnovijeborbeno vozilo pe{adije PUMA , prika-zano na izlo`bi Euroshatoory 2006. U du-hu nema~ke tradicije, vozilo je nazvano
Panzer Unter Minimalen Aufwand – PUMA (udaqem tekstu puma ), to u prevodu zna~ioklopno vozilo male cene. Ada li je tako?
SRODNOST PUME IFVSA MARDEROM
Puma IFV podse}a na mardera i nafamiliju vozila puma projektovanu predvadesetak godina, od ~ijeg razvoja se odu-stalo, a posebno nalikuje izvedenoj verzi-ji TH-495 IFV (Thrissen Henschell). Naime, uvreme kada je po~ela modernizacija mar-
dera (marder A1, A1+, A1-, 1A1, 1A2,1A3), u periodu od 1983. do 1988. zapo-
~eo je program razvoja novog vozila puma,
STARA ZVERU NOVOM KRZNU
36
A
N E M A ^ K O B O R B E N O V O Z I L O P E [ A D I J E – P U M A I F V
ktuelni bezbednosni izazovi u svetuznatno uti~u na scenarije oru`anihsukoba, a oni povratno odre|uju te-`we u razvoju i modernizaciji NVO,
pa i oklopnih borbenih vozila (OBV).Uo~qivo je da se brojne armije smawuju, uzopremawe tehnolo{ki modernijim siste-mima NVO, spremnim i funkcionalnoefikasnijim za suprotstavqawe mogu}imizazovima i za brze intervencije na {i-rem geostrategijskom prostoru.
Kada je re~ o OBV, velika pa`waposve}uje se to~ka{kim vozilima u vi{ekategorija mase, naoru`anim raznovr-snim naoru`awem, ali se ne zanemarujuni guseni~na vozila. Pri tome je malonovih koncepcijskih re{ewa, a izlaz setra`i u modernizaciji postoje}ih iugradwi tehnolo{ki novih podsistema,
~ime se dobijaju prakti~no nova OBV.Bundesver je2002. godinesklopio ugovor sanovoformiranomprojektantsko-proizvodnomasocijacijom PSMo razvoju novogoklopnog borbenogvozila. Projekat jeusvojen kao
prioritetan zadatakkako bi semodernizovalejedinice za brzeintervencije izamewivaliBVP marder 1A3.Vozilo je nazvanopuma(PUMA ) a taskra}enica u prevoduzna~i – oklopnovozilo male cene.Da li je tako?
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 37/84
optimalne platforme za 24 planirane va-rijante, razli~ite mase, naoru`awa iopreme. Tada{wa familija puma trebalaje da potisne iz naoru`awa postoje}e
oklopne transportere M-113A1G (4.000vozila u 15 varijanata). Proizvedeno je2.193 mardera , razvijen je prototip mar-
der -2, a od 2000. do 2005. modernizova-no je jo{ 74 mardera – 1A5.
Svojevremeno su poznate firme KrausMaffei i Diehl zajedni~ki ponudile projekatrazvoja BVP puma kao baznog vozilo za dru-ge verzije u tri te`inske klase: 18 do 25 to-na, 26 do 32 i od 33 do 38 tona. Gde je biloizvodqivo, primewivane su komponente odBVPmarder ili od tenkova leopard -1/2, iz-vi|a~kog oklopnog automobila Lushs 8h8 inekih privrednih vozila. Tako|e je projekto-vana {asija sa po 4,5 ili 6 potpornih to~-kova. Osnovna koncepcija bila je potpunoidenti~na vozilu marder, a unutra{wi pro-stor je tradicionalnog re{ewa.
Osamdesetih godina 20. veka razvije-na je serija od nekoliko probnih, opitnihi modela demonstratora pume . Neki mode-li su u funkcionalnoj izvedbi bili ponu-|eni na proveru Turskoj i Norve{koj, alisu, i pored pohvalnih ocena, te dr`ave od-ustale od naruxbine. Turska se okrenulasopstvenoj proizvodwi po uzoru na ame-ri~ki M-113A1 APC i AIFV , a Norve{ka jenabavila iz [vedske CV9030.
Krajem osamdesetih Bundesver zapo-
~iwe program modernizacije OBV – GTK
37
(Geranzerte Transport Kraftfahrzeug), odnosnoNGP (Neue Gepanzerte Platformen – nova oklopna pltforma ) i ponovo su u igri mar-
der -2, puma PT-2 i izvedenica TH-495. Ko-na~no, 2002. godine Bundesver sklapa ugo-vor sa novoformiranom projektantsko-proizvodnom asocijacijom PSM (Project Sys-tem and Management GbmH) o razvoju no-voga OBV puma . Pored firme Krauss-MaffeiWegmann (KMW) i Rheinmetall Landsysteme(RLS), u programu je jo{ 18 nema~kih fa-brika. Novi projekat je usvojen kao prio-ritetan projektni zadatak, kako bi se po-stupno modernizovale jedinice za brze in-tervencije i zamewivali BVP marder 1A3.Konzorcijum PSM obezbedio je novac zapet puma iz probne partije, koje su komple-tirali krajem 2005, a planirana je i se-rija od 20 vozila predserijske proizvod-
we u 2006/2007. godini. Osvajawe serij-ske proizvodwe predvi|eno je krajem2007, ukupno 405 vozila, a uvo|ewe u ope-rativnu upotrebu zapo~iwe 2009. godine.
Sa namerom da se razvije nekolikoverzija OBV iz nove familije puma IFV , na-gove{tava se i mogu}nost naoru`avawatopom 120 mm, a eventualno i zamena ten-kova leopard -2 sa takvim OBV.
U idejnim osnovama takti~kih zahtevanove pume postavqeni su opre~ni zahtevi.Tra`i se visoka strategijska pokretqivosti takti~ka mobilnost, sa jedne strane, a sadruge strane maksimalna za{tita i najve-}a vatrena mo} za takvu vrstu vozila spo-
sobnog da adekvatno reaguje u svim vremen-
STANDARDNA OPREMA
Standardna oprema BVP puma obu-hvata ure|aje najnovije tehnolo{ke ge-neracije: ure|aj za NHB za{titu, sistemza detekciju nastanka, spre~avawa i au-tomatskog ga{ewe po`ara, optoelek-tronske ure|aje za osmatrawe i ni{a-wewe dawu i no}u, TV kamere za osma-trawe zadwe polusfere i vo`wu unazad,elektronski sistem za komandovawe iveze, za identifikaciju svojih i protiv-nikovih OBV i drugo. Svi ti ure|ajiolak{avaju rad i boravak posade u vo-zilu i, tako|e, doprinose efikasnijojza{titi i pre`ivqavawu u borbi.
skim i zemqi{nim uslovima, u bilo kakvomintenzitetu borbenih dejstava. Ocewenoje da puma za takve uslove nudi napredna
re{ewa.
NOVA RE[EWA
Nova puma je po arhitekturi oblikastandardne konfiguracije – upravno ode-qewe je napred levo (desno kod stare pu-me ), motorno-transmisiono odeqewe je na-pred desno (levo kod stare), borbeno ode-qewe u sredini vozila, ali su stanice ko-mandira i ni{anxije u telu vozila, iza vo-za~a, a ne u kupoli ili ispre we (kao u mar-
deru ), a desantno odeqewe za iskrcnu po-sadu je pozadi. Takav koncept pru`a opti-malnu za{titu posade.
Funkcionalnost posadnog prosto-ra olak{avaju ugra|eni klimatski ure|aj,optimalni prostor za rad svakog ~lana po-sade, ergonomska prilago|enost sedi{timai dostupnost izvr{nih komandi ure|aja, tepreglednost okoline sa mesta svakog ~lanaposade.
Oklopno telo ima vi{e inovacija.Podesno je profilisana kompaktna kon-strukcija na koju se nadogra|uje modularnioklop i kupola bez posade. Cela posada jesme{tena u boqe za{ti}enom oklopnom te-lu. Raspored sredstava za osmatrawe i ni-{awewe dawu i no}u obezbe|uje posadistalnu preglednost okoline, a maskirnipremaz i slojevi na ravnim povr{inamaoklopa redukuju elektronski odraz vozila.Elementi hodnog dela su montirani spoqa,{to pri nailasku na PT minu smawuje mo-gu}nost povre|ivawa posade. Pu{karnicesu eliminisane, osim na zadwim vratima –rampi (dve), koje koriste dva ~lana iskrc-ne posade, {to predstavqa slabost.
Iskrcna posada sedi licem u lice,a sedi{ta nisu pri~vr{}ena za patos,ve} su ove{ena elasti~nim elementima.Zahvaquju}i kompletu sredstava za osma-trawe, umre`enim sa kamerama i ni{an-skim spravama ni{anxije i komandira,
posada stalno mo`e da prati okru`ewevozila. Poklopci na krovu su kliznog ti-
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 38/84
38
VISOKA CENA
Cena jedne pume trebalo bi da bu-de oko sedam miliona evra, {to je zasada bez premca u toj kategoriji vozila.Za taj novac moglo bi da se nabavi ne-
koliko respektivnih OBV, na primer ru-ski BMP-3, to~ka{i pirana III 8h8 APCili pandur II 8h8 APC. Pore|ewa radi,pomenimo da Englezi planiraju moder-nizaciju svojih MICV Warrior po ceni od1,65 miliona USA dolara i wihov op-stanak u operativnoj upotrebi do 2035.godine.
re|uje dve kategorije nivoa za{tite: nivo Ai nivo C. Nivo A podrazumeva za{titu odRRB tipa RPG-7 i topova sredweg kalibra(30-40 mm) sa ~eone strane, kru`nu za{ti-tu od mitraqeskih projektila AP 14,5 mm,
krovnu za{tite od fragmenata artiqerij-skih projektila i podmunicije koja napadaodozgo. U tom je slu~aju BVP puma ima masu31,45 tona. Vozilo je za{ti}eno i od eksplo-zivnih sredstava (PTmina i sl.) mase 10 kgTNT. Sa nivoom za{tite A mo`e da se pre-vozi eleznicom ili avionima A400M.
Nivo C ima prednost jer se dodaju mo-duli oklopne za{tite na bo~ne i krovne po-vr{ine pa je obezbe|ena kru`na za{titaod ru~nih baca~a i sredwih kalibara to-pova. Poja~ana je i za{tita krova. U ovojvarijanti puma je te{ka 40,7 tona. Sa do-datnom za{titom BVP puma mo`e da se pre-
nosi transportnim avionom A400M (po trivozila u jednom avionu, a oklopni moduli u~etvrtom). Najve}a borbena masa vozila sadodatnim oklopom, popuweno pogonskim go-rivom, municijom, opremom, sa posadom uvozilu, iznosi 43 tone. To je 1,5 tona vi{eod tenka T-72/M-84.
Modularni koncept za{tite dozvoqa-va u perspektivi zamenu modula sa tehno-lo{ki boqim elementima. Kao opcija nudi
pa, pode{eni za lako rukovawe, otvara-we i zatvarawe.
OSMATRA^KI URE\AJI
Osnovno oru|e je automatski top Ma-user Mk-30-2/ABM, kalibra 30 mm, sa dvo-strukim “hrawewem”, stabilisan u dveravni, efikasnog dometa do 3.000 metaraza ga|awe sa mesta, i u pokretu. Top se pu-ni sa dve vrste metaka – potkalibarnim
APFSDS, probojnosti 55 mm oklopa poduglom 60 stepeni na 1.000 m, i novora-zvijenim projektilom sa kasetnim puwe-wem razornog dejstva, snabdeven tempir-nim upaqa~em (KETF/ABM). Dvostruko“hrawewe” obezbe|uje trenutni izbor vr-ste metka. Projektil KETF mo`e da se tem-pira za dejstvo odozgo po slabo zaklowe-nim ili otkrivenim ciqevima. Za trenut-
nu upotrebu ima spremnih 200 metaka, ajo{ je toliko u spremi{tu BVP.
Novi NG4 koaksijalni mitra-qez, kalibra 5,56 mm, brzi-ne ga|awa 859 metaka u mi-nuti, efikasan je na1.000 m. Iza kupole jepostavqen osmocev-ni lanser ba-
ca~a dimnih kutija, koje mogu biti i razor-no-par~adnog dejstva.
Ni{anske sprave komandira i ni{an-xije su umre`ene, a slika iz vidnog poqamo`e da se prenese i posadi u zadwem deluvozila. Komandirova ni{anska sprava jeperiskopsko-panoramskog tipa, sme{tenana krovu kupole. Sprava ima tri vidna po-qa, ukqu~uju}i i {iroko vidno poqe zaosmatrawe. U spravi su integrisana tri ka-nala: dnevni, sa kamerom niskog nivoa ose-tqivosti (CCD), termovizijski, sa kameromi laserski daqinomer, bezbedan za o~i.Ni{anska sprava ni{anxije ugra|ena je le-vo od topa. Identi~na je sa komandirovom,s tim {to je periskopska i pokre}e se za-
jedno sa kupolom. Iz obe sprave mogu sepreneti slike u drugu spravu ili na displej~lanova posade. Komandir ima prioritet upreuzimawu izvr{nih komandi i otvarawuvatre po opasnim ciqevima. Sistem hunter-killer preuzet je sa tenka leopard -2.
Posada ima ~itavo bogatstvo osma-tra~kih ure|aja za osmatrawe dawu i no}u.Voza~u su na raspolagawu tri dnevna peri-skopa i periskop sa poja~iva~em slike tre-}e generacije. Sem toga, ima i TV kameru po-zadi za osmatrawe pri vo`wi unazad. Is-krcni desant ima ~etiri krovne kamere ijednu kameru za osmatrawe pozadi, dvastandardna osmatra~ka bloka, jedan pano-
ramski periskop i dva periskopa sa poja~i-va~em slike. Kada komandir na|e za shodno,
prenosi iz svoje sprave sliku na displej is-krcnog dela posade. Strelci po potrebi mo-gu da osmatraju i kroz dva otvora na krovuili preko ot{krinutih vrata – rampe.
U sklopu interfejsa vozila zna~ajnomesto zauzima umre`eni sistem za koman-dovawe i upravqawe, prikupqawe i prenosinformacija u jedinicu C³I. Danas je uobi-~ajeni naziv BMS (Battleefield ManagementSystem), tj. menaxment ili komandni sistem.Pored elektronskog pra}ewa i prikaziva-wa podataka i terena, raspola`e i sa si-stemom za globalnu navigaciju GPS i raspo-znavawe svojih i tu|ih vozila – IFF. Taj si-stem je naro~ito zna~ajan za spre~avawetzv. prijateqske vatre po sopstvenim vozi-lima u uslovimaograni~ene vi-
dqivosti. U kompletu opreme su i individu-alni komplet za vojnika budu}nosti – FutureSoldier Programme.
NIVOI ZA[TITE
Visok nivo za{tite ostvaren je u ne-koliko elemenata: primenom modularnihelemenata dodatnog oklopa, vi{eslojnimoklopom, ugradwom delova na unutra{wo-sti vozila, obezbe|ewem visokog nivoaza{tite od kineti~kih projektila malog isredweg kalibra, ru~nih baca~a (kumula-tivna mina), kasetne municije, par~adigranata. Sme{tajem naoru`awa iza oklo-pa i rasporedom celokupne posade u boqeza{ti}enom telu vozila obezbe|eni su op-timalni uslovi za{tite i pre`ivqavawa.Najnoviji ure|aji i sistemi za osmatra-we, te mogu}nost prenosa slike do ~lano-
va posade, omogu}avaju pravovremeno ot-krivawe opasnosti i preduzimawe merasamoodbrane.
Pogonsko gorivo je sme{teno u rezer-voare izme|u unutra{we strane zidovaoklopnog tela {to povoqno uti~e na za{ti-tu, a najnoviji elektronski senzori ure|ajaza otkrivawe, spre~avawe i ga{ewe po`a-ra dodatno pove}avaju bezbednost posade.Dijagnosti~ki sistemi pra}ewa i kontrolesvih vitalnih funkcija podsistema vozilapoma`u posadi da na vreme uo~i potenci-jalne otkaze i preduzme mere dovo`ewa vo-zila u zaklon.
Bitna novina jeste primena modular-
nih elemenata dodatnog oklopa, koji se re-lativno lako postavqaju ili skidaju. To od-
Kupola sa daqinskim
upravqawem
Unutra{wi izgled pume
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 39/84
name}u se i neka pitawa kao dileme. Uko-liko su prethodna OBV poput mardera 1A3/A5, prototipa marder -2, TH-495 i
modelapuma iz osamdesetihgodina pro{log veka, posvojim takti~ko-tehni~kimodlikama, performansa-ma i ukupnim borbenim
vrednostima, vrlo blizu no-voj pumi , ~emu najavqivawe no-
ve pume , kao novog vozila, kadaono, uistinu, predstavqa moderniza-
ciju ve} vi|enog?Raniji modeli su imali ugra|ene lan-
sere za POVR {to ih je ~inilo podesnijimi za sukobe sa osnovnim tenkovima, a novapuma ih nema, ve} su najavqeni kao opcija.
Borbena masa vozila sa nivoom za-{tite u varijanti C dostigla je i presti-
gla masu nekih osnovnih tenkova, na pri-mer T-72 za 1,5 tona. Ne pokazuje li ta-kav manir tendenciju izrade hibridnihvozila tenka - OT (ne BVP jer nema pu-
{karnice), {to li~i na ve} primewe-ne konverzije tenkova starijih gene-racija u te{ke OT ( u Izraelu, Jor-danu, Rusiji, Ukrajini)?
BVP puma nema amfibijska svoj-stva koja su ina~e standardna re{e-
wa u Rusiji, Kini, Srbiji, neophodno po-trebna za geostrategijski prostor Evropesa brojnom mre`om kanala, hidrograf-skih vodotokova i jezera, osim ako se ne
ra~una na weno anga`ovawe u pustiwskomprostoru.Dodatna oklopna za{tita u vidu mo-
dula pru`a boqu za{titu od ve}ine dru-gih BVP, ali je i takva nedovoqna garan-cija za asimetri~ne operacije, gde se obi-lato koriste RBG ~ija probojnost dosti`e750 mm oklopa iza ERO. U to su nas uve-rili doga|aji u Iraku, gde su RPG-7V1uspevali da izbace iz borbe i takve “tvr-|ave” kakvi su tenkovi M1A2 abrams iChallenger -2.
Gabariti BVP puma su znatni, madaproizvo|a~ govori o maloj silueti (du`i-na 7,33 m, visina 3,05 m, {irina saoklopnim modulom 3,71 m). Neizvesno jei prevo`ewe `eleznicom jer je {irinatereta na `eleznici limitirana na 3,54m, osim u SAD 3,63 m, a pumina {irinaje 3,71 m.
I na kraju, cena od 8,47 milionaUSA dolara (oko sedam miliona evra) do-vodi u pitawe kriterijum cena – efika-snost. Sa tolikim novcem mogu se na tr-`i{tu NVO nabaviti dva-tri BVPpo bor-benim karakteristikama adekvatnim pu-mi , {to nije zanemarqiv faktor. Ali ce-na ne brine, za sada, strane investitore,jer je ovo vozilo nameweno armiji koja
ima sredstava da to plati – Bundesveru.Milosav C. \OR\EVI]
39
se mogu}nost ugradwe ERO ili nekog si-stema aktivne za{tite koji je razvi-jen u Nema~koj. Upravo je u zavr-{noj fazi ispitivawa multi-funkcionalni sistem ak-tivne za{titi MUSS(Multifunction self-protecti-on System) kompanijeEADE i KMW.
POGONSKI BLOK I HODNI DEO
Koncepcija pogona postavqena je takoda obezbe|uje pokretqivost vozila ade-kvatnu tenku leopard-2 – da doprinesi efi-kasnom funkcionisawu u svim uslovima, dasistem hla|ewa umawi termalni odraz vo-zila i da hodni deo pru`i optimalne uslo-ve za vo`wu po neravnom zemqi{tu, smawibuku i olak{a boravak posade.
Pogonski blok predstavqa kompaktnukonstrukcionu i kinematsku celinu motorai transmisije sa pripadaju}im ure|ajima.Ugra|en je motor firme MTU, turboprehra-wivani dizel, model 10V892. Razvija najve-}u snagu od 800 kW pri 4250¯¹, daju}ivozilu specifi~nu snagu od 18,6 do25,4 kW/t, zavisno od nivoa za{ti-te vozila. Omogu}uje najve}u brzi-nu po putu od 70(40) km/~.
wa~ku kutiju i hidropneumatski ure|aj zaupravqawe sa elektrohidrauli~nkim ko-mandama za promenu stepena prenosa. Me-wa~ ima ~etiri stepena prenosa napred-nazad. Izvr{na komanda za upravqawevozilom je u obliku volana (poseduje i po-luge – komande za upravqawe po potrebi uote`anim uslovima manevrisawa). Skreta-we vozila obavqa se kontinuirano u svimstepenima prenosa, a mogu}e je okrenuti vo-
zilo na mestu oko vertikalne ose. Ventila-tori hladwaka motora i transmisije tro{e170 kW energije.
Hodni deo sa pet pari potpornih to~-kova nezavisno ve{anih (pogonski su na-pred) kompletiran je hidropneumatskimogibqewem i hidrauli~kim amortizerima.Takav sistem doprinosi ve}em elasticite-tu pri kretawu po neravnoj podlozi, dodat-no pospe{uje stabilizaciju naoru`awa,smawuje buku i vibracije, te racionalizujeoklopqeni prostor {asije i olak{ava bo-ravak posade u vozilu. Ovakvo re{eweumawuje unutra{wa o{te}ewa i limitira
povre|ivawe posade prilikom nailaska naminu. Gusenice su metalne sa gumeno-metal-nim konektorima (Silent Block), imaju gumenepapu~e koje se zimi zamawuju ~eli~nim gre-benima. [irina gusenice je 500 mm. Pu-ma ima i poseban ure|aj – kompenzatorgrejawa hodnog dela koji obezbe|uje kon-stantnu zategnutost gusenica bez interven-cija voza~a.
LUKSUZ ILI POTREBA
Bez pretenzija da se spekuli{e o mo-tivima konzorcijuma PSM da posle 20 godi-na ponovo aktuelizuje razvoj i proizvodwu
familije OBV puma , vozila budu}nosti, ka-ko su ih predstavili na Euroshatory 2006,
Raspored posade u vozilu (gore)i dodatni moduli oklopne za{tite (dole)
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 40/84
ce, nema dovoqnu zaustavnu mo}. Aod pi-{toqa se tra`i da trenutno onesposobiprotivnika, jer se razmena vatre de{avana bliskom odstojawu. Smrt zbog rawava-wa i gubitka krvi nije ono {to se o~ekuje izahteva od te vrste oru`ja. Sa druge stra-ne, pozitivno su oceweni lako}a rasklapa-wa i odr`avawa pi{toqa, ali i fiksni ni-{ani, tako da vojnik koji uzme M9 mo`e bi-ti uveren da je pi{toq ta~no upucan i da nezahteva dodatno anga`ovawe.
Najve}i problem se iskazao u vezi saoprugom u okviru za M9. Naime, ako je okvirtokom iole du`eg vremena napuwen sa 15 me-taka (koliki mu je maksimalni kapacitet),opruga gubi elasti~nost i ne mo`e dovoqnoda potisne donosa~ metaka i obezbedi ne-smetano puwewe pi{toqa. Ako se okvir iz-
vrne nadole, meci iz wega ispadaju, {to uka-zuje na slabost opruge. O tom su izvestilisvi vojnici i oficiri koji su nosili M9. Pritome je zapa`eno da je navedeni problem naj-mawe ispoqen kod okvira ~iji je proizvo|a~Bereta . Vojnici su poku{ali da istezawemopruge pove}aju wenu elasti~nost, a to je bi-la gre{ka, jer je uzrok problema vrlo finipesak i pra{ina. Zato je savetovano da seokviri ~iste bez podmazivawa, te da se punesa samo osam do deset metaka, {to je palija-tivno, a ne radikalno re{ewe.
Mnogi vojnici `ele kratku cev kao do-datno oru`je, uz osnovno kojim su zadu`e-ni, jer smatraju da bi im pi{toq koristio
pri pretra`ivawu podruma, tavana, kana-lizacije i tunela. Osim toga, u slu~aju za-
15. januar 2007.
NA [TA SEVOJSKA @ALI
Armija SAD nesumwivo ula`e ogromnasredstva u razvoj naoru`awa i opre-me za potrebe svojih pripadnika. Pritome se velika pa`wa poklawa mi-
{qewu i utiscima krajwih korisnika, od-nosno vojnika na terenu. S obzirom na ~i-wenicu da su od po~etka operacije Ira~ka sloboda stigle odre|ene primedbe na per-formanse streqa~kog naoru`awa i opre-me, osnovana su dva tima koja su anketira-la vojnike i oficire sa `eqom da utvrde~iweni~no stawe i izna|u na~ine za re{a-vawe ispoqenih problema. Prvi, sasta-vqen od civilnih i vojnih tehnologa, razgo-varao je od 5. do 10. maja 2003. sa vojnici-ma stacioniranim u sektoru Bagdada, i tosa pripadnicima 82. i 101. vazdu{no-de-santne divizije, a i 3. pe{adijske divizije.Drugi tim, iz Armijskog pe{adijskog centra,Direktorata za borbeni razvoj – Odeqe-we streqa~kog naoru`awa, sproveo je svo-je ispitivawe (od 10. juna do 7. jula 2003)
i obuhvatio je, sem navedenih jedinica, i10. planinsku diviziju u Erbilu, 4. pe{a-dijsku diviziju u Tikritu, te 1. oklopnu divi-ziju i 501. ~etu vojne policije, stacionira-ne u Bagdadu.
Ispitivawem je obuhva}eno vi{e odhiqadu vojnika, podoficira i oficira, ~akdo ~ina brigadnog generala. Svi ispitani-ci su sa entuzijazmom prihvatili razgovor,
iznosili svoja iskustava i dali mi{qeweo aspektima oru ja i opreme koje bi treba-lo poboq{ati. Dobijene informacije suu~itane u baze podataka, da bi se potomanalizirali i doneli zakqu~ci.
PI[TOQI I PESAK
Standardni vojni pi{toq vojske SADje M9, u stvari bereta 92FS. Vojna policijanaj~e{}e koristi pi{toq u odnosu na drugostreqa~ko naoru`awe i op{te je mi{qeweme|u vojnicima da metak kalibra 9 mm pa-ra M882, sa zrnom pune metalne ko{uqi-
Od po~etka operacije Ira~ka sloboda stigle suodre|ene primedbe na u~inak streqa~kognaoru`awa i opreme. Zato su tokom 2003.oformqena dva tima koja su anketirala vojnikei oficire iz vi{e jedinica stacioniranih u Iraku,sa `eqom da utvrde ~iweni~no stawe i izna|una~ine za re{avawe uo~enih problema.Donosimo neke od wihovih zamerki.
P R E D N O S T I I M A N E S T R E Q A ^ K O G O R U @ J A U O P E R A C I J I I R A ^ K A S L O B O D A
Baca~ granata Mk19na hameru
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 41/84
stoja na osnovnom oru ju, oni `ele da priruci imaju kratku cev, a ne da poku{aju daotklone zastoj na osnovnom oru ju. Poseb-no je zanimqivo zapa`awe da lokalno sta-novni{tvo smatra da vojnici ne}e pucatina wih iz duge cevi, ali ako upere pi{toq,tada vaqa odmah poslu{ati komandu. Semtoga, oni koji su kupili i laserski ni{anza M9 primetili su da se ratoborni civi-li odmah umire ~im ugledaju crvenu ta~kuna svojim grudima.
KARABIN M4
Armija SAD je otpo~ela napad na Iraksa tri varijante pu{ke M-16: M-16A2, M-16A4 i karabinom M4. Dve posledwe sukonfigurisane kao modularni sistem. ^e-tvrtu varijantu, M4A1, koristile su speci-jalne jedinice, ali timovi ispitiva~a nisurazgovarali sa wima. U globalu, ispitani-ci su izrazili zadovoqstvo pouzdano{}usvog osnovnog oru`ja, nagla{avaju}i da supu{ke redovno ~istili s obzirom na pustiw-ske uslove. Izve{taji iz Avganistana, kojidatiraju od 2002. godine, ukazuju da je tada89 odsto vojnika izrazilo poverewe u ovooru je, 20 odsto je mislilo da je M4 slo`enza rasklapawe, a 13 odsto je navelo zastojekoji su prouzrokovani okvirom. Sada je ne-kolicina dodala da bi voleli oru`je kojemo`e da puca nakon {to se izvadi iz pra-{ine, odnosno, kako su se izrazili, “kao
{to to radi AK (automat kala{wikov)“, alito nije uzeto u razmatrawe.
41
Svi hvale preciznost te serije pu{a-ka, a kritikuju domet karabina M4. Nekoli-ko puta morali su da izvedu napad na objek-te preko 500 m brisanog prostora, kadaM4 nije imao o~ekivanu efikasnost zbogvelikog odstojawa. Slede}i problem je biookvir sa 30 metaka. Ako je zatvara~ u pred-wem polo`aju, te{ko je umetnuti u le`i{teokvir napuwen maksimalnim kapacitetom.Ako se to uradi silom, {ire se usne okvi-ra, {to dovodi do zastoja. Stoga su puwenisa mawe od 30 metaka, obi~no 25.
Najve}i problem su, ipak, predsta-vqali otisci udarne igle na kapisli meta-ka M855, kalibra 5,56h45 mm. Naime,svaki put kada se metak ubaci u cev, plutaju-}a udarna igla blago udari u kapislu metkai na woj napravi ulegnu}e. To ne mora biti
zna~ajno ako se ista stvar ne ponovi vi{eputa, ali kako standardna procedura zahte-va da svi pripadnici motorizovane pe{a-dije, popularni “grenadiri“, isprazne cevioru`ja pri ulasku u BOV bredli ili OMVstrajker , onda jedan isti metak vi{e putatokom dana biva udaren u kapislu, izba~eniz cevi i vra}en u okvir. Prime}eno je daje otisak vi{e izra`en na kapislama kara-bina M4 nego kod pu{ke M-16. To stvara ne-gativan psiholo{ki efekat na vojnike, jerpostoji strah da bi metak mogao zatajiti.Osim toga, mo`e do}i do zadesnog opaqe-wa, kao {to se desilo jednom pripadniku101. divizije, kome je oru je opalilo iako
je bilo zako~eno, a doga|aju je prisustvova-lo jo{ nekoliko vojnika.
TE[KI MITRAQEZ
Za te{ki mitraqez M2 12,7mmbra-uning vojnici imaju jedino re~i pohvale. Uvi{e slu~ajeva je bio dovoqan samo zvukrafalne paqbe da obeshrabri protivni-
ka. Jedina mana je preslabo postoqe kojeprevi{e osciluje pri vatrenom dejstvu, ato negativno uti~e na preciznost.
Svesna zna~ewa ispoqenog problema,vojska je brzo sprovela ispitivawe tokomkoga je standardna municija uba~ena i iz-ba~ena iz cevi po 100 puta u visokoj ambi-jentalnoj temperaturi i u oru je koje je bi-lo zaprqano peskom. Nije se dogodilo ni-jedno opaqewe pri bravqewu zatvara~a,ali ni pri manipulaciji oru jem. Me|utim,nije predvi|eno da se meci vi{e puta uba-cuju/izbacuju iz cevi, jer to mo`e negativno
uticati na kapislu i deformisati ~auru to-liko da do|e do zastoja. Smatra se da je do-voqno da se metak dvadesetak puta uba-ci/izbaci iz cevi, pa da se nakon toga o~e-kuje da “sla`e “.
PU[KOMITRAQEZ
Vodno automatsko oru je, poznato kaoSAW (Squad Automatic Weapon) jeste pu{ko-mitraqez FN Minimi, kalibra 5,56h45 mm.Mada su pojedine odlike ovog oru ja hvaqe-ne, M249 se, prema utiscima ve}ine, poka-zao kao najproblemati~nije oru`je trupaSAD u Iraku. Najpre su kritikovane no`i-
ce. Da bi mogao kontrolisati oru je tokomrafalne paqbe, ni{anxija mora da izvr{ipritisak na predwi deo oru ja, a no`ice nemogu da izdr`e taj pritisak i lako se krive.SAW obiluje sitnim delovima koji se lakogube. Jedan vojnik je ~ak bez uvijawa izjavioda “onaj ko je projektovao ovo oru`je nijeimao pe{adiju na umu “.
Pu{komitraqez M249 zahteva poseb-nu alatku za uklawawe gasnog regulatora,{to je ina~e u domenu rutinskog odr`ava-wa oru ja. Nasuprot wemu, standardni la-ki mitraqez M240B, kalibra 7,62 mm Na-to, ima sli~an deo, ali za wegovo demonti-rawe nije potrebna nikakva alatka. M249
se ne mo`e zako~iti ako je zatvara~ u pred-wem polo`aju, a le`i{te metka prazno, na~emu obi~no insistiraju oficiri, jer je to
Ameri~ki vojnici u Iraku sa karabinima M4
Napukli kundak mitraqeza M240
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 42/84
najbezbedniji na~in no{ewa oru`ja. Pod-lo`an je koroziji, ~ak i u uslovima suveira~ke klime, {to predstavqa posebno iz-nena|ewe. Torba za no{ewe rezervne ceviizra|ena je od najlona i pregori kada se uwu ubaci vrela cev. Poseban problem jeplasti~na kutija za redenik od 200 metaka.Metalna ~ivija koja dr`i plasti~ni utvr|i-va~ kutije pri~vr{}ene za oru`je lako selomi pri redovnim zadacima, posebno uborbenim dejstvima, tako da kutija otpadasa oru ja.
Municija u kutiji glasno zve~i pri po-kretima, bez obzira na to da li je kutija pu-na ili poluprazna. To posebno nervira voj-nike prilikom pretresa i bliske borbe, tesu unutra{wost kutije oblagali kartonom.Sama kutija je vrlo nezgodnih gabarita iometa manipulaciju oru`jem, i na dvono-
{cu, i kad je na postoqu na vozilima. Uz toje vrlo krta i podlo`na pucawu pri udari-ma. Mu{ica na M249 te{ko se pode{ava iza to je opet potrebna posebna alatka, zarazliku od M240, kod kog je pristup mu{icilak i pode{avawe jednostavno. Municija uredeniku “{eta“ napred–nazad tokom po-kreta i ni{anxije stalno moraju da prove-ravaju da li su meci u redeniku od kutije dooru ja ostali u le`i{tu ili ne.
Svi ispitanici se sla`u u oceni daje laki mitraqez M240B odli~no oru`je,jer je pouzdan i precizan. Uvek postoje od-re|eni aspekti koji se mogu po-boq{ati, i pre svega se na-
vodi da je posada mitra-qeza preoptere}enakomponentama koje mo-ra nositi: dva vojnikanose mitraqez, trono-`ac, rezervnu cev i mu-niciju. Ni{anxije sma-traju da bi na oru`jutrebalo da nose 50 do100 metaka, a pomo}ni-ci 200 do 250 metaka.
NEPOUZDANE VEZE
Problem veze ogleda se u ~iwenicida vojnici kada je re~ o dometu nemaju po-verewa u ICOM radio-ure|aje, pa su ~akkupovali du`e antene ili motorole, koje
sa aspekta dometa i trajnosti smatrajuboqim ure|ajima.
Problem je u tome {to kutija za municijukoju nosi pomo}nik nije integrisana sauprta~em Molle i ne mo`e se zaka~iti zauprta~, pa ju je te{ko nositi. Torba za re-zervnu cev progori kad se u wu ubaci vre-la cev, a plasti~ni Fasteks zatvara~i br-zo se lome, pa bi ih trebalo zameniti me-talnim. No`ice se ne mogu podesiti po vi-sini, a kad se oslone na beton, kli`u powemu.
SNAJPERSKE PU[KEOpti~ki ni{an M145 trebalo bi da
ima {ire poqe vida i ve}e uveli~awe. Sasada{wim, koji uveli~ava tri puta, ciqevina rastojawu ve}em od 500 m ne mogu bitijasna uo~eni. No}ni ni{an AN/PVS-4previ-{e je te`ak i glomazan, a da bi se postaviona oru je mora se prethodno skinuti M145.Vojnici su po`eleli da mitraqez ima inte-grisani dnevni i no}ni ni{an sa laserskimobele`ava~em. Aima i drugih zamerki. Pridu`oj rafalnoj paqbi ~aure se gomilaju is-
pod oru`ja, umesto da buduizba~ene u stranu, pa
ometaju rad, a posa-da pre ili kasni-
snajperske pu{keIksEm-107. Wome su
uspe{no neutralisani ci-qevi na odstojawu do 2.000 m.
Ali strelci bi `eleli podesivikundak i smawewe te`ine pu{ke.Prigu{iva~ bi im omogu}io da osta-nu neprime}eni, jer su seoski psikompromitovali snajperska gnezdai u Avganistanu i u Iraku. Neop-hodne su i balisti~ke tablice zamuniciju, jer se bez wih tro{imnogo municije za “upucavawe”oru ja. Posebno je zanimqivo daje jedan tim izvestio kako su,umesto snajperske municije 12,7mm, dobili probojno-zapaqivu
je ope~e {ake. Remnik nije dovoqno {irok,pa je oru je nezgodno za no{ewe i u~vr{}i-va~i remnika se tako|e lako lome.
Vojska SAD u Iraku koristi snajper-ske pu{ke M24, kalibra 7,62 mm Nato, iIksEm-107, kalibra 12,7 mm. U globalu,snajperisti su zadovoqni sa oba oru`ja ismatraju ih preciznim i pouzdanim. Sa pu-{kom M24, uz municiju M118 SB, uspe{noneutrali{u ciqeve na daqinama od 100 do900 m, a isti~e se da je opti~ki ni{an M3A kvalitetan. Me|utim, snajperisti bi `ele-li da M24 ima kra}i hod zatvara~a, koji biim omogu}io br`e uzastopne hice. Uz to,ko~nicu bi trebalo premestiti sa bo~nepozicije na centralnu. Obara~ bi trebaloda bude boqe podesiv. Opti~ki ni{an M3Atrebalo bi da se pode{ava u ~etvrtinamaugaonog minuta, a ne samo u polovinama.
No}ni ni{an AN/PVS-10 je glomazan, nemaodgovaraju}e uveli~awe i jasno}u, a pojedi-ni to~ki}i za pode{avawe brzo se olabaveili slome. Posebno se tra`i laki infra-crveni ni{an, kojim bi se mogli identifi-kovati ciqevi na daqinama od 600 do 800metara. Uz to, snajperisti bi eleli opti~-ke ni{ane koji se mogu lako i brzo (de)mon-tirati – u zavisnosti od potrebe, a da sepri tome o~uva upucana ta~ka. Na kundakuje neophodan podesivi oslonac za obraz,koji snajperisti za sada improvizuju presa-vijenim pe{kirima i lepqivom trakom.
Domet i preciznost na velikom rasto-jawu jesu glavne odlike te{ke dalekometne
Potcevni baca~
granata M203spregnut sapu{komM16
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 43/84
ri~ke, i svetske javnosti. Granata M433nije projektovana da slu`i za razbija-we brava i kapija, a za to se koristi.
BACA^ GRANATA
Baca~ granata Mk19 je oru`je koje is-paquje granate kalibra 40 mm teoretskombrzinom od 300 do 400 granata u minuti(a prakti~nom od 60). Ima maksimalan do-met od 2,2 km, a efikasan oko 1,6 km. Dabi upaqa~ granate postao aktivan, onamora preleteti 75 m nakon ispaqewa.Kao glavni problem isti~e se lu~na puta-wa granate. To je naro~ito izra`eno u na-seqenim mestima, gde uli~no osvetqewe,telefonske `ice i strujna mre`a mogu do-vesti do prevremenog aktivirawa. Ako jegranata uba~ena u cev baca~a, a ne uka`ese potreba za otvarawem vatre, ona se nemo`e vratiti u redenik, ve} je posle po-vratka u bazu uni{tava oru`ar. Za urba-
ne operacije to je oru`je od male koristi,jer je preveliko rastojawe koje granatatreba da preleti kako bi upaqa~ iz inert-nog pre{ao u aktivno stawe. Sem toga,treba dosta vremena da se raspakuju gra-nate koje su spakovane u dobo{ima i pro-pisno obezbe|ene od potresa ili grubogrukovawa pri transportu. A to je u borbikriti~ni nedostatak. Postoqa za Mk19montirana na vozilima, nisu dovoqno ro-busna za svakodnevnu upotrebu.
SAMOINICIJATIVNE KUPOVINE
Jedinice koje su podvrgnute anketi ma-
hom su bile opremqene tzv. prvom genera-cijom opti~kih ni{ana za blisku borbu,mnogo mawe pouzdanim od druge generacije.Kqu~na razlika je u baterijama, jer je drugageneracija opremqena trajnijim baterija-ma. Naime, uo~eno je da se prekida~ za ak-tivirawe vrlo lako nepa`wom ukqu~i, tese baterije ni{ana prve generacije brzoistro{e, {to mo`e biti od kriti~nog zna-~aja u odre|enim situacijama, jer pu{ke ne-maju mehani~ke ni{ane, ve} samo opti~ke.Veli~ina crvene ta~ke je tolika da prekri-va figuru protivnika na odstojawu od 300 m,a na mawoj daqini se ne mo`e razaznati
centar mase od ekstremiteta. Sna`na sun-~eva svetlost u Iraku ~esto nadja~a sjaj cr-
43
PANCIR GLAVU ^UVA
Vojnici imaju veliko poverewe u in-terseptor pancir. Navodi se primer ni-{anxije tenka koji je iz mitraqeza 7,62mm dejstvovao po neprijatequ, kada je
osetio sna`an udarac koji ga je odbaciounazad. Tek posle okr{aja na|eno je zrnokal. 7,62h39 mm zabijeno u pancir. Ten-kista ka`e kako su mu se do tada kolegesmejale zbog toga {to nosi pancir u ten-ku. Jedina primedba se odnosi na ~iwe-nicu da se u panciru sa umecima SAPI iDAPne mo`e zauzeti streqa~ki stav u le-`e}em polo`aju, jer kevlar u le|nom delui okovratniku pancira onemogu}uje da seusprave glava i vrat, pa je usvojen stre-qa~ki stav u kle~e}em polo`aju za ni{a-wewe na ve}em odstojawu.
Liupold nije dovoqno balisti~ki uskla|ensa pu{kom, iako je “upucan” za daqine od500, 1.000 i 1.500 m, jer na me|urastoja-wima ne mo`e precizno dejstvovati. Snaj-peristi misle da je optika Svarovski pogod-nija za snajperku 12,7 mm.
Op{te je mi{qewe da je potcevni ba-
ca~ granata M203 lako, kompaktno i jedno-stavno oru`je, koje je spregnuto sa pu{komM-16 ili karabinom M4, vrlo pogodno zadejstva po ta~kastim, povr{inskim i zaklo-wenim ciqevima i objektima. Odr`avawe ini{awewe je jednostavno i wime se dejstvo-valo po ciqevima na odstojawu do 400 m.Dve osnovne vrste municije jesu granataM583A1 za osvetqavawe i eksplozivnodvonamenska M433. Primedbe se odnose nako~nicu, jer se oru je lako otko~i kada zap-ne za opremu ili izbo~ine u BOV-u, tako dagrenadiri pune baca~ neposredno pre va-trenog dejstva i ne nose ga sa granatom u ce-
vi. Sem toga, mehanizam za okidawe je ose-tqiv na pesak i pra{inu koji se talo`e u ku-}i{tu obara~a, te se mora stalno ~istiti.Izra`ena je potreba za integrisanim, dvo-namenskim dnevnim i no}nim opti~kim ni-{anom, koji bi omogu}io precizno dejstvopo protivniku i mecima 5,56 mm, i grana-tama 40 mm. Lepak se zbog vru}ine topio,te su sa baca~a otpadale dr{ke. Brava cevise lako izmesti, pa granate ispadaju iz ce-vi. Prsluk za no{ewe granata ne uklapa sedobro na pancir Interseptor. Previ{e je te-`ak i glomazan, a granate nisu lako dostup-ne. Ve}ina grenadira smatra da nisu pro-{li adekvatnu obuku za M203.
Posebno se isti~e potreba za tre-nutnim upaqa~em granate, jer sada{wipostaje aktivan tek kada granata nakonispaqewa preleti odre|enu distancu,kako prerana eksplozija ne bi ranilastrelca. Ovim je, me|utim, onemogu}enodejstvo na bliskom odstojawu kada jestrelac u zaklonu. Granata ima lu~nu pu-tawu, tako da se ne mo`e koristiti upravolinijskoj vatri, {to `ele vojnicina terenu. Neophodno je i usvajawe gu-menih projektila kojima bi se suprotsta-vili demonstrantima. U protivnom, voj-sci ostaje samo da se povu~e ili da upo-
trebi vatreno oru`je, {to mo`e izazva-ti negativnu reakciju i ira~ke, i ame-
vene ta~ke. Mnogi vojnici sa oru`jem bezopti~kog ni{ana samostalno su kupili op-ti~ke ni{ane, koje su potom montirali nasvoje M-16/M-4, kako bi uz mehani~ki, ima-li i opti~ki ni{an. Jedan vojnik je skinuoopti~ki ni{an sa zaplewenog ira~kog RPG-7 i montirao ga na svoju M-16. Laserskini{an AN/PEKu-2 kritikovan je zbog ~estihlomova prekida~a za ukqu~ivawe, koji seaktivira pritiskom. Vojnici zahtevaju da seprekida~ instalira u pi{toqsku dr{ku naoru`ju. Centralni zavrtaw za u~vr{}iva-we ni{ana lako se olabavi, ~ime se “upu-cana” ta~ka izme{ta.
Vojnici su za operativne potrebe sa-
moinicijativno kupili, ili kolektivno pri-kupili novac, i za takti~ke baterijske lam-pe Surefire, neophodne pri pretresu stambe-nih objekata i vozila.
Model pustiwskih borbenih ~izamanije se dobro pokazao. \on je premekan ilako se o{teti. Mnogi su ga vojnici na svo-ju ruku zamenili |onom vibram. ^izme ne-maju dobru ventilaciju. Zadr`avaju vlagu ineophodno bi bilo da na wima postojeotvori za ventilaciju sli~ni onima na mo-delu za borbu u xungli. Model pustiwskih~izama koje koriste marinci smatra se vr-lo dobrim. Ve}ina vojnika je dobila model~arapa izra|en od me{avine crne vune ipoliestera, u kojima je bilo neizdr`qivovru}e za pustiwske uslove. Oni koji su do-bili model svetlije boje tvrde da se prili-kom prawa previ{e skupqaju. Zamerke suupu}ene i na ~iwenicu da vi{e od 30 dananije bilo mogu}nosti da se opere unifor-ma. Isti~e se i potreba za vi{e xepova, ina bluzi, i na pantalonama.
Kada se razgovaralo o odevnim pred-metima i obu}i, vojnici su bili vrlo ne-zadovoqni, jer smatraju da su to stvarikoje bitno uti~u na wihovu borbenu goto-vost. ^ak nagla{avaju da su spremni daulo`e i sopstveni novac kako bi sebi
obezbedili odgovaraju}u opremu. A to sumnogi i uradili.
Dr Aleksandar MUTAVXI]
Marinci sa pu{kama12,7 mm
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 44/84
15. januar 2007.44
B A C A ^ I G R A N A T A
Iako su baca~igranata relativnonovo oru`je,danas su doseglita~ku sa koje se,
uz postoje}umuniciju, ne mo`epove}avatiefikasnost sistema.Zato konstruktoripredvi|ajupoboq{awe wihovihni{anskih ure|aja– opti~kih(ili elektroopti~kih),laserskih daqinara,
balisti~kih ra~unarai novu vrstuprogramiranihprojektila kalibra20 i 25 mm.
ARTIQERIJAPE[ADIJE
Baca~i granata predstavqaju prela-zno re{ewe izme|u te vrste oru`ja ioru|a za vatrenu podr{ku (minoba-ca~a). Nameweni su za izvo|ewe ne-posredne vatrene podr{ke pe{adi-
je, uni{tavawe `ive sile, neutralisawe
vatrenih sredstava i lakooklopqenihborbenih vozila na daqinama do 2.000metara. Izra|uju se u kalibru od 30 i 40mm, a upotrebqavaju vi{e vrsta projek-tila – razorne, kumulativno-par~adne, saIC dimom i CS gasom, inertne i ve`bov-ne. Dele se na individualne (jedina~noga|awe), poluautomatske i automatske.
Razvoj baca~a granata ili, popu-larno nazvanih “artiqerije pe{adije”,po~eo je jo{ za vreme rata u Koreji(1950–1953), kada se pokazalo da sutromblonske mine znatno efikasnije odru~nih bombi. Ali, osnovna slabost
tromblonskih mina ogledala se u wiho-voj nedovoqnoj preciznosti, posebno pri
ubacivawu u prozore zgrada, otvorebunkera i sli~no. Zbog toga su ameri~ki
vojni stratezi proizvo|a~ima oru`japostavili zahtev da razviju i proizvedu
oru`je koje }e biti dovoqno precizno ikoje }e razorni projektil ve}i od ru~ne
bombe ispaqivati na daqine ve}e oddaqina na koje se bacaju ru~ne bombe
NA[I BACA^I
Krugu zemaqa proizvo|a~a baca~a gra-nata pridru`ila se i na{a zemqa sa mode-lom ABG30 M93 kalibra 30 mm, mase 45 kg(sa trono{cem), dometa 1.700 m i brzinega|awa 60–70 granata u minuti (minimal-ni), odnosno 400–500 (maksimalni). Po~et-na brzina projektila je 180 m/s, a efikasnidomet 800–1.200 metara. Vertikalno poqedejstva je od -5 stepeni do + 70, a horizon-talno od 30 do 360 stepeni. Model ABG30sastoji se od: automata sa cevi, postoqa, mu-nicijske kutije (dobo{a) i opti~ke ni{anskesprave. Projektili se iz spremi{ta dovoderedenikom, ako je oru|e montirano na vozi-lo. Radijus ubojnog dejstva projektila iznosiosam metara. Kumulativni projektil mo`e
da probije oklop debqine 60 mm. U redenikstaju 24 projektila.
Na na{u automatsku pu{ku 5,56 mmM-21 spregnut je potcevni baca~ granataPBG 40 mm, koji prilikom neposrednog ga-|awa nezaklowenih ciqeva ima efikasni
domet do 400 m (a zaklowenih od 200 do300 m). Zavisno od obu~enosti strelca iborbene situacije posti`e se velika bor-bena brzina ga|awa – od 6 do 12 granatau minuti. Baca~ se puni sa usta cevi gra-natama, koje su po konstrukciji tipa me-tak–projektil, a ~ije je barutno puwewe usklopu tela granate. Zahvaquju}i konstruk-ciji jednostavno je i rukovawe, pa se po-stavqawe i skidawe PBG sa automatske pu-{ke izvodi za svega 5–10 sekundi.
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 45/84
(do 30 metara), a pribli`no jednake do-metu minobaca~a kalibra 60 mm (od 300do 2.000 metara).
Prvi individualni ru~ni baca~ gra-nata M7O kalibra 40 mm, Amerikanci surazvili 1957. godine. Iz wega su ispaqi-vani razorni projektili SR 40h46 mm,kasnije i kumulativni. Po~etkom 1964. go-dine za iste projektile razvijen je indi-vidualni baca~ granata M203 kalibra 40mm, koji se mogao ugraditi na pu{ku
AR15, kasnije M16.
Sredinom {ezdesetih godina pro-{log veka, Amerikanci su po~eli razvojautomatskog baca~a granata Mk19 kali-bra 40 mm, ve}e brzine i dometa ga|awa,sa ve}om koli~inom eksploziva u projekti-lu. U operativnu upotrebu uveden je sedam-desetih godina 20. veka.
Prvi sovjetski individualni baca~granata uveden je u operativnu upotrebu1975. godine. Za vreme rata u Avganistanusvoje jedinice opremili su sa modelom BG-15, kalibra 40 mm, koji se mogao ugraditina automatsku pu{ku AK-74, kalibra 5,45mm. Automatski baca~ granata AGS-17 ka-
libra 30 mm uveli su u operativnu upo-trebu sredinom 1975. godine.
45
RUSKA PLAMJA
Sovjetski automatski baca~ granataAGS-17 plamja , kalibra 30 mm, du`ineoru`ja 84 cm (cev 29 cm), mase 31 kg (satrono{cem), kapaciteta magacina od 29projektila i brzine ga|awa 350–400 pro-jektila u minutu, u naoru`awe je uveden sre-dinom sedamdesetih godina pro{log veka, ajavnost je za wega saznala za vreme rata uAvganistanu. Radi na principu trzawa za-tvara~a, a po konstrukcionim re{ewima ne
odudara od ostalih baca~a granata. Muni-cija se nalazi u dobo{u koji je sme{ten nadesnoj strani oru`ja {to olak{ava puwe-we. Trono`ac omogu}ava direktno ga|aweciqa i dejstvo ubacnom putawom, koja je ti-pi~na za minobaca~e. Zbog toga je opremqenni{anskim ure|ajem artiqerijskog tipa.
Rusi su kasnije razvili poboq{anuvarijantu oznake AGS-30 koja je zadr`alakarakteristika prvobitnog modela, ali jebila osetno lak{a (sa trono{cem 16 kg).
Upotrebqava istuvrstu projektila ka-libra 30 mm ~iji do-met odgovara dometuameri~kih projektila40h53 mm.
Osim navede-nih baca~a granata,Rusi proizvode i mo-dele LPO-91, GP-3O i BG-3O, ~ije suosnovne karakteri-stike velika brzinaga|awa, visoka mo-bilnost i visokoefi-
kasna municija.
AMERI^KI MODELI
Rodona~elniksvih savremenih baca-~a granata je ameri~-
ki individualni baca~granata M76 kalibra 40 mm, du`i-ne 74 cm (cev 36,5 cm) i mase od 2,7 ki-lograma. U naoru`awe je uveden pe-desetih godina pro{log veka. Re~je o vrlo robusnom oru`junapravqenom po modelulova~ke pu{ke koja sepreklapa. Jednostavan jei bezbedan za rukovawe iomogu}ava ga|awe do da-qine od 375 metara. Za vreme desetogodi-{we proizvodwe proizvedeno je vi{e od360.000 komada baca~a M76.
U drugoj polovini {ezdesetih godina
dvadesetog veka proizveden je, kao zamenaza stariji model M76, individualni pod-cevni baca~ granata M203, kalibra 40mm, du`ine 38 cm (cev 30,5 cm) i mase od1,4 kg. Postavqa se na automatsku pu{kuM16, a mo`e se ugraditi i na sve savreme-ne automatske pu{ke zapadnog i isto~nogporekla. Sastoji se od nosa~a cevi, meha-nizma za opaqewe, delova za u~vr{}iva-we na pu{ku i ni{anske sprave. Mo`e dadejstvuje samostalno (kada mu se ugradi kun-dak) ili kao podcevni baca~ ugra|en na au-tomatsku pu{ku.
Osnovna slabost mu je {to se na pu-
{ku stavqa (skida) pomo}u priru~nog ala-
Za vreme rata u Vijetnamu Amerikan-ci su proizveli vi{e modela automatskihbaca~a granata koji su prvo bili nameweniza ugradwu na helikoptere i re~ne brodo-ve. Osnovni model ozna~en sa O proizve-den je 1966. godine. Posle modela ozna~e-nih sa 1 i 2, sredinom sedamdesetih godinapro{log veka, proizveden je danas u svetunajpoznatiji i najra{ireniji Mk19 model3, kalibra 40 mm, du`ine 109,5 cm (cev41 cm), mase 35 kg (trono`ac 20 kg), kapa-citeta magacina 32 projektila i brzine ga-|awa 325–385 projektila u minutu. Funk-
cioni{e na principu neblokiranogzatvara~a inercionog tipa sa
vazdu{nim hla|ewem.Osnovna karakteristika
ovog baca~a je velika brzi-na ga|awa i veliki elevaci-
oni ugao ga|awa, a slabostsu mu nedovoqna preciznost i znatan brojzastoja za vreme dejstva. Baca~ se puni pro-jektilima koji se u le`i{te dovode sa levestrane oru`ja, a puwewe se obavqa u dvefaze. U prvoj fazi projektili se usmeravaju
nazad i nadole, da bi udrugoj bili potisnuti na-pred u cev ~ime je oru jespremno za dejstvo. Ba-ca~ granata Mk19, model3 je robustan i sasta-vqen od velikog broja de-lova {to ote`ava odr-`avawe i upotrebu.
ta, za {ta je potrebno oko petminuta. Puni se u dve faze. U prvojse pritiskom na dugme utvr|iva~a cevi, cevpomera napred kako bi projektil mogao dase postavi u le`i{te. U drugoj fazi cev se
vra}a natrag i baca~ je spreman za dejstvo.Ni{anske sprave su razli~ite i mogu se po-staviti na samom baca~u ili na pu{ci. Cevje napravqena od aluminijuma. Najnovijacev je du`ine 23 cm {to omogu}ava dejstvoi u slu~ajevima kada je kundak u sklopqenompolo`aju.
M203
Mk19, model 3
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 46/84
15. januar 2007.
SINGAPURSKE VRSTE
Singapur je razvio dve vrste baca~a granata. Automatski CIS AGL, kali-bra 40 mm, du`ine oru ja 96,5 cm (cev 35 cm), mase 33 kg (sa trono{cem52 kg) i brzine ga|awa
360–500 projektila u mi-nutu. Prema obliku i na~i-nu dejstva sli~an je ameri~-kom modelu Mk19 model 3,ali je jednostavniji za ru-kovawe i upotrebu. Imamasivan inercioni zatva-ra~, a projektil se u le`i-{te dovodi s leve strane.Za razliku od ameri~kogmodela, puwewe se kod ba-ca~a granata CIS AGL iz-vodi u jednoj fazi – izuvodnika direktno u cev. Osim automatske, mogu}e je otvarawe i jedina~ne paq-be. Sastoji se od ku}i{ta, cevi, ni{ana i kundaka.
Drugi singapurski baca~ granata za individualno ga|awe CIS GL, kalibra40 mm, du`ine oru ja 65 cm (cev 36,5 cm) i mase od samo 2,3 kg, jednostavanje za rukovawe i puni se tako {to se cev okrene u desnu stranu. Prilikom okre-tawa cevi dolazi do zapiwawa udarne igle, a osigura~ dolazi u polo`aj “zako-~eno”. Pre opaqewa projektila strelac je du`an da oslobodi osigura~, koji seu obliku obrtne poluge nalazi na levoj strani oru`ja. Ku}i{te oru`ja, cev ibrojni drugi delovi izra|eni su od aluminijuma. Kundak nije na rasklapawe, ana wegovom kopitu postavqen je gumeni ubla`iva~ trzawa do kojeg dolazi pri-likom opaqewa. Preklapaju}i ni{an omogu}ava ga|awe ciqeva na daqini od50 do 300 metara.
NEMA^KA RE[EWA
Nemci su proizveli dva nova modela baca~a granata – HK AG36 za indi-
vidualnu upotrebu i automatski HK AGL.Podcevni baca~ granata HK AG36 kalibra 40 mm, du`ine 35,6 cm (cev28 cm) i mase od 1,5 kg namewen je za postavqawe na novu automatsku pu{kuG36. Od drugih se razlikuje u tri kqu~na elementa: cev se prilikom puwewaotvara u levu stranu, {to olak{ava puwewe oru ja iz le`e}eg stava; mehani-zam za okidawe je tipa DAO (udara~ je uvek u napetom stawu i aktivira se jed-nim potezom obara~a); oru je je najve}im delom izra|eno od aluminijuma. Nabaca~ je ugra|en jednostavan mehani~ki ni{an ~ija je najve}a slabost velikadu`ina koja je posebno nepodesna za ugra|ivawe na automatske pu{ke G36,standardne du`ine, jer se negativno odra`ava na uravnote`enost oru ja pri-likom otvarawa vatre.
Najnoviji nema~ki automatski baca~a granata HK AGL, kalibra 40 mmduga~ak je 118 cm (cev 47,5 cm), mase 29 kg (sa trono{cem 60,6 kg) i brzinomga|awa od 350 projektila u minuti. Oblik baca~a i wegova automatika sli~nisu onima na ameri~kom baca~u granata Mk19 model 3, ali su poboq{ani na-
~in puwewa (mogu}e je puwewe oru ja i sa leve i sa desne strane) i bezbednostpri upotrebi. Puwewe se odvija u jednoj fazi, kao kod singapurskog modela CIS
AGL. Zatvara~ je masivan, inercionog tipa. Savremenije konstrukcije je i tro-no`ac koji omogu}ava postavqawe baca~a na visinu od 58 do 149,5 cm od po-vr{ine zemqe.
BELGIJSKI FN 2
Belgijanci su za svoju novu automatsku pu{kuFN F2000 proizveli podcevni baca~ granata kali-bra 40 mmFN 2000, du`ine 34 cm (cev 23 cm) i ma-
se od 1,2 kilograma. Re~ je o modularnom baca~ugranata ~ija je cev oblo`ena sa oblogom koja slu`iza postavqawe baca~a na pu{ku i za otvarawe ce-vi. Cev se otvara pomo}u aktivirawa utvr|iva~a(sme{tenom na boku obloge) koji se pomera napred.Aktivirawem utvr|iva~a cev se malo okrene oko uz-du`ne ose pomeraju}i se napred, omogu}avaju}i iz-vlaka~u i izbaciva~u da iz le`i{ta izbace ~auruispaqenog projektila i stvore prostor za ubaciva-we novog projektila. Skalapaju}i mehani~ki ni{anobezbe|uje ni{awewe na daqinama od 50 do 350metara, a postavqen je na desnoj strani baca~a.
Iako baca~i granata spadaju u oru`je relativ-no skorijeg datuma proizvodwe i uvo|ewa u opera-tivnu upotrebu, danas su dosegli ta~ku na kojoj se sapostoje}om municijom vi{e ne mo`e pove}avati efi-
kasnost sistema. Granice wihove efikasnosti limi-tirane su mogu}no{}u poga|awa udaqenih ciqeva iefektom dejstva projektila po ciqu. Da bi bili jo{efikasniji konstruktori predvi|aju uvo|ewe poboq-{anih ni{anskih ure|aja – opti~kih (ili elektroop-ti~kih), laserskih daqinara i balisti~kih ra~una-ra, te nove vrste programiranih projektila kalibra20 i 25 mm.
Najve}a prepreka daqeg razvoja baca~a grana-ta je wihova (pre)velika masa, nedovoqna efika-snost malih eksplozivnih projektila (bombica) i vi-soka cena elektroopti~kih sklopova i municijeopremqene sa elektronikom. Zbog velike mase, au-tomatski baca~i granata neprikladni su za preno-
{ewe u borbenim dejstvima, pa se ugra|uju na raznevrste borbenih i neborbenih vozila, i na helikoptere.
Baca~e granata pored SAD i Rusije proizvo-di vi{e zemaqa – Singapur, Nema~ka, Belgija, na-{a zemqa. Francuska (u kooperaciji sa [ved-skom i Kanadom) proizvodi automatski baca~SC4O Striker, kalibra 40 mm, sa potpuno novomvrstom projektila, sa upaqa~em sa satnim meha-nizmom i ugra|enim laserskim daqinomerom naoru`ju. [panija proizvodi model automatskog ba-ca~a granata LAG SB-M1, kalibra 40 mm, kojifunkcioni{e na bazi dugog trzawa cevi. Po masii veli~ini gotovo je identi~an sa ameri~kim Mk19model 3.
Ovom prilikom predstavqamo neke od pozna-tih modela.
Stanislav ARSI]HK G36
CIS GL
46
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 47/84
veliko i glomazno oru je, te`ine 1.715 gr (prazan), du`ine 260 mm sa cevi od {estin~a (152 mm), a izra|uju se i sa cevimadu`ine 10 i 14 in~a, odnosno 250 i 350
mm, tako da su tada proporcionalno du`ii te`i. Kapacitet okvira je devet metaka ukalibru .357, osam u .44 i sedam metaka u.50AE. Pi{toq funkcioni{e jednostrukomakcijom, na principu pozajmice barutnihgasova, a opaqewe se odvija pri zabravqe-nom zatvara~u. Cev je stacionarna, {to ta-ko|e doprinosi preciznosti. Gasovi se od-vode iz cevi kroz mali otvor u blizini le-`i{ta metka ka gasnom cilindru ispod ceviu kom je sme{ten klip kratkog hoda. Pi{to-qi novije proizvodwe imaju `lebove nagorwoj strani cevi u koje se ume}u nosa~iopti~kog ni{ana.
UBEDQIVI NA FILMUMada te`ina oru`ja i princip rada
donekle uti~u na umawewe trzaja pri opa-qewu, on je ipak zastra{uju}i, pogotovo ukalibrima .50AE i .440 Kor-Bon. Trzaj mag-numa .44 je vrlo jak, a Klint Istvud je jed-nom prilikom priznao da je pri snimawufilmova koristio municiju sa umawenimbarutnim puwewem. U kalibru .50AE, trzajje 40-50 odsto ja~i od magnuma .44. To jeglavni razlog zbog koga ovo oru je nije po-desno za samoodbranu, ~ak i ako se ignori-{e visoka cena. Naime, za jednog pustiw-skog orla mogu se kupiti dva gloka 17 iliberete 92 F.
U samoodbrani su od ivotnog zna~ajabrzi uzastopni hici, a pogotovo pogoci, {toje sa ovakvim pi{toqem nemogu}e izvesti.Dimenzije oru ja i te`ina ~ine ga nepode-
snim za no{ewe, a bqesak na ustimacevi u mraku zaslepquje i strelca iprotivnika. Kada se sve sabere ioduzme, pustiwskog orla najradijekoriste ”holivudski ratnici“, a mo-gli smo ga videti u ameri~koj verzijifilma ”Nikita“. Glavna glumica,ina~e krhke telesne gra|e, sa lako-}om puca iz ovog oru`ja, bez ikakvereakcije na trzaj. Jo{ samo da na|u
nekog ko }e u to poverovati.Dr A. MUTAVXI]
47
P U S T I W S K I O R A O
Za jednog pustiwskog orla mogu se kupiti dva pi{toqa
marke glok 17 ili bereta 92 F. A ako se ignori{e
wegova visoka cena, glavni razlog zbog koga to oru`je
nije podesno za samoodbranu je veoma jak trzaj.
K
PI[TOQJAKOG TRZAJA
alibri .357 magnum i .44 magnum naj-poznatiji su revolverski kalibri da-na{wice. Dok su .357 svojevremenokoristile mnoge policijske agencije u
SAD, .44 magnum i revolver smit i veson,model 29 ovekove~io je Klint Istvud kaoinspektor Kalahan u serijalu filmova o”prqavom Hariju“. Zaqubqenici u te kali-bre oduvek su `eleli da imaju pi{toq kojibi koristio magnum municiju. Stoga su X.
Lindig, X. Skildam i H. Skildam 1979. uMineapolisu osnovali kompaniju MagnumRiser~ u nameri da konstrui{u pi{toq ~i-je bi osnovne namene bile streqa{tvo, pu-cawe u siluete i lov.
Uz pomo} B. Vajta, zadu`enog za razvoji tehnolo{ka pitawa, prvi prototip pi-{toq, nazvan dezert igl – pustiwski orao ,bio je gotov 1981. godine. Me|utim, posto-je}i problemi naveli su konstruktore da seobrate za pomo} stranom partneru. To jebila Izraelska vojna industrija – IMI.
RAZLI^ITE VERZIJE
Izrada prve serije od 1.000 pi{to-
qa ~iji serijski broj po~iwe sa 3001 otpo-~ela je nakon obimnih proba 1983. godine.Serija je imala klasi~no o`lebqenu cev,ali je pozitivan efekat na preciznost ima-la proizvodwa pi{toqa sa poligonalnim
o`lebqewem cevi koja je po~ela 1985. Ver-zija u kalibru .44 magnum pojavila se na tr-`i{tu 1986. i to je bio prvi serijski pi-{toq, u tom kalibru.
Proizvodwa pustiwskog orla u kali-bru .41 magnum po~ela je tokom 1987, ali seod wega kasnije odustalo jer nije postao po-pularan kao druga magnum municija. Godine1989. pojavio se Mark VII (model br. 7) sauve}anom polugom ko~nice, brave zatvara~a
i poboq{anim dvostepenim obara~em.Tokom 1996. proizvode se i modeli ukalibru .50 AE, ek{n ikspres , poznatom ikao .50 magnum. To je vrlo zanimqiv metakkod koga je dno ~aure kalibra .44 magnumu`e od tela ~aure (u kalibru .50AE). Kon-strukcija je odmah izazvala sumwu u pogledupouzdanog funkcionisawa oru`ja koje ko-risti takvu vrstu municije. U to doba stvo-ren je i Mark XIX, model br. 19, kod koga jenajva`nija odlika postojawe jednog rama zasve kalibre pustiwskog orla . Naime, Mark I i Mark VII imali su ramove razli~ite ve-li~ine za svaki kalibar, a Mark XIX je pi-{toq koji izmenom nekoliko komponenata,
kao {to su cev, okvir i zatvara~, uz osnov-ni ram, koristi vi{e vrsta municije.Godine 1998. razvijen je metak .440
Kor-Bon, koji je u su{tini .50 AE sa su`enom~aurom sli~no metku 7,62h25 mm TT . To je
Model Mk 19 Deagle7-44-2
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 48/84
ve, mo`e upotrebiti i protiv tenkova, ar-tiqerijskih oru|a, komandnih mesta, pa ~aki drugih bespilotnih letelica, ali i za iz-vi|awe.
Druga grupa savremenijih borbenih
bespilotnih letelica nosi podve{eno nao-ru`awe ili naoru`awe postavqeno unutartrupa, poput borbenog aviona. Inicijalnosu skupqe za nabavku, ali ako se ra~unajuutro{ena nov~ana sredstva po uni{tenomciqu, predstavqaju rentabilnije re{ewe,jer se prilikom vatrenog dejstva ne uni{ta-va sama bespilotna letelica. Osim toga,broj uni{tenih ciqeva jednom borbenombespilotnom letelicom mo e biti ve}i ijednak je broju raketa, bombi ili bombicakojim letelica raspola`e. A u odnosu naborbene avione (uz nepostojawe rizika zaposadu, mawe dimenzije i samim tim mawi
radarski, toplotni i akusti~ni odraz) omo-gu}avaju kori{}ewe naoru`awa maweg do-
meta i samim tim ni`e cene. Evropske ze-mqe i SAD danas ula`u ogromna sredstva uwihov razvoj, jer se upravo od tih borbe-nih bespilotnih letelica o~ekuje da jednogdana ne samo dopune ve} i u potpunosti za-
mene borbene avione i helikoptere.
PO^ETNI NEUSPESI
Prva naoru`ana bespilotna letelicapojavila se tokom Vijetnamskog rata. Bilaje to ameri~ka mornari~ka protivpodmor-ni~ka letelica QH-50C/D, naoru`ana tor-pedima. Me|utim, iako je koncept bio delodalekovidih konstruktora, od 746 proizve-denih, sru{ilo se 411 letelica, tako da jeprogram okon~an 1970. godine. Nakon togaje zaustavqen rad na planu borbenih bes-pilotnih letelica, zahvaquju}i “pilotskom”lobiju koji je forsirao borbene avione.
Ipak se nisu mogle ignorisati prednostibespilotnih letelica pri prodoru u dobro
15. januar 2007.48
N
ajve}a prednost koju bespilotne lete-lice pru`aju u odnosu na letelice saposadom jeste ~iwenica da se ne rizi-kuju qudski ivoti u najopasnijim mi-sijama, a osim toga, wihova nabavka i
upotreba su jeftinije. Prve naoru`anebespilotne letelice su, pored izvi|a~keopreme za pronala`ewe ciqa, nosile ibojnu glavu. Posle otkrivawa ciqa, one izmoda pretra`ivawa prelaze u mod vatre-nog dejstva i uni{tavaju ga direktnim obru-{avawem. Ukoliko ciq nije prona|en, le-telica se ili vra}a na zadato mesto (i mo-gu}e ju je ponovo upotrebiti), ili se aktivi-ra mehanizam samouni{tewa. Tipi~nipredstavnici tog tipa borbenih bespilot-nih letelica jesu izraelska harpi i nema~-ke tajfun i tares , ~iji je osnovni zadatakdejstvo po protivni~koj PVO, prvenstveno
radarima, mada se tajfun, zahvaquju}i ko-ri{}ewu kumulativno-par~adne bojne gla-
TRA@I IUNI[TI
B O R B E N E B E S P I L O T N E L E T E L I C E
O naoru`awu borbenih avionaili helikoptera do sada je mnogore~eno, ali relativno maloo borbenim bespilotnim
letelicama i wihovom naoru`awu.Ova tema je aktuelizovana posleuspele protivteroristi~ke akcije,3. novembra 2002, kada je u Jemenuameri~ka bespilotna letelicapredator ispalila raketu Hellfirei pogodila vozilo, usmrtiv{i {estterorista Al kaide.
Evropski program pod nazivom nEUROn
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 49/84
ne koli~ine tih raketa ko-je koriste isti raketnimotor na ~vrsto gorivo,ali imaju bojne glave raz-li~itog tipa. Konverzijase izvr{ava uklawawembojne glave i monta`om~eonog modula, opremqe-nog kontrolnim aerodina-mi~kim povr{inama. Overakete, mase 12,5 kg, moguse lansirati iz sedmocev-nih ili devetnaestocevnihlansera, a rezultat su za-jedni~kih napora kompani-ja General Dynamics, British
Auerospace, Raytheon, Ae-
rojet, Goodrich i EFW.Me|utim, pomenutonaoru`awe, iako se nemo`e uvrstiti me|u naj-skupqe u arsenalu SAD,previ{e je sna`no, odno-sno, ima previsoku cenu uodnosu na vrednost ciqa,ako se koristi za pojedi-
na~ne namene, na primer, za ga|awe neo-klopqenih vozila ili dejstvo u urbanimsredinama po individualnim snajperisti-ma. Zbog toga je razvijena je potpuno novaraketa, pod nazivom Spike, koja predstavqatrenutno najmawu i najlak{u vo|enu raketu
na svetu. Ima masu od svega 2,4 kg, domet3,2 km, a {to je najva`nije, cena joj je svegaoko 4.000 ameri~kih dolara. Samonavo|e-we je elektroopti~ko, a preciznost dovoq-na da se ostvari direktan pogodak u vozilokoje se kre}e popre~no u odnosu na lanserbrzinom do 160 km/~, odnosno, da se rake-ta ubaci kroz prozor zgrade. Sude}i po vr-lo maloj masi rakete mo}i }e da se upotre-bqava i sa mawih borbenih bespilotnihletelica.
Predvi|eno je da se lak{e bespilotneletelice opremaju raketama Stinger i Mi-stral , koje pripadaju najlak{oj kategorijiraketa zemqa–vazduh. S druge strane, te`eletelice, klase predator-B, trenutno su
49
testovima iz oktobra 2002. uni{teno je ru-sko borbeno vozilo pe{adije BMP-1 io{te}en tenk T-72. U odnosu na predatora ,Hunter je bespilotna letelica koja ima ma-wu masu (maksimalna 725 kg) i autonomiju(12–15 ~asova), ali je znatno jeftinija.Razvoj projektila Viper Strike trenutno jeusmeren na smawewe mase, kako bi se ko-ristio sa jo{ lak{e bespilotne leteliceRQ-7B Shadow, mase svega 168 kg. Ova bes-pilotna letelica lansira se sa lansirnerampe, a prevozi se terenskim automobi-lom marke Hummer . Ima autonomiju od ~e-tiri ~asa i opremqena je optroni~kim sen-zorima (TV, infracrvene kamere).
Vrlo perspektivno oru je (sa gledi{taodnosa mase i efikasnosti), koje se predvi-|a za upotrebu na borbenim bespilotnimletelicama, jesu raketna zrna tipa Hydra70, opremqena glavom za lasersko navo|e-
we. Taj projekat predstavqa veoma renta-bilno re{ewe, jer trenutno postoje ogrom-
braweni sovjetski vazdu{ni prostor. AkrajHladnog rata i ubrzani po~etak borbe pro-tiv terorizma, u~inili su svoje.
Iako se o tome nije govorilo u javno-sti ({to za Amerikance nije svojstveno),krajem devedesetih je ozbiqno razmatranamogu}nost adaptacije najnovije izvi|a~kebespilotne letelice velikog radijusa dej-stva RQ-1 predator, koja je uvedena u ope-rativnu upotrebu 1997. godine. Februara2001. na testovima je od 16 lansirawaostvareno 12 pogodaka protivoklopnim vo-|enim raketama (POVR) AGM-114C Hellfire.Ve} novembra slede}e godine, istom rake-tom lansiranom iz borbenog predatoraMQ-1, koji je poleteo iz Xibutija, uni{te-no je vozilo sa {est terorista Al kaide uJemenu. U me|uvremenu su sa uspehom pro-{la ispitivawa lansirawa “inteligentne”
protivoklopne submunicije BAT (Brilliant AntiTank), i druge izvi|a~ke mini-bespilotneletelice FINDER (avgusta 2002). Borbenavarijanta MQ-9 Reaper (predator B) imasna`nije naoru`awe (od najvi{e 14 raketa
AGM-114K Hellfire II, sa vidnim poqem sen-zora za detekciju laserske ta~ke za obele-`avawe ciqa od ~ak 90 stepeni), a novinaje kori{}ewe dve laserski navo|ene bom-be GBU-12 Paveway II, GPS navo|enih GBU-38 JDAM, mase 227 kg, i SDB, mase 130 kg,kao i raketa vazduh–vazduh AIM-9 Sidewinder za samoodbranu od napada iz vazduha.
Iako je razvijen na bazi predatora A, mo`e se re}i da predator B predstavqapotpuno novu letelicu, sa maksimalnom po-letnom masom od 4.765 kg, {to je ~etiriputa vi{e od prethodnika. Zahvaquju}i{tedqivom turboelisnom motoru HoneywellTPE 331-10T, snage 670 kW (900 KS), raz-vija brzinu 405 km/~ i ima autonomiju du-`e od 24 ~asa. Senzorski sistem je zasno-van na radaru sa sinteti~kim otvorom Nor-throp Grumman TESAR, sa rezolucijom 0,3m, ili savremenijim Lynx II i drugim optro-ni~kim sistemima, postavqenim unutar po-kretne glave MTS-B, tako da je bespilotnaletelica opremqena za dugotrajna, potpu-no autonomna dejstva po principu “tra`i i
uni{ti”. Posledwa varijanta – predator C, ima}e umesto klipnog (na predatoru A ) iturboelisnog (na predatoru B), turboven-tilatorski motor, a prvi let se o~ekuje2007. godine.
PREDATOR JE PROBIO LED
Svojim naoru`awem i sposobnostimabespilotna letelica predator je uvelikoodgovorila zahtevima, “probiv{i led” i zadruge projekte. Tako su inteligentna proti-voklopna municija BAT, kao i wena poboq-{ana varijanta Viper Strike, uspe{no testi-rane sa bespilotne letelice MQ-5B Hun-
ter, razvijene za izvi|awe u saradwi ame-ri~ke kompanije TRW i izraelske IMI. Na
Predator B je bespilotna letelica opremqenaza dugotrajna, potpuno autonomna dejstva
Submunicija Bo nus
Protivoklopne vo|ene rakete Spike-
SR i Hellfire II(dole)
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 50/84
opremqene najsavremenijim raketama AIM-9X Sidewinder , a planira se kori{}ewe iraketa sredweg dometa AIM-120 AMRAAM.Na taj na~in, prvi put jedna bespilotna le-telica postaje sposobna za dejstvo van vi-zuelnog dometa. Pri tome sve mawe igrajuulogu manevarske osobine letelice. Sadruge strane, dimenzije bespilotnih lete-lica, kao i primewene mere za smaweweradarskog odraza, doprinose postizawufaktora iznena|ewa, ~ine}i borbene bes-pilotne letelice svojevrsnim “protivavi-onskim minama”.
POGLED U BUDU]NOST
Prethodno spomenuta oru ja namewe-na su za opremawe borbenih bespilotnihletelica koje su razvijene na bazi razli~i-tih tipova izvi|a~kih bespilotnih leteli-
ca. Posledwih godina su se intenzivno raz-vijale specijalizovane borbene bespilot-ne letelice, za koje se o~ekuje da u prvoj fa-zi dopune, a u kasnijoj fazi i potpuno zame-ne borbene avione, za sada u dejstvima pociqevima na zemqi.
I na tom poqu su najdaqe oti{li Ame-rikanci. Poznata kompanija Boing je, uokviru programa razvoja borbenih bespi-lotnih letelica, krajem devedesetih godina20. veka prvi put prikazala omawu leteli-cu – koncept X-45A, maksimalne mase 5.530kg, pogowenu turboventilatorskim moto-rom Honeywell F124-GA-100, potiska 28.02kN. Iako je oblik letelice, u svakom pogle-du, jasno nagla{avao izrazite stelt-osobi-ne, mala nosivost od svega 680 kg nije obe-}avala efikasnost na nivou borbenog avi-ona, tako da je stvoren X-45B i kona~no, X-45C. Posledwu letelicu pogoni znatno sna-`niji turboventilatorski motor GeneralElectric F404-GE-102D potiska 48,93 kN.Maksimalna masa iznosi 15.875 kg, a no-sivost 2.040 kg, tako da je omogu}eno no-{ewe unutar trupa dve JDAM bombe mase908 kg.
Drugi pravac razvoja ameri~kih bor-benih bespilotnih letelica, nove genera-cije, predvodi kompanija Northrop Grum-
man, sa serijom X-47. Najmawa je X-47A, po-gowena turboventilatorskim motorom
Pratt&Whitney JT15D-5C, potiska 14,19 kN,maksimalne mase 2.932 kg, dok je X-47B ve-
}a letelica i predstavqa pandan X-45C.Sve spomenute letelice se razvijaju u okvi-ru programa J-UCAS (Joint Unmanned Com-bat Air System) koji finansiraju vazduho-plovstvo i mornarica
S druge strane i Evropqani razvijajuprogram ekvivalentan J-UCAS-u, pod rad-nim nazivom nEUROn. U taj program su ukqu-~ene francuske kompanije Dassault, Thales iEADS, {vedski SAAB, italijanska Alenia,{panski EADS-CASA, gr~ki EAB i {vajcar-ski RUAG. Maksimalna masa letelice je6.000 kg, a u ovoj fazi se koristi turbo-mlazni motor SNECMA Adour . Taj motor }e uperspektivi biti zamewen savremenijim
turboventilatorskim SNECMA M88. Prvilet prototipa se predvi|a za 2010, a prviserijski primerci za 2020 – 2025. godinu.
Kada je re~ o naoru`awu, osnovnooru`je tih bespilotnih letelica predsta-vqaju bombe tipa SDB (Small Diameter Bomb)GBU-39, posebno razvijana za upotrebu nanovoj generaciji stelt-borbenih avionaF/B-22 i F-35. Wihova osnovna osobina jeznatno smawena masa i dimenzije, kako bise mogle smestiti u trupu, u unutra{wemprostoru za bombe. Imaju masu od 130 kg,{to ih ~ini idealnim za kori{}ewe nabespilotnim letelicama, a usavr{enakonstrukcija omogu}ava postizawe proboj-nosti na nivou daleko te`ih specijalizo-
vanih bombi BLU-109.Posledwom fazom raz-voja, pod oznakom Incre-ment II, koja treba da re-zultira bombom SDB-II,obezbe|uje se mogu}nostga|awa i pokretnih ci-qeva sa udaqenosti od75 km, ako se odbaci savisine od 12.000 m.Ove bombe }e imati vi-{emodni traga~, kakobi imale preciznije
dejstvo u svim vremen-skim uslovima.
15. januar 2007.50
Za sada je poznato da }e nEUROn bitiopremqena izraelskim POVR Rafael Spike-
ER, dometa 8.000 m, sa mogu}no{}u IC sa-monavo|ewa i navo|ewa uz pomo} opti~kogkabla. Re~ je o vrlo zanimqivoj raketi, sapromenqivom trajektorijom, koja }e, naprimer, mo}i da pogodi tenk i u krov, gde jeoklop relativno tanak. Tako|e se predvi|a,za ovu klasu letelica, kori{}ewe i evrop-ske “inteligentne” samonavo|ene submuni-cije GIAT-Bofors Bonus, mase 6,5 kg iz lan-sera Sperwer . Ameri~ki ekvivalent bi bilafamilija Textron Skeet, mase 3,4 i 4,5 kg.Submunicija ovog tipa koristi IC samona-vo|ewe i dejstvuje na krov tenka, bojnomglavom tipa probojnog diska.
Vrlo zanimqiva je i submunicija Tex-tron Claw, koja koristi termobari~nu bojnuglavu najnovije generacije sa cirkonijumom.Znatno “ozbiqnija” je autonomna bespilot-na letelica sa bojnom glavom Lockheed Mar-tin Locaas, mase 45 kg, koja je sposobna zaizvi|a~ko-borbene akcije, odnosno za au-tonomna dejstva tipa tra`i i uni{ti. Opre-mqena je turbomlaznim motorom TechnicalDirections T45G, potiska 0,45 kg, {to jojomogu}ava autonomiju od 30 minuta (160km). Poseduje satelitsku navigaciju i laser-sko samonavo|ewe (laserski radar), te mo-gu}nost odabira mesta pogotka i dejstva boj-ne glave. Bojna glava je vi{emodna i mo`e
dejstvovati kao fragmentaciona ili kaoprobojni disk, ako je ciq oklopno vozilo.
Ova nova generacija borbenih bespi-lotnih letelica namewena je za neutrali-sawe najsna`nije protivavionske odbrane,kao i dejstva po ciqevima na frontu ili upozadini. U perspektivi se o~ekuju i lova~-ko-borbene bespilotne letelice, sposobneza dejstva vazduh-vazduh, s obzirom na maliradarski i toplotni odraz, te gotovo neo-grani~ene mogu}nosti izvo|ewa manevara,jer trenutna tehnologija to svakako obezbe-|uje. Jedino ograni~ewe predstavqa izdr-`qivost samog qudskog organizma na viso-
ka G-optere}ewa. Sebastian BALO[
Sa jasno nagla{enimstelt osobinama X-47B
Letelica Hunter
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 51/84
NAJBEZBEDNIJALETA^KA GODINA
ZA USAF
Dve hiqade {esta bila je za ame-ri~ke vazduhoplovne snage (USAF) naj-bezbednija leta~ka godina ikada. Uko-liko se ona meri po broju velikihavionskih nesre}a, brojke su slede}e– 19 nesre}a sa osam uni{tenih lete-lica i jednom `rtvom. Na~elnik zabezbednost letewa USAF general-ma-jor Sten Gorenc uporedio je 2006. go-dinu sa 1947, prvom godinom zvani~nogpostojawa USAF, u kojoj je zabele`eno1.500 velikih nesre}a, 500 uni{tenihletelica i vi{e od 500 `rtava.
S. V.
Ameri~ki proizvo|a~ helikopteraSikorski potvrdio je da je postigao “prin-cipijelni sporazum“ o pripajawu kompa-nije PZL Mielec, koja se trenutno nalazi uvlasni{tvu poqske dr`ave.
Odnosi izme|u ameri~ke kompanije iPZL-a u~vr{}eni su septembra 2006. godi-ne, kada je Mielec postao strate{ki part-ner i izabran za mesto gde }e se sklapatii finalizovati proizvodi u okviru pro-grama International Black Hawk. Vrednost togsporazuma i udeo Sikorskog u vlasni{tvuPZL-a jo{ nisu ta~no utvr|eni. Predstav-nici Sikorsko g su ranije izjavili da }epoku{ati da odr`e proizvodwu avionaPZL M-28 (za laki transport, patrolne za-datke), uz wegovo istovremeno unapre|i-vawe novim tehnologijama, pra}eno stva-rawem stabilne i efikasne mre`e podr-{ke za kupce {irom sveta.
S. V.
51
PRVI LET F-35 LIGHTNING II
SIKORSKIPREUZIMA PZL
Kako bi se pove}a-
la preciznost i efika-snog lansirawa sa bez-bedne daqine – sa avio-na ili neke druge bespi-lotne borbene platfor-me –Boing je razvio no-vi tip Small Diameter Bomb (SDB). Efekat no-vog projektila, te{kog250 funti, bi}e pove}a-we nosivosti ubojitihborbenih sredstava naavionima i BPBsistemi-ma (Unmanned CombatSystems, UCAS). SDB bombe predvi|ene su
za uni{tewe razli~itih ciqeva, sa gre-{kom od 1,2 m od ciqa (uz minimalnu ko-lateralnu {tetu), zakqu~no sa uni{tava-wem i probijawem objekata izra|enih od~elikom oja~anog betona debqine 1,2 m.Ratno vazduhoplovstvo SAD planira upo-trebu tih ubojnih projektila sa daqine od70km, sa platformi kao {to su F-15E, F/A-22, F-35 i BPBL (UCAV). Svaka od wih mo}i}e da nosi po ~etiri bombe SDB, na podve-snim ta~kama predvi|enim za precizno na-vo|ewe. Za period od 2006. do 2015. go-dine dogovorena je isporuka 24.000 koma-da ovog projektila za potrebe RV SAD.
Krajem 2006. godine 49. juri{niskvadron, sa avionima F-15 orao , opre-
mqen je tim bombama i upu}en u redovnumisiju u jugoisto~nu Aziju. To je prva avio-jedinica koja je opremqena novim GuidedBomb Unit-39.
U toku je rad na razvoju bojne glavepo tehnologiji Focused Lethality Munition,FLM, odnosno municije usmerenog uboji-tog dejstva, za potrebe Small Diameter Bomb. Za potrebe MO SAD na projektuvrednom 27 miliona dolara anga`ovan jeameri~ki institut Lawrence Livermore Nati-onal Laboratory, a Boing }e biti odgovoranza objediwavawe bojne glave i SDB bom-be. Isporuka prvih 50 SDB projektila saFLM bojnom glavom i stavqawe u opera-tivnu upotrebu o~ekuje se u januaru 2008.
godine, a preostalih 450 komada do2012. godine. G. K.
BOMBE MALOG PRE^NIKA
Novi borbeni stelt avion – F-35 Light-ning II (lajtning ) poleteo je prvi put 15. de-cembra 2006, sa aerodroma u Fort Vortu,Teksas, a za komandama je bio pilot XonBizli. To je ujedno i uvodni let u najsveobu-hvatniji opitni program koji je ikada zabe-le`en u istoriji vojne avijacije. Samo is-
pitivawa u letu prema{i}e 12.000 satinaleta.Borbeni avion pete generacije F-35
Lightning II kreiran je kao zamena za avio-ne A-10, F-16, F/A-18 i harijere. Smatrase da }e jo{ dugo biti ubedqivo najmoder-niji avion na tr`i{tu.Nosilac programa jekompanija Lokid Mar-tin, u saradwi sa osam
stranih vazduhoplovnih industrija, i to izItalije, Turske, Holandije, Kanade, Au-stralije, Danske, Norve{ke i Velike Bri-tanije.
Serijski avioni }e se proizvoditi utri verzije: verzija za konvencionalne na-mene, verzija sa kratkim poletawem/sle-tawem, namewena za upotrebu sa mawihbrodova i u blizini linije fronta, te ver-zija koja }e se koristiti sa paluba nosa~aaviona.
O~ekuje se da }e tokom du`eg periodabiti proizvedeno oko 4.500
aviona tog tipa. Velika Bri-tanija i SAD su dosada na-
ru~ile 2.581 avion.S. V.
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 52/84
[ V E D S K A K O R V E T A K L A S E V I S B Y
N
Zavisno od zadatka, predvi|enabrzina broda je do 15 ~vorova,za ve}u udaqenost, i 35 ~vorova,za kra}a rastojawa. Du`ina brodaje 43 m, {irina oko 10,5 m,deplasman oko 600 tona i broji43 ~lana posade.
BROD FANTOM
akon {to su ura|ene prve ~etiri, prikraju je izrada pete (planiran zavr-{etak do kraja februara 2007) i po-sledwe korvete iz dogovorene serije,
prema ugovoru Ministarstva odbrane[vedske i {vedske kompanije Defence mate-riel administration – FMV . Tako }e povr{inskaflotila, sastavqena od pet korveta klase
Visby, biti u operativnoj upotrebi Kraqev-ske ratne mornarice [vedske, mnogo ra-nije nego {to je planirano. Nakon komple-tirawa celog flotnog sastava, za drugu po-
lovinu 2007. godine predvi|eni su unutra-{wa rekonfiguracija i optimizacija pro-stora, a i opremawe brodova elektronskimi borbenim sredstvima i sistemima.
U bazi Ratne mornarice [vedske Fre-drikshavn, na tom tzv. Fantom-brodu izve-deno je sredinom novembra 2006. prvoeksperimentalno sletawe i poletawe pa-lubnog helikopteratipa Super Lynx Mk 90B,kako bi taj brod dobio sertifikat kao’’operativna platforma za helikoptere’’.Za tu aktivnost anga`ovan je danski A109Light Utility Helicopter System iz helikopter-ske zajednice Agusta Westland, jer poseduje
najbogatije iskustvo. Naredni korak u ope-racionalizaciji tih brodova bi}e setri-fikacija vlastitog palubnog helikopteraza potrebe korveta klase Visby, koja je pla-nirana za drugi kvartal 2007. godine.
[vedska Defence Material Administrati-on – FMV zapo~ela je razvoj stelt-progra-ma jo{ 1986. godine. Istra`ivawe je do-velo do projekta YS 2000 – korvete VisbyClass. Korveta Visby je dizajnirana tako daumawi i minimizira bilo kakav obris ilisignal na radaru, opti~kim, IC, podvod-nim, povr{inskim, vazdu{nim, elektro-magnetnim i drugim protivni~kim osma-tra~kim i izvi|a~kim sredstvima.
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 53/84
Duge ravne povr{ine objediwene podmawim uglovima na novom stelt-brodu iz-ra|ene su od sendvi~a kombinovanog kar-bonskog fibera i oja~anog plasti~nogCFRP materijala koji omogu}ava brodu dapri|e i da se sa wega osmatra, ali da nebude vi|en.
Zavisno od zadatka, predvi|ena br-zina broda je do 15 ~vorova, za ve}u uda-qenost, i 35 ~vorova, na kra}im rastoja-wima. Du`ina broda je 43 m, {irina oko10,5 m, deplasman oko 600 tona i broji43 ~lana posade.
Borbena podr{ka na brodu je najsa-vremenije generacije. Novi CETRIS sistemobjediwuje sve zahtevane standarde, odno-sno C4I2, komandovawe, kontrolu, komuni-kaciju, kompjuterizaciju, obave{tajni radna prikupqawu podataka i interopera-
bilnost u prostoru, u realnom vremenu.Od borbenih sredstava za dejstvo napovr{inska plovila, korveta Visby jeopremqena sa osam projektila (Surface-to-Surface Missile, SSM), tipa RBS15 MkII. PVOsistem je potpuno integrisan na ovom bro-du. Obuhvata automatizovan i sinhroni-zovan proces prikupqawa podataka o ci-qevima i dejstvo po wima. Pokretni vi-{enamneski top bofors 57 mm je inte-gralni deo stelt-kupole, koja ne uti~e nacelokupni dinami~an izgled broda. Brodje opremqen i PVO projektilima u raznimvarijantama, kao i ure|ajem za prootive-lektronske mere.
Protivminska odbrana broda zasno-vana je na brojnim senzorima i veoma ve-likoj otpornosti na vibracije izazvaneeksplozijama. Za otkrivawe i klasifika-ciju podvodnih mina i podmornica, korve-ta poseduje Remotely Operated Vehicles,ROVs, ili daqinski upravqivo podvodnoplovilo, DUPP, kojim se preko sonaraosmatra i izvi|a podvodni prostor u zonibroda. Radi dejstava na podvodna plovilabrod je opremqen torpedima 40 cm, `i-com vo|enih, ili novim protivpodmorni~-kim vi{ecevnim raketnim baca~em ROV-Eili brand-new 5 sistemom.
G. KALAUZOVI]
Minolovac pod oznakom
LM-51,koji su
projektovali stru~waci Brodarskoginstituta iz Zagreba, namewen je zaotkrivawe, locirawe i identifika-
ciju na dno postavqenih i sidrenih mina,za wihovo ozna~avawe ili uni{tavawe po-mo}u ronilaca ili daqinski upravqanogpodvodnog vozila. “Kor~ula” ima nizak mag-netski i akusti~ni odraz, jer je trup brodanapravqen od stakloplastike, a glavni ipomo}ni motori dvostruko su elasti~no te-meqeni na brodsko korito. Opremqen je iure|ajem za automatsku kompenzaciju brod-skog magnetizma, te ure|ajem za nadzor vla-stitog {uma.
“Kor~ula” je brod du`ine 25,7 meta-ra, {irine 6,8 metara, sredwi gaz mu iz-nosi 2,64 metra, a istisnina na konstruk-cijskom gazu 180 tona. Trajna brzina brodaje 10 ~vorova, brzina pri tegqewu mino-lovke 7 do 9 ~vorova, a akcioni radijus iz-nosi hiqadu miqa. LM-51 ima dva glavnadizel-motora tipa MTU 8V 183 TE62, snagepo 365 kW, koji su sme{teni u glavnoj stro-jarnici, te tri dizel-generatora MTU-UL-JANIK (2x100 kVA, 1x30 kVA ), koji se nalazeu pomo}noj strojarnici.
Brod ima izuzetno dobra manevar-ska svojstva, jer za pogon koristi dva azi-mutalna sedmokraka propelera, a pose-duje i pram~ani propeler.
Sa svim protivminskim operacija-ma, kao i plovidbom, mo`e se upravqatiiz prostorije u nadgra|u broda, gde se na-laze i kormilarnica i borbeno-opera-tivni centar. Tu je i pult za vo|ewe pro-tivminske borbe i integralni pult zaupravqawe brodom, koji se sastoji od petspojenih konzola. Na pultovima se o~ita-va stawe svih sistema na LM-51, sa vi{eod stotiwak senzora koji su postavqenipo celom brodu – od senzora prodora vo-de, senzora protoka te~nosti i gasova uraznim cevovodima, protivpo`arnih sen-
zora, pa do termometra u skladi{timamunicije i eksplozivnih sredstava.
Od specijalne opreme velikih gaba-rita “Kor~ula” raspola`e minerskim vi-tlom sa tri bubwa, elektrohidrauli~nomzglobnom palubnom dizalicom, elektrohi-drauli~nim agregatom za pogon minerskogvitla i dizalice, podvodnim plovilom“Benthos Super Sea Rover ”, koje ima ugra|e-nu kameru, tegqenim sonarom „Klein System
2000“, pram~anim sonarom „Reson Sea Bat6012“, sa mehanizmom za spu{tawe i za-kretawe antene sonara, ure|ajem za pod-vodno pra}ewe i mehanizmom za spu{tawewegove antene. Tu je i protivpo`arni top(monitor) na krovu nadgra|a, a od naoru-`awa brod je opremqen topom kalibra 20mm M-71 i ru~nim PVO raketama tipastrela-2M i “igla “. Pored opreme zaosnovnu namenu lovca mina, brod “Kor~u-la“ je opremqen i svom specijalnom opre-mom za mehani~ki minolovac, kao {to sudubinski i {irinski zmajevi, mehani~ke,akusti~ne i magnetske minolovke, nose}implovcima {irinskog zmaja , sidrenim plov-
cima za obel`avawe, itd.Pored temeqne vojne namene, brod
mo`e slu`iti i za civilne svrhe, u nau~-noistra`iva~kim projektima, za podvodnasnimawa, pronala`ewe potonulih pred-meta, pomo} pri izvo|ewu podvodnih ra-dova, postavqawe cevovoda, podmorskihkablova, i sli~no. “Kor~ulu” opslu`uje 14~lanova posade, a za konstruisawe i iz-gradwu tog broda Hrvatska i Ministar-stvo odbrane Hrvatske potro{ilo je okodeset miliona evra. Planirano je da Hr-vatska ratna mornarica u svoju flotu na-rednih godina uvrsti jo{ tri do ~etiribroda tipa LM-51.
N. BO[KOVI]
KOR^ULA
STARTUJEU LORI
53
N O V I H R V A T S K I M I N O L O V A C
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 54/84
INDIJA NABAVQABRODOVE OD RUSIJE
U drugoj polovini 2006. godine pot-
pisan je ugovor izme|u Ministarstavaodbrane Rusije i Indije, vredan oko 1,1milijardu dolara, o isporuci tri novaratna broda Indiji. Radi ja~awa svogborbenog pomorskog potencijala, Mini-starstvo odbrane Indije ugovorilo je na-bavku tri ruske fregate klase Krivak utehnologiji stelt, ali i 28 krstare}ihprojektila za ispaqivawe sa podmorni-ca. Prva fregata bi}e isporu~ena petgodina nakon potpisanog ugovora, a na-redne dve – godinu dana kasnije.
U posledwoj deceniji 20. veka Mini-starstvo odbrane Indije ve} je nabavilo
tri fregate pomenute klase, koje su prei-menovane u indijsku klasu Talwar , ali samnogo skromnijom opremom i starijeg di-zajna. G. K.
Ruska novinska agencija Itar-Tasssaop{tila je da peto lansirawe ruskeinterkontinentalne podmorni~ke bali-sti~ke rakete bulava (po Nato SS-NX -30) nije uspelo. Raketa, lansirana sazarowene podmornice Dmitri Donski,klase Tajfun u Severnom moru, nekon-trolisano je promenila trajektoriju ipala u more. To je veliki udarac za ru-ske strategijske snage, jer postoji mo-gu}nost da nova podmornica Juri Dol-goruki, klase Borei , kada bude u{la uoperativnu upotrebu, ne}e imati balisti~ke rakete. Prethodna ~etiri testa bila suuspe{na. Raketa bulava predstavqa mornari~ku varijantu najnovije kopnene interkon-tinentalne balisti~ke rakete topoq-M . S. B.
15. januar 2007.54
Krajem novembra 2006. godine, tokom ve`bovnih aktivnostiPVO, jedinica oru`anih snaga Indije lansirala je modifikova-
ni balisti~ki projektil Prithvi. Testirawe je zapo~elo ispaqiva-wem simulacionog projektila sa zemqe – lansirni kompleksbr. 3., Interim Test Range, ITR – u blizini mesta ^andipur (Chan-dipore). Neposredno nakon poga|awa ciqa, lansiran je i ba-listi~ki protivraketni projektil Prithvi sa mobilnog lansera.
Ministarstvo odbrane Indije je {turim izve{tajem po-tvrdilo da je re~ o ispaqivawu protivraketnog projektila ko-ji je direktno navo|ewe u sredini leta i aktivno navo|ewe uzavr{noj fazi. G. K.
PROTIVRAKETNI PROJEKTIL
NEOPA@ENA KINESKA PODMORNICA
NEUSPEH PETOG LANSIRAWA BULAVE
^etrnaestog novembra 2006. objavqeno je da je kineska podmornica na dizel-elektri~ni pogon, klase Tip 039 Song, neotkrivena pratila ameri~ki nosa~ aviona KittyHawk i wegovu pratwu u rejonu Okinave, u isto vreme kada je ameri~ki izaslanik admi-ral Geri Rughed (Gary Roughead) bio u poseti Kini. Prema navodima {tampe, podmorni-ca je otkrivena nakon rutinskog izvi|a~kog leta, tek po{to je izronila na povr{inu, naudaqenosti od oko devet kilometara od nosa~a avio-
na, {to je u dometu torpeda YU-4 od 15 km. Taj poda-tak mo`emo dvojako tuma~iti – da su dizel-elek-tri~ne podmornice ti{e od nuklearnih kada sekre}u na elektri~ni pogon, a time i opasnije,ili da su se ameri~ke protivpodmorni~ke sna-ge pomalo “opustile”posle hladnog rata . S. B.
LANSIRAN NOVISATELIT
Sa platforme Minuteman ICBM, Nasi-nog istra`iva~kog centra Wallops u Virxi-niji, 16. decembra 2006. godine lansiranaje raketa sa sistemom Minotaur I. Tako je uorbitu poslat prvi satelit nove generacijeza takti~ko osmatrawe i izvi|awe, name-wen za obezbe|ivawe obave{tajnih infor-macija i podataka stare{inama SAD na ko-mandnim du`nostima u borbenom prostoru.
Mali TacSat-2 satelit lansiran je uni`u orbitu, 11 minuta nakon poletawa ra-kete. Ista raketa tako|e je bila opremqe-na jo{ jednim minijaturnim GeneSat-1, tzv.
pikosatelitom, te`ine 10 funti , za potre-be izvi|awe orbitalnog prostora na ra-zne bakterije i viruse.
Kombinacija TacSat i programa Mino-taur deo je nastojawa MO SAD da se odgo-vori na nove pretwe i izazove u kriznimpodru~jima. U maju 2006. godine Pentagonje, prema datom programu, naru~io lansi-rawe dva satelita – TacSats-2 i 3, sa plat-forme Dulles, dr`ava Va{ington, i lansi-rawe TacSat-1 sa platforme El Segundo, dr-`ava Kalifornija.
TacSat-2 je opremqen opti~kim siste-mom za snimawe, sa rezolucijom sredwegnivoa, {to }e jedinicama na terenu omogu-
}iti pouzdanu i direktnu distribuciju po-dataka, slika i zapisa.. G. K.
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 55/84
55
@ivopisno mesta{ce Solferino uzaludno je tra`iti na geografskoj kar-ti Italije. Podaqe od velikih, u`urbanih gradova ugnezdilo se u {umo-vite predele Lombardije gde u`iva u darovima prirode, lepoti i miru.Iako mala po prostoru i broju stanovnika ta ta~ka na mapi je u jednomtrenutku postala centar sveta. Na`alost, bele`i se i pamti po ratnoj
tragediji kakvih je u istoriji bilo i tamo gde se niko ne bi nadao i gde je sva-ka pomisao te vrste neverovatna. Nikada do kraja nije obja{weno za{to suse ba{ u Solferinu krvavo sukobile francuska vojska, koja je {titila Ita-liju tokom wenog drugog rata za nezavisnost, i osvaja~ke trupe austrijske ca-revine. Bilo je to 24. juna 1859, kada je posle svega {esnaest sati qute bit-ke poginulo oko 40.000 vojnika, a na desetine hiqada rawenika ostalo je datra`i pomo}...
Mo`da bi i ta drama, kao i na stotine pre we, bila brzo zaboravqe-na da ne be{e velikog humaniste Anrija Dinana. [vajcarac se zatekao po-slom u tom kraju kada je spazio velike pokrete trupa i slutio zlo koje sesprema. Dok je stigao na liniju fronta sve je bilo gotovo. Video je tu`nu sli-ku: razbacana tela poginulih, nemo}ne rawenika, razru{ene ku}e, ~a|avezidove sredwovekovnih zdawa... Brzo je anga`ovao celokupno stanovni{tvoregije zahtevaju}i da se svima pru`i pomo} bez obzira na to kojoj vojscipripadaju. Harizmati~nog stranca narod je slu{ao bez pogovora i tako suspaseni mnogi ivoti.
Posle povratka u [vajcarsku objavio je ~uvenu kwigu “Se}awe na Sol-ferino” gde u smislu zaveta stoje dve trajne poruke:
“Da se u vreme mira osnuju dru{tva za pomo}, sa bolni~arima koji bi uvreme rata bili spremni da brinu o rawenicima” i
“Da oni dobrovoqci koji bi bili pozvani da pomognu vojnim sanitetli-jama budu priznati i za{ti}eni nekim ma|unarodnim sporazumom.”
Godine 1863. @enevsko dru{tvo za socijalno starawe, dobrotvornoudru`ewe sa sedi{tem u istoimenom gradu, osnovalo je komisiju koja je tre-
CENTAR ZAME\UNARODNOHUMANITARNO
PRAVOU BEOGRADU
Kao prva akademska
institucija ove vrste
u regionu, otvoren
nedavno na Fakultetu
politi~kih nauka
Univerziteta u
Beogradu, Centar }e
nastojati da preko
istra`iva~ke,
obrazovne i izdava~ke
delatnosti postane
evropska referentna
ta~ka za pitawa
me|unarodnog prava.
D R U [ T
V O
ZA NOVI VEKZA NOVI VEKRATRAT
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 56/84
DRU[TVO
56 15. januar 2007.
lonizacije, do`ivqava svojevr-sno vaskrsnu}e, postaje za{tit-ni znak, pravna krilatica, in-strument legitimizacije i lega-lizacije takvih te`wi.
U sukobima vi{e ne u~estvujusamo obu~eni vojnici, dobronaoru`ane i disciplinovanelegitimne jedinice sa odgovor-nim komandama na ~elu. Napro-tiv, sve se ~e{}e sre}emo sa nabrzinu formiranim grupacija-ma, neobu~enim qudima bezznawa vojnih ve{tina, a kamo-li prava u ratu. Budu}i da popravilu imaju druge ciqeve os-im vojnih, wihovi napadi nisuusmereni samo na pripadnike
suprotstavqene armije ve} na civilne objekte, obrazovne, verske,trgovinske... Otuda su wihove akcije pra}ene velikim brojem `r-
tava i neprimerenim razarawem.Kako se pomerala ravnote`a neka poslu`e naredni podaci.
Po~etkom dvadesetog veka, 85–90 odsto rtava u ratnim sukobimabili su vojnici. Tokom Drugog svetskog rata taj odnos je bio pede-set prema pedeset, a kasnih devedesetih, dakle krajem 20. veka,proporcija je postala upravo obrnuta. Pribli`no 80 do ~ak 90odsto svih `rtava bili su civili!
Suo~eno sa ozbiqnim problemom, ~ove~anstvo grozni~avotraga za re{ewem, a sve o~i su uprte u zgradu Ujediwenih nacija.O tome je na otvarawu Centra govorila profesor Fakulteta po-liti~kih nauka dr Vesna Kne`evi}-Predi}:
“Tendencija otpo~eta mewawem mandata mirovnih operacijaa nastavqena izgradwom i eksploatacijom modela nametawa miradobija svoj logi~an, ali mo`da ne i jedini proizvod: povratak pra-
vednog rata. Rat koji se vodi zarad pravednog ciqa dopu{ten je,{ta god o tome govorilo pozitivno pravo. Pitawe je li takav rat,
balo da razmotri mogu}nost primene Dinanovih ideja. Tada je osno-van Me|unarodni komitet za pomo} rawenicima koji je kasnije pre-rastao u Me|unarodni komitet Crvenog krsta.
Inspirisan tragi~nim doga|ajem i ogromnim Dinanovim za-slugama, jedan veliki umetnik, italijanski majstor Karlo Bosolinaslikao je platno, svojevrsno svedo~anstvo vojni~kog stradawa ibesmisla rata.
Na sve~anoj akademiji u Oslu 1901. godine Anri Dinan dobioje tek ustanovqenu Nobelovu nagradu za mir. Novac je potro{io uhumanitarne svrhe.
ORU@JE NE MIRUJE
Od tada je proteklo puno vremena. Na`alost, dogodila su sedva svetska rata, drugi je okon~an eksplozijama atomskih bombi,stradalo je na milione qudi, posledice je i danas te{ko sagleda-ti. Ni tu se rat kao najgora dru{tvena pojava nije zaustavio. Bez-broj lokalnih sukoba, intervencija, bombardovawa, obele`ili su
drugu polovinu pro{log veka. U novi smo u{li sa dobrim nadama izaostav{tinom nasle|enih problema. Na~in da se re{avaju oru`-jem ostao je tu`no pravilo. Svakodnevno nas zapquskuju vesti obroju poginulih u Iraku.
Surova statistika ka`e (opomiwe) da je od 1946. do 2004.vo|eno 226 oru`anih sukoba na 148 lokacija. Od toga ~ak 118 u{esnaest godina dugom periodu od 1989. i to na 80 popri{ta. Naj-ve}i broj odigrao se 1992. godine, ~ak 55 puta.
Na me|unarodnoj sceni ne smawuje se primena sile, a rastustradawa, patwe i razarawa. U periodu od 1989. do 2004. godi-{we je ginulo hiqadu qudi. Statistika daqe ka`e da je posle Dru-gog svetskog rata od 226 sukoba ~ak 165 vo|eno unutar teritorijejedne dr`ave. Nere{ena nacionalna, verska i politi~ka pitawanaj~e{}e su bila razlog da se potegne oru`je. U svemu tome u~e-
stvovalo je ~ak 80 dr`ava, dok je broj nedr`avnih aktera ve}i od200 (ne ra~unaju}i anga`ovane naoru`ane grupe). Pojavquju se ibrojni drugi u~esnici koji rasta~u pravni karakter rata: pobuwe-ni~ke grupe, kriminalne bande, etni~ke partije, me|unarodne or-ganizacije koje im pru`aju pomo}, pla}enici...
Tokom devedesetih, oru`ani otpor legitimnoj vlasti dr`avapru`alo je ~ak 115 grupacija. Dominantna ve}ina wih kao ciq ima-la je izdvajawe iz postoje}e dr`avne strukture i formirawe sop-stvene dr`ave. Pravo na samoopredeqewe za koje se smatralo daje svoju upotrebnu vrednost iscrplo sa zavr{etkom procesa deko-
Profesor Fakulteta politi~kih nauka dr Vesna Kne`evi}-Predi}
CENTAR ZA RAZVOJ NAUKE
Novootvoreni Centar za me|unarodno humanitarno pravo
i me|unarodne organizacije Fakulteta politi~kih nauka u Beo-gradu predstavqa akademsko i organizaciono sredi{te konti-nuiranog istra`ivawa i unapre|ivawa znawa, te sticawa po-trebnih ve{tina za wihovu primenu. Kao prva akademska insti-tucija ove vrste u regionu, Centar }e nastojati da putem istra-`iva~ke, obrazovne, izdava~ke i dokumentacione delatnostipostane referentna ta~ka za pitawe me|unarodnog humanitar-nog prava u ovom delu sveta.
Me|unarodni komitet Crvenog krsta i Crveni krst Srbijepodr`avali su sve akademske inicijative kao deo svog mandata~iji je ciq {irewe znawa o toj oblasti. Prema re~ima gospodi-na Kristijana Brunera, {efa regionalne delegacije Me|una-rodnog komiteta Crvenog krsta u Beogradu, na Fakultetu poli-ti~kih nauka, Crveni krst je u svojim nastojawima da me|una-rodno humanitarno pravo u~ini poznatim i po{tovanim {irom
sveta, prona{ao vrednog institucionalnog partnera.
Karlo Bosoli:Se}awe na Solferino
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 57/84
57
ZLO^IN I KAZNA
Rat kao op{te mesto zazlo ~esto sadr`i zlo~in u vi-du posledica najni`ih qud-skih poriva, da se protivnikne samo li{i `ivota ve} iz-lo`i svirepom mu~ewu i po-
ni`ewu. Od pojedina~nih slu-~ajeva do masovnih likvida-cija. Najsve`iji primer sunagomilani predmeti u Suduza ratne zlo~ine u Hagu. Budu-}i da na{a dr`ava `eli jed-nom za svagda da stvari izve-de na ~istac, usvajawem Za-kona o organizaciji i nadle-`nosti dr`avnih organa, 1.jula 2003. osnovano je Tu`i-la{tvo za ratne zlo~ine sasedi{tem u Beogradu.
Osnovni zadatak je otkrivawe i krivi~no gowewe po~ini-laca dela protiv ~ove~nosti i te{kog kr{ewa me|unarodnog hu-
manitarnog prava izvr{enih na teritoriji biv{e Jugoslavije od1. januara 1991, koja su navedena u Statutu Me|unarodnog kri-vi~nog tribunala za biv{u SFRJ.
Tu`ila{tvo za ratne zlo~ine ~ine tu`ilac, zamenik tu`io-ca, portparol, sekretar i tu`ila~ko osobqe. Tu`ioca za ratnezlo~ine bira Narodna skup{tina Republike Srbije. Zameniketu`ioca postavqa i razre{ava tu`ilac za ratne zlo~ine, na pe-riod od ~etiri godine.
Tu`ila{tvo je nadle`no da postupa protiv po~inilaca kri-vi~nih dela koja su izvr{ena na teritoriji biv{e SFRJ, bez ob-zira na dr`avqanstvo, versku, nacionalnu ili rasnu pripadnostpo~inioca ili rtve. To je jedina institucija koja pru`a siste-matsku za{titu rtvama i porodicama rtvama ratnih zlo~ina.
Prema re~ima Bruna Vekari}a, portparola Tu`ila{tva,ostvarena je izuzetno dobra i svrsishodna me|unarodna i regio-
nalna saradwa, pre svih sa Tribunalom u Hagu, Organizacijomza evropsku bezbednost i saradwu (Oebs), Vladom SAD prekoambasade u Beogradu, Republikom Hrvatskom, Bosnom i Hercego-vinom...
Me|u brojnim teku}im predmetima su i “Ov~ara1”, “Ov~a-ra 2”, “Zvornik 1 i 2”, “[korpioni”, “Slu~aj Osijek”, “Povlen”,“Pusto Selo”, “]u{ka”, “Suva Reka”, “Orahovac”, “Meja”, “Bra-}a Biti}i”, “Oluja”, “Lora”, napad na kolonu JNAu Tuzli maja1992, ubijawe vojnika rezervista iz Vaqeva, Vukovar... Potom728 krivi~nih prijava zbog doga|aja na Kosovu i Metohiju od 17.marta 2004. godine.
Bruno Vekari}, portparolTu`ila{tva za ratne zlo~ine
kako bi bio pravedan, zahteva i po{tovawe prava ratovawa? Pra-va koje je stvoreno za potrebe dr`ava? Ako zahteva, o kojim je pra-vilima re~? Da li je re~ o pravilima pozitivnog prava – me|una-rodnog humanitarnog prava? Prava koje po~iva na principima rav-nopravnih strana u sukobu i na principu nepristrasnosti koji ne
dopu{ta podelu na dobre i zle , prin~eve svetlosti i prin~eve ta-me, ve} se jednako primewuje na sve strane u oru`anom sukobu?Prava koje priznaje samo jedan legitiman ciq strana u sukobu –nadvladati oru`anu silu neprijateqa, ali ne i wegov politi~kire`im? Prava koje priznaje i dopu{ta napad na vojne, nikako nacivilne ciqeve, ma kako bili va`ni za opstanak tog re`ima?
Me|unarodnom humanitarnom pravu zamera se da nije u sta-wu da pojmi nove sukobe. Pitawe je, me|utim, da li su oni zaistanovi i, ako jesu, {ta je to zbiqa u wima novo? Istovremeno, vaqase zapitati {ta je to {to me|unarodno humanitarno pravo prepo-znaje kao oru`ani sukob da bi se potvrdila ili opovrgla teza oneprepoznavawu.”
ZA[TITA @RTAVA
Kada po~ne rat najpre strada istina a onda civili. Cini~nakrilatica sa kojom se niko nije do kraja slo`io, niti joj vaqanimargumentima na{ao previ{e mana, odoma}ila se ~ak i me|u ana-liti~arima koji ozbiqno razmi{qaju na tu temu. Postoji jo{ ~itavniz novokomponovanih kovanica od kojih smo najboqe upamtili“kolateralnu {tetu”. Zarad ostvarivawa vojnog ciqa (pobede) ni-ko se previ{e ne potresa zbog nepodno{qivog broja `rtava, te-{kog razarawa, patwe civilnog stanovni{tva. Uprkos visokoso-fisticiranoj tehnologiji, “pametnom oru`ju”, savremenom plani-rawu borbenih operacija i vrhunskoj obu~enosti vojnika, broj `r-tava rata ne svodi se na “podno{qivu meru”.
Hteli to da priznamo ili ne, jedina iskrena nada da se pomog-ne rtvama u ratu (ukqu~uju}i istinu) jeste dosledna primena me|u-narodnog humanitarnog prava. Utopija ili realnost, put u budu}-nost ili vra}awe u mrak inkvizicije, izbor je pred kojem stoji sa-
vremeni svet. To nije ve{ta~ki stvorena dilema ve} raskrsnica savrlo jasnim putokazom u civilizovane prostore ili varvarstvo.
Mo`da je me|unarodno humanitarno pravo bilo lak{e napisatinego sprovoditi, ali i to je pitawe svesti i izbora. Jer danas je tosistem koji se sastoji iz relativno velikog broja pravila, sadr`a-nih u me|unarodnim ugovorima i obi~ajnom pravu koja propisujuza{titu `rtava rata, zabrawena sredstva i metode ratovawa iza{titu objekata u oru`anom sukobu.
Prva grupa lica na kopnu za{ti}enih me|unarodnim konven-cijama (1864) bili su rawenici i bolesnici. Kasnije su im pri-dru`eni raweni, bolesni i brodolomnici u sukobima na moru. Da-nas su oni za{ti}eni slovom dveju konvencija donetih u @enevi1949. i Dopunskim protokolom od 1977. godine. Pravila o wiho-voj za{titi veoma su obimna, ali u su{tini mogu se sumirati u ne-koliko na~ela. Rawenici, bolesnici i brodolomnici su ona licakoja zbog svog stawa, bolesti ili rawavawa, odnosno nevoqe namoru, vi{e ne mogu da u~estvuju u neprijateqstvima.
Svaka strana u sukobu du`na je da prikupqa i evakui{e na
bezbedno mesto rawenike i bolesnike, bez obzira na to kojojstrani u sukobu pripadaju. Tako|e, wima se mora obezbediti ne-
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 58/84
DRU[TVO
15. januar 2007.58
^UVAWE KULTURNOG BLAGA
Me|unarodno pravo propisuje posebnu za{titu za odre|e-ne objekte, sanitetske i ustanove civilne odbrane, te one u ko-jima se ~uvaju opasne materije. To mogu biti instituti gde se pri-mewuju hemijska i nuklearna sredstva. Osim wih, slovo tog pra-va {titi hidrocentrale, ve{ta~ke brane i akumulacije, elek-tropostrojewa i postrojewa hemijske industrije... S tim da mo-raju biti posebno ozna~ena.
Posebno poglavqe odnosi se na neprikosnovenu za{titukulturnih objekata. Defini{u se kao pokretna i nepokretna do-bra koja svedo~e o razvoju kulture i civilizacije naroda. Na-ravno, to se odnosi i na zdawa u kojima se ~uvaju. Obele`avajuse znakom obrnutog {tita sa dva bela i dva plava poqa. Kultur-na dobra od naro~itog zna~aja, koja su uvedena na posebnu listuUneska, u`ivaju posebnu pa`wu i obele`avaju se sa tri znaka
za{tite kulturnih dobara.
pristrasna pomo} i nega naspram te`ine povreda, odnosno zdrav-stvenog stawa. Prioritet u pru`awu pomo}i diktira stawe po-vre|enog.
Punu za{titu u`iva sanitetska slu`ba oru`anih snaga, odno-sno sanitetsko osobqe, sanitetski transport na kopnu, moru i va-zduhu.
Jednaku za{titu u`iva i versko osobqe, pa je ono, u me|una-rodnom smislu izjedna~eno sa sanitetskim osobqem. Ako sanitet-sko osobqe padne u ruke neprijateqa, ne predstavqa ratne zaro-bqenike, ve} nastavqa da radi svoje poslove nege bolesnika. Dabi se obezbedilo razlikovawe sanitetskog osobqa i omogu}ilaboqa za{tita rawenika i bolesnika, sanitetske ustanove, tran-sport, materijal i oprema obele`avaju se posebnim oznakama cr-venog krsta, crvenog polumeseca i znakom iz Tre}eg dopunskog pro-tokola @enevske konvencije iz 2005. godine (crveni kristal).
^esto smo u prilici da ~ujemo vesti pa i vidimo kri{om sni-mqen materijal o tajnim zatvorima, brutalnim torturama zarobqe-nika, oduzimawu svakog oblika prava i ga`ewa wihovog qudskog do-
stojanstva. Naravno da su to grubi oblici kr{ewa me|unarodnog hu-manitarnog prava koje precizno propisuje odnos prema ratnom za-robqeniku. To je tako|e precizno propisano pomenutom konvencijom,odnosno Protokolom gde ve} u uvodu stoju da od trenutka zarobqava-wa ta osoba postaje za{ti}eno lice i za wega punu odgovornost sno-si strana koja ga je zarobila. Prvo, u najkra}em mogu}em roku trebada bude preba~en u zonu van borbenih dejstava. Mo`e biti ispitan iobavezan je da saop{ti li~no ime i prezime, ~in i broj vojne matri-kule (identifikacione plo~ice). Ako to odbije, ne mo`e biti ka`wen,ali rizikuje da ne bude evidentiran i da mu se ne obezbede pravakoja bi mu ina~e pripadala. Na primer, po ~inu, ako ga ima.
Daqe, ratni zarobqenici se sme{taju u logore gde strana ko-ja ih dr`i mora da za{titi wihov `ivot, obezbedi uslove sme{ta-ja, ishrane, medicinske pomo}i i punu za{titu wihovog dostojan-
stva. Ratni zarobqenici imaju pravo da odmah po zarobqavawunapi{u poruku svojoj porodici i obaveste je o svom statusu. Svevreme ima pravo da odr`ava komunikaciju sa najbli`ima. To pravose mo`e ograni~iti, ali ne na mawe od dva pisma mese~no.
Ratni zarobqenici se mogu koristiti za rad, ali ne za onaj ko-ji predstavqa doprinos borbenim naporima strane koja ih dr`i uzarobqeni{tvu. Radove koji su {tetni po wihovo zdravqe mogu daobavqaju samo po wihovom izri~itom pristanku. Pri tome, vojnicisu du`ni da rade sve poslove, podoficiri mogu obavqati samo nad-zorni~ke, a oficiri ne moraju da rade ako ne ele. Ukoliko oni toho}e, mogu se baviti poslovima u skladu sa svojim ~inovima.
Za vreme trajawa zarobqeni{tva ratni zarobqenici imajupravo na platu prema svom ~inu, odnosno primawima koja odgova-raju takvim poslovima u zemqi gde su zarobqeni.
Ratni zarobqenici ne duguju lojalnost sili koja ih dr`i. Ima-ju pravo na bekstvo i za to mogu samo disciplinski da odgovaraju.Dodu{e, moraju po{tovati pravila discipline koja su u logoru pro-pisana i istaknuta na vidnom mestu. Ako izvr{e krivi~no delo, od-
govaraju po zakonima koji va-`e za pripadnike oru`anihsnaga sile koja ih je zarobila.
Sve navedeno zvu~i huma-no i logi~no, ali uvek se po-stavqa pitawe koji su instru-menti kontrole slova me|una-rodnog humanitarnog prava?
“Kontrola primene je vi-{estruka. Prvo, ratni zaro-bqenici imaju svog povereni-ka, koga sami biraju i koji ihzastupa pred logorskim vla-stima. Zatim, ratne zaro-bqenike mogu da pose}ujupredstavnici sile za{titni-ce (tre}e, neutralne dr`ave,koju je uz wen pristanak od-
redila strana u sukobu, da {titi wene interese kod protivni~kestrane). Me|utim, danas te poslove u ve}ini oru`anih sukoba oba-vqa posebna slu`ba Me|unarodnog komiteta Crvenog krsta”, ob-ja{wava profesor dr Miodrag Star~evi}, savetnik za me|una-rodno humanitarno pravo Me|unarodnog komiteta Crvenog krsta.
OBAVEZA RAZLIKOVAWA
Zabriwavaju}i broj civilnih `rtava ratnih sukoba primo-rao je svetsko javno mwewe da reaguje. Na wihovu za{titu odnosese ^etvrta `enevska konvencija i Dopunski protokol iz 1977. go-dine. U wima pi{e da je civil svako lice koje nije borac, odnosnopripadnik oru`anih snaga. Uslov za status civila je wihovo odsu-stvo u neprijateqstvima, ne nosi i ne upotrebqava oru je. Po re-~ima profesora Star~evi}a, op{te pravilo i kamen temeqac ~i-
tavog me|unarodnog humanitarnog prava jeste obaveza razlikova-wa, u svako doba, civila od boraca, odnosno civilnih od vojnih
Profesor dr Miodrag Star~evi}
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 59/84
59
objekata. Svaka strana koja kre}e u napad, mora da preduzme svemere kako bi jasno utvrdila o kakvoj vrsti objekata se radi. Ukoli-ko nije sigurna, tretira ga kao civilni.
Osim toga, zabrawena je svaka zloupotreba civila za posti-zawe vojne prednosti. Isto se odnosi na sve oblike torture, prese-cawa snabdevawa hranom, uzimawe talaca... Strana u sukobu kojaje odgovorna za podru~je na kome `ivi stanovni{tvo toga kraja od-govorna je i za ~uvawe wihovog ivota i dostojanstva. U slu~aju opa-
snosti po `ivot ili ako oni predstavqaju bezbednosnu pretwu povojnu silu, civili se mogu internirati ili im se mo`e obezbeditiprinudno mesto boravka, ali samo dok ta pretwa traje. U slu~ajuinternirawa, za{tita civila je obavezna po pravima koje va`e zaza{titu ratnih zarobqenika, samo {to je jo{ preciznije ure|ena.
U slu~aju zaposedawa odre|enog dela teritorije, okupator jedu`an da obezbedi uslove za `ivot stanovni{tva. Zabraweno jeoduzimawe privatne imovine, osim uz naknadu i u meri koja je neo-phodna. Javni slu`benici mogu odbiti da rade i zbog toga ne smejubiti ka`wavani.
Za obave{tavawe o opasnosti koja predstoji, evakuaciju i za-{titu ustanovqena je posebna institucija – civilna za{tita (Pr-vim dopunskim protokolom od 1977. godine). Osobqe, oprema imaterijal jedinica civilne za{tite u`ivaju imunitet od napada,uni{tavawa i zaplene.
Prema re~ima profesora Star~evi}a, sva navedena pravilasu deo me|unarodnog humanitarnog prava koje se primewuje u oru-`anim sukobima izme|u dr`ava.
Kada je re~ o principima koja va`e za neme|unarodne sukobe,odnosno sukobe koji se vode unutar granica jedne dr`ave, pravilasu znatno oskudnija. Opisan je u zajedni~kom ~lanu tri koji je isto-vetan u sve ~etiri `enevske konvencije i u Drugom dopunskom pro-tokolu od 1977. godine i sadr`i osnovne standarde ~ove~nosti.Ova pravila su znatno mawe potpuna i precizna u odnosu na onakoja se primewuju u me|unarodnim humanitarnim oru`anim sukobi-ma, ali su{tina im je ista: da se smawe patwe i razarawa. Posto-je odre|ene razlike koje nisu nebitne, na primer, u pogledu pojedi-nih za{ti}enih lica jer u neme|udr`avnom ratu ne postoje ratnizarobqenici. Tako|e, lice koje je u~estvovalo u sukobu ne mo`e bi-ti krivi~no goweno samo zato {to je pripadalo drugoj strani, ve}iskqu~ivo ukoliko je po~inilo povrede me|unarodnog humanitarnogprava. U ratu na prostorima biv{e Jugoslavije bilo je mnogo pri-mera gde su zarobqenici bili izlo`eni torturama i neprimere-nim oblicima ka`wavawa samo zbog toga {to su pripadali suprot-stavqenoj strani. I to je jedan od razloga {to su pokrenuti brojniprocesi pred Ha{kim sudom i sudovima za ratne zlo~ine sada{wihnezavisnih dr`ava, biv{im jugoslovenskim republikama.
ZABRAWENI POSTUPCI
Treba li posebno isticati da ~ove~nost iskqu~uje upotrebuoru ja i sredstava koja po svojoj prirodi izazivaju suvi{ne rtve,nepotrebne patwe i deluju neselektivno, bez razlikovawa ciqeva.Dakle, izri~ito se zabrawuje upotreba nuklearnog, hemijskog ibakteriolo{kog oru`ja i municije. To se odnosi i na oru`ja kojaizazivaju zapaqiva dejstva, lasersko oru je za oslepqivawe, ne-humane mine...
Pored oru ja, zabrawuje se i primena perfidnih postupaka uoru`anom sukobu. To su sve one podmukle radwe koje navode su-protnu stranu da uka`e poverewe a onda se otvara vatra i po pra-vilu nanose te{ki gubici. Na primer, simulirawe rawavawa. Iliisticawe bele zastave kojom se ukazuje na predaju ili pregovore.Kao podmuklo ratovawe smatra se zloupotreba me|unarodnihoznaka (Crvenog krsta, Crvenog polumeseca, Crvenog kristala),vojnih oznaka suprotne strane ili ovla{}enih organizacija (naprimer, Ujediwenih nacija). Na`alost, takvih slu~ajeva bilo je i usukobima novije istorije. Kao po pravilu, izazivali su gnev, re-van{izam, bezobzirnost druge strane. I umesto mirovnih inicija-tiva i pregovara~kog stola, akteri sukoba tonuli su sve dubqe u
bqu oprostili smo se od pu-kovnika u penziji StevanaKorde, ~oveka koji je u~iniomnogo za ugled posleratnogvojnog novinarstva. Steva,kako su ga jednostavno zvali,bio je jedinstvena i nezabo-ravna li~nost, koja je u sebispojila dve velike qubavi:novinarstvo i reku. Novi-narstvo je za wega bilo sve:profesija, radost, strast,
kosmi~ki izazov... A za reku je govorio da je kao `ivot kojise pamti, ali prolazi. Obale ostaju ve~ne.
Tok wegovog burnog `ivota odveo ga je iz rodnog Valpo-va, gde je ro|en 1926. godine, pravo u Beograd. Porodicubistrog gimnazijalca oteralo je usta{ko nasiqe, pod ~ijimje terorom zgaslo jo{ jedno ku}no ogwi{te. Filmskom brzi-nom Steva je postao borac, ratni reporter i kolporter.Dok su oko wega gruvale eksplozije i fijukali kur{umi, pro-bijao se od polo`aja do rovova i borcima na Sremskomfrontu raznosio prve brojeve potoweg popularnog ilustro-vanog ~asopisa “Front”. U tim silnim juri{ima, list kojimu je toliko zna~io spasi}e `ivot mladog novinara. Metakbi mu prekratio `ivot da nije nosio ranac pun tek od{tam-panog lista, me|u ~ijim stranicama se zaustavilo tane.
Talenat kakav se retko sre}e i biserni um, nevi|enaradna energija i `eqa za u~ewem vinu}e ga u sazve`|e voj-nog novinarstva, prema ~ijim dometima se vrednovala on-
da{wa jugoslovenska urnalistika uop{te.Majstor pera opredelio se za vojnu nauku i tehniku, pa
}e ta rubrika postati biser “Fronta“, rado ~itane stra-nice preko kojih su tutwali tenkovi, plovili nosa~i avio-na, mlazwaci probijali zvu~ni zid... ^itaoci su u`ivali,vojne diplomate se hvatale za glavu: odakle Kordi tako pre-cizni podaci? Hvalili su ga, ali i strahovali – {ta li }eslede}e “iskopati”?
A on je “samo” imao briqantno obrazovawe, visprenum, neopisivu intuiciju, govorio ~etiri jezika... Iz strane{tampe, ~asopisa i kwiga, a potom razgovora sa stru~wa-cima i pronalaza~ima, umeo je da pro~ita “izme|u redova”,nasluti, prora~una, proceni... Tako detaqno da su wegoviprilozi izazivali divqewe.
Stevu su svi voleli: wegovi pretpostavqeni, za koje jebio oli~ewe budu}e misli, i mladi, koji su stasavali podwegovom rukom. ^ovek koji nije dr`ao do forme, jednosta-van u komunikaciji, jasan u izrazu. Bio je uzor generacijamavojnih novinara, kojima je nesebi~no tuma~io tajne zagonet-ne profesije, u ~ijoj su osnovi talenat i ogroman trud pod-jednako raspore|eni na tasu profesije.
Pukovnik po ~inu, novinar i pesnik u du{i, dobitnikbrojnih doma}ih i me|unarodnih priznawa, ~ovek {irokedu{e i plemenite misli, voleo je da pi{e i plovi. Be`ao jeod gradske vreve i na krmi svog ~amca ispisivao stranicebudu}ih reporta`a, feqtona, pri~a...
I dok je ko{ava na Savi nosila posledwe strani-ce decembarskog kalendara, Steva je otplovio. Zauvek...
B. KOPUNOVI]
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 60/84
15. januar 2007.60
^ovek bez strasti, pisao je psihoanaliti~ar Du{an Kosovi}, podse}a naprazan list hartije. Za Getea su strasti prave `ar-ptice koje se stalnoobnavqaju, dok ih Kant poredi sa rak-ranama razuma. U Talmudu je zabe-le`eno: {to je ~ovek ve}i, ja~e su i wegove strasti. I dok neki u strasti-ma vide mane, za nekoga su one istinske vrline.Jedno je sigurno – nezadovoqene strasti mogu se pretvoriti u ~ovekovu
veliku nevoqu i patwu. Umiriti ili umeriti strasti zna~i uni{titi ih. Kona~-no, ~ovek se ne nalazi u prirodnoj ravnote`i ako se li{i svojih strasti. Bez
wih ivot gubi puno}u i smisao. \ura ^iko{, ~etrdesetosmogodi{wak iz Ba~-ke Palanke, podelio je sa nama pri~u o svojim strastima.– Kada sam imao jedanaest godina po~eo sam da skupqam sli~ice aviona
iz kesica `vaka}ih guma za album koji je izdala Kolinska iz Qubqane. Iakonisam znao da ~itam strane nazive razli~itih vazduhoplova, ve} onako po Vuku,zbog ~ega su mi se stariji drugovi smejali, redovno sam kupovao i razmewivaosli~ice. U to vreme sam za igru sa vr{wacima napravio i svoje prve pra}ke sara{qama od vrbinog drveta i jorgovana, i uvek sam ih nosio po xepovima pan-talona. Jo{ pamtim i batine koje sam od pokojnog oca dobio, jer sam poku{aoda napravim sopstvenu drvenu pu{ku. Uzeo sam dasku sa kreveta iz sobe, iscr-tao na woj vin~esterku , a onda je testerom izrezao u jednom komadu. I danas sebratova deca igraju sa wom. ^ini mi se da sam tada prepoznao svoja intereso-vawa za oru je i vazduhoplovstvo – kazuje \ura.
Naredne godine dodatno su oblikovale i usmerile \urinu strast premanaoru`awu, ali i vojnoj literaturi. Najpre je podsticaje budila radoznalost,
a potom potreba da o samom sebi sazna {to vi{e. Jednu od prvih kwiga –[pijuni i agenti , poqskog autora Jano{a Petelkijevi~a, koji je iveo i radio
^ija sabqa wegova i vera.
Jo{ je vojvoda Mi{i} tvrdio
da bez sna`ne vojske nema ni
jake dr`ave. U vremenu
poquqanih vrednosti, o~uvao
sam poverewe u srpsku vojsku,mada nemam profesionalnih
dodira sa wom – tako govori
zaqubqenik u vojnu
literaturu, boqe re}i
zato~enik sopstvene strasti,
~ovek koji u svome domu ima
vi{e od {est stotina kwiga o
istoriji ratovawa,
naoru`awu i armijama sveta.
\ U R A ^ I K O [ , N E O B I ^ N O O B I ^ A N ^ I T A L A C O D B R A N E
U SVETUU SVETU SATKANOMOD STRASTI
U POSETI
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 61/84
{tina i oru`je nedeqiva celi-na. Svaka kwiga je kockica u mo-zaiku vojne misli. Mene zanimane samo pri~a jednog autora onekom doga|aju ve} i razli~itipogledi na wega. Nau~io sam dao genezi pojedinih sukoba vaqasaznavati iz vi{e izvora. Uvekpoku{avam da problem rasve-tlim iz razli~itih uglova i o we-mu prona|em dovoqno podatakakako bih ga vaqano tuma~io – ob-ja{wava \ura, dok nam pokazujekwige Ratna mornarica Austro-ugarske monarhije , O japanskimmornari~kim asovima , Bitka na Jadru , koja je iz 1924. godine,Specijalno i prigu{eno oru je Milo{a Vasi}a, Svi pi{toqi i revolveri sveta , ali i sedamna-est tomova [usbergera o Dru-gom svetskom ratu.
– Mnogo toga, boqe da o tomei ne mislim. Da imam sto hiqa-da funti, sve bih potro{io nakwige. Bilo bi mi lak{e kadabih imao kompjuter, mada samsvestan da mi on ne mo`e zame-niti kwigu. Voleo bih da pro~i-tam pomorsku enciklopediju ire~nik. Ve} godinama tragam zakwigom Kana , nema~kog pisca
[lifena. Fale mi i Rat kome nema kraja o sukobu u Vijetnamu Mi-~ela Klera, sa posebnim separatom skica, zatim, Memoari od Gude-rijana, Specijalni rat u Indokini , kwiga koju je napisao pukovnik upenziji Petar Kne`evi}. Planiram da u budu}nosti kupim kwige o
ruskim bespilotnim letilicama, italijanskim, ameri~kim i nema~-kim bombarderima, tajnim sovjetskim projektima bombardera, te su-hoju 24 – ~ita \ura sa zabele`enog spiska.
O~ito da \ura iko{ nije ~ovek jedne kwige, niti je ravnodu{ankada se pomene novo vojno delo. O brojnim istorijskim doga|ajima, oratnim sukobima i bitkama, proizvodwi i izvozu naoru`awa, uveri-li smo se, govori kao da je u wima u~estvovao. Na pomen nekoga avio-na, helikoptera, projektila, borbenog vozila ili oru ja, reaguje takoda nam se ~ini da je \ura jedan od wegovih konstruktora. Jednako do-bro poznaje takti~ke i tehni~ke karakteristike doma}e i strane ratneopreme. Kako nam obja{wava, ~esto pojedine kwige kupuje samo daproveri ili uporedi podatke do kojih je ranije u literaturi do{ao.
– Na pole|ini kwiga koje pro~itam uvek ukratko zabele`im ononajva`nije. O pojedinim vojnim oblastima, ratnom vazduhoplovstvuKraqevine Jugoslavije, na primer, malo se u pro{losti pisalo. To
mi pri~iwava velike te{ko}e da doga|aje u potpunosti razumem ianaliziram. Nekada poku{am i da kontaktiram stru~wake za odre-|ene teme, kako bih stekao celoviti sliku. To se posebno de{ava nasajmovima kwiga i naoru`awa ili za vreme opitnih ga|awa na po-ligonu u Nikincima, kojima sam vi{e puta prisustvovao. Svestansam, ipak, da ne mogu o svemu sve pro~itati i da jo{ mnogo toga neznam – obja{wava \ura.
Tragawe za nekim kwigama i po nekoliko godina ne govori sa-mo o upornosti i strpqivosti na{eg sagovornika. Pre je to pri~a oneobi~nom `ivqewu u svetu sopstvene strasti. Da je na pravom putupotvr|uju i mudre re~i \urinog imewaka, sociologa i filozofa [u-{wi}a – Ako u svakom od nas ne sija bilo kakva vrednost, onda umi-re ~ovek. Jer, nisu nam krivi drugi za ono {to nismo uradili. U i-votu ni{ta nije nemogu}e. ovek sve mo`e. On postavqa ciqeve koji ga pokre}u, osmi{qavaju i oplemewuju.
Vladimir PO^U^Snimio Zvonko PERGE
u Zapadnoj Nema~koj, dobio jena poklon od tetke iz Beograda18. septembra 1975. godine.
– Se}am se da sam za tukwigu mesecima skupqao novac.Otac mi nije dozvolio da je ku-pim zbog lo{eg uspeha u {koli.Na sre}u, tetka je imala mnogovi{e razumevawa za mene. Po-sle sam se preplatio i na omla-dinski vojni list Front . Rodite-qi su, me|utim, uvek ispoqavaliotpor {to se zanosim pri~ama ooru ju, ratovima i vojsci. I da-nas me majka Radojka, sa kojom`ivim u ku}i, ~esto pita {ta }emi tolike kwi`urine. To me ni-kada nije spre~ilo da istrajem uonome {to elim, jer sam vrlotvrdoglav – iskren je \ura.
Moglo se i o~ekivati da }eslu`ewe vojnog roka, petnaestmeseci u Bawaluci 1978. godi-
ne, \uri doneti o~ekivano za-dovoqstvo. Ali nije bilo tako.Kako ka`e, sem stra`e, nije gapotka~ila nijedna uzbuna.
– Dobili smo svesku nakvadrati}e, drvenu olovku, a voj-ni~ki dani sveli su nam se na Ti-to – Partija . Nedostajao mi jepravi izazov. Zato sam se poslevojske jedno vreme bavio alpi-nizmom. Osvojio sam Triglav,najvi{i vrh tada{we zemqe. Tih godina sam se zaposlio kao fizi~kiradnik u Sintelonu , pa nisam ni zavr{io sredwu {kolu. Sve me tonije dovoqno ispuwavalo. Odlu~io sam da se ukrcam na neki prekoo-keanski brod i budem mornar. Tri godine sam slu`io na italijanskom
teretnom brodu. Plovio sam do Kine, Indije, Malezije, Burme, Sin-gapura, Japana, Somalije i Kenije. Po{to sam tada pre{ao ekvatorpostao sam pravi pomorac. U avgustu 1984. godine otputovao sam uFrancusku i prijavio se za Legiju stranaca . Nisam ostvario `ivotnu`equ da budem legionar, jer nisam ispunio propisane zdravstveneuslove. Sli~no mi se dogodilo i 1992. godine, kada sam konkurisaokao vojnik po ugovoru u 72. juri{nu brigadu na{e vojske – ka`e po-mirqivo \ura ^iko{, ~ovek koji je svoju strast, ipak, sa~uvao.
Uz neostvarene profesionalne ambicije, \urin svakodnevni`ivot upotpuwuje i obele`ava stru~na vojna literatura. Police uwegovoj ku}i ispuwene su doma}im i stranim kwigama o ratu, o sta-rom ili savremenom naoru`awu i borbenim sredstvima, te o speci-jalnim jedinicama oru`anih snaga sveta. Bogatu biblioteku, koju bipo`eleo svaki oficir u svetu, zaokru`uju dela najpoznatijih teore-ti~ara vojne misli – Klauzevica, Mi{i}a, francuskog autora Anri-
de De`uminija, Kutuzova, Suvorova, Fojhtera, [lifena i Xejmsa.Sve kwige su razvrstane po oblastima, a ise~ci iz {tampe i pri-merci brojnih stru~nih vojnih ~asopisa svojevrsni su amaterski pri-log istoriji ratovawa.
– Rado kupujem i ~itam kwige o bojevima, borbama, operacija-ma i istorijskim bitkama. Istorija ratne ve{tine od Rotmistrova,Vojna istorija Petra Tomca ili Strategija vojvode Mi{i}a jesu de-la bez kojih se ne mo`e zamisliti putovawe kroz vojnu misao. Imam,tako|e, ve}inu izdawa nekada{weg Vojnoizdava~kog i novinskog cen-tra, Vojnoizdava~kog zavoda i Novinsko-informativnog centra Voj-ska . Komplet vojnih enciklopedija i leksikon kupio sam jo{ 1980.godine, a u jednoj beogradskoj antikvarnici prona{ao sam pet to-mova kwiga iz Vojne biblioteke Kraqevine Jugoslavije.
Obi~no nikome ne pokazujem svoje kwige. U Palanci i nemamsagovornika o wima. Ono {to prona|em u literaturi mahom zadr`im
za sebe. Najpre sam se zanimao samo za vazduhoplovstvo i streqa~konaoru`awe. Posle sam shvatio da su istorija ratovawa, ratna ve-
61
SAMURAJ
Kwiga kojoj se uvek iznovavra}a jeste Samuraj japanskogpilota iz Drugog svetskog rataSaburoa Sakaija. Do sada juje pro~itao {est puta.
– Potomak je stare samu-
rajske porodice. U svojevrsnojautobiografiji Sakai pri~ao svom te{kom detiwstvu, {ko-lovawu u mornari~koj vojnoj{koli i ratnim godinama. To-kom borbenih dejstava 1942.godine rawen je kroz dvogledu oko. Posle dve godine opo-ravka vratio se u jedinicu na
boji{te. Pred kraj rata, 1944. godine, kod Ivu Xime, presreoje u vazduhu petnaestak ameri~kih aviona i bio izlo`en wihovojvatri. Kada je aterirao avio-mehani~ari na wegovoj kabini ni-su prona{li nijednu rupu od metka – pri~a \ura.
SA SALA[A
Najstarija kwiga u \urinoj porodi~noj biblioteci jeste Po-vijest Bosnedo propasti Kraqevstva , iz 1882. godine. [tampa-na je latinicom u Zagrebu, ali je na{ sagovornik nabavio i }i-rili~no izdawe. Kwiga je, kako ka`e \ura, bila vlasni{tvo Mi-je Gokla, iz Osijeka. Prona{ao ju je na jednom sala{u dok je po-magao kom{iji tokom selidbe. Odatle je doneo i vojni leksikono istoriji ratova od starog veka, na nema~kom jeziku, autoraFridriha Kelera, koja je {tampana u avgustu 1916. godine.
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 62/84
15. januar 2007.62
A
kademija Rakovski sme{tena je u Sofiji, nedaleko od centra, u prijatnomokru`ewu prostranog parka i omaweg jezera. Osnovana je pod nazivom Od-brambeni i {tabni kolex jo{ 1912. godine, ali je zbog Prvog svetskog ratai uloge koju je Bugarska imala u wemu, pravi razvoj do`ivela tek tridesetihgodina pro{log veka.Danas je akademija Rakovski moderna obrazovna institucija, akreditovana
od dr`avne komisije, ovla{}ena, opremqena i osposobqena za realizaciju ne-koliko poslediplomskih studijskih programa, poslediplomska stru~na usavr{a-vawa i nau~noistra`iva~ki rad u oblasti bezbednosti i vojne nauke.
U ~etvorodnevnoj radnoj poseti bugarskoj akademiji nedavno je boraviladelegacija Vojne akademije Vojske Srbije u kojoj su bili na~elnik general-majormr Vidosav Kova~evi}, pukovnik dr Mladen Vuruna, prodekan za PDS i NIR imajor Vladimir Risti}, referent za civilno-vojne odnose. ^lanovi delegacijedetaqno su upoznali organizaciju i na~in rada bugarske akademije.
Na Odbrambenoj i {tabnoj akademiji G. S. Rakovski {koluju se oficiribugarske armije, oficiri stranih armija i civili. Ciq {kolovawa je pripre-ma oficira i civila za poslove u oblasti bezbednosti i odbrane, osposo-bqavawe za rukovode}e pozicije u komandnim i {tabnim strukturama oru`a-
ODBRAMBENA I[TABNA AKADEMIJA
G. S. RAKOVSKI U BUGARSKOJ
U sistemu vojnog
obrazovawa bugarske
armije ova akademija
akreditovana je
za vi{e nivoe {kolovawa,
poslediplomske studije i
poslediplomska stru~na
usavr{avawa. Vojno
obrazovawe Bugarske
potpuno je uskla|eno sa
Bolowskom deklaracijom,
evropskim akademskim
prostorom i novim
potrebama i zahtevima
koji proisti~u
iz evropskih
i evroatlantskih
integracija.
STRANE ARMIJE
I N T E G R A CZAHTEVI I N T E G R A C
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 63/84
Odeqewe interoperabilnosti je posebna celina u okviru akademi-je, a ~ine je Katedra za engleski ifrancuski jezik, Odsek za strategiju,doktrinu i analizu i Odsek za infor-mati~ku podr{ku, simulacije i orga-nizaciju obuke.
Institut za napredna istra`i-
vawa u oblasti odbrane sa~iwen jeod ~etiri odseka: Sistemi, Oru`-je/oprema/municija, Sistemske ana-lize i prognoze, Vojne karakteristi-ke, materijali i oprema.
Odeqewa za podr{ku obuhvata-ju administraciju, qudske resurse iprotokol, planirawe nastave i nau~-ne delatnosti, logistiku, nacionalnitim za engleski jezik, biblioteku ifinansije.
STUDIJSKI PROGRAMI
Akademija Rakovski sprovela je
postupak akreditacije institucije istudijskih programa jo{ 2001. godi-ne, a ove godine je to ponovila. In-stitucionalna i programska akredi-tacija pru`a mogu}nost za realiza-ciju nastave i dodelu diploma za stu-dijske programe nivoa master i dok-tor nauka. To omogu}ava akademijipotpun pristup jedinstvenom, evrop-
skom akademskom prostoru, koji se temeqi na Bolowskoj deklara-ciji.
Na akademiji se realizuje osam master studijskih programaiz oblasti operatike, vojne strategije, nacionalne bezbednosti ipolitike odbrane.
Minimalan broj sati nastave iz obaveznih predmeta je 840,
a izbornih predmeta 340. Tako|e, pove}an je broj sati predvi|e-nih za pripremu za ispite i izradu master rada.
U akademiji je mogu}e ste}i i zvawe doktora u deset akredi-tovanih specijalnosti. Doktorske disertacije su tesno povezanesa istra`iva~kim aktivnostima akademije i prioritetima politi-ke odbrane.
Pored master i doktorskih studija akademija je ovla{}enada sprovodi kurseve poslediplomske stru~ne kvalifikacije za ra-zne nivoe stru~nog usavr{avawa unutar sistema odbrane i izvanwega. Naro~ito su zna~ajni kra}i kursevi nameweni za sticaweprofesionalnih ve{tina neophodnih za odre|ene du`nosti. Aka-demija je razvila veliki broj takvih kurseva na kojima se obu~ava-ju, pored oficira bugarske armije i osobqa Ministarstva odbra-ne, zaposleni u drugim ministarstvima i dr`avnoj administraci-ji, lica zaposlena u lokalnim organima vlasti i pripadnici stra-nih armija. Kursevi traju od dve nedeqe do ~etiri meseca.
U protekloj {kolskoj godini u akademiji se {kolovalo 1.607studenata, a od toga je 30 studenata iz inostranstva (Azerbejxan,Nema~ka, Makedonija, Rumunija, Turska i Francuska). Realizovanoje preko 100 kurseva na kojima je obu~avano oko 1.200 polaznika.
Treba naglasiti da je vojno obrazovawe Bugarske potpunouskla|eno sa Bolowskom deklaracijom, evropskim akademskimprostorom i novim potrebama i zahtevima koji proisti~u izevropskih i evroatlantskih integracija. Iskustva iz Bugarske uka-zuju na dva veoma va`na zadatka koje vrlo brzo treba re{iti ikod nas. Prvi je uvo|ewe Zakona o visokom obrazovawu Republike Srbije u sistem vojnog obrazovawa, a drugi je razvoj novih kurse-va koji treba da osposobe civilne i vojne strukture za predstoje-}e integracije i izazove 21. veka.
Dr Mladen VURUNA
nih snaga i svim nivoima strategijskog upravqawa u Ministar-stvu odbrane, General{tabu i dr`avnoj administraciji, te zau~e{}e u strukturama i {tabovima Natoa, te internacionalnimmisijama.
Akademija Rakovski akreditovana je za master i doktorskestudije u oblasti nacionalne bezbednosti, odbrane i vojne nauke,
za kurseve nivoa poslediplomskog stru~nog usavr{avawa, za nau~-na i primewena istra`ivawa u oblasti bezbednosti, odbrane ivojne nauke, za civilno-vojne konferencije i stru~ne skupove natemu bezbednosti, odbrane i srodnih dru{tvenih i politi~kih pro-cesa, za saradwu sa ostalim akademskim obrazovnim institucija-ma u zemqi i svetu, te za predstavqawe Bugarske u Konzorcijumuodbrambenih akademija i instituta bezbednosti.
ORGANIZACIJA
Akademiju ~ine Uprava, Fakultet nacionalne bezbednosti iodbrane, Komandno-{tabni fakultet, Odeqewe interoperabilno-sti, Institut za napredna istra`ivawa u oblasti odbrane i neko-liko odeqewa za podr{ku.
Na ~elu akademije je komandant koji ima dva zamenika i jednog
pomo}nika. Jedan od zamenika je ujedno i dekan Fakulteta nacio-nalne bezbednosti i odbrane i odgovoran je za nastavu i nau~nudelatnost. Pomo}nik komandanta je ujedno i na~elnik Odeqewainteroperabilnosti.
Fakultet nacionalne bezbednosti i odbrane ima ~etiri ka-tedre: Vojna strategija, Nacionalna i globalna bezbednost, Me-naxment odbrane i oru`anih snaga, Strategijski menaxment i ru-kovo|ewe. Pored tih katedri, u sastavu fakulteta nalaze se Odsekza vojnu istoriju i Odsek za organizaciju nastavnog procesa i u~e-we na daqinu.
Komando-{tabni fakultet sa~iwen je od devet katedri: Kop-nene snage, Vazdu{ne snage, Protivvazdu{na odbrana, Mornari-ca, Logistika, Veza i informacioni sistemi, Podr{ka borbi, Iz-vi|awe i sistemi vatre i Katedra stranih jezika. Tako|e, u okvirufakulteta nalazi se i Odsek za organizaciju nastavnog procesa iu~ewe na daqinu.
63
OFICIRSKA KARIJERA
Akademija Rakovski je obrazovna institucija koja pripre-ma bugarske oficire za sve du`nosti po~ev od komandanta ba-taqona. Weno mesto i uloga i te kako su zna~ajni za bugarskeoficire jer su oni nakon zavr{etka osnovnih studija i sticawezvawa bachelor na Vojnom u~ili{tu u Velikom Trnovu (KoV i avi-jacija), osposobqeni za du`nosti zakqu~no sa zamenikom ko-
mandanta bataqona.Akademija Rakovski osposobqava bugarske oficire i ci-
vile za sve ostale du`nosti, ukqu~uju}i poslove u me|unarod-nim strukturama i institucijama Natoa, te pripremu kontinge-nata mirovnih snaga.
I J A
Delegacija Vojne akademije Vojske Srbije u Sofiji
I J A
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 64/84
15. januar 2007.64
Rezolucijom broj 1701 Saveta bezbednosti UN, 14. avgusta 2006, okon~an jejednomese~ni rat izme|u dr`ave Izrael i nedr`avnog gerilskog pokretaHezbolah, koji je po~eo 12. jula posle teroristi~kog napada Hezbolaha naIzrael u kojem je ubijeno sedam izraelskih vojnika, a dva su oteta. Uprkosvelikom broju `rtava (oko 1.200 ubijenih i vi{e od 4.000 rawenih osoba)
i velikih razarawa i uni{tewa objekata infrastrukture (uni{teno je ~ak 15.000stambenih objekata), u sukobu izme|u oko 30.000 vojnika kopnenih snaga, skorocelokupne avijacije i mornarice Izraela i gerilske milicije od oko 5.000 pri-padnika Hezbolaha, vojni u~inak sukobqenih strana nije bio naro~it.
Me|utim, on nije omeo obe strane da ”slave pobedu“. S tim u vezi, donekleje prihvatqiva izjava lidera pokreta Hezbolaha [eika Hasana Nasralaha da suwegovi borci postigli ”strate{ku i istorijsku pobedu“ nad Izraelom, jer izra-elska armija nije ostvarila ciq ofanzivnom odbrambenom operacijom u Liba-nu koji je glasio: ”uni{titi vojni potencijal Hezbolaha“. Sa druge strane, sa re-zervom se mo`e prihvatiti izjava ameri~kog predsednika Xorxa Bu{a da su ”ge-rilci Hezbolaha pretrpeli poraz od Izraela“.
DOKTRINA MUWEVITOG NAPADA
Imaju}i u vidu da je Izrael u svim ratovima sa susedima od 1948. godinedo ovog (2006) doktrinom muwevitog napada uspevao da u vrlo kratkom roku po-stigne spektakularne pobede, name}u se va`na pitawa: {ta je doprinosilo we-govoj pobedi u pro{lim ratovima, a {ta je osujetilo wegovu, nesumwivo projek-tovanu ali neostvarenu pobedu u ovom ratu?
Pouzdan odgovor je zaista te{ko dati, jer bi zahtevao studioznu analizubrojnih i raznovrsnih ~inilaca, ~iwenica i okolnosti. Zato ovom prilikomrazmatramo samo jedan, veoma va`an aspekt. Naime, poznato je da su odlukeizraelske vojne komande u pro{lim ratovima bile zasnovane na ta~nim obave-
{tajnim podacima o vojnim mogu}nostima i strategiji neprijateqa. U skladu stim, izraelski vojni sastavi su bez posebnih te{ko}a iznena|ivali, razbijali
Poznato je da su odlukeizraelske vojne komandeu pro{lim ratovima bilezasnovane na ta~nimobave{tajnim podacimao vojnim mogu}nostima istrategiji neprijateqa.U skladu s tim, izraelskivojni sastavi su bezposebnih te{ko}a
iznena|ivali, razbijali iuni{tavali armijeneprijateqa i zaposedaliwihovu teritoriju.Mnoge ~iwenice ukazujuna to da je u ratu saHezbolahom prili~nozakazala izraelskaobave{tajna komponenta,kako na strategijskomtako i na takti~komnivou.
O BAVE [TAJ N I [ O K
I Z R A E L N A K O N R A T A S A H E Z B O L A H O M
ISKUSTVA
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 65/84
i uni{tavali armije neprijateqa i zaposedali wihovu teritori-ju. Mnoge ~iwenice ukazuju na to da je u ovom ratu prili~no zaka-zala izraelska obave{tajna komponenta, kako na strategijskomtako i na takti~kom nivou. Po~etno iznena|ewe (ubistvo i otmicaizraelskih vojnika) koje je Hezbolah ostvario 12. jula na terito-riji Izraela s vremenom je pro{irivano i ispoqavano na novena~ine u Libanu. Bilo je izra`eno u tolikoj meri da je prinu|iva-lo izraelsku komandu da bitno koriguje svoju odluku o ”uni{tewu“
Hezbolaha. ^ak su se i izraelski komandosi, umesto da iznenadeneprijateqa, suo~ili sa neprijatnim situacijama, jer su u vi{enavrata bezuspe{no poku{ali da uni{te rukovode}i kadar He-zbolaha.
Tako ne{to retko im se de{avalo u pro{losti i u aktuelnomratu prilikom wihovog anga`ovawa protiv vo|a i militantnih sa-stava radikalnih palestinskih organizacija u pojasu Gaze. Na pri-mer, lokalni lider Hamasa Nabil Abu Selmej i wegova deveto~la-na porodica ubijeni su 12. jula dejstvom izraelskih snaga, a izra-elska vojska je 28. jula izvela uspe{nu operaciju na severni deopojasa Gaze, uni{tiv{i tunel koji su prokopali Palestinci kakobi se tajno snabdevali oru jem.
Imenovawe generala Mo{u Kaplinskog u jeku estokih sukoba(9. avgusta) za glavnog koordinatora izraelskih snaga u Libanu,
~ime je smewen sa du`nosti dotada{wi komandant izraelske ope-racije protiv Hezbolaha, general Udi Adam, dovoqno je ukazivalona ozbiqne te{ko}e izraelskog komandovawa na otklawawu po-sledica postignutih iznena|ewem koje im je priredio Hezbolah.Prvenstveno se radilo o nemo}i izraelskih obave{tajaca i wiho-vih sofisticiranih osmatra~ko-izvi|a~kih sredstava da otkrijulokaciju i prate preme{tawe raketnih sistema Hezbolaha. Dakle,nisu bili u stawu da pribave vaqane obave{tajne podatke o ra-ketnoj opasnosti koje bi predo~ili izraelskoj komandi i omogu}ilida ona bude uni{tena upotrebom ”pametnih“ oru`ja. Wihovu ne-mo} su dnevno ose}ali gra|ani na severu Izraela, koji su strepe-li od raketnih dejstava Hezbolaha. Naravno, registrovani su imnogi drugi proma{aji izraelskih obave{tajaca, a bi}e pomenutisamo neki.
NEPOZNAVAWE
VOJNE MO]I NEPRIJATEQA
Doga|awa na terenu (u ju`nom Libanu gde se odvijala ope-racija uni{tewa vojnih potencijala Hezbolaha) sistematski su uka-zivala da izraelsko komandovawe ne raspola`e vaqanim obave-{tajnim podacima o miliciji Hezbolaha.Ta ~iwenica najpre je po-tvr|ena odlukom izraelske vojne komande da iskqu~ivo sna`nimdejstvima avijacije protera Hezbolah sa izraelsko-libanske gra-nice. Kasnim uo~avawem pogre{ne odluke, obezbe|eno je dovoqnovreme naoru`anim sastavima Hezbolaha da izvedu pun strategijskirazvoj i organizuju ~vrstu odbranu, koju su potom veoma te{ko sa-vla|ivali kopneni sastavi izraelske vojske.
Uvidelo se da izraelska avijacija nije u stawu da uni{ti
fortifikacijske objekte (bunkeri, tuneli i sl.) Hezbolaha, a taj za-datak nisu mogle uspe{no da realizuju ni oklopno-mehanizovanisastavi. Pomenimo da su izraelski avioni 19. jula bacili 23 tonebombi na komandni bunker Hezbolaha u ju`nom Bejrutu, gde se nala-zio i vo|a tog pokreta Hasan Nasralah, ali nisu uspeli da ga uni-{te. Time je propao poku{aj da se obezglavi neprijateq. Izrael-ska avijacija je na istom ciqu izvela sli~an (neuspe{an) napad.Naime, 14. jula wena glavna meta napada bio je vo|a Hezbolaha{eik Hasan Nasralah. Preciznim dejstvima iz vazduha uni{tila jewegov stan i sedi{te Hezbolaha u Bejrutu. Me|utim, iako je napadizveden na osnovu ”pouzdanih“ podataka izraelskih obave{tajaca(”locirali su Nasralaha u strogo ~uvanoj zoni u ju`nom delu Bejru-ta“), pokazalo se da {eik Nasralah nije bio na mestu gde je treba-lo da bude ubijen.
Nepoznavawe neprijateqa uticalo je na sporo okon~awe voj-ne operacije (”uni{tewe vojne strukture Hezbolaha“, kako je tvr-
65
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 66/84
dio izraelski premijer EhudOlmert). Poku{aj ostvarivawa
ciqa ispoqavao se poja~animdejstvima avijacije po civilnojinfrastrukturi Libana i time,neminovnim „kolateralnim `r-tvama“. Tu ~iwenicu su me|una-rodni faktori vrednovali kaosna`an argument za osudu, ina-~e, opravdanog ofanzivnog od-govora Izraela na teroristi~kuagresiju Hezbolaha.
Mnoge ~iwenice su tokomtog oru`anog sukoba ukazivalena nedovoqnu obave{tenostizraelskih obave{tajaca o vr-stama i koli~inama naoru`awa
sa kojima raspola`e Hezbolah.Tokom odvijawa ratnih dejstavaustanovqeno je da Hezbolah po-seduje oko 10.000 raznih vrstaraketa ”zemqa-zemqa“ razme-{tenih na prostoru ju`nog Li-bana. Re~ je o ”ka}u{ama“, ~ijije domet 30 km i eksplozivno pu-wewe 15 kg, ”fajr/road-2“, ~iji jedomet 45 km i eksplozivno puwe-we 45 kg i, ”fajr-5/road 3“, ~iji jedomet 75 km a eksplozivno pu-wewe 90 kg.
Takva neobave{tenost omo-
gu}ila je protivnicima da tokomoru`anog sukoba iz ju`nog Liba-na ispale vi{e od 3.500 raketana gradove i sela u severnomIzraelu. Istovremeno su dej-stvom po izraelskim kopnenimsnagama usporavali wihovo brzo napredovawe, nanose}i im oset-ne gubitke. Posebnu efikasnost pokazali su navodno ruski ru~nibaca~i, poznati kao ”vampiri“, ~ijom upotrebom je Hezbolahuni{tio oko 30 izraelskih, veoma kvalitetnih tenkova tipa ”mer-kava“ i ubio 118 vojnika.
NEPRIJATNO IZNENA\EWE
Napad koji su snage Hezbolaha izvele 15. jula bespilotnomletelicom natovarenom eksplozivom na izraelski ratni brod dokje patrolirao du` libanske obale, predstavqao je jo{ jedno ne-prijatno iznena|ewe za izraelske obave{tajce i svakako, ozbiq-no upozorewe na mogu}nost da neprijateq poseduje i druga oru jaiznena|ewa.
Specijalna operacija izraelskih komandosa protiv ruko-vodstva Hezbolaha u no}i izme|u 1. i 2. avgusta u gradu Balbek uLibanu, predstavqala je vaqan dokaz o nedovoqnoj obave{teno-sti (ili lo{oj proceni) izraelskih obave{tajaca o kretawu ~la-nova pokreta. U toj no}noj akciji na oko 100 km u dubini liban-ske teritorije, dva helikoptera desantirala su izraelske koman-dose na krov bolnice Dar el Hikma u Balbeku. Posle peto~asov-nog okr{aja sa pripadnicima Hezbolaha (ovakve akcije se ina~eizvode iznenadno i traju {to je mogu}e kra}e) komandosi su sepovukli, odvode}i sa sobom pet osoba. Jedna od wih bila je Huse-
in Nasralah – dakle preziva se kao lider Hezbolaha. Budu}i daje prema saop{tewu Tel Aviva doti~na operacija bila planirana
66 15. januar 2007.
i izvedena s ciqem da se slomi”komandna ki~ma Hezbolaha“(smatralo se da se u bolniciskrivao {eik Mohamed Jazbek,jedan od vo|a pokreta), a pome-nuti vo|a nije uhva}en, po svemusude}i, izraelski obave{tajcinaseli su na dezinformacijuHezbolaha. ^ak ni naknadne in-formacije objavqene u mediji-ma – da je specijalna akcija iz-vedena da bi se oslobodilioteti izraelski vojnici navod-no sme{teni u toj bolnici, od-nosno da je izvedena da se ~la-novima Hezbolaha poka`e da senigde ne mogu ose}ati sigurnim– nisu bitnije umawile nesum-wivi proma{aj izraelskih oba-ve{tajaca.
NEPOUZDANI
PODACI
Smatra se da su, postupaju-}i prema tako|e nepouzdanimobave{tajnim podacima, izra-elski komandosi izveli jo{ jed-nu sli~nu i neuspe{nu specijal-nu operaciju. Oni su 19. avgustau planinskoj oblasti Afka, oko30 km zapadno od Balbeka, ne-prime}eni iz helikoptera de-santirali dva vozila ”hamvi“,kojima su se potom uputili ka ba-zi Hezbolaha u selu Bodaj. Me|u-tim, bio je neuspe{an wihov po-ku{aj da obmanu ~lanove pokre-
ta (predstavili su se kao pri-padnici libanske armije). Usle-dio je `estok okr{aj i povla~e-we izraelskih komandosa.
ratno iznena|ewe koje je Izraelu priredio Hezbolah, odnosno ne-mo} svojih obave{tajaca. Kako druga~ije shvatiti naredbu izrael-skog ministra odbrane Amira Pereca od 16. avgusta da se povedeistraga u vezi sa vo|ewem jednomese~nog rata protiv gerilaca He-zbolaha u Libanu, rata u kojem je poginulo 160 Izraelaca, od toga41 civil. Ili, kako tuma~iti javno priznawe (24. avgusta) na~elni-ka General{taba Izraela, general-potpukovnika Dana Haluca da jevojska gre{ila u jednomese~nom ratu protiv Hezbolaha u Izraelu.
I ocena zamenika lidera Hezbolaha Naima Kasema koju je
preneo list ”An Nahar“ (26. avgusta) ukazuje na izvesnu kontra-obave{tajnu superiornost Hezbolaha, odnosno obave{tajnu in-feriornost Izraela. Naime, Kasem je izjavio da Izrael nijebio spreman za rat i da je nameravao da se priprema jo{ dva-tri meseca, ali da je pod ameri~kim pritiskom krenuo u neizve-snu bitku.
Izrael je adekvatno organizovana dr`ava i nesumwivo }esprovesti ozbiqnu analizu svog anga`ovawa u pomenutom ratuprotiv Hezbolaha u Libanu. Veruje se da }e u dogledno vremeotkloniti uo~ene propuste u obave{tajnoj sferi i nastojati dapovrati svoju obave{tajnu perfektnost i efektivnost koju jekonstantno pokazivao tokom prethodnih nekoliko decenija pri-likom oru`anog i specijalnog sukobqavawa sa svojim susedima.Obave{tajni {ok iz jednomese~nog sukoba svakako }e biti br-zo otklowen.
Dr Milan MIJALKOVSKI
ISKUSTVA
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 67/84
AMERI^KE RAKETEU POQSKOJ
PROJEKAT “LEPEZA”U MAKEDONSKOJ ARMIJI
ANTITERORISTI^KE VE@BEKINE I PAKISTANA
SLOVENA^KI VOJNICI U LIBANU BUGARSKI VOD ABHO U SNAGAMA NATOA
67
Ministarstvo odbrane Makedonije je,u okviru transformacije svojih oru`anihsnaga, po~elo implementaciju “Programa
pripreme za vra}awe vojnih lica na slu`biu ARM u civilni `ivot“, nazvanog “Lepeza“.Ciq pomenutog programa, usvojenog u
novembru 2005. godine, na osnovu iskustavazemaqa kandidata za ~lanstvo u Natou, jestezbriwavawe vi{ka pripadnika oru`anihsnaga, nastalog transformacijom premastandardima Natoa. Program ukqu~uje vojnalica koja zbog strukturnih promena ne mogubiti raspore|ana na formacijska mesta uMinistarstvu odbrane, Vojnoj bolnici, Voj-noj akademiji i ona koja odlaze u penziju saminimumom radnog sta`a od 25 godina.
Program prekvalifikacije nudi ofi-cirima mogu}nost postdiplomskog usavr{a-vawa sa pla}enim tro{kovima i mese~nimprimawima u visini posledwe plate. U ce-lini se pokrivaju i tro{kovi tromese~nihili {estomese~nih kurseva za stru~no usa-vr{avawe u razli~itim kategorijama ci-vilnih zanimawa. Za implementaciju Pro-grama “Lepeza” odgovorno je odeqewe uSektoru za kadrovski menaxment Ministar-stva odbrane, u okviru specijalnih tranzi-cijskih centara u Skopqu, [tipu i Ki~evu.U ovom momentu u makedonskoj armiji vi{akje 113 oficira, i oni }e biti upu}eni naprekvalifikaciju u jedan od Centara, aliistovremeno nedostaje podoficira i oko
1.500 profesionalnih vojnika.
Krajem pro{le godine iz Qu-bqane je otputovala prva grupa slo-vena~kih vojnika u sastav misijeUNIFIL (United Nations Interim Force) uLibanu. Slovena~ki specijalci suraspore|eni u gradu Tibnin u sasta-vu italijanskog kontingenta.
Osnovni zadatak te grupe u na-rednih {est meseci, koliko trajewihov mandat, bi}e pru`awe logi-
sti~ke podr{ke jedinicama u sasta-vu misije.
Vlada Bugarske je odobrilau~e{}e voda ABHO u sastavu bata-qona za hemijsku, biolo{ku, radio-aktivnu i nuklearnu za{titu Snagaza brzi odgovor Natoa (NATO Re-sponse Forces). U sastavu tog bataqo-na su i jedinice ABHO iz e{ke, Ma-|arske, Poqske, Rumunije, Sloveni-je, [panije i SAD. Zemqe, ~ije su je-dinice u sastavu bataqona, odgo-
vorne su za wihovu finansijsku, lo-gisti~ku i medicinsku podr{ku.
Pakistan i Kina su polovinom decem-bra, na teritoriji Pakistana, izveli zajed-ni~ku antiteroristi~ku ve`bu u planinskimuslovima, pod naslovom “Dru`ba 2006”.Bila je to druga po redu ve`ba sa istim sa-dr`ajima. Na ovogodi{woj ve`bi u~estvo-valo je oko 200 pripadnika specijalnih je-dinica kineske armije i pribli`no tolikibroj pakistanskih specijalaca.
Ve`ba je izvedena u dve etape. U prvojje organizovan tehni~ki zbor, na kome suprikazana oru ja i oprema specijalnih je-dinica dve armije i izvr{ena razmena is-kustva u takti~kim pripremama za izvo|ewe
sli~nih ve`bi, a u drugoj su izvedeni kom-pleks ve`bi iz delokruga specijalnih jedi-
MERIDIJANI
Poqska vlada je, uprkos protivqewuvelikog broja gra|ana, dala pristanak da sena wenoj teritoriji instalira deset proti-vraketnih lansirnih rampi i na aerodromi-ma bazira 48 aviona F-16, ~ime ona ulazi utzv. tre}i e{elon globalne protivraketneodbrane SAD. Na takav gest SAD i Poqskestigao je “adekvatan“ odgovor Rusije i wenogstrate{kog partnera Belorusije. One su vr-lo brzo aktivirale odredbe iz ranije usa-gla{enog sporazuma zemaqa Zajednice ne-zavisnih dr`ava (ZNG), o formirawu zajed-ni~kog sistema protivvazdu{ne i protivra-
ketne odbrane, sa komandom u Moskvi, ~ijeje funkcionisawe proveravano na zajedni~-kim ve`bama na prostoru zemaqa ZNG.
Na teritoriji Belorusije, kao delu za-jedni~kog sistema, pored postoje}ih, bi}einstalirano osam novih protivraketnih si-stema, koji }e pokrivati najva`nije korido-re koji iz Poqske izvode ka Minsku, odno-
sno ka Rusiji.
Priprema Blagoje NI^I]
nica i bojna ga|awa. Osnovni ciq ve`be,prema navodima organizatora, jeste daqeja~awe saradwe i me|usobnog poverewa uvojnoj oblasti i razmena iskustava u plani-rawu i izvo|ewu antiteroristi~kih opera-cija u planinskim uslovima. Izvo|ewemovakvih ve`bi nastavqa se dobra saradwadveju zemaqa u oblasti odbrane. Kina je je-dan od najve}ih snabdeva~a Pakistana u na-oru`awu i vojnoj opremi, a sporazumom ko-ji su potpisali predsednici tih zemaqapredvi|eni su stvarawe jedinstvenog siste-ma obave{tavawa i javqawa, proizvodwaelektronske opreme i ubrzavawe priprema
za zajedni~ku proizvodwu aviona JF-17.
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 68/84
68 15. januar 2007.
Kada je re~ o komercijalnoj upotrebi savremene tehni~ke, informati~ke i elek-tronske opreme, nesumwivo je da je svet do{ao i na na{ prag. To se mo`e pro-suditi i na osnovu sistema i tehni~kih ure|aja izlo`enih na jesewim sajamskimpriredbama u novosadskom Master centru . Sajam pokazuje da su na{im pri-vrednicima nadohvat ruke ne samo najnovije informati~ke tehnologije, elek-
tronska i tehni~ka sredstva ve} i proizvodi koji su svoju prvu primenu imali u vojnojsredini. Tom prilikom je istaknuta i komercijalna uloga profesionalne informa-ti~ke, elektronske i druge savremene tehnologije u odnosu na wenu upotrebu u svetuzabave. Primena takvih novina u savremenom poslovnom i proizvodnom svetu je in-vesticija u budu}nost, re~eno je na otvarawu te sajamske manifestacije.
VOJNI STANDARDI U LOGISTICI
Kada se posetilac na|e pred proizvodima koji su toliko tehni~ki savr{eni,vodootporni, za{ti}eni od udaraca i padova sa velike visine, prvo mu se name}epitawe da slu~ajno nije re~ o profesionalnoj opremi koja je najpre testirana i pro-verena u sistemima gde su standardi proizvodwe najvi{i – u vojsci. Ru~ni terminal
Verdix (Data terminal), namewen za evidentirawe i kontrolisawe protoka robe uvelikim skladi{tima, marketima i sli~nim objektima, tipi~an je primer za pomenu-tu tvrdwu. Posetiocima je prakti~no pokazana wegova otpornost – ure|aj je bacanna pod i lupan o tvrde podloge. I ne samo to, taj terminal je otporan na vlagu i{tetna isparewa pa se mo`e koristiti u antieksplozivnim uslovima, dakle, veomaje pogodan za primenu u vojnim magacinima gde se uskladi{te municija, eksploziv, go-rivo i dr.
Re~ je o ru~nom terminalu za popis artikala pomo}u bar-koda, veoma uspe{no
ergonomski pode{enog za upotrebu u razli~itim uslovima. Pored odgovaraju}e memo-rije, kolor-displeja za vizuelan pregled podataka, rezolucije 320 h 320 dpi, ure|aj
Na specijalizovanim
sajmovima odr`anim u
Novom Sadu krajem
pro{le godine, pod
motom Investirajte u
budu}nost , dominirale
su promocije novih
informati~kihtehnologija,
elektronske opreme,
sredstava za
telekomunikacije,
kori{}ewe i
unapre|ewe energetike
i logisti~ku podr{ku.
Obele`ena je i 150.
godi{wica ro|ewa
Nikole Tesle.
N O V O S A D S K I S A J A M S A V R E M E N I H T E H N O L O G I J A
I N V E S T I C I J A
ZA BUDU]NOST
SAJMOVI
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 69/84
najtrajniji na~in arhivirawa, sve vi{e se kombinuje sa digitali-zovawem. Sajam je ovom prilikom predstavio nekoliko takvih si-stema.
U toj oblasti i doma}a pamet ima svoje predstavnike. FirmaDOCUS iz ^a~ka prikazala je vlastiti softver za dokument-me-naxment (upravqawe protokom dokumenata i wihovo arhivirawe),a firma Spider.Net, koja je zastupnik za prodaju savremenih progra-ma za rekognitaciju (FineReader i IRIS), promovisala je Spider.Net Do-
cument Management System (razvijen u MFC Mikrokomerc a namewenza digitalizaciju, obradu i ~uvawe dokumentacije). Oni su na na-{em tr`i{tu obezbedili i najnoviji program za rekognitaciju Fine-Reader 8 sa softverom za pretvarawe na{ih }irili~nih i latini~-nih slova u digitalnu formu.
BEZBEDNOSNA OPREMA
Za razliku od prethodnih godina, ponuda bezbednosne opremebila je ne{to mawa, me|utim, kvalitet i savremenost predstavqenogukazuju da jo{ idemo u korak sa svetom. Predstavqeno je nekoliko si-
stema za nadzor i evidenciju radnogvremena, nekoliko novih tipova bez-bednosnih kamera, daqinski sisteminadzora i automati za novac sa novim
vidovima za{tite.Tradicionalni sajamski u~esnikje firma KardWare sa svojim sistemomza evidenciju i kontrolu radnog vre-mena. Wihov sistem svake godine imanekoliko novih svojstava i komponen-ti. Ovoga puta usavr{en je kapacita-tivnom tastaturom sa mnogo vi{efunkcija i jednostavnijim radom. Va-qa napomenuti da ova firma ima ure-|aje koji funkcioni{u na principuevidencije pomo}u tzv, ta~ (touch) iliDalas memorije. Ova firma je, tako-|e, zastupnik sistema za pograni~nu
kontrolu koji se koristi u susednoj Ma|arskoj, te sistema za kon-
trolu obezbe|ewa magacina i izdvojenih objekata.Najve}u novinu na sajmu predstavqaju nove vrste bezbedno-
snih kamera. Firma Vucomm iz Beograda predstavila je najnovijunema~ku seriju kamera Mobotix sa dva so~iva. Sistem sa dve kame-re ima vi{e mogu}nosti od kojih jedna mo`e da radi, na primer, udnevnom a druga u no}nom re`imu rada. S obzirom na to {to jeugao osmatrawa takve kamere 180 stepeni, ukoliko je name{tenana pogodnom mestu, objektu se ne mo`e neopa`eno pri}i, pa je po-godna za vojne objekte, benzinske pumpe, aerodrome, `elezni~ke iautobuske stanice…
DIGITALNA MAPA
Temperaturni opseg u kome ta kamera uspe{no obavqa svojuulogu je -30 do +60 stepeni C. Ima odgovaraju}e modifikacije za
neutralisawe iznenadnog sna`nog osvetqewa ili za rad u mra~-nom okru`ewu, tako da i kad rade u no}nom re`imu ne mo`e da ihzaslepi svetlo, laser, upaqa~ (tzv, back-light opcija). Konstruktorisu ugradili mogu}nost opti~kog zumirawa ~etiri puta, a slika sesnima po 30 frejmova u minuti u MXPEG formatu. Arhivirawe naDVD mediju je automatsko.
Sajamsku ponudu obogatila je i Aktivna digitalna mapa na{edr`ave u izdawu GPS Group Srbija, specijalizirane kompanije zaGPS i GIS razvoj, implementaciju i savetovawe.
Nesumwivo je da je novosadski sajam informatike, elektroni-ke i logistike predstavio savremenu i veoma primewivu tehniku zarazne oblasti i delatnosti. Ako bi se mogla na}i zajedni~ka crtasvega {to je ponu|eno na{oj privredi, administraciji i biznisme-nima, to je automatizacija poslovnih procesa i proizvodwe ali i
kompletna kontrola. Nikola OSTOJI]
69
ima laserski bar-kod ~ita~. Poseduje mikrofon i visokokvalitetneslu{alice za audio-komunikaciju. Na tastaturi je 28, 38 ili 48 tip-ki, zavisno od okolnosti u kojima se primewuje. Povezuje se na ra~u-nar, bez kabla, preko vajrles (wireless ili bluetooth) na~ina komuni-kacije. Ono {to jo{ vi{e potvr|uje ~iwenicu da je proizvod pote-kao iz vojne sredine je operativni sistem Windows CE 5, koji je uprethodnim varijantama najpre kori{}en u vojni~kom kompjuteru CE-COM, odnosno, sastavni je deo projekta Vojnik budu}nosti 21. veka.
GPS TEHNOLOGIJA
Budu}i da je GPS (Global Position Systems) tehnologija uvelikoprevazi{la vojnu upotrebu, ona je sve jeftinija i dostupnija zakomercijalnu upotrebu u brojnim sistemima u kojima je neophod-na ta~na evidencija polo`aja objekata na zemqi{tu. Primer sudigitalne kartografske publikacije ili sistemi za GPSR nadzorsaobra}aja preko ure|aja na vozilu. Od predstavqenih ure|ajaizdvajaju se programibilni GSM modemi za brz prenos podataka,glasa, SMS i faksa, sa integrisanim 12-kanalnim GPS prijemni-kom. Jedan od takvih ure|ajatipa HCP 65G sme{ten je urobusno ku}i{te i primerenza rad u temperaturnom opse-
gu od -25 do +65 stepeni C.Radni opseg takvog ure|aja jeod 850 do 1.900 MHz. Imaugra|en sistem za GSM komu-nikaciju tipa 99 i GPSR kla-se 12. Izlazna snaga je 2 W.Pored ovakvih ure|aja pred-stavqene su i komponentesli~ne namene, kao {to je mo-dem HSP 35/39 dual bandGSM, koji se mo`e ugraditi ura~unare, poslovne termina-le i skenere, prodajne auto-mate, bezbednosne sisteme idr. Ima integrisani ~ita~ kartica i RS232 interfejs za povezi-
vawe sa drugim ure|ajima. Izlazna snaga ovakvog modema je oko4W a kompatibilan je sa brojnim savremenim GSM sistemima.
Iznena|ewe za brojne poznavaoce savremenih informati~-kih be`i~nih sistema bio je i kanadski portabl komunikator Air-Card 850 za vajrles data vezu pomo}uPCMCIA kartice sa UMTS/HS-DPA/EDGE/GPRS/GSMprimopredajnicima. I to potvr|uje ~iweni-cu da je vojna tehnologija iz oblasti be`i~ne komunikacije dobilaodgovaraju}u komercijalnu primenu.
Iako kod nas zakonski nije definisana primena telefona zarazgovor preko Interneta (tzv. VoIP Phone), oni su sve vi{e zas-tupqeni na na{em tr`i{tu. Ure|aji VoIP znatno smawuju tro{kovetelefonirawa, naro~ito sa inostranstvom, jer omogu}avaju jefti-niju komunikaciju sa ure|ajima na fiksnoj i mobilnoj mre`i prekopostoje}e Internet mre`e.
Na sajmu su predstavqeni savremeni ure|aji tipa Net2phone,nameweni individualnim korisnicima. Za one koji imaju ra~unari stalnu Internet komunikaciju ( ADSL ili kablovsku liniju) pred-stavqeni su USB telefoni, zamena za klasi~ne. Funkcioni{u pre-ko ra~unara kori{}ewem Interneta, a upotrebqavaju se poputpripejd mobilnog telefona. Za wegovo kori{}ewe neophodan jekredit. Smawuje cenu razgovora do jedne ~etvrtine. Iznena|eweza posetioce bio je prvi Wi-Fi Max VoiP telefon – ru~ni ure|aj ko-jim se preko Wi-Fi mre`e mo`e komunicirati u romingu, a veza sadrugim VoIP ure|ajima je besplatna.
Uz ovakve ure|aje neophodni su i odgovaraju}i ruteri i svi~e-ri (delovi za povezivawe digitalnih ure|aja u mre`u). Predsta-vqena su jedinstvena re{ewa za ISDN i VoIP, ADSL govornu komuni-kaciju, i-meil server i za{titni fajervol (Firewall), kao {to su Al-catel Omni PCX Office, Servis Integral 55...
Jedan od najve}ih problema dana{wice je elektronsko arhi-virawe dokumenata. Iako je mikrofilmovawe dokumenata i daqe
TASTATURA NA NADLANICI
Kompjuteri sa tastaturom na nadlanici, displejem u vi-
sini oka ili na viziru, prvi put su vi|eni 1990. na snimci-ma iz operacije “Pustiwska oluja”. Re~ je o ure|ajima koje sukoristili mehani~ari za popravku slo`enih sistema na avi-onima, brodovima, tenkovima i samohodnim borbenim vozi-lima. Takvi kompjuteri slu`ili su za dijagnostiku ili pru`a-li neophodne informacije o na~inu popravke sistema. Sle-de}a informacija o wima bila je vezana za projekat Vojnik 21. veka 1994. godine. Tada je ure|aj modifikovan za prime-nu u sistemima za komandovawe i vezu, tzv. C4ISR2 sistemi.Pokazalo se da su veoma pogodni i u sistemima za upravqa-we boji{tem (Battle Management Systems). Kod nas su prvi putprikazani na pro{lom sajmu.
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 70/84
Pojam ilirske heraldike
vezuje se za grbovnike
koji su se pojavili krajem
16. veka. Beogradski grbovnik
II spada me|u najstarije,a sigurno i me|u najlep{e
ilirske zbirke grbova.
Kako je nastao, u koje svrhe,
ko ga je prepisivao i
dopisivao tokom vekova,
pri~a je sli~na istorijskom
trileru – iza kog je,
a to je najva`nije, ostalo
izuzetno vredno delo.
Fototipsko izdawe Beogradskog grbovnika II kapitalni je izdava~kipoduhvat Muzeja primewene umetnosti. Ovo jedinstveno ireprezentativno izdawe doslovno ponavqa original – rukopisniBeogradski grbovnik II s po~etka 17. veka. Wegovi prire|iva~i sudr Aleksandar Palavestra, profesor na Filozofskom fakultetu,
nau~ni saradnik Balkanolo{kog instituta SANU i Du{an Mr|enovi},glavni urednik AIZ Dosije.
Faksimil je od{tampan u tira`u od 299 numerisanih primeraka i deoje kompleta, u za{titnoj kutiji, s prate}om publikacijom Beogradski grbovnik II i ilirska heraldika , i sa poveqom o vlasni{tvu. Izdawe jeobjavqeno uz finansijsku podr{ku Ministarstva kulture Republike Srbije.
Rukopis je 1936. godine kupio, preko be~kog antikvarijata Giehofer und Rauchburg, tada{wi jugoslovenski konzul u Gracu. Muzej primeweneumetnosti u Beogradu ga je otkupio 1963. godine. Grbovnik je formata35x24 cm i sadr`i 158 paginiranih strana sa grbovima naslikanimbojom i zlatom uz latini~ne legende. Grbovi su slikani na papiru, kojije, sude}i prema vodenom `igu, proizvo|en izme|u 1574. i 1603. godine,pa nije sasvim jasno za{to se smatralo da je grbovnik nastao tek 1620.U svakom slu~aju, ovaj zbornik mo`e se povezati sa opse`nimheraldi~kim projektom Petra Ohmu}evi}a i ”slovinskim” pokretoms kraja 16. veka.
Posledwe decenije 16. veka bile su vreme kada su se u hri{}anskojEvropi, prerano i neopravdano, probudile nade u potpuni slom
K
U L T U
R A
15. januar 2007.
B E O G R A D S K I G R B O V N I K I I – F O T O T I P S K O I Z D A W E
ILIRSKI KOD
70
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 71/84
Osmanskog carstva i obnavqawe hri{}anske Evrope. Godinekiparskog rata, u kome je kod Lepanta (1571) skr{ena mo}turskih pomorskih snaga, nemirne decenije priprema iko{kawa i ”dugi” rat izme|u Austrije i Turske (1593–1606),bile su ispuwene grozni~avim nastojawem rimske kurije ikatoli~kih sila, ponajvi{e Austrije i [panije, da okupeveliki hri{}anski savez protiv nevernika. U ovim novim”krsta{kim” planovima, porobqeni narodi Balkana imali
su va`nu ulogu, po{to se ra~unalo s wihovom sposobno{}uda iznutra, ustancima, razore Tursku. Pozornica dugih ikrvavih sukoba Austrije i Turske bila je upravo jugoisto~naEvropa, a balkanski narodi, u prvom redu Srbi – koje nijebilo te{ko podbuniti protiv Turaka – bili su nosiocinezahvalne, te{ke i tragi~ne uloge onih koji treba da sebore i ginu.
N E R E[ E NI
PR O BL EM
DO N
PE D R A
U takvom duhovnom i politi~kom okru`ewu nastala jeilirska heraldika, iako bi termin slovinska bioprikladniji. Po~eci ilirske heraldike vezuju se za PetraOhmu}evi}a Grguri}a, sitnog plemi}a iz okoline Slanog kodDubrovnika. Petar, ili Don Pedro, sin pomorca i trgovca
`itom, proslavio se u {panskoj mornarici, naro~ito poslebitke kod Lepanta i dogurao do ranga admirala. Napuq, gdeje slu`io u {panskoj floti, bio je centar podsticawaoslobodila~kih pokreta na Balkanu i mesto sticawa mnogihslovinskih ideja.
Don Pedro je, me|utim, imao jedan nere{en problem.Wegovo sumwivo plemstvo nisu priznavali ni uDubrovniku, a nekmoli oholi {panski plemi}i i vicekraqu Napuqu. Kao {panskom admiralu, Don Pedru je biloveoma stalo da poka`e svoje staro i razgranato otmenoplemenito poreklo. Osam quartieri (~etiri pradede i ~etiriprababe) plemstva, i to ~isto katoli~kog, bilo je,uostalom, uslov za ulazak u neki od velikih {panskihvite{kih redova, {to je bila Don Pedrova `eqa. Po{tonije mogao da pribavi autenti~ne dokaze, Ohmu}evi} je
[pance po~eo da snabdeva prvo usmenim svedo~anstvimao svom plemenitom poreklu, a zatim fiktivnimrodoslovima i dokumentima.
U devetoj deceniji 16. veka Don Pedro je prikupio ve}ibroj poveqa, rodoslova, grbova i 1594. od Kraqevskogsaveta u Napuqu kona~no dobio dekret o svom plemstvu ipotvrdu la`nih poveqa. Godine 1595, ako ne i ranije,pojavio se – kao kruna Ohmu}evi}evih dokaza – grbovnik sapreko 150 grbova koji dokazuju slavu i mo} nekada{wegDu{anovog carstva, ali i staro i plemenito poreklo DonPedra, wegovih ro|aka i predaka.
ORIGINAL
FALSIFIKATA
Original ovog grbovnika danas je izgubqen, a smatra
se da je mogao nastati jo{ 1590, u svakom slu~aju pre1595. kada se pojavquje za sada najstariji datiran prepis,poznat kao grbovnik Koreni}a–Neori}a. Sadr`ajgrbovnika je neobi~an, ali savr{eno odra`ava svuisprepletenost individualnih i porodi~nih motivaOhmu}evi}a sa politi~kim i duhovnim tendencijamaslovinskog pokreta. Sastavqa~u Ohmu}evi}og grbovnikakao obrazac su poslu`ili tada{wi evropski zbornicigrbova. Grbovi su, barem sude}i po prepisima, bilistilizovani, ne po modi 16. veka, ve} u stilu grbovnika XIV veka, {to svedo~i o bri`qivo izvedenom falsifikatu. Nato ukazuje i sama naslovna strana grbovnika. Tekst na wojdat je i na latinskom, a po strukturi tako|e podse}a naonaj sa naslovne strane Solisovog zbornika. Prema wemu,
autor grbovnika je tobo`e Stanislav Rub~i}, ban cimerja(titula izmi{qena po ugledu na glavne herolde: rex
insigniarum, king of arms itd.) cara Du{ana, a kwiga jeprevedena sa ”ilirskog” originala koji je na|en na SvetojGori u manastiru (misterioznog) reda Svetog Vasilija.Ostalo je sa~uvano desetak kopija i prepisaOhmu}evi}evog ”originala”, a Beogradski grbovnik IIizdvaja se me|u wima, osim lepotom, time {to su tekstovidati iskqu~ivo na latinskom. Izme|u korica Beogradskog grbovnika II na{li su se i Sv. Jeronim i lav, Sv. Stefan i
car Ilirije, Bogorodica (u polumesecu), papa Grgur Veliki,grb cara Stefana Nemawi}a, grbovi Makedonije, Ilirije,Bosne, Dalmacije, Hrvatske, Slavonije, Bugarske, Srbije,Ra{ke…
Izbor porodica govori dosta o motivima, istorijskom iduhovnom okru`ewu, te o vremenu nastanka grbovnika. Tu susrpske kraqevske porodice (Nemawi}i, Mrwav~evi}i,Tvrtkovi}i, Kotromani}i), velika{ke porodice ~ija su imenau 16. i 17. veku bila zapam}ena i poznata (Brankovi}i,Crnojevi}i, Bal{i}i, Kosa~e), sitniji plemi}i i bratstvadalmatinskog zale|a i Bosne, junaci narodnih pesama, ~iji jeistorijski identitet sumwiv ili nepostoje}i (Kobili},Jugovi}, Obla~i}).
Ohmu}evi}ev grb je, naravno, na istaknutom mestu,
odmah posle najve}eg plemstva, a u grbovnicima su nauglednim mestima i grbovi Ohmu}evi}evih ro|aka i predaka(sude}i po sa~uvanim fiktivnim rodoslovima i proverenimistorijskim podacima, ~ak 19 porodica iz grbovnika).
Nije iskqu~eno da su se Ohmu}evi}i, kao i drugeporodice iz kruga wihovih duhovnih i politi~kihistomi{qenika, nadali dobitku poseda na Balkanu. Zaista,ko bi u podeli oslobo|enih oblasti – po proterivawuTuraka – imao vi{e osnova da potra`uje zemqu od ”pravih”ba{tinika kojima su starinsko plemstvo i nasledna pravapriznavali ~ak {panski dvor i rimska kurija?
Li~nim i politi~kim ambicijama ovakvih pojedinaca iporodica upravo mo`emo zahvaliti za postojawe ve}eg brojaprepisa Ohmu}evi}evog grbovnika, od kojih su neki nastali
kratko vreme posle ”originala”. Samom Don Pedru ne bibilo potrebno vi{e grbovnika da doka`e svoje pretenzije.Neki grbovnici nastali su docnije, za potrebe drugih~lanova porodice Ohmu}evi}, neki opet da bi proslavilikakvu drugu porodicu. Takav je slu~aj i sa Beogradskimgrbovnikom II, verovatno nastalim za, danas neznane,potrebe porodice Ohmu}evi} ili neke druge porodice izgrbovnika.
Pore|ewe ilirskih grbovnika sa autenti~nimarheolo{kim, sfragisti~kim i numizmati~kimsredwovekovnim izvorima pokazuje da ovi grbovnicisadr`e dosta autenti~nih heraldi~kih elemenata. Ipak,mnogi grbovi u wima su u potpunosti, ili bar delimi~no,izmi{qeni. Moglo bi se zakqu~iti da je autor
Ohmu}evi}evog grbovnika poznavao mnoge originalnegrbove, a da je ono {to mu je nedostajalo izmi{qao,dopuwavao i mewao prema sopstvenom naho|ewu. Usvakom slu~aju, ilirski grbovnici su neizbe`an, a ~estoi jedini izvor za rekonstrukciju pojedinih grbova.Wihova je vrednost {to sadr`e boje koje se ne mogurekonstruisati na osnovu novca, pe~ata, reqefa i drugihspomenika. Ilirska heraldika je sa~uvala, heraldi~kiuobli~ila i standardizovala sredwovekovnu heraldi~kugra|u, oblikuju}i grbove i pohrawuju}i ih u grbovnike,kao retke i dragocene biqke u herbarijume za narednapokoqewa.
Posle osloba|awa Srbije i Crne Gore od Turaka,heraldika dobija zvani~nu sankciju, a grbovi se zasnivaju
upravo na tradiciji koju je sa~uvala ilirska heraldika.Dragana MARKOVI]
71
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 72/84
KULTURA
72 15. januar 2007.
VOJNA NAUKA
VRH METODOLO[KE MISLI
PROMOCIJA KWIGE U NI[KOJ VOJNOJ BOLNICI
BORBAPROTIV PEGAVOG TIFUSA
Nedavno je Vojnoizdava~ki zavodobjavio veoma zna~ajno i obimnonau~no delo, uxbeni~kog karaktera,autora prof. dr Mom~ila Sakana,pukovnika u penziji, pod nazivom”Metodologija vojnih nauka”
K
wiga koja bez sumwe zaslu`uje pa`wusvih koji su privr`eni nauci i
nau~nom istra`ivawu ima 665 stranateksta u formatu B5 i u sadr`ajnom pogledupredstavqa izbalansiran spoj i sintezuplodnog nastavni~kog inau~noistra`iva~kog rada autora.
^ine je tri celine. U prvoj suobra|eni pojmovi nauke, nau~ne istine,vojne nauke i metodologija vojnih nauka,u drugoj je autor ume{no i kompleksnoobjasnio metode koji se koriste u nau~nimistra`ivawima. Ta celina ima izuzetnuedukativnu vrednost, ne samo zbogjednostavnosti u prilazu i jasno}e stila,ve} i zbog originalnih primera
U
~esnici skupa su, sa posebnomzahvalno{}u, istakli nesebi~nupomo} velikog broja medicinskih
radnika iz 45 zemaqa, koji su tada do{li u
Srbiju da sa srpskim kolegama podele sveneda}e u nesre}i koja je sna{la na{narod. Na sastanku je promovisana i kwigaIsidora \ukovi}a ”Pegavi tifus u Srbiji
1914–1915”, dok su Vojni orkestar Ni{i u~enici gimnazije ”Svetozar Markovi}”izveli prigodan kulturno-umetni~kiprogram.
Monografija ”Pegavi tifus u Srbiji1914–1915. godine” predstavqa, pomi{qewu Vladimira Stojan~evi}a, delokoje daje novi sadr`aj i potpuniju slikuo medicinskoj strani istorije Prvogsvetskog rata. Pisana je pregledno i sajasno izra`enim kriti~kim ocenama osopstvenim istra`iva~kim nalazima.^italac }e lako prepoznati onu kobnu
stranu pojave pegavog tifusa i stra{nenesre}e koja je zadesila Srbiju krajem1914. i po~etkom 1915. godine. Autorprikazuje te{ku {estomese~nu borbusrpskog saniteta, stranih sanitetskihmisija i stanovni{tva Srbijena suzbijawu epidemije i podacimadokazuje da je pegavi tifus u Srbijiodneo ve}i broj `rtava nego ratna1914. godina na wenim frontovimai u bitkama. Procene ukupnogbroja umrlih od te po{astiu Srbiji kre}u se od 80.000 do500.000 lica.
Z. MILADINOVI]
su svi sadr`aji kompleksno obra|enitako da ~italac na jednom mestu imaosnovna saznawa o naslovqenojproblematici. Metodolo{ka vrednostje u tome {to se jasno prepoznaje primenaskoro svih poznatih i priznatih nau~nihmetoda. Delo obiluje brojnim modelima,analizama, sintezama, indukcijama,dedukcijama, definicijama,klasifikacijama, zatim argumentovanimstavovima i originalnim primerima koji,pored metodolo{ke, imaju nezamenqivui edukativnu vrednost.
Literarnoj vrednosti dela znatnodoprinose besprekoran jezik i stil koje bipo`eleo svaki dobar pisac nau~nih istru~nih radova. To se naro~ito mo`evideti u jednostavnosti, jasno}i, izborutermina i sintagmi, ume{nosti u izradire~enica i paragrafa, skladnom odnosu
delova i celine, jasnom isticawu bitnog,ve{tom kori{}ewu citata i fusnota i dr.Lepota stila se zasniva i na bogatstvuznawa autora iz vi{e nau~nih oblasti.Wegova sposobnost da izlo`ifundamentalne probleme ve}eg brojaraznorodnih nau~nih oblasti jasno irazgovetno, ne umawuju}i pri tom teorijskinivo interpretacije, uve}ava op{tuvrednost teksta. Uop{teno re~eno, delospada u sam vrh metodolo{ke i nau~nemisli u nauci uop{te i u vojnim naukamaposebno.
@ivorad SPASOJEVI]
NOV E K WI GE
u prakti~noj primeni metoda i tehnikai izradi instrumenata za svaku metodu
i tehniku pojedina~no. U tre}oj celiniobja{wen je istra`iva~ki procesu vojnim naukama.
U spisku literature autor dajeimpozantan broj od 207 bibliografskihjedinica kojima u potpunosti ”pokriva”sadr`aj glavnog dela. Ako se tome doda ibroj fusnota i citata (568), onda je jasnoda je ve{to kori{}ena nau~na aparaturaznatno doprinela atraktivnosti teksta.
Pred ~itaocima se nalazi zna~ajnodelo iskusnog autora koje ima izuzetnusaznajnu, metodolo{ku i literarnuvrednost. Saznajna vrednost je u tome {to
Vojna bolnica u Ni{u i Okru`ni odborSaveza potomaka ratnika Srbije1912–1920. organizovali su okrugli sto
radi podse}awa na rtve koje su srpskinarod i wegova vojska pretrpeli tokomvelike epidemije pegavog tifusa 1914. i1915. godine. Pomenute su stotinezdravstvenih radnika, koji su,suprotstavqaju}i se toj po{asti, nakraju podelili sudbinu svojih bolesnikai stradali.
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 73/84
Na{ karikaturista Nikola Ota{ ponovo je zablistaou svom pravom sjaju. Ovih dana, sa svojim svuda u svetuprepoznatqivim karikaturama, osvojio je jo{ pet
me|unarodnih nagrada. Naime, Ota{ je najpre u Rumuniji, nafestivalu u Kalara{iju, dobio specijalnu nagradu "Aldis" i
diplomu u kategoriji kola`a. Tako|e ovih dana, ~uvena Nikolinaantiratna karikatura, poznata i na{im ~itaocima, osvojila jespecijalnu nagradu za kompjutersku karikaturu na Svetskomfestivalu Eurokartonale u Italiji.Ali ni tu pri~i nije kraj: nekako istovremeno sa pomenutimpriznawima, na adresu Ota{a stigle su jo{ dve diplome: prva izEngleske, sa Me|unarodnog takmi~ewa za politi~ku karikaturu, idruga iz Kru{evca, sa Festivala humora i satire "Zlatna kaciga".Sve u svemu, na{ stalni saradnik i prijateq Nikola Ota{samo u 2006. godini osvojio je devet me|unarodnih nagrada zakarikaturu, a u svojoj " ivotnoj zbirci" ve} sada ima49 me|unarodnih i doma}ih diploma, nagrada i drugihpresti`nih priznawa. O~igledno, karikature Ota{asve vi{e svojom pronicqivo{}u i duhom – bez ijednog
ispaqenog metka – osvajaju svet. D. MARINOVI]
“DOBROVOQA^KI GLASNIK” U 28. BROJU
O SPOMEN-OBELE@JIMARATNIM DOBROVOQCIMA
KARIKATURE NIKOLE OTA[A OSVAJAJU SVET
JO[ PET PRIZNAWANA[EM SARADNIKU
ratovima Srbije, redovno sadr`e i brojnaimena dobrovoqaca. Uz posebnedobrovoqa~ke ~ete, bataqone i odrede,dobrovoqaca je bilo i u svakom redovnompuku Srpske vojske. Oni su dali svojdoprinos u svim fazama velike epopejeSrpske vojske u Prvom svetskom ratu, odCera i Kolubare do Kajmak~alana. Wihovigrobovi ostali su na svim tim podru~jima,pa ~ak i u dalekoj Dobruxi.
Iako su autori Milanka Filipovi},Ru`ica Bakai}, Veqko Popovi} i Milorad
Mani}, u teme posve}ene spomen-obele jimapoku{ali da saberu {to vi{e podataka ospomeni~koj zaostav{tini u Srbiji izemqama regiona, oni isti~u da su svesnida je znatan broj takvih spomenika ostaovan doma{aja wihovih vi{emese~nihistra`ivawa. To istovremeno zna~i daUdru`ewe objavqivawem te teme u svom
glasniku nije stavilo ta~ku na daqeprou~avawe i {tampawe priloga o spomen-obele jima, kao va`nom delu istorijske ikulturne ba{tine na{eg naroda.
U okviru svojih redovnih rubrika“Dobrovoqa~ki glasnik” prenosi intervjuakademika Dragana Nedeqkovi}a izmagazina “Odbrana”. Prilogom odemografskoj slici Srbije, koji potpisujeprofesor dr Marko Mladenovi}, ukazujena najva`nije uzroke i posledicenedostatka ra|awa dece, kao po{asti kojase nadvila nad Srbijom.
Ostale redovne rubrike ~asopisaobiluju zanimqivim tekstovima o zna~ajnim
li~nostima i doga|ajima iz na{e ratne imirnodopske pro{losti. Rubrika “Ve~no`ive srpske legende” posve}ena je vladikiNikolaju Velimirovi}u. “Dobrovoqa~kijubileji” podse}aju na borbeni put i pogibiju~uvenog vojvode Vuka prilikom zauzimawaKajmak~alana novembra 1916. godine. Urubrikama “Istra`ivawa” i “Likovi,podvizi, se}awa” pi{e se o sudbiniSkopskog |a~kog bataqona – ~uvenih 1.300kaplara i o liku kompozitora StanislavaBini~kog, koji je rukovodio srpskim vojnimmuzi~arima u Prvom svetskom ratu.
Radisav RISTI]
Karikatura koja se veoma dopala Englezima
Na festivalu u Rumuniji, kola` na{eg karikaturiste dobio je specijalnu nagradu "Aldis"
Nagra|ena karikaturau Kru{evcu
Spomen-obele ja slu`ila su kaosvojevrsno svedo~anstvo o borbama,`rtvama i pobedama srpskih ratnika
za vreme oba srpsko-turska, oba balkanskai tokom Prvog svetskog rata. “Dobrovoqa~kiglasnik” donosi obiqe podataka ograndioznim spomeni~kim zdawima,spomen-crkvama i kosturnicama, vojni~kimgrobqima, ali bele`i i skromne pojedina~nespomenike, spomen-plo~e i krajputa{e.
Spiskovi imena na obele jima,podizanim u ~ast boraca u oslobodila~kim
Najnoviji broj “Dobrovoqa~kogglasnika”, ~asopisa koji izdajeUdru`ewe ratnih dobrovoqaca1912–1918, wihovih potomakai po{tovalaca, posve}en jespomen-obele`jima podizanimu slavu srpskih ratnih dobrovoqaca.U ovom broju ~asopisa na{lo se, naime,oko 300 fotografija spomenikapodizanih po~ev{i od 19. veka,sa odgovaraju}im legendama o mestui vremenu kada su izgra|enii kome su posve}eni.
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 74/84
15. januar 2007.74
Pi{e:Miladin
PETROVI]
Za vreme rimskihcareva Dekije,
Dioklecijanai Maksimijana
progoni istradawa prvih
hri{}ana, a me|uwima je bilo
mnogo i vojnika ioficira, bili su
pra}eni stra{nimmu~ewima, ali i
potowim ~udesimatih mu~enika.
Svedo~anstava otome je mnogo.
IZ VOJ NE
UNIFORME
U MONA[KU
RIZU (2
Z
Za vladavine cara Dekija (249–251), po wegovom nalogu, u pe}inu blizu gradaEfesa, kamewem je zazidano sedam mladih vojnika, potowih sedam svetih efe-{kih mu~enika. Naime, sin gradona~elnika Efesa, Maksimilijan, i {est we-govih prijateqa, Jamblih, Dionisije, Jovan, Antonin, Martinijan i Eksakostu-dijan, ispovedali su tada zabraweno hri{}anstvo. Iskoristiv{i vreme kojeim je ostavqeno za razmi{qawe i privremeni odlazak cara, oni su se sakri-
li u jednu pe}inu, u okolnim brdima. Kada se Dekije vratio i saznao za to, naredioje da se zazida ulaz u pe}inu da bi mladi vojnici tamo bili `ivi sahraweni. Dvakasnija hri{}anina, Teodor i Rufin, zapisala su taj doga|aj na olovnim plo~ama,koje su sakrili me|u kamewe kod ulaza u pe}inu.
@IVI ZAZIDANI U PE]INI
Mladi}i koji su se nalazili u pe}ini samo su saznali da je car Dekije stigao uEfes i da ih tra`i. Pomolili su se Bogu i, prema crkvenom predawu, zaspali su neo-bi~no ~vrstim snom koji je trajao oko 172 godine. Probudili su se tek za vladavine Te-odosija Mla|eg, u vreme kada su se vodile teolo{ke rasprave o vaskrsewu. Tada{wivlasnik tog zemqi{ta, upotrebiv{i kamewe koje je zagra|ivalo ulaz u pe}inu za grad-wu, nije ni sumwao da se u pe}ini nalaze mom~i}i na koje su odavno svi zaboravili.
Predawe ka`e da su probu|eni mladi Efe{ani mislili da su prespavali jed-nu no}, jer u pe}ini nisu primetili nikakve promene, a i sami se uop{te nisu izme-
nili. Najmla|i od wih, Jamblih, koji je i ranije i{ao u grad po hranu, ponovo jekrenuo u Efes. Ali ubrzo je bio zapawen promenom, videv{i, kako je wemu izgleda-
SEDAM EFE[KIHMLADI]ASEDAM EFE[KIHMLADI]A
F
E Q T
O N
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 75/84
svi hri{}ani, car je naredio da ih sve dovedu. Akad su ih doveli,stara Konkordija je rekla: “Mi vi{e `elimo da s na{im gospoda-rem ~asno umremo u veri Hristovoj, nego li da be{~asno s vamane~astivim `ivimo”.
Ona je prva ubijena, a za wom i svi ostali. Ipolita, koji jegledao stradawe svoje porodice, vezali su za divqeg kowa i vuklidok mu~enik nije izdahnuo.
STRA[NE MUKE NIKONOVE
Grad Melitina mnogo je nakva{en hri{}anskom krvqu kao isva jermenska zemqa. Prvo stradawe za Hrista u tom gradu bilo jestradawe svetog mu~enika Polievkta, oko 259. godine, u vreme ca-ra Valerijana. U tom gradu `ivela su dva prijateqa oficira: Ne-arh i Polievkt. Prvi je bio kr{ten, a drugi ne. Kada je car izdaozapovest o gowewu hri{}ana, Nearh se pripremao za smrt ali jebio tu`an {to nije uspeo da Polievkta prevede u hri{}anstvo. Ka-da je Polievkt saznao za to, obe}ao je svom drugu da }e primiti
Hristovu veru i sutradan mu je is-pri~ao san koji ga je u~vrstio u tojnameri: javio mu se sam Gospod usvetlosti, skinuo s wega staroodelo i obukao ga u novo, presjaj-no, i postavio ga u sedlo krilatomkowu. Zatim je, ka`e predawe, Po-
lievkt oti{ao u grad, iscepao ca-revu zapovest o progonu hri{}a-na i polupao mnoge idolske kipo-ve. Zbog toga je bio mu~en i osu|enna smrt. Ne{to docnije i svetiNearh je skon~ao kao hri{}anskimu~enik – u ogwu.
Sve{tenomu~enik Nikonpro{ao je put od rimskog oficirau Neapoqu do episkopa stradal-nika. Ro|en je u Neapoqu od ocaneznabo{ca i majke hri{}anke.Nije bio kr{ten, iako ga je majka,kriju}i od mu`a, pou~avala Hristo-voj veri. Jednom kad je po{ao sa
svojom ~etom u boj, majka ga je po-savetovala da, ako bude u nevoqi, prizove Hrista u pomo}. I, zai-sta, kad je Nikonova ~eta u boju bila opkoqena i blizu poraza, Ni-kon se prekrstio i u srcu zavapio Hristu. U tom ~asu, kako pi{e u`itiju svetiteqa, on se ispunio neobi~nom silom. Jurnuo je na ne-prijateqe, deo wih je pogubio, a druge je nagnao u bekstvo. Vra}aju-}i se ku}i neprestano je uzvikivao: “Veliki je Bog hri{}anski!”Po{to je obradovao majku svojom pobedom pomo}u krsta Hristovog,tajno je otplovio u Aziju, gde ga je episkop kizi~ki Teodosije krstio.
Posle kr{tewa Nikon se zatvorio u manastir, gde se predaou~ewu i postu. Pred svoju smrt episkop Teodosije je imao viziju ukojoj mu je nare|eno da za svog naslednika postavi Nikona. Tako jei bilo: starac je Nikona rukopolo`io za |akona, a zatim za pre-zvitera i episkopa.
Nikon se uskoro vratio u Neapoq. Posle maj~ine smrti, sa
devet svojih u~enika, nekada{wih ratnih drugova, oti{ao je na Si-ciliju, gde je propovedao Jevan|eqe. Budu}i da su u vreme vladavi-ne cara Dekije hri{}ani nemilosrdno progawani, knez Kvintijanje uhvatio Nikona i wegove drugove i mu~io ih. Mu~iteqi su prvoposekli 190 Nikonovih u~enika i drugova, a wega su, kako je zapi-sano u wegovom `itiju, vezivali kowima za repove, bacali sa vi-soke stene u provaliju i mu~ili na razne na~ine. Ali, svetiteq je,posle svega, ostajao `iv. Na kraju mu~iteqi su ga posekli ma~em iostavili u poqu, veruju}i da }e ga pojesti zveri. Posle nekog vre-mena, tuda je prolazio neki bolesni ~oban, zaka~io nogom telosvetiteqa i – odmah ozdravio. Kada se saznalo za to, hri{}ani suuzeli svetiteqevo telo i dostojno ga sahranili.
Poreklom iz gotskog plemena, sveti mu~enik Sava Stratilat,u vreme cara Avrelijana, iako je bio vojvoda u Rimu, ~esto je pose-}ivao hri{}ane po tamnicama i pomagao im. Zbog velike duhovne
~istote i posta, prema crkvenom predawu, Bog mu je dao vlast nadne~istim duhovima. Kad je optu`en, smelo je 272. godine stao pred
75
lo, crkve koje jo{ ju~e nisu postojale i ~uv{i kako se slobodno iz-govara ime Hristovo. Misle}i da je gre{kom dospeo u drugi grad,odlu~io je da, ipak, tu kupi hleba. Ali, kada je za tra`eni hleb daonovac, trgovac ga je sumwivo pogledao i zapitao gde je na{ao zako-pano blago. Uzalud je Jamblih uveravao trgovca da nije prona{aonikakvo skriveno blago i da je novac dobio od roditeqa... Narodje po~eo da se okupqa, da se domi{qa gde li je mom~i} prona{aostari novac. Jamblih je pomenuo i imena svojih roditeqa i prija-teqa, ali niko ih nije poznavao. Od okupqenih je ~uo da se zaistanalazi u Efesu, ali da cara Dekija ve} odavno nema, ve} da vladahristoqubivi Teodosije.
Za dolazak neznanca brzo su ~uli gradona~elnik i episkop.Da bi proverili Jamblihove re~i, zajedno sa wim su oti{li do pe-}ine, gde su prona{li {est mladi}a. Kod ulaza u pe}inu prona{lisu i olovne plo~e i iz wih saznali kada i kako su se momci na{litu. O svemu tome gradona~elnik je odmah obavestio cara, koji jeubrzo stigao u Efes i razgovarao sa de~acima. Za vreme jednog odrazgovora oni su oborili glave isvi zaspali – ve~nim snom. Car je`eleo da ih prenese u prestonicu,ali mladi}i su mu se javili u snu inalo`ili mu da ih sahrani u pe}i-ni, gde su oni ve} mnogo godinaspavali divnim snom. To je bilo iispuweno. Mnogo godina wihovemo{ti su po~ivale u efe{koj pe-}ini, {to je potvrdio i ruski po-klonik iz desetog veka Antonije.^udesno bu|ewe mladi}a, premare~ima svetog Jovana [angajskog,“tada je bilo prihva}eno kao pro-totip i potvrda vaskrsewa”.
Tako|e, u vreme cara Dekija, isveti mu~enik Isidor bio je silomuzet u vojsku sa ostrva Hiosa, iakoje odmalena bio hri{}anin. Kadase u vojsci saznalo da je hri{}anin,pozvao ga je vojvoda i tra`io od we-ga da se odrekne Hrista i da prine-
se rtve idolima. Tada mu je Isidorrekao:“Ako mi i ubije{ telo, nad du{om mojom nema{ vlasti. Ja imamistinitog i ivog Boga Isusa Hrista, koji i sad u meni ivi i po smr-ti mojoj bi}e sa mnom; i ja sam u wemu, i osta}u u wemu, i ne}u presta-ti da ispovedam wegovo sveto ime dokle je duh u telu mome”.
Posle takvog ispovedawa vere, Isidora su tukli volovskim`ilama da bi mu potom odsekli jezik. No, kako je zabele`io `ivo-topisac, Isidor je i bez jezika, duhom Bo jim, govorio i ispovedaoime Hristovo. Uz to, vojvodu je stigla kazna: odjednom je zanemeo.Nemi vojvoda dao je znak da poseku Isidora, koji se obradovao tojpresudi hvale}i Boga. Pose~en je 251. godine, a sahranio ga je we-gov drug Amonije, koji je zbog toga tako|e ubijen.
I sveti mu~enik Ipolit pro{ao je put od neznabo{ca, profe-sionalnog vojnika, na~elnika i nadzornika tamnica u Rimu, dostradalnika i Hristovog vojnika. Naime, kada je sveti arhi|akon
Lavrentije bio ba~en u tamnicu, car Dekije je naredio Ipolitu danaro~ito bdi nad ovim su`wem. Ali po{to je svojim o~ima videokako je Lavrentije povratio vid slepom Lukiliju i iscelio mnogedruge bolesnike, Ipolit je poverovao u Hrista. Lavrentije ga jepotom krstio, da bi posle toga Ipolit odveo su`wa i u svoj dom,gde mu je ovaj krstio sve ~lanove porodice. Sa starom dadiqomKonkordijom, bilo ih je ukupno devetnaest.
Kad je Lavrentije ubijen, Ipolit je no}u uzeo wegovo telo, za-vio ga u pla{tanicu i sahranio. Po{to je obave{ten o tome, carDekije je besan naredio da odmah uhvate Ipolita i dovedu ga wemu.Ipolit je izveden pred cara tre}i dan po Lavrentijevoj smrti, ibudu}i da nije hteo da se odrekne svoje vere, kako je zapisano u we-govom itiju, “prvo je bijen kamewem, a potom je car naredio da muskinu ode}u i da ga {ibaju po golom telu.” Dok je nag stajao predcarem, rekao mu je: “Nisi me razdenuo nego si po~eo da me ode-
va{!” Tada su ga oborili na zemqu i nemilosrdno {ibali, a Ipo-lit je samo vikao: “Hri{}anin sam!” uv{i da su u Ipolitovoj ku}i
Sveti mu~enici – Mardarije, Evgenije, Evstratije, Oresti Aksentije – 1400. godine, riznica manastira Hilandar
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 76/84
FEQTON
76
cara, bacio pred wega svoj vojni~ki pojas i priznao mu da je hri-{}anin. Iako je zbog toga, kako je zapisao wegov `ivotopisac,stra{no mu~en, “{iban, strugan gvo`|em i opaqivan sve}ama”, onje sve te muke izdr`ao. Videv{i da mu sam Bog o~igledno poma`e,wegovih 70 vojnika primilo je tada Hristovu veru i zbog toga su, pocarevoj naredbi, svi pose~eni. Svetom Savi se tada u tamnici ja-
vio sam Hristos koji je hrabrio svog mu~enika. Mu~iteqi su ubrzoSavu bacili u duboku reku gde je i zavr{io svoj zemaqski `ivot.
SEVASTIJAN I GEORGIJEA petnaestak godina kasnije jo{ jedan vojnik cara zemaqskog
postao je vojnik Cara Nebeskog. Bio je to sveti mu~enik Sevasti-jan, rodom sa Apeninskog poluostrva. Sevastijan se {kolovao uMilanu gde je izu~avao vojne ve{tine i pripremao se za vojni po-ziv. Po{to je bio hrabar i sposoban dopao se caru Dioklecijanukoji ga je postavio za na~alnika svoje dvorske garde. Me|utim, Se-vastijan je u tajnosti ispovedao hri-{}anstvo, a kao ~astan, pravi~an i mi-lostiv bio je omiqen me|u svojim vojni-cima. Gde god je mogao spasavao je hri-{}ane, a gde to nije mogao on ih je hra-
brio da istraju u svojoj veri. Bra}u,Marka i Markelina, koji su bili u tam-nici zbog Hrista i na ivici da ga se od-reknu i poklone idolima, Sevastijan jeohrabrio za mu~eni{tvo. Kada im je go-vorio da se ne boje smrti za Hrista, ka-ko je zapisao `ivotopisac, wegovo licese prosvetlilo, kao u Bo`ijeg an|ela.Prema tom predawu, Sevastijan je mno-ge iscelio i mnoge priveo kr{tewu iHristovoj veri.
Zbog takvog delovawa Sevastijanje izveden pred cara Dioklecijana, kojiga je ukorio za izdajstvo, a Sevastijanmu je rekao: “Ja se svagda molim Hristu mome za zdravqe tvoje i za
mir carstva Rimskog.” To je razgnevilo cara koji je naredio da gagolog strelama streqaju. Vojnici su prestali sa tim i`ivqavawemtek kad se svetiteqevo telo vi{e nije videlo od zabodenih strela.I, kad su svi pomislili da je mrtav, on se javio da je iv i da mu ni-je ni{ta. To je naqutilo neznabo{ce koji su ga nemilosrdno tuklimotkama dok ga nisu ubili. Bilo je to 287. godine, u vreme cara Di-oklecijana.
Iste godine za Hrista je stradao i sveti mu~enik Savin Misi-rac. On je bio stare{ina rodnog grada Hermopoqa. Za vreme jed-nog gowewa hri{}ana udaqio se u planinu sa mnogim drugim hri-{}anima, zatvorio se u jednu kolibu gde se molio Bogu i postio.Me|utim prokazao ga je neki prosjak, koji mu je donosio hranu i ko-me je svetiteq mnoga dobra u~inio. Savina su uhvatili sa jo{ {e-storicom hri{}ana. Dugo su ih mu~ili, a zatim su ih bacili u rekuNil gde su skon~ali.
U vreme kad je rimskim carstvom vladao bezbo`ni car Dio-klecijan i kad su hri{}ani stra{no mu~eni i progawani, sveti Ge-orgije je, kao ratnik i pobedonosac, svojim primerom, hrabro po-kazao kako se ide za Hristom do golgotske smrti.
Ro|en u Lidi 270. godine, kako ka`e wegov `ivotopisac, Ge-orgije je od malena odgajan i vaspitavan pobo`no. Roditeqi su mubili ugledni i ~estiti qudi. Otac mu je mu~eni~ki postradao zaHrista, a majka se posle toga preselila sa wim u rodnu Palestinu.Kao izuzetno sposoban i nadaren oficir, Georgije je u dvadesetojgodini dobio visok ~in tribuna (rang dana{weg pukovnika), a zbogpokazane hrabrosti u bitkama, car ga je proizveo u vojvodu.
Me|utim, po{to je bio hri{}anin, Georgije se suprotstaviocaru i wegovom nare|ewu da se hri{}ani mu~e i ubijaju. Razdelioje svu svoju imovinu i po{ao za svojom verom i istinom. Car sezbog toga razgnevio i naredio je da ga bace u tamnicu i da ga mu~e
kako bi se predomislio. Ali, {to su ga vi{e mu~ili, on je imao sveja~u veru i jo{ vi{e uznosio hvalu svome Bogu.
Sveti oci su zapisali da je sveti Georgije mu~en stra{nim mu-kama, ali i da je wegova vera bila toliko jaka da je izdr`ao sve.Znao je da je Gospod sa wim, jer mu je poslao an|ela u vidu mladi-}a, koji ga je hrabrio re~ima: “Raduj se!” Videv{i to, vojnici su seupla{ili i odmah o tome obavestili cara koji je naredio da mu senoge stave u klade, a na prsa te`ak kamen. Potom su ga ve{ali nato~ak, pod kojim su bile daske sa velikim ekserima, i tako su gaokretali dok mu celo telo nije postalo krvavo. A onda su ga, kakopi{e vladika Nikolaj, zakopali u rov tako da mu je samo glava bi-la van zemqe. U tom rovu mu~iteqi su ga ostavili tri dana i trino}i. Posle su mu dali i smrtonosni otrov. Ali, za vreme svih tihmuka Georgije se stalno molio Bogu, i Bog ga je trenutno isceqivaoi spasavao od smrti na veliko iznena|ewe naroda. Kad je moli-tvom vaskrsao jednog mrtvaca, tada su mnogi primili Hristovu ve-ru. Me|u wima je bila i careva ena Aleksandra.
Najzad, car je osudio Georgija i svoju `enu Aleksandru na smrt– pose~ewem ma~em. Aleksandra je izdahnula na gubili{tu pre pose~e-wa, a sveti Georgije bio je pose~en 6. maja 303. godine u Nikomidiji.
Mnogo je primera koji svedo~e o~udesnim doga|ajima vezanim za svetogGeorgija, o tome kako svetiteq poma`eonima koji mu se obrate za pomo}. Zbogtoga je crkveni pesnik i sastavio ovaj
predivan tropar: “Kao osloboditeqzarobqenika i za{titnik siromaha, le-kar bolesnika, pomo}nik careva, pobe-dono{~e, velikomu~eni~e Georgije, mo-li Hrista Boga da se spasu du{e na{e”.
SMRT U OGWU
Sveti mu~enici Hristofor, Teonai Antonin bili su mladi oficiri u slu-`bi cara Dioklecijana. Kada je Georgi-je bio mu~en, oni su gledali wegove mu-ke, kao i ~uda koja su se tom prilikomdogodila. Videv{i sve to iza{li supred cara, odbacili oru je, skinuli sa
sebe vojni~ke pojaseve i ispovedili ime Isusa Hrista. Zbog toga su
tako|e mu~eni i na kraju ba~eni u ogaw, iste godine. No, i svetimu~enici Evsevije, Neon, Leontije i Longin bili su drugovi svetog\or|a iz vojske. Kad su videli {ta je sve wihov ratni drug pretr-peo, ali i ~udesa koja su pratila to trpqewe, odmah su primilihri{}ansku veru i zbog toga su bili pose~eni.
Sveti mu~enici Evstratije, Aksentije, Evgenije, Mardarije iOrest, iveli su u vreme rimskih careva Dioklecijana i Maksi-mijana. Evstratije je bio rimski vojvoda u jermenskom gradu Sata-lionu, Evgenije mu je bio drug u vojsci, Orest tako|e ugledan vojnik,Aksentije sve{tenik, a Mardarije gra|anin i zemqak Evstratijev.
Carski namesnici Lisije i Agrikola mu~ili su najpre sve{te-nika Aksentija. Videv{i nevino stradawe hri{}ana Evstratije jepri{ao Lisiju i izjavio da je hri{}anin. I dok su mu~ili Evstrati-ja, Evgenije je stao pred sudiju i uzviknuo da je i on hri{}anin. Po-sle toga, kada su Evstratija sa ostalim mu~enicima provodili kroz
grad Aravrakin, video ih je Mardarije koji se oprostio se sa `e-nom i dvoje dece, i pojurio za wima vi~u}i: “I ja sam hri{}aninkao i gospodin moj Evstratije”. Asvetom Orestu, koga ivotopisacopisuje kao mladog, visokog krasnog vojnika, ispao je krst iz neda-ra pred Lisijem, po ~emu je carski namesnik video da je hri{}anin{to je Orest i otvoreno priznao.
Na kraju su svi stradali. Aksentije je pose~en, a Evgenije iMardarije su izdahnuli u toku mu~ewa. Orest je preminuo na usi-janom gvo`|u, a Evstratije, koga je pred smrt u tamnici pri~estiosveti Vlasije, u usijanoj pe}i. Wihove mo{ti kasnije su prenete uCarigrad i sahrawene u crkvi wihovog imena – Svetih Peto~i-slenika. U toj crkvi, prema predawu, wih su vi|ali `ive, a svetiOrest javio se i svetom Dimitriju Rostovskom. Od svetog Evstra-tija ostala je divna molitva koja se ~ita na subotnoj poluno}ni-ci: Veli~aja veli~aju tja, Gospodi! Wihove glave se nalaze u cr-
kvi Presvete Bogorodice u Pe}koj patrijar{iji.(Nastavak u slede}em broju)
15. januar 2007.
Sveti ratnici – Dimitrije, Georgije, Artemijei Prokopije
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 77/84
vod u svojoj kancelariji treba da imaju ikonu svetiteqa kogaslavi kao svog patrona.26. januar 1904.Ukazom kraqa Petra Prvog za ministra vojnog postavqen |e-
neral Radomir Putnik.27. januar 1973.U Parizu potpisan Sporazum o preki-du rata u Vijetnamu.27–28. januar 1942.Ve}i deo boraca Prve proleterskebrigade izvr{io mar{ preko planineIgman za vreme druge neprijateqskeofanzive. Mar{ je bio dug oko 100kilometara i izveden je pri tempera-turi do 30 stepeni ispod nule. Oko160 boraca je imalo te`e promrzli-ne.28–30. januar 1949.
Odr`an Drugi plenum CK KPJ, koji je ozna~io jo{ jedan korakdaqe u centralizaciji partijske politike. Rad nije smeo bitiizvo|en ”bez svakodnevne pomo}i partijskih foruma”.29. januar 1901.U Be~u je umro srpski dr`avnik MilanObrenovi}, knez od 1872. do 1882, a po-tom kraq Srbije od 1882. do 1889. godi-ne. Za vreme wegove vladavine, Srbija jena Berlinskom kongresu 1878. godine ste-kla me|unarodno priznawe i teritorijal-no pro{irewe. Zakqu~io je Tajnu konvenci-ju 1881, kojom je ograni~ena nezavisnostSrbije u korist Austrougarske. Abdicirao je u korist malolet-nog sina Aleksandra 1889. godine.30. januar 1919.
Ministarski savet Kraqevine SHS doneo odluku o postojawuvojnih sve{tenika svih veroispovesti koje su priznate na te-ritoriji Kraqevine. Vojnih sve{tenika je bilo stalnih i hono-rarnih.30. januar 1933.Adolf Hitler pozvan da preuzme mesto kancelara Nema~ke.Predsednik dr`ave mar{al Hindenburg, na nagovor svojih sa-radnika, poverio je Hitleru mandat za sastavqawe nove vla-de.30. januar 1948.Ubijen indijski vo|a Mahatma Gandi.31. januarSveti Atanasije Veliki, patron pekarskihudru`ewa. U Vojsci Kraqevine Jugoslavije
slava pekarskih ~eta.31. januar 1917.Nema~ka je uputila notu Sjediwenim Ame-ri~kim Dr`avama, kojom je od 1. februaranajavila neograni~eni podmorni~ki rat.31. januar 1946.Ustavotvorna skup{tina usvojila Ustav Federativne NarodneRepublike Jugoslavije. Jugoslavija je definisana kao saveznanarodna dr`ava republikanskog oblika, zajednica ravnoprav-nih naroda, koji su na osnovu prava na samoopredeqewe, ukqu-~uju}i pravo na otcepqewe, izrazili svoju voqu da `ive zajed-no u federalnoj dr`avi. Po svojoj koncepciji, taj prvi Ustavposleratne Jugoslavije izra|en je po uzoru na Sovjetski ustaviz 1936. godine, poznat kao ”Staqinski ustav”.
Pripremio Miqan MILKI]
17. januar 1950.Vlada Narodne Republike Bugarske uputila notu vladi Fede-rativne Narodne Republike Jugoslavije, u kojoj su navedene op-tu`be o zaveri jugoslovenske vlade prema Bugarskoj. Od vlade
FNRJ tra`eno je da odmah opozove sve svoje diplomatske pred-stavnike u Bugarskoj.18. januarSlava Prvog pe{adijskog puka ”Kwaza Milo{a Velikog”, kaouspomena na dan oslobo|ewa Vrawa 1878. godine.18. januar 1919.U Versaju zapo~ela sa radom Pariskamirovna konferencija. Predstavnicisvih 27 dr`ava pobednica u Prvomsvetskom ratu sudelovali su na neko-liko plenarnih sednica, ali praveodluke donosila su ”velika ~etvori-ca”: Vilson (SAD), Klemanso (Fran-cuska), Orlando (Italija) i Lojd Xorx(Velika Britanija).20. januar 1942.Odr`ana konferencija nacionalso-cijalisti~kih prvaka u Berlinu, na ko-joj je odlu~eno da se pristupi kona~-nom re{avawu ”jevrejskog pitawa”.21. januar 1924.Umro Vladimir Iqi~ Uqanov Lewin, kla-sik marksizma, osniva~ Sovjetske komuni-sti~ke partije (boq{evika) i vo|a sovjet-ske socijalisti~ke revolucije.22. januar 1963.U palati Elize potpisan Nema~ko-francu-ski sporazum o prijateqstvu.22. januar 1972.
Potpisan sporazum o pristupawu Evropskoj ekonomskoj zajed-nici Velike Britanije, Danske, Norve{ke i Irske.23. januar 1889.Re{ewem ministra vojnog uvedeni su ~asovi veronauke za voj-nike u svim garnizonima u Kraqevini Srbiji.24. januar 1847.U Kragujevcu ro|en vojvoda Srpske vojskeRadomir Putnik.U Prvom balkanskom ratu1912, znatno je doprineo pobedi Srpskevojske u Kumanovskoj bici. Kao na~elnik{taba Vrhovne komande, doprineo je pobe-di Srpske vojske na Ceru i Kolubari. Zavreme povla~ewa preko Albanije te{ko jeoboleo, pa je upu}en na le~ewe u Nicu, gdeje i umro 17. maja 1917. godine. Wegovi
posmrtni ostaci preneti su u Beograd 1926. godine.24. januar 1879.Naredbom ministra vojnog Kne`evine Srbije general{tabnogpotpukovnika Jovana Mi{kovi}a, pokrenut list za vojne nauke,novosti i kwi`evnost – ”Ratnik”, glasilo ~ije tradicije danasnastavqa magazin ”Odbrana”.25–28. januar 1944.Odr`an Svetosavski kongres u selu Ba, na kome je doneta po-liti~ka platforma Ravnogorskog pokreta i usvojeni zakqu~cio posleratnom ure|ewu Jugoslavije.25. januar 1955.SSSR progla{ava okon~awe ratnog stawa sa obe Nema~ke.25. januar 1996.Rusija primqena za trideset devetu ~lanicu Evropskog saveta.26. januar 1888.Ministar vojni doneo nare|ewe da svaka komanda i vojni za-
DOGODILO SE...
VREMEPLOV
77
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 78/84
78
VERSKI PRAZNICI16. - 31. januar
Pravoslavni17. januar – Sveti Jevstatije Srpski18. januar – Krstovdan19. januar – Bogojavqewe
20. januar – Sabor Svetog Jovana Krstiteqa– Jovawdan
21. januar – Sveti Grigorije Ohridski27. januar – Sveti Sava, prvi arhiepiskop srpski29. januar – ^asne verige Svetog apostola Petra;
prepodobni Romilo Ravani~ki31. januar – Sveti Atanasije Veliki; sveti Maksim
arhiepiskop srpskiZbogom, stari dru`e! Mi se moramo rastati. Ja se za-pu}ujem na dalek put, a ti ne mo`e{ da me prati{.Ho}u li te zaboraviti? Nikada! To bi zna~ilo da za-boravim samoga sebe: pa moj `ivot je uvek bio pove-zan sa tvojim.Tamo, ni`e, stajale su Andersenove bajke i bajke bra-
}e Grim koje nam je ~itala baba. Od tada sam ja – "hrabriolovni vojnik", i ~uvam "nepromenqiv izraz lica"; ~ak itada, kada moram da se ukrcam u "lete}i kov~eg". Od tada ija sawam o "vernom Johanu".
Kasnije se pojavila istorija. O, oni ~asovi koji sumi dopu{tali da ocu naglas ~itam Plutarha i Svetonija,trenuci kada sam prvi put susretao heroje drevnosti! Jasam ih uzimao sa dve najvi{e police; i kada ih se setim,ja i sada gledam nagore, onamo, gde su tada stajali. Hteosam da `ivim kao Aristid, da umrem kao Sokrat. I mi-slio sam, pri tom, stalno, o svojoj sopstvenoj Otaxbini.Moj prvi junak tada je bio Vilhelm Oranski, Fridrih Ve-liki-drugi...
A ovde, na sredwim policama, stajali su filosofi.Kakvim me je bla`enstvom ispuwavao Lajbnic i wegov pre-divan san o "najboqem od svih svetova". Da li je on uisti-nu takav? Kako sam, zajedno sa Kantom, ponavqao wegovuprelepu molitvu du`nosti: "Du`nosti, ti uzvi{eno, velikoime!" i u potpunosti , kao dete, ~esto ose}ao da se nedo-
sti`na "stvar po sebi" krije tamo, u tamnoj dubini polica.Ti si za mene ostajao ~uvar mog de~jeg duhovnog ogwi-{ta; ti si, stari prijatequ, pripadao mojim penatima! Sakakvom dobrotom i {tedro{}u si pred svakim otvarao mo-ja blaga; kako je privla~no svitkao tvoj zamak; kako su tihoi tajanstveno {kriputala tvoja vratanca, kada su ih otva-rali; sa kakvim strpqewem si, ~esto, ostajao otvoren ~i-tav dan, i sa kakvom skromno{}u i dostojanstvom si sta-jao, zatvoren, pogru`en u misli, u vreme kad ti se niko nebi pribli`avao! Ta blagorodna nepristrasnost, ta prostai veli~anstvena su{tina sazdawa kaje, unutar sebe, ~uvanajve}e bogatstvo! Kako sam ~esto o tebi govorio mojoj de-ci, o tvom zagonetnom, zna~ajnom }utawu, o tvojoj skromnojmudrosti!...
I evo, time je sve zavr{eno. Mi se moramo rastati.
U posledwem ~asu mog `ivota ja }u, kao i ranije, ta~-no znati gde je stajao moj Gete. Pa ja to wegov glas i sada,jo{ uvek, ~ujem: "Mo`e{ li mi re}i za{to ne`ne du{e stra-daju uvek tako usamqeno, ne odav{i glasa?" Ali, u ~asuopro{taja – posebno? Se}a}u se, tako|e, i mesta gde jestajao moj Ajhendorf. On mi jo{ {ap}e, u posledwem tre-nutku: " Stvari stoje, i ~ekaju zov, a u svakoj – pesma zakqu-~ana!" @eleo bih misliti, moj verni sawivi ~uvaru, da sampravilno za~uo tvoju nemu pesmu!
I evo, opet sam – "hrabri olovni vojnik" i o~ekuje me"lete}i kov~eg". Ja se zapu}ujem na dalek put, a ti ne mo-`e{ da me prati{.
Zbogom! Zbogom zauvek!Ivan A. IQIN
Iz kwige ”Pred buktavim zagonetkama Gospodwim”,Svetigora, Cetiwe, 2001.
RAZMI[QAWA O STVARIMA OBI^NIM
KWI@NI
ORMAN
1. januar 2007.
DUHOVNOST
SVETI JOVAN KRSTITEQSveti Jovan Krstiteq pro-
slavqa se nekoliko puta u godini,ali najvi{e sve~ara je 20. janua-ra. Me|u li~nostima jevan|el-skim koje okru`uju Spasiteqa,li~nost Jovana Krstiteqa zauzi-ma posebno mesto, kako po svom~udesnom dolasku na svet i na~i-nu `ivota, tako i po ulozi u kr-{tavawu qudi i kr{tewu Mesije,a i po svom tragi~nom izlasku izovoga ivota. On je bio takve mo-ralne ~istote da se pre mogao na-zvati an|elom nego smrtnim ~ove-kom, a jedini je od svih prorokakoji je svetu mogao i rukom poka-zati onoga koga je prorokovao.
Jovanova glavna uloga u i-votu bila je na dan Bogojavqewapa je Crkva od davnina, dan po
Bogojavqewu posvetila wegovom spomenu. Za ovaj dan vezuje se idoga|aj sa rukom Prete~inom. Jevan|elist Luka hteo je da prenesetelo Jovanovo iz Sevastije gde je velikog proroka posekao carIrod. Uspeo je samo da prenese jednu ruku u Antiohiju, svoje rodnomesto, gde je i ~uvana do desetog veka, a posle preneta u Carigradodakle je nestala u vreme Turaka.
Pri~a se da je svake godine na dan svetiteqev sveti arhije-rej iznosio pred narod wegovu ruku. Kada bi se javqala ra{irenanajavqivala je rodnu i obilnu godinu, a kada bi bila zgr~ena pred-skazivala je nerodnu i gladnu.
BOGOJAVQEWEBog se javqa qudima i otkriva im svoju voqu. Prvo Bo`ije ja-
vqawe je u stvari stvarawe sveta, zatim javqawe preko an|ela ipreko izabranih bogonadahnutih qudi: proroka, apostola i sveti-teqa, a naro~ito preko svog Sina Gospoda na{eg Isusa Hrista,Spasiteqa ~ove~anstva i celog vidqivog sveta. O tome ~itamo uSvetom pismu ili Bibliji koja se deli na Stari i Novi zavet.
Sveti Jovan je krstio Hrista kada je Hristos imao 30 godina(punoletstvo kod Jevreja). Posle kr{tewa Hristos je mogao da jav-no nastupa i u~i narod zakonu Bo`ijem. Kr{ten je u reci Jordanu ipri tom se ~uo glas Bo`iji s nebesa: "Ovo je Sin moj qubqeni, kojije po mojoj voqi". Ovaj praznik je Bogojavqewe (19. januar).
Bog se javio sa neba kao glas, Sin se kr{tavao u vodi a DuhSveti se u tom trenutku pojavio kao golub iznad Hristove glave. NaBogojavqewe se u svim pravoslavnim hramovima vr{i veliko bo-gojavqensko osve}ewe vode, nekada i na obli`woj reci. To je Bogo-javqenska sveta vodica koja se odnosi ku}i, pomalo se pije i uzimau bolesti, ina~e preko cele godine se ne kvari. U nekim na{im
krajevima na ovaj dan se pozdravqa "Bog se javi!", a otpozdravqa"Vaistinu se javi!".
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 79/84
79
Specijalna brigada Vojske Srbijer a s p i s u j e
K O N K U R Sza prijem kandidata na selektivnu obuku
USLOVI KONKURSA: Za prijem kandidata na
selektivnu obuku u specijalnubrigadu mogu konkurisati
profesionalni podoficiriiz jedinica Vojske Srbije kojiispuwavaju slede}e uslove :
a) Op{ti uslovi :
Œ da su zdravstveno spo-sobni za vojnu slu`bu bez ogra-ni~ewa;Œ da nisu osu|ivani;Œ da se protiv wih ne vo-
di krivi~ni postupak za kri-vi~no delo za koje se goni poslu`benoj du`nosti;Œda su najmawe 2 (dve) godine u profesionalnoj vojnoj slu`bi;
b) Posebni uslovi : Œ da nisu stariji od 25 godina;Œ da imaju zadwu slu`benu ocenu najmawe povoqan – vrlo
dobar (4,00 i vi{e);Œ da su na zadwoj proveri fizi~kih sposobnosti imali naj-
mawe vrlo dobru ocenu (prosek bodova 70 i vi{e);Œ da su psihofizi~ki sposobni za obavqawewe padobran-
ske slu`be (po nalazu nadle`ne vojnolekarske komisije);Œ da su pliva~i.
NA^IN KONKURISAWA :
– kandidati podnose molbe za prijem na selektivnu obuku uspecijalnu brigadu (VP 8486 Pan~evo) preko svojih mati~nihkomandi brigada/puk, wima ravnim ili vi{im;
– uz molbu, kandidati oba-vezno prila`u: kratku biogra-fiju; izjavu da eli da obavqapadobransku slu`bu; izvod iz
mati~ne kwige ro|enih; overe-ni prepis zadwe slu`beneocene; uverewe o izvr{enojproveri fizi~kih sposobnostisa naturalnim pokazateqima;uverewe od nadle`nog suda danije osu|ivan i da se protivwega ne vodi krivi~ni postu-pak i mi{qewe komandantaranga brigada/puk ili vi{eg.
– po pristizawu molbi ianalize istih, kandidati }e
dobiti poziv preko pretpostavqene komande, sa ta~nim vreme-nom i mestom gde }e se obaviti psihofizi~ko testirawe kandi-data za rad u specijalnoj brigadi. Kandidati dolaze u unifor-mi M-93 (M-03), a sa sobom nose sportsku opremu i pribor zali~nu higijenu. Testirawe traje 2 (dva) dana;
– kandidati koji zadovoqe kriterijume psihofizi~kog te-stirawa, dobi}e poziv radi upu}ivawa na lekarski pregled zapadobranca (pregled se realizuje na IVM – VMA Beograd, apoziv predstavqa ujedno i uputnicu za pregled). Pregled traje2 (dva) dana.
– kandidati koji budu zdravstveno sposobni za padobranca ikoji ispuwavaju sve uslove konkursa, dolaze na selektivnu obuku(privremeni rad) u specijalnu brigadu (VP8486 Pan~evo).
Selektivna obuka je planirana u periodu od 15. marta do15. juna 2007. godine.
Konkurs je otvoren do 15. februara 2007. godine.
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 80/84
15. januar 2007.80
U A K C I J I N A [ E G L I S TA
IZABRANINAJUSPE[NIJISPORTISTI
OBAVE[TEWEPRETPLATNICIMA
ODBRANE
Pretplatnike magazina Odbrana , pripadnike Mini-starstva odbrane i Vojske Srbije, podse}amo da su pri-likom preme{taja u drugu jedinicu – ustanovu obaveznida o promeni adrese li~no obaveste na{u slu`bu pret-plate, kako bi im Odbrana i ubudu}e a`urno stizala
svakog 1. i 15. u mesecu na adresu radnog mesta.
Penzionisanim pripadnicima Ministarstva odbra-ne i VS pretplata preko Vojnog ra~unovodstvenog centraprestaje prakti~no sa danom prestanka vojne slu`be.Wima pru`amo mogu}nost da pretplatu na Odbranu na-stave preko Po{tanske {tedionice. Ukoliko to `ele,Odbranu ubudu}e mogu primati na adresu stana, uz po-
pust od 10 odsto, tako da primerak magazina za wih ko-{ta 90 dinara. Potrebno je samo da se jave slu`bi pret-plate i daju potrebne podatke na obrascu koji }e im bitidostavqen na ku}nu adresu.
Za sve informacije obratite se slu`bi pretplatemagazina Odbrana , telefon 011/3201-995 (vojni 23-995) ili elektronskom po{tom, na adresu: odbrana@be-
otel.yu
Ovogodi{wim `irijem
predsedavala je najuspe{nija
sportistkiwa na{e zemqe u
2006. godini – Olivera
Jevti}, a titulu najuspe{nijih
u Vojsci Srbije, u godini koja
je za nama, poneli su
potporu~nik Dragan Mi}i} i
Padobranska ekipa Vojske
Srbije ”Nebeske vidre”
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 81/84
Ve} du`e od jedne de-cenije, `ele}i da promovi-{emo vojni sport i sporti-stima odamo priznawe zazna~ajne rezultate koje po-sti`u uz svakodnevno ispu-wavawe svojih vojni~kih du-`nosti, u listu ”Vojska”, od-
nosno magazinu ”Odbrana”organizujemo akciju u kojojbiramo najuspe{nije spor-tiste.
I ove godine, trinae-sti put, pokrenuli smo ak-ciju i po~etkom novembrapozvali kandidate da kon-kuri{u za titulu najuspe-{nijeg sportiste ili sport-ske ekipe Vojske Srbije u2006. godini. Kako to logi-ka nala`e, u dosada{wimakcijama najvi{e je bilokandidata sa rezultatima
postignutim na sportskomprvenstvu Vojske, koje je ne-gde i rasadnik talenata imesto gde najboqi imajupriliku da poka`u {ta mo-gu. To takmi~ewe je ujednobilo i put do vojne repre-zentacije.Na`alost, sport-skog prvenstva Vojske u2006. godini nije bilo, ato se odrazilo ne samo navojni sport, {to je najve}a{teta, ve} i na broj pred-loga koji je stigao u na{uredakciju, a koji je mawinego prethodnih godina.
S druge strane, ~lanovireprezentacije Vojske Srbije tokom 2006. godine u~estvovali suna mnogo vi{e me|unarodnih takmi~ewa nego prethodnih godina, urazli~itim sportovima organizovanim pod okriqem Me|unarodneorganizacije za vojni sport – CISM. Taj podatak je svakako za po-hvalu, ali moramo re}i i da je od svih tih ekipa za naziv sportskeekipe godine konkurisala samo jedna, pa se pitamo {ta se sa svimawima dogodilo.
Ipak, ni{ta ne mo`e da umawi rezultate koje su u 2006. godi-ni postigli svi koji su u~estvovali u na{oj akciji, a ~ijim sport-skim dostignu}ima odajemo priznawe.
@IRI
Kao {to to tradicija nala`e, i ove godine smo se potrudilida promoter na{eg izbora bude sportista ~ije }e ime doprineti{irewu svesti o zna~aju vojnog sporta uop{te i podsticati nauspeh. Atletika je zasigurno jedan od najzahtevnijih sportova, pogo-tovo maraton. Zato se i ka`e da se svako ko uspe da istr~i 42 ki-lometra i 196 metara mo`e smatrati pobednikom.
Svesni koliko vrhunski rezultati zahtevaju odricawa, veruje-mo da je Olivera Jevti}, predsednica irija za izbor najuspe{ni-jeg vojnog sportiste u 2006. godini, neko ko veoma dobro mo`e darazume i po`rtvovanost na{ih ovogodi{wih kandidata, koji na-stoje, ne zanemaruju}i svakodnevne obaveze na poslu, da ostvarezna~ajne rezultate u sportu. Olivera je u anketi lista ”Sport”izabrana za najboqeg sportistu Srbije u 2006. godini. Osvojiv{iprvu atletsku medaqu za Srbiju, srebrnu, na Evropskom prvenstvu
u Geteborgu, pobedom na pono}noj trci u Sao Paulu, zauzimawemtre}eg mesta na Evropskom prvenstvu u krosu u San \or|u i mnogim
81
drugim ranijim rezultatima, ona je zaslu`ila tu titulu, koja je sa-mo potvrdila da ju je Olimpijski komitet Srbije s pravom ve} pro-glasio za najboqu sportistkiwu.
Pored Olivere Jevti}, u `iriju se na{ao i trostruki pobed-nik u na{oj akciji, alpinista koji se popeo na najvi{i vrh svetaMont Everest – Dragan Ja}imovi}, ali i na{ saradnik Nenad S.Milenkovi}, ~ije ste intervjue sa nekima od najpoznatijih srpskihsportista mogli da pro~itate u na{oj novini.
NAJBOQI U 2006.
Jednoglasnom odlukom `irija za najuspe{nijeg sportistu u2006. godini izabran je kik-bokser Dragan Mi}i}, potporu~nik uSpecijalnoj brigadi Vojske Srbije. Dragan je reprezentativac Sr-
bije u kik-boksu u sredwojkategoriji (do 75 kilo-grama). Osvaja~ je bron-zane medaqe na Svetskomprvenstvu u Maroku2005. godine, a zahvaqu-ju}i svojim sportskim re-zultatima stipendista jeKik-boks saveza Srbije i
Uprave za sport Republi-ke Srbije. On je jo{ jed-nom potvrdio da je Vojnaakademija rasadnik tale-nata, po{to se kik-bok-som po~eo baviti posledolaska u tu visoko{kol-sku ustanovu 2001. godi-ne.
Titulu najuspe{nijegu 2006. godini DraganMi}i} poneo je zahvaqu-ju}i osvajawu drugog me-
sta u disciplini low kick na Evropskom prvenstvu odr`anom u Ma-kedoniji, drugog mesta u istoj disciplini na Svetskom kupu u Ma-
|arskoj i osvajawu prvih mesta na prvenstvima Srbije odr`animu Zemunu i Vrawu.
@iri se nije dvoumio ni u izboru najuspe{nije ekipe. Vi{e-struki pobednici u na{oj akciji jo{ jednom su svojim rezultatimadosegli visine. ^lanovi padobranske ekipe Vojske Srbije ”Nebe-ske vidre” deo su srpske padobranske reprezentacije u discipli-nama relativ i paraski, a zemqu predstavqaju i na takmi~ewimau klasi~nim padobranskim disciplinama: skok na ciq i figura-tivni skokovi. Osvojili su vi{e dr`avnih rekorda, ukqu~uju}i igrupni skok sa 9.206 metara, {to je najve}a visina sa koje je u na-{oj zemqi izveden skok, ali i najdu`i slobodni pad padobrancabez opreme sa kiseonikom.
U godini koja je za nama ”Nebeske vidre” su postavile jo{ je-dan dr`avni rekord – u broju izvedenih likova na takmi~ewu u re-lativu dvojke (dva padobranca zajedno izvode likove u vazduhu),osvojiv{i 28 poena. Zauzeli su prva mesta na Me|unarodnom pa-raski kupu na Jahorini, Me|unarodnom kupu u disciplini skok naciq, dr`avnom prvenstvu u klasi~nim skokovima i dr`avnom pr-venstvu u disciplini relativ.
U prvoj ekipi popularnih “Vidri” nalaze se: zastavnik prveklase Radoslav Kora}, stariji vodnik prve klase Miroqub Jani-}ijevi}, stariji vodnik prve klase Sini{a Mi}i}, stariji vodnikNeboj{a Jandri} i stariji vodnik prve klase Dragan ]ur~i}, apored wih na takmi~ewima su nastupali i pukovnik Nenad Kuzma-novi}, vo|a ekipe, stariji vodnik prve klase Ivan \or|evi}, tre-ner ekipe u klasi~nim disciplinama i stariji vodnik prve klaseRadmila \uri}.
Sve~ano progla{ewe najboqih vojnih sportista u 2006. go-dini i dodela pehara bi}e odr`ani na Dan Novinskog centra
”Odbrana”, 24. januara u Domu Vojske Srbije. Sawa SAVI]
Potoru~nik Dragan Mi}i}
Nebeske vidre
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 82/84
82 15. januar 2007.
U K R [ T E N E
R E ^ I A
O
B
A
V
G
[
M
T
S
X
R
R
S
R
A
ON
\
AQ
Lw
S
K
USPRAVNO:
1. Srodni, prisni, 2. Lasta, 3. Dati intonaciju, 4. Na{a dramska umetni-ca, Mira, 5. Potvrda o vlasni{tvu, 6. Ime glumice Dobre, 7. Mu{ko ime,Vitomir, 8. Ime biv{eg glumca Marfija, 9. Nota solmizacije, 10. Itali-janska avio-kompanija, 11. Banova `ena, 12. Prema, k, 13. Savez, udru`e-we, 14. Popularan italijanski specijalitet, 15. Na{a negacija, 16. Po-qoprivreda, 18. Tropski {areni papagaji, 19. Policijska vozila za pre-voz prestupnika, 21. Vrce, pantqike, 22. Sprovesti anketu, 24. Promovi-sawe, 25. Vrsta ilova~e, 26. Ptica peva~ica, 28. Spirant, trenik, 30.Trezven, koji nije pijan, 31. Jedan od jezika u Indiji, 32. Ukrasna mirisnabiqka, 34. Kraj, pored, do, 35. Dr`ava u centralnoj Americi, 36. Prete~agitare, 37. Aktivno stawe glagola, 38. Reka koja pravi vodopad u Jajcu, 39.Letovali{te u Sloveniji, 41. Op{tinsko podru~je, 42. Mu{ko ime, Ilijaodmila, 43. Mu{ko ime, Marinko odmila, 45. Ruski fizi~ar, Igor, 46.
Li~na zamenica, 47. Sedmo i 14. slovo azbuke, 48. Auto-oznaka Pan~eva.
VODORAVNO:
17. Sjajnost, blistavilo, 18. Inicijali glumca Banderasa, 19. Vrsta uku-snog ploda (crna malina), 20. Grupa hemijskih elemenata, lantanoidi, 21.Pustahije, apa{i, 22. Inicijali glumca Gulda, 23. Iza}i, napustiti, 24.Otpadak od sena, 25. @ensko ime, Ivanka odmila, 27. Mala stopa, 28.Stanovnici Pretorije, 29. Korice za no , no`nica, 30. Oznaka ~ina fra-tra, 31. Grad u [paniji, 32. Udubqewa u ledniku, 33. Ime fudbalskog gol-mana Kraqa, 34. Vozilo sa tri to~ka, 35. Ime re`isera Rasela, 37. @en-sko ime, Irena, 38. Na primer, za primer, 39. Mu jak patke, 40. Mu{koime, Aleksandar, 41. Quto, prgavo, 42. Rusko `ensko ime, 43. Gra|evinskeposlovo|e, 44. Pospe{ivawe hemijske reakcije, 45. Pripadnik frawe-va~kog reda Mala bra}a, 46. Spilbergov vanzemaqac, 47. Poluostrvo uGr~koj, 48. Velika gu`va, gungula, 49. Susedna slova azbuke, 50. Bulevar,51. Parametarska veli~ina, 52. @ara~, ma{ice, 53. Auto-oznaka Vaqe-
osvojio je superturnir “na svom te-renu”, ali je izgubio partiju protivglavnog konkurenta Indijca Ananda.Igrana je [panska partija, kao uze-ta iz starih arhiva. Posle ove par-tije s pravom se postavqa pitaweza{to je ovo klasi~no otvarawe svere|e na turnirima. Posledwim po-tezom beli izbegava o{tar Mar{a-lov napad koji nastaje posle 8.c3 d5.
Sve ovo vi|ano je i analiziranobezbroj puta. Svetski prvak je ve}izgubio prednost prvog poteza i sa-da poku{ava da zao{tri poziciju.Zna se da je naru{avawe ravnote-
R E [ E W E I Z P R O [ L O G B R O J A -
V O D O R A V N O : s i t a ,
P i o n i r s k i p a r k , b i d o n -
v i l , a m o , v m o t o r i , i n e r t a n , c r e v a , a l a m a n , o d a b i r , m i o n , n a r u { i t i , S i l a m ,
m i r n o s t ,
E v e , k c , k a r a m a n k a , p i s t e , b o a ,
b a n , T i r o l , @
a k V i l n e v , U L ,
b e s , r e -
z e r v a , t o l i k , ` i t a r i c a ,
A n t a , n e g o d e , i z o l i r , t a k s a , S
i r a k o v , R a d o j k a , l u k , t e -
r a r o s a ,
M i h a e l [ u m a h e r , { e s t .
`e {tetno po onoga ko to ~ini, pa jetako bilo i sada. Mirnije je i si-gurnije bilo 25.Sd4.
hovskih kwiga ima nema~ki ve-lemajstor Lotar [mit, ro|en1928. godine. U wegovom poseduse nalazi preko 20 000 kwiga.
Me|utim, Xon Vajt iz Klivlen-da ima preko 100.000 {ahovskihkwiga, ra~unaju}i i ~asopise.
CUGERA[IAustralijski velemajstor
Volter Braun osnovao je Svet-sku brzopoteznu {ahovsku aso-cijaciju ( VBCA ).
BOGATA LITERATURAU Rusiji i biv{em Sovjetskom
Savezu je od 1775. do 1966. go-dine objavqeno 1108 {tampa-nih izdawa na temu {aha. O to-me je objavqena posebna publi-kacija istori~ara N. I. Saha-
rova.OBJAVIO STO KWIGA
Amerikanac Rajnfeld(1910–1964), {ahovski prvakWujorka, napisao 100 kwigakwiga iz oblasti {aha.
7/23/2019 032 Odbrana
http://slidepdf.com/reader/full/032-odbrana 83/84
OGLASNI PROSTOR FORMAT CENA
1/1 ~etvrta kori~na strana 22 h 30 cm 30.000,001/1 druga i tre}a kori~na strana 22 h 30 cm 28.000,00
1/1 tre}a strana (unutra{wa) 19,8 h 26 cm 26.000,00
1/1 ostale unutra{we strane 19,8 h 26 cm 21.000,00
1/2 unutra{we strane 19,8 h13 cm ili 9,5 h 26 cm 12.000,00
1/4 unutra{we strane 9,5 h13 cm 7.000,00
1 cm /stubac unutra{we strane 1h 6,3 cm 300,00
1 cm/2 stupca unutra{we strane 1 h 13 cm 600,00
1 cm/3 stupca unutra{we strane 1 h 19,8 cm 900,00
poslovni mali oglas (do 20 re~i) 300,00
mali oglas za zamenu stana (do 20 re~i) 150,00
Na svaki oglas pla}a se porez na dodatu vrednost (PDV) 18 %.Pla}awe se vr{i unapred, najkasnije 5 dana pre izlaska broja.
Za vi{e objavqenih oglasa odobrava se popust 5-15 %,{to se reguli{e zakqu~nicom ili ugovorom, i to :
- za 3-5 oglasa – 5 %- za 6-8 oglasa – 10 %- za 9 i vi{e oglasa – 15 %- cene oglasa reporta`nog tipa uve}avaju se za 50 %
Oglasi koji nisu u skladu sa ure|iva~kom politikom magazinane}e biti objavqeni.
Materijal za objavqivawe mora biti dostavqen najmawe7 dana pre izlaska broja. Ukoliko naru~ilac sam pripremare{ewe reklamne poruke, ona mora biti u formatu JPEG ili TIF.
Re{ewe se dostavqa na disketi ili CD, a mo`e se i poslatina E-mail adresu [email protected].
Ovim naru~ujem...........................primeraka zidnog kalendaraza 2007. godinu, po ceni od 250,00 dinara.
Pla}awe unapred. Naruxbenicu i uplatnicu poslati na adresuNC ”Odbrana”.
Kalendari se mogu preuzeti u NC ”Odbrana”.Ukoliko se dostavqa po{tom, za svaki paket obavezna je doplata
100 dinara za po{tarinu.Pravna lica pla}aju po profakturi. Kalendari se isporu~uju
nakon uplate.
Kupac.............................................................................................................(ime, o~evo ime i prezime ili naziv ustanove)