РЕГИОНАЛНЕ НОВИНЕ Година II број 55 10. септембар 2010. цена: 30 динара ИБАРСКЕ www.ibarske.net ИЗЛАЗЕ ПЕТКОМ Nekad va`an saobra}ajni, industrijski i poqoprivredni centar, danas ima status najnerazvijenijeg regiona u Srbiji, koja pak takav status ima u Evropi Kraqevo - ono na{e {to nekad beja{e (Ne)podobni komunalni policajci Nezadovoqni kandidatima koji su zavr{ili obuku, gradska vlastela o tro{ku gra|ana {aqe nove qude na obuku za komunalne policajce [tete od poplava predmet politi~kih igara Dok se pozicija i opozicija prepucavaju ko je trebao da izvr{i procene {teta nastalih letwim, bli`e se i jesewe poplave
14
Embed
ИБАРСКЕ РЕГИОНАЛНЕ НОВИНЕ - Kraljevo · sa prose~no 4 ~lana doma}in-stva dobijemo broj stanovnika koliko otprilike ima dana-{we Kraqevo bez okoline. Ali oni
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
РЕГИОНАЛНЕ НОВИНЕ
Година II број 55 10. септембар 2010. цена: 30 динара
ИБАРСКЕwww.ibarske.netИЗЛАЗЕ ПЕТКОМ
Nekad va`an saobra}ajni, industrijski i poqoprivrednicentar, danas ima status najnerazvijenijeg regiona u
Srbiji, koja pak takav status ima u Evropi
Kraqevo -ono na{e{to nekadbeja{e
(Ne)podobni komunalnipolicajci
Nezadovoqni kandidatima kojisu zavr{ili obuku, gradska vlastelao tro{ku gra|ana {aqe nove qude na
obuku za komunalne policajce
[tete od poplavapredmet
politi~kih igaraDok se pozicija i opozicijaprepucavaju ko je trebao da
izvr{i procene {tetanastalih letwim, bli`e se
i jesewe poplave
10. septembar 2010.U @I@I ИБАРСКЕ2 10. septembar 2010. U @I@IИБАРСКЕ 3
Tata }e se vratiti
Sedeo je na trotoaru, dr`ao jeu rukama omot od pojedene ~oko-lade i plakao. Polako sam mupri{ao, da ga ne bih upla{io, iseo pored wega. Imao je oko {est- sedam godina.
- De~ko, za{to sedi{ sam na tro-toaru - upitao sam osmehuju}i se.
Pogledao me je svojim velikimi kao ugarak crnim o~ima, pa je od-mah nastavio da gleda niz ulicu i}uti. ]utao sam i ja.
Pro{lo je podosta vremena, pro-lazili su qudi i zagledali nas!Niko nas nije pitao za{to sedi-mo na trotoaru, niko nije pitaoni za{to de~aku teku krupne suzeniz lepo lice.
- Moj tata mi je kupio ~okoladu,poqubio me i jo{ se nije vratio- pogledao me je svojim velikimo~ima i spustio glavu.
Pogledao sam niz ulicu kojom jeoti{ao wegov tata koji se jo{nije vratio.
- Tata }e se vratiti, nema sum-we, samo mi moramo prona}i tvo-ju ku}u i tamo sa~ekati tvog tatu!- rekao sam mu ustaju}i.
Uhvatio me za ruku i vodio ne-koliko ulica daqe, a onda smo sta-li ispred kapije jedne ku}ice.
Wegova majka ga je ostavila u ma-lenom dvori{tu, da gleda prekokapije i ~eka tatu.
- Wegov tata ne}e do}i, rekla jespu{taju}i kafu na sto, odavno jegovorio da }e oti}i i da se vi{ene}e vratiti. Kada su ga otpusti-li iz fabrike prvo je hteo da seubije, potom se smirio i po ceodan tra`io posao. Posla nijebilo, a moja zarada je bila nedo-voqna za nas troje, zbog toga jeoti{ao!
Ose}ao sam se kao da sam u ne-koj kwizi Emila Zole ili ^arl-sa Dikensa. Pomilovao sam de~akana kapiji koji ~eka tatu koji ne}edo}i. I dugo potom suze su mi ka-pale po trotoaru! D. Jovanovi}
Ретровизор
KRAQEVO - Kada je kraqMilan podario kraqevskinaziv na{em gradu, nije mogaoni da posumwa da }e za ne{tovi{e od jednog veka regionKraqeva imati status naj-nerazvijenijeg u Srbiji.Dodu{e, to sad nazivaju po-dru~ja od posebnog interesa,ali kako ga god nazivali,Kraqevo je, narodski re~eno,u ~abru. A za to gde je danas,nije krivo Kraqevo ni kraqMilan, krivi su neki vla-stelini koji posledwih dva-desetak, a naro~ito posle-dwih desetak godina sa svojimkamarilama stoluju ovim, zaistoriju Srbije, zna~ajnimkrajevima. Bilo je tu i tamonekih pojedina~nih dobrihideja i poku{aja, ali, znateda „dva lo{a ubi{e Milo-{a“.
Te{ko je u novijoj evropskoj,pa i svetskoj istoriji na}igrad koji je bio vrlo zna~ajansaobra}ajni, industrijski, po-qoprivredni, pre svega sto~ar-ski i vo}arski i kulturno-istorijski centar, a da je to-liko stagnirao da iz wega`eli da ode ve}ina radno spo-sobnog stanovni{tva koje neradi u buxetskim preduze}imai ustanovama. @ele da odu nezbog toga {to ne vole Kraqe-vo, nego prosto {to ne vide ni-kakvu perspektivu ni za sebe ni
za decu, pa ni za daqe potom-stvo.
A mo`ete li da zamislitegrad u kome radi jedan Magno-hrom sa 6000 radnika, Fabri-ka vagona sa 3000, pa Jasen,Slovo, Stoteks, Trgopromet,Papirpromet, Poqopromet,Gvo`|ar, Kablar, Keramika,Feroteks, Mlekara, @ivina-rski centar, klanica u Ratini,farma u Vitanovcu, Hladwa~a,Ekonom, Kisekana. Cirka oko15000 zaposlenih, taman koli-ko ih je danas na spisku neza-poslenih. Ako to pomno`imosa prose~no 4 ~lana doma}in-stva dobijemo broj stanovnikakoliko otprilike ima dana-{we Kraqevo bez okoline.Ali oni nisu samo radili,oni su i primali pristojneplate, sa upla}enim doprino-sima i to je sve ispla}ivano na
vreme. Mo`ete zamisliti ra-dost onda{wih trgovaca i ka-fexija kada se deli plata uMagnohromu ili Fabrici.Roba se nabavqala specijalnoza te dane. Ovo „da zamislite“ se odnosi
prvenstveno na generacije od 80i neke pa na ovamo, oni stari-ji samo treba da se prisete, mi-slim oni koji su tada `iveli uovom gradu. Mla|i na `alostmogu samo da zami{qaju takvoKraqevo. Danas, u ovom prele-pom gradu na 3 reke, radi ne-
koliko „jakih“ firmi sa 20-akputa mawe radnika, i one uglav-nom u ve}oj ili mawoj meri mo-raju biti „ulepo“ sa vladaju}omkamarilom, i lokalnom idr`avnom. Neke od tih firmisu nastale preuzimawem po-slova od nekada{wih giganata,ali ne zato {to su bili boqiili imali boqu tehnologiju iideje, ve} {to su rukovode}i ka-drovi svoje firme po~etkom90-ih registrovali na decu,mame, tate, bra}u, strine, ujne ine znam na koga jo{. Te takvefirme u po~etku su lako ski-dale, kako se to ka`e, kajmak oddru{tvenih, onda su po~ele dauzimaju i sir i kajmak, da bi nakraju, kad nije imalo vi{eni{ta drugo, uzeli i surutku, amuzaru ostavili bez hrane kakobi {to pre crkla. I pocrkalesu sve firme koje su izgradilegrad. Tu su naravno bili i raz-norazni krediti, u onoj ludojinflaciji, pogotovu oni izprimarne emisije, kada su sto-tine hiqada maraka vra}enesa nekoliko nula mawe. A {tasad imamo? Pa imamo 30-ak ba-naka i bezbroj kladionica ikafi}a. Imamo pored „jakih“ ihiqade firmica i radwi kojesu u dubiozi, a ne znaju {ta dru-go da rade. Neko }e re}i „panek zatvore“. A {ta onda? Gde}e ti qudi i wihove porodice?Da li i za wih treba da se pra-vi nekakav „azil“. U buxetskefirme mogu samo politi~ki po-dobni, a i wih ima previ{e,lako se upodobe.
Uvek drugi kriviKa`u tako je moralo, tran-
zicija. Pa zar nije bila tran-zicija i u Kru{evcu, Svilajn-cu, In|iji, Jagodini, Kragu-jevcu, ^a~ku i drugim grado-vima koji su u mawoj ili ve}ojmeri prosperirali dok je Kra-qevo propadalo? Pa {ta smomi Bogu skrivili da imamovlast koja nije sposobna danapravi bilo kakav pozitivanzna~ajan i vidqiv pomak zagrad. Uvek im je kriva neka
Kraqevo - ono na{e{to nekad beja{e
U skup{tinskoj sali gradaKraqeva, postoji jedan zid saslikama biv{ih predsednika,gradona~elnika, dakle, sa sli-kama onih koji su, u nekom pe-riodu, vladali gradom Kraqe-vom.
Ne znam da li isti obi~aj po-stoji i u drugim gradovima, alikod nas je tako: ~im neko „zglaj-zne“, odmah ga oka~e da visi naonom zidu.
I kad’ sve saberem, ima ih raz-nih:
- Ima onih koji su vladali dugoi onih koji su vladali kratko.
- Ima onih koji su vladalikratko, ne daj Bo`e da su du`e.
- Ima onih koji su vladali pre-dugo, a svi su (osim wih) `ele-li da traju {to kra}e.
- Ima onih koji su na zidu„oka~eni“, a izbegli su da budu„obe{eni“.
- Ima i onih koje pamtimo pone~emu,
- Ima ih crvenih, plavih, `u-tih i onih kojima svaka boja od-govara, (oni bez boje su bili jo{i najgori).
- Ima onih koje pamtimo poni~emu i onih koje pamtimo posva~emu.
- Ima onih koje ne pamtimo.- Ima i onih koje nemamo, po
~emu, da pamtimo.- Ima onih koji su sami odla-
zili, a ima i onih koji nisu hte-li da odu ni kad su ih terali.
- Ima onih koji su gradili i
onih koji su ru{ili sagra|eno.- Ima onih koji su „uzjahali“,
~im su na kraqeva~ku kaldrmu„sjahali“,
- Ima i onih koje su silom na-terani da „sja{u“.
- Ima onih sa „stani{tem“, ionih, kojima smo bili usputnastanica.
- Ima onih koje sre}emo svakidan i onih koje vi{e nikad’sreli nismo.
- Ima onih koji su mandat gu-rali do kraja i onih kojima je tubio kraj.
- Ima onih koji su po~iwaliod po~etka, i onih koji su mi-slili da su ba{ oni „po~etak“ -svega.
- Ima onih koji su do{li navlast voqom naroda, a ima ionih koji, ne bi ni oti{li danije bilo „voqe naroda“.
- Nema ni jednog koji nijepo`eleo da visi na onom zidu, asvi su „ve{awe“ hteli da odlo`eza neka boqa vremena.
- Nema nijednog bez {kole, aima onih koji nemaju {kolskedrugove.
- Nema nijednog koji je bio, ada „oka~en“ nije, a ima onih kojinisu bili, a `eleli su da budu -„ANOTHER BRICK IN THE WALL“.
Kad sve saberem, dru{tvo sazida je {arenoliko.
KO IH JE SLO@IO, NIJEMU LAKO BILO. A I ZIDO-VI SVA[TA TRPE.
Rade Erac
Another brick
in the wall
prethodna vlast. Kobajagi onine mogu tako brzo da ispravegre{ke prethodnika. Kriv imKo{tunica, Milo{evi}, Tito,mo`da i Kara|or|e {to je spa-lio Karanovac. Oni su, quja-ju}i vagon, da mislimo kako sevozimo, pokrenuli taj vagon,ali unazad. Sad je ve}i problemkako ga zaustaviti. I da li ganeko uop{te i `eli zaustavi-ti? Sada{wa vlastela o~igle-
dno ne}e ili ne ume. Narod nereaguje. ]uti jer je ucewen. Bu-xetlije su ucewene privilego-vanim radnim mestima, aobi~ni smrtnici, koji nisuuspeli da se na vreme upodobei dobiju buxetski posao, uce-weni su nadom da }e mo`da ioni, ili wihova deca, ukolikobudu dovoqno ponizni jednogdana dobiti neko buxetskoname{tewe.
Za{to narod koji nije trpeoni turski, trpi zulum svojevlastele? Pa zato {to mu jeupravo ona toliko utukla bi}e,uni{tila duh i ubedila ga daje jedina prava vrednost novac.Nacija, dr`ava, porodica,
istorija, vera, kultura, tradi-cija, sve je to za kamariluneva`no u odnosu na novac. Toje wihov vrhunski idol kojioni na najperfidnije na~ineuzimaju od naroda. I to sve pozakonima koje u hodu prila-go|avaju svojim li~nim potre-bama. Zato neodoqivo pod-se}amo na Srbiju s po~etka 19.veka. Postali smo sirotiwaraja koja globa davati ne mo`e.
A svi znaju {ta je onda ta rajamorala da uradi kako bi sa~uva-la goli `ivot.
Na{u sada{wost najboqe od-slikava Disova pesma „Na{idani“ koja se zavr{ava stiho-voma: Pomr~ina pritisnula na{edane,/Ne vidi se jadna na{azemqa huda;/Al’ kad po`ar po-duhvati na sve strane,/Kuda}emo od svetlosti i od suda!Nije zgoreg da pro~itate celupesmu, bi}e vam jasnije u kakvojzemqi `ivimo. Siguran sam dane znate ko je autor, mislilibi da je pesma nastala ovihdana, a ne pre 100 godina.
Neboj{a Savi}
Nekad va`an saobra}ajni, industrijski i poqoprivredni centar,danas ima status najnerazvijenijeg regiona u Srbiji, koja pak takavstatus ima u Evropi
Od ne~ega prave ni{ta
U Kraqevu, na`alost, nije propala samo privreda. I kul-turno-zabavne manifestacije su dovedene na nedopustivo ni-zak nivo, neke su uga{ene, a neke su ~ak poluprivatizovane.
Veseli spust je pred ga{ewem, Sabor u @i~i uga{en, Sre-brni kazan (Pasuqijada) slabo organizovan, Dani preo-bra`ewa se organizuju za uzak krug odabranih, Sabor narod-nog stvarala{tva u Ratini zavisi od raspolo`ewa vlasti. Kra-qeva~ko kulturno leto i daqe postoji, ali u hrvatskom gradi}uKraqevici koji je veli~ine pola @i~e.
I dok drugi prakti~no niod~ega, kupusa, ~varaka, jaja, hle-ba, slanine, grn~arije, gusaka, uspevaju da naprave manife-staciju koja privu~e po nekoliko hiqada posetilaca, mi odne~ega {to je imalo desetine hiqada posetilaca, svedemo nanivo da imamo vi{e u~esnika nego posetilaca. Ali va`no jeda se ubele`i recka da je ne{to odr`ano. Kako je to organi-zovano i za{ta su buxetske, ili pare od donacija, potro{ene,bitno je samo ukoliko neko treba politi~ki da se oqaga.
Naravno, u raspodelu sredstava su ukqu~eni podobni i re-gistrovani i neregistrovani mediji kojima se velikodu{no,na razne na~ine, daju ne male pare gra|ana kako bi sve osta-lo u krugu kamarile.
10. septembar 2010.U @I@I ИБАРСКЕ4 ИБАРСКЕ 10. septembar 2010. U @I@I 5
procenama {teta nastalih odpoplava ili klizi{ta.
- U poslovima odbrane od po-plava i klizi{ta smo u~estvo-vali Dragan Jovanovi} {efgra|evinske inspekcije i ja,ali kao pomo}nici komandan-ta {taba za vanredne situaci-je, i to su poslovi koje mi ra-dimo godinama u Kraqevu. Na-ravno, sve to se radi bez ikakvenadoknade, a tako|e nikakvopove}awe plate zbog toga nisamimala. Ta~no je da je Jova{evi}predlo`io na~elnici gradskeuprave da zarad na{eg enorm-nog anga`ovawa razmotrimogu}nost pla}awa prekovre-menog rada u jednom mesecu -ka`e na~elnica inspekcijskihposlova.
Ona ka`e da joj nije jasnokako to da Qubi{a Jova{evi}ne zna {ta je u nadle`nostiOdeqewe inspekcijskih po-slova, a {ta u nadle`nosti ko-misija koje je grad formirao.
- Ukoliko je ta~no da je grad-ska uprava obmanuta od straneJasminke Jovanovi} i wenihsaradnika, tj. da oni nisu obav-qali procene vrednosti na-
stalih {teta izlaskom na terenve} su, kako navodi grado-na~elnik Qubi{a Simovi},primali bez provere, zahteve
gra|ana za nadoknadu {tete,onda pozivamo nadle`ne orga-ne da zbog prevare i zloupo-trebe, a posle saslu{awaQubi{e Simovi}a, preduzmuodgovaraju}e mere protiv Ja-sminke Jovanovi} - izjavio jeJova{evi}. Nenad Bo`ovi}
KRAQEVO - Qubi{a Jova-{evi} izjavio je da je odgo-vorno lice za organizacijuprocene o{te}ewa, ali i pri-jem dokumentacije i re{ava-we eventualnih `albi bilaJasminka Jovanovi}, na~el-nica slu`be inspekcijskihposlova grada Kraqeva. Jova-{evi} ka`e da je izjavasada{we vlasti da su se zah-tevi za procenu {tete pri-mali bez prethodnih provera,produkt obmane wihovih sa-radnika.
[tete koje su nastale izli-vawem reka i potoka, ali i kli-zi{tem, u martu i aprilu ovegodine na teritoriji Kraqeva,u 32 mesne zajednice procewe-ne su na 215 miliona dinara. Uovom talasu poplava najgore jepro{lo selo Obrva, gde je ~ak36 doma}instava bilo poplav-qeno, dok je u Kara|or|evojulici kod @eneve, klizi{teodnelo jo{ jedan deo obale,tako da sada pojedine ku}e bu-kvalno vise iznad Ibra. Iakosu pro{logodi{we {tete na-
stale od poplava na teritori-ji Kraqeva procewene na oko200 miliona dinara, poplave susamo u aprilu na~inile ve}u{tetu, a o~ekuje se da one budui duplo ve}e, jer {tete nasta-le poplavama i klizi{tem ujunu jo{ uvek nisu procewene.
Procena {tete nastale od po-plava bio je povod za me|usobneoptu`be na relaciji vladaju}akoalicija i Qubi{e Jova-{evi}a iz PULS-a.
- Odgovorno lice za organi-zaciju procene o{te}ewa, alii prijem dokumentacije ire{avawe eventualnih `albibila je Jasminka Jovanovi},~lan gradskog odbora Demo-kratske stranke i na~elnicaslu`be inspekcijskih poslovagrada Kraqeva. Zbog a`urnostii prekovremenog rada ona je na-gra|ena pove}awem li~nog do-hotka. Svi anga`ovani radni-ci gradske uprave i gradskihjavnih komunalnih preduze}a iustanova, svakog trenutka suradi uvida u nastale {teteposle elementarnih nepogodaimali na raspolagawu voza~a ivozilo - rekao je Qubi{aJova{evi}.
Jasminka Jovanovi} ka`e daweno odeqewe ne u~estvuje u
[tete od poplavapredmet politi~kihigara
KRAQEVO - Op{tinski od-bor Srpske radikalne strankeu utorak je odr`ao konferen-ciju za novinare sa temom ne-zabele`enog progona koji se ujavnim preduze}ima i ustano-vama sprovodi prema ~lanovi-ma ove stranke i drugih opo-zicionih stranaka u Kraqevu.Predstavnici ove strankeistakli su da je pro{lone-deqna povika na nekim lokal-nim medijima bila samo pri-prema za, dosada u na{em gra-du nevi|enu, kampawu osvete iprogona koja se sprovodi pre-ma ~lanovima opozicionihstranaka zaposlenih u predu-ze}ima i ustanovama koja su podingerencijom gradske uprave.
- Sednica lokalne Skup{ti-ne, kako saznajemo, ne mo`e dase odr`i ve} skoro dva mesecajer prebezi iz na{e i drugihstranaka koji su silom vra}enina odborni~ka mesta tra`e odkoalicije Simovi} - [qivi}- Kaplarevi} da se ispuneobe}awa data u vezi zapo{qa-vawa ~lanova wihovih poro-dica. Podse}amo da su ve} zetSlavoquba Nikoli}a i NenadMir~eti} zaposleni u Vodo-vodu, }erka Dragi}a Brku{ani-na na Carini, sin DraganaVasiqevi}a na Pijaci, suprugSne`ane Pqaki} u Putevima,a ona bi trebalo da bude prim-qena u ^isto}u. Tako|e napo-miwemo da je suprug Vesne Vu-
kajlovi} izabran za ~lana UOFonda za solidarnu stambenuizgradwu gde se za dnevnicupla}a po 15.000 dinara, suprugMire Popadi} postavqen je zadirektora Istorijskog arhiva,dok je sin Svetozara Vujovi}azaposlen u Domu kulture u Rib-nici - istakli su predstavni-ci SRS.
Oni su daqe rekli da su ve} de-set godina u na{em gradu svazapo{qavawa u javnim predu-ze}ima i ustanovama bila po po-liti~koj liniji, ali kako su re-kli, oni kada su dolazili navlast nisu otpustali qude kojesu wihovi prethodnici primali.
- Svima je poznato da je nasilu postavqeni gradona~el-nik Simovi} svoju sestru za-poslio u Arhiv, Sreten Jova-novi} suprugu u ^isto}u, a
sina na Pijacu, Milun Jova-novi} sina na Pijacu, VukmanRako~evi} suprugu u OSU,[qivi} zeta u bolnicu... Za po-sledwih nekoliko godina ni
~ista~ica nije primqena u ja-vno preduze}e ili javnu usta-novu bez urgencije [qivi}a,Simovi}a, sada Jovanovi}a -naglasili su Radikali. E.I.
Burazersko zapo{qavawe
Zbog ~ega na{e kolege novina-ri ne posve}uju pa`wu istini ismatraju da je }utawe zlato. Ako sepodsetimo samo {ta je bio stavstruke pre deset godina, mo`emose zapitati {ta je ura|eno do da-nas i koliko smo „napredovali“?
„Od Golupca do |erdapske bra-ne, za tri decenije natalo`ilo seoko 500 MILIONA TONA (!!!)uglavnom evropskog muqa sa vi-sokim sadr`ajem toksi~nih i{tetnih materija koje su ve} pro-drle i u podzemne vode dunavskogpriobaqa. Ove podzemne vodeslu`e za vodosnabdevawe oko trimiliona stanovnika Srbije. Sli-kovito re~eno, od Golupca do |er-dapske brane rasuta je, po kubatu-ri, ~itava Avala u ~ijem sastavu sui najotrovnije supstance.
Mileta Peri{i}, nau~ni sa-vetnik beogradskog „eoinstituta“,u monografiji „\erdapska aku-mulacija, istina i zablude“ do-kazuje da Dunav u toku do na{e zem-qe prihvata zaga|ewe od 40 mi-liona tzv. ekvivalentnih stano-vnika Evrope. Na{u~inak u zaga|ewu Duna-va iznosi oko 20 odsto,{to nije malo. Ali, zah-vaquju}i akumulirawu u|erdapskoj brani kojapre~i{}ava reku, Dunavje na izlazu iz na{e zem-qe ~istiji nego na ula-zu u jugoslovensku teri-toriju.
- ]utawe nije interesgra|ana i onih genera-cija koje dolaze. Jer, miim ostavqamo najve}iekolo{ki problem u Evropi. Onikoji uporno dokazuju da je glavnizaga|iva~ Dunava na{a zemqa, a nena{i uzvodni susedi, sputavali susve aktivnosti da se do|e donau~no validnih podataka kojibi inicirali potrebu u~e{}a uz-vodnih, dakle evropskih kori-snika voda Dunava u za{titi`ivotne sredine |erdapskog si-stema i regiona - ka`e Peri{i}.
Zna~i li to da je servilna nau-ka od samog po~etka, jo{ od iz-gradwe |erdapske brane, radilaprotiv dr`ave i naroda?
- Apsurdno je, ali je tako.Po{to se prilikom gradwe branenije vodilo ra~una, recimo, okvalitetu povr{inskih voda Du-nava, u~iweno je niz projektant-skih i gra|evinarskih gre{aka.Pogre{ilo se, na primer, u pred-vi|awu veli~ine ~estica koje }ese talo`iti u akumulaciji.Ra~unalo se da }e se talo`iti~estice ve}e od 50 mikrona, {tose pokazalo neta~nim. Na{aistra`ivawa pokazala su da se
talo`e i ~estice od 0,4 mikrona,i to sa visokim sadr`ajem organ-skih materija i toksi~nih sup-stanci koje prave darmar u eko-lo{kom balansu reke. Podaci ko-lega iz Ma|arske o kvalitetu su-spendovanih materija saglasnisu sa na{im podacima o sastavusedimenata u |erdapskoj akumula-ciji. Ali, {ta to vredi -obja{wava Peri{i}.
Hemijska vremenska bombaMo`e se re}i da u |erdapskoj
akumulaciji ve} imamo hemijskuvremensku bombu. [ta je to?
- Muq u |erdapskoj akumulaci-ji sadr`i visok procenat organ-skih planktonskih materija i to-ksi~nih materija a dramati~an ma-wak rastvorenog kiseonika. Ru-munski nau~nici su, pri viso-kim letwim vodama, kada je do{lodo „podizawa“ sedimenata, kon-statovali ekstremno niskesadr`aje rastvorenog kiseonika.To je jedna od manifestacija he-mijske vremenske bombe. Niko ne
mo`e ta~no da predvidi {ta svemo`e da se desi ako se ove to-ksi~ne materije, u odre|enim uslo-vima, naglo oslobode. [ta se svede{ava sa `ivim svetom u Dunavu,ne znamo jer na{a sredstva zaistra`ivawa su nikakva i ~estoih, na primer, vr{imo u obi~nom- gumenom ~amcu. Vi{e znamo {tase de{ava sa `ivim svetom u Cr-nom moru kod u{}a Dunava. A uCrnom moru do{lo je do smena vr-sta algi i cvetawa vode {to na-staje zbog izostanka silikatnihalgi. Sve u svemu, mo`e nam se de-siti da, u slu~aju ve}eg zaga|ewaCrnog mora, budemo optu`eni mi,a ne Evropa, te da jo{ jednomispadnemo iskqu~ivi krivci zane{to u ~emu nismo u~estvovalisami. Tim pre {to Evropa svevi{e po~iwe da brine za za{tituCrnog mora, a ne Dunava. Za Ev-ropu je va`no da Dunav posle |er-dapske brane - bude pre~i{}en! Ida takav mora da u|e u Crno more- ka`e Peri{i}.
NIN 24. avgust 2000.godine
Kako je pisala „neslobodna{tampa“ pre 10 godina
Dok se pozicija i opozicija prepucavaju ko jetrebao da izvr{i procene {teta nastalihletwim, bli`e se i jesewe poplave
A gde su {tete od grada?!
Grad koji je o{tetio preko400 hektara obradivog poqo-privrednog zemqi{ta je na-pravio ogromne {tete u vi{esela kraqeva~kog kraja. Naj-vi{e su stradale povr{inepod zasadima vo}a na podru~juRo}evi}a, Bukovice, Dedevaca,Vrdila, Samaila i u Lascu.Komisiji za procenu {tete odelementarnih nepogoda seobratilo 309 doma}instava,tako da su za wih potrebnasredstva u iznosu od 236 mi-liona dinara. U ovom trenu-tku to su sredstva koja grad-ski buxet nema.
Radikali Kosti} i Dmitrovi}
Hidroelektrana \erdap
Vo}wak posle grada
Jedna od prole}nih poplava
Hidroelektranei ekologija
EPS je na svom sajtu objavio vrlotransparentno na ~iwenicama za-snovan uticaj hidroelektrana na`ivotnu sredinu. Smatramo da ina{i sugra|ani i ~itaoci imajupravo da saznaju te informacije ipreko na{ih Ibarskih.
„Izgradwom hidroenergetskihobjekata nastaju pozitivni, ali inegativni uticaji na `ivotnusredinu. Karakteristike okoline,karakter i veli~ina hidroene-rgetskog objekta odre|uju me|uso-bne uticaje `ivotne sredine naobjekat i obrnuto. Zato mogu po-stojati bitne razlike u karakterui intenzitetu uticaja pojedinihhidroelektrana na `ivotnu sre-dinu.
Pozitivni uticaji se uglavnomodnose na vodosnabdevawe, navo-dwavawe ili odvodwavawe, turi-zam i rekreaciju.
Negativni uticaji se odnose nauticaj hidroenergetskih objekatana kvalitet vode, priobaqe iokolna zemqi{ta, a ubla`avajuili elimini{u se preduzimawemodgovaraju}ih mera za{tite u tokuizgradwe objekata i wihove eks-ploatacije. Negativni uticaji na`ivotnu sredinu su blagog in-tenziteta, ali su izuzetno kom-pleksni (aktivirawe potencijal-nih klizi{ta, padavina, promenamikroklime, izmena fizi~ko-he-mijskih karakteristika voda idr.).
Zaga|ewe vodotokova od stranehidroelektrana, mogu}e je i zbogincidentnih izlivawa uqa i he-mikalija.
U akumulacijama HE odvijaju seprocesi tokom kojih dolazi dozna~ajne degradacije kvalitetavoda i procesa eutrofikacijevodnih sistema. Tim nepovoqnimprocesima najvi{e doprinose or-ganske materije, nutrijenti, ra-stvoreni kiseonik, BPK5, ra-stvorene i suspendovane ~vrstematerije, rast i cvetawe algi,sadr`aj pH, kao i otpad koji seunosi u akumulacije sa divqih de-ponija uz vodotokove.
Elektroprivreda Srbije je pri-premila niz programa pra}ewakvaliteta voda, antierozionihradova, izrade katastra zaga|iva~avoda s ciqem za{tite voda slivovai podzemnih voda u priobaqu.“www.eps.rs/ekologija/postojecestanje.htm
10. septembar 2010.U FOKUSU ИБАРСКЕ6 10. septembar 2010. U FOKUSUИБАРСКЕ 7
pre|a{we zaposlewe. To jebila jedina plata u mojoj po-rodici jer mi ni suprug neradi. Ovo je stra{an {ok zamene. Ja sam bila hraniteqporodice jer je suprug izgubioposao. Ovde ima dosta mladih`ena sa malom decom, skoro po-lovina je napustila ranije po-slove nadaju}i se novom upo-slewu - ka`e Vesna Vukovi}, je-dna od kandidatkiwa.
Spor oko obuke komunalnihpolicajaca izbio je pre trisedmice, kada su gradske vlastinalo`ile da se iz Kule povu~egrupa koju je tamo poslala pret-hodna vladaju}a koalicija Po-kret za Kraqevo, DSS-NS iSRS uz obrazlo`ewe da je gru-pa napravqena po ro|a~ko-par-tijskim vezama. Tvrdwe da jegrupa napravqena po ro|a~kimi partijskim vezama svi po-laznici su demantovali, tvr-de}i da su javni poziv na TV-u~uli od aktuelnog predsednikaSkup{tine, a potom dokumentapredavali nadle`nim slu`-bama.
„Nesu|eni“ komunalni po-licajci su se u Kraqevo vra-tili pro{log petka i wihovprvi poku{aj da stupe u kontakt
sa budu}im poslodavcimazavr{io se mawe-vi{e ne-uspe{nim razgovorom sa na~el-nicom Gradske uprave, te su seodlu~ili da svi zajedno predGradskom skup{tinom sa~eka-ju gradona~elnika.
- Grad }e platiti polagawestru~nog ispita za ovu grupukandidata, ali }e biti raspi-san novi konkurs, nakon koga}e biti izabrani najboqi kan-didati koji }e biti poslati naobuku - ka`e Qubi{a Simovi},gradona~elnik Kraqeva.
On je rekao da se prvo do kra-ja godine mora na}i vi{e od 25miliona dinara za formiraweodeqewa komunalne policije.Na pitawe {ta }e biti sa kan-didatima koji su ve} zavr{iliobuku, Simovi} ka`e da }e ra-vnopravno mo}i da konkuri{una mesta komunalnih polica-jaca.
Kandidati za komunalne po-licajce ka`u da }e nastaviti saprotestima i obilaskom funk-cionera, jer su uvereni da imugovor koji su potpisali sagradom, bez obzira na to ko jetada bio na vlasti, daje pravona polagawe ispita i zapo-slewe. Nenad Bo`ovi}
KRAQEVO - Skup{tina Kra-qeva }e ubrzo raspisati kon-kurs za novu grupu komuna-lnih policajaca koja }e bitiupu}ena u Kulu. Tako }e obukuukupno pro}i oko 45 kandi-data, a Kraqevo po zakonumo`e da zaposli 25 komuna-lnih policajaca. Kraqevo }epo svemu sude}i, biti jedinigrad u Srbiji koji }e imati
duplo vi{e obu~enih komu-nalnih policajaca nego {topo zakonu treba da ih uposli,a pritom }e obuku tih qudi izsvog xepa platiti poreskiobveznici.
Ispred zgrade Gradske upra-ve organizovan je protest 23kandidata koje je prethodnavlast poslala na obuku u Kulu.
Oni sada tra`e da im se omo-gu}i polagawe stru~nih ispi-ta.
- Na{a obuka ne vredi akonam grad ne obezbedi i pola-gawe stru~nih ispita poslekojih }emo dobiti sertifika-te da smo uspe{no zavr{iliobuku - ka`e jedan polaznikkursa.
Obuka jednog komunalnog po-licajca buxet grada, odnosnogra|ane koji ga pune, ko{tane{to vi{e od 170.000 dinarai to bez lekarskih pregleda istru~nih ispita. Tako }e Kra-qevo iz buxeta na obuku komu-nalnih policajaca potro{itiizme|u sedam i osam milionadinara, umesto ne{to vi{e od~etiri miliona.
- U ugovorima koje smo pot-pisali sa biv{im grado-na~elnikom Qubi{om Jova-{evi}em stoji da }emo bitiprimqeni u radni odnos. Jasam zbog ove obuke i izvesnogsigurnog posla napustila
(Ne)podobnikomunalnipolicajci
KRAQEVO - Uprava grobqa uKraqevu odlu~ila je da se ri-gorozno suprotstavi nemarnimkamenorescima koji su svoje po-slove na gradskim grobqimaobavqali u popodnevnim satimai vikendom. Sankcije za nepo-{tovawe ovakve odluke, porednov~anih, bi}e i zabrana obav-qawa delatnosti na jedan pe-riod.
Vra}aju}i film unatrag sazna-li smo da ovakva odluka postojive} osamnaest godina, ali da sewe niko do sada nije pridr`avao!Uprava grobqa u Kraqevu je da bispre~ila razne malverzacije kao{to su nepla}awe takse zaizvo|ewe radova ili naru{avaweograde grobqa zbog uno{ewa spo-menika, izdvojila onu kategori-ju qudi koji pripadaju poreskimobveznicima od onih koji „kame-noreza~ki” posao obavqaju nacrno.
- Tra`ili smo od svih kameno-rezaca da nam dostave izvode izregistra svoje delatnosti i to }ebiti jedina kategorija koja }eimati pristup gradskim grob-qima i izvo|ewu radova na wimau toku radnog vremena. U opisuposla kamenorezaca je postavqa-we spomenika i oblagawe okvi-ra koje ina~e radi gra|evinskaslu`ba JKP „^isto}a“, pod ~ijomingerencijom je i Uprava grobqa.Oni su du`ni da za takve radove,koje ina~e napla}uju od gra|ana,uplate taksu za uno{ewe i po-stavqawe spomenika. Kamenore-sci su skloni da taj deo tro{kovaprenesu na gra|ane i da im obja-sne da su oni u obavezi da tetro{kove plate, i na taj na~ingra|ani dolaze u zabludu - ka`eGordan Vasiqevi} upravnikgrobqa u Kraqevu.
Vasiqevi} napomiwe i apelu-je gra|ane da oni nemaju tu oba-vezu pla}awa taksi za izvo|eweradova, jer je to obaveza kameno-rezaca.
- Ako neko prekr{i ovakvuodluku bi}e izlo`en kaznenimmerama u nov~anom smislu, a uslu~ajevima te`eg prekr{aja ioduzimawem dozvole za rad naneko vreme. Ovih dana }e nagrobqima biti i vidno postav-qane table o tome ~ega se sve ka-menoresci moraju pridr`avati, ane kao {to se to recimo prede{avalo da se dok traje opelo,~uju kamenoreza~ke ma{ine kojeu neposrednoj blizini ne{torade - napomiwe upravnik grob-qa u Kraqevu.
Ovakva odluka se trenutno od-nosi samo na gradska grobqa,dok za seoska grobqa moraju samemesne zajednice inicirati da sekamenorescima zabrani da radevan radnog vremena i vikendom.Uprava gradskog grobqa imaekskluzivna prava nad svim ra-dovima, odnosno okvira koji seizvode na grobqu, dok kamenore-za~ke poslove obavqaju radioni-ce za izradu. Korisnik mo`e daostavi i grobno mesto bez ika-kvih okvira, ali takvih slu~aje-va skoro i da nema na kraqe-va~kom grobqu.
Nenad Bo`ovi}
Kamenoresci na grobqusamo u radno vreme
Vandali odneli deo ograde savelikog novopazarskog grobqa
Ni mrtvima nedaju mira
NOVI PAZAR - Jo{ uvek nepoz-nati vandali polomili su i od-neli deo metalne ograde na novo-pazarskom velikom grobqu. Spo-menici su ostali neza{ti}eni, au grobqe koje se nalazi pored veo-ma prometnog puta mo`e da u|e kogod `eli i da u wemu radi {ta godho}e. Novopazarci zameraju na-dle`nima {to ne poprave ogradu,kako bi mrtvi po~ivali u miru.
- Ve} dve godine grobqe nam jerazgra|eno i neuredno, ali nikood nadle`nih ne reaguje da sere{i ovaj problem, a potrebno jesamo nekoliko {ipki da se zava-ri na razgra|enoj metalnoj ogra-di. Sramota je da turisti koji pu-tuju prema Pe{teru i Sopo}ani-ma vide ovakav prizor koji pred-stavqa ru`nu sliku grada, a jo{ jegore {to nam ni mrtvi ne mogupo~ivati u miru - ka`e Hido Mu-ratovi}, poznati humanista izNovog Pazara. N. G.
U Novom Pazaru kre}e sa radom„[kola fotografije“
Promocija gradana razglednicama
NOVI PAZAR - Kancelarija zamlade u Novom Pazaru, uz fina-nsijsku podr{ku Ministarstvaomladine i sporta RepublikeSrbije, organizuje „[kolu fo-tografije“, u kojoj }e se 16 mla-dih kadrova obu~iti kako dafotografijom na najkreativ-niji na~in predstave svoj grad iwegova kulturno-istorijska bo-gatstva.
Za „[kolu fotografije“ ve}vlada veliko interesovawe mla-dih u ovom gradu, a obuka u{koli }e trajati tri meseca.Grupa koja pro|e obuku radi}e naidejnim re{ewima za razgled-nice koje }e biti {tampane uciqu promocije grada NovogPazara i wegove okoline. N. G.
VRWA^KA BAWA - ^lanovi op{-tinskog ve}a su na posledwojodr`anoj sednici dali saglasnost napredlog Ugovora o subvencijama, ugradskom i prigradskom saobra}ajuna osnovu dogovora op{tine Vrwa-~ka Bawa i „Autoprevoz“ ^a~ak kojije preuzeo na osnovu potpisanog ugo-vora obavqawe prevoza putnika napodru~ju ove op{tine. Portparolza informisawe u op{tini Vrwa~kaBawa Violeta Trifunovi} nam jetim povodom rekla da subvenciona-lno pravo imaju penzioneri starijiod 65 godina, slepa, gluva i nagluva
lica i wihovi pratioci, ratnii mirnodopski vojni invalidi,dobrovoqni davaoci krvi.U~enici koji poha|aju osnovnu{kolu i ona pred{kolskoguzrasta imaju sto odsto popustna besplatnu vo`wu. U~enicikoji poha|aju sredwe {kolepla}aju 40 odsto od cene karte,20 odsto pla}a op{tina, a to sesamo odnosi na mese~ne karte.Isto va`i i za zaposlene upred{kolskoj ustanovi, uosnovnoj i sredwoj {koli napodru~ju vrwa~ke op{tine. Po-menuti popusti va`e samo zaroditeqe odnosno decu kojaimaju prebivali{te u ovojop{tini. Dragan Ivanovi}
Subvencije za prevoz putnika
Nezadovoqni kandidatima koji su zavr{ili obuku, gradska vlastelao tro{ku gra|ana {aqe nove qude na obuku za komunalne policajce
„Dete u srcu“
KRAQEVO - Narednog vi-kenda, 18. i 19. septembra, uparku kod Duhovnog centra u
organizaciji Agencije „Stars“bi}e odr`an de~ji sajam podnazivom „Dete u srcu“. Oba
dana sajma redvi|en je celodne-vni program u okviru kojeg }eu~estvovati de~ji pisci, kul-turno-umetni~ka dru{tva, ple-sne {kole, de~ji horovi, pozo-ri{te i sportski klubovi, abi}e odr`ane i modne revije.O~ekuje se u~e{}e preko 800
mali{ana iz Kragujevca, Beo-grada, Ni{a, ^a~ka i Kraqeva.U ve~erwim satima posetioce}e zabavqati poznati bendovii zvezde doma}e pop scene me|ukojima }e biti Jelena Toma-{evi}, @eqko Vasi} i drugi.
E.I.
Nema rada na grobqupopodne i vikendom
Potražite nas na
SBB-u: C-68, Telemarku: S-10
Zavr{ili obuku - {ta sad?
10. septembar 2010.DRU[TVO ИБАРСКЕ8 10. septembar 2010. DRU[TVOИБАРСКЕ 9
KRAQEVO - Nova mehaniza-cija je neophodna Srbiji.Dr`ava ~ini sve napore dakroz subvencionisane povra}ajeolak{a kupovinu ovih ma{inapoqoprivrednicima i zadru-gama. Tr`i{te ̀ ivotnim na-mirnicama je stabilizovano,a protiv onih koji dr`e kar-tele bi}e sprovedene kaznenemere. Udru`ivawe imperativopstanka malih gazdinstava,pri ~emu }e i lokalna samou-prava doprineti re{avawuproblema otkupa i plasmana,zakqu~ak je posete ministraDragina selu Stubal.
Selo Stubal mahom sto~arskikraj. Odavde `ivaq nije odla-zio u onoj meri kakav trendbele`e ostala podru~ja. Ula-gawa u proizvodwu su ipak sho-dno mogu}nostima, tako da nirezultai ~esto ne mogu biti re-prezent. Ono {to je deficitna selu jeste i mehanizacija,~iji je vek trajawa davnopro{ao. Ako imate novu meha-nizaciju, onda vam je tehno-lo{ki postupak daleko jefti-niji, a agrotehnika koju radi-te je daleko isplativija, ista-kao je Dragin i napomenuo dase u posledwih {est godina po-qoprivredna mehanizacija uSrbiji „zna~ajno podmladila“,
jer je wena prose~na starostpre toga iznosila 30 godina.
- Ministarstvo poqoprivre-de ove godine je, sa dodatnimsredstvima koje smo dobili izbuxeta, pokrenulo liniju be-spovratnih sredstava za na-
bavku poqoprivredne mehani-zacije i prvi put dajemo be-spovratna sredstva i za trak-tore - podsetio je Dragin u raz-govarao sa Svetlanom Rado-vac, korisnicom bespovratnihsredstava za kupovinu traktora.
On je ukazao da se zna~ajnove}a sredstva daju za kupovinutraktora doma}ih proizvo|a~a,kao i da ta sredstva mogu da sekombinuju sa onima koje dajeMinistarstvo ekonomije i re-gionalnog razvoja u iste na-mene.
- Fakti~ki, ukoliko kupitejedan IMT-ov traktor, dr`ava
}e vam preko Ministarstvapoqoprivrede, odnosno Mi-nistarstva ekonomije, vratiti~ak 55 odsto ulo`enih sred-stava - kazao je Dragin.
- Koristili smo sva sredstvakoja su nam dostupna iz mini-
starstva. Sigurno da je kupo-vina ovog traktora najve}apomo} koju smo dobili, jerte{ko da bi samostalno uspe-li da obezbedimo ovoliki no-vac - rekla je Svetlana isto-vremeno zahvaquju}i se Poqo-privrednoj stru~noj slu`biIbar na pomo}i da konkuri{eza ova sredstva.
Va`no je ista}i ja~awe ka-paciteta Srbije u prihvatawufondova EU i konkursa kojinas o~ekuju u budu}em periodu.Problem zadruga, pa ~ak i onihkoje su rentabilne je prevas-hodno u zakonodavstvu. Da nijetako i na{i kooperanti biimali mogu}nost da poput onihu Danskoj ili Italiji imajusve mogu}nosti benefita kojiovaj vid udru`ivawa pru`a.
Zadruga Stubal postoji od1955. godine i centralna jeotkupna stanica kraqeva~kogsira i kajmaka. Da se radi o oz-biqnom poslu i kvalitetu ovihproizvoda govori podatak da seve}ina velemarketa u Beogradusnabdeva upravo iz stubalskezadruge. Milosav Marki}evi}direktor ove zadruge, ka`e daje u okolini Kraqeva bilodvadeset velikih zadruga, a da-nas funkcioni{u dve-tri.
Ministar Drgagin je na kra-ju posete obe}ao Stubalcima da}e u~initi sve da pomogne urealizaciji postoje}ih pro-blema, te da }e rebalans buxe-ta u ovom resoru biti usmerenna direktnu pomo} poqopri-vrednicima.
Sowa Cvetkovi}
nije, a radne snage bude ne{tovi{e, ne mo`emo se ne~emunadati. Vrata gde se nalazilaktofriz, Vasiqevi}i stalnopro{irivali, no sada se pita-ju ~emu kvalitet i kvantitet.Ni jednog trenutka nisu ̀ ele-li da predaju ni{ta drugo nokvalitet, ne slute}i i da }eproizvodni pogoni Imlek-asada zarastati ba{ kao i wi-hovi sto~ari u korove. Sa dru-ge strane imamo i onih malihsitnih proizvo|a~a sa dve-trikrave, koji kantice za otkupostavqaju pored puta. IstinaSrbiji trebaju i oni mali iovi ve}i proizvo|a~i. Ne zbogsramote {to zemqa seqaka,treba da zavisi od belosvetskegospode, ve} {to }emo i onomalo kategorije stanovni{tvakoje su mogle da `ive od selasvrstati u socijalu. Istina jei to, da ulagawa u „skalameri-je“ ( kako mi nedavno re~e jedandeka Miloje) misle}i na mle-kovod i laktofriz nije isto{to ne ulagati i samo ostavi-ti kantice kraj puta. Somatske}elije su vaqda isto katego-risane za sve. Sa porodicomVasiqevi} osta}emo na vezi,ako ni{ta drugo zbog najmla|ihuku}ana. Qubav prema `ivo-tiwama, mo`da ipak presudi danastave tradiciju.
Ovome treba dodati da za je-dno sto~no grlo treba obezbe-diti jedan hektar, obradivihpovr{ina. U kraqeva~koj re-giji ima 133.000 hektara, a brojgrla je 19 hiqada, {to je ujednoi najboqi pokazateq stawana{eg sto~arstva i mle~ne in-dustrije. Pre samo 4 godineovaj broj grla je bio dvadeset~etiri hiqade! Da li }e nammleko u prahu trebati samo zakonditorsku industriju?
Sowa Cvetkovi}
KRAQEVO/SIR^A - Vasiqe-vi}i iz Sir~e, su su{ta su-protnost onih koji moraju daostanu na selu jer nisu imalikud, po~eli da se bave poqo-privredom iz ~ista mira i ra-doznalosti, jer je u to vrememleko bilo na ceni, a Srbijapila beli napitak. Danas ne bini u ludilu odabrali ovo darade, ali dok ne otplate kre-dite i da`bine, mora se.
Sada{wa poqoprivreda kojomse bavi sve mawe stanovni{tva,ne mo`e se smatrati odr`ivom,budu}i da su socijalni aspektiodr`ivosti u potpunosti isk-qu~eni. Mnoga istra`ivawa supokazala da u poqoprivrediostaje samo onoliko radne sna-ge, koliko ostale privredne de-latnosti ne mogu da private iliqudi nemaju izbora no da ostanuna selu. Farma Vasiqevi} uSir~i je kao modernija za`ive-la pre par godina iz ~iste ra-doznalosti, a vremenom radoz-nalost je neophodno potkrepitiznawem, ulagawem i ogromnomenergijom. Rad u trgovini na{doma}in zamenio je farmer-stvom. \ina i Milomir tvrde daje sve te`e opstati.
- Kada sam po~eo pre par go-dina nisam ni slutio {ta me
~eka! Mnogo toga se od tada pro-menilo. Cene u otkupu su dra-sti~no pale, cene imputa proiz-vodwe sko~ile. Kredite u kojesmo u{li moramo da vra}amo,druge nema! Ne mogu da se pomi-rim sa ~iwenicom, kao i ve}inamojih kolega da je ova proizvo-dwa toliko obezvre|ena - ka`eMilomir Vasiqevi}, proizvo|a~mleka.
Vasiqevi}i su starosedeoci uku}i trigeneracijei zahvaqu-ju}i tomeorganizo-vani su poprincipup o r o -di~nog po-sla u komesvako imas v o j ezadu`ewepa i naj-mla|i zbogkojih susvojevre-meno pla-nirali daovaj posaopro{ire.
No kako u ovoj dr`avi ni{tanije sigurno, tako su i temeqinove farme polako zarasli ukorov.
- Sve mi se ne{to ~ini, da }ejo{ podu`e da budu u korovu. Od~ega. Plan je bio da predajem oko250 hiqada litara. Holt{ajnkesu davale i po 45 litara. Mogloto da se organizuje. Vizija jebila i da po~nemo sa nekom pre-radom. Rastu sinovi, imao bi koda nasledi i radi. Slaba vajda,~eka}emo, ali svake godine ~eka-mo i nikako da do|e to boqe.Ne{to sam grla prodao. Sve po-lako ide, ali na dole - ogor~eno}e Milomir.
Kao i ve}ina proizvo|a~amleka ovih dana su suo~eni sa ce-nom mleka sa kojom je te{koodr`ati rentabilnu proizvo-dwu, posebno ako nemate vi{e
obradive zemqe u posedu kao{to je slu~aj na ovoj farmi jer 7hektara zemqe ne mo`e podmi-riti potrebe za hranom ovolikogbroja grla. Vasiqevi}i su jedniod prvih koji su uvezli hol{tajn.Milomir ka`e da su davale i po40 litara dnevno, no wihov vekmle~nosti je ograni~en, pa jefarmu upotpunio austrijskomrasom. Sve {to je zna~ilo nekiobrt morali su da vra}aju kre-dite pa se daqe mora hteli iline. Bez sitnije stoke i teladi 20jakih mle~nih krava treba op-slu`iti.
- Slu{aj, tavorimo, da nije dasvi radimo, ovi moji mi jo{ nenajavquju {trajk, te{ko. Ne{touradimo dole na Adi i to rodi!Nije ovde ni zemqa ba{ za obra-du. Hranu za stoku kad kupuje{gotov si. Sve nam poskupelo, na-pla}uju i rezance, nekad to da-vali xaba! Ova na{a deca, kakostoje stvari ne verujem da }eostati, a iskreno da vam ka`emnemam nameru na silu ni da ihteram. Belaj veliki sve ovo sa po-qoprivredom. Mada ni misto~ari nismo ni udru`eni nislo`ni. Ovi gore na severu sene{to i bore, nas ovde sve mawei sve slabiji - ka`eMilomir.
- Iako mali imamokrava za celu Sir~u -dodaje pomalo u {alisupruga \ina.
Imputi proizvo-dwe mleka nepresta-no rastu, da sami neobra|uje zemqu, spre-maju sila`u i sena-`u, ka`u slaba vajda.Ove godine je zasejaoi prili~no deteli-ne, da bi ubla`iotro{kove. Da nijesve {to prati ovuproizvodwu poskupelo i kredi-ta, bilo bi znatno lak{e. Si-novi Vlado i Pero se ne libeovog posla. Kako ka`u {ta semora nije te{ko. Ipak obojica sukonstatovali da rade jer moraju,
radili bi i kod gazde od ne~egamora da se `ivi. Mada se Vladoglasno pita i sutra kada zavr{efakultet ako se ni{ta ne pro-meni, pitawe je da li }e i kadadobiti posao.- Ovo kod tate, je ipak sigurno!
Ali da ostanemo ovde, ma gledamkad }u da odem. Ovoliko rada zaovako malo para.
Pitam ih, da su oni ti kojiodlu~uju u ime seqaka {ta bi, na{ta }e Pero mudro:
-Mislim da su povoqniji kre-diti ili beskamatni ono {tomo`e da pomogne. Direktni obrtsa odlo`enim pla}awem. To {topomiwu bespovratno, jedne go-dine mo`e, jedne ne mo`e. Dru-go, dugoro~nije cena, ako ne{toproizvodimo, vaqda moramo una-pred da znamo da li nam se toisplati.Vidim bi}e on budu}i doma}in,
opire se - ne}e da se bavi ovimposlom, ali smo upoznali svemogu}e sitne i krupne ̀ ivotiwena ovoj farmi, ~iwenice govoreda bra}a vole svoje stanare nafarmi.
- Da je sre}e i da postoji stra-tegija po kojoj bi mogli da pla-niraju svoju budu}nost ovako…
sve je neizvesno - pri~a Milo-mir.
Sve dok je litar mleka mawepla}en od litra kisele vode,kreditne linije koje se nudeproizvo|a~ima ne budu povoq-
Nova {tala ukorovu, do daqweg!
Nova mehanizacija,za boqe prinose
Svetlana Radovac u svom novom traktoru
Ministar Dragin u razgovoru sa ~elnicima KraqevaKod tate - siguran posao!
Milomir Vasiqevi}
Na farmi mnogo posla, ali se krediti te{ko vra}aju
Mnogi poqoprivrednici uzeli kredite nadaju}i se normalnom poslovawu, a sada jedvapre`ivqavaju kako bi otpla}ivali rate
Po~ela je nova {kolska godina a sa wom, mawe ilivi{e, roditeqske i |a~ke radosti, ali i glavoboqe.U ciqu {to lak{eg prilago|avawa novim obavezama, raz-govarali smo sa psihologom iz Osnovne {kole „Dimi-trije Tucovi}“, Jelenom Radosavqevi}.[ta sve predstavqa procenu de~je zrelosti za pola-zak u {kolu?
Deca se pre polaska u {kolu testiraju kod pedagogaili psihologa gde se procewuje wihova spremnost i zre-lost za polazak u {kolu. Va`no je proceniti ne samo in-telektualnu sposobnost, ve} i socijalnu, emotivnu i go-vornu zrelost. Spremnost za polazak u {kolu se odno-si na razli~ite aspekte de~jeg razvoja. Ove godine Mi-nistarstvo prosvete je vr{ilo pritisak da sva deca kojaimaju {est i po godina krenu u {kolu, bez obzira na zre-lost, pa se ~ak insistiralo da krenu u {kolu bez obzi-ra da li su poha|ala pred{kolsko obrazovawe, koje je izu-zetno dobra priprema za {to boqe prilago|avawe na{kolu.Roditeqi ~esto insistiraju da dete nau~i da ~ita ipi{e pre polaska u {kolu. Da li je to ispravno?
Roditeqi brinu kako }e se deca naviknuti na {kolu,{kolske obaveze, da li }e biti uspe{na, da li je bitnosavladati ~itawe i pisawe pre polaska u {kolu. Od-govor na pitawe da li je po-trebno da u~e ~itawe i pi-sawe pre polaska u {kolu jeda deca ne moraju znati ~ita-we i pisawe, jer }e u~iti da~itaju i pi{u u {koli. Decukoja sama pokazuju intere-sovawe za ~itawe i pisawene treba sputavati, ve} imdozvoliti da zadovoqe svo-ja interesovawa. Vr{ewepritiska i insistirawe dase ove ve{tine savladajupre {kole, mo`e stvoritiodbojnost i naneti vi{e{tete nego koristi. Kako roditeqi moguolak{ati proces prila-go|avawa na {kolu?
Roditeqi }e olak{atiproces prilago|avawa na{kolu tako {to }e kod svog deteta razvijati samostal-nost. De{ava se da su roditeqi okupirani savladava-wem ~itawa ili u~e dete ra~unskim operacijama, a dadete ne ume samostalno da jede ili da se obu~e, {to je
vrlo zna~ajno za wegovo snala`ewe u novoj sredini. Koddeteta }ete razviti pravilan pristup {koli ako ga nepla{ite {kolom ili nekim sopstvenim negativnimiskustvima.Roditeqska pomo} pri u~ewu?
^esto pitawe koje roditeqi postavqaju je koliko dapoma`u svojoj deci u u~ewu i doma}im zadacima.
Podr{ka i pomo} su po-trebni sa ciqem da se {tovi{e osamostale, ali to nezna~i preuzimawe wihovihobaveza. Deca se razlikuju,pa i vrsta i stepen pomo}ikoja je potrebna. Pridavawezna~aja {kolskim obaveza-ma od strane roditeqa i in-teresovawe za doga|aje u{koli doprinose razvijawupravilnog odnosa premaobavezama. Va`no je uspo-staviti dobru komunikaci-ju sa u~iteqem ili u~ite-qicom i zajedno raditi natome da se dete {to boqeprilagodi.
[ta bi bili op{ti preduslovi detetove uspe{nosti?Dete koje ima dobre preduslove za uspeh u {koli je dete
koje ima dovoqno samopouzdawa, a to }e ste}i ako je prih-va}eno, ceweno, voqeno i sigurno. U {koli se prvi putsre}e sa odgovorno{}u, obavezama, kritikama...{tozna~i da je potrebno da mo`e da podnese i neuspeh. Deteformira nove odnose, pa je potrebno da ume da sara|ujesa drugima, deli, konstruktivno re{ava sukobe, vodira~una o svojim i tu|im potrebama. U na{im {kolamase jo{ uvek neguje takmi~arski duh, ali nadam se da }euvo|ewem inkluzije prevladati neki humaniji odnosii me|u decom. Svako treba da se trudi da bude boqiu odnosu na sebe, a ne da se poredi sa drugima. Decane moraju i ne mogu biti po|ednako uspe{na u svimoblastima. [kola bi trebalo da pru`i informa-ciju za {ta je dete sposobno, talentovano i u kompravcu ga treba usmeravati.
Va{ savet roditeqimaU prvom razredu nema ocewivawa, tako se
pru`a {ansa da se deca prilagode i primat ima-ju socijalno i emocionalno prilago|avawe, a tek
onda savladavawe gradiva. Kada ocewivawe po~ne u dru-gom razredu, ocene ne treba uvek gledati kao merilo zna-wa, ve} kao informaciju {ta dete nije savladalo i kakoda mu pomognemo da ocene budu boqe. [kolski uspeh nijemerilo vrednosti deteta. Nau~ite dete da se nosi sa ne-uspehom tako {to }ete mu re}i da je ocena relativnastvar i da se mo`e ispraviti. I kada je neuspe{no, de-tetu je potrebno ohrabrewe i podr{ka, a pre svega uve-rewe da ga volite uprkos neuspehu. Izbegavajte kriti-ke i kazne, jer one samo produbquju ose}aj neuspeha i ne-sigurnosti.
Polazak u {kolu ne zna~i da je vreme igre pro{lo.Ostavite dovoqno vremena za igru, jer se u igri najlak{eu~i, kroz igru se dete opu{ta, zabavqa, razvija motoriku,koncentraciju, razvija sposobnost komunikacije iose}a se dobro.
UZ PRVU JUTARWU...10 UZ PRVU JUTARWU... 11
Astrologija
[ta `ene ~iniprivla~nim ( 2 )
Vaga@ena ovog znaka raspola`e
~itavim arsenalom zavodni~kihtaktika. Naj~e{}e je zapa`enapo negovanoj kosi i skladnoj fi-guri. Ve{tim {minkawem i oda-branom garderobom uvek privla~ipa`wu.
[korpijaZodijakova zavodnica broj 1. ^ak
i kada nije doterana, osvaja fa-talnim {armom. Duboki pogled,seksi glas i neobi~na kombina-cija vatre i leda dobitna su kom-binacija koja obara s nogu.Strelac
[arm divqe srne poseduje `enaovog znaka. Sklonija je sport-skom stilu, ali koketira uz pomo}nakita. Samosvesna, divnog osme-ha, privla~ne figure.Jarac
Osvaja hladno}om. Ostavqa uti-sak `ene na polo`aju, pa timeprivla~i mi{karce sklone do-minantnim `enama. Nagla{ene ja-godice i lepa figura koja nijesklona gojaznosti.Vodolija
Ne razmi{qa previ{e o utiskukoji ostavqa na mu{karce, ali toje ~ini jo{ atraktivnijom. Mo-derna, ima hrabrosti da odstupiod kli{ea. Ima lepu liniju nogu,sportski stas i prirodan izgled.Riba
Snenim o~ima lako uhvatimu{karca u mre`u svojih ~arikojima se ~esto pridru`uju ine`na kosa i sitna, gracioznastopala. Ribe su tipom ni`eg ra-sta, deluju poput lutkica koje bezmilosti koriste svoju `enstve-nost i izgled devoj~ice - `ene.
ИБАРСКЕ 10. septembar 2010.
Spremnost dece za polazak u {kolu
Prelom zuba se delina 4 klase:
I klasa - prelo-mi gle|i, naj-~e{}e suo d l o m q e n iuglovi i se-~ivne ivicegorwih seku-ti}a. Pacijen-ti se obi~no`ale samo na
o{tre ivice polomqene gle|ikoje povre|uju usne i jezik.Terapija: mle~ni zubi - o{treivice se zaoble i impregniraju ra-stvorom fluorida
stalni zubi - uradi senadogradwa polomqenog dela kru-nice kompozitnim materijalima.
II klasa - prelom gle|i i dentina- linija preloma je obi~no kosa,povreda mo`e biti prate}a lu-ksacijama.Terapija: - mle~ni zubi - u prvojposeti se uradi nadogradwa estet-skim materijalima, ako je mogu}euspostaviti saradwu sa malim pa-cijentom.
- stalni zubi - nadogradwa od-lomqenih delova krunice zubaestetskim materijalima radi seve} u prvoj poseti. Ukoliko pa-cijent donese polomqene delovekrunice zuba, mogu}e je uraditi ilepqewe tih fragmenata zuba.
III klasa - Prelom gle|i i denti-na sa povredom pulpe. Linija pre-loma je kosa ili horizontalna,pri ~emu je odlomqen ve}i deokrunice zuba. ^esto su udru`enisa luksacijom zuba.Terapija: - mle~ni zubi, zbriwa-vawe zavisi od uzrasta deteta, tj.od stepena resorpcije korena zuba,za {ta je neophodan Rtg snimak.
- stalni zubi, na~in zbriwava-wa prevashodno zavisi od stepena
razvitka korena, tj. da li je po-vre|eni zub sa nezavr{enim ilizavr{enim razvitkom korena, od{irine otvora pulpe, od protek-lom vremena od momenta povrededo dolaska u ordinaciju, odveli~ine odlomqenog dela kru-nice, itd.
IV klasa - prelomi korena. Po-vre|eni zub mo`e biti ne{todu`i u odnosu na nepovre|enezube, odlomqeni kru`ni deo seobi~no znatnije luksira. Linijapreloma korena mo`e biti loka-lizovana u predelu vrha korena, za-tim u sredwoj tre}ini i u gingi-valnoj tre}ini korena (deo kore-na blizu desni). Za ta~nu dijagnozupotreban je Rtg sinak.Terapija: kod mle~nih zuba u uzra-stu 2-4 god. va|ewe zuba se odla`e,ali su obavezne jednomese~ne kon-trole. U slu~aju pojave otoka, fi-stula ili ako se kru`ni deo pre-lomqenog zuba luksira ili jedislociran odmah nakon povredetreblo bi obavezno izvaditi po-menuti deo zuba. Vrh mle~nog zubase ne vadi jer }e se on resorbova-ti.
- stalni zubi - kod nezavr{enograsta korena obi~no dolazi do na-prsnu}a korena te je dovoqnoizvr{iti imobilizaciju po-vre|enog zuba (2-3 meseca).
- kod zavr{enog rasta korena -osnovni princip u terapiji jerepozicija i imobilizacija. Naj-ve}e {anse za srastawe imaju pre-lomi u blizini vrha korena. Uslu~aju komplikacije i infek-cije kod pomenute lokalizacijevrh se hiru{ki odstrawuje. Koddece se ~ak i u slu~aju preloma usredwoj i gingivalnoj tre}ini ko-rena, svakako preduzimaju sve te-rapijske mere kako bi se po-vre|eni zub du`e sa~uvao u zubnomnizu tj. do uzrasta kada se sti~uuslovi za definitivno zbriwa-vawe povrede.
dr OliveraStankovi}, spec.ortopedije vilica
Zape~ene paprikesa krompirom
Potrebno za 2 osobe:4 paprike babure2 mawa krompira~a{a pavlakejajedimqena slaninamawa glavica crnog lukaaleva paprika, biber, so,vegetasve`i listovi celera
Za zapr{ku:malo uqa½ ka{ike bra{naka{i~ica aleve paprike
Priprema:Paprike oprati i ise}i vrh,
da se dobije otvor. Staviti ihu podma{}en sud za pe~ewe.Krompir oqu{titi i izren-dati, luk o~istiti i {to sit-nije iseckati, kao i deloveodse~ene paprike. Dodati li-
stove celera i pr`iti. Poso-liti po ukusu i kada krompiromek{a dodati jaje i za~ine.
Skloniti sa vatre i punitipaprike. Na svaku napuwenu pa-priku staviti po par~e tankose~ene slanine i naliti malovode. Posudu prekriti alumi-nijumskom folijom i pe}i oko20 minuta na 200º. Napravitizapr{ku i preliti preko pa-prika, vratiti u rernu da se za-peku jo{ 15-tak minuta (bez fo-lije).
Jelo slu`iti sa kiselom pav-lakom.
Ure|uje
i pi{e
Mirjana
An|i}
Nedeqni recept
Qubazno{}u doktora stomatolo{ke ordinacije „Dr Stankovi}“ isaradnika iz zubno-protetske laboratorije „Ili}“, u narednim bro-jevima Ibarskih ima}ete priliku da ~itate o prevenciji i le~ewu,prvenstveno zuba, ali i usne dupqe, kao i o najnovijim dostignu}imau oblasti zubne protetike.
10. septembar 2010.OGLASI ИБАРСКЕII 10. septembar 2010. OGLASIИБАРСКЕ III
MALI OGLASI
• Prodajem dobro o~uvan tobo-gan sa kulom od punog drveta.Visina 2,3 metra, du`ina 3m.063/601833• Prodajem stolarsku ma{inu,cirkular-abrihter, sa livenimpostoqem, du`ina no`eva 510mm, motor 5,5 Kw. Tel:036/356134, 064/6387399• Kupujem ordewe i starinovac. Telefon: 063605171• Prodajem polovnu elektri~nu{iva}u ma{inu-glava „Veri-tas“. Cena po dogovoru. Tel:375/487• ^uvala bih starije osobe ilidecu. Tel: 0644738477• Prodajem regal. Tel:036443255• Prodajem profesionalnicirkular za strugawe drva. Tel:0638699208• Viola, na prodaju, nova uko`noj fotroli, sa rez. delo-vima. Uvoz iz ^e{ke. Tel:0631861414• Kupujem o~uvan komplet kwi-ga za prvi razred Ma{inskotehni~ke {kole, za smer Kom-pjutersko konstruisawe. Kon-takt telefon: 036/313-523,066/909-88-45• Povoqno prodajem pi{toqZbrojovku 6,35. Tel: 036361534• Povoqno prodajem de~ja ko-lica iz Austrije na rasklapawei de~ji krevetac. Tel:036361534• Otkupqujem polovne kvali-tetne sobne bicikle i orbitektrena`ere (nordijsko tr~awe).Tel: 064/18-37-064 i 069/655-675• Prodajem spiralni tobogan iopremu za de~ju igraonicu. Tel:0646625870
• Prodajem velika de~ja ko-lica, ki{obran kolica, daskuza povijawe, quqa{ku, stolicuza auto i ogradicu. Tel:060/0817579• Prodajem polovnu elektri~nu{iva}u ma{inu - glava „Sla-vica“. Tel: 036/865-186• Prodajem {poret Alfa - 7 ipe} Kraqica - 3 (naftaricuPreporod poklawam). Tel:036/233-773• Kupujem o~uvan komplet kwi-ga za prvi razred Ma{inskotehni~ke {kole, za smer Kom-pjutersko konstruisawe. Kon-takt telefon: 036/313-523,066/909-88-45
POSLOVNI OGLASI
• Sve vrste bravarskih usluga iobrade na strugu. \or|e, Tele-fon: 063/8699208
• Prodajem mernu klupu sa po-kretnim kowi}ima za kontrolupravilnog obrtawa osovine.Tel. 061/114-68-34• Otkupqujem europalete. Isplata odmah. Tel: 065/4533792• Prodajem veliku ma{inu zabru{ewe teraco podova. Tel:064/97-45-436• Prodajem dentalni RO aparatPhilips-oralix (dens-o.mat) digi-talni. Tel: 036/231-230 od 9-17h
• [kola za strane jezike „Bea-tovi}“ Kara|or|eva 53, vr{iupis na kurseve engleskog je-zika za decu i odrasle. Tel:036/312 800, 062/824 70 80
NEKRETNINE• Prodajem plac na Beranovcu,ku}u u Kamenici i gara`u uKraqevu. Telefon: 063646648
• Prodajem parcelu od 40 ari ucentru @i~e. Voda, struja i as-falt pored placa. Telefon:060/4275942• Izdajem prazan stan 70m2 Hi-gijenski zavod. Tel:064/3833181• Izdajem stan 50m2 kod Vodo-voda i name{tenu sobu, CG, saupotrebom kuhiwe i kupatila,Ulica Heroja Mari~i}a 107.Telefon: 036/324-560 i064/2775952.
• Izdajem dvoiposoban stan ucentru Beograda, CG, lift,klima, kablovska. Cena 380evra. Telefon: 0641190622• Prodajem placeve od 1Ha i od40 ari na obilaznici kod auto-centra Miliki}. Telefon:0641190622• Izdajem jednosoban stan zasamca, u Zelenoj Gori, cg, tele-fon, kablovska. Telefon:0641666850• Prodajem dvosoban stan 65m2u centru Ra{ke. Tel: 036737259• Prodajem plac 2 ara na u{}uIbra i Morave. Cena 6.000evra. Tel: 063633791• Izdajem stan 65m2, polu-name{ten u {irem centru, ka-blovska. Telefon: 036393234posle 15 ~asova• Izdajem name{tenu garso-weru u ku}i, ulica Mirka Be-lobrka 17/4. Tel. 036/234 988• Prodajem ku}u u Kraqevu,200m2 na 2 ara placa. Legalizo-vana, ukwi`ena. Cena 60.000eura. Tel.0642372226• Povoqno prodajem garsoweruu Vrwa~koj Bawi 24m2, pri-zemqe. Tel: 0644153624• Izdajem jednosoban stan. Te-lefon: 036/392-304• U Sir~i kod {kole prodajemlivadu povr{ine 33,53 ari sanedovr{enom vikendicom. Tel:036/391-779• Povoqno prodajem placpovr{ine 4,49 ari u ulici^ibukova~kih partizana u Kra-qevu. Voda, struja i kanaliza-cija dovedeni na plac.Telefon: 036/356-098, 063/26-86-56
• Prodajem ku}u u DowemGra~acu 3,17 ari placa, poredputa, ukwi`ena. Cena po dogo-voru. Tel: 065/6331741• Prodajem stan u Vrwa~kojBawi i ku}u na Kopaoniku.Tel: 036/318-018, 063/7771631• Izdajem dvosoban nename{tenstan u centru Kraqeva, 60m2,Cara Lazara 50/4, CG. Tel:011/3130797 i mob: 065/2520079• Izdajem stan dvosoban 50 m2 unovogradwi u Ulici HerojaMari~i}a. Stan je polu-name{ten ili nename{ten. Te-lefon: 0643772208• Prodajem plac 18 ari, 7 km odgrada na autobuskoj stanici uPopovi}ima, povoqno. Tel:392-802.• Prodajem plac u Vrbi saku}om i pomo}nim prostori-jama, kompletna infrastruk-tura, kanalizacija, uli~narasveta, asfalt i telefon. Tel:036/865-005 i 064/882 11 05• Prodajem stambeno poslovniobjekat pored glavnog puta u@i~i pogodan za sve delatno-sti. Tel: 063/621-531• Prodajem-izdajem stan od40m2, novogradwa, cg, klima,po~etak Kara|or|eve ulice.Tel: 064/847 81 47• Prodajem ku}u 70m2 ul. Hero-ja Mari~i}a i plac 6 ari ulica\or|a Radi}a (preko puta Ra-tarskog imawa) sva infra-struktura. Tel: 064/89 121 57• Izdajem dvosoban name-{tenstan u centru grada, cg, kablov-ska, klima, nadzor, internet.Tel: 036/355 664, 064/156 65 46• Izdajem stan i ku}u 70m2, za-seban ulaz i dvori{te.Kara|or|eva ulica, prazan ilipoluname{ten. Tel: 036/352-879• Povoqno izdajem ili prodajemlokal na keju i prodajem stan uDositejevoj 60m2. Tel: 065/547 2896• Prodajem etno ku}u - brvnaru,50m2. Cena 900 evra. Tel:063/7253 394.
• Prodajem fiat stilo-kara-van. 1.9JTD, 2004, ful oprema, uodli~nom stawu, nehavarisan.Milana Toplice 7 stan br.8.(iza Kraqeva~kog pozori{ta).• Prodajem rusku auto-priko-licu. Tel: 036235188• Prodajem Moskvi~ Aleko ‘90godi{te, ugra|en plin. Tel:036/234-988• Na prodaju lavqa kanxa. Tel:0641613044 (Sr|an)• Prodajem fiat Tipo,'90godi{te, benzinac. Telefon:063610868• Na prodaju FAP 1314 kiper,tehni~ki ispravan. Tel:036/732-169• Prodajem skuter APRILIA SR
50ccm, 1.000 evra. Tel:0644283150
• Prodajem gepek za kombi.Cena 100e Tel: 063633791• Prodajem Yugo IN 1.1. 2008. uodli~nom stawu. Tel: 063/84-89-664• Prodajem fiat punto 1.9 JTD2003. godi{te, 2.900 evra, nijefiksno. Tel: 066/383 313• BMW R1100RT, 1998, 64000km,ABS, 6500E, 036372558• Pe`o 307, 2.0 HDI, 2003,170000 km, ful bez ko`e, 5500E,0638268956• Varburg, 1.3, 1990, 1000E,0642032617• Prodajem Reno 21, ‘88godi{te hitno i povoqno. Tel:064/6625870• Audi, 2.5 TDI, 2002, 170000km, ful bez ko`e, 6600E,063683422• Mercedes C180 Esprint, 1.8,230000 km, ful bez ko`e, stra-nac, 2500E, +38651335246• Yamaha Drag Star, 650 kub.cm,16000 miqa, na ime, 3600E,0641249805• VW G-2, 1.6 TD, 1987, 275000km, zamena, 2000E, 0641152400• Mercedes 8.14 70000km, nosi-vost 3.5t, nov motor 7800E,0655051879• Honda Pantheon, 150 kub.cm,2000,24500km, nove gume, servis,1150E, 062456717• Opel Omega, 2.5 TDS, 1997,230000 km, ful bez ko`e, tekregistrovan, dogovor, 3000E,0649990013• Mercedes 307, 2.3D, 111000km,teretni 1.1t, 4800 evra, 064/26-32156• Opel Korsa, 1.1, 157000km,3300E, 0600249941VW G-2 Inter cooler, 1.6D,180000km, alarm, c.b, muzika,dogovor 2300E, 014243133• Suzuki 600 kub.cm, 30000km,ocariwen, 1900E, 036393281• BMW 523i, 2.5, 1997, 115500km,sportska verzija, sek. plin at,ful bez ko`e, 6000E, 062456717• Pezo Vivasity,100 kub.cm, 1999,3500km, puno dodatne opreme,850E, 062456717• Aprilija Leonardo,250 kub.cm, 2001, 18000km, vlasnik,1900E, 036372558• Citroen Jumpy, 2.0HDI, 2002,ABS, c.b, servo, termo-izola-cija, 5500E, 0643091179• Volvo 340DL 1.6D, 1987,163500km, 1500E, 0646644053• Fiat Fiorino 1.4, 1997,190000km, muzika, sek. plin,kod.kqu~, 1700E, 0638131425• VW G-3 karavan 1.8, 200000km,1993, ful bez ko`e, plin at,3000E, 06374769634• Honda VFR 750 RC24, 47000km,1986, 1600E, 0653631678• Mercedes 311, 2.2TD, 2001,240000km, uvoz iz GB, B kat,3600E, 0628912900• Citroen C3, 1.4HDI, 2003,160000km, ful bez ko`e, 5850E,062320111• Opel Senator 3.0i, 1990,klima, servo, plin, 2800E,063622327• Opel Vektra 1.8, 160000km,2002, fabri~ki plin, na ime,3400E, 0637013878• Opel Astra, 1.8, 1998,149000km, ABS, AIRBAG,klima, servo, c.b, 3900E,063660005
• Prodajem livadu u Kova~ima90 ari u blizini „~esme“. Tel:373-084 i 063/7783221
• Zastava 101, 1984, registro-vana do 15. decembra, telefon:064/6406791
• Izdajem sobe u Sutomoru,Crna Gora. Ratkovi} Du{kotel: 064/113-81-95 i0038230373486
• Prodajem metalnu rotiraju}upolicu za registratorepre~nika 80cm, staje 75 regi-stratora. Cena 200 eur. Tele-fon: 063/8622848
SUP 92Vatrgasci 93Hitna pomo} 94Medicinski centar 301-988Telefonske smetwe 977Telegr. i me|un. razgovori 96Informacije 988
Bu|ewe 9811Centar za obave{t. i uzbuw. 985Auto-moto dru{tvo 314-254AMS - pomo} na putu 987@elezni~ka stanica 313-555Autobuska stanica 313-444Elektrodist. dispe~er 322-892Vodovod - dispe~er 234-455Toplana - dispe~er 334-027
^isto}a - centrala 362-202Dom zdravqa Ribnica 372-070Dom zdravqa @eneva 323-797Muzej 315-350Narodna biblioteka 321-377Kraqeva~ko pozori{te 311-211KUD „Abra{evi}“ 231-746Dom kulture Ribnica 375-757Turist. org. Kraqeva 316-000
__________________________________________________________Tel. broj: Vrsta oglasa (zaokru`iti):_______________________ mali nekretnine auto oglas_________________________________________________________________Uz ovaj kupon, Va{ besplatan mali oglas mo`ete predati do srede u14 ~asova u redakciji Ibarskih, Milana Toplice 1/15 ili u kioskuSofist ispred Doma dru{tvenih organizacija
BESPLATAN MALI OGLAS
Male, poslovne oglase i ~ituqe mo`ete predati u redakcijiIBARSKIH, ulica Milana Toplice 1 (prvi sprat iznad PA-
RIZA, kancelarija broj 15), svakog radnog dana od 9 do 14~asova, mailom: [email protected]
U ime oca i sina i svetogaDuha ja, veliki `upan Stefan,sa svojom decom, kunem se knezudubrova~kom @anu Dandolu isvoj op{tini grada Dubrovnikau Boga i Svetu Bogorodicu i u~asni i `ivotvore}i krst Go-spodwi, i u sveta jevan|eqa i usvetih dvanaest apostola i usvetih ~etrdeset mu~enika i u318 svetih otaca. Kunem vam sebez ikakve obmane da sam vamprijateq ja i moja deca, dokste iskreni.
I ako neki va{ neprijateqprebegne u moju zemqu, da vam gadam ako }e vam {to napako-stiti iz moje zemqe.
I da idu va{i qudi po mojojzemqi sa robom bez ikakve boja-zni, i da im ne bude nikakvog na-siqa, nego da prodaju i kupuju slo-bodno, a ono {to je po zakonu tr-gova~kom u mojoj zemqi da midaju.
I da ne goni Srbin Vlaha bezsuda, nego ako se u~ini nepravdaizme|u Grada i moje zemqe, da sesastaju sudije gde je po zakonu ida presu|uju a da ne bude nasilnogoduzimawa imovine.
Ako li ovo prestupim, da miBog sudi i Sveta Bogorodica.
Stefan Prvoven~ani, Poveqao prijateqstvu i trgovini saDubrovnikom.
Najva`nija kwi`evna sre-di{ta bila su u Hilandaru, Stu-denici, @i~i, Mile{evi iPe}i. Tu su stvorena najboqadela `itija i slu`be, glavnirodovi kwi`evnosti toga doba.Tu je izvr{eno i normirawera{ke ortografije i pismeno-sti.
Neprocewiva je zasluga Ste-fana Nemawi}a {to je rodo-na~elnika dinastije, tada ve}svetiteqa Simeona, prikazaome|u svecima na nebu kao glavnogza{titnika srpske dr`ave i we-nih vladara. Na taj na~in se, uduhu vremena, srpski narod pri-bli`io ostalim hri{}anskimnarodima i izjedna~io se s wimau zaslugama za crkvu. Bio je topresudan elemenat u doktrini osuverenitetu srpske dr`ave.Kona~no je imala sve: sopstvenuteritoriju, jednoimeni narod,kraqeve iz svetorodne dinasti-je, crkvu i svetiteqe.
Oko 1216. godine Stefan jepripojio Srbiji i Hum, u kome jedo tada vladao Nemawin bratMiroslav. U tom vremenu, kada jejo{ postojala opasnost od Buga-ra, koja je otklowena zaje-dni~kim naporima bra}e Save iStefana, Stefan je po~eo dapoboqeva. Kada je oko 1228. Pre-dosetio skoru smrt pozove svogabrata Savu, koji ga zatekne ve}mrtvog:
Kada on ~u ovaj gorki glas, utom ~asu si{av{i sa kowa, padena zemqu, ispuniv{i o~i svoje su-zama i ridawem, i uzdigav{iruke svoje gore ka vi{wemu kojisedi na heruvivima, koji umrtv-
qava i o`ivqava, po~e se mo-liti. (Domentijan)
Kako pi{e Teodosije daqe sedogodilo slede}e ~udo Savino:Onaj koji je umro i bez du{e seuko~io i sasu{io, i koji je za po-greb spremqen, da se preda ma-teri zemqi, molitvama Sve-toga opet dobija du{u i ubrzoo`ivquje. Posle toga sveti ar-hiepiskop ga ukrasi svetim ian|elskim obrazom ino~astva,nazvav{i ga Simon monah, ume-sto Stefan.
Prvoven~ani kraq Stefan sa-hrawen je u manastiru Studeni-ci, ali wegove mo{ti su ~estopreno{ene.
Posle predstavqawa bla-go~astivoga Stefana i prvogakraqa, sveti arhiepiskop ven~akraqevstvom najstarijeg sinawegova Radoslava u velikoj crkvi,u pomenutoj @i~i, utvrdiv{i gamolitvama i blagoslovom, pre-dade mu da samodr`avno uprav-qa ota~askim i srpskim skip-trom. (Teodosije)
Kraq Stefan je imao tri `ene:prva, vizantijska princeza Jev-dokija, koju je oterao oko 1201.godine; o drugoj istorija nemapodataka; tre}a je bila unuka ve-necijanskog du`da Enrika Dan-dola. Iz sva tri braka Stefan jeimao decu: Radoslava, najstari-jeg sina i tri mla|a Vladislava,Predislava i Uro{a i }erkukoja se zvala Komnina. Svi si-novi Stefanovi, osim Predis-lava, bili su na srpskom pre-stolu.
„Da se ime „Stefan“ moglo do-voditi u vezu sa `upanskom i ve-liko`upanskom krunom posrednopokazuju i nazivi Stefana Pr-voven~anog u izvorima 13. i 14.veka. Tu se on dosledno zove pr-voven~anim kraqem, a ne prvo-ven~anim vladaocem uop{te; nai-me, termin `prvoven~ani` uvekse u izvorima vezuje za imenicukraq, a ne za ime Stefan. Dru-ga~ije re~eno, naziv „prvo-ven~ani kraq“ ne pokazuje da jeStefan Nemawi} prvi od sr-pskih vladara nosio venac negoda je wemu prvom dat kraqevskivenac, „sveta kruna“ kako je zoveDomentijan. Mi{qewa smo, za-tim, da je on, kao i wegov otac istri~evi, titularno ime Ste-fan dobio tek prilikom obreda
investiture. Sam Sava pripove-da u `itiju svoga oca kako je Ne-mawa izabrao za naslednika„plemenitog i i dragog sina
Stefana Nemawu“. Ne{tokasnije, kada opisuje neredekoji su u ota~astvu izbiliposle Nemawine smrti,ka`e da je preminuli vladarostavio kao naslednika(„Bogom izabranog i bla-`enim ocem Simeonom bla-govesnog“) sina „StefanaNemawu“. Jo{ jedanput usvome biografskom deluSava naziva brata „Stefa-nom Nemawom“. U `ivoto-pisu Svetog Simeona od Do-mentijana, Nemawa je na-zvan Nemawom Prvim, {toimplicitno potrv|uje zak-qu~ak, izveden iz Savinihre~i, da je budu}i StefanPrvoven~ani na ro|ewu do-
bio ime Nemawa. Sva je prilikada je Nemawa (2.) ime Stefan do-bio u ~asu kada ga je otac posta-vio za velikog `upana. Zbog ve-likog ideolo{ko-politi~kogzna~aja wegovog kasnijeg kru-nisawa na kraqevstvo, to ime -koje je ujedno simbolisalo ikrunu -zasenilo je kraqevo na-rodno ime Nemawa.
Sude}i prema razli~itim in-dicijama, reklo bi se da je tokomvlade velikog `upana Nemawe(1.) do{lo do promena u odnosuprema dinasti~kom imenu Ste-fan; ta promena je verovatno sta-jala u vezi sa Nemawinimop{tim nastojawima da centra-lizuje dr`avu i reguli{e praksunasle|ivawa prestola. Primetnoje, naime, da se druga dva Nema-wina sina Vukan i Rastko, iakoudeoni gospodari, ne navode sadvostrukim imenom. To je pose-bno upadqivo za Vukana, koji seni kao dukqanski kraq ne titu-li{e imenom Stefan Vukan. Sdruge strane, ime Stefan se jav-qa i u funkciji li~nog imena;ta upotreba ostavila je traga i usamoj vladarskoj porodici (naprimer, nosi ga Vukanov sin,knez Stefan). Name}e se pret-postavka da je veliki `upan Ne-mawa, u svome reformatorskomnaponu, uveo obi~aj da jedino vr-hovni vladar (od vremena wego-vog velikog `upanstva, o~evidnoje samo jedan ~ovek u dr`avibio „samodr`ac“) ima pravo naime Stefan kao titularno ime.Ova pretpostavqena Nemawinaodluka do`ive}e promene u da-qem toku nemawi}ke istorije“.(Smiqa Marjanovi} - Du{ani})
Na osnovu ~lana 5. Odluke o finansijskoj podr{ci poqoprivred-nim proizvo|a~ima („Slu`beni list op{tine Kraqevo“, broj 8/05)i Programa kori{}ewa sredstava za podsticawe razvoja poqopri-vredne proizvodwe za 2010. godinu („Slu`beni list grada Kraqeva“,broj 16/10), Komisija za poqoprivredu i razvoj sela Skup{tinegrada Kraqeva, raspisuje
K O N K U R SZA DODELU FINANSIJSKIH SREDSTAVA
ZA RAZVOJ POQOPRIVREDE ZA 2010. GODINU
1. Ovim konkursom vr{i se raspodela podsticajnih sredstavaindividualnim poqoprivrednim proizvo|a~ima u visini do 50%vrednosti projekta, a najvi{e u iznosu do 1.250.000,00 dinara poprojektu u skladu sa Odlukom o finansijskoj podr{cipoqoprivrednim proizvo|a~ima i Programom kori{}ewa sredstavaza podsticawe razvoja poqoprivredne proizvodwe za 2010. godinu.2. Pravo u~e{}a na konkursu imaju:
- poqoprivrednici - fizi~ka lica sa prebivali{tem nateritoriji grada Kraqeva upisani u registar poqoprivrednihgazdinstava kao nosioci poqoprivrednog gazdinstva po osnovuprava svojine odnosno zakupa poqoprivrednog zemqi{ta koje senalazi na teritoriji grada Kraqeva i na kojem obavqajupoqoprivrednu proizvodwu;
- fizi~ka lica - nosioci poqoprivrednog gazdinstva osiguraniu svojstvu osiguranika - poqoprivrednika u skladu sa zakonom, kojimse ure|uje penzijsko i invalidsko osigurawe;
- fizi~ka lica - poqoprivrednici koji su koristili finansijskasredstva po Programu iz prethodnog perioda pod uslovom da suizmirili sve obaveze u celosti po prethodnoj finansijskojpodr{ci.3. Uz prijavu na konkurs, prilo`iti slede}e dokaze:
- projekat za koji se tra`i finansijska podr{ka;- potvrda o aktivnom statusu u registru poqoprivrednih
gazdinstava, izdata od Uprave za trezor - original ili overenafotokopija;
- dokaz da je osiguranik Fonda penzionog i invalidskogosigurawa poqoprivrednika - original ili overena fotokopija.4. Dobijena finansijska sredstva, korisnik finansijske podr{ke
- poqoprivredni proizvo|a~ je u obavezi da vrati u realnom iznosuu roku od 36 meseci, s tim {to rokovi povra}aja sredstava teku nakon12 meseci od po~etka kori{}ewa sredstava programa.5. Sredstva za podsticawe razvoja poqoprivrede realizova}e se krozfinansijsku podr{ku projektima iz oblasti primarnepoqoprivredne proizvodwe, i to:
- uzgoja `ivotiwa,- povrtarstvo, ratarstvo,- vo}arstvo i- za poqoprivrednu mehanizaciju i opremu koja je u funkciji
primarne poqoprivredne proizvodwe poqoprivrednih gazdinstava.6. Prijavu na konkurs, sa potrebnim dokumentima dostaviti na pi-sarnicu grada Kraqeva ili preporu~eno po{tom na adresu: Trg Jo-vana Sari}a broj 1, za Komisiju za poqoprivredu i razvoj sela, sanaznakom: „Konkurs za dodelu finansijskih sredstava“, u roku od 15dana od dana objavqivawa, zakqu~no sa 27.09.2010. godine.7. Odluku o visini i broju dodeqenih finansijskih sredstava za
razvoj poqoprivrede po ovom konkursu, done}e Komisija za poqo-privredu i razvoj sela Skup{tine grada Kraqeva u roku od 30 danaod dana zavr{etka konkursa, u skladu sa Odlukom o finansijskojpodr{ci poqoprivrednim proizvo|a~ima i Programom kori{}ewasredstava za podsticawe razvoja poqoprivredne proizvodwe za 2010.godinu.8. Poqoprivrednici koji su podneli prijavu sa potrebnom propi-sanom dokumentacijom na poni{teni Konkurs za dodelu finansij-skih sredstava za razvoj poqoprivrede za 2010. godinu od 29.06.2010.godine, du`ni su da na ovaj Konkurs podnesu samo novu prijavu, uzve} podnetu potpunu propisanu dokumentaciju nadle`noj slu`biGradske uprave grada Kraqeva. U suprotnom smatra se da su odustaliod podnete prijave za dodelu podsticajnih sredstava za projekat izpoqoprivrede.9. Neblagovremene i nepotpune prijave bi}e odba~ene.10. Za sva dopunska obja{wewa u~esnici konkursa, mogu se obratitiOdeqewu za privredu i finansije Gradske uprave grada Kraqeva,kancelarija 226, II sprat, telefon 306-041.
KOMISIJA ZA POQOPRIVREDU I RAZVOJ SELASKUP[TINE GRADA KRAQEVA, Broj 06-243-1/10-V, od08.09.2010. godine
10. septembar 2010.KAFANA JE MOJA SUDBINA ✌ ИБАРСКЕ14 10. septembar 2010. ☞ TU LE@I KVAKAИБАРСКЕ 15
Qudi su ~udo! Nagledao sam se svegaod kada ovako uli~arim, pro~itao pretoga brdo kwiga iz oblasti psiholo-gije, i opet se ~esto zaprepastim. Pri-jatequ moj, do|e mi da pobegnem u nekuzabit, samo da ne gledam ove `alosneprimerke qudske vrste! (Odmahuje gla-vom, i huk}e) Nego, zate}i }u tamo nekogsvog pobratima-pobeguqu, koji }e da meudavi pri~om koliko su qudini{tavni, bedni i vredni prezira.
Zamisli, molimte (pri~a ti{e, u po-verewu), ve} tri da-na pohode me nekiu`urbani i uspla-hireni tipovi, itra`e da im sepotpi{em na ne-kakvom listu pa-pira. Prvi kad jedo{ao, slo`io mipri~u kako pravipeticiju za smenuvlade. Zaigra umeni srce juna~koi vazda opozicio-no! Gordo, dosto-janstvenim pokre-tom ruke, spre~ihbujicu re~i koje jetip nameravao daprospe ne bi li meubedio da stavimsvoj potpis. Gla-som koji je podrhtavao od uzbu|ewa,rekoh mu: “Ne treba, brate, ni{ta dami pri~a{! Samo mi daj tu hartiju!” Atip uslu`an – sam popuwava ostale po-trebne podatke iz moje li~ne karte, pami tutnu list i olovku. Potrudih se dami potpis bude onako “doktorski”, aliispade ne{to budibogsnama, ra{~evr-qeno, nezgrapno i jadno. Tip zadovo-qan. Kezi zube. Nije mi jasna taveselost, jer videh da su iznad menepotpisana samo trojica. Nema veze,tuma~im – milo ~oveku {to jeprona{ao istomi{qenika.
Ne pro|e dugo, eto ga drugi. Uwkavimglasom pita ho}u li da svojim potpi-som podr`im nastanak posebneop{tine Glibnica. ̂ uj: da li ho}u? Paja sam ti Glibni~anin od glave dopete! Malo mi ~udno {to me na|e ovde,na ulici, a ne u glibni~kom domu, alimi odu{evqewe oduze mo} rasu|ivawa.Koliko puta smo mi Glibni~ani, biloda nas je dvojica-trojica, bilo nanekom saboru, u razgovoru prizivaliposebnu op{tinu! Da budemo svoji nasvome, a ne da blagosiqamo svakiisprosja~eni dinar od ovog ma}ehin-skog grada! Normalno – potpisah, a svemi `ao {to nisam kao onaj agent izMatriksa, pa da se multiplikujem ipotpisima ispunim celu stranu! Tihimglasom, da ne ~uje zlo uvo, posavetovah~oveka da na vrhu lista ipak ispi{eneki naslov, kao “Glibnica – mojaop{tina”, a ne ovako, “bez glave”. Tipzahvali, i ode.
Kad – ne lezi vra`e – eto ga tre}i,pa ~etvrti, pa peti... Svaki skupqa pot-pise za neku jaku i hvale vrednu stvar.Od kad nam se narod ovako prosvetio iprosvetlio, pitam se ja, onako u sebi,da ne ureknem. I potpisujem, potpisu-jem... Qudi mi zahvaquju, ~estitaju nahrabrosti i pameti, tap{u po ramenu.
Za ova tri dana ne znam ni sam komesam sve i za {ta potpisao. Znam samoda sam bio ponosan, kao da potpisujempeticiju za Sokratovu odbranu. Tek,pre otprilike dva sata, ugledam onogprvog tipa, ru{iteqa vlade. Prilazi,tra`i “marlboro”, a pod mi{kom musve`aw papira. Prebira po xepovima,oni papiri mu ispado{e, razlete{e sepo trotoaru. Poma`em ja da ih skupi,bacih slu~ajno pogled, kad ono, na jed-
nom papiru, velikim slovima pi{e“Spisak bira~a koji podr`avaju iz-bornu listu”. Ispod toga nazivstranke – oli~ewe re`ima! Kosnu mene{to sa leve strane, po~eh grozni~avoda prevr}em papire, kad na jednom – mojpotpis! Tip mi istr`e papire, pro-mumla ne{to kao “hvala”, i odmagli,zaboraviv{i “marlboro”.
Pu~e mi pred o~ima! E, moj Mitre,gluperdo naivna! Koga li si sve po-dr`ao, kukala ti majka? (Sve vi{e pada uvatru) Jooooooj, samo dok ugledam onogpregaoca za glibni~ku stvar! Ga|a}u gaupaqa~ima, `vakama, paklicama, bate-rijama, ma svime {to sa tezge dogra-bim!!! Mamicu li mu hoh{taplersku!!!
Zoran Tucakovi}
Najboqi primer kako se
mo`e `iveti jesu - lopovi!
na[i ko[arka[i misleda je faul u napadunajboqa odbrana!Tuzor
Jovan Mit
Blago kafani koja ima lo{ih konobara, i gostiju bez para!
Blago majci {to ga rodi - u kafanustalno hodi!
Blago meni, dok mi je kafane!
Blago meni, evo moga kuma,bi}e makar za ~a{icu ruma!
Blago kelneru kad je lo{ iz ra~una.
Bunar
Od kada postoje kafane,postoje i qudi koji su naneki na~in gradili imixkafane, a i svoj. Kelneri suuvek bili poznati, pogotovou mawim sredinama. Prepoz-natqivi po svojim osobi-nama, neko po “o{trojolovci”, neko povredno}i i qubazno-sti, kulturi, pona{a-wu, eleganciji, prila-zu gostima, na~inuposlu`ivawa, pozna-vawu ugostiteqstva...
Jedan od onih koji jeposedovao sve osobinepotrebne za jednogkelnera je svakakoZoran Zoki Stan~i}.Omiqen me|u kolega-ma, a pogotovo me|ugostima, ma gde radio.A radio je u najboqimrestoranima Kraqeva.Beogradski |ak, me|uprvima je u Ugostite-qsko preduze}e “Sr-bija” doneo diplomuvi{e {kole. Znawe jeprenosio na mla|ekolege, koji su ga zbog togavoleli. Zoki je bio uzor zasve. @eleo je da “Srbija”postane primer uspe{nogpreduze}a. Ali, oktobarske
promene koje su omogu}ileda bravari kupuju frizerskesalone, zidari hotele itransportna preduze}a, a taj-kuni celu Srbiju, blokiralesu Zokijeve zamisli i `ivo-tne `eqe. @iveo je Zoki
svoj `ivot, koji ga ba{ inije mazio. Niti boqeg ~o-veka, niti te`eg `ivota.O~evidac sam mnogih prob-lema koje je imao. Ipak, nije
se predavao. Uvek postojina~in da se sve prevazi|e,govorio je. Evo jednog pri-mera za potvrdu navedenog,iako spada u “sitnije” prob-leme.
U “Ibar ba{ti”, gde jeZoki bio {ef sale, zvonitelefon. Javqam se. Glas sadruge strane `ice saop{-tava da se hitno javi ZoranStan~i}. Te~e razgovor Zo-kija i telefonskog sabesed-nika – dosta pravdawa,ube|ivawa … I razgovor sezavr{i Zokijevim “u redu,sna}i }u se”. Saznajem da jepoziv iz Investbanke (zanas, prose~ne qude, prokleteorganizacije). Zoki u{ao uveliki minus, kao i ve}inatada{wih radnika “Srbije”,i dobar deo gra|ana ove{ire Srbije. Ali, wemu jenare|eno da do 12 sati svepokrije, ili “kaput”.
Gleda Zoki po kamin sali,a tamo sve gospoda, piju, jedui smeju se, `ive svoj gospod-ski `ivot. Bila su to vre-mena kada je u Kraqevu biloposla, kada se radilo i`ivelo mnogo boqe negosada. @utica je opakabolest, evo ve} skorodeceniju kako kosi gra|aneKraqeva, nema milosti, atada je milosti bilo. Da nedu`im, gleda Zoki po kaminsali, pa ka`e: “Gogi, zoviindiskretno toga i toga”(ne pomiwem imena, ~ovek jei sada od velikog imena i
po{tovawa), “zovi ga da sejavi, kao, na telefon”. Po-zovem ~oveka, on do|e, pa saZokijem bla-bla. I re{i~ovek da pomogne. Na|ena~ina da prepolovi Zokijevdug. Zna on ko je Zoki. Abila su i sre}na vremena.Nije bilo `utice, opakebolesti, koja ~oveku za~asnaru{i imunitet, i dovedega u beznade`no stawe.
Ponovi Zoki sve ovo sadrugim ~ovekom, tako|e di-rektorom jedne i sada do-brostoje}e i neprodate fir-me (izgleda da u Kraqevujedino ona nije prodata, ilipoklowena, svejedno). Dokdlanom o dlan – Zoki dobibitku sa Invest bankom! Abila su sre}na vremena,znalo se da dobrom ~ovekutreba da se pomogne.
Dobio je Zoki bitku tada.Danas, on vodi najte`ubitku, posle mnogih dobi-jenih. Ostao je o`iqak nawegovom krhkom srcu, zbog~ega se danas svi molimo zawega. Zoki, molimo te,izdr`i, dobij i ovu bitku,mo`e{ ti to, znamo. Jestebolest jaka, ali jak si i ti.“Via de la maris” i “arivederci,
Roma” izgovarao si po dese-tak puta dnevno. Slu{a}emomi i daqe od tebe ove re~i,budi siguran. Jo{ }emo nasdvojica piti stomakliju uBa{ti, Turistu, Parizu,ovde ili tamo, svejedno!
Goran Bo{kovi}
Srpske narodne kafanske izreke B
Prirodna bogatstva zapadwacimapoklawamo iz samilosti. Onisu iscrpeli sve svoje resurse.
Policijska patrolazaustavqa pijanog vo-za~a.- Kolega, daj balon -re~e jedan policajac.A pijani voza~ ga uh-vati za ruku i ka`e:- Burazeru, hik, nemojmolim te balon, sipajmi, hik, u ~a{icu.
Sva ta svetina {to se quqaoko svetla i oko mene,oko pono}i, i tek u zoruisprazni kafanska ogledala,ne}e me na}i u tamnom kutus o~ima ve}im od dubine,jer sva ta svetina {to se quqamora ve} jednom da po~ine.Ja volim malu `enu tame,koja se katkad blago sme{i,i ako ona pije, gre{ii mnogo ~ega ludog re{i,ona je moja pono} svetla,ona se kao sunce sme{i.
Pa kad skupqam cve}e iz vazai ru{im bokale i gledam plavesve glave mirne kada minupored kafane... u svom vinuja na|em mali otok du{e,a oko mene `ene tamepevaju, piju, pla~u, pu{e.
Ogledalo pono}i (odlomak)
Slobodan Markovi}
JEDAN OD
SE]AWA JEDNOGKONOBARA 15
Uli~na prodaja
Potpisivawe peticije
u srbiji se dosta novca
izdvaja za osobe sa posebnim
potrebama. pogotovo
za narodne poslanike.
Na{a Vlada je ostvarila velike re-zultate u borbi protiv korupcije.Oni se po uspe{nosti mogu pore-diti samo sa rezultatima na{egpravnog tima pred Me|unarodnimsudom pravde.
Na{a dr`ava ima nekoliko “anti-korupcijskih” zakona. Ostali pro-pisi podsti~u korupciju.
Svaki savesni gra|anin bi trebaloda prijavi wemu poznate slu~ajevekorupcije. Na{e tr`i{te hartije,na `alost, nije u stawu da pokrijepisawe tolikih prijava.
Ima kod nas policajaca koji i svo-jim sinovima iz sentimentalnihrazloga daju ime - Mito.
Korupcija u na{em {kolstvu sejavqa na svim nivoima obrazovawa– od pred{kolskog do postdiplom-skog. Velikom broju gra|ana, dakle,“{kolovawe” od po~etka do krajanije besplatno.
Po broju korumpiranih lekarajasno je da je zdravqe najve}e bogat-stvo. Na{im medicinskim radni-cima bolnice su “druga ku}a”. Anije red do}i u tu|u ku}u praznih{aka. Skupa `estoka alkoholna pi-}a ~esto su sredstvo podmi}ivawa.O~ajni gra|ani ih daju ~ak i hirur-zima pred slo`ene operacije.
Kada je re~ o mitu, on mo`e da sedaje i “u naturi”. Za `ene jeneobi~no to {to one koje ga “daju”u naturi, naj~e{}e ga, u stvari,“primaju”.
Poseban vid korupcije kod nas su“pokloni za de~icu” korumpiranog.Primaju ih ~ak i oni koji nemajudece. Nikad se ne zna...
Znamo da para vrti gde burgijane}e, samo {to prose~an gra|aninSrbije nema ni za burgiju.
V. Igwatovi}
POLA DECI
Igwat U KRAQEVUU Kraqevu prilike su tak’e –
`uti venac oko petokrake.
U Kraqevu cveta trgovina,onomad je otac prod’o sina.
U Kraqevu proizvodwa kre}e,pogrebno se {iri preduze}e.
U Kraqevu svi se dobro hranebananama sa {qivove grane.
U Kraqevu som brkove masti,sve zbog na{e nadnarodne vlasti.
R. Marjanovi}
O `ene tame, sve haqineva{e proste dra`e su i mamemnogo sla|e nego svilena kojima su i ciklamei ru`e i druge burne {are.O `ene tame, za va{u mladosti za sve va{e dane stareja di`em ~a{u pre svanu}a!@ene bez kruha i bez ku}a!@ene bez le`aja i bez streha!Na vetru vi ste i na mrazu...Na suncu vi ste i u tami,u ogledalu i u zidu...
KORUPCIJA
QUDI16 10. septembar 2010. SPORTИБАРСКЕ 1710. septembar 2010. ИБАРСКЕ
Odbojka - Gimnazijalac
Poraz od {ampionaOdbojka{ice Gimnazijalca
pora`ene su od biv{ih, vi{strukih,{ampionki dr`ave Jedinstva izU`ica sa 3:1. Posle probnih sledei zvni~ni me~evi za novog pr-voliga{a. Narednog vikend je naprogramu kup utakmica saTrstenikom, a prvenstvena sezonapo~iwe 9. oktobra.
Fudbal
Pribakovi} na meti klubova@ivadin Pribakovi} doskora-
{wi trener Kraqevo Hajduka ve}danima prebira po ponudama. Otkakoje slobodan strelac za wegove uslugeinteresuje se nekoliko klubovaOkru`ne i MF lige koji bi ovogstru~waka `eleli da vide u svojimsredinama. S. P.
UKRATKO
Ko{arka{ku karijeru zapo~eo je u svomrodnom Kraqevu u Slogi, naravno. Kas-nije put je vodio u Tuzlu gde je nastavio uSlobodi. Brzo je spoznao sve tajne ovogdinami~nog sporta pa je `eleo da seoproba kao trener.
- Preuzeo sam `ensku ekipu, tim Jedin-stva koji je u to vreme osamdesetih biostrah i trepet za sve klubove u Jugoslav-iji. Zaista dugo nismo imali premca.Kasnije sam postao trener repreze-ntacije, pa selektor, a iz tog vremenanajve}i uspesi bili su 1990. srebrnamedaqa u Maleziji na Svetskom prven-stvu, srebrna sa olimpijade u Seulu i saUniverzijade u Kobeu - ka`e Vukovi}.
Ipak ko{arka{ka idila je morala dabude prekinuta. Kada je do{lo dopoliti~kih previrawa u Jugoslavijirazmi{qao je o odlasku jer kakav bi to, ikome, bio selektor kada nema Jugoslavije.Napustio je selektorsku poziciju ioti{ao u neizvesnost.
- Po~eo sam da radim u Valensiji. Biloje zaista velike neizvesnosti. Ali ve} naprvom koraku pobrao sam simpatije. Vlas-nici su tra`ili da odaberem vilu gde }u`iveti. Vila ogromna sa bazenom, vrtom,pet - {est soba isto toliko kupatila.Pitali su me da li sam zadovoqan, a jasam rekao da nisam. Oni u ~udu pa ponudejo{ boqe uslove uz komentar da mogu daodaberu jo{ ve}i luksuz. Ja sam rekao dameni samo treba soba u hali sportova gdemogu na miru da radim. Tako sam im dao
do znawa zbog ~ega sam do{ao. Valensija je od tada bila uvek prva, a
pored titula u [paniji dva puta je bilaprva Evrope, a jednom i Evrope i svetaistovremeno. Najdra`e je bilo ipak, kada
ekipa u sezoni nijeimala nijedan poraz,to je rekord kojiniko nije imao nipre ni posle. A os-vojeno je prvenstvo,Kup [panije, iliga. To je ujednobila i perfekcijaj e d n o gdugogodi{weg rada.Vi{e za ovogstru~waka nije biloambicija u `enskojko{arci.
- Onda sam defin-itivno pre{ao umu{ku ko{arkupreuzev{i Pamesu.Ba{ te godine ovajklub je ispao iz prve
lige i mi smo morali da krenemo izpo~etka. Naime, do{lo je do promeneplana i po~eli smo sa mladim igra~imada pravimo ekipu na du`e staze. Sviigra~i bili su iz kluba golobradi momciod 18 do 21 godine strosti, niko sastrane.
Ideja je bila daVukovi} sa wima radidve - tri godine pa tekonda da se planira pohodu sami vrh u toj ligi.
- Prihvatio sam taj iza-zov u Drugoj ligi, ali mi smo se na op{teiznena|ewe iste godine vratili u pr-voliga{ko dru{tvo. Ve} slede}e sezoneosvajamo kup i ekipa po prvi put izlazi uEvropu. Igrali smo kup koji se zvao Ulebkasnije kup Saporte. Igrali smo ~ak fi-nale u Saragosi, a slu~aj je hteo da tobude sa Benetonom koji je vodio @eqkoObradovi}, a igrao je i Rebra~a. Jakaekipa i izgubili smo tri razlike.
To je bio uspon ekipe koja se godinamaborila za opstanak u [panskoj ligi kojitraje i danas. Naime, i u ovoj sezoniusledilo je igrawe po Evropi sa najpoz-natijim klubovima.
Naravno, sada je u centru pa`we na{amu{ka reprezentacija koja bije bitke naSvetskom prvenstvu u Turskoj.
- Svi smo ukqu~eni u to, pratimo. Jaimam, ogromno poverewe u ove momke iDudu Ivkovi}a. To se sada vidi kada nanajboqi na~in na{i momci igraju i ja senadam medaqi.
Sloga je nekako na prvom mestu,naro~ito sada kada je ~ini se najte`asituacija u posledwih nekoliko godina.Sa igra~ima nema problema, ali infra-struktura je svima trn u oku.
- Ne mogu da verujem da gradske struk-tiure u gradu nogu biti tako slepe kadaje sport u pitawu. Kako mogu da ne vide{ta treba za mlade, ali i za qubiteqesporta. Ko{arka je popularna to je jednaizuzetno duga i uspe{na tradicija u ovojkvalitetnoj grani sporta.
I zaista prvi igra~i u NBA ligi iz Ju-goslavije bili su Kraqev~ani. To suMilo{ Babi}, Vlade Divac i DejanKrsti} koji je sada jedini NBA igra~ ureprezentaciji.
- Ja sam u penziji mawe }u biti u[paniji, a vi{e ovde. Mla|i sin jeko{arka{ki trener i ve} je na domakprofesionalne lige. Osvojio je i ligu ikup. Obe}ao sam mu da }u se ukqu~iti urad wegove ekipe, moram da budem i
pomo}ni trener, takva je situacija. Star-iji sin je dobro igrao tenis, sada jetrener u belom sportu, daje ~asove. Radioje i u jednoj gra|evinskoj firmi dok nijezapala u krizu.
Kraqevo je uvek bilo u srcu.- Ja }u sada vi{e vremena provoditi u
Kraqevu koje sam uvek, a i sada nosim usrcu. Uostalom tu sam ro|en, i{ao u{kolu i po~eo ko{arka{ku karijeru. Isvuda gde sam radio ili ma gde bio uveksam sa ponosom govorio i isticao da samKraqev~anin.
Tekst i snimci: S. Petkovi}
Veliko ko{arka{ko imeKraqev~anin Mihajlo MikiVukovi} oti{ao je u zaslu`enupenziju. Posle dvadeset godinarada u [paniji do{ao je i tajdan – rastanak od igre podko{evima. Da li je ba{ tako.
^udo nevi|enoU Kraqevu je ~udna stvar. Dok se u drugim gradovima
kod nas pa i u svetu {ire dvorane kod nas se pove}avateren, a smawuje broj mesta za posetioce.
Mi imamo
neko
nepisano
pravilo
da nekoga
ko stremi
ka vrhu
da ga spustimo
dole, a moja
maksima je
da ko se
vine da mu
pomognemo
da ide jo{ daqe
KRAQEVO - Ribnica po-lako sklapa odbojka{ki mo-zaik kroz pripreme koje sene{to vi{e od mesec danaodvijaju u Krawevu. Presekstawa u dosada{wem tokutreninga i po koje utakmicedao je predsednik kluba Mi-lisav Kolarevi}.
- Ribnica se pre tri danavratila sa priprema naGo~u. Tamo se radilo petdana i mi u klubu zado-voqni smo onim {to je tamouraq|eno. U me|uvremenustavili smo ta~ku na mestosredweg blokera. Naime, uklub je stigao Risto Niko-lov ~lan mlade reprezentacije Makedonije.Sada nam je malo lak{e, ali i daqe smo na
dobrom putu da imamo jo{ jednog vrsnogigra~a na poziciji prima~a servisa - ka`e
Kolarevi}.Vladan \or|evi} koji je u pretpro{loj se-
zoni nosio dres Ribnice, a u pro{loj Parti-zana tako|e je na listi `eqa. Trenutno je naprobi u Dubaiu. Wemu su, u slu~aju da nepro|e vrata {irom otvorena, ka`u u klubu.
- Prva alternativa \or|evi}u je VladimirUsiqanin, dete kluba koji je u pro{loj se-zoni igrao u inostranstvu. Dakle, za tu pozi-ciju ne treba brinuti. Ina~e odigrali smoutakmicu u Kragujevcu sa Radni~kim, bilo jetesno, ali smo pora`eni sa 3:1. Usledio jerevan{ gde smo uzvratili istom merom - do-daje Kolarevi}, uz opasaku da Ribnica neigra u kompletnom sastavu jer u sastavu nemasredwaka Sre}ka Lisinca koji je sa omla-dinskom reprezentacijom u Belorusiji. Sawim }e svakako biti druga pri~a.
Na programu je i odlazak u Br~ko gde }ebiti pored ekipe doma}ina ekipe iz Hrvat-ske i Slovenije.
Tekst i foto: S. Petkovi}
Kraqva~ki Superliga{ dobio novog prima~a
Nikolov zatvorio konkurs
Uspe{ne pripreme - sa me~a Ribnica - Radni~ki
KRAQEVO - Bicik-listi kraqeva~kogMetalca nastavqaju sadobrim rezultatima uligi Srbije. U Sub-otici je Stefan Jo-vanovi| pobedio u trcimla|ih kadeta dok jeDarko Devexi} biotre}i. Kod kadetaUro{ @ivkovi} je biodrugi, Marko Polu-mirac ~etvrti, aMilo{ Borosvqevi}peti. U juniorskojkonkurenciji Milo{Stojanovi} je osvojio~etvrto, a Lazar Eri}deveto mesto. U kte-goriji voza~a do 23 go-dine Marko Stankovi} jepro{av{i prvi kroz ciqnajavio da je u dobroj
formi pred Svetsko pr-venstvo u Australiji.Metlac je u ekipnojkonkurenciji prvak Sr-bije u ukategoriji kadeta
i mla|ih kadeta, drugi jebio u juniorksoj, a tre}i uu kategoriji voza~a do 23godine.
S. Petkovi}
Biciklizam Liga Srbije
Metalcu dve titule prvaka
Sa jedne od trka u ovoj sezoni:Borisavqevi} u prvom planu
Turnir u \enovi
Istakli se ,,snajperisti”Glav~i} i DrecunKRAQEVO - Fudbalska {kola Bubamarabila je u~esnik tradicionalnog turnirau Italiji ~iji je doma}in bio FK\enova. U~estvovali su mladi fudbaleriro|eni 1997. godine. Istakli su seMarko Glav~i} sa ~etiri postignuta po-gotka i Wego{ Drecun sa dva pogotkamawe. Ina~e, u~estvovalo je 16 ekipa, aturnir je trajao ~etiri dana, od 1. do 5.septembra.
- Jo{ jednom je Bubamara odu{evilaigrom poklonike fudbala u ovom deluItalije. Tom prilikom ostvareni su pojedna pobeda i remi uz dva poraza. Sve jebilo na najvi{em nivou kada su organi-zacija i gostoprimstvo u pitawu.Omogu}ili su nam da se ose}amo kao kodsvoje ku}e. Mali{ani su pored kvalifi-kacionih utakmica stigli i da se okupajuna pla`i u ovom ekskluzivnom mestu naMediteranu. Tamo{wi fudbalski kluburu~io je blanko poziv Bubamari za svebudu}e turnire {to je prinawe koje seretko ukazuje stranim ekipama - ka`eSlobodan Suvo~esmakovi}, zadu`en za od-nose sa javno{}u u Bubamari.
U povratku de~aci su obi{li stadionMilana popularni San Siro ~ime su po-sebno bili odu{evqeni. S. P.
Mihajlo Miki Vukovi} veliki ko{arka{ki mag postao penzioner
Svuda pro|i ku}i do|i
Balkanski kupDobili smo finale Balkanskog kupa
koje treba da se odr`i 25. do 27. septem-bra. Mi smo doma}ini a u~estvova}e ekipeiz Turske, Rumunije i pobednik bara`aBiH - Albanija.
Godi{we karteSa CIP-om je nastavqena saradwa oko
sponzorstva i sa nekoliko firmi namese~nom nivou zavr{avaju se ugovori osponzorstvu kluba, pripremqene su igodi{we pretplatne karte ~ija je cena1.000 dinara.
10. septembar 2010.SPORT ИБАРСКЕ18 10. septembar 2010. SPORTИБАРСКЕ 19
„IBARSKE” - nedeqne novine, izdava~: „Leksem“ d.o.o. Kraqevo, @i~a 174 V, direktor i glavni i odgovorni urednik Neboj{a Savi}.Kompjuterska obrada „Sirijus A”. Adresa redakcije: Milana Toplice 1/15 36000 Kraqevo, tel. 036/327 555, faks 036/327 556 web site: www.ibarske.net email: [email protected] Marketing i prodaja „Sirijus A” [email protected] tel. 063/744-62-53[tampa: Politika [tamparija d.o.o. Beograd, Generalni distributer: „Sofist”, @i~ka 10, list izlazi petkom, rukopisi se ne vra}aju.Ibarske su registrovane u Registru javnih glasila pod brojem NV000173. UDK broj 32+659(497.11). ISSN broj 1821-2468 i COBISS broj 169199628.Dozvolu izdala Narodna biblioteka Srbije.
^A^AK - Fudbaleri Slogevratili su se iz ^a~ka ne-pora`eni. Jedan osvojeni bodna gostuju}em terenu punozna~i, ali ovoga puta gosti izgrada na Ibru imaju puno raz-loga da `ale. Naime u samomfini{u susreta najboqu pri-liku na utakmici nije reali-zovao novajlija Vasiqevi}koji je u igru u{ao umestoDesnice strelca na ovomme~u. Igrao se posledwiminut nadoknade kada se ovajfudbnaler na{ao o~i u o~isa golmanom Slobode, ali jelopta udarila u stativu. Samosekund kasnije iz iste akcijeisti igra~ sa pet metara{utira glavom, ali loptaodlazi u naru~je vratara Mar-
kovi}a. Sloga je prva do{la uvo|stvo. Posle neopisivegu`ve u {esnaestercudoma}ina lopta je najzaddo{la do Desnice, a ovaj jeplasirao u desni dowi ugao.
U nastacvku Sloboda je po-ravnala rezultat. Sudija jeprestrogo ocenio jedan skokdvojice protivni~kih igra~ai pritom dosudio slobodanudarac sa 18 metara. Ovakavpoklon Filipovi} nije pro-pustio i iznenadio golmanaDivca. Bilo je to izjedna~ewei signal za jo{ `e{}e napadesa obe strane.
U narednom kolu Slogaigra na svom stadionu gde }eprotivnik biti Radni~kiStobeks. U ^a~ku Sloga je
igrala u slede}em sastavu.Divac, Mileti}, Gojkovi},Desnica (Vasiqevi}),Vla{i}, Babi}, Memedovi}
Gosti su na samom po~etku susreta izne-nadili svoje doma}ine. Napre je Petrovi}pogodio stativu, a na odbijenu loptu natr~aoje Popovi} koji trese mre`u Metalca.
Trener Metalca napravio odli~an potezkada je u vatru ubacio Beolopavlovi}a iPavlovi}a. Tek tada je u drugoj polovini nas-tavka Metalac uspeo da izjedna~i.
Asistent je bio A. Dra{kovi}, a egzekutorBranko Belopavlovi}.
Belopavlovi} je ~etiri minuta kasnije ne-propisno zaustavqen u {esnaestercu, a sigu-ran sa bele ta~ke bio je Barjaktarevi}.
Kona~an rezultat: kreatori su bili A.Dra{kovi} i Pavlovi} koji nesebi~noupo{qava Sazdova, a ovaj poga|a mre`uNikoli}a.
S. Petkovi}
Fudbal - Srpska liga, grupa Zapad, Sloboda (^) - Sloga 1:1 (0:1)
posledwim sekundamasusreta koji je obilovaolepim akcijama poslekojih je propu{teno ne-koliko izglednih pri-lika za pogodak.Doma}ini su poveligolom Belakovi}a kojise najboqe sna{ao predgolom Smederevacapo{to je golman Marin-kovi} u dva navrata od-bijao jake udarce najpre
Glav~i}a, a potom i @era|anina. Iz-jedna~ili su gosti, a sve je sam uradioSimi} koji je najpre prevariom svog~uvara i sa desetak metara pogodiogorwi levi ugao. Odluka je pala kadaje centrirao Glav~i}, a Go~anin gla-vom loptu sproveo u mre`u i doneonevi|enu radost svojoj ekipi.
Tekst i foto: S. Petkovi}
Glav~i} (desno) u duelu sa Kr~marevi}em (Smedrevo)
Fudbal - Pionirska liga Srbije
Go~anin doneo radost u nadoknadiSloga - Smederevo 2:1
OPLANI]I - Strelci: 0:1 Mar-kovi} u 10. 1:1 D. Gra~anac u 54. 1:2Radoji~i} u 59. 1:3 Risti} u 72.Igrali{te FK Mladost. Gleda-laca 250. Sudija: Nikola Jovanovi}(Atenica) 7,5. @uti kartoni: D.Gra~anac, Milanovi} (Mladost),Sretkovi}, Vasovi} (Pobeda)
Fudbaleri iz Belo{evcaostvarili su sigurnu pobedu izaslu`eno osvojili bodove.Uspe{no su se tokom me~abranili, a od pet prilika zapogodak tri su realizovali.Prvi gol delo je Markovi}akoji je posle solo prodora ma-tirao Ponorca. Izjedna~io jepo~etkom drugog poluvremenaDragan Gra~anac kada jeo{tro {utirao iskosa sa levestrane. Drugi pogodak posti-
gao je Radoji~i}. Bio je najpri-sebniji posle kornera sa desnestrane, a Risti} je stavio ta~kunakon besprekornog kontra na-pada.
Tekst i foto: S. Petkovi}
Fudbal - Zona Morava
Bodovi pravac Belo{evacMladost (O) - Pobeda 1:3
Sa utakmice Mladost - Pobeda
Zona Morava
Gosti na tri strane
U narednom kolu sve tri selekcije Slogeigraju van Kraqeva. Omladinci idu u NoviBeograd kod Radni~kog, kadete u Zaje~aru~eka Timok, a pionirima }e doma}in bitiZemun.
BATAJNICA/KRAQEVO - Omladinski pogon ikadetska ekipa kraqeva~kog srspkoliga{a go-stovali su u nedequ u Batajnici gde su odmerilisnage sa svojim vr{wacina FK BSK.
Od mogu}ih {est bodova u dve utakmice za-bele`ili su samo jedan, a osvojili su ga Sloginikadeti.
Omladinci su pora`eni sa 1:0, a strelac jedi-nog pogotka bio je Vijoglavin. Sloga je na ovojutakmici igrala u slede}em sastavu:
Kadeti su sa ekipom BSK uspeli da remiziraju.Posle uspavquju}eg prvog poluvremena gledaoci,wih oko stotinak, videli i po koje uzbu|ewe udrugom delu susreta. Poveli su doma}ini golomNikoli}a u 53, a izjedna~io je Jablanovi} u 71.minutu.
Sloga je igrala u slede}em sastavu: Ko{anin,Dabi`qevi}, Parezanovi}, Jani}ijevi}, Panti},Jovi}, Obrovi} (Jablanovi}), Daci}, ]ukovi},Cmiqanovi} (Jankovi}), Kruni} (Jovanovi}).
movi}, Haxifejzovi}, ]irovi}, Proti}, Perovi}, N. Ste-vanovi}, Blagojevi}
Odbojka{i Ribnice istom merom su se revan{iraliRadni~kom za poraz od pre ~etiri dana u Kragujevcu. Prva dvaseta Bi}anin i drugovi odigrali su veoma dobro. Sve jefunkcionisalo na najboqi na~in: prijem, organizacija napadai realizacija. Posebno je iznenadio novajlija, sredwi bloker,mladi juniorski reprezentativac Makedonije Nikolov. On }esvakako biti pravo poja~awe na ovoj poziciji.Tre}i set pripada Kragujev~anima. Naime, ulazak kapitena
Ili}a sve je promenio naboqe. Ipak, u ~etvrtom delu utakmiceRibnica boqa u drugom delu seta i zaslu`eno je slavila iako jefini{ pripao ~eti trenera Kova~a u kojoj su se istakli Ivovi}i Stevanovi}. Tekst i foto: S. Petkovi}
,,Osveta” za poraz u Kragujevcu: sa me~a u Kraqevu
KRAQEVO - Nemawa Glav~i}, 13 go-dina, prvi je snajperista u Kvalitetnojpionirskoj ligi Srbije. Kada neko na~etiri prvenstvene utakmice postignesedam golova onda to svakako zavre|ujepa`wu poklonika najva`nije sporednestvari na svetu. Fudbal je po~eo da igrakada je imao pet godina.
- Prve korake napravio sam u fudbal-skoj {koli Bambi u Kraqevu. Od tadaslede moja putovawa iz rodnog Bogutovca.Bio sam uporan i sada sam sre}an jer se
taj trud i gotovo svakodnevi put od tri-desetak kilometara isplatio - ka`e Ne-mawa.
U ovoj sezoni po~eo je da iskazuje svojrasko{ni talenat. Wegova igra sve vi{epleni poklonike fudbala koji u prepod-nevnim satima dolaze na utakmice pio-nirske lige. Igra u vezi, ali wegovaspecijalnost su golovi.
- Sve je to plod na{e zajedni~ke igre i
zalagawa na terenu. Neko posle ta-kvog pristupa igri treba to i da rea-lizuje. Do sada sam to bio ja, na nekojod narednih utakmica bi}e to nekodrugi. Va`no je da ostvarujemo rezul-tate koji nas vode u sami gorwi domtabele - dodaje Nemawa.
Rezultati su svakako zadovoqa-vaju}i. Jer posle neprijatnog porazaod Rada, Sloga igra kao preporo|enai sada se nalazi na ~etvrtoj poziciji.Pionirska liga je sastavqena od so-
lidnih klubova.- To je najja~a liga u na{em
godi{tu i na{ ciq je da ostva-rimo {to boqi plasman udru{tvu kvalitetnih klubova.To je dobro i za nas igra~e, alii klub {to zna~i da se radi navisokom nivou. Mi znamo da jenajva`nije da budemo boqi odtimova nama ravnim Borac, Na-
predak, OFK Kru{evac..., ali ne}emoposustati ni pred kvalitetnijim sa-stavima kao {to su Partizan, CrvenaZvezda, OFK Beograd i Rad -nagla{ava Nemawa Glav~i}, momakkoji `eli da se posveti fudbalu.
Naravno, {kola se ne sme zaposta-viti. I na nastavi u osmogodi{woj{koli u wegovom Bogutovcu je u svom ele-mentu. Istina, ne posti`e golove, ali
voli matematiku. Sedam (pogodaka) pode-qeno sa ~etiri (kola) pribli`no dvagola po utakmici.
Tekst i foto: S. Petkovi}
Sa sedam golova Nemawa Glav~i} prvi strelac pionirske lige Srbije
Beli bombarder iz Bogutovca
Rano je Kada neko zaigra poput Nemawe odmah za-
pada za oko velikim klubovima. Top~ider-sko brdo je jako privla~no.
- Jo{ ne razmi{qam o tome. Mnogo jerano, a u Slogi mi je ba{ dobro - ka`e prvistrelac lige.