Transcript
UNIVERZITET U SARAJEVUEKONOMSKI FAKULTET
SEMINARSKI RAD
PROBLEM MEĐUNARODNOG DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA
Sarajevo, novembar 2013.godine
SADRŽAJ
1. UVOD.....................................................................................................................................3
2. DEFINIRANJE DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA............................................................4
3. MEĐUNARODNO DVOSTRUKO OPOREZIVANJE.........................................................5
4. VRSTE MEĐUNARODNOG DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA.....................................6
5. PROBLEMI MEĐUNARODNOG DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA.............................7
6. MJERE ZA IZBJEGAVANJE MEĐUNARODNOG DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA.7
6.2. Bilateralne mjere za izbjegavanje međunarodnog dvostrukog oporezivanja..................9
6.3. Multilateralne mjere za izbjegavanje međunarodnog dvostrukog oporezivanja...........10
7. BILATERALNI UGOVORI U BiH.....................................................................................11
7.1. Značaj sklapanja bilateralnih ugovora o izbjegavanju međunarodnog dvostrukog
oporezivanja..........................................................................................................................11
8. PRIMJERI MEĐUNARODNOG DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA..............................12
ZAKLJUČAK...........................................................................................................................15
LITERATURA.........................................................................................................................16
2
1. UVOD
Dvostruko oporezivanje jedna je od najvećih fiskalnih prepreka na jedinstvenom
tržištu i taj se problem ne može više ignorirat. Evropsko zakonodavstvo nema odredbe koje bi
zabranjivale dvostruko oporezivanje, a države članice nastoje taj problem riješiti bilateralnim
ili multilateralnim konvencijama o izbjegavanju takve prakse. Međutim, zbog raznih
manjkavosti, dvostruko oporezivanje nije sasvim ukinuto. Europska komisija namjerava
predložiti promjene direktive o prekograničnom plaćanju kamata i potraživanja kako bi se u
tom području izbjeglo dvostruko oporezivanje te želi potaknuti potpisivanje bilateralnih
konvencija između zemalja članica koje to još nisu učinile. Europska komisija će uskoro
predložiti moguća rješenja za problem dvostrukog oporezivanja te će nastojati riješiti problem
koji se pojavljuje kod građana ili preduzeća koja imaju prebivališta u dvije zemlje članice i
koji zbog nedorečenosti propisa nigdje ne plaćaju porez.
Zaključivanjem ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja zemlje potpisnice
stimulišu kretanje kapitala i nesmetano ostvarivanje dohotka u funkciji vlastitog napretka.
Međunarodno dvostruko oporezivanje se generalno definiše kao oporezivanje poreskog
obveznika od strane dvije države, primjenom istih ili vrlo sličnih poreza, po osnovu istog
predmeta oporezivanja, u istom vremenskom periodu. Upravo radi otklanjanja dvostrukog
oporezivanja istovrsnim porezom istog predmeta oporezivanja dohotka odnosno dobiti i
imovine, države zaključuju bilateralne ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
Takvi bilateralni ugovori primjenjuju se na načelu reciprociteta. Cilj im je da definišu koja
država u odnosu na pojedini predmet oporezivanja ima pravo da naplati porez od poreskog
obveznika rezidenta druge države. Jednostavnije rečeno, u slučaju kada rezident jedne države
ostvaruje dohodak ili dobit u drugoj državi, koja od njih ima pravo da naplati porez.
3
2. DEFINIRANJE DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA
Postoje mnoge definicije o tome što je to dvostruko oporezivanje, pa u nastavku teksta
navodimo neke od njih.
- Međunarodno dvostruko oporezivanje (engl. international double taxation), vrsta
višestrukog oporezivanja; do međunarodnog dvostrukog oporezivanja dolazi kada
najmanje dvije porezne vlasti različitih država ustanove porezne obveze za istog
poreznog obveznika povodom iste oporezive činjenice.1
- Prekogranični činjenični odnosi koji dovode do toga da su porezni obveznici izloženi
poreznim zakonima više država.
- Dvostruko oporezivanje je konkurencija pravnih pravila do koje dolazi ako porezne
vlasti iz područja različitih izvornih poreznih suvereniteta oporezuju isti porezni
objekt kod iste fizičke ili pravne osobe – poreznog subjekta.2
- Model-ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (OECD) – Oporezivanje
usporedivim porezima istog poreznog obveznika povodom istog predmeta i za isto
razdoblje u dvije ili više država.
Ne postoji jedinstvena općeprihvaćena definicija dvostrukog oporezivanja. Svim je
definicijama zajedničko postojanje jednog poreznog obveznika koji je podvrgnut najmanje
dvjema poreznim vlastima kojima je dužan platiti isti ili sličan porez, zbog čega je teže
oporezovan nego da ga je oporezovala samo jedna od tih vlasti. Svaka država autonomna je
prilikom određivanja načela koje će biti ugrađene u njene porezne sustave, pa tako će država
donijeti i propise iz područja dvostrukog oporezivanja.
Elementi dvostrukog oporezivanja su sljedeći3:
- postojanje jednog poreznog obveznika
- istovrsni porez
- postojanje jednog poreznog objekta
- postojanje više poreskih vlasti istog ranga
- dvostruko istovremeno plaćanje poreza
1 Internetski izvor: http://www.iju.hr/HJU/HJU/preuzimanje_files/2010-2%2021%20Pojmovnik.pdf (01.11.2013, 20:06)2 Internetski izvor: http://www.efpu.hr/fileadmin/nastavnici_files/skrtalic/KompFisSust/10..pdf (21.10.2013, 21:39)3 Stakić Budimir, Barać Slobodan; Javne finansije; Univerzitet Singidunum; Beograd, 2009, str. 116
4
Brojne su mogućnosti koje mogu dovesti da porezni obveznici budu oporezovani dva puta,
kao npr:
a) postojanje međunarodnih korporacija
b) ulaganja koja gospodarski subjekti jedne zemlje čine u drugoj
c) izvođenje investicijskih i drugih radova u inozemstvu
d) ostvarenje kamata na uloge na štednju fizičkih i pravnih osoba jedne države u bankama na
području druge
d) isplata dividendi rezidentima druge države
e) prodaja imovine i ostvarenje prihoda od imovine rezidenata jedne države u drugoj državi
f) isplata honorara i raznih naknada, te mirovina u drugoj državi
g) obavljanje riječnog, zračnog, pomorskog i dr. prometa
h) nasljeđivanje imovine čiji su nasljednici u drugoj državi itd.
3. MEĐUNARODNO DVOSTRUKO OPOREZIVANJE
Dvostruko oporezivanje dijelimo na:
1. Unutrašnje ili interno – unutar iste države
2. Međunarodno ili eksterno – isti porezni obveznik plaća isti ili istovrsni porez na isti
objekt za isto vremensko razdoblje dvjema državama.
Unutrašnje dvostruko oporezivanje jeste vrsta dvostrukog oporezivanja koje nastaje
djelovanjem jedne ili više poreznih vlasti iste države. Primjer unutrašnjeg dvostrukog
oporezivanje je prirez porezu na dohodak. Temeljem jedne činjenice (ostvarenja oporezivog
dohotka) dolazi do nastanka dviju poreznih obveza: obveze plaćanja poreza na dohodak i
obveze plaćanja prireza na porez na dohodak, pod uvjetom da je prirez u jedinici lokalne
samouprave (općini ili gradu) uveden.
Međunarodno dvostruko oporezivanje jeste vrsta dvostrukog oporezivanja koje nastaje
djelovanjem poreznih vlasti različitih država.
Posljedica međunarodnog dvostrukog oporezivanja je ta da porezni obveznici nose teže
porezno opterećenje nego da su platili porez samo jednoj državi. Posljedice trpe oni subjekti
čiji su poslovi i/ili životni interesi u nekoj svezi s inozemstvom.
5
4. VRSTE MEĐUNARODNOG DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA
Međunarodno dvostruko oporezivanje se dijeli na:
1. Pravno (juridičko),
2. ekonomsko dvostruko oporezivanje.
Dvostruko oporezivanje podrazumijeva zapravo pravno oporezivanje do kojeg dolazi na
osnovi poreznih propisa dviju suverenih država, kojima se isti porezni obveznik i isti objekt
za isto vremensko razdoblje oporezuju istim ili istovrsnim porezom.
O ekonomskom dvostrukom oporezivanju (širi pojam od pravnog dvostrukog oporezivanja)
govori se kada su dvije ili više osoba obvezne na plaćanje dvaju različitih poreza dvjema
državama za isto vremensko razdoblje na isti porezni objekt. (npr. dobit poduzeća oporezuje
se porezom na dobit, a raspoređena dobit porezom na dohodak: tako da se zapravo
raspoređena dobit oporezuje dva puta, i to kao dobit na razini poduzeća i kao sastavni dio
dohotka dioničara – klasični sustav oporezivanja dobiti).
Kratkoročno gledano od dvostrukog oprezivanja barem će jedna država ostvariti
dodatne javne prihode, međutim, negativne posljedice vidljive su u dugoročno manjem rastu
ukupnog gospodarstva, a i manjeg iznosa koji će podlijegati oporezivanju, pa će i država
imati niže javne prihode. Države su stoga, a i radi prihoda koje ubiru, jako zainteresirane da
odgovarajućim mjerama izbjegnu dvostruko oporezivanje.
Budući da je u zadnjim godinama sve prisutnija globalizacija, liberalizacija svih
međunarodnih gospodarskih odnosa uvjetovana djelovanjem ekonomskih asocijacija država,
sve je očitija potreba da porezni obveznik onda kada njegova aktivnost prelazi nacionalne
granice, ne plaća porez veći negoli bi to bio slučaj da djeluje u samo jednoj državi, tj.
oporezivanje ne bi smjelo utjecati na odluku hoće li on svoju djelatnost obavljati i u
inozemstvu.
6
5. PROBLEMI MEĐUNARODNOG DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA
Problemi međunarodnog dvostrukog oporezivanja nemju utjecaj samo na porezne obveznike
nego i na cijelo gospodarstvo u cjelini jer:
a) dovodi do diskriminacije, tj. do nejednakog poreznog tretmana poreznih obveznika i
do narušavanja načela pravednosti u oporezivanju i ravnomjernog rasporeda poreznog
tereta
b) snažno utječe na smanjenje konkurentske sposobnosti,
c) dovodi do nejednakih uvjeta privređivanja poreznih obveznika, izravno utječući na
njihovu konkurentnu sposobnost, koja je zbog plaćanja dvostrukog poreza bitno
smanjena u usporedbi s poreznim obveznicima koji na isti porezni objekt i za isto
vremensko razdoblje plaćaju porez jedanput
d) smanjenje rentabilnosti poslovnih projekata u inozemstvu,
e) ograničavanje mobilnosti faktora proizvodnje, utjecaj na međunarodnu podjelu rada,
f) smanjene izravnih stranih investicija,
g) dugoročno manji gospodarski rast.
Dvostruko oporezivanje dovodi do diskriminacije poreznih obveznika, narušavanja načela
ravnomjernosti u raspodjeli poreznog tereta, odnosno do narušavanja načela pravednosti u
oporezivanju.
6. MJERE ZA IZBJEGAVANJE MEĐUNARODNOG DVOSTRUKOG
OPOREZIVANJA
Da bi se štetno i nepoželjno djelovanje dvostrukog oporezivanja spriječilo odnosno
ograničio njegov intenzitet poduzimaju se određene mjere pomoću kojih treba stvoriti uvjete
da se pojava dvostrukog oporezivanja izbjegne.
Otklanjanje ili ublažavanje posljedica (problema) međunarodnog dvostrukog oporezivanja
vrši se pomoću sljedećih mjera:
1. Unilateralne mjere za izbjegavanje međunarodnog dvostrukog oporezivanja,
2. Bilateralni ugovori za izbjegavanje međunarodnog dvostrukog oporezivanja,
3. Multilateralni ugovori za izbjegavanje međunarodnog dvostrukog oporezivanja.
7
Države se uglavnom opredjeljuju za sklapanje bilateralnih ugovora kako bi zaštitile svoje
posebne interese. Države su najprije sklapale ugovore koji su na različite načine rješavali
problem dvostrukog oporezivanja, pa se javila potreba za standardizacijom bilateralnih
ugovora. Svi ugovori sklopljeni su na temelju modela ugovora OECD - a ili UN - a.
Zahvaljujući postojanju modela ugovora, utvrđena su jedinstvena načela, pravila, metode i
tumačenja ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
6.1. Unilateralne mjere za izbjegavanje međunarodnog dvostrukog oporezivanja
Pojedine države autonomno svojim propisima utvrđuju ona rješenja kojima je moguće izbjeći
odnosno ublažiti učinke dvostrukog oporezivanja. Unilateralnim mjerama se može spriječiti
dvostruko oporezivanje. Da bi spriječili međunarodno dvostruko oporezivanje može se
primjeniti nekoliko metoda4:
1. metoda izuzimanja – temelji se na načelu da država rezidentnosti ne oporezuje
dohodak koji su njezini rezidenti ostvarili u inozemstvu i na koji su u inozemstvu
platili porez.
2. metoda odbitka (uračunavanja) ili kreditna metoda temelji se na načelu da država
rezidentnosti od poreza koji obračunava na ukupni svjetski dohodak odnosno dobit
svog rezidenta odbija porez koji je plaćen u državi nastanka dohotka odnosno dobiti.
Metoda izuzimanja se može pojaviti u dvije varijante, i to:
1. metoda punog izuzimanja znači potpuno oslobođenje od plaćanja poreza u tuzemstvu
inozemnih dohodaka i dobiti na koje je u inozemstvu plaćen porez.
2. metoda izuzimanja uz pridržaj progresije znači da država rezidentnosti ne oporezuje
dohodak i dobit koji su ostvareni i oporezovani u inozemstvu, ali zadržava pravo uzeti
taj dohodak ili dobit u obzir pri oporezivanju tuzemnog dohotka po višim stopama
progresivne porezne tarife.
Kao i metoda izuzimanja, metoda odbitka se također javlja u dvije varijante:
4 Kešetović, Izudin; Đonlagić, Dženan; Rička, Željko; Javne finansije; Ekonomski fakulte u Sarajevu, 2012. str.
107
8
1. metoda punog odbitka (full credit) što znači da se porez plaćen u inozemstvu u
potpunosti odbija od ukupne porezne obveze u državi rezidentnosti.
2. metoda običnog odbitka (ordinary credit) znači da država rezidentnosti dopušta
odbitak plaćenog poreza u inozemstvu, ali do iznosa poreza koji bi na taj dohodak
odnosno dobit bio plaćen u državi rezidentnosti.
Ove mjere služe za rješavanje problema unutrašnjeg dvostrukog oporezivanja, ali i
međunarodnog dvostrukog oporezivanja. Da bi spriječila pojavu međunarodnog dvostrukog
oporezivanja, pojedina država mora svoje porezne propise izmijeniti, odnosno urediti tako da
ih prilagodi rješenjima sadržanim u inozemnim poreznim propisima.
Prednosti unilateralnih mjera su sljedeće:
- da bi se donijele nije potrebna akcija druge države,
- postupak njihovog donošenja je jednostavan,
Nedostaci unilateralnih mjera se ogledaju u:
- nepostojanje recipročnog ustupka druge države,
- čak i ako različite države prihvataju identična pravila to ne znači da će dvostruko
oporezivanje biti eliminisano, jer odlučujuće činjenice mogu biti definisane na
različite načine,
- nepostojanje jedinstvene koncepcije, tako da svaka zemlja ograničava svoje
subjektivno poresko pravo prema vlastitom nahođenju,
- njihova nestabilna priroda pošto mogu biti povučeni u svakom trenutku prostom
izmjenom zakona,
- njihov uticaj na slabljenje pregovaračkih pozicija države koja ih donosi,
- zemlje u razvoju, u svojstvu zemlje rezidentstva nemaju interesa da donose
unilateralne mjere, jer je broj njihovih rezidenata koji su investitori u inostranstvu
srazmjerno mali – poduzima ih država autonomno u okviru svog financijskog
suvereniteta.
6.2. Bilateralne mjere za izbjegavanje međunarodnog dvostrukog oporezivanja
Bilateralne mjere utvrđuju se ugovorom između dviju država koji se naziva Ugovor o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
9
Razlikuju se dva osnovna tipa općih međunarodnih ugovora i to:
1. Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja dohotka i imovine
2. Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nasljedstva
Ugovorima se definiraju prostorna komponenta dvostrukog oporezivanja koja se sastoji u
tome da se ugovorom točno određuju na koje se porezne objekte opterećene porezom u
pojedinoj zemlji ugovornici oni mogu primjeniti, i stvarnu komponentu tj. pojedine vrste
poreza na koje se oni odnose. Od sredine 90-tih godina prošlog stoljeća sklopljeno je oko
1500 bilateralnih ugovora o izbjegavanju međunarodnog dvostrukog oporezivanja.
Model-ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja dohotka i kapitala koji je nastao u
okviru OECD-a 1963., a izmijenjen je i dopunjen 1977. godine poslužio je kao okosnica
gotovo svih postojećih bilateralnih ugovora o izbjegavanju međunarodnog dvostrukog
oporezivanja, s tim da su u svaki od ugovora uključena i rješenja koja odražavaju neke
specifičnosti vezane uz zemlje ugovornice
6.3. Multilateralne mjere za izbjegavanje međunarodnog dvostrukog oporezivanja
Kao i predhodne dvije mjere, multilateralni ugovor je međunarodni ugovora koji je sklopljen
između više država, a rješava problem dvostrukog oporezivanja.
Multilateralni ugovori nisu se pokazali kao dobro sredstvo rješavanja problema
međunarodnog dvostrukog oporezivanja, zbog nemogućnosti usklađenja poreznih struktura
unutar različitih poreznih jurisdikcija.
Najznačajnije prednosti međunarodnih konvencija:
- međunarodne mjere preovlađuju nad unilateralnim,
- ako su zasnovane na istom modelu međunarodne mjere obezbjeđuju jednoobraznost u
svojim rješenjima u odnosima između različitih zemalja,
- one poboljšavaju klimu za investicije, jer pored eventualnih olakšica garantuju
stabilnost režima oporezivanja u zemlji uvoznici kapitala,
- međunarodne mjere omogućuju efikasniju borbu protiv zakonite i nezakonite poreske
evazije.
Nedostaci međunarodnih mjera za sprečavanje dvostrukog oporezivanja su:
- postupak zaključivanja ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja po pravilu je
dugotrajan,
10
- sporazum se najčešće može postići jedino ako razlike u nacionalnim poreskim
zakonodavstvima nisu prevelike,
- međunarodne mjere su statične sa stanovišta nacionalne poreske politike, jer sputavaju
državu da potpuno autonomno donosi željene poreske rezultate.
11
7. BILATERALNI UGOVORI U BiH
Bosna i Hercegovina preuzela je dvadeset bilateralnih ugovora o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja dohotka, odnosno dohotka i imovine, koje je zaključila SFR
Jugoslavija i oni se još uvijek primjenjuju. Dakle, u primjeni su ugovori o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i imovinu koje je bivša država zaključila sa
Belgijom, Češkom (primjenjuje se do 31.12.2010. godine), Danskom, Egiptom, Engleskom,
Finskom, Francuskom, Holandijom, Italijom, Kinom, Kiprom, Mađarskom, Malezijom,
Norveškom, Njemačkom, Poljskom, Rumunijom, Slovačkom, Šri Lankom i Švedskom.
Nakon osamostaljenja, Bosna i Hercegovina je zaključila dvanaest ugovora o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja sa Alžirom, Crnom Gorom, Češkom, Hrvatskom, Iranom,
Moldavijom, Pakistanom, Slovenijom, Srbijom, Španijom, Turskom i Ujedinjenim Arapskim
Emiratima.
Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje je zaključila Bosna i
Hercegovina koncipirani su prema Modelu poreskog ugovora Organizacije za gospodarsku
saradnju i razvoj (Model OECD-a) kojim se, na jedinstvenoj osnovi, preporučuju načela i
načini rješavanja određenih pitanja. Svrha Modela je da države koje zaključe bilateralni
ugovor na iste poreske slučajeve primjenjuju istovjetna rješenja radi izbjegavanja dvostrukog
oporezivanja. Tako se standardizuje položaj poreskih obveznika nezavisno od toga koje su
države rezidenti i nezavisno od toga u kojoj državi ostvaruju dohodak ili imaju imovinu.
Međunarodni ugovori su dio pravnog poretka Bosne i Hercegovine. Prema pravnoj snazi, oni
su iznad domaćeg zakonodavstva. Ako Bosna i Hercegovina sa određenom državom
primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, odredbe tog ugovora imaju
prednost u primjeni u odnosu na domaće zakonodavstvo.5
7.1. Značaj sklapanja bilateralnih ugovora o izbjegavanju međunarodnog
dvostrukog oporezivanja
1. Poreznim se obveznicima osigurava da isti porez ne plate dva puta dvjema državama,
nisu podvrgnuti većem poreznom opterećenju, otklonjene su moguće štetne posljedice
za njihov ekonomski položaj.
5 Internetski izvor: http://www.feb.ba/primjena-ugovora-bosne-i-hercegovine-o-izbjegavanju-dvostrukog-oporezivanja/ (23.10. 19:37)
12
2. U kontekstu pravednosti u oporezivanju nije dobro ukoliko porezni obveznici koji su
zbog poslovnih ili životnih prilika usmjereni na inozemstvo snose veće porezno
opterećenje.
3. Štiti se čovjekovo pravo na dostojanstvo
4. Jednako se tretiraju državljani država ugovornica
5. Nude određeni stupanj predvidljivosti tako da porezni obveznici mogu organizirati
svoje poslovanje.
6. Uklanjaju porezne prepreke za strana ulaganja
7. Unapređuje se kulturna, znanstvena, sportska suradnja
8. Pridonose razvijanju suradnje poreznih tijela država koje su zaključile ugovore
9. Odraz su političke volje
10. Pridonose bližim političkim odnosima
8. PRIMJERI MEĐUNARODNOG DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA
Primjere koje navodimo su preuzeti iz mjesečnog časopisa Porezni savjetnik koji su više
vezani za računovodstvo i probleme koji se javljaju u tom dijelu ekonomije, ali su izuzetni za
objasniti kako može doći do obračunavanja i plaćanja dvostrukog poreza, te kolika je važnost
za razumjevanje poreza da ne bi došlo do situacija koje su objašnjene u primjerima.
PDV I POREZ PO ODBITKU ZA SOFTWARE IZ NJEMAČKE (1)
PITANJE: Od dobavljača iz Njemačke smo izvršili nabavku software – a. Izvršili smo
obračun PDV – a, koji će u našoj PDV prijavi biti iskazan kao izlazni i istovremeno kao
odbitni ulazni. Software smo kao i fakturu preuzeli elektronskim putem i na njoj nije iskazan
PDV. Da li ovakva nabavka podliježe oporezivanju porezom po odbitku na ime autorskih
prava, s obzirom na to da njegovu nabavku vršimo radi daljnjeg prometovanja, pošto ćemo
navedeni software odmah dalje prometovati našem kupcu u BiH?
ODOGOVOR: Što se tiče PDV – a tu ste potpuno ipravno postupili. Dobavljač iz Njemačke
nije zaračunao PDV dok ste vi u skladu sad važećim odredbama naših PDV propisa i
posebnom Instrukcijom UIO obračunali, evidentirali i na PDV prijavi iskazali i izlazni i
odbitni ulazni porez. Što se tiče poreza po odbitku, naši propisi o porezu na dobit predviđaju
13
da se ovaj porez plaća na većinu prihoda koje strana pravna lica ostvare u Federaciji BiH po
osnovu autorstva, dividendi, kamata ili pružanjem usluga. Međutim, u slučaju da BiH sa
dotičnom državom ima međudržavni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
neophodno je uzeti u obzir i odredbe tog ugovora koje neke isplate stranim licima mogu
osloboditi poreza po odbitku ili mogu ograničiti njihovo oporezivanje na neku stopu koja je
niža od one propisane našim Zakonom o porezu na dobit (10%).
U konkretnom slučaju, BiH i Njemačka imaju međusobni ugovor o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja kojim je oporezivanje naknada za autorstvo u zemlji isplate ograničeno na 10%
tj. upravo na isti nivo oporezivanja koji je određen i u našim propisima. Prema tome, vi na tu
naknadu svakako trebate obračunati 10% poreza po odbitku tako što ćete taj iznos odbiti od
isplate dobavljaču iz Njemačke ili tako što ćete porez obračunati na svoj teret primjenom
preračunate stope (11,11%). Činjenica da se radi o nabavci software – a koja je izvršena radi
njegovog daljeg prometovanja ne utiče na navedeno, jer su takvi slučajevi kod nas, po pravilu,
oporezivi. Naime, u drugim državama je predviđen izuzetak od oporezivanja jedino ukoliko
se nabavka software – a vrši za vlastiti potrebe, pa tada ne postoji potreba obračunavati i
obustavljati porez po odbitku. Kod nas, međutim, taj princip još uvijek nije zaživio.6
NABAVKA SOFTWARE - A IZ SAD – A (2)
PITANJE: Naša firma je iz SAD kupila software za evidenciju pretplatnika interneta. Da li je
po ovom osnovu potrebno obračunati i platiti porez po odbitku i da li se obračunava i plaća
PDV na uvoz? Treba li Poreznoj upravi podnijeti obrazac P-OD?
ODGOVOR: U smislu poreznih propisa, software se smatra nekom vrstom autorstva. Ovo
praktično znači da bi za domaće lice koje nabavlja software to vrlo vjerovatno moglo
povlačiti obvezu obračunavanja i plaćanja poreza po odbitku i poreza na dodanu vrijednost.
Kada je riječ o porezu po odbitku, domaći isplatilac prema čalnu 41. Zakona o porezu na
dobit ("Službene novine FBiH", broj 97/07, 14/08 i 39/09), u nekoliko slučajeva plaćanja
stranim pravnim licima dužan je obračunati ovaj porez. Jedan od takvih slučajeva je i
plaćanje za neko autorstvo. Međutim, ovdje bi možda trebalo uzeti u obzir još jednu okolnost.
Naime, u drugim državama je uobičajeno da se plaćanje za software smatra oporezivim
porezom po odbitku ako se namjerava dalje distribuirati, odnosno koristiti u komercijalne
6 POREZNI SAVJETNIK; broj 4; April/Travanj 2013. MJESEČNI STRUČNI ČASOPIS; Revicon d.o.o. Sarajevo, str. 85
14
svrhe. Ako bi se nabavljeni software koristio na vlastitim računarima tj. isključivo za vlastite
potrebe obveza za porez po odbitku ne bi bilo. Nažalost, kod nas ta praksa još uvijek nije
sasvim zaživjela i zbog toga vas istovremeno upućujemo i na Federalno ministarstvo financija
koje je koliko je nama poznato u nekim ranijim prilikama davalo odgovore da se pri nabavci
software – a za vlastiti potrebe ne plaća porez po odbitku. Te ukoliko bi vam i Ministarstvo
potvrdilo da zbog ove okolnosti niste dužni obračunati porez po odbitku, to bi zaista mogli i
propustiti. Naime, bez njihove potvrde malo je vjerovatno da će vam Porezna uprava FBiH
prilikom neke buduće kontrole tolerirati neobračunavanje poreza po odbitku. Od stava FMF
direktno zavisi i da li morate podnostit obrazac P-OD ili ne. Ako postoji obveza za porez,
obrazac morate podnijet i obratno. Također ističemo da između naše zemlje i SAD – a ne
postoji zaključen međudržavni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji bi ovaj
slučaj unio neke nove elemente za razmatranje. Što se tiče PDV – a, njega nesumnjivo morate
obračunati. Riječ je o prometu usluge iz člana 15. stava 2. točka 4. Zakona o PDV – u
( "Službeni glasnik BiH", broj 9/05, 35/05 i 100/08) koji je oporeziv prema sjedištu odnosno
zemlji primaoca usluge, što znači da se u ovom slučaju trebaju primijeniti PDV propisi BiH.
Ovdje se vi smatrate primaocem usluge i zbog toga morate postupiti prema posebnoj
Instrukciji o postupanju pri podnošenju PDV prijave primoaca usluge od lice koje nema
sjedište u BiH i izvođača radova kod primjene posebne sheme u građevinarstvu. (možete naći
više na web stranici UIO www.uino.gov.ba i "Službeni glasnik BiH", broj 24/07) Prema toj
Instrukciji vi praktično morate "provozati" PDV za ovu nabavku i istovremeno ga prikazati u
vašim PDV evidencijama i kao obvezu za PDV i kao odbitni ulazni porez.7
7 POREZNI SAVJETNIK; broj 7-8; Juli/Srpanj – Avgust/Kolovoz 2013. MJESEČNI STRUČNI ČASOPIS; Revicon d.o.o. Sarajevo, str. 88
15
ZAKLJUČAK
U većini poreznih sistema s vremenom je prihvaćeno shvaćanje da je u svrhu
povećanja ekonomske efikasnosti nužno, ako ne u potpunosti eliminirati, barem ublažiti
dvostruko oporezivanje.
Primjena ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja potiče mobilnost na tržištima obje
države koje primjenjuju takav ugovor. Međunarodno izbjegavanje dvostrukog oporezivanja
pojavljuje se pri međunarodnoj razmjeni dobara i usluga, transfera kapitala i intelektualnog
vlasništva kada rezident jedne države prima dohodak od druge države, pri čemu država
rezidentnosti poreznog obaveznika i država u kojoj je dohodak ostvaren zaključenjem
međunarodnog sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja otklanjaju dvostruko
oporezivanje istog poreznog obveznika.
Međutim, cilj sklapanja ovakvih sporazuma, nije samo spriječiti dvostruko
oporezivanje istog dohotka od strane dvije države već i osigurati da porez na dohodak/dobit
(ili drugi porez koji je predmet sporazuma) bude plaćen u jednoj od država ugovornica u
skladu s odredbama sporazuma, odnosno zaključenog ugovora.
Sporazumi obavezuju kompaniju da plati porez u svojoj državi, a potpisivanjem ovih
sporazuma se daje doprinos prilivu investicija u zemljama potpisnicama, ohrabruju se
zajednička ulaganja, kreiraju nove investicijske mogućnosti, radi se na transferu tehnologije i
stvara se bolji pravni okvir za poticanje ekonomske suradnje.
Na osnovu do sada predhodno iznesenog te primjera koje smo naveli možemo
zaključiti da je dvostruko oporezivanje samo po sebi pojam koji zvuči poznato, ali njegov
sadržaj nije jasan te smo ovim radom, bar se nadamo, pokušali pobliže objasniti što je to i na
koje stvari trebamo obratiti pažnju prilikom plaćanja ovakve vrste poreza, te kako ih možemo
izbjeći.
16
LITERATURA
1. www.efpu.hr
2. www.feb.ba
3. www.balkans.aljazeera.net
4. www.iju.hr
5. Stakić, Budimir; Barać, Slobodan; Javne finansije; Univerzitet Singidunum;
Beograd, 2009
6. POREZNI SAVJETNIK; broj 7-8; Juli/Srpanj – Avgust/Kolovoz 2013.
MJESEČNI STRUČNI ČASOPIS; Revicon d.o.o. Sarajevo
7. POREZNI SAVJETNIK; broj 4; April/Travanj 2013. MJESEČNI STRUČNI
ČASOPIS; Revicon d.o.o. Sarajevo
8. Kešetović, Izudin; Đonlagić, Dženan; Rička, Željko; Javne finansije; Ekonomski
fakultet u Sarajevu, 2012.
17
top related