Zakon o Hrvatskom Zakon o Hrvatskom kvalifi kacijskom okviru kvalifi kacijskom okviru
Impressum:
Zakon o Hrvatskom kvalifi kacijskom okviruZakon o Hrvatskom kvalifi kacijskom okviru objavljen je u Narodnim novinama broj 22/2013.
Nakladnik:Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Za nakladnika:dr. sc. Željko Jovanović, ministar
Grafi čko oblikovanje:KO:KE kreativna farma
Tisak:INTERGRAFIKA TTŽ d.o.o.
Naklada:3000 primjeraka
ISBN 978-953-6569-82-3
Zagreb, 2013.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sportaT: +385 1 4569 000 F: +385 1 4594 301E-pošta: [email protected] kacije.hrwww.mzos.hr
Ova publikacija izrađena je uz fi nancijsku pomoć Europske komisije. Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost autora i ni na koji se način ne može smatrati da odražava gledište Europske komisije.
SADRŽAJSADRŽAJ
ZAKON O HRVATSKOM KVALIFIKACIJSKOM OKVIRU
GLAVA I. OPĆE ODREDBE Predmet normiranja Osnovni pojmovi Načela i ciljevi HKO-a
GLAVA II. SVRSTAVANJE I OSNOVNA SVOJSTVA KVALIFIKACIJA I SKUPOVA ISHODA UČENJA Svrstavanje kvalifi kacija Obujam kvalifi kacija i skupova ishoda učenja - HROO, ECVET i ETCS bodovi Opisnice ishoda učenja Razine cjelovitih i djelomičnih kvalifi kacija Pridruživanje kvalifi kacija razinama HKO-a
GLAVA III. PRIMJENA HKO-a Tijela i dionici u razvoju i primjeni HKO-a Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala Koordinacija primjene i razvoja HKO-a Sektorska vijeća
GLAVA IV. OSIGURAVANJE KVALITETE PRIMJENE HKO-a Registar HKO-a Upis u Registar
GLAVA V. PRIZNAVANJE I VREDNOVANJE SKUPOVA ISHODA UČENJA Postupak priznavanja i vrednovanja prethodno stečenih skupova ishoda učenja
GLAVA VI. POVEZIVANJE HKO-a S EQF-om I QF-EHEA Povezivanje HKO-a s EQF-om Povezivanje HKO-a s QF-EHEA
GLAVA VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
DODATAK A: OPISNICE RAZINA ISHODA UČENJA
06
06060608
090909101012
1313131517
181819
2020
202021
21
24
0606
Predmet normiranjaPredmet normiranja
Članak 1.Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom uspostavlja Hrvatski kvalifi kacijski okvir (u daljnjem tekstu: HKO) i uređuje njegova primjena.
(2) Zakonom se utvrđuje povezivanje HKO-a s Europskim kvalifi kacijskim okvirom (u daljnjem tekstu: EQF) i Kvalifi kacijskim okvirom Europskog prostora visokog obrazovanja (u daljnjem tekstu: QF-EHEA) i posredno s nacionalnim kvalifi kacijskim sustavima drugih zemalja.
(3) Pojmovi koji se u ovom Zakonu upotrebljavaju u muškome rodu odnose se na pripadnike obaju spolova.
Osnovni pojmoviOsnovni pojmovi
Članak 2.Članak 2.
U ovom se Zakonu koriste pojmovi sa sljedećim značenjem:
Hrvatski kvalifi kacijski okvirHrvatski kvalifi kacijski okvir (engl. Croatian Qualifi cations Framework, CROQF) (engl. Croatian Qualifi cations Framework, CROQF) instrument je uređenja sustava kvalifi kacija u Republici Hrvatskoj koji osigurava jasnoću, pristupanje stjecanju, utemeljeno stjecanje, prohodnost i kvalitetu kvalifi kacija, kao i povezivanje razina kvalifi kacija u Republici Hrvatskoj s razinama kvalifi kacija EQF-a i QF-EHEA te posredno s razinama kvalifi kacija kvalifi kacijskih okvira u drugim zemljama.
Europski kvalifi kacijski okvir za cjeloživotno učenje Europski kvalifi kacijski okvir za cjeloživotno učenje (engl. European Qualifi cations (engl. European Qualifi cations Framework for Lifelong Learning, EQF) Framework for Lifelong Learning, EQF) instrument je uspostave razina kvalifi kacija radi prepoznavanja i razumijevanja kvalifi kacija između nacionalnih kvalifi kacijskih okvira.
Kvalifi kacijski okvir Europskog prostora visokog obrazovanja Kvalifi kacijski okvir Europskog prostora visokog obrazovanja (engl. Qualifi cations (engl. Qualifi cations Framework for the European Higher Education Area, QF-EHEA) Framework for the European Higher Education Area, QF-EHEA) instrument je uspostave razina kvalifi kacija u sustavu visokog obrazovanja radi prepoznavanja i razumijevanja kvalifi kacija između nacionalnih kvalifi kacijskih okvira Europskog prostora visokog obrazovanja.
ZAKON O HRVATSKOM ZAKON O HRVATSKOM KVALIFIKACIJSKOM OKVIRUKVALIFIKACIJSKOM OKVIRU
GLAVA I.GLAVA I. OPĆE ODREDBEOPĆE ODREDBE
0707
Kvalifi kacijaKvalifi kacija (engl. Qualifi cation) (engl. Qualifi cation) je naziv za objedinjene skupove ishoda učenja određenih razina, obujma, profi la, vrste i kvalitete. Dokazuje se svjedodžbom, diplomom ili drugom javnom ispravom koju izdaje ovlaštena pravna osoba.
Cjelovita kvalifi kacijaCjelovita kvalifi kacija (engl. Full Qualifi cation) (engl. Full Qualifi cation) je kvalifi kacija koja samostalno udovoljava uvjetima za pristupanje odgovarajućem tržištu rada i/ili nastavku obrazovanja.
Djelomična kvalifi kacijaDjelomična kvalifi kacija (engl. Partial Qualifi cation) (engl. Partial Qualifi cation) je kvalifi kacija koja samostalno ne udovoljava uvjetima za pristupanje tržištu rada i/ili nastavku obrazovanja, nego isključivo uz odgovarajuću cjelovitu kvalifi kaciju, odnosno uz jednu ili više drugih odgovarajućih djelomičnih kvalifi kacija, u skladu sa standardom cjelovite kvalifi kacije.
KompetencijeKompetencije (engl. Competences) (engl. Competences) su znanja i vještine te pripadajuća samostalnost i odgovornost.
Ishodi učenjaIshodi učenja (engl. Learning Outcomes) (engl. Learning Outcomes) su kompetencije koje je osoba stekla učenjem i dokazala nakon postupka učenja.
Skup ishoda učenja Skup ishoda učenja (engl. Unit of Learning Outcomes)(engl. Unit of Learning Outcomes) je najmanji cjelovit skup povezanih ishoda učenja iste razine, obujma i profi la.
Ključne kompetencije za cjeloživotno učenjeKljučne kompetencije za cjeloživotno učenje (engl. Key Competences for Lifelong (engl. Key Competences for Lifelong Learning)Learning) su kompetencije odgovarajuće razine koje su nužne pojedincu za uključenost u život zajednice. Osnova su za stjecanje kompetencija tijekom života za sve osobne, društvene i profesionalne potrebe, a obuhvaćaju komunikaciju na materinskom jeziku, komunikaciju na stranim jezicima, matematičku kompetenciju i osnovne kompetencije u prirodoslovlju i tehnologiji, digitalnu kompetenciju, kompetenciju učiti kako učiti, socijalnu i građansku kompetenciju, inicijativnost i poduzetnost te kulturnu svijest i izražavanje.
Standard kvalifi kacije Standard kvalifi kacije (engl. Qualifi cation Standard)(engl. Qualifi cation Standard) je sadržaj i struktura određene kvalifi kacije. Uključuje sve podatke koji su potrebni za određivanje razine, obujma i profi la kvalifi kacije te podatke koji su potrebni za osiguravanje i unapređenje kvalitete standarda kvalifi kacije.
Standard zanimanja Standard zanimanja (engl. Occupational Standard)(engl. Occupational Standard) je popis svih poslova koje pojedinac obavlja u određenom zanimanju i popis kompetencija potrebnih za njihovo uspješno obavljanje.
Formalno učenjeFormalno učenje (engl. Formal Learning) (engl. Formal Learning) je organizirana aktivnost ovlaštene pravne ili fi zičke osobe koja se izvodi prema odobrenim programima radi stjecanja i unapređivanja kompetencija za osobne, društvene i profesionalne potrebe, a dokazuje se svjedodžbom, diplomom ili drugom javnom ispravom koju izdaje ovlaštena pravna osoba.
Neformalno učenjeNeformalno učenje (engl. Non-formal Learning) (engl. Non-formal Learning) je organizirana aktivnost učenja čija je svrha stjecanje i unapređivanje kompetencija za osobne, društvene i profesionalne potrebe, a ne dokazuje se javnom ispravom.
0808
Informalno učenjeInformalno učenje (engl. Informal Learning) (engl. Informal Learning) je neorganizirana aktivnost stjecanja kompetencija iz svakodnevnih iskustava te drugih utjecaja i izvora iz okoline za osobne, društvene i profesionalne potrebe.
Cjeloživotno učenje Cjeloživotno učenje (engl. Lifelong Learning)(engl. Lifelong Learning) su svi oblici učenja tijekom života čija je svrha stjecanje i unapređivanje kompetencija za osobne, društvene i profesionalne potrebe.
Vrednovanje skupova ishoda učenja Vrednovanje skupova ishoda učenja (engl. Validation of Units of Learning (engl. Validation of Units of Learning Outcomes) Outcomes) je ocjenjivanje stečenih kompetencija, uključujući izdavanje potvrde ovlaštene pravne ili fi zičke osobe, u skladu s unaprijed utvrđenim i prihvaćenim kriterijima i standardima.
SektorSektor (engl. Sectorengl. Sector) je skupina kvalifi kacija jednog obrazovnog područja i zanimanja koja koriste ishode učenja tih kvalifi kacija na radnim mjestima.
Načela i ciljevi HKO-aNačela i ciljevi HKO-a
Članak 3.Članak 3.
Načela i ciljevi HKO-a su:
• osiguravanje uvjeta za kvalitetno obrazovanje i učenje u skladu s potrebama osobnog, društvenog i gospodarskog razvoja, socijalne uključivosti te ukidanja svih oblika diskriminacije;
• razvijanje osobne i društvene odgovornosti te primjena demokratskih načela u poštivanju temeljnih sloboda i prava te ljudskog dostojanstva;
• jačanje uloge ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje;
• razvijanje kvalifi kacija na osnovama jasno defi niranih ishoda učenja;
• razumijevanje različitih kvalifi kacija i ishoda učenja te njihovih međuodnosa;
• osiguravanje uvjeta za jednaku dostupnost obrazovanju tijekom cijelog života, za višesmjernu horizontalnu i vertikalnu prohodnost, stjecanje i priznavanje kvalifi kacija;
• osiguravanje gospodarskog rasta temeljenog na znanstveno--tehnološkom razvoju;
• jačanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva koja se temelji na ljudskim potencijalima;
• postizanje zapošljivosti, pojedinačne i gospodarske konkurentnosti te usklađenoga društvenog razvoja temeljenog na obrazovanju;
• uspostavljanje koordiniranog sustava osiguravanja kvalitete postojećih i novih kvalifi kacija;
0909
• izgradnja sustava priznavanja i vrednovanja neformalnoga i informalnog učenja;
• uspostavljanje i održiv razvoj partnerstva između nositelja i dionika kvalifi kacijskog sustava;
• jednostavnost prepoznavanja i priznavanja inozemnih kvalifi kacija u Republici Hrvatskoj i hrvatskih kvalifi kacija u inozemstvu;
• sudjelovanje u procesu europskih integracija uz uvažavanje odrednica koje daju EQF i QF-EHEA, smjernica Europske unije i međunarodnih propisa;
• očuvanje pozitivnih naslijeđa hrvatske obrazovne tradicije;
• unapređenje i promoviranje obrazovanja u Republici Hrvatskoj.
GLAVA II. GLAVA II. SVRSTAVANJE I OSNOVNA SVOJSTVA SVRSTAVANJE I OSNOVNA SVOJSTVA KVALIFIKACIJA I SKUPOVA ISHODA UČENJAKVALIFIKACIJA I SKUPOVA ISHODA UČENJA
Svrstavanje kvalifi kacijaSvrstavanje kvalifi kacija
Članak 4.Članak 4.
(1) U HKO-u kvalifi kacije se svrstavaju prema razinama i vrstama.
(2) Kvalifi kacije mogu biti cjelovite i djelomične.
(3) Vrste i nazivi kvalifi kacija u HKO-u uređuju se posebnim propisima.
Obujam kvalifi kacija i skupova ishoda učenja – Obujam kvalifi kacija i skupova ishoda učenja – HROO, ECVET i ECTS bodoviHROO, ECVET i ECTS bodovi
Članak 5.Članak 5.
(1) Za svaku kvalifi kaciju i skup ishoda učenja određuje se obujam, odnosno prosječno ukupno utrošeno vrijeme potrebno za stjecanje te kvalifi kacije, odnosno tog skupa ishoda učenja.
(2) Prosječno ukupno utrošeno vrijeme iskazuje se u ECTS (Europski sustav prijenosa i prikupljanja bodova/European Credit Transfer and Accumulation System) bodovima u visokom obrazovanju, ECVET (Europski sustav bodova strukovnog obrazovanja/European Credit System for Vocational Education and Training) bodovima u strukovnom obrazovanju i HROO (Hrvatski sustav bodova općeg obrazovanja/Croatian Credit System for General Education)
1010
bodovima u općem obrazovanju i u općeobrazovnim sadržajima strukovnih kvalifi kacija.
(3) Za kvalifi kacije koje se stječu na temelju originalnih znanstvenih ili umjetničkih istraživanja prosječno ukupno utrošeno vrijeme iskazuje se brojem godina istraživanja u punome radnom opterećenju.
(4) Jedan HROO bod obuhvaća od 15 do 25 radnih sati u trajanju od 60 minuta potrebnih za stjecanje odgovarajućih ishoda učenja.
(5) Jedan ECVET bod obuhvaća od 15 do 25 radnih sati u trajanju od 60 minuta potrebnih za stjecanje odgovarajućih ishoda učenja.
(6) Jedan ECTS bod obuhvaća od 25 do 30 radnih sati u trajanju od 60 minuta potrebnih za stjecanje odgovarajućih ishoda učenja.
Opisnice ishoda učenjaOpisnice ishoda učenja
Članak 6.Članak 6.
(1) Ishodi učenja u HKO-u prikazuju se kroz znanja, spoznajne vještine, psihomotoričke vještine, socijalne vještine te pripadajuću samostalnost i odgovornost.
(2) U HKO-u se uspostavlja osam razina skupova ishoda učenja: 1; 2; 3; 4; 5; 6; 7; 8, čije opisnice predstavljaju minimalne uvjete za smještanje skupova ishoda učenja na pripadajuće razine HKO-a. Više razine skupova ishoda učenja uključuju niže razine u odgovarajućem profi lu.
(3) Minimalni obujam jednog skupa ishoda učenja je 1 HROO, ECVET ili ECTS bod.
(4) Opisnice razina ishoda učenja navedene su u tablici u Dodatku A koji je sastavni dio ovoga Zakona.
Razine cjelovitih i djelomičnih kvalifi kacijaRazine cjelovitih i djelomičnih kvalifi kacija
Članak 7.Članak 7.
(1) U HKO-u se uspostavlja deset razina cjelovitih kvalifi kacija: 1; 2; 3; 4.1; 4.2; 5; 6; 7; 8.1; 8.2.
(2) Minimalni uvjeti za stjecanje i pristupanje cjelovitim kvalifi kacijama su:
• Razina 1 – ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifi kacije je minimalno 480 HROO bodova.
• Razina 2 – ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifi kacije je minimalno 30 ECVET i/ili HROO bodova na 2. ili višoj razini skupova ishoda učenja. Uvjet pristupanja: posjedovanje prethodne kvalifi kacije na 1. razini.
1111
• Razina 3 – ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifi kacije je minimalno 60 ECVET i/ili HROO bodova na 3. ili višoj razini skupova ishoda učenja. Uvjet pristupanja: posjedovanje prethodne kvalifi kacije na 1. razini.
• Razina 4.1 – ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifi kacije je minimalno 180 ECVET i/ili HROO bodova od kojih je najmanje 120 ECVET i/ili HROO bodova na 4. ili višoj razini skupova ishoda učenja. Uvjet pristupanja: posjedovanje prethodne kvalifi kacije na 1. razini.
• Razina 4.2 – ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifi kacije je minimalno 240 ECVET i/ili HROO bodova, od kojih je najmanje 150 ECVET i/ili HROO bodova na 4. ili višoj razini skupova ishoda učenja. Uvjet pristupanja: posjedovanje prethodne kvalifi kacije na 1. razini.
• Razina 5 – ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifi kacije je minimalno 120 ECVET ili ECTS bodova, od kojih je najmanje 60 ECVET ili ECTS bodova na 6. ili višoj razini skupova ishoda učenja. Uvjet pristupanja: posjedovanje prethodne kvalifi kacije na razini 4.1 ili više.
• Razina 6 – ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifi kacije je minimalno 180 ECTS bodova, od kojih je najmanje 120 ECTS bodova na 6. ili višoj razini skupova ishoda učenja. Uvjet pristupanja: posjedovanje prethodne kvalifi kacije na razini 4.2 ili više, uz položene ispite obveznih predmeta državne mature.
• Razina 7 – ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifi kacije je minimalno 60 ECTS bodova na 7. ili višoj razini skupova ishoda učenja. Ukupno radno opterećenje kvalifi kacije na razini 7., zajedno s prethodnom kvalifi kacijom na razini 6., koja je uvjet pristupanja, je minimalno 300 ECTS bodova, od kojih je najmanje 180 ECTS bodova na 6. ili višoj razini skupova ishoda učenja i najmanje 60 ECTS bodova na 7. ili višoj razini skupova ishoda učenja. Uvjet pristupanja: posjedovanje prethodne kvalifi kacije na razini 4.2 uz položene ispite obveznih predmeta državne mature ili posjedovanje prethodne kvalifi kacije na razini 6 ili više.
• Razina 8.1 – stjecanje kvalifi kacije uključuje najmanje jednu godinu znanstvenog ili umjetničkog istraživanja u ekvivalentu punog radnog vremena, čiji je rezultat barem jedan objavljen originalan rad s relevantnom međunarodnom recenzijom. Uvjet pristupanja: posjedovanje prethodne kvalifi kacije na razini 7.
• Razina 8.2 – stjecanje kvalifi kacije uključuje najmanje tri godine znanstvenih ili umjetničkih istraživanja u ekvivalentu punog radnog vremena, čiji su rezultat originalni radovi s relevantnom međunarodnom recenzijom. Uvjet pristupanja: posjedovanje prethodne kvalifi kacije na razini 7.
(3) U HKO-u se uspostavlja šest razina djelomičnih kvalifi kacija: 2; 3; 4; 5; 6; 7. Uvjet za stjecanje djelomičnih kvalifi kacija je minimalno 10 odgovarajućih HROO, ECVET ili ECTS bodova od kojih je najmanje 50% na razini odgovarajuće djelomične kvalifi kacije.
1212
(4) Uvjet pristupanja djelomičnim kvalifi kacijama od 2. do 4. razine je posjedovanje cjelovite kvalifi kacije na 1. razini.
(5) Uvjet pristupanja djelomičnim kvalifi kacijama na 5. razini je posjedovanje cjelovite kvalifi kacije na 4.1. razini.
(6) Uvjet pristupanja djelomičnim kvalifi kacijama na 6. i 7. razini je posjedovanje cjelovite kvalifi kacije na razini 4.2 ili više.
Pridruživanje kvalifi kacija razinama HKO-aPridruživanje kvalifi kacija razinama HKO-a
Članak 8.Članak 8.
(1) Cjelovitim kvalifi kacijama koje se stječu u Republici Hrvatskoj pridružuju se razine HKO-a u skladu sa člancima 7. i 14. ovoga Zakona, kako slijedi:
• Razina 1: osnovno obrazovanje;
• Razina 2: strukovno osposobljavanje;
• Razina 3: jednogodišnje i dvogodišnje srednjoškolsko strukovno obrazovanje;
• Razina 4.1: trogodišnje strukovno obrazovanje;
• Razina 4.2: gimnazijsko srednjoškolsko obrazovanje; četverogodišnje i petogodišnje strukovno srednjoškolsko obrazovanje;
• Razina 5: stručni studiji završetkom kojih se stječe manje od 180 ECTS bodova; strukovno specijalističko usavršavanje i osposobljavanje; programi za majstore uz najmanje dvije godine vrednovanog radnog iskustva;
• Razina 6: sveučilišni preddiplomski studiji; stručni preddiplomski studiji;
• Razina 7: sveučilišni diplomski studiji; specijalistički diplomski stručni studiji; poslijediplomski specijalistički studiji;
• Razina 8.1: poslijediplomski znanstveni magistarski studiji;
• Razina 8.2: poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studiji; obrana doktorske disertacije izvan studija.
(2) Djelomičnim kvalifi kacijama koje se stječu u Republici Hrvatskoj pridružuju se razine HKO-a u skladu sa člankom 7. stavcima 3., 4., 5. i 6. ovoga Zakona.
(3) Kvalifi kacijama koje su stečene na sveučilišnim ili stručnim studijima prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (»Narodne novine«, br. 123/03., 105/04., 174/04., 2/07. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 46/07., 45/09. i 63/11.) pridružuju se razine HKO-a na temelju izjednačenih akademskih i stručnih naziva sukladno odredbama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (»Narodne novine«, br. 107/07. i 118/12.).
1313
GLAVA III. PRIMJENA HKO-aGLAVA III. PRIMJENA HKO-a
Tijela i dionici u razvoju i primjeni HKO-aTijela i dionici u razvoju i primjeni HKO-a
Članak 9.Članak 9.
Tijela i dionici u razvoju i primjeni HKO-a su:
• Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala;
• ministarstvo nadležno za obrazovanje i znanost;
• ministarstvo nadležno za rad;
• ministarstvo nadležno za regionalni razvoj;
• sektorska vijeća.
Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijalaNacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala
Članak 10.Članak 10.
(1) Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala (u daljnjem tekstu: Nacionalno vijeće) središnje je strateško tijelo Republike Hrvatske za razvoj HKO-a.
(2) Nacionalno vijeće:
• procjenjuje i vrednuje javne politike, i to prvenstveno politike obrazovanja, zapošljavanja, cjeloživotnoga profesionalnog usmjeravanja i regionalnog razvoja sa stajališta utjecaja na razvoj ljudskih potencijala i njihov doprinos postizanju strateških ciljeva i konkurentnosti Republike Hrvatske te razvoj društva;
• daje preporuke o procesu planiranja i razvoja ljudskih potencijala u skladu s razvojnom strategijom Republike Hrvatske;
• predlaže mjere integriranih i međusobno usklađenih politika zapošljavanja, obrazovanja i regionalnog razvoja;
• prati i vrednuje učinke HKO-a i pojedinih kvalifi kacija te daje preporuke o poboljšanjima u povezivanju obrazovanja i potreba tržišta rada;
• daje mišljenje ministru nadležnom za obrazovanje i znanost o preporukama sektorskih vijeća oko upisne politike, upisnih kvota i fi nanciranja kvalifi kacija iz javnih izvora, prema kvalifi kacijama i prema županijama;
• prati i vrednuje rad sektorskih vijeća i daje preporuke za poboljšanja na temelju redovitih izvješća o radu sektorskih vijeća.
1414
(3) Nacionalno vijeće ima predsjednika i 24 člana predloženih od strane institucija kako slijedi:
• pet predstavnika tijela državne uprave, i to po jedan predstavnik na prijedlog ministarstva nadležnog za znanost i obrazovanje, ministarstva nadležnog za rad, ministarstva nadležnog za poduzetništvo i obrt, ministarstva nadležnog za gospodarstvo i ministarstva nadležnog za regionalni razvoj;
• dva predstavnika područne (regionalne) samouprave vodeći računa o uravnoteženoj regionalnoj zastupljenosti na prijedlog ministarstva nadležnog za regionalni razvoj;
• tri predstavnika reprezentativnih udruga sindikata više razine;
• tri predstavnika reprezentativnih udruga poslodavaca više razine;
• jedan predstavnik organizacija civilnog društva na prijedlog tijela nadležnog za koordinaciju suradnje s organizacijama civilnog društva;
• jedan predstavnik Hrvatske gospodarske komore;
• jedan predstavnik Hrvatske obrtničke komore;
• jedan nacionalni koordinator sektorskih vijeća;
• tri predstavnika visokih učilišta, i to dva na prijedlog Rektorskog zbora i jedan na prijedlog Vijeća veleučilišta i visokih škola;
• jedan predstavnik ustanove ili zajednice ustanova koje se bave obrazovanjem odraslih na prijedlog agencije nadležne za obrazovanje odraslih;
• jedan predstavnik agencije nadležne za odgoj i obrazovanje;
• jedan predstavnik agencije nadležne za strukovno obrazovanje;
• jedan predstavnik agencije nadležne za znanost i visoko obrazovanje;
• jedan predstavnik Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
(4) Predsjednika i članove Nacionalnog vijeća imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske.
(5) Mandat predsjednika i članova Nacionalnog vijeća je pet godina.
(6) Predsjednika ili člana Nacionalnog vijeća Hrvatski sabor može razriješiti dužnosti na prijedlog Vlade Republike Hrvatske i Nacionalnog vijeća i prije isteka vremena na koje je imenovan, na njegov osobni zahtjev ili ako svojim nesavjesnim radom prouzroči veću štetu ili ako zanemaruje ili nesavjesno obavlja dužnost tako da su nastale ili mogu nastati veće smetnje u radu Nacionalnog vijeća.
1515
(7) U slučaju razrješenja iz stavka 6. ovoga članka Hrvatski sabor će na prijedlog Vlade Republike Hrvatske imenovati novog predsjednika ili člana na vrijeme do isteka mandata razriješenog predsjednika ili člana, u skladu sa stavkom 3. ovoga članka.
(8) Nacionalno vijeće jednom godišnje podnosi izvješće o svome radu Hrvatskome saboru.
(9) Način rada Nacionalnog vijeća propisat će se Poslovnikom Nacionalnog vijeća koji donosi Nacionalno vijeće.
(10) Predsjednik i članovi Nacionalnog vijeća za svoj rad imaju pravo na naknadu sukladno aktu kojim Vlada Republike Hrvatske utvrđuje visinu i način isplate naknade za rad u vijećima, savjetima, povjerenstvima, radnim skupinama i drugim sličnim tijelima.
Koordinacija primjene i razvoja HKO-aKoordinacija primjene i razvoja HKO-a
Članak 11.Članak 11.
(1) Poslove koordinacije primjene i razvoja HKO-a obavlja ministarstvo nadležno za obrazovanje i znanost u suradnji s ministarstvima nadležnima za rad i za regionalni razvoj.
(2) Ministarstvo nadležno za obrazovanje i znanost obavlja poslove:
• donošenja smjernica za razvoj standarda kvalifi kacija;
• razvoja i održavanja informacijskog sustava za vođenje Registra HKO-a;
• donošenja odluka o upisu u odgovarajuće podregistre HKO-a;
• povezivanja HKO-a s EQF-om i QF-EHEA;
• praćenja primjene i razvoja nacionalnih kvalifi kacijskih okvira drugih zemalja, onih koji su povezani s EQF-om i s QF-EHEA i onih koji to nisu;
• praćenja i analize primjene i razvoja kvalifi kacijskih okvira u obrazovnim politikama drugih zemalja;
• osnivanja i koordinacije rada sektorskih vijeća sastavljenih od ključnih dionika sukladno kriterijima propisanim ovim Zakonom;
• koordinacije osiguravanja kvalitete kvalifi kacija i ishoda učenja, sukladno propisu iz članka 14. ovoga Zakona;
• razvijanja sustava priznavanja i vrednovanja neformalnog i informalnog učenja;
1616
• praćenje i analiza primjene sustava vrednovanja ishoda učenja stečenih neformalnim i informalnim putem i predlaganje mjera za njegovo uređenje;
• davanja stručnih uputa i izrade drugih materijala potrebnih za primjenu i razvoj HKO-a;
• informiranja javnosti o stručnim pitanjima vezanima uz HKO;
• administrativne podrške Nacionalnom vijeću;
• razvijanja uloge HKO-a u postupcima priznavanja i prepoznavanja kvalifi kacija.
(3) Ministarstvo nadležno za rad obavlja poslove:
• uspostave i razvoja sustava prikupljanja informacija o sadašnjim i budućim potrebama tržišta rada i potrebnim kompetencijama;
• prikupljanja podataka o promjenama u kompetencijama potrebnim po zanimanjima i predlaganja razvoja standarda kvalifi kacija i standarda zanimanja s obzirom na potrebe tržišta rada;
• sudjelovanja u pripremi i izradi strateških podloga i analiza razvoja HKO-a radi razvoja zapošljivosti te izgradnje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva i društva;
• razvoja i izrade analitičke podloge i metodologije za izradu standarda zanimanja te vođenja Podregistra standarda zanimanja;
• praćenja zapošljavanja osoba sa stečenim kvalifi kacijama;
• donošenja odluka o upisu u odgovarajući podregistar HKO-a.
(4) Ministarstvo nadležno za regionalni razvoj obavlja poslove:
• donošenja smjernica za razvoj regionalnih tržišta rada;
• praćenja učinaka kvalifi kacijske strukture stanovništva na regionalni razvoj;
• analize potreba za razvojem ljudskih potencijala koje proizlaze iz županijskih/regionalnih razvojnih strategija.
(5) Ministarstva iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka će za potrebe razvoja i primjene HKO-a usklađivati metodologije i razmjenjivati podatke kojima raspolažu unutar evidencija i baza podataka koje samostalno vode ili koje vode institucije u njihovoj nadležnosti i resoru.
1717
Sektorska vijećaSektorska vijeća
Članak 12.Članak 12.
(1) Sektorska vijeća su savjetodavna i stručna tijela koja se skrbe o razvoju ljudskih potencijala u skladu s potrebama tržišta rada unutar pojedinih sektora.
(2) Sektorska vijeća:
• provode vrednovanje prijedloga skupova ishoda učenja, standarda zanimanja i standarda kvalifi kacija;
• analiziraju postojeće i potrebne kompetencije unutar sektora;
• Nacionalnom vijeću daju preporuke o upisnoj politici, upisnim kvotama i fi nanciranju kvalifi kacija iz javnih izvora, prema kvalifi kacijama i prema županijama;
• ministarstvu nadležnom za obrazovanje i znanost daju preporuke za promjene u standardima kvalifi kacija koje se temelje na uočenim promjenama u standardu zanimanja;
• ministarstvu nadležnom za rad daju preporuke za promjene u Nacionalnoj klasifi kaciji zanimanja;
• Nacionalnom vijeću predlažu preporuke za razvoj sektora;
• prate i analiziraju provedbu preporuka danih Nacionalnom vijeću;
• predlažu godišnji plan rada i podnose izvješća o izvršenju plana Nacionalnom vijeću.
(3) Pravilnikom o Registru HKO-a ministar nadležan za obrazovanje i znanost uz suglasnost ministara nadležnih za rad i regionalni razvoj te ministara nadležnih za gospodarstvo, poduzetništvo i obrt propisuje nazive sektorskih vijeća, nazive sektora, način odabira i kriterije za odabir članova sektorskih vijeća i opis poslova sektorskih vijeća.
(4) Svako sektorsko vijeće ima predsjednika i 10 članova koji se imenuju na rok od četiri godine. Sektorsko vijeće čini:
• jedan predstavnik ministarstava nadležnih za odgovarajući sektor;
• jedan predstavnik Hrvatskog zavoda za zapošljavanje;
• jedan predstavnik agencije nadležne za znanost i visoko obrazovanje ili agencije nadležne za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih ili agencije nadležne za odgoj i obrazovanje;
• osam sektorskih stručnjaka odabranih na temelju javnog poziva vodeći računa o uravnoteženoj zastupljenosti obrazovnog sektora
1818
i reprezentativnih sindikata obrazovnog sektora, s jedne strane, te reprezentativnih sindikata organiziranih u gospodarskom sektoru, udruga poslodavaca i drugih organizacija civilnog društva koji djeluju u sektoru za koji se osniva vijeće, s druge strane.
(5) Predsjednike i članove sektorskih vijeća imenuje ministar nadležan za obrazovanje i znanost.
(6) Sredstva za naknade članovima sektorskih vijeća i za ostale troškove rada sektorskih vijeća osiguravaju se u proračunu ministarstva nadležnog za obrazovanje i znanost.
(7) Za potrebe izvršenja poslova sektorska vijeća mogu imenovati i radne skupine sastavljene dijelom i od stručnjaka izvan sektorskog vijeća.
(8) Način rada sektorskih vijeća propisat će se Poslovnikom sektorskih vijeća koji donosi ministar nadležan za obrazovanje i znanost uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za rad i ministra nadležnog za regionalni razvoj.
GLAVA IV. OSIGURAVANJE KVALITETE PRIMJENE HKO-aGLAVA IV. OSIGURAVANJE KVALITETE PRIMJENE HKO-a
Registar HKO-aRegistar HKO-a
Članak 13.Članak 13.
(1) Registar HKO-a (u daljnjem tekstu: Registar) uspostavlja se za potrebe sustava vođenja podataka o skupovima ishoda učenja, standardima zanimanja, standardima kvalifi kacija, programima za stjecanje i vrednovanje skupova ishoda učenja, programima za vrednovanje skupova ishoda učenja, programima za stjecanje kvalifi kacija te drugih podataka od interesa, radi njihova povezivanja i usklađivanja.
(2) Registar je javan i sastoji se od:
• Podregistra skupova ishoda učenja koji sadrži: skupove ishoda učenja, programe za stjecanje i vrednovanje skupova ishoda učenja, programe za vrednovanje skupova ishoda učenja, popis ovlaštenih pravnih i fi zičkih osoba za dodjelu potvrde o stečenim skupovima ishoda učenja i drugo;
• Podregistra standarda zanimanja koji sadrži: standarde zanimanja, skupove potrebnih kompetencija za odgovarajuća zanimanja i drugo;
• Podregistra standarda kvalifi kacija koji sadrži: standarde kvalifi kacija, programe za stjecanje kvalifi kacija, popis ovlaštenih pravnih osoba za dodjelu isprave o stečenoj kvalifi kaciji i drugo.
1919
(3) Registar se vodi u informacijskom sustavu koji osigurava pohranjivanje i upravljanje podacima iz podregistara, statističke obrade i analizu podataka te međusobno povezivanje sadržaja pojedinih podregistara.
(4) Podregistar skupova ishoda učenja te Podregistar standarda kvalifi kacija propisuje i vodi ministarstvo nadležno za obrazovanje i znanost.
(5) Upis u Registar temelj je za ostvarivanje prava koja proizlaze iz povezivanja HKO-a s EQF-om i QF-EHEA.
(6) Podregistar standarda zanimanja propisuje i vodi ministarstvo nadležno za rad.
Upis u RegistarUpis u Registar
Članak 14.Članak 14.
(1) Postupak upisa u Registar pokreće se na zahtjev pravne ili fi zičke osobe te tijela državne uprave koji za to imaju opravdani interes.
(2) Zahtjev za upis u Podregistar skupova ishoda učenja te Podregistar standarda kvalifi kacija podnosi se na propisanim obrascima ministarstvu nadležnom za obrazovanje i znanost.
(3) Zahtjev za upis u Podregistar standarda zanimanja podnosi se na propisanim obrascima ministarstvu nadležnom za rad.
(4) Po zaprimanju zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka ministar nadležan za obrazovanje i znanost na temelju stručnih mišljenja odgovarajućeg sektorskog vijeća utvrđuje ispunjenost formalnih i stručnih uvjeta za upis u Registar te donosi odluku o upisu u odgovarajući podregistar HKO-a.
(5) Po zaprimanju zahtjeva iz stavka 3. ovoga članka, ministar nadležan za rad, na temelju stručnih mišljenja odgovarajućeg sektorskog vijeća, utvrđuje ispunjenost formalnih i stručnih uvjeta za upis u Registar te donosi odluku o upisu u odgovarajući podregistar HKO-a.
(6) Postupci upisa u Registar, unutarnji i vanjski sustav osiguravanja kvalitete i sadržaj i oblik obrazaca za podnošenje zahtjeva detaljno se uređuju Pravilnikom o Registru HKO-a koji donosi ministar nadležan za obrazovanje i znanost uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za rad i ministra nadležnog za regionalni razvoj.
(7) Stjecanje pojedine kvalifi kacije može se odvijati putem više programa koje provode pravne osobe ovlaštene za dodjelu isprave o pojedinoj stečenoj kvalifi kaciji, a koji moraju biti u skladu s odgovarajućim standardom kvalifi kacije.
2020
GLAVA V. GLAVA V. PRIZNAVANJE I VREDNOVANJE SKUPOVA PRIZNAVANJE I VREDNOVANJE SKUPOVA ISHODA UČENJAISHODA UČENJAPostupak priznavanja i vrednovanja prethodno stečenih Postupak priznavanja i vrednovanja prethodno stečenih skupova ishoda učenjaskupova ishoda učenja
Članak 15.Članak 15.
(1) Zahtjev za priznavanjem i vrednovanjem prethodno stečenih skupova ishoda učenja može podnijeti svaki pojedinac pravnoj ili fi zičkoj osobi ovlaštenoj za vrednovanje skupova ishoda učenja u skladu s odobrenim programom/postupkom vrednovanja skupa ishoda učenja iz Registra.
(2) Postupak prijave, priznavanja i vrednovanja prethodno stečenih skupova ishoda učenja detaljno se propisuje Pravilnikom o priznavanju i vrednovanju neformalnog i informalnog učenja i provodi u skladu s odgovarajućim programima vrednovanja skupova ishoda učenja iz Registra.
(3) Osiguravanje kvalitete postupka priznavanja i vrednovanja skupova ishoda učenja provodi ovlaštena ustanova za osiguravanje kvalitete koja je podložna redovitom ocjenjivanju postupaka osiguravanja kvalitete.
GLAVA VI. POVEZIVANJE HKO-a S EQF-om I QF-EHEAGLAVA VI. POVEZIVANJE HKO-a S EQF-om I QF-EHEA
Povezivanje HKO-a s EQF-omPovezivanje HKO-a s EQF-om
Članak 16.Članak 16.
(1) Poslove povezivanja HKO-a s EQF-om i QF-EHEA provodi ministarstvo nadležno za obrazovanje i znanost.
(2) Razine cjelovitih kvalifi kacija HKO-a povezuju se s razinama EQF-a na sljedeći način:
• razina 1 u HKO-u povezuje se s razinom 1 u EQF-u;
• razina 2 u HKO-u povezuje se s razinom 2 u EQF-u;
• razina 3 u HKO-u povezuje se s razinom 3 u EQF-u;
• razina 4.1 u HKO-u povezuje se s razinom 4 u EQF-u;
• razina 4.2 u HKO-u povezuje se s razinom 4 u EQF-u;
• razina 5 u HKO-u povezuje se s razinom 5 u EQF-u;
• razina 6 u HKO-u povezuje se s razinom 6 u EQF-u;
2121
• razina 7 u HKO-u povezuje se s razinom 7 u EQF-u;
• razina 8.1 u HKO-u povezuje se kao djelomična razina s razinom 8 u EQF-u;
• razina 8.2 u HKO-u povezuje se s razinom 8 u EQF-u.
Povezivanje HKO-a s QF-EHEAPovezivanje HKO-a s QF-EHEA
Članak 17.Članak 17.
(1) Razine HKO-a u ovom članku označavaju razine cjelovitih kvalifi kacija stečenih u sustavu visokog obrazovanja.
(2) Razine HKO-a iz stavka 1. ovoga članka povezuju se s razinama u QF-EHEA na sljedeći način:
• razina 5 u HKO-u povezuje se s podrazinom razine 1 u QF-EHEA;
• razina 6 u HKO-u povezuje se s razinom 1 u QF-EHEA;
• razina 7 u HKO-u povezuje se s razinom 2 u QF-EHEA;
• razina 8.1 u HKO-u povezuje se s razinom 2 u QF-EHEA;
• razina 8.2 u HKO-u povezuje se s razinom 3 u QF-EHEA.
GLAVA VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBEGLAVA VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 18.Članak 18.
U roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona ministar nadležan za obrazovanje i znanost, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za rad i ministra nadležnog za regionalni razvoj, donijet će Pravilnik o Registru HKO-a.
Članak 19.Članak 19.
U roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona ministar nadležan za obrazovanje i znanost, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za rad i ministra nadležnog za regionalni razvoj, donijet će Pravilnik o priznavanju i vrednovanju neformalnog i informalnog učenja.
2222
Članak 20.Članak 20.
(1) Danom imenovanja sektorskih vijeća iz članka 12. ovoga Zakona prestaju s radom sektorska vijeća propisana Zakonom o strukovnom obrazovanju (»Narodne novine«, br. 30/09. i 24/10.).
(2) Sektorska vijeća iz članka 12. ovoga Zakona imenovat će se u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti odredbe članaka 16. i 17. i članka 42. stavka 9. Zakona o strukovnom obrazovanju.
Članak 21.Članak 21.
Nacionalno vijeće za ljudske potencijale iz članka 10. ovoga Zakona započet će s radom u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 22.Članak 22.
(1) Informacijski sustav za vođenje Registra iz članka 13. ovoga Zakona ustrojit će se u roku od 24 mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Upis u Registar započet će najkasnije ustrojavanjem informacijskog sustava iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 23.Članak 23.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
2424
DODATAK ADODATAK A
OPISNICE RAZINA ISHODA UČENJAOPISNICE RAZINA ISHODA UČENJA
RR AA ZZ II NN EE
ZNAN
JAZN
ANJA
VJEŠ
TIN
EVJ
EŠTI
NE
SAM
OST
ALN
OST
SAM
OST
ALN
OST
ODGO
VORN
OST
ODGO
VORN
OST
Spoz
najn
e vj
ešti
neSp
ozna
jne
vješ
tine
Psih
omot
orič
ke
Psih
omot
orič
ke
vješ
tine
vješ
tine
Soci
jaln
e vj
ešti
neSo
cija
lne
vješ
tine
8
Krei
ranj
e i vr
edno
vanj
e no
vih
činj
enic
a, p
ojm
o-va
, po
stup
aka,
pri
ncip
a i te
orija
u p
odru
čju
znan
stve
nih
istr
aživ
anja
št
o do
vodi
do
pom
ican
ja
gran
ica
pozn
atog
a.
Kori
šten
je n
apre
dnih
, sl
ožen
ih,
orig
inal
nih,
vis
okos
peci
jali-
zira
nih
znan
ja, vj
ešti
na,
akti
vnos
ti i p
ostu
paka
po
treb
nih
za r
azvi
janj
e no
vih
znan
ja i n
ovih
met
oda
te z
a in
tegr
iran
je r
azlič
itih
pod
ručj
a.
Stva
ranj
e, v
redn
ovan
je
i iz
vođe
nje
novi
h pr
ed-
lože
nih
spec
ijaliz
iran
ih
radn
ji i no
vih
met
oda,
in
stru
men
ata,
ala
ta i
mat
erija
la.
Stva
ranj
e i p
rove
dba
novi
h dr
uštv
enih
i c
ivili
zaci
jski
pr
ihva
tljiv
ih o
blik
a ko
mun
ikac
ije i
pro-
cesa
sur
adnj
e u
inte
r-ak
ciji
s po
jedi
ncim
a i
skup
inam
a ra
zlič
itih
op
redj
elje
nja
i ra
zlič
itog
kul
turn
og i
etni
čkog
pod
rije
tla.
Izra
žava
nje
osob
nog
prof
esio
naln
og i
etič
kog
auto
rite
ta,
upra
vlja
nje
znan
stve
no-
istr
aživ
ački
m
akti
vnos
tim
a te
pr
edan
ost
razv
oju
novi
h id
eja
i/ili
pr
oces
a.
Preu
zim
anje
eti
čke
i dr
uštv
ene
odgo
vorn
osti
za
usp
ješn
ost
prov
ođen
ja ist
raži
vanj
a,
za d
rušt
venu
kor
isno
st
rezu
ltat
a is
traž
ivan
ja t
e za
mog
uće
druš
tven
e po
slje
dice
.
7
Vred
nova
nje
viso
ko-
spec
ijaliz
iran
ih z
nanj
a u
podr
učju
rad
a i/
ili u
čenj
a od
koj
ih s
u ne
ka n
a gr
anic
ama
pozn
atog
, a
koja
mog
u bi
ti t
emel
j za
or
igin
alno
raz
miš
ljanj
e i
znan
stve
no ist
raži
vanj
e te
pov
eziv
anje
zna
nja
međ
u ra
zlič
itim
pod
-ru
čjim
a.
Krit
ičko
vre
dnov
anje
i k
reat
ivno
m
išlje
nje
u rješ
avan
ju n
ovih
i
slož
enih
pro
blem
a, p
otre
bno
kao
osno
va z
a ra
zvoj
nov
og
znan
ja i p
ovez
ivan
je z
nanj
a u
poje
dini
m p
odru
čjim
a u
nepr
edvi
divi
m u
vjet
ima.
Izvo
đenj
e sl
ožen
ih
radn
ji te
pri
mje
na
slož
enih
met
oda,
in
stru
men
ata,
al
ata
i m
ater
ijala
te
izra
da ins
trum
enat
a,
alat
a i m
ater
ijala
u
istr
aživ
anjim
a i
inov
ativ
nom
pro
cesu
i pr
ilago
dba
slož
enih
m
etod
a.
Upr
avlja
nje
i vo
đenj
e sl
ožen
om k
omu-
nika
cijo
m, in
tera
k-ci
jam
a s
drug
ima
te
proc
esom
sur
adnj
e u
razl
ičit
im d
rušt
veni
m
skup
inam
a u
nepr
ed-
vidi
vim
soc
ijaln
im
situ
acija
ma.
Upr
avlja
nje
i vo
đenj
e ra
zvoj
nih
akti
vnos
ti
u ne
pred
vidi
vim
uv
jeti
ma
okru
ženj
a i
dono
šenj
e od
luka
u
uvje
tim
a ne
sigu
rnos
ti.
Preu
zim
anje
oso
bne
i ti
msk
e od
govo
rnos
ti z
a st
rate
ško
odlu
čiva
nje
i us
pješ
no p
rovo
đenj
e i iz
vrše
nje
zada
taka
u
nepr
edvi
divi
m u
vjet
ima
te d
rušt
vene
i e
tičk
e od
govo
rnos
ti t
ijeko
m
izvr
šenj
a za
data
ka i
posl
jedi
ca r
ezul
tata
tih
za
data
ka.
6
Vred
nova
nje
spec
ijali-
zira
nih
činj
enic
a, p
ojm
o-va
, po
stup
aka,
pri
ncip
a i
teor
ija u
nuta
r po
druč
ja
rada
i/i
li uč
enja
, uk
ljuču
jući
njih
ovo
krit
ičko
raz
umije
vanj
e.
Prik
uplja
nje,
int
erpr
etir
anje
, pr
ocje
njiv
anje
, od
abir
anje
i
krea
tivn
o ko
rišt
enje
raz
ličit
ih
rele
vant
nih
činj
enic
a, p
ojm
ova
i po
stup
aka
u os
miš
ljava
nju
rješ
enja
i r
ješa
vanj
u sl
ožen
ih
zada
taka
ili
prob
lem
a un
utar
sp
ecija
lizir
anog
pod
ručj
a ra
da
u ne
pred
vidi
vim
uvj
etim
a,
te p
rije
nos
znan
ja n
a dr
uga
podr
učja
i p
robl
eme.
Izvo
đenj
e sl
ožen
ih
radn
ji te
pri
mje
na
slož
enih
met
oda,
in
stru
men
ata,
ala
ta i
mat
erija
la u
nep
red-
vidi
vim
uvj
etim
a te
iz
rada
ins
trum
enat
a,
alat
a i m
ater
ijala
te
prila
godb
a sl
ožen
ih
met
oda.
Upr
avlja
nje
slož
enom
ko
mun
ikac
ijom
, in
tera
kcija
ma
s dr
ugim
a i pr
oces
om
sura
dnje
u r
azlič
itim
dr
uštv
enim
sku
pina
-m
a u
nepr
edvi
divi
m
soci
jaln
im s
itua
ci-
jam
a.
Upr
avlja
nje
stru
čnim
pr
ojek
tim
a u
nepr
ed-
vidi
vim
uvj
etim
a.
Preu
zim
anje
eti
čke
i dr
uštv
ene
odgo
vorn
osti
za
upr
avlja
nje
i vr
edno
vanj
e pr
ofes
iona
lnog
raz
voja
po
jedi
naca
i s
kupi
na u
ne
pred
vidi
vim
uvj
etim
a.
2525
5
Anal
izir
anje
, si
ntet
i-zi
ranj
e i vr
edno
vanj
e sp
ecija
lizir
anih
čin
jeni
ca,
pojm
ova,
pos
tupa
ka,
prin
cipa
i t
eori
ja u
po
druč
ju r
ada
i/ili
uč
enja
, vr
edno
vanj
e,
kojim
a se
stv
ara
svije
st
o gr
anic
ama
pozn
atog
.
Inte
rpre
tira
nje,
pro
cjen
ji-va
nje,
oda
bira
nje
i kr
eati
vno
kori
šten
je r
azlič
itih
rel
evan
tnih
či
njen
ica,
poj
mov
a i po
stup
aka
u os
miš
ljava
nju
rješ
enja
i
rješ
avan
ju s
lože
nih
zada
taka
ili
pro
blem
a un
utar
odr
eđen
og
podr
učja
rad
a i/
ili u
čenj
a u
djel
omič
no n
epre
dvid
ivim
uv
jeti
ma,
te
mog
ućno
st
prije
nosa
zna
nja
na d
ruga
po
druč
ja i p
robl
eme.
Izvo
đenj
e sl
ožen
ih
radn
ji te
pri
mje
na
slož
enih
met
oda,
in
stru
men
ata,
ala
ta
i m
ater
ijala
u d
jelo
-m
ično
nep
redv
idiv
im
uvje
tim
a te
izr
ada
inst
rum
enat
a, a
lata
i
mat
erija
la i p
rila
godb
a je
dnos
tavn
ih m
etod
a.
Dje
lom
ično
upr
av-
ljanj
e sl
ožen
om
kom
unik
acijo
m u
in
tera
kcija
ma
s dr
ugim
a te
pok
reta
-nj
e pr
oces
a su
radn
je
u sk
upin
i u
djel
o-m
ično
nep
redv
idiv
im
soci
jaln
im s
itua
ci-
jam
a.
Sudj
elov
anje
u u
prav
-lja
nju
akti
vnos
tim
a u
djel
omič
no n
epre
dvi-
divi
m u
vjet
ima.
Preu
zim
anje
od
govo
rnos
ti
za u
prav
ljanj
e vr
edno
vanj
em t
e un
apre
đenj
em
akti
vnos
ti u
dje
lom
ično
ne
pred
vidi
vim
uvj
etim
a.
4
Anal
izir
anje
šir
okog
sp
ektr
a či
njen
ica,
poj
-m
ova,
pos
tupa
ka, na
čela
i te
orija
, vr
edno
vanj
e un
utar
pod
ručj
a ra
da i/
ili u
čenj
a.
Jedn
osta
vni ap
stra
ktni
mis
aoni
pr
oces
i an
aliz
e do
stup
nih
činj
enic
a, p
ojm
ova
i po
stup
aka
za izr
adu
rješ
enja
slo
ženi
h za
data
ka u
nuta
r po
druč
ja r
ada
i/ili
uče
nja
u pr
omje
njiv
im
uvje
tim
a.
Izvo
đenj
e sl
ožen
ih
radn
ji te
pri
mje
na
slož
enih
met
oda,
in
stru
men
ata,
al
ata
i m
ater
ijala
(u
izv
ršen
ju s
kupa
sp
ecifi
čnih
zad
atak
a)
u pr
omje
njiv
im
uvje
tim
a.
Prim
jena
slo
žene
ko
mun
ikac
ije u
int
er-
akci
ji s
poje
dinc
ima
i m
oguć
nost
sur
adnj
e u
skup
ini u
prom
-je
njiv
im s
ocija
lnim
si
tuac
ijam
a.
Izvr
šenj
e sl
ožen
ih
zada
taka
i
prila
gođa
vanj
e vl
asti
tog
pona
šanj
a un
utar
zad
anih
sm
jern
ica
u pr
omje
njiv
im
uvje
tim
a.
Preu
zim
anje
odg
ovor
-no
sti za
vre
dnov
anje
i
unap
ređe
nje
akti
vnos
ti u
pr
omje
njiv
im u
vjet
ima.
3
Razu
mije
vanj
e či
njen
ica,
po
jmov
a, p
ostu
paka
i na
čela
važ
nih
za
podr
učje
rad
a i/
ili u
čenj
a u
djel
omič
no p
ozna
tim
uv
jeti
ma.
Tum
ačen
je, pr
ocje
njiv
anje
, od
abir
anje
i k
oriš
tenj
e va
žnih
či
njen
ica,
poj
mov
a i po
stu-
paka
u r
ješa
vanj
u sl
ožen
ijih,
de
fi nir
anih
zad
atak
a ili
pro
ble-
ma
unut
ar s
peci
fi čno
g po
druč
ja
rada
i/i
li uč
enja
u p
ozna
tim
uv
jeti
ma.
Izvo
đenj
e sl
ožen
ih
radn
ji pr
imje
nom
ra
zlič
itih
jed
nost
avni
h m
etod
a, ins
trum
enat
a,
alat
a i m
ater
ijala
u
djel
omič
no p
ozna
tim
uv
jeti
ma.
Prim
jena
slo
žene
ko
mun
ikac
ije u
in
tera
kciji
s p
oje-
dinc
ima
i m
oguć
nost
su
radn
je u
sku
pini
u
pozn
atim
soc
ijaln
im
situ
acija
ma.
Izvr
šenj
e sl
ožen
ih
zada
taka
i p
rila
gođa
-va
nje
vlas
tito
g po
-na
šanj
a un
utar
za
dani
h sm
jern
ica
u po
znat
im u
vjet
ima.
Preu
zim
anje
odg
ovor
-no
sti za
izv
ršen
je
slož
enih
zad
aća
u po
znat
im u
vjet
ima.
2
Razu
mije
vanj
e os
novn
ih
činj
enic
a i po
jmov
a u
jedn
osta
vnim
i p
ozna
tim
si
tuac
ijam
a sp
ecifi
čnim
a za
pod
ručj
e ra
da i/i
li uč
enja
.
Prov
edba
kon
kret
nih,
log
ički
h,
mis
aoni
h pr
oces
a ko
rišt
enja
po
znat
ih č
inje
nica
i p
ostu
paka
po
treb
nih
za izv
ršav
anje
sku
pa
pove
zani
h, jed
nost
avni
h za
da-
taka
u p
ozna
tim
uvj
etim
a.
Izvo
đenj
e ra
dnji
te
prim
jena
jed
nost
avni
h m
etod
a, ins
trum
enat
a,
alat
a i m
ater
ijala
u
pozn
atim
uvj
etim
a.
Prim
jena
jed
nost
avne
ko
mun
ikac
ije i
sura
dnje
u int
erak
-ci
ji s
poje
dinc
ima
u po
znat
im s
ocija
lnim
si
tuac
ijam
a.
Izvr
šenj
e sk
upa
jedn
osta
vnih
zad
atak
a uz
nep
osre
dno
stru
čno
i po
vrem
eno
vods
tvo
u po
znat
im u
vjet
ima.
Preu
zim
anje
odg
ovor
-no
sti za
izv
ršav
anje
je
dnos
tavn
ih z
adać
a i od
nosa
s d
rugi
ma
u po
znat
im u
vjet
ima.
1
Razu
mije
vanj
e os
novn
ih
opći
h či
njen
ica
i po
jmov
a u
jedn
osta
vnim
i po
znat
im s
vaki
dašn
jim
situ
acija
ma.
Prov
edba
jed
nost
avni
h,
konk
retn
ih, lo
gičk
ih m
isao
nih
proc
esa
potr
ebni
h za
rje
šava
nje
jedn
osta
vnih
i jas
no d
efi n
iran
ih
zada
taka
u p
ozna
tim
uvj
etim
a.
Izvo
đenj
e je
dnos
tavn
ih
radn
ji u
pozn
atim
uv
jeti
ma.
Prim
jena
opć
ih
prav
ila p
onaš
anja
u
pozn
atim
soc
ijaln
im
situ
acija
ma.
Izvr
šenj
e je
dnos
tavn
ih
zada
taka
uz
nepo
sred
-no
str
učno
i s
taln
o vo
dstv
o u
pozn
atim
uv
jeti
ma.
Preu
zim
anje
odg
ovor
-no
sti za
izv
ršav
anje
je
dnos
tavn
ih z
adać
a u
pozn
atim
uvj
etim
a.
/ColorImageDict > /JPEG2000ColorACSImageDict > /JPEG2000ColorImageDict > /AntiAliasGrayImages false /CropGrayImages true /GrayImageMinResolution 300 /GrayImageMinResolutionPolicy /OK /DownsampleGrayImages true /GrayImageDownsampleType /Bicubic /GrayImageResolution 300 /GrayImageDepth -1 /GrayImageMinDownsampleDepth 2 /GrayImageDownsampleThreshold 1.50000 /EncodeGrayImages true /GrayImageFilter /DCTEncode /AutoFilterGrayImages true /GrayImageAutoFilterStrategy /JPEG /GrayACSImageDict > /GrayImageDict > /JPEG2000GrayACSImageDict > /JPEG2000GrayImageDict > /AntiAliasMonoImages false /CropMonoImages true /MonoImageMinResolution 1200 /MonoImageMinResolutionPolicy /OK /DownsampleMonoImages true /MonoImageDownsampleType /Bicubic /MonoImageResolution 1200 /MonoImageDepth -1 /MonoImageDownsampleThreshold 1.50000 /EncodeMonoImages true /MonoImageFilter /CCITTFaxEncode /MonoImageDict > /AllowPSXObjects false /CheckCompliance [ /None ] /PDFX1aCheck false /PDFX3Check false /PDFXCompliantPDFOnly false /PDFXNoTrimBoxError true /PDFXTrimBoxToMediaBoxOffset [ 0.00000 0.00000 0.00000 0.00000 ] /PDFXSetBleedBoxToMediaBox true /PDFXBleedBoxToTrimBoxOffset [ 0.00000 0.00000 0.00000 0.00000 ] /PDFXOutputIntentProfile () /PDFXOutputConditionIdentifier () /PDFXOutputCondition () /PDFXRegistryName () /PDFXTrapped /False
/CreateJDFFile false /Description > /Namespace [ (Adobe) (Common) (1.0) ] /OtherNamespaces [ > /FormElements false /GenerateStructure false /IncludeBookmarks false /IncludeHyperlinks false /IncludeInteractive false /IncludeLayers false /IncludeProfiles false /MultimediaHandling /UseObjectSettings /Namespace [ (Adobe) (CreativeSuite) (2.0) ] /PDFXOutputIntentProfileSelector /DocumentCMYK /PreserveEditing true /UntaggedCMYKHandling /LeaveUntagged /UntaggedRGBHandling /UseDocumentProfile /UseDocumentBleed false >> ]>> setdistillerparams> setpagedevice