-
USPONUSPONUSPONUSPON
ZAJEDNICA KARMELSKIH LAIKA
HRVATSKI LESKOVAC
Rujan (29) 2012.
Zajednica Karmelskih Laika Zajednica Karmelskih Laika Zajednica
Karmelskih Laika Zajednica Karmelskih Laika
Hrvatski LeskovacHrvatski LeskovacHrvatski LeskovacHrvatski
Leskovac
Leskovački brijeg 15,
10251 Hrv. Leskovac
T/F:++385 1 6578 450
E: [email protected]
OTPLOVI NA DUBOKO
“Otplovi na duboko i baci mreže.
Ne žalosti se ako ti mreže budu prazne, poderane,
izgubljene.
Samo nastavi, budi uporan. Ne boj se kad navali oluja na moru,
usidri se,
sve će proći. Ne brini kad noć padne, a zvijezde se ugase,
uperi pogled ka nebu, uzdaj se u Boga. Ne zaustavi se dakle,
otplovi na duboko i
pokušaj opet.”
Luka 5,4. “Izvezi na pučinu pa bacite mreže svoje za
lov!”
Elizabeta Sango 14. rujna, 2009., izvor:www.katolici.org
RAD I MOLITVA “Možete biti iscrpljeni od rada i ubijati se od
posla, ali ako vam rad nije prožet ljubavlju potpuno je
ne-koristan. Raditi bez ljubavi znači robovati. Neke osobe ne mole.
nemaju vremena i to opravda-vaju brzinom života. To je nemoguće.
Molitva ne traži da prekinemo po-sao, već da ga nastavimo kao da je
molitva. Nije nužno dugo meditirati i svjesno iskusiti Božju
blizi-nu, koliko god to zvučalo primamljivo. Važno je biti s Njim,
živjeti u Njemu i vršiti Njego-vu volju. Možete moliti dok radite.
Rad ne sprečava molitvu i molitva ne sprečava rad. Dostatno je samo
uputiti svoje misli Bogu;" Volim te, Bože , vjerujem Ti, trebam
Te." Sitnice poput takvih čudesne su molitve.”
Majka Tereza, izvor: www.katolici.org
-
Dragi ZKL– ovci i svi čitatelji Uspona, nakon ljetne stanke
vraćamo se svima Vama u novu radnu jesen. Za početak donosimo
nekoliko poticaj-nih misli. Nastavljamo Uspon i s novim detaljem iz
Lectio Divina. Ovim putem pozivamo sve čitatelje Uspona da
pri-sustvuju na Svetim Misama na blagdane karmelskih svetaca i
blaženice te listopadskim pobožnostima: • 1.10. sv. Terezija od
Djeteta Isusa, • 2.10. Lectio Divina, • 15.10. sv. Terezija
Avilska, • 16.10. mjesečni susret u sklopu listopadskih
pobožnosti • 30.10. bl. Marija Terezija od sv. Josipa. Ovim
putem obavještavamo sve članove Zajednice Karmelskih Laika da će se
nakon tri godine mandata izabranog vodstava 2009. godine, održati
IZBORNA SKUPŠTINA za novo vodstvo ZKL-a,
28.10. 2012. nakon nedjeljne Mise u 9 h u
Hrvatskom Leskovcu. Od posljednjeg izdanja Uspona dogodilo se i
nekoliko promjena na našem Leskovačkom brije-gu; s. Kristina
Pišković je postala provincijalna pogla-varica za Republiku
Hrvatsku, Afriku i Rusiju; na-dalje, sjedište provincijalne uprave
dekretom Vrhovne Poglavarice časne majke Angeline od 16.09. 2012.
je u Hrvatskom Leskovcu, a ne više na Vrhovcu, na što smo posebno
ponosni i Bogu zah-valni. Poglavarica samostana u Hrvatskom
Leskov-cu je sada s. Emanuela Cifer. Došlo je i do promje-na i u
vodstvu ZKL-a te je s. Kristinu zamijenila s. Mirjana Banić. Svim
sestrama čestitamo na novim i odgo-vornim funkcijama i molimo Duha
Svetoga da ih prati na njihovom putu i preporučamo ih u molitve
svakog našeg člana.
Vaše uredništvo
LECTIO DIVINA ...nastavak
NEPOSREDNA PRIPRAVA Zaziv Duha Svetoga Duh je Sveti nadahnuo
svete pisce u sastavljanju biblijskih tekstova te on ujedno i
osigurava njihovu trajnu vrijednost. Bez njega nije moguće do kraja
shvatiti riječ Božju sadržanu u tekstu. Nakon što smo odabrali i
otvorili ulomak svetoga teksta, na duhovni put Lectio divina
upravljamo se zazivajući na sebe Duha Svetoga. Kod zajedničke
Lectio divina zaziv Duha Svetoga može se izvršiti unutar širega
prostora molitve (npr. nakon otpjevane pjesme ili uz glazbenu
podlogu mogu se izmoliti neke već postojeće molitve). Dar Duha
Svetoga svladava naš otpor i otvara nas spasonosnu djelovanju
Božjemu. Zahvaljujući nje-mu, dolazimo pred Gospodina kao poslušni
učenici željni znanja. Neki temeljni stavovi Božja se riječ Svetoga
pisma prima s poštovanjem i ljubavlju baš kao Isusa u svetoj
Euharistiji. Zbog toga ćemo se potruditi u sebi pobuditi: ο
otvorenost srca, kako bismo Božju riječ primili onako kako nam
dolazi, ne pokušavajući je prilago-diti drugim ciljevima ili
vlastitim interesima ο strpljivost, kako bismo izbjegli da nas
nedovolj-na raščlamba odvede k ishitrenim ili pak krivim
zaključcima, koji mogu biti nadasve opasni ο disciplinu uma, kako
se ne bismo rastresli niti pak izgubili u nepotrebnu „mudrovanju“ ο
iskrenost, kako tekstu ne bismo nametali vlasti-ta unaprijed
utvrđenja značenja.
ETAPE ČITANJE—Pozorno i sabrano čitanje koje teži za
razumijevanjem pisane riječi Gospodinove te-melj je Lectio
divina.
Što podrazumijevamo pod čitanjem? Posrijedi je traženje smisla –
odnosno, bolje rečeno – smislova nekog biblijskog teksta. Drugim
riječi-ma, otkrivanje onoga što nam Bog govori preko Duhom Svetim
nadahnuta autora. Stoga je potrebno raditi na tekstu sve dok ne
postignemo njegovo pr-votno razumijevanje. Moramo biti kadri
odgovoriti: što je taj tekst značio čitateljima kojima je bio
napi-san? Kako treba izgledati čitanje? Čitati tekst naglas, polako
te ga pročitati više puta (tako su nekoć običavali monasi). Riječi
se malo-pomalo pretvaraju u slike pa nam tekst postaje sve
bliskijim. Upoznati se s okružjem događaja o kojem tekst govori.
Upitati se: koji je njegov povijesni ok-vir? Što se neposredno
prije toga dogodilo ili je re-čeno? U mislima si predočiti prizor,
prepoznavati sudioni-ke, utvrditi problem i njegovo rješenje
(osobito ako tekst sadrži iskaz o nekom događaju). Podvući rečenicu
ili dvije za koje se čini kako izra-žavaju središnju poruku teksta.
Naznačiti osobne naznake uz tekst (npr. zvjezdice) kako bismo njima
označili: riječi ili rečenice koje su nam privukle po-zornost,
redak koji nismo dobro shvatili, izraz koji zahtjeva objašnjenje
ili produbljenje. Ući u dijalog s tekstom i njegovim autorom,
postav-ljajući čak i posve bjelodana pitanja poput: Što zna-či ova
rečenica? Ukoliko imamo dovoljno vremena za to, prepričati tekst u
cjelini, koristeći se pritom vlastitim riječima te uzimajući u
obzir sadašnje pri-like. Poslužiti se nekom biblijskom raspravom o
tekstu o kojem je riječ Treba imati na umu: Lectio divina morate
prilagoditi vlastitom ritmu. Od počet-nika se ne očekuje da će
svaki puta učiniti sve pred-loženo. U svakom slučaju, posrijedi je
put molitve koja teži za iskustvom Boga u njegovoj riječi, a ne za
biblijskim tečajem. Nastavlja se…
-
USPON
ZAJEDNICA KARMELSKIH LAIKA
HRVATSKI LESKOVAC
Listopad (30) 2012.
Zajednica Karmelskih Laika
Hrvatski Leskovac
Leskovački brijeg 15,
10251 Hrv. Leskovac
T/F:++385 1 6578 450
E: [email protected]
...nastavak Dopunski savjeti etape ČITANJE Tri pogibli u koje
mogu upasti početnici: pretpostaviti kako odabrani ulomak već
dobro poznaju prepustiti se težnji za nečim novim i
nepoznatim pretvoriti Lectio divina u biblijski tečaj Znati se
zaustaviti. Čitanje – osobito kada donosi nove spoznaje – postaje
ugodno te smo skloni poželjeti da traje do unedogled. Međutim,
potrebno je prijeći na iduću etapu. Važna je, naime, kakvoća, a ne
količina duhovne hrane. Ne dajte se obeshrabriti kada se suočite s
teškim ulomcima. Ukoliko strpljivo ustrajete u naporu, malo-pomalo
značenje teksta izaći će na površinu. Nerijetko su najteži ulomci
ujedno i najbogatiji. Budite ustrajni u vježbanju. Prvi pokušaj
možda neće biti i najbolji, ali zato ustrajnost u čitanju donosi
velike rezultate. U sljedećem broju Uspona nastavljamo s II etapom:
MEDITACIJA.
-
Dragi ZKL– ovci i svi čitatelji Uspona ! Ovaj listopadski Uspon
posvećujemo započetoj Godini vjere 2012.—2013. te nastavku Lectio
Divina-e. Pozivamo i sve čitatelje Uspona da prisustvuju
listopadskim pobožnostima a članove ZKL-a pozivamo na godišnju
Duhovnu obnovu. Ovogodišnja Duhovna obnova održat će se 17.
studenog (subota) 2012. s početkom u 9,00 sati. Obnovu će
predvoditi velečasni Marinko Miličević. Kotizacija je 60,00 HRK.
Obzirom na održavanje Duhovne obnove neće se održati redovni
mjesečni susret 20. studenog 2012. Redovno se održava 6.11. Lectio
Divina. Ovim putem podsjećamo sve članove Zajednice Karmelskih
Laika da će se nakon tri godine mandata izabranog vodstava 2009.
godine, održati
IZBORNA SKUPŠTINA za novo vodstvo ZKL-a
28.10. 2012. nakon nedjeljne Mise u 9 h u Hrvatskom
Leskovcu.
Vaše uredništvo
Apostolskim pismom Vrata vjere papa Benedikt XVI. proglasio je
Godinu vjere. Godina vjere je započela 11. listopada 2012., na
pedesetu obljetnicu otvorenja Drugog vatikanskog konci la i d v a d
e s e t u o b l j e t n i c u objavl j ivanja Katekizma
Katoličke Crkve. Završit će na svetkovinu Gospodina Našega Isusa
Krista Kralja svega stvorenja, 24. studenoga 2013. Temeljni
udžbenik Crkve u Godini vjere je Katekizam Katoličke Crkve. Moto
Godine vjere i molitve u Godini vjere: Godinu vjere slavit će se
pod motom Druge biskupijske sinode Ti si Krist, za nas i za sve
ljude, ponavljajući uz taj usklik vjere i molitveni
Iz Apostolskog pisma pape Benedikta XVI. kojim se proglašava
Godina vjere donosimo sljedeći ulomak: Godina vjere bit će također
dobra prilika da osnažimo svjedočanstvo ljubavi. Sveti Pavao
podsjeća: “A sada: ostaju vjera, ufanje i ljubav - to troje - ali
najveća je među njima ljubav” (1 7 Kor 13, 13). Još snažnijim
riječima – koje kršćanima trajno dozivaju u svijest njihove obveze
– apostol Jakov kaže: “Što koristi, braćo moja, ako tko rekne da
ima vjeru, a djela nema? Može li ga vjera spasiti? Ako su koji brat
ili sestra goli i bez hrane svagdanje pa im tkogod od vas rekne:
'Hajdete u miru, grijte se i sitite', a ne dadnete im što je
potrebno za tijelo, koja korist? Tako i vjera: ako nema djela,
mrtva je u sebi. Inače, mogao bi tko reći: 'Ti imaš vjeru, a ja
imam djela. Pokaži mi svoju vjeru bez djela, a ja ću tebi djelima
pokazati svoju vjeru'” (Jak 2, 14-18). Vjera bez ljubavi ne donosi
ploda, a ljubav bez vjere bio bi osjećaj prepušten na milost i
nemilost sumnji. Vjera i ljubav se uzajamno zahtijevaju, tako da
prva omogućuje drugoj da ostvari svoj put. Mnogo je kršćana koji,
naime, posvećuju svoj život s ljubavlju onima koji su sami,
potisnuti na rub društva ili isključeni, kao onima kojima prvima
trebamo posvetiti svoju pozornost i kojima najprije trebamo priteći
u pomoć, jer se upravo u njima odražava lice samog Krista.
Zahvaljujući vjeri, možemo u onima koji traže našu ljubav
prepoznati lice Gospodina uskrsloga: “Zaista, kažem vam, što god
učiniste jednomu od ove moje najmanje braće, meni učiniste!” (Mt
25, 40). Te su njegove riječi opomena koju ne smijemo zaboraviti i
trajni poziv da mu uzvratimo onu ljubav kojom se on brine za
Vjera je ta koja omogućuje prepoznati Krista i njegova je ljubav
to što nas potiče da mu pomognemo svaki put kada ga susretnemo u
svojem bližnjem na svom životom putu. Potpomognuti vjerom, gledamo
s nadom u naše zauzimanje u svijetu, iščekujući “nova nebesa i
zemlju novu, gdje pravednost prebiva” (2 Pt 3, 13; usp. Otk 21, 1).
Neka “riječ Gospodnja trči i proslavlja se” (2 Sol 3, 1): neka ova
Godina vjere učini sve čvršćim odnos s Kristom Gospodinom, jer je
samo u njemu naša budućnost izvjesna i samo u njemu imamo jamstvo
istinske i trajne ljubavi. Riječi apostola Petra bacaju posljednju
zraku svjetla na vjeru: “Zbog toga se radujte, makar se sada možda
trebalo malo i žalostiti zbog različitih kušnja da prokušanost vaše
vjere - dragocjenija od propadljivog zlata, koje se ipak u vatri
kuša - stekne hvalu, slavu i čast o Objavljenju Isusa Krista. Njega
vi ljubite iako ga ne vidjeste; u njega, iako ga još ne gledate,
vjerujete te klikćete od radosti neizrecive i proslavljene što
postigoste svrhu svoje vjere: spasenje duša” (1 Pt 1, 6-9).
Vjernici u svojem životu doživljavaju iskustva radosti, ali i
trpljenja. Koliki su samo sveci živjeli u samoći! Koliki su
vjernici, i u našim danima, kušani Božjom šutnjom a tako bi htjeli
čuti njegov utješni glas! Životne kušnje, dok omogućavaju shvatiti
otajstvo Križa i sudjelovati u Kristovim patnjama (usp. Kol 1, 24),
uvod su u radost i nadu kojima vodi vjera: “Zato uživam u
slabostima, uvredama, poteškoćama, progonstvima, tjeskobama poradi
Krista. Jer kad sam slab, onda sam jak” (2 Kor 12, 10). Mi s
čvrstim pouzdanjem vjerujemo da je Gospodin Isus pobijedio zlo i
smrt. Istim se tim pouzdanjem povjeravamo njemu: On, prisutan među
nama, pobjeđuje moć zla (usp. Lk 11, 20) a Crkva, vidljiva
zajednica njegova milosrđa, ostaje u njemu kao znak konačnog
pomirenja s Ocem. Povjerimo Majci Božjoj, koja je proglašena
“blaženom” zato što “povjerova” (Lk 1, 45), ovo vrijeme
milosti.
-
USPONUSPONUSPONUSPON
ZAJEDNICA KARMELSKIH LAIKA
HRVATSKI LESKOVAC
Studeni (31) 2012.
Zajednica Karmelskih Laika
Hrvatski Leskovac
Leskovački brijeg 15, 10251 Hrv. Leskovac T/F:++385 1 6578 450
E: [email protected]
...nastavak MEDITACIJA U srcu počinjemo prikupljati vrijednosti
odabra-nog biblijskog ulomka koje su nalik dragocjenim draguljima
što nam ih Gospodin daje. Što podrazumijevamo pod meditacijom?
Meditacija je prepoznavanje aktualnosti riječi Bo-žje za naš život.
U njoj ćemo pronaći odgovor na pitanje: što mi Gospodin govori po
svojoj riječi? Biblijsko je značenje meditacije vrlo duboko:
pos-rijedi je „prežvakavanje“značajnih riječi otkrive-nih u tekstu.
Na taj se način Božja riječ suočava s našim konkretnim življenjem.
Meditacija nas is-tinski postavlja pred istinu o Bogu i o čovjeku.
Kakav je stav potreban za meditaciju? Tri stava omogućuju
meditaciju: Raspoloživost. Trebamo biti spremni uroniti u svi-jet
Riječi čitavim bićem, dati se prosvijetliti bez ikakva skrivanja,
ali isto tako dopustiti da bude-mo dovedeni u pitanje, a da se
pritom ne pokuša-vamo opravdati. Dragovoljnost. Ne idemo za
introspekcijom, već za otvorenim izlaganjem pred Riječju. Tada
počinje-mo uviđati vlastitu stvarnost s Božjeg gledišta.
Primjenjivanje na same sebe. Moramo izbjeći napast poruku
primijeniti na druge. Moramo se dati oso-bno prozvati.
Nastavlja se ...
-
Dragi ZKL– ovci i svi čitatelji Uspona ! U ovom broju Uspona
ukratko Vas želimo obavijestiti o plodonosnim aktivnostima tijekom
listopada i onim nadolazećim u studenom. Ukratko, na održanoj
Izbornoj skupštini prezentira-ni su rezultati rada tijekom
trogodišnjeg razdoblja Zajednice te su izabrani neki novi ali i
potvrđeni “stari” članovi vodstva i to redom: G-đa Renata Ivoš
Krajina,predsjednica G. Petar Krešimir Hodžić, pod predsjednik G-đa
Snježana Krčelić -Savić, član G-đa Suzana Plavec, član G-đa Željka
Bedek, član G. Željko Sokolić, pridruženi član.
Svim članovima ZKL –a, veliko hvala na sudjelova-nju u radu
Skupštine.
Lectio Divina. 4. prosinca 2012.
MJESEČNI SUSRET 18. prosinca 2012.
Vaše uredništvo
Duhovne vježbe u šutnji Duhovne vježbe u šutnji za Zajednicu
karmelskih laika BSI, održane su u Zagrebu u razdoblju od 2. – 4.
studenog 2012. Voditelj je bio don Edvard Pun-da. Duhovne vježbe
bile su vezane uz Godinu vjere i pripremu za Jubilej 2015. u Avili,
tema: „Vjera u životu sv. Terezije Avilske“. Program je predvidio
dijelove dana za predavanja, osobna razmatranja, molitvu, misu i
Klanjanje te završni susret – vred-novanje vježbi. Kroz trodnevni
program održana su sljedeća preda-vanja: Ljudski život kao povijest
spasenja, Molitva: odnos s onim za koga znamo da nas ljubi, Isus
Krist: jedini Put k Ocu, Crkva: majka novoga živo-ta. Nakon
pojedinih predavanja svi smo bili pozva-ni kroz sljedeća pitanja
meditirati o izrečenom.
Donosimo nekoliko: Tko je Bog za mene?, Razu-mijem li sada da je
Bog bio uz mene u svi situacija-ma moga života?, Imam li iskustvo
da mi je sve op-rošteno?, Prihvaćam li sve u svojoj povijesti: Križ
- koji je moj križ? Prepoznajem li ga uopće ? Proma-šaje? ... Da li
znam da Bog ne gleda tko je dobar i da je pred njim najvažnije biti
u istini? Znam li da nisam uistinu bolji/a od drugih ? Uistinu? U
što polažem svoje sigurnosti -novac, zdravlje, uspjeh mjesto u
društvu…
Šutnja – „mjesto“ gdje sve počinje ... ... i za kraj nešto
sasvim osobno... moja priča poči-nje 2. studenog 2012... a primjena
svakog dana na-kon povratka u Civilizaciju ... Već prvog dana sve
je promijenjeno. Molim sve čitatelje da ne misle da je u jednom
času došlo do epohalne promjene, ne nije. Naime, dogodio se „samo“
moj svjesni pristanak na početak putovanja zvanog Promjena...
Slobodnom voljom darovanom od Njega dopušteno Mu je da zaista bude
prisutan u mom životu... i to ne samo kada je „potreban“, već u
svakom trenutku... Na prvi poziv o duhov-nim vježbama u šutnji
gotovo instinktivni odgovor je bio da !... Oni koji me poznaju reći
će... pa zar opet bez razmišljanja... ovo je odgovor svima: ne
nisam i Bogu hvala da nisam. Znate li onaj osjećaj kada jednostavno
znate da vas sve nečemu vo-di ...da, to je bio moj slučaj. Za mene
proces prom-jene je započeo, možda i jednom od prvih duhovni-kovih
rečenica, koliko smo umorni od vršenja Svoje Vlastite Volje... i
da, jesam. Naravno, bilo je perio-da u mom životu kada je bilo
prepušteno djelovanje Njegovoj volji, ali hajdemo realno bilo je to
više da Čovjeku olakšam: molim te evo ja se prepuštam Tvojoj volji
pa onda Ti pusti mene, jer Ja to mogu dalje… I evo za kraj ove
kratke priče nekoliko misli koje su proizašle iz predavanja i koje
i ja želim podijeliti sa svima Vama; ...Bog me je spašavao
uvijek... moj život nije prepušten slučaju ... Bog ne djeluje od
onog trenutka kada mi mislimo da smo postali bo-lji… već u svakom
trenutku…. Ž.
U SUSRET DOŠAŠĆU
Vrijeme je već da se oda sna prenemo jer nam je sada spasenje
bliže nego kad povjerovasmo. Noć poodmače, dan se približi!
Odložimo dakle djela tame i zaodjenimo se oružjem svjetlosti. (Rim
13,11-12). Došašće je vrijeme kada sva-ko srce dršće nekim
djetinjim veseljem u očekivanju skorih božićnih radosti. To je
vrije-me kada se na naše duše spu-šta mir, kada ljudi sve jasnije
osjećaju blizinu Božanstva koje je dolazi na ovaj svijet da bi sebi
privuklo svako srce. Sve u Došašću kao da šapuće o Njegovu dolasku.
I polumrak onih dragih zornica, i adventske pjesme i ono treperavo
blista-nje svijeća u polutamnim oltarima. U sve tom kao da iskri
duboka čežnja dugih vjekova prije Krista za onim Obećanim, koji je
imao doći, kao da govori blažena slutnja da dan Njegova pohoda nije
daleko. Mi kršćani tada se sjećamo da je on već tu i da smo mi
sretni baštinici drevnih obećanja. I mir i sreća sjeda tada na naše
duše - sreća djece Božje.
Pripremila: S.Krčelić-Savić
… Vjera je, naime, više no u prošlosti, izlo-žena nizu pitanja
koja dolaze iz promijenje-nog mentaliteta, a koji, osobito danas,
svodi razumu sigurne činjenice isključivo na sigur-nosti koje
pružaju znanstvena i tehnološka otkrića...
Preuzeto iz: Prorta Fidei
-
ZANIMLJIVOSTI
Više od 500 milijuna kršćana u Europi, a više od 2,2
milijarde kršćana diljem svijeta slave blagdan Kristova
rođenja. Blagdan Kristova rođenja od 4. stoljeća slavi se
25.
prosinca, kao novi blagdan istinskoga nepobjedivog sunca s
neba. Iz Rima slavljenje Božića u drugoj polovici 4.
stoljeća
ubrzo se proširilo po Sjevernoj Africi, Italiji, Španjolskoj i
na
istok.
Jaslice i božićno drvce kasnije postaju dio obilježja božićnih
slavlja. Sv. Franjo Asiški
je 1223. godine u Grecciu Kristovo rođenje u betlehemskoj štali
uprizorio živim
jaslicama. Početke figurativnih jaslica nalazimo u
srednjovjekovnoj Italiji 14. stoljeća.
U početku se izrađuju klesane ili voštan figure samo djeteta
Isusa i postavljaju se na
oltar. Tijekom 15. stoljeća pojedine crkve lik djeteta Isusa ili
prizore njegova rođenja
imaju u crkvi tijekom cijele godine. Od 16. ili 17. stoljeća
jaslice se šire i izvan Italije i
uprizoruju cijeli događaj u Betlehemu, s mnoštvom figura
različitih likova povezanih s
Isusovim rođenjem.
Božićno drvce, jedan od današnjih središnjih simbola Božića,
koristi se tek od 19.
stoljeća. Prvi pisani dokument o ukrašenoj božićnoj jeli potječe
iz 1606. iz Strasbourgu.
Premda mu se u početku mnogi protive, širenje uporabe drvca
tijekom 19. stoljeća
postaje nezaustavljivo. Danas je svjetleće drvce za kršćane svih
denominacija simbol
zvijezde u Betlehemu koja ljudima pokazuje gdje će naći Isusa
rođenog u jaslama.
NAJAVE ZA SLJEDEĆI MJESEC:
Mjesečni susret ZKL-a bit će 18. siječnja
DNEVNA MOLITVA BL. MARIJE TEREZIJE
Gospodine, zavjetujem Ti siromaštvo, čistoću i
poslušnost i posvećujem se spašavanju duša da s
najdubljim poništenjem same sebe i u potpunom skladu
sa Tvojom svetom Voljom, težim k savršenoj Ljubavi
prema Bogu i bližnjemu. Gospodine, daj da ovim lancem
Ijubavi budem vječno privezana sa Tvojim
Božanskim Srcem i za vrijeme moga zemaljskog života
da budem dijete moje nebeske Majke!
-
Franjo je u počecima svoga obraćeničkog života u očima svojih
prijatelja i
sugrađana bio zanesenjak i luđak. No njemu to nije smetalo.
Želio je otkriti što
Gospodin od njega hoće i to, što je moguće bolje i vjernije,
izvršiti. Svojim
načinom života: siromaštvom, radošću, ljubaznošću, duhovnim
razgovorom ili
savjetom… mijenjao je sliku o sebi u očima svojih prijatelja i
sugrađana. Vrlo
brzo su mu se pridružili neki stari prijatelji želeći živjeti na
način kako Franjo
jeFranjo vidio da Bog danomice povećava broj njegove braće
napisao je sebi i
svojoj braći, jednostavno i kratko, način i pravilo života.
Prvenstveno se služio
riječima sv. Evanđelja, jer je prije svega čeznuo za evanđeoskim
savršenstvom.
Unio je također u Pravilo i nešto drugih stvari koje su prijeko
potrebne za
provođenje sveta života.
… Vjera je, naime, više no u prošlosti, izložena nizu pitanja
koja dolaze iz promijenjenogiz: Prorta Fidei
“Narod koji je u tmini hodio svjetlost vidje veliku; onima što
mrkli kraj smrti obitavahu svjetlost jarka osvanu” (Iz 9, 1-3). Nad
tamnom noći povijesti čovječanstva
zasjala je svjetlost Božjeg dolaska k ljudima. U liku
Novorođenog Djeteta Isusa Bog je
pohodio svoj narod. Bilo je to u vrijeme, kako piše sv. Luka,
“kad izađe naredba cara
Augusta da se provede popis svega svijeta”. Kao da je Isus
svojim rođenjem znakovito
ušao u popis ljudi svega svijeta. Pridružio se i putnicima i
patnicima, svima koji žive u
siromaštvu ili na rubu društva, svim prognanima i bolesnima da
podijeli s njima njihovu
sudbinu. Rodivši se od Prečiste djevice Marije postao je našim
bratom po tijelu, postao
je “obličjem čovjeku nalik”, da bude naš Spasitelj; kao što
pjeva naša božićna pjesma:
“S neba siđe dolje radi grešnika, rodi se u štali radi čovjeka.”
On je izvor naše radosti i
naše nade. Apostol Pavao piše svom učeniku Titu: “Sebe dade za
nas da nas otkupi od
svakog bezakonja i očisti sebi narod izabrani koji revnuje oko
dobrih djela” (Tit 2, 14).
Ovaj “izabrani Narod” smo mi, vjernici, koji smo po svetom
krštenju pozvani da
obilujemo dobrim djelima. Stoga ovih božićnih dana mnogi očekuju
našu dobrotu koja
ima svoj izvor u daru koji je svima nama nebeski otac darovao, a
to je njegov ljubljeni
sin Isus Krist. Tu našu dobrotu žele osjetiti i naši mladi i
naša djeca koji u Isusu gledaju
Prijatelja koji ih ljubi, pa i nerođeni u kojima se Isus želi
roditi. Sjetimo se i naše braće i
sestara diljem svijeta koji ni ovog Božića neće biti okruženi
mirom i svjetlošću radosti,
nego bijedom, životnim nevoljama i strahom. Zato neka pjesma
“Svim na zemlji mir,
veselje...” bude i naša molitva, da Svjetlo koje je rođeno u
Betlehemu ispuni sjajem
ljudska srca, te da budemo jedni drugima kao brat prema bratu.
Neka dopre do svih
ljudi na svijetu poruka anđela: “Ne boj se! Rodio vam se
Spasitelj Krist Gospodin”. On
nam donosi darove koje drugi ne mogu dati: mir, radost, utjehu,
nadu, ljubav... a bez tih
darova nema života. Isus se rodio i došao na svijet zato da
svatko bude voljen i da
svakome ponudi spasenje. Prihvatimo Novorođenog Isusa koji je
ispružena Božja ruka
svakom čovjeku! Sretan Božić i blagoslovljenu novu 2013. godinu
želi vam
Vaše vodstvo
No za primanje dara treba uvijek ostati otvoren. Bog nam se
"badava"
poklanja, ali je potrebno da ostanemo - i srcem, i razumom, i
načinom
života, i svime onim što jesmo - otvoreni da ga prihvatimo. Ali,
i ta je
naša sposobnost da za primanje vjere ostanemo "otvoreni"
zapravo
milost (nezasluženi Božji dar). Jer cijelim smo svojim bićem od
Boga
darovani: od Boga nam dolazi postojanje i sve ono što jesmo.
Vjera nam daje sigurnost, ali je vjera i stalno traženje. Nikada
ne
možemo reći da Boga dovoljno poznamo i da je naše povjerenje
prema
njemu bez opasnosti. Kao što nikad ne možemo reći da
dovoljno
poznamo onoga koga volimo i da nam ne može doći u opasnost
povjerenje u njega. Zato je potrebno da uvijek iznova
nastojimo
upoznati ono što vjerujemo. Potrebno je vjeru osobno i
zajednički
proučavati, o njoj razmišljati i razgovarati. No iznad svega je
potrebno
u molitvi se s Bogom susretati. I vjeru živjeti. Jer vjera je
živi odnos sa
živim osobama. A taj se odnos predanja i povjerenja može sa
sigurnošću upoznati samo iz osobnog iskustva. (www.ffdi.hr)
2 7
-
„TIHA NOĆ, SVETA NOĆ...“ (Legende o pjesmi koja je osvojila
svijet)
Vjerojatno najpoznatija božićna pjesma svih vremena prvi put je
izvedena prije 194
godine. Danas se ori po čitavom svijetu na brojnim jezicima.
Njezin dugi život krije
nekoliko legendi...
Tekst je napisao kapelan vlč. Joseph Mohr, a glazbu za njega je
skladao seoski učitelj
Franz Xaver Gruber. Bila je to kompozicija za gitaru koja je
zvučala potpuno drukčije
nego u kontemplativnoj verziji koju danas poznajemo. Gruber je u
ušima više imao
živu, plesnu melodiju.
Slavna pjesma prvi put je javno izvedena u Oberndorfu blizu
Salzburga za vrijeme
božićne mise 24. prosinac 1818.. Njezin nastanak obavijen je
velom legendi. Jedna od
njih je i da su orgulje bile pokvarene pa da se morala na brzinu
smisliti pjesma za neki
drugi instrument. Crkva Sv. Nikole u Oberndorfu u kojoj je prvi
put izvedena "Tiha
noć" uništena je u poplavi početkom 20. stoljeća. Na njezinom
mjestu je izgrađena
Kapelica u čast Tihe noći koja je oko Božića omiljeni turistički
cilj.
"Tiha noć" prevedena je na najmanje 44 jezika i obrađena
nebrojeno puno puta. Jednom
je čak pjevana istovremeno na njemačkom, engleskom i francuskom,
i to na Badnjak
1914. kada su vojnici u Prvom svjetskom ratu proglasili kratko
zatišje. Zajedno su
potom zapjevali pjesmu koju su svi jako dobro znali: "Tiha noć,
sveta noć"...
3 6
7
T
GODINA VJERE "Vjerujem..."
Vjera - prva je riječ Vjerovanja vrlo važna. Njome izričemo
nešto važno
o samome sebi. Njome izjavljujem: "Ja osobno vjerujem!" To
znači: "Ja
sam uvjeren i imam potpuno povjerenje. Ja sam uvjeren da Bog
jest i u
Boga imam potpuno povjerenje." To sa mnom govore i svi moji
istomišljenici u vjeri. Na taj se način očitujemo kao zajednica
vjernika,
kao Crkva. Zato možemo reći da Crkva nastaje vjerom. Vjerom
se
uspostavlja najintimnija povezanost s Bogom i istinsko bratstvo
među
ljudima. Vjerom ulazimo u "Savez" s Bogom i u "savezništvo" sa
svim
ljudima. Prava vjera nije otuđenje sebi i drugima ni opijum za
bježanje
pred ljudskim problemima. Vjerom se ne zatvaramo u uski krug
vjernika
niti nas vjera oslobađa da preuzmemo vlastite ljudske
odgovornosti.
Temeljna Isusova zapovijed jest ljubav prema Bogu i čovjeku.
Stoga nas
vjera još više obvezuje da sa svim ljudima sudjelujemo u
izgradnji
boljega svijeta: da među ljudima zavlada pravednost, istina,
sloboda,
ljubav . . .Kad kažemo: "Vjerujem", želimo izraziti i ovo:
"Založit ću se
da u život provedem ono što vjerujem. I u svom osobnom životu i
u
svojim društvenim obvezama, ! oji i da naš život ne svršava
potpunim
uništenjem. No mi kršćani vjerujemo da na ta pitanja imamo
Božji
odgovor. Bog nam je objavio najdublje tajne o sebi i o
čovjeku.
Bog nam se objavio, "govorio", nam je po Božjim ljudima u
povijesti, a
nadasve nam je uputio svoju Riječ po Isusu Kristu koji je Sin
Božji i naš
Brat. Knjige koje sadrže Božju objavu zovemo Sveto pismo ili
Biblija, a
dijele se na Stari i Novi zavjet.
Da bismo mogli vjerovati, potrebna nam je Božja svjetlost i
Bolja
pomoć. Mi to zovemo milost, Božji dar. Kad kažemo da nam je za
vjeru
potrebna milost, time zapravo želimo reći da se najintimnija
povezanost s
Bogom ne može silom iznuditi, niti ona može biti u prvom redu
plod
naših razumskih i drugih napora. Kao što se istinsko
prijateljstvo i
međusobno povjerenje mogu samo "badava" pokloniti, slično je i
vjera
dar koji nam Bog bez naših zasluga nudi i koji možemo samo
slobodno
primiti.
6
KAKO MEDITIRATI Meditacija je prirodni nastavak čitanja. Ona je
prostor
odmaranja od prvotnog napora, a istovremeno ostajemo
otvoreni za prosvjetljenje koje nam Riječ donosi.
- Osigurati vrijeme tišine.
„Oko počiva na riječima, a potom srce počiva na
značenju.“
- Dopustiti da riječi odzvanjaju na posve osobit način.
Kada tekst pripovijeda o određenom događaju staviti se
u ulogu nekog od sudionika i postaviti si pitanja: Na koji
mu način nalikujem? Što bih učinio na njegovu mjestu?
Što bih trebao prepustiti Gospodinu da on učini?
- Postaviti slijedeća pitanja: Što mi Bog po ovome tekstu
objavljuje o samome
sebi? Na što upravlja moj pogled? Što je Gospodin učinio za
skupinu kojoj
pripadam, za ljude općenito te što mi otkriva kako sada želi
učiniti?
- Mirno porazgovarati s Gospodinom o temama što ih tekst donosi,
polazeći pritom
od vlastitih prilika.
- Zabilježiti osjećaje koji se javljaju u srcu na temelju odjeka
što ih je odabrani
tekst izazvao. (Nastavlja se)
...Nastavak...
-
ŠTO BOŽIĆ NIJE, A ŠTO BOŽIĆ JEST?
(...) Dobro, što dakle Božić nije, a što Božić jest u našem
vjerničkom životu?
Prvo, Božić nije na prvom mjestu praznik, tj. dan prazan od
posla, neradni dan, zimski
raspust, razonoda, jer takvih dana u godini ima stotinu i više,
kako u kojem poslu, školi
i zanimanju. Ima dana koji se upravo zovu: državni dan, dan
odmora, ferije...
Drugo, Božić nije u prvom redu prigoda da se susretnu roditelji
s djecom ili braća i
sestre međusobno. Ima za to mogućnosti često u godini dana: o
rođendanima i
imendanima, i o drugim obiteljskim jubilejima pa i vjerskim
proslavama: krštenja, prve
pričesti, krizme, vjenčanja...
Treće, Božić nije posebna prigoda za jelo i pilo, jer toga ima
svaki dan, i to tri puta
dnevno. A svečanije jelo i pilo nije samo o Božiću nego u
tolikim drugim prigodama i
dolazaka u kuću i odlazaka iz kuće.
A što Božić jest?
- Božić je kršćanski blagdan u kojem je u središtu i u punini
Krist, Sin Božji, utjelovljen
po Duhu Svetom i rođen od Djevice Marije radi nas ljudi i radi
našega vječnog
spasenja. Logos i Smisao svega.
- Božić je najveća kršćanska svetkovina kada se svaki pravi
vjernik ispituje ne u javnoj
anketi ili vijesti nego u tajnoj savjesti: kakav je kao Kristov
vjernik u ispovijesti svoje
vjere, u pojedinačnoj ispovijedi svojih grijeha, u pohađanju
Kristovih sakramenata,
osobito Kristove misne žrtve svake nedjelje i zapovijedane
svetkovine, a ne samo o
Božiću i na Božićnu polnoćku?
- Božić je najprikladnija kršćanska prigoda da se upitamo o
svome poštovanju života,
pojedinačnoga, obiteljskoga, narodnoga; života koji je najveći
Božji dar čovjeku i za
koji će svatko od nas polagati račun, za svaku misao, riječ i
čin. Dar koji je Bog dao, i
koji nam još više želi dati „u izobilju“, ako želimo živjeti i
djelovati po Božjem zakonu
života.
- Božić je posebna prilika kada se, u ime Isusovo, okrećemo oko
sebe i gledamo
kolikima možemo pomoći u bilo kojem pogledu da i njih pohodi
Mlado Sunce s visine,
Krist Gospodin, u čestitki i daru, u radosti i miru.
Takav Božić, pun vjerskoga smisla, pun djelotvornih i životnih
misli na potrebne,
bolesne, osamljene želimo svakomu kršćaninu da Božićnu radost
podijeli s drugima
više i dublje nego u drugim danima godine
dr. Ratko Perić,biskup
DUHOVNE VJEŽBE
ZAJEDNICE KARMELSKIH LAIKA
Godišnja duhovna obnova za članove Zajednice karmelskih laika
ove godine je održana
17. studenoga 2012. u samostanu časnih sestara karmelićanki na
Leskovačkom brijegu.
Obnovu je predvodio don Robert Zubović, simpatični i
karizmatični svećenik Krčke
biskupije, a trenutno župnik u Ogulinu u Gospićko-senjskoj
biskupiji koji iza sebe ima
bogato iskustvo apostolata u našoj zemlji i inozemstvu.
Sudionici su bili uglavnom
članovi ZKL-a, ali i drugi koji su prvi puta na ovaj način
sudjelovali u zajednici. Tako
se okupila grupa od tridesetak sudionika u kojoj su bile
zastupljene sve dobne skupine.
Središnja tema duhovne obnove bila je vjera, povodom Papinog
proglašenja ove
crkvene godine godinom vjere. U nadahnutom predavanju don Robert
je prenio poruku
biskupske sinode održane u Rimu da je potrebno u svakoj prigodi
očitovati svoju vjeru
te svaki dan započinjati s punim pouzdanjem u Boga Oca. Govorio
je o potrebi
svakodnevne molitve i čitanja Svetog Pisma kao sredstvima rasta
u vjeri i djetinjem
pouzdanju u Oca te potrebi obraćenja. Posebno je naglašavao
važnost zajedničke
molitve u obitelji. Nakon predavanja u šutnji smo promišljali
ono o čemu smo slušali.
To vrijeme su sudionici iskoristili za meditaciju u tišini
samostanskog parka sa
postajama Križnog puta i „Brdom Karmel“. Prilika za ispovijed
bila je prije misnog
slavlja, osobito radosnog i obogaćenog skladnim pjevanjem
dijelova mise i prigodnim
pjesmama po odabiru predsjednice Zajednice gospođe Renate
Ivoš-Krajina, koja je
predvodila pjevanje i svirala na harmoniju. U duhovnu obnovu bio
je uključen i radni
dio u kojem su sudionici podijeljeni u nekoliko skupina
raspravljali posebne teme koje
su se odnosile na položaj i ulogu vjernika u aktualnom trenutku.
Prema izlaganjima
moderatora skupina taj dio je bio posebno zanimljiv i prožet
živim svjedočenjima.
Složili smo se da vjernici moraju biti hrabriji u svjedočenju
svoje vjere i očitovanju
svog kršćanskog identiteta. Zato ne smiju stajati skrštenih ruku
dok ih se svakodnevno
nastoji istisnuti iz javnog života, nego kao aktivni članovi
modernog društva trebaju
svjedočiti djelima kršćanske ljubavi. Na kraju su se sudionici
radosni i duhovno
osnaženi vratili svojim obiteljima.
Ana Marija Damjanović
5 4
-
NAJAVE:
Stalna karitativna akcija - 1. nedjelje u mjesecu
Lectio Divina - 5. veljače 2013.
MJESEČNI SUSRET - 19. veljače 2013.
HODOČAŠĆE - BUDIMPEŠTA -27. travnja 2013.
Zajednica Karmelskih Laika Hrvatski Leskovac Leskovački brijeg
15, 10251 Hrv. Leskovac T/F:+385 1 6578 450
E: [email protected]
..
USPON
ZAJEDNICA KARMELSKIH LAIKA
HRVATSKI LESKOVAC
Siječanj (33) 2013.
-
2
DUHOVNA OBNOVA
ZA
ČLANOVE VODSTAVA
ZAJEDNICE
KARMELSKIH LAIKA
Tijekom godine polako se rađala ideja o duhovnoj obnovi za
čla-nove vodstva. Na poticaj s. Kristine, a odlukom svih članova
vodstava na zajedničkom sastanku u rujnu, krenulo se s realizacijom
ove ideje. I tako je u subotu, 15. prosinca 2012. od 10 do 15 h
održana duhovna obnova za članove vodstava svih zajednica
karmelskih laika. Obnovi su prisustvovali voditelji i članovi
zajednica iz Zagreba, Hrvatskog Leskovca i Slavonskog Broda, časne
sestre uključene u rad vodstava, članovi zajednica u osnutku iz
Strmca i Bibinja i članovi Mladih Karmela sa s. Majom Pavlom.
Obnovu je vodio pater Milan Loić, lazarist.
Tema duhovne obnove bila je „Kako voditi ljude“. Obnova je
za-počela molitvom i pjesmom. U vrlo ugodnom ozračju i s puno
humora pater nam je uspio približiti ovu zanimljivu temu. Tematika
je bila razrađe-na prema načelu sv. Benedikta te prema suvremenim
psihološkim načeli-ma. U dva predavanja doznali smo kakav bi trebao
biti čovjek koji je preu-zeo zadatak vođenja neke zajednice
(vjerske, političke, države, obitelji…), kako izgleda učinkovito i
odgovorno vođenje zajednice te kako se vođa treba brinuti za samoga
sebe. Vođa prvenstveno treba biti odgovorna oso-ba, a to znači da
je mudar, zreo, bogobojazan, poput oca, a ne grub, izjelica i
uznemiren. Kako bi takav postao treba raditi na samospoznaji i
samood-goju. Tek kad čovjek zna i može voditi samoga sebe tada može
voditi i druge.
7
LECTIO DIVINA (Enzo Bianco)
III MOLITVA
Kada je posrijedi Lectio divina molitva je vapaj što se rađa u
dubini srca koje žudi za riječju Božjom. Ruke se uzdižu prema nebu
u traženju oprosta ili pak pomoći ili kako bi se zagrlilo Boga i
zahvalilo mu. U tome dijalogu Bog sa svoje strane pruža ruke prema
nama. Ova etapa je najsnaž-niji trenutak našeg putovanja s Riječi.
Gospodin sam potiče molitvu u na-ma jer nam je upravo on podario
njezin sadržaj. Ključno je pitanje u ovom trenutku: što ćemo reći
Gospodinu, potaknuti njegovom Riječju koju smo razmatrali?
Kakav je stav potreban? „Ogoliti se“ u Gospodinovoj prisutnosti.
Meditacija nas je razot-
krila otkrivajući stvarnost o nama pod svjetlošću Gospodnjom.
Odatle se treba roditi molitva. Upraviti pogled Gospodinu. On nam
je otkrio neke vlastite crte, dopustio nam razabrati njegov glas u
Svetome pismu. Naša će molitva ispovjediti ono što on jest i što
čini za nas.
… nastavlja se …
-
6
GODINA VJERE "Vjerujem u Boga... "
Bog
Bog je veliki Misterij (tajna). Teško je i gotovo nemoguće
Ljuds-kim riječima izraziti tko je i kakav je Bog. No naše nam
riječi mogu pomoći da naslutimo neizrecivo bogatstvo Misterija
Boga. Osobito riječi za koje vjerujemo da su nam od Boga
objavljene. O Bogu se može izreći svako dobro i samo dobro: Bog je
jedan, živ i vječan. On je istinski i vjeran, sve-moguć i dobar. On
je Stvoritelj neba i zemlje: sve što postoji - po njemu postoji.
Različit je od svakoga stvorenja, neizrecivo veći i viši od
čovjeka. A ipak, on je neizrecivo blizak čovjeku i svim bićima. Sv.
Pavao to izražava ovako: "U njemu živimo, mičemo se i jesmo, njegov
smo rod" (Dj 17,28). Bog je nevidljiv, ali ga na više načina možemo
naslutiti i upoznati: razmiš-ljanjem o prirodi i tajnama svemira,
razmišljanjem o misteriju čovjeka - osobito o čovjekovoj
sposobnosti da misli, stvara i voli...
Sva priroda, sav svemir, sve što postoji - a nadasve čovjek -
odra-žava Božju dobrotu, mudrost, ljepotu i veličinu. O Bogu nam
svjedoči i naša savjest: razlikujemo dobro od zla, znamo da trebamo
činiti dobro; nije moguće da je, u konačnici, besmisleno naše
nastojanje da činimo dobro. Kršćani nadasve spoznaju Boga iz
Objave. Vjerujemo da je Bog u povijesti govorio po Božjim ljudima i
napokon po svom Sinu Isusu Kristu. Isus Krist nam je osobito otkrio
tko je Bog i što on za nas čini iz ljubavi. Isus nam je objavio i
koji su Božji planovi s čovjekom: otkrio nam je da je čov-jek
pozvan na vječni život u neizrecivoj zajednici ljubavi s Bogom.
Najljepšu izreku o Bogu nalazimo u Svetom pismu (Bibliji) u sv.
Ivana: "Bog je Ljubav i tko ostaje u ljubavi, u Bogu ostaje i Bog u
nje-mu" (1 Iv 4,16).
… nastavlja se … Izvor:
http://petar.ffdi.hr/lzj/apostolsko-vjerovanje.ht
3
Da je zreo vođa će znati ako posjeduje unutarnji mir te
jedinstvo sa samim sobom što znači da ga nije lako zbuniti te da
zna razlučivati i dr-žati dobru mjeru. Vođa također treba biti
duhovan i hrabar, ali i ponizan te umjeren u svemu. Vođenje nije
pokazivanje moći već pravednost, brižlji-vost, pažljivost,
kreativnost, poštovanje , ljubaznost i ljubav. Voditi ljude je
umijeće. Treba znati ne žalostiti i prezirati ljude već buditi u
njima život i kreativnost, povjeriti im odgovornosti s povjerenjem,
prenositi informacije i poticati ljude da razvijaju svoje darove.
Vođa treba težiti da ga ljudi ljube, a ne da ga se boje. Kako bi u
svemu tome uspio, vođa treba voditi brigu i o samome sebi jer ako
se stalno preopterećuje bit će umoran i neće moći dati ljudima ono
što im treba.
Nakon predavanja uslijedio je ručak i druženje laika iz cijele
Hr-vatske. Bilo je tu izmjene iskustava u radu zajednica, ali i
prijateljskih razgo-vora dragih prijatelja koji se u ovakvim
prilikama uvijek rado susretnu.
Nakon ručka razdvojili smo se u skupine i raspravili nekoliko
pita-nja u radionicama. Zaključili smo da smo zadovoljni svojim
voditeljima i načinom vođenja naših vjerskih i molitvenih
zajednica, ali na državnoj razi-ni i na razini poduzeća uočili smo
mnoge nedostatke. Pokušali smo defini-rati teškoće koje se mogu
javiti u vođenju ljudi kao što je nestručnost, rezi-gniranost,
nepoštenje. Zaključili smo da vođa treba biti pažljiv, miran,
poš-ten, kreativan te da treba slušati Duha Svetoga, a bližnjima
pružati ljubav i potporu.
I na kraju treba reći komentar jedne sudionice: „Bio je ovo
najljep-ši dan u zadnje vrijeme.“ Zaista svi smo bili prepuni Duha
Svetoga i rados-ti. Pater Loić doista je posvjedočio svoju vjeru i
prenio nam obilje znanja, duha i dobrog raspoloženja. Sretni smo da
su nam se uspjeli pridružiti čla-novi zajednica koje će se tek
službeno osnovati jer će im ove spoznaje si-gurno koristiti da
svoje zajednice vode po Božju.
Pripremila: Suzana Plavec, članica vodstva ZKL Hrv. Leskova
-
4
OSNUTAK
ZAJEDNICE KARMELSKIH LAIKA U SPLITU
U godini vjere zaživjela je i četvrta u hrvatskoj provinciji
Karmeli-ćanki BSI službeno osnovana Zajednica Karmelskih laika u
Splitu. Vjernici nadahnuti životima karmelskih svetaca i naše bl.
Majke Marije Terezije od sv. Josipa, odlučili su svoj život na
poseban način posvetiti Gospodinu kroz pripadnost Zajednici
karmelskih laika. Tome su molitvom i predanim radom doprinijele
naše drage sestre koje žive i djeluju pri Samostanu Dje-teta Isusa
u Splitu.
Kroz protekle godine okupljale su vjernike laike nastojeći im
usa-diti karmelsku duhovnost kako kroz primanje škapulara tako i
kroz druge sadržaje. Stoga je njihovo zajedničko djelovanje
okrunjeno 16. prosinca kada je u župnoj crkvi posvećenoj sv.
Leopoldu Mandiću, osnovana Zajed-nica karmelskih laika Božanskog
Srca Isusova Split. Svečanosti su nazočili provincijalna
poglavarica s. Kristina Pišković i članovi vodstva ZKL Hr-vatski
Leskovac s. Emanuela i Željko Sokolić, voditeljica ZKL BSI Zagreb
Tatjana Horvat, te Ivan Horvat. Svečanost je započela pjesmom
„Uzore sveti“ posvećenoj našoj blaženoj
Majci Mariji Tereziji.
5
Pozdravni govor održala je s. Kristina, a nakon prigodnog
recitala nadahnutog djelima i duhovnošću karmelskih svetaca,
uslijedilo je svečano učlanjenje šezdeset troje novih članova.
Lančiće s karmelskim grbom blagoslovio je don Eduard Punda
duhovnik nove zajednice, a nakon podjele znakova pripadnosti
Zajednici karmelskih laika pjevanjem karmelske himne završen je
prvi dio svečanosti. U drugom dijelu programa održana je prva
izborna skupština i izabrano je vodstvo zajednice koje sačinjava
sedam članova, petero laika i dvije sestre, s. Anastazija i s.
Anita. Za voditeljicu je izabrana gđica. Zrinka Grubišić. Govoreći
o sv. Tereziji Avilskoj čije duhovnosti je veliki poznavatelj, don
Eduard je nazočne potaknuo na duboko promišljanje o djelu velike
svetice i crkvene naučiteljice. Riječi sv. Terezije o molitvi kao
razgovoru s onim za koga znamo da nas ljubi kao poticaj za
molitveni život don Eduard uputio je prisutnim karmelskim laicima.
Pozvao je na promišljanje vjere kao iskus-tvo onog što Bog čini za
nas, a ne mi za njega. Nazočne je pozdravio i žup-nik Josip, a
uslijedilo je čitanje prigodnih čestitki: čestitke Generalne
pogla-varice Majke Angeline, čestitke vodstva ZKL Hrvatski
Leskovac, ZKL Slavonski Brod, ZKL Zagreb, te podjela prigodnih
poklona u ime svih triju zajednica. Druženje je nastavljeno uz
agape koji su pripremili naši ljubazni domaćini. Žar kojim su novi
članovi pristupili karmelskoj obitelji potvrđuje riječi naše bl.
Majke Marije Terezije da Duh Božji pokreće duše svih stolje-ća i
svih tisućljeća, ohrabruje ih i oduševljava ih za borbu. Neka djela
i riječi naše blaženice budu nadahnuće našim novim članovima u
življenju karmel-ske duhovnosti i hrabrom svjedočenju vjere.
Čestitamo sestrama splitske zajednice na otvorenosti i
raspoloživosti dijeljenja karmelske baštine nama laicima !
Pripremila: Tatjana Horvat, voditeljica ZKL-a Vrhovec,
Zagreb
-
NAJAVE:
Stalna karitativna akcija - 1. nedjelje u mjesecu
Lectio Divina - 5. ožujak 2013.
MJESEČNI SUSRET - 19. ožujak 2013.
HODOČAŠĆE - BUDIMPEŠTA -27. travnja 2013.
Zajednica Karmelskih Laika Hrvatski Leskovac Leskovački brijeg
15, 10251 Hrv. Leskovac T/F:+385 1 6578 450
E: [email protected]
Izvor: www.pastoralmladih.hr
USPON
ZAJEDNICA KARMELSKIH LAIKA
HRVATSKI LESKOVAC
Veljača (34) 2013.
-
2
Dvije ljubavi u jednom imenu“ – o osnutku Karmela BSI u
Hrvatskoj
Da su plodovi karmelskog sjemena u Hrvatskoj uspjeli, pokazuje
više od sto redovnica koje pri-padaju redu Karmela Božanskog Srca
Isusova kojega je u našoj zemlji prije manje od sto godi-na
utemeljila s. Marija Terezija od sv. Petra
(Demetz), vjerna pratiteljica utemeljiteljice Družbe s. Marije
Terezije od od sv. Josipa (Tauscher). O utemeljenju toga reda
govori knjiga s. Marije Assunte Windisch "Dvije ljubavi u jednom
imenu. Karmel BSI u Hrvatskoj 1917. – 2017." koja je predstavljena
u četvrtak, 17. siječnja, u Zagrebu. Sestra Maria Assunta Windisch,
generalna tajnica Karmela D.C.J., osvijetlila je lik S. Marije
Terezije od sv. Petra (Demetz), „majke hr-vatskog Karmela Božanskog
Srca Isusova“, da bi potom javnosti predstavila zapise i sjećanja
same s. Marije Terezije od sv. Petra na početke djelovanja Karmela
BSI i na blaženu Utemeljiteljicu Družbe, S. Mariju Tereziju od sv.
Josipa. Kako je otkrila, u prikupljanje građe krenula je na poticaj
Florijana - pranećaka s. Marije Terezije od sv. Petra - koji je
smatrao važnim objaviti knjigu o svojoj prateti. Tako je pronašla
niz pisama dviju sestara koje su spremale za veliki čin utemeljenja
karmelićanskog sa-mostana u Zagrebu. To nije nimalo bio lak put,
posebice jer je 1917.
godina bila godina preteča političkih pre-viranja, kraja Prvog
svjetskog rata te ras-pada Austro-Ugarske monarhije. Također, s.
Maria istaknula je veliku privrženost između utemeljiteljice
Druž-be, danas blaženice s. Marije Terezije od sv. Josipa.
7
LECTIO DIVINA (Enzo Bianco)
Kako moliti? Molitva mora biti usklađena s onime što nam je
otkrila meditacija. Ovisno o slučaju, bit će to zahvala, hvala,
traženje oproštenja, vapaj, predanje. Ponekad ćemo naglasiti samo
jedan od navedenih oblika molitve dok će ih u drugim slučajevima
biti više. Jezik molitve također može varirati, ovisno o
okolnostima: molitva u sebi ili naglas, usmena ili pismena,
izgovorena u stojećem ili sjede-ćem položaju, s posvemašnjom
sabranošću u sebi ili popraćena ne-kim tjelesnim izričajem.
Nekoliko praktičnih savjeta • naučiti se spontano izražavati pred
Gospodinom, jednako mo-
leći u sebi i na glas • zapisati neku jednostavnu molitvu,
spontano sastavljenu na
temelju trenutačnih osjećaja • popratiti molitvu tjelesnim činom
koji izražava ono što Gos-
podinu upućujemo u tome trenutku: povjeravanje, vapaj,
hva-lu…
• pronaći i izmoliti psalam koji svojim sadržajem odražava ono
što nam je prizvano u pamet za vrije-me čitanja
• Zapjevati • jednostavno ostati u tišini pred Gos-
podinom, osvješćujući njegovu prisu-tnost
… nastavlja se …
-
6
GODINA VJERE "Vjerujem u Boga... " Presveto Trojstvo
Isus nam je otkrio najveću tajnu o Bogu: Bog nije osamlje-nik,
Bog je neizreciva zajednica ljubavi Oca i Sina i Duha Svetoga. U
Bogu su trojica, tri osobe: Otac - Sin - Duh Sveti. Stoga kažemo:
sa-mo je jedan Bog, a u Bogu su tri osobe. Tajnu "trojedinog" Boga
nazivamo Presveto Trojstvo ili, kako se ponegdje veli, Sveta
Trojica.
Ta stvarnost naše vjere premašuje i nadila-zi naš razum. Boga ne
možemo potpuno shvatiti ni izraziti, jer Bog je "veći od na-šeg
srca" i naše pameti, kako kaže sv. Ivan (usp. 1 Iv 3,20). No u
svojoj se vjeri osla-njamo na riječi Isusa Krista, Sina Božjega
koji nam je objavio tu najdublju tajnu o Bogu. On je rekao: "Nitko
ne poznaje Bo-ga osim Sina i onaj kome Sin hoće da ob-javi" (Mt
11,27).
Svoju vjeru u Presveto Trojstvo izražavamo kad god se kri-žamo
znakom križa i ispovijedamo: "U ime Oca i Sina i Duha Sveto-ga."
Time obnavljamo svoje krštenje jer smo po Isusovu nalogu tako
kršteni i krstom posvećeni Ocu i Sinu i Duhu Svetomu. U evanđelju
sv. Mateja Isus na dan svog uzašašća daje učenicima posljednju
za-povijed: "Idite po svem svijetu. Sve narode učinite mojim
učenicima. Krstite ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga" (Mt
28,19-20).
… nastavlja se … Izvor:
http://petar.ffdi.hr/lzj/apostolsko-vjerovanje
3
O knjizi su uz autoricu govorili dr. Jure Zečević, Anton Šuljić
te Jo-sip Dadić. Dr. Zečević je istaknuo kako je u knjizi riječ o
dvjema ljubavima – požrtvovnoj ljubavi utemeljiteljice Družbe s.
Marije Terezije od sv. Josipa prema Isusu i osnutka reda u
Hrvatskoj te ljubavi s. Marije Terezije od sv. Petra u zalaganju za
osnivanje hrvatskog ogranka Karmela. “Čitajući ovu knjigu očituje
se kako Bog izvodi svoja velika djela, iako naizgled mnogim
zaprekama“, istaknuo je Anton Šuljić koji je ovu knjigu prevodio s
njemačkog jezika na hrvatski. „S. Maria Assunta Windisch na
uzbudljiv način predočuje uvođenje redovničke zajednice u
Hrvatskoj. Riječ je o vrijednom svjedočan-stvu vjere i utemeljenju
hrvatskog Karmela“, ustvrdio je Šuljić. Josip Dadić predočio je
vremensko razdoblje u kojem je osnovan karmelski red u Hrvatskoj.
Kako je pojasnio, u to vrijeme kriza je svuda vladala, posebice
zato što je Hrvatska tada bila u Austro-Ugarskoj monarhiji koja se
nalazila na poraženoj strani Prvog svjets-kog rata. Nakon njezina
raspada, Hrvatska se nalazila u brojnim bal-kanskim savezništvima,
što se nastavilo kroz 20. stoljeće. Dadić je, između ostalog,
naglasio kako je Prvom svjetskom ratu prethodilo razdoblje
industrijskog razvitka te je rat uzrokovala pohlepa za moći. Nakon
toga rata, u Hrvatskoj je samo bilo gore, kao i u cijeloj Euro-pi
na koju je utjecalo širenje socijalizma iz Rusije. Knjiga "Dvije
ljubavi u jednom imenu. Karmel BSI u Hrvatskoj 1917. – 2017."
objavljena je u nakladi "Karmelskih izdanja" prigo-dom pripreme
proslave 100. obljetnice Karmela BSI u Hrvatskoj (1917. – 2017.) To
je peta po redu knjiga objavljena u nizu "Likovi duhovnosti", a
njezin glavni urednik je dr. Jure Zečević. U glazbenom su dijelu
nastupili: Ansambl MI tamburica i mješoviti zbor iz Hrvatskog
Leskovca koji su te večeri uz svoje bogatstvo nas-tupa repertuar
posvetili bl. Mariji Tereziji, zatim djeca i mladi iz Ku-će sv.
Josipa te prof. Tomislav Vasilj i prof. Mislav Vudjan. Izvor:
http://www.laudato.hr/Vijesti/Kultura/-Dvije-ljubavi-u-jednom-imenu--–
-o-osnutku-Karmela.aspx, odabrala s. s. Marija Emanuela
Cifer
-
4
General bosonogih karmelićana u Hrvatskoj: "Naš projekt je
terezijanska zajednica!"
Generalni poglavar Reda bosonoge braće Blažene Djevice Marije od
gore Karmela o. Saverio Cannistra i generalni definitor o. Albert
Wach bili su u bratskom pohodu Hr-
vatskoj karmelskoj provinciji sv. o. Josipa od 31. siječnja do
6. veljače 2013.
Prvo su se 1. veljače susreli s najbrojnijom zajednicom u
Remeta-ma. Ondje su o. Generala pozdravili o. provincijal Vinko
Mamić i samos-tanski prior o. Antonio-Mario Čirko, ističući njegovu
brigu za hrvatsku provinciju i potrebu donošenja Bogom nadahnutih
odluka. O. General istaknuo je kako dolazi u bratski pohod živoj
provinciji koja je u porastu: „Želim upoznati svoju subraću u
Hrvatskoj i pomoći im“.
Najveći naglasak o. Saverio stavio je na zajednički život koji
treba odisati terezijanskim karmelskim identitetom. To je osobito
važno kad se ima u vidu porast zvanja i, shodno tome, imperativ
kvalitetne formacije. „Mi možemo dati puno i svijetu i Crkvi, ali
ono što od nas Crkva i Gospodin zasigur-no traže je naš redovnički
poziv. To su naizgled male i neznatne stvari, ali možda up-ravo one
mijenjaju svijet. To je svjedočanstvo drugačijeg čovještva. Mislim
da u zemlji koja je prošla iskustvo rata to još više vrijedi“,
istaknuo je o. General.Porastom zvanja pred HKP-u sv. o. Josipa
postavili su se i strukturalni izazovi. Stoga su poglavari iz Rima
posvetili dužnu pozornost i potrebnoj prenamjeni samostana i
preraspodjeli dužnosti s ciljem ostvarenja boljih uvjeta za
pro-micanje zvanja i formaciju odgojenika.
Nakon što su oci Wach i Cannistra između 2. i 4. veljače
pohodili somborsku zajednicu, novicijatsku zajednicu u Krku te
malenu zajednicu u Splitu te gradilište budućeg samostana, u
Kar-melu sv. Ilije na Buškom jezeru održana je 5. veljače plenarna
skupština Provincije gdje se povela završna rasprava o donošenju
potreb-nih odluka. Prije zasjedanja Plenarne skupšti-ne generalni
predstojnik Cannistra predslavio je Euharistiju.
5
U prigodnoj homiliji pozvao je braću da imaju jasno pred sobom
svrhu svoga posvećenog života, i to na način da čvrsto usmjere svoj
pogled u Isusa, Početnika i Dovršitelja vjere. „U tom nas-tojanju
ne treba se bojati vlastite slabosti ni bolesti jer one nisu
zapreka Isusovoj pomoći, kako to pokazuju evanđe-oske zgode
izliječenja žene koja je bolovala od krvarenja i Jairove kćeri. Ono
čega se treba bojati jesu vlastiti projekti koji se postavljaju
iznad Božjih projekata“. U istom duhu o. General je u plenarnoj
raspravi naglasio da je prvotni projekt bosonogih karmelićana
terezijanska zajednica te da iz njega potom izvire specifični
karmelski apostolat. Plenarna skupština imala je u vidu te poticaje
kad se morala suočiti s konkretnim strateškim odlukama. Tako su
donešene odluke o premještaju sjedišta novicijata iz Krka u Graz
(Austrija), zatim o premještaju sjedišta postulature iz Remeta u
Krk te o završetku gradnje stambeno-pastoralnog dijela novog
splitskog samostana za potrebe zajednice. Ove odluke umnogome se
mogu zahvaliti providnos-noj raspoloživosti Generalne kuće u Rimu i
austrijske poluprovincije. Tim odlukama otvara se prostor
ostvarenju bolje raspodjele braće u Provinciji, slojevitijem i
pozornijem odgovaranju na formativne izazove te dugoročnoj
mogućnosti prihvata novih zvanja. Uz to ostvaruje se novi
obećavajući korak već potvrđene međuprovincijske suradnje s
austrijskom braćom, kao i mogućnost boljeg odgovora na pastoralne
potrebe župe sv. Mihovila Ar-kanđela u Splitu. Posljednjega dana
pohoda, 7. veljače, euharistiju je predslavio ge-neralni definitor
o. Albert Wach. Na tragu dvanaestog poglavlja Poslanice Hebrejima,
koje govori o stezi Gospodnjoj, podsjetio je na iskustvenu i
svetačku teologiju sv. Terezije Avilske. U istinskoj intimi s Bogom
i iskus-tvu njegove ljubavi čovjek ima snage priznati vlastiti
grijeh i zlo i dopustiti Bogu da ga ispravi te na taj način
oslobodi i obnovi. „Odbacujući postupiti na taj način Galilejci
pokazuju da nisu upoznali Isusa, premda su odrasli s njim. Mi,
naprotiv, u ovoj euharistiji dopustimo da Bog kazni naš grijeh i da
nas izliječi“, zavr-šio je o. Albert Wach.
Preuzeto: http://www.karmel.hr/novosti/2013/novosti12.html
-
NAJAVE: Stalna karitativna akcija - 1. nedjelje u mjesecu
Lectio Divina - 2. travnja 2013.MJESEČNI
SUSRET—16. travnja 2013
HODOČAŠĆE - BUDIMPEŠTA - 27. travnja 2013.
Zajednica Karmelskih Laika Hrvatski Leskovac Leskovački brijeg
15, 10251 Hrv. Leskovac T/F:+385 1 6578 450
E: [email protected]
Izvor: www.pastoralmladih.hr
USPON
ZAJEDNICA KARMELSKIH LAIKA
HRVATSKI LESKOVAC
Ožujak (35) 2013.
-
2
USKRSNA ČESTITKA
U svjetlu Uskrsnuće protumačimo, sestre i braćo, cijeli
svoj ovozemni život. Uskrs nije prošli događaj nego trajna
zbiljnost, događaj koji nas uvijek iznova zahvaća silinom
ljubavi i radosti, kojima stvaramo temelj za svoje
ovozemeljske dane.
Preko Uskrsa Bog je zahvatio naše živote i promijenio
tijek povijesti. Isusov put je i naš put! Stoga, u radosti
Uskrsa otvorimo srca Riječi Božjoj, međusobnoj
solidarnosti i ljubavi.
Sretan i blagoslovljen Uskrs!
Vaše Uredništvo
7
LECTIO DIVINA (Enzo Bianco)
KONTEMPLACIJA Kontemplacija je vrhunac svake molitve. Da bismo
je definirali može nam poslužiti izreka sv. Ivana od Križa:
„ljubiti Ljubljenoga“, budući da nam po Lectio divina Bog daruje
sama sebe. Zaista i jest tako: po kontemplaciji trajno uživamo
njegovu prisutnost u našemu životu. Budući da nam Bog u Svetome
pismu objavljuje sama sebe i svoje planove spasenja, mi gledamo ne
samo njega, već preko njega i život i povijest. Kao Gospodinovi
učenici započinjemo put promatrati novim očima te zajedno s njime
planiramo svoj život. Ključno pitanje ove etape jest: koji sam novi
vid lica Božjega kao i njegove prisutnosti u svojemu životu otkrio
u ovoj Lectio divina? Kakav stav je potreban? Riječ pobuđuje u srcu
koje moli spokojnu radost, znak Gospodinove prisutnosti u našemu
životu. Stoga je potrebno odvojiti nešto vremena kako bismo uživali
taj spokojni mir što nam ga Gospodin poklanja: „Kušajte i vidite
kako je dobar Gospodin; blago čovjeku koji se njemu utječe!“ (Ps
34,9) Kako provoditi kontemplaciju? Odabrati u jednoj rečenici
suštinu meditacije što smo je proveli pred Božjim pogledom. To
ujedno može biti i kratka molitva. U sebi je ponavljajte, dulje
vrijeme, dopuštajući tako da sve dublje prodire u vas i ukorijeni
se u vama.
nastavlja se …
-
6
MOLITVA SVETOM JOSIPU ZA DOMOVINU
Sveti Josipe, glavaru svete Nazaretske Obitelji i čuvaru Crkve
Božje, Tebi se kroz stoljeća Crkva u Hrvata utjecala kao svom
zaštitniku i Tvom je zagovoru preporučivala svoje obitelji i cijeli
narod. Tebi povjeravamo sve obitelji hrvatskoga naroda, da dnevnom
molitvom, nedjeljnom Euharistijom i poslušnošću volji Božjoj ispune
svoje poslanje ljubavlju, slogom i mirom.
U ovim teškim vremenima izmoli hrvatskom narodu i
svim narodima zemlje mir u pravednosti i ljubavi! Zagovaraj nas
pred Presvetim Srcem Isusovim da ostanemo vjerni Isusu Kristu i
Katoličkoj Crkvi, te prolazimo zemljom čineći dobro! Amen! Ovu
molitvu sastavio je kardinal Franjo Kuharić, povodom obilježavanja
300 obljetnice proglašenja svetog Josipa zaštitnikom hrvatskog
naroda.
ZDRAVO JOSIPE
Pozdravljam Te, Josipe, koji si pun Božje milosti! Spasitelj se
odmarao na tvojim rukama i rastao pod tvojim pogledom.
Blagoslovljen ti među svim ljudima i Isus, božansko Dijete tvoje
djevičanske Supruge, neka bude uvijek blagoslovljen!
Sveti Josipe, tebi je bilo dano da budeš otac Sinu Božjemu, moli
za nas u našim obiteljskim brigama, za naše zdravlje i za naš posao
sve do naših posljednjih dana i udostoj se prići nam u
pomoć u času smrti naše! Amen!
Izvor: http://zupa-svjosip.hr/
3
Sv. Josip i sv. Terezija Avilska "Ljubav prema Bogu ne sastoji
se u suzama i slatkim
osjećajima, već u tome da mu služimo u pravednosti, u muževnoj
odvažnosti i u poniznosti." Riječi su to sv. Terezije Avilske, prve
žene naučiteljice Crkve, koja je umrla 4. X. 1582. Ona je bila
neumorna osnivateljica novih samostana i obnoviteljica karmelskoga
reda. Za njezina života, uz njezinu pobudu i sudjelovanje, osnovano
je ništa manje nego 17 ženskih i 15 muških samostana Obnovljenoga
karmelskoga reda. Od 17 ženskih samostana svetica je 12 posvetila
sv. Josipu. Ali i u svim drugima slika sv. Josipa morala je biti
obvezatno nad ulaznim vratima. Kod gradnje samostana Sv. Josipa u
Avili svetica je upala jednom u veliku nevolju jer joj je
nedostajalo novca da plati radnike. I kamogod se obratila za pomoć,
nije pronašla nikakvih sredstava da bi se izvukla iz neugodne
prilike. Tada joj se ukazao sv. Josip i ponudio za blagajnika. Dao
joj je riječ da joj neće ponestati novca i neka samo nastavi s
radom. Ona je poslušala, makar u novčaniku nije imala ni prebijene
pare. Njezin blagajnik sv. Josip brzo joj je pribavio toliko novca,
i to na tako čudesan način, da se upućeni u tu činjenicu nisu mogli
dosta načuditi. To opisuje sama svetica u 33. poglavlju svoje
autobiografije.
ZANIMLJIVOSTI: • 9. i 10. lipnja 1687. godine Hrvatski je Sabor
izabrao svetog Josipa za
nebeskog zaštitnika Hrvatskog Kraljevstva, odnosno hrvatskog
naroda. U Protokolu Hrvatskog Sabora od 9. i 10. VI. 1687. godine
nalazi se na latinskom jeziku ovaj tekst:
• "Sveti Josip, Krista Spasitelja vjerni hranitelj, Djevice
Bogorodice djevičanski zaručnik, za posebnog zaštitnika Kraljevine
Hrvatske u Državnom saboru godine 1687. od redova i staleža
jednoglasno je odabran.
Izvor: http://zupa-svjosip.hr/
-
4
USKRS –PRIGRLITI DAR GOSPODNJI
Uskrs je prava legitimacija i osnaženje onoga što je Isus
pokušao dok je među nama živio. Njegov povijesni kraj na križu i
njegovo cjelokupno djelovanje poprimaju uskrsnućem nove
dimenzije konačne, završne, eshatološke borbe između Sotone
i
Boga, započete već u Isusovu životu, koje je konac na svršetku
svijeta. Povijest je dio eshatona, a eshaton je dio naše
povijesti,
zadire u nju. Isus namjesto kategorijalnih pomoći u djelima
ljubavi,
kako to obično ljudi čine (jer da bi čovjek nekome iskazao
ljubav, obično nešto ponudi drugoj osobi), dakle namjesto nekih
ljudskih
ponuda nudi samog sebe, nešto neočekivano.To je ono pred čime
čovjek staje. Isus se razdaje kao kruh života, daje se i razdaje
do
kraja.
Na potrebe ljudi i svijeta Isus odgovara uvijek
egzistencijalnim činom, akcijom. Razdavanjem samog sebe.
Umiranjem za nas. Isus se totalno darovao. Isus je u svojoj muci
bio slomljen daleko više slabošću, malaksalošću i zakazanjem
svojih
najbližih učenika, nego od svojih mučitelja. Teško je podnosio
zatajenje, zakazanje svojih učenika, to ga je snažnije porazilo
nego
potonje mučenje rimskih vojnika. Isus je žrtva slabosti svojih,
a ne
toliko mržnje drugih. Prizor u Getsemaniju predokus je umiranja
i smrti, doslovce smrt prije smrti, što tako jasno ističe Luka u
svome
Evanđelju. Jednako poručuje i nama:
5
Tko svoju vjeru shvati samo
kao tešku obvezu, nekakvu dužnost, a ne kao mjeru vlastitih dana
i života,
prema kojoj treba sve u životu
mjeriti, životni će mu križ biti pretežak. I slamat će se pod
njim.
Svakoga, jasno, čeka križ. Ne
moramo ga ni tražiti. Stoji tu pokraj
našeg životnog puta i treba ga samo prihvatiti. U životu
redovito
nadmašujemo i Petra u zatajivanju, i
Pavla u progonima, i Judu u vlastitim izdajama, i Tomu u
njegovim dvojbama, i ostale koji su se razbježali. Negdje smo među
svjetinom
koja traži njegovu smrt. Možda nam je preostala jedina uloga
Šimuna koji barem nevoljko pomaže Gospodinu na križnom putu ili
uloga
jedne Veronike.
Put je tako tijesan, vrata su u život tako uska. Što nam drugo
preostaje, nego ga prigrliti, zahvalni za Gospodnji dar i primjer.
I što
nas smatra vrijednima svog pogleda, ljubavi i milosti.
Pripremio: Dr. fra Tomislav Pervan
-
NAJAVE: Stalna karitativna akcija - 1. nedjelje u mjesecu
Lectio Divina - 7. svibnja 2013.
MJESEČNI SUSRET—21. svibnja 2013.
Zajednica Karmelskih Laika Hrvatski Leskovac Leskovački brijeg
15, 10251 Hrv. Leskovac T/F:+385 1 6578 450
E: [email protected]
Izvor: www.pastoralmladih.hr
USPON
ZAJEDNICA KARMELSKIH LAIKA
HRVATSKI LESKOVAC
travanj (36) 2013.
-
2
Dragi ZKL-ovci,
… bliži se godišnje jednodnevno hodočašće u Budimpeštu,
Ma-đarska, stoga donosimo plan puta:
Hodočašće u Budimpeštu, „Stopama bl. Marije Terezije“,
27.4.2013. (subota)
• Polazak— 4,00 sata ujutro ispred kapele u Hrvatskom
Leskovcu.
• Dolazak u Budimpeštu, u samostan sestara kojeg je osnovala
naša Blaženica, planiran je oko 9,00 sati.
• Slijedi razgledavanje i slavlje sv. Mise i druženje sa
ses-trama nakon čega ćemo posjetiti zgradu Parlamenta,
crkvu sv. Stjepana i poznati vidikovac. Ukoliko će vrije-
me dopustiti posjetit ćemo i samostan naših sestara u
Gyenesdiasu (na Balatonu).
• Povratak je u večernjim satima.
Korisni savjeti:
• obzirom na prilično ispunjen plan put te da nije predvi-đeno
dulje vrijeme za kupnju, potrebno je ponijeti hra-
nu i piće za taj dan,
• Valuta: Mađarska forinta uz prijedlog: prema provjere-nim
informacijama najisplativije je kupiti forinte u Hr-
vatskoj.
7
LECTIO DIVINA (Enzo Bianco)
DJELOVANJE
U blaženom gledanju na gori Tabor Petar je rekao Isusu: „Dobro
nam je ovdje biti!“ (Mt 17,4). No Isus ga je poveo niz padinu, u
ravnicu, kako bi noge opet stavio na čvrsto tlo. Kako bi djelovao.
Tako je i konačna etapa Lectio divine upravo djelovanje.
Kako shvatiti djelovanje? Božja Riječ nas izgrađuje iznutra i
upravlja k djelovanju.
Dok se radujemo zajedništvu s Gospodinom, što smo ga postigli po
tome čudesnom iskustvu, prirodno je da ćemo donijeti kon-kretne
odluke vezane uz planiranje našega života. Učenik – sluša-telj
Riječi – tako zapravo postaje misionar, poslužitelj Riječi Živo-ta.
Ostaje u Gospodinu te živi svoje dane nastanjen njegovom
Riječi.
Kako odabrati nov način djelovanja? Odredit ću točne smjernice
novoga
načina ponašanja što mi ga valja usvojiti. Da bi moja zadaća
bila posve jasna, učinit ću to napismeno. Navest ću osobe i prilike
što ih to podrazumijeva. Ukoliko imam duhovnika, poslušat ću i
njegovo mišljenje.
nastavlja se …
-
6
AKTUALNO…
Papa Franjo: Poslušnost Bogu čini nas slobodnima (misa u
kapelici Doma Sveta Marta, četvrtak, 11. travnja 2013.)
Biti poslušan Bogu, i slušati Boga, imati srce spremno ići putom
koji nam Bog pokazuje. Poslušnost Bogu znači slušanje Boga. A to
nas čini slobodnima – rekao je Sveti Otac te dodao – Biti poslušan
Gospodinu znači slušati Njegov glas, kao što je činio Petar koji
je, obraćajući se fa-rizejima i pismoznancima rekao: „Ja činim ono
što mi Isus kaže, a ne ono što vi hoćete da učinim“. U svojemu
životu čujemo i stvari koje ne dolaze od Isusa, koje ne dolaze od
Boga – rekao je potom Papa. Naše nas slabosti katkada vode na taj
put, ili nekim drugim smjerom koji pre-dviđa dvostruke pravce,
jednu vrstu „dvostrukoga života“, poduprtoga onim što nam kaže
Isus, i onim na što nas upućuje svijet. Ali, što se događa kada
slušamo Isusa? – upitao je Papa. Ponekad se oni koji daju drugi
prijedlog, povezan sa stvarima u svijetu, razbjesne, te put
završava u progonu. Mnogi slušaju ono što Isus od njih traži, i
brojni su progonjeni. Mnogi svojim životom svjedoče želju za
poslušnošću Bogu, želju da krenu putom koji im Isus pokazuje. To je
cilj na koji nas Crkva danas poziva ovom liturgijom: Ići Isusovim
putom – objasnio je Papa. Riječ je o tomu da ne slušamo prijedloge
svijeta, „prijedloge grijeha“ ili kompromisa koji nas udaljuju od
Gospodina. To nas neće učiniti sretni-ma – istaknuo je Sveti Otac.
Pomoć za hod putom na koji nas upućuje Isus, možemo pronaći u Du-hu
Svetomu. Upravo nam – prema riječima pape Franje – Duh Sveti daje
snagu za hod, za napredovanje na tom putu. Naš nam Otac daje Duha,
bez mjere, kako bismo slušali Isusa i išli Njegovim putom. Ali, u
tomu imamo biti hrabri, tražiti „milost hrabrosti“; imati hrabrosti
reći: „Gospodine, grješnik sam, ponekad slušam svjetovne stvari,
ali želim biti poslušan Tebi, želim ići Tvojim putom“. Molimo za tu
milost, da uvijek idemo Isusovim putom. A kada to ne činimo, molimo
oprost; Gospodin nam oprašta, jer je dobar – rekao je na kraju
Sveti Otac.
Preuzeto: http://www.bitno.net/
3
In memoriam
JOSIP VRANČIĆ (2. 3. 1923. – 27. 3. 2013.)
U vjeri i zahvalnosti sjećamo se našeg najstarijeg ZKL-ovca
Josi-
pa Vrančića kojega je u 91. godini života Gospodin uzeo k
sebi.
Sjećajući se njegovog aktivnog uključivanja na našim
mjesečnim
susretima i doprinosa kojega je davao svojim promišljanjem
zah-
valjujemo na primjeru kojeg nam je dao i
molimo da mu Gospodin uzvrati svojom vječnom ljubavlju.
Počivao u miru Božjem!
… Stavi me kao znak na srce kao pecat na ruku svoju
Krist jednom stade na žalu tražeći ljude za velika djela
da love srca božanskom rijeci
O, Boze zar si pozvao mene Tvoje usne moje rekoše ime
svoju lađu sada ostavljam žalu od sad' idem kamo šalješ me
Ti
Ja sam siromašan čovjek moje blago su predanost Tebi i srce
cisto da idem s tobom Ti trebaš dlanove moje moga srca ražaren
plamen i kaplje znoja, samoću moju Ti i ja krećemo danas lovit'
srca na moru života a mreža bit' ce Riječ Božja prava ...
Ove godine, 2. travnja, obilježava se osma obljetnica prelaska
u
nebesku domovinu bl. pape Ivana Pavla II. te osnutka ZKL-a u
Republici Hrvatskoj. U subotu 13.4.2013. osnovan je ZKL—
Strmec. Više o samom događanju u sljedećem broju Uspona.
Vaše Uredništvo
KRIST JEDNOM STADE NA ŽALU
-
4
PROSJAK KOJI JE MRZIO BOGA
Nekoć davno, još dok su faraoni svojim bojnim kolima sijali
strah
krugom zemaljskim, Abraham je vodio svoja stada brdovitim
pašnja-
cima istoka. Tako jedne večeri, nakon
što je podigao svoje šatore, spremavši se na počinak,
naiđe neki prosjak. Abra-
ham je, kako i doliči Bož-jem čovjeku, odmah pozva-
o prosjaka na večeru. No,
čim je jelo uneseno i nakon što su izmolili zahvalnu
molitvu, prosjak je počeo psovati Boga.
„Ne podnosim Božje ime“, reče prosjak. „Mrzim ga.“
Abraham odmah planu žestokim gnjevom i istjera bogohulnika
na-polje. Prosjak je otišao uz psovke i proklinjanja. Ustrčale se
sluge,
uznemirile se ovce. Nasta vika i svađa.
Kasno u noć, nakon što je sva strka završila i sve opet bilo na
svome mjestu, Abraham se je, umoran i silno ozlojeđen, povukao na
spava-
nje. Ne mogavši zaspati zbog uvrede koja je nanesena Bogu,
ustane, raširi ruke i započe molitvu. Tada začuje glas
Gospodnji:
“Kroz pedeset godina taj me je čovjek psovao i grdio, a ja sam
mu
svaki dan davao hranu. Nisi li ga ti mogao trpjeti za jedan
obrok?”
5
Priča iz starih predaja
Ako ljubiš samo one koji su isti kao ti, ‘koji tebe ljube’, a
ateiste, ko-muniste, muslimane, drogeraše, i mnoge druge, ne
podnosiš ili mrziš — možda je vrijeme da se upitaš što je to što
nazivaš svojom vje-rom, ljubavlju, i molitvom? Jer za ljubiti one
koji tebe ljube, koji isto misle, koji ti se sviđaju, ne treba biti
kršćanin. To izvrsno rade i svi ovi gore nabrojeni.
Znam, ti bi sve njih ljubio/la kad bi se oni htjeli promijeniti,
čak i moliš Boga da ih promijeni. Pokušaj, naprotiv, moliti da se
ti promi-jeniš i to tako da ih možeš prihvatiti takve kakvi jesu.
Ta Bog te up-ravo zato i učinio kršćaninom da bi druge ljubio/la
bez-uvjetno (mijenjali se ili se ne mijenjali). Uostalom vrijedi
ona: ‘ljubi me pa ću se promijeniti’, a ne: ‘promijeni se pa ću te
ljubiti’. Jer jedina je be-zuvjetna ljubav koja ima snagu
promjene.
Zato kaže Isus:”A ja vam kažem: Ljubite neprijatelje … da budete
sinovi svoga oca koji je na nebesima, jer on daje da sunce njegovo
izlazi nad zlima i dobrima i da kiša pada pravednicima i
nepravedni-cima. Jer ako ljubite one koji vas ljube, kakva li vam
plaća? Zar to isto ne čine i carinici? I ako pozdravljate samo
braću, što osobito činite? Zar to isto ne čine i pogani?” (Mt) Isus
jednako susreće i daje šansu i carinicima i bludnicama i ubojica-ma
i poganima i farizejima… Zanimljivo je da se grešnici i carinici
lako odriču svoje prošlosti i prihvaćaju ga, učeći ljubiti i
praštati, dok farizeji, koji su kroz život nakupili pune žitnice
pravednosti, žele da im to bude priznato. A Isus kaže: “Luđače, što
si nakupio čije će bi-ti?” Na svakome je da izabere hoće li pred
Boga doći s naručjem vla-stite pravednosti ili s naručjem ljubavi
koja se pokazuje kako gore rekoh, slično kao sunce koje svijetli i
dobrima i zlima.
Čudan je taj Bog, zar ne?
Petar Nodilo SJ Izvor: http://www.bitno.net/
-
8
NAJAVE: Stalna karitativna akcija - 1. nedjelje u mjesecu
Lectio Divina - 4. lipnja 2013.
MJESEČNI SUSRET—18. lipnja 2013.
Zajednica Karmelskih Laika Hrvatski Leskovac Leskovački brijeg
15, 10251 Hrv. Leskovac
Izvor: www.pastoralmladih.hr
USPON
ZAJEDNICA KARMELSKIH LAIKA
HRVATSKI LESKOVAC
svibanj (37) 2013.
-
2
Zajedno u ime obitelji Ovogodišnji mjesec svibanj obiluje
događanjima koja se ve-zuju uz obitelj. Započeo je spomendanom sv.
Josipa Radnika koji je kao zakoniti otac Isusov skrbio za Njega u
svakom pogledu pa tako i osiguravajući Svetoj Obitelji svagdašnji
kruh svojim radom u tesar-skoj radionici. Uslijed niza čimbenika
muškarci su izgubili ulogu jedi-nog hranitelja obitelji, ali
nipošto im se ne smije otuđivati primarna uloga čuvara obitelji i
duhovnog hranitelja kao što je to bio sv. Josip u Nazaretskoj
obitelji (usp. Otkupiteljev čuvar, 1). O nasljedovanju primjera sv.
Josipa u tome da štitimo i čuvamo sve stvoreno i jedni druge, a
prije svega svoje najbliže, progovorio je i papa Franjo u
pro-povijedi prigodom svoje inauguracije upravo na blagdan sv.
Josipa 19. ožujka 2013.
Potom je druge nedjelja u svibnju proslavljen Majčin dan koji bi
trebao poslužiti kao podsjetnik ženama da shvate vrijednost
maj-činstva koja uključuje posebno zajedništvo s tajnom života koja
doz-rijeva u krilu žene (usp. Mulieris Dignitatem, 18) Prigoda je
to da izra-zimo zahvalnost ovozemaljskim majkama na njihovoj
ljubavi i trudu, ali i da molimo za obraćenje srca onih žena koje
su svoje majčinstvo zatomile ili nasilno prekinule. Sve će to imati
većeg ploda ako se bu-demo istovremeno utjecali zagovoru Bogorodice
koju nam je Isus na križu ostavio da nam svima bude majka.
Nadalje, u srijedu 15. svibnja obilježen je i Međunarodni dan
obitelji koji je ove godine posvećen temi poticanja društvene
integra-cije i međugeneracijske solidarnosti.
7
LECTIO DIVINA (Enzo Bianco)
LECTIO DIVINA U ZAJEDNICI Obično se Lectio divina, susret s
Bogom u njegovoj Riječi, drži inicijativom pojedinca, no ona je
jednako tako prikladna i za vjer-ske skupine. Oko Riječi
uspostavlja se prija-teljstvo, dijele ideali, sazrijevaju odluke.
Za-jednička Lectio divina zadržava istu strukturu one osobne, ali
zahtjeva stanovite prilagodbe koje zapravo predstavljaju
obogaćenje. Tri su glavne varijante: prisutnost animatora dnevni
raspored uspostavljen u skladu s Lectio divina posrijedi je snažan
trenutak međusobna dijeljenja Kako uklopiti pojedine etape? Čitanje
se odvija zajedno s uvodnim predavanjem. Dobro je da svaki od
sudionika pri tome dobije tiskani biblijski ulomak o kojem je
riječ. Meditacija podrazumijeva dva trenutka: ο vrijeme tišine –
tijekom kojega sudionici svaki za sebe promišljaju o odabranom
tekstu, produbljuju ga osobnim naporom te na temelju vlastitoga
iskustva i iskustva zajednice kojoj pripadaju razmjena dojmova – to
je glavna novost zajedničke Lectio divina. Prednosti međusobnog
dijeljenja: Svaki me od moje braće može prosvijetli-ti jer i on
posjeduje Duha Svetoga. Sažimanjem spoznaja i iskustva svi ćemo
zajedno prispjeti k dubljem i potpunijem poznavanju Riječi. Rizici
međusobnog dijeljenja: Duh prepirke i hinjeno oštroumlje. Nadila-ze
se tako što se ne niječe ono što su rekli drugi, već se njihovim
is-kazima pridodaje i vlastiti doprinos.
nastavlja se …
-
“Stopama Bl. Marije Terezije“ Budimpešta, 27. travnja 2013.
GALERIJA SLIKA
*******
MAMA ZAHVALAN SAM TI
NA SVEMU ŠTO ČINIŠ ZA MENE,
TI SI MOJA MILINA, TI SI MENI SVE,
VOLIM TE, NA SVIJETU NAJVIŠE,
JER SE BRINEŠ ZA MENE
KAD JE NAJTEŽE Prvopričesnik povodom Majčinog dan
6
3
Međutim, ključno događanje ovoga svibnja, po kojemu će
nesumnjivo ostati zapisan u povijesnim ljetopisima naše Domovine,
jest izjašnjavanja građana o potrebi raspisivanja referenduma o
tome da se brak Ustavom RH definira kao životna zajednica
isključivo že-ne i muškarca. Izjašnjavanje u razdoblju od 12. do
26. svibnja pokre-nula je građanska inicijativa "U ime obitelji"
koja okuplja pojedince, obitelji, udruge i sve one za koje je brak
zajednica isključivo žene i muškarca. (Detaljnije na
www.uimeobitelji.net.) Svi oni koji se nazivaju vjernicima, u
skladu s Biblijom i učenjem Crkve, pozvani su dati svoj potpis za
istinu o braku kakvim ga je Bog zamislio utemeljivši brak kao
prvotni sakrament. Teško se možemo nazivati vjernicima, a ostati
ravnodušni prema ovom pitanju o kojem ovisi budućnost budućih
naraštaja i opstanak hrvatskog naroda, ali i čitave civilizacije.
Ne dopustimo da nas zahvati malodušje i apatija. Prisjećajući se
što se je Gospodin Isus rekao o mlakima pomolimo se Duhu Svetome
koji ražaruje ljudska srca i postanimo vrući revnošću za Božje
Kraljevstvo.
Ako svatko od nas učini najviše što može moleći, potpisujući,
an-gažirajući se i donirajući novčana sredstva onda ćemo i u
slučaju nepovoljnog ishoda moći svojoj djeci i unucima s ponosom
posvje-dočiti gdje smo bili i što smo radili u ovo presudno
vrijeme. Stoga, uz Božju pomoć ohrabrimo se i po-vežimo zajedno u
ime obitelji za zaštitu braka i prava djece. Rezul-tat tada
zasigurno neće izostati, jer vjeran je Bog svojim obećanjima a Isus
je već osigurao konačnu pob-jedu. Autor: Petar Krešimir Hodžić
-
4
„Stopama Bl. Marije Terezije“
Budimpešta, 27. travnja 2013. Budimpešta - kakav grad!
Veličanstvena je to biserna kolajna na obalama moćnog Dunava.
Uistinu postoji stotinu razloga tamo otići, ali mi karmelski laici
iz Zagreba, Slavonskog Broda, Strmca i Hrvatskog Leskovca zaputili
smo se tamo 27. travnja „Stopama naše Bl. Marije Terezije od Sv.
Josipa“. Na svoju četvrtu hodočasničku duhovnu obnovu krenulo je
nas dvje-stotinjak laika koje je predvodila provincijalna
poglavarica č. s. Kristi-na Pišković, a duhovnu skrb i ovaj put nam
je pružio o. Dario Tokić. Putovanje je – kako to već biva – imalo
svoje radosti, ali i pokoju poteškoću. „Od uzbuđenja“ na samoj
hrvatsko-mađarskoj granici ostali smo bez jednog vozača, a onda
duga vožnja ravnom Mađarskom i naše prisjećanje na Bl. Mariju
Tereziju od Sv. Josipa. Č. s. Emanuela i č. s. Mirjana tumačile su
nam sve o pothvatu naše Bla-ženice, a onda i o znamenitostima
Budimpešte. Naravno bilo je tu i pjesme i molitve. Da, čuli smo,
Bl. Marija Terezija utemeljila je u Mađarskoj početkom 20. stoljeća
(1907. – 1908.) čak četiri Doma Sv. Josipa. „Osam mjeseci boravila
sam u Mađarskoj i u to vrijeme s četiri nova samostana i četiri
dječja doma postavila sam Karmelu Božanskog Srca temelj. Ovdje nam
se nizala milost na milost.“ „Bez ikakve sam se ljudske pomoći, u
tuđoj zemlji, i opet utekla svojim dragim svecima koji su mi već
često pomogli: svetom ocu Josipu i sv. Lovri. Na tu naka-nu obavila
sam s jednom sestrom devetnicu odlazeći ranim jutrom u crkvu sv.
Josipa. I moji dragi sveci nisu dopustili da moja molitva bude
uzaludna.“ , opisa-la je svoj pothvat u memoarima kasnije. 7. rujna
godine 1907. bl. Majka je sa tri sestre pratilje i aspiranticama,
preselila stvari u kuću u Ujpest. Utemeljila je kasnije još tri
Doma koji su djelovali do konca Drugog svjetskog rata kada je
sestrama sve oduzeto.
5
Dolaskom demokracije u Mađarsku prije desetak godina
karmelićan-kama je vraćena kuća matica u Mađarskoj i one su se,
poput svoje Utemeljiteljice spretno i sretno organizirale, i opet
otvorile dječji vr-tić, Dom Sv. Josipa. I ta ustanova je, čuli smo
kasnije, pravi hit među tamošnjim vjernicima. Dom Sv. Josipa u
predgrađu Ujpešt bio je i naše odredište. Malo prije podne
zakoračili smo u samostansko dvorište gdje su nas srdačno dočekale
časne na čelu s poglavaricom Eržebet. Slijedio je kratki odmor, a
onda sveta Misa koju je predslavio duhovnik samos-tana uz
koncelebraciju o. Darija, koji je izrekao kratku homiliju
spo-minjući se svjedočanstava i hrabrosti Bl. Marije Terezije.
Nakon toga prvo neplanirano iznenađenje. Časne su za sve
hodočasnike priredile mađarski gulaš u samostanskom vrtu, a nakon
okrepe provele nas uređenim zdanjem i još jedanput ponovile
povije-sne podatke. Uskoro smo morali poći u razgledavanje
Budimpešte i slijedilo je drugo iznenađenje. Naše brižne časne
karmelićanke iskrca-le su nas iz autobusa pred golemim, luksuznim
brodom „Europa“. Slijedila je jednosatna plovidba Dunavom ispod
grandioznih mostova i onog najpoznatijeg Lančanog mosta Szécheny.
Uistinu, jedinstvena prigoda za razgledavanje zanamenitosti ovog
grada. Nakon toga krenuli smo na vidikovac i utvrdu Citadela
pogle-dati panoramu Budimpešte. Onda povratak i ponovno razmatranje
onog zbog čega smo išli – svetački primjer naše Bl. Marije
Terezije. Zahvalni, s pjesmom i molitvom na usnama vratili smo se u
Hrvatski Leskovac kasno u noći. Zahvaljujemo još jedanput za
srdačno gosto-primstvo naših časnim karmelićankama u Mađarskoj i
željno očekuje-mo novo hodočašće „Stopama Bl. Marije Terezije od
Sv. Josipa“.
Autor: M.K.
-
8
Dragi ZKL– ovci,
još je jedna “ljetna stanka” pred nama. Tijekom srpnja i
kolovoza
ne održavaju se redovni susreti.
Susreti započinju u rujnu i to prema sljedećem rasporedu: Lectio
Di-
vina: 3.9. 2013. i redovni mjesečni susret: 17.09.2013.
Uz obilje Božjeg blagoslova, do sljedećeg susreta
pozdravlja Vas
Uredništvo Uspona.
Zajednica Karmelskih Laika Hrvatski Leskovac Leskovački brijeg
15, 10251 Hrv. Leskovac T/F:+385 1 6578 450
E: [email protected]
Izvor: www.pastoralmladih.hr
USPON
ZAJEDNICA KARMELSKIH LAIKA
HRVATSKI LESKOVAC
Lipanj (38) 2013.
-
2
“SRCEM UZ SRCE ISUSOVO”
SRCE ISUSOVO, STRPLJIVO I MNOGOGA MILOSRĐA
U Evanđelju je Srce Isusovo opisano kao strpljivo i neizmjerno
milosrdno. Nije li uistinu takvo Srce onoga koji je "prošao zemljom
čineći dobro" svima (usp. Dj 10, 38)? Onoga koji je činio da
slijepi ponovno gle-daju, hromi hodaju, mrtvi uskrsavaju? Da se
siromasima naviješta radosna vijest (usp. Lk 7, 22)? Nije li
uistinu takvo Srce Isusa koji nije imao kamo glavu nasloniti, dok
su lisice imale svoje jazbine, a ptice svoja gnijezda (usp. Mt 8,
20)? Koji je obranio preljubnicu od kamenovanja, a poslije joj
rekao: "Idi i odsada više nemoj griješiti" (usp. Iv 8, 3-10)? I
koji je nazvan "prijateljem grešnika" (usp. Mt 11, 19)? Pogledajmo
u nutrinu toga Srca, ponovno o njemu čitajmo u cijelom Evanđelju.
No osobito čitajmo opis toga Srca u trenutku raspinjanja, u
trenutku kada je kopljem bilo probode-no. Kad se do dna otkrio
misterij u njemu zapisan. Srce strpljivo, jer je o-tvoreno svim
čovjekovim trpljenjima. Srce strpljivo, jer je i samo spremno
podnijeti trpljenje koje se ne može ljudskim mjerilom izmjeriti!
Doista, što je milosrđe ako ne ona posebna mjera ljubavi, koja se
izražava trpljenjem? Doista, što je milosrđe ako ne ona konačna
mjera ljubavi, koja silazi u sa-mo središte zla da bi ga pobijedila
dobrom? Što pobjeđuje grijeh svijeta ako ne ljubav, po trpljenju i
smrti?
DUHOVNI ZADATAK: Zazivaj danas Božje milosrđe za sebe i cijeli
svijet moleći Krunicu Božanskom milosrđu
Može se moliti na Gospinu krunicu Na prva tri zrna se moli: Oče
naš, Zdravo Marijo, Vjerovanje Na zrno koje je samo, prije svake
desetke se moli: Vječni Oče, prikazujemo Ti tijelo i krv, dušu i
božanstvo tvojega Preljubljenoga Sina Gospodina našega Isusa
Krista, kao zadovoljštinu za naše grijehe i grijehe cijeloga
svi-jeta. Na deset zrna se moli: Po pregorkoj muci Isusovoj, budi
milosrdan nama i cijelome svijetu. Na kraju krunice se tri puta
moli: Sveti Bože, Sveti jaki Bože, Sveti besmrt-ni Bože, smiluj se
nama i cijelome svijetu.
Odabrala: s. Maja Pavla BSI
7
LECTIO DIVINA (Enzo Bianco)
LECTIO DIVINA U ZAJEDNICI Jedan od mogućih početaka međusobne
razmjene jest zamo-liti svakoga da naglas pročita rečenicu teksta
što je smatra središ-njom. Neke će rečenice biti podijeljene što
predstavlja značajan po-datak. Započeti se može i na način da
svatko od prisutnih ukratko iznese zamisao koja ga se najviše
dojmila. Potom mogu slijediti ko-mentari koji će produbiti misao.
Razgovor se može započeti i na na-čin da se uputi na riječi
doživljene kao „teške“ ili pak dijelove teksta koji su na neki
način ostali nejasni. Potom se zajednički traže objaš-njenja.
Ukoliko se razmjena zamisli odvija ozbiljno i iskreno, razgo-vor će
lako doći na osobnu razinu ili pak dotaknuti ključna pitanja
zajedničkoga života. Pri tome je uputno izbjegavati općenite
kritike i konstrukti