1
PRIRUČNIK S OBJAVAMA O MEĐUNARODNOJ EDUKACIJI
Izdanje iz 2010.godine
Nakladnik
HRVATSKA REVIZORSKA KOMORA
Zagreb, Kralja Zvonimira 34
web: www. revizorska-komora.hr
email: [email protected]
tel. +385 1 4649618
Za nakladnika:
Ana Krivičić, dipl.oec.
Vijeće za praćenje prevođenja:
Ana Krivičić, dipl.oec., mr.sc. Damir Krajačić,
Marija Živković, dipl.oec., Martina Butković, dipl.oec.
Glavni prevoditelj:
mr.sc. Damir Krajačić
Prevoditelji:
doc.dr.sc. Ivana Dražić Lutilsky, doc.dr.sc. Ivana Mamić Sačer, mr.sc. Sanja Sever
Priručnik s objavama o međunarodnoj edukaciji kojeg je objavio Odbor za međunarodne standarde
računovodstvene edukacije (IAESB) Međunarodne federacije računovođa (IFAC) u kolovozu 2010. na
engleskom jeziku, u izvorniku Handbook of International Education Pronouncements, na hrvatski jezik prevela
je Hrvatska revizorska komora u travnju 2012. i objavljuje uz dopuštenje Međunarodne federacije računovođa.
Postupak prevođenja Priručnika s objavama o međunarodnoj edukaciji je razmotrila Međunarodna federacija
računovođa i prijevod je obavljen u skladu s pravilima „Policy Statement - Policy for Translating and
Reproducing Standards Issued by IFAC“. Odobreni tekst Priručnika s objavama o međunarodnoj edukaciji je
onaj kojeg je IFAC objavio na engleskom jeziku.
Tekst na engleskom jeziku Priručnika s objavama o međunarodnoj edukaciji © 2010 Međunarodna federacija
računovođa (IFAC). Sva prava pridržana.
Tekst na hrvatskom jeziku Priručnika s objavama o međunarodnoj edukaciji © 2012 Međunarodna federacija
računovođa (IFAC). Sva prava pridržana.
Izvorni naslov Priručnika s objavama o međunarodnoj edukaciji: Handbook of International Education
Pronouncements, ISBN: 978-1-60815-067-0
ISBN 978-953-56066-2-8
2
PRIRUČNIK S OBJAVAMA O MEĐUNARODNOJ EDUKACIJI
Izdanje iz 2010.godine
Djelokrug ovog priručnika
Ovaj priručnik sadrži trajne ishodišne informacije o Međunarodnoj federaciji računovođa
(International Federation of Accountants, IFAC) i objave o edukaciji i povezanim uslugama koje je
IFAC izdao sa stanjem na 1. siječnja 2010. godine.
Kako je uređen ovaj priručnik
Sadržaj ovog priručnika je uređen po dijelovima kako slijedi:
Ishodišne informacije o Međunarodnoj federaciji računovođa ....................................... 4
Sadržaj ..................... .............................................................................................................. 7
IAESB okvir za Međunarodne standarde edukacije za profesionalne računovođe ...... ..... . 8
IAESB pojmovnik ........................................................................................................... 18
Međunarodni standardi edukacije 1 - 8 ........................................................................... 27
Međunarodne smjernice edukacijske prakse 1 - 3 ........................................................... 78
.
3
PROMJENE SADRŽAJA U ODNOSU NA IZDANJE IZ 2009.GODINE PRIRUČNIKA I
NAJNOVIJA DOSTIGNUĆA
Ovaj priručnik sadrži skup od osam Međunarodnih standarda edukacije (MSE-ova) (International
Education Standards (IESs)) uključujući i Okvir Međunarodnih standarda edukacije za profesionalne
računovođe (Okvir)( Framework for International Education Standards for Professional Accountants
(the Framework), kao i tri Međunarodne smjernice edukacijske prakse (MSEP-ova) (International
Education Practice Statements) koje je izdao Odbor za međunarodne standarde računovodstvene
edukacije (International Accounting Education Standards Bord, IAESB).
Ovaj priručnik zamjenjuje izdanje iz 2009.godine Priručnika s objavama o međunarodnoj edukaciji.
Ovaj priručnik je ažuriran kako bi uključio novi dokument Okvira, izmijenjeni pojmovnik koji
uključuje nove pojmove iz Okvira i manje uredničke ispravke. Novi Okvir navodi ishodišne
edukacijske koncepte koje IAESB koristi u svojim publikacijama. Ovaj novi dokument zamjenjuje
ranije postojeći Okvir za objave o međunarodnoj edukaciji (Framework for International Education
Pronouncements) i Uvod u Međunarodne standarde edukacije (Introduction to the International
Education Standards),dokumente koji su bili objavljeni u listopadu 2003.godine.
Revizija Međunarodnih standarda edukacije
Na svom zasjedanju u listopadu 2009.godine je Odbor za međunarodne standarde računovodstvene
edukacije (IAESB) odobrio tri projekta za reviziju i preuređenje svih 8 MSE-ova. Ciljevi projekata su
(1) poboljšati jasnoću; (2) osigurati dosljednost s konceptima novog dokumenta Okvira; i (3) razjasniti
pitanja nastala uslijed promjena u okruženju računovodstvene edukacije i iskustva stečenog
primjenom Standarda u IFAC-im članicama. Revizija MSE-ova će unaprijediti dosljednost u praksi i
rasprostiranju dobre prakse u učenju i razvijanju profesionalnih računovođa. Za više informacija o
projektu revizije posjetite IAESB-ovu web stranicu http://www.ifac.org/Education/Projects.php.
4
ISHODIŠNE INFORMACIJE O
MEĐUNARODNOJ FEDERACIJI RAČUNOVOĐA
Organizacija
Međunarodna federacija računovođa (International Federation of Accountants (IFAC)) je svjetska
organizacija računovodstvene profesije. Osnovana je 1977. godine s misijom da služi javnom interesu
kroz ustrajavanje jačanja svjetske računovodstvene profesije i pridonošenje razvoju jakih
međunarodnih ekonomija uspostavljanjem i promoviranjem privrženosti visoko kvalitetnim
profesionalnim standardima, potpomaganjem međunarodnog ujednačavanja takvih standarda i
iznošenjem problematike koja je u javnom interesu gdje je profesionalna stručnost najrelevantnija.
IFAC obuhvaća 159 članica i pridruženih članova 124 države diljem svijeta, zastupajući približno 2,5
milijuna računovođa u javnoj praksi, gospodarskim granama i trgovini, javnom sektoru i obrazovanju.
Nijedno drugo računovodstveno tijelo u svijetu i nekoliko drugih profesionalnih organizacija nema
toliko široku međunarodnu potporu koja karakterizira IFAC.
IFAC-ova tijela uprave, osoblje i volonteri su privrženi vrednotama poštenja, transparentnosti i
stručnosti. IFAC također nastoji povećati privrženost profesionalnih računovođa tim vrijednostima
pomoću Kodeksa etike za profesionalne računovođe koji izdaje Odbor za međunarodne standarde
etike za računovođe (International Ethics Standards Board for Accountants (IESBA)).
Za daljnje informacije posjetite IFAC-ovu web-stranicu na http://www.ifac.org.
Inicijative za donošenje standarda
IFAC je odavno spoznao da je ključni način zaštite javnog interesa razvijanje, promoviranje i
nametanje međunarodno priznatih standarda kao načina osiguranja pouzdanosti informacija o kojima
ovise ulagači i ostali dionici.
Odbor za međunarodne standarde revidiranja i izražavanja uvjerenja (International Auditing and
Assurance Standards Board (IAASB)), Odbor za međunarodne standarde računovodstvene edukacije
(International Accounting Education Standards Board (IAESB)), Odbor za međunarodne standarde
etike za računovođe (International Ethics Standards Board for Accountants (IESBA)) i Odbor za
računovodstvene standarde javnog sektora (International Public Sector Accounting Standards Board
(IPSASB)) provode strogi obvezujući postupak koji podupire razvoj visokokvalitetnih standarda u
javnom interesu na transparentan, djelotvoran i učinkovit način. Svi ovi neovisni odbori za donošenje
standarda imaju Konzultativne savjetodavne grupe, koje iznose gledišta javnosti i uključuju članove iz
javnosti. Ti odbori izdaju sljedeće objave:
Kodeks etike za profesionalne računovođe (Code of Ethics for Professional Accountants);
Međunarodne standarde revidiranja, uvida, drugih izražavanja uvjerenja i povezanih usluga
(International Standards on Auditing, Review, Other Assurance, and Related Services);
Međunarodni standard kontrole kvalitete (International Standard on Quality Control);
Međunarodne standarde edukacije (International Education Standards); i
Međunarodne računovodstvene standarde javnog sektora (International Public Sector Accounting
Standards).
5
IAASB, IAESB, IESBA i IPSASB zajednički se nazivaju Odbori za aktivnosti od javnog interesa
(Public Interest Activity Committees). IAASB, IAESB i IESBA također su podložni nadzoru koji
provodi Odbor za javni nadzor (Public Interest Oversight Board). Za daljnje informacije vidjeti
http://www.ipiob.org/.
Compliance Advisory Panel (CAP) nadzire programe sukladnosti tijela članica IFAC-a koji od IFAC-
ovih članica i pridruženih tijela zahtijevaju da pokažu kako su koristili najbolja nastojanja da bi se
primijenili standardi koje izdaje IFAC i Odbor za međunarodne računovodstvene standarde
(International Accounting Standards Board). Obveze tijela članica navedene su u IFAC-ovom
dokumentu s nazivom – Statements of Membership Obligations. Za daljnje informacije vidjeti
http://www.ifac.org/complianceprogram.
Ostale inicijative
IFAC stvara referentne upute i potiče razmjenu resursa s ciljem pomaganja profesionalnim
računovođama u gospodarstvu. On također ustanovljuje grupe koje se bave problematikom koja se
odnosi na malo i srednje poduzetništvo (small and medium practices (SMPs)) i male i srednje subjekte
(SMEs) te zemlje u razvoju, a svi od navedenih imaju ključnu ulogu u globalnoj ekonomiji.
Odbor za profesionalne računovođe u gospodarstvu (Professional Accountants in Business
Committee)
Odbor stvara upute i druge resurse za dobru praksu te olakšava razmjenu znanja među svojim
članicama. Na taj se način bavi širokim rasponom profesionalne problematike, potiče
visokokvalitetno djelovanje profesionalnih računovođa u gospodarstvu te stvara u javnosti svijest i
razumijevanje za uloge koje te osobe imaju u njihovim organizacijama. Za daljnje informacije
vidjeti http://www.ifac.org/paib.
Odbor za malo i srednje poduzetništvo (Small and Medium Practices Committee)
Odbor osigurava izravno iznošenje gledišta malih i srednjih poduzetnika (SMP) te malih i srednjih
tvrtki (SME) u radu kreatora međunarodnih standarda kako bi se oblikovali programi rada i
osiguralo da su stvoreni standardi primjenjivi za malo i srednje poduzetništvo te male i srednje
tvrtke. Odbor također daje praktičnu potporu malom i srednjem poduzetništvu izdavanjem uputa
za primjenu i resursa preko weba, o temama kao što su učinkovita primjena međunarodnih
standarda i stručne vještine menadžmenta. Odbor se angažira u dalekosežnim aktivnostima, kao
što su njegovi godišnji forumi, s ciljem hvatanja koraka s problemima koji se javljaju kako bi se
olakšalo pravodobno reagiranje na potrebe njegovih pripadnika. Za daljnje informacije vidjeti
http://www.ifac.org/smp.
Odbor za zemlje u razvoju (Developing Nations Committee)
Odbor podupire međunarodni razvoj računovodstvene profesije zastupajući i razmatrajući interese
zemalja u razvoju te osiguravanjem uputa za relevantna područja. Također, odbor traži u ime
zemalja u razvoju resurse i pomoć u razvoju od donatorske zajednice i članica IFAC-a. Nadalje,
odbor se angažira u dalekosežnim aktivnostima, kao što su njegovi godišnji forumi. Za daljnje
informacije vidjeti http://www.ifac.org/developingnations.
Odbor za transnacionalne revizore (Transnational Auditors Committee)
Odbor je posvećen zastupanju i ispunjavanju potreba članica Foruma tvrtki (Forum of Firms
(FoF)). Članove Foruma čine međunarodne tvrtke koje obavljaju revizije financijskih izvještaja
koji se koriste ili se mogu koristiti u prekograničnom prometu i zastupljene su u IFAC-u pomoću
Foruma tvrtki. Privrženost tvrtki članskim obvezama Foruma doprinosi poboljšanju standarda
6
međunarodne prakse i na taj način služi javnom interesu. Za daljnje informacije vidjeti
http://www.ifac.org/transnationalauditors/.
Ostali resursi
IFAC ima široki raspon publikacija i materijala. Dostupni priručnici su kako slijedi:
Priručnik s objavama o međunarodnoj kontroli kvalitete, revidiranju, uvidu, ostalim izražavanjima
uvjerenja i povezanim uslugama (Handbook of International Quality Control, Auditing, Review,
Other Assurance, and Related Service Pronouncements);
Priručnik s objavama o međunarodnoj edukaciji (Handbook of International Education
Pronouncements);
Priručnik s Kodeksom etike za profesionalne računovođe (Handbook of the Code of Ethics for
Professional Accountants); i
Priručnik s objavama o međunarodnom računovodstvu javnog sektora (Handbook of International
Public Sector Accounting Pronouncements).
IFAC također objavljuje materijale koji olakšavaju usvajanje i implementaciju, konačne nacrte,
konzultativne dokumente, novinske brošure i eNews. Većina tih publikacija dostupna je u
elektroničkom obliku na web-stranici IFAC-a i može se skinuti bez naknade. Otisnuti primjerci
priručnika također su dostupni za naručivanje. Za daljnje informacije vidjeti
http://web.ifac.org/publications.
Autorsko pravo i prevođenje
IFAC-ova politika u vezi s autorskim pravom nad svojim publikacijama navedena je u dokumentu
izvornog naziva – Policy Statement, Policy for Reproducing, or Translating and Reproducing,
Publications Issued by the International Federation of Accountants. IFAC prihvaća kako je važno da
sastavljači i korisnici financijskih izvještaja, revizori, regulatori, odvjetnici, akademski krugovi,
studenti i ostale zainteresirane grupe u državama neengleskog govornog područja imaju pristup
njezinim standardima na materinskom jeziku. IFAC-ova politika u vezi s prevođenjem i
reproduciranjem njezinih međunarodnih standarda (u konačnom obliku) navedena je u dokumentu pod
izvornim nazivom – Policy Statement, Policy for Translating and Reproducing Standards Issued by
the International Federation of Accountants. Za daljnje informacije vidjeti
http://www.ifac.org/translations.
7
PRIRUČNIK S OBJAVAMA O MEĐUNARODNOJ EDUKACIJI
SADRŽAJ
Stranice
Okvir……………………………………………………………………………………….... 8
IESB-ov pojmovnik.........................………………………………………………………. 18
Međunarodni standard edukacije 1: Pristupni zahtjevi programa za edukaciju iz
profesionalnog računovodstva ………………………………………………………. 28
Međunarodni standard edukacije 2: Sadržaj programa za edukaciju iz profesionalnog
računovodstva ………………………………………………………………………….. 31
Međunarodni standard edukacije 3: Profesionalne vještine i opće obrazovanje……………. 37
Međunarodni standard edukacije 4: Profesionalne vrijednosti, etika i stavovi…………… 41
Međunarodni standard edukacije 5: Zahtjevi u vezi s praktičnim iskustvom………………… 45
Međunarodni standard edukacije 6: Procjena profesionalnih sposobnosti i kompetentnosti… 49
Međunarodni standard edukacije 7: Trajno profesionalno usavršavanje: program
cjeloživotnog učenja i trajnog usavršavanja profesionalne kompetentnosti ………......... 52
Međunarodni standard edukacije 8: Zahtjevi kompetentnosti za revizijske
profesionalce ……...................................................................................................... 63
Međunarodna smjernica edukacijske prakse 1: Pristupi u razvijanju i održavanju
profesionalnih vrijednosti, etike i stavova.......................................................................... 79
Međunarodna smjernica edukacijske prakse 2: Informacijske tehnologije za profesionalne
računovođe............................................................................................................................ 93
Međunarodna smjernica edukacijske prakse 3: Zahtjevi u vezi s praktičnim iskustvom -
početni profesionalni razvoj za profesionalne računovođe.............................................. ..... 143
8
OKVIR ZA MEĐUNARODNE STANDARDE EDUKACIJE ZA PROFESIONALNE RAČUNOVOĐE
SADRŽAJ
Točka
Uvod ................................................................................................................................. 1-4
Svrha Okvira .................................................................................................................... 5-6
Ovlasti i djelokrug Okvira ………………………....………………………………………. 7-9
Struktura Okvira .................................................................................................................. 10
DIO I: EDUKACIJSKI KONCEPTI
Kompetentnost ..................................................................................................................... 11-21
Početno profesionalno usavršavanje .................................................................................... 22-25
Trajno profesionalno usavršavanje ...................................................................................... 26-29
Procjena: Mjerenje učinkovitosti učenja i usavršavanja ...................................................... 30-32
DIO II: IAESB-ove PUBLIKACIJE I OBVEZE ČLANICA IFAC-a
Međunarodni standardi edukacije ........................................................................................ 33-36
Povezane IAESB-ove publikacije ....................................................................................... 37-40
Obveze članica IFAC-a povezane s Međunarodnim standardima edukacije ...................... 41-42
DODATAK: IAESB-ove KONVENCIJE ZA IZRADU NACRTA
9
Uvod
1. Ovaj Okvir Međunarodnim standardima edukacije za profesionalne računovođe (Okvir)
ustanovljuje koncepte koje Odbor za međunarodne standarde računovodstvene edukacije
(International Accounting Education Standards Board (IAESB)) koristi u svojim publikacijama.
On također daje uvod u IAESB-ove publikacije i povezane obveze članica IFAC-a.
2. Računovodstvena profesija služi potrebama za financijskim i, u nekim okolnostima,
nefinancijskim informacijama širokog raspona donositelja odluka, uključujući i (a) sadašnjih i
potencijalnih investitora i kreditora, (b) menadžera i zaposlenika unutar organizacija, (c)
dobavljača, (d) kupaca, (e) vlada i njihovih agencija i (f) javnosti. Mogućnost računovodstvene
profesije da zadovolji informacijske potrebe korisnika doprinosi učinkovitosti gospodarstva,
stvarajući vrijednost društvu.
3. IAESB-ova misija je "služiti javnom interesu jačanjem računovodstvene profesije diljem svijeta
kroz razvoj i unaprjeđivanje edukacije." Unaprjeđivanje edukacije služi javnom interesu
doprinošenjem mogućnosti da računovodstvena profesija ispuni potrebe donositelja odluka.
Unaprjeđivanje edukacije kroz razvoj i primjenu Međunarodnih standarda edukacije (MSE-ova)
treba povećati kompetenciju globalne računovodstvene profesije, doprinoseći jačanju povjerenja
javnosti.
4. Razvijanje i primjenjivanje MSE-ova može također doprinijeti drugim poželjnijim ishodima,
uključujući i:
• smanjivanju međunarodnih razlika u zahtjevima da bi se kvalificiralo za profesionalnog
računovođu i radilo kao profesionalni računovođa;
• olakšavanje globalne mobilnosti profesionalnih računovođa; i
• osiguranje međunarodnih mjerila kojima se mogu mjeriti međusobno IFAC-ove članice.
Svrha Okvira
5. Okvir je sastavljen s namjerom da pomogne IFAC-im članicama, pošto one imaju izravnu ili
neizravnu odgovornost za edukaciju i usavršavanje svojih članova i studenata. On također treba
poboljšati razumijevanje rada Odbora za međunarodne standarde računovodstvene edukacije
širokom krugu dionika, uključujući i:
• univerzitetima, poslodavcima i drugim dionicima koji sudjeluju u oblikovanju, izvršavanju
ili procjenjivanju edukacijskih programa za računovođe;
• regulatore koji su odgovorni za nadziranje rada računovodstvene profesije;RAMEWORK
• državna tijela s odgovornošću za zakonske i regulatorne zahtjeve povezane s
računovodstvenom edukacijom;
• računovođe i buduće računovođe koji organiziraju vlastito učenje i unaprjeđivanje; i
• sve ostale stranke zainteresirane za rad Odbora za međunarodne standarde računovodstvene
edukacije (IAESB-) i njegov pristup razvijanju publikacija o računovodstvenoj edukaciji.
6. Namjeravane koristi od Okvira uključuju:
• razvoj MSE-ova koji su dosljedni, jer se temelje na zajedničkom skupu koncepata
relevantnih za edukaciju;
• učinkovitiji i djelotvorniji postupak donošenja standarda, jer Odbor za međunarodne
standarde računovodstvene edukacije (IAESB) razmatra problematiku polazeći od iste
konceptualne osnovice; i
10
• povećanu transparentnost i odgovornost Odbora za međunarodne standarde
računovodstvene edukacije (IAESB-a) za svoje odluke, jer su poznati koncepti na kojima
se zasnovane odluke Odbora.
Ovlasti i djelokrug Okvira
7. Odbor za međunarodne standarde računovodstvene edukacije (IAESB) koristi definiciju
profesionalnog računovođe Međunarodne federacije računovođa (IFAC) prema kojoj je to osoba
koja je član IFAC-ove članice1. IAESB ostvaruje svoju misiju prvenstveno pomoću razvijanja i
publiciranja Međunarodnih standarda edukacije i promoviranja korištenja tih standarda u IFAC-
im članicama.
8. Članovi IFAC-ovih članica rade u svakom sektoru gospodarstva i u mnogim različitim
područjima računovodstva, uključujući i u revidiranju, financijskom računovodstvu,
menadžerskom računovodstvu i poreznom računovodstvu. IAESB ustanovljuje načela učenja i
usavršavanja za edukaciju profesionalnih računovođa. IAESB može također ustanoviti zahtjeve
za uloge koje se rasprostranjeno prakticiraju ili su, internacionalno, od posebnog javnog
interesa2. Revizijski profesionalac
3 je primjer jedne takve uloge.
9. Odbor za međunarodne standarde računovodstvene edukacije (IAESB) će primijeniti koncepte
navedene u Okviru kada razvija Međunarodne standarde edukacije (MSE-ove). U slučaju
nepostojanja određenog MSE-a, IFAC-ove članice i druge zainteresirane stranke trebaju također
primijeniti te koncepte kada oblikuju. izvode i procjenjuju edukaciju za profesionalne
računovođe.
Struktura Okvira
10. Preostale sekcije ovog Okvira su u dva dijela. Dio jedan se bavi edukacijskim konceptima (a)
kompetencije (b) početnog profesionalnog usavršavanja, (c) trajnog profesionalnog
usavršavanja i (d) procjenom koju koristi IAESB kada razvija MSE-ove. Dio dva opisuje
prirodu MSE-ova i povezanih publikacija, kao i povezane obveze IFAC-ove članice.
FRAMEWORK
1 Terminologija u računovodstvenoj edukaciji nije univerzalna; različite države koriste iste nazive na različite
načine. Čitatelji IAESB-ovih publikacija trebaju pogledati IAESB-ov Pojmovnik kako bi ustanovili kako
IAESB koristi pojedine pojmove. 2 Uloga je funkcija kojoj je pridodan određeni skup očekivanja – vidjeti IAESB-ov Pojmovnik.
3 Profesionalni računovođa koji ima odgovornost, ili mu je delegirana odgovornost, za značajnu prosudbu u
reviziji povijesnih financijskih informacija – vidjeti IAESB-ov Pojmovnik.
11
DIO I: EDUKACIJSKI KONCEPTI
Kompetentnost
11. Opći cilj računovodstvene edukacije je stvoriti kompetentne profesionalne računovođe.
12. Kompetentnost se definira kao mogućnost da se obavi radna uloga prema utvrđenim
standardima s vođenjem računa o radnim okruženjima. Da bi se pokazala kompetencija za
ulogu, profesionalni računovođa mora imati potrebno (a) profesionalno znanje, (b)
profesionalne vještine i (c) profesionalne vrijednosti, etiku i stavove.
13. Na primjer, poželjna kompetencija za profesionalnog računovođu koji radi s ulogom u
financijskom računovodstvu može biti sposobnost da izradi skup kompanijinih izvještaja u
potpunom skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI-ima) i
nacionalnim zakonskim i regulatornim zahtjevima. Za ispunjavanje ovog zadatka potrebno je
poznavanje MSFI-ova, kao i vještine i prosudba za procjenjivanje njihove relevantnosti u danoj
situaciji.
14. Definicija kompetencije (a) ističe sposobnost osoba da obave prema standardima koji se očekuju
od profesionalnih računovođa i (b) zahtijeva odgovarajuću razinu znanja, vještina, vrijednosti,
etike i stavova da bi se postigla ta kompetencija. Odgovarajuća razina kompetencije će se
razlikovati, ovisno o čimbenicima kao što su složenost okruženja, složenost zadataka, potrebna
specijalistička znanja, utjecaj rada drugih, relevantnost za rad drugih, razina autonomnosti i
zahtijevana razina prosudbe.
15. Na primjer, od menadžera u reviziji koji planira neki angažman će se zahtijevati različite
kompetencije nego od manje iskusnog člana angažiranog revizijskog tima. Od poreznog
računovođe odgovornog za porezne transakcije multinacionalnih grupa će se zahtijevati različite
kompetencije nego za poreznog računovođu koji radi s kompanijama koje posluju samo unutar
jednog zakonodavstva.
Učenje i usavršavanje
16. Osoba postaje kompetentna kroz učenje i usavršavanje. IAESB koristi pojmove "učenje i
usavršavanje" kako bi uključio sve različite procese, aktivnosti i ishode koji doprinose
postizanju kompetencija.
17. Kompetencija se može postići kroz brojne različite oblike učenja i usavršavanja. IAESB definira
osnovne vrste učenja i usavršavanja, kako slijedi:
Edukacija4
Edukacija je sustavni proces s ciljem stjecanja i usavršavanja znanja, vještina i drugih
sposobnosti pojedinaca; proces koji se obično, ali ne i isključivo, odvija u akademskim
okruženjima.
4 IAESB koristi pojam "edukacija" u svom vlastitom nazivu i u publikacijama; međutim, njegov smisao
uključuje cjelokupni proces učenja i usavršavanja.
12
Praktično iskustvo
Praktično iskustvo odnosi se na aktivnosti na radnom mjestu koje su relevantne za usavršavanje
kompetencija.
Uvježbavanje
Uvježbavanje se koristi za opisivanje aktivnosti učenja i usavršavanja koje su dopuna edukaciji i
praktičnom iskustvu. Ima usmjerenost na praksu i obično se izvodi na radnom mjestu ili u
simuliranim uvjetima radnog okruženja.
18. Osim edukacije, praktičnog iskustva i uvježbavanja, pojam učenja i usavršavanja uključuje
aktivnosti kao što su (a) treniranje, (b) umrežavanje (c) promatranje (d) oponašanje i (e) samo-
usmjeravanje i nestrukturirano stjecanje znanja.
19. Učenje i usavršavanje je neprestani proces stjecanja, održavanja i obnavljanja kompetencija na
odgovarajućoj razini kroz karijeru profesionalnog računovođe. Može se razlikovati razmjer u
kojem se koristi svaki od različitih oblika učenja i usavršavanja.
20. Na primjer, u ranoj etapi razvoja profesionalnog računovođe, veći se naglasak može staviti na
edukaciju nego u kasnijim etapama razvoja. S vremenom se učenje i usavršavanje ostvaruje više
kroz praktično iskustvo i uvježbavanje.
21. U stalno mijenjajućem radnom okruženju, i učenje da bi se naučilo i privrženost cjeloživotnom
učenju su integralni aspekti za imanje statusa profesionalnog računovođe. Stoga, se MSE-ovi
bave početnim profesionalnim usavršavanje i trajnim profesionalnim usavršavanjem.
Početno profesionalno usavršavanje
22. Početno profesionalno usavršavanje je učenje i usavršavanje kroz koje osobe prvo razvijaju
kompetencije koje vode k obavljanju uloge u računovodstvenoj profesiji.
23. Početno profesionalno usavršavanje uključuje opću edukaciju, profesionalnu računovodstvenu
edukaciju, praktično iskustvo (kako je definirano u točki 17.), i procjenjivanje, kako slijedi:
Opća edukacija
Edukacija širokog spektra kako bi se razvile vještine nužne kao osnova za suočavanje sa
zahtjevima profesionalne računovodstvene edukacije i praktičnog iskustva.
Profesionalna računovodstvena edukacija
Edukacija i uvježbavanje koja se nadograđuje na opću edukaciju i daje (a) profesionalna znanja,
(b) profesionalne vještine i (c) profesionalne vrijednosti, etiku i stavove.
Procjena
Mjerenje profesionalne kompetencije razvijene kroz učenje i usavršavanje.
24. U međunarodnim razmjerima postoje značajne zakonske i regulatorne razlike u točki stjecanja
kvalifikacije (ili licenciranju); kvalifikacija se može steći vrlo rano ili vrlo kasno u karijeri. Svaka
13
članica IFAC-a može odrediti odgovarajuću vezu između kraja početnog profesionalnog
usavršavanja i točke kvalificiranja (ili licenciranja) za svoje članove.
25. Početno profesionalno usavršavanje traje sve dok osobe ne mogu pokazati kompetencije koje se
zahtijevaju za njihove odabrane uloge u računovodstvenoj profesiji5. Jedna posljedica
pokazivanja te kompetencije može biti pristupanje u članstvo IFAC-ove članice. Početno
profesionalno usavršavanje premašuje poznavanje načela, standarda, koncepata, činjenica i
postupaka u danoj vremenskoj točki. Ono uključuje mogućnost integriranja (a) profesionalnog
znanja (b) profesionalnih vještina i (c) profesionalnih vrijednosti, etike i stavova. Takve
kompetencije omogućavaju osobama da prepoznaju probleme, znaju koje je znanje relevantno i
kako primijeniti to znanje i profesionalnu prosudbu da bi se na etički način riješili problemi.
Trajno profesionalno usavršavanje
26. Promjena je značajna karakteristika okruženja u kojem rade profesionalni računovođe. Pritisak za
promjene dolazi iz mnogih izvora, uključujući i (a) globalizaciju, (b) napretke u tehnologiji, (c)
složenosti poslovanja, (d) socioloških promjena i (e) širenja zainteresiranih grupa, uključujući i
regulatore i nadzorna tijela. Promjene zahtijevaju od profesionalnih računovođa da održavaju i
razvijaju nova i/ili specijaliziranija znanja i vještine tijekom svojih karijera.
27. Tijekom svojih karijera, profesionalni računovođe (a) mijenjaju i proširuju djelokrug svojih
kompetencija, (b) razvijaju svoju stručnost i (c) općenito unaprjeđuju svoje kompetencije.
Kompetencija stečena tijekom početnog profesionalnog usavršavanja se trajno obnavlja,
modificira i/ili proširuje kroz trajno profesionalno usavršavanje.
28. Trajno profesionalno usavršavanje je učenje i usavršavanje koje održava i razvija sposobnosti
koje omogućavaju profesionalnim računovođama da obavljaju kompetentno svoje uloge. Trajno
profesionalno usavršavanje osigurava trajno razvijanje (a) profesionalnih znanja, (b)
profesionalnih vještina, (c) profesionalnih vrijednosti, etike i stavova i (d) kompetencija
postignutih tijekom početnog profesionalnog usavršavanja.
29. Osim toga, profesionalni računovođe mogu preuzeti nove uloge tijekom svojih karijera koje
zahtijevaju nove kompetencije. Na primjer, profesionalni računovođa u gospodarstvu želi postati
nastavnik računovodstva; ili računovodstveni tehničar želi postati revizijski profesionalac. U
takvim slučajevima, trajno profesionalno usavršavanje koje uključuje mnoge iste elemente kao i
početno profesionalno usavršavanje može biti nužno za uloge koje zahtijevaju dodatnu širinu i/ili
dubinu znanja, vještina i vrijednosti.
Procjena: Mjerenje učinkovitosti učenja i usavršavanja
30. Različiti pristupi mjerenja mogu se koristiti za procjenu učinkovitosti učenja i usavršavanja. Oni
uključuju:
Mjerenje inputa: Mjerenje temeljeno na inputu usmjereno je na nastojanja uložena u učenje i
usavršavanje. Na primjer, broj sati koji se očekuje od osobe koja polazi neki tečaj ili obuhvaćena
5 U međunarodnim razmjerima postoje značajne zakonske i regulatorne razlike u točki stjecanja kvalifikacije (ili
licenciranju); kvalifikacija se može steći vrlo rano ili vrlo kasno u karijeri. Svaka članica IFAC-a može odrediti
odgovarajuću vezu između kraja početnog profesionalnog usavršavanja i točke kvalificiranja (ili licenciranja)
za svoje članove.
14
predmetna područja. Mjerenja temeljena na inputu tradicionalno služe kao zamjena za mjerenje
usavršavanja kompetencije, prvenstveno zbog toga što su lagana za mjerenje i verificiranje. Ona,
međutim, ne mjere usavršenu kompetenciju.
Mjerenje procesa: Pristup temeljen na procesu je usmjeren na oblikovanost i izvođenje učenja i
usavršavanja. Na primjer, program tečaja koji se redovito pregledava i ažurira. Kao i kod
mjerenja temeljenog na inputu, mjerenje procesa je zamjena za mjerenje usavršenih
kompetencija.
Mjerenja ouputa: Pristup temeljen na outputu je usmjeren na to je li profesionalni računovođa
usavršio određenu kompetenciju. Kompetencija se može procijeniti na različite načine,
uključujući i kroz obavljanje na radnom mjestu, simulacije radnog mjesta, pisane ispite i
samoprocjenjivanje. Procjena temeljena na kompetenciji započinje s kreiranjem kompetencijskih
iskaza6 kao mjerilima.
31. Pri izboru pristupa mjerenja, sljedeće karakteristike trebaju se sagledati:
(a) valjanost ⎯ mjeri li on ono što se treba mjeriti;
(b) pouzdanost ⎯ stvara li on trajno iste rezultate, pod uvjetom da su ostale okolnosti iste; i
(c) troškovnu učinkovitost ⎯ nadmašuju li koristi troškove mjerenja.
32. Mjerenja outputa, se rangiraju kao jako valjana zbog toga što su izravno usmjerena na
kompetenciju. Oni mogu poticati na uvođenje bez značajnog ulaganja u sustave mjerenja, ali i
stvoriti dvojbe o troškovnoj učinkovitosti. Zbog svojstvenog kompromisa u vezi s valjanošću,
pouzdanošću i troškovnom učinkovitošću, često se koristi mješavina mjerenja temeljenog na
inputu, procesu i outputu. Ipak, mjerenja outputa su mjerenja najuže povezana s ciljem
računovodstvene edukacije – usavršavanjem kompetencija.
6 Također poznatim i kao kompetencijski okviri, kompetencijski profili, kompetencijski modeli, kompetencijske
mape ili funkcionalne mape.
15
DIO II: IAESB-ove PUBLIKACIJE I OBVEZE IFAC-ovih ČLANICA
Međunarodni standardi edukacije
33. Međunarodni standardi edukacije (MSE) ustanovljuju standarde za IFAC-ove članice i za početno
profesionalno usavršavanje i za trajno profesionalno usavršavanje.
34. MSE-ovi se bave načelima učenja i usavršavanja za profesionalne računovođe. MSE-ovi
propisuju za profesionalne računovođe dobru praksu u učenju i usavršavanju; oni trebaju biti
ugrađeni u edukacijske zahtjeve IFAC-ovih članica.
35. Odbor za međunarodne standarde računovodstvene edukacije (IAESB) je svjestan (a) globalne
različitosti kultura i jezika, edukacijskih, pravnih i društvenih sustava i (b) raznolikosti uloga koje
obavljaju profesionalni računovođe. Stoga, je moguće postupanje u skladu s MSE-ima na različite
načine. IAESB prihvaća da u primjeni MSE-ova, IFAC-ove članice mogu odabrati da veći
naglasak stave na jednu vrstu učenja i usavršavanja nego drugima. Svaka članica IFAC-a treba
odrediti kako će na najbolji način primijeniti zahtjeve MSE-ova. IAESB također prihvaća da
pojedine IFAC-ove članice mogu usvojiti zahtjeve učenja i usavršavanja koji su iznad zahtjeva
MSE-ova.
36. MSE-ovi su napisani u skladu sa skupom konvencija za izradu nacrta koji je naveden u Dodatku
ovog dokumenta.
Povezane IAESB-ove publikacije
37. Kao potporu Međunarodnim standardima edukacije (MSE-ima), Odbor za međunarodne
standarde računovodstvene edukacije (IAESB) izdaje dvije vrste publikacija: Međunarodne
smjernice za edukacijsku praksu (MSEP) (International Education Practice Statements (IEPSs)) i
Međunarodne informativne dokumente za edukaciju (MIDE) (International Education
Information Papers (IEIPs)). On može također, od vremena do vremena, izdati dodatne
podupiruće materijale.
Međunarodne smjernice za edukacijsku praksu (MSEP)
38. Međunarodne smjernice za edukacijsku praksu (MSEP) pomažu u implementiranju opće
prihvaćene dobre prakse u učenju i usavršavanju za profesionalne računovođe. MSEP-ovi mogu
tumačiti, ilustrirati ili proširiti problematiku povezanu s MSE-ima. U toj funkciji, MSEP-ovi
pomažu IFAC-ovim članicama da uvedu i postignu dobru praksu, kako je propisano MSE-ima.
MSEP-ovi mogu također uključiti metode ili praksu koje su za pohvalu, uključujući i one priznate
kao trenutno najbolja praksa, a koje članice IFAC-a mogu željeti usvojiti.
Međunarodni informativni dokumenti za edukaciju (MIDE)
39. Međunarodni informativni dokumenti za edukaciju (MIDE) mogu kritički procjenjivati
problematiku i praksu učenja i usavršavanja koji su u razvoju. Cilj takvih MIDE-ova je (a)
promicati razmatranje takvih pitanja i (b) ohrabriti davanje komentara i povratnih informacija. na
taj način mogu biti korisne preteče MSE-ima i MSEP-ima. Alternativno, Međunarodni
informativni dokumenti za edukaciju (MIDE) mogu biti opisne prirode. U toj funkciji, oni
promiču svjesnost za problematiku ili prakse učenja i usavršavanja povezane s računovodstvenom
profesijom.
16
Dodatni podupirući materijali
40. S vremena na vrijeme, Odbor za međunarodne standarde računovodstvene edukacije (IAESB)
može izdati dodatne materijale, kao što upute s tumačenjima ili alati za podršku, kako bi pomogao
IFAC-im članicama u postizanju dobre prakse u učenju i usavršavanju, kako je propisano u MSE-
ima.
Obveze IFAC-ih članica povezane s MSE-ima
41. Pojedinačna IFAC-ova članica određuje kompetencije i kriterije za članstvo koji su odgovarajući
za uloge profesionalnog računovodstva koje preuzimaju njezini članovi. IFAC-ova Izjava o
obvezama članstva (Statements of Membership Obligations (SMOs)) navodi obveze članica i
pridruženih društava IFAC-a. Obveze povezane s Međunarodnim standardima edukacije mogu se
pronaći u Izjava o obvezama članstva broj 2, Međunarodni standardi edukacije za profesionalne
računovođe i ostale IAESB-ove upute, na web stranici IFAC-a.
42. Neke IFAC-ove članice su podvrgnute zahtjevima iz zakona ili regulative unutar njihovog
zakonodavstva. MSE-ovi ne mogu pravno zaobići edukacijske zahtjeve ili ograničenja koja su
postavljena pojedinim članicama IFAC-a takvim zakonima ili regulativama. U slučajevima gdje
su MSE-ima postavljeni viši zahtjevi nego zakonima ili regulativama, IFAC-ove članice trebaju
koristiti svoja najbolja nastojanja kako bi uvjerili one koji su odgovorni da ugrade ključne
elemente MSE-ova u te zakone ili regulative.
17
Dodatak
IAESB-ove KONVENCIJE ZA IZRADU NACRTA
Jezik i struktura
Odobreni tekstovi Konačnih nacrta, Međunarodnih standarda edukacije (MSE-ova), Međunarodnih
smjernica za edukacijsku praksu (MSEP-ova) ili drugih oblika uputa su isključivo oni objavljeni na
engleskom jeziku. Pri stvaranju MSE-ova, izbor odgovarajućih formulacija bit će usmjeravan, gdje je
moguće, ovim IAESB-im konvencijama za izradu nacrta. Definicije koje se mogu pronaći u MSE-ima
i MSEP-ima bit će uključene u odvojeni dokument, naslovljen kao IAESB-ov Pojmovnik. Namjera je
da se pojmovnikom podrži prevođenje, tumačenje i primjena. Namjera definicija nije da se zaobiđu
definicije iz drugih dokumenata koje mogu biti ustanovljene za druge svrhe, neovisno jesu li u
zakonima, regulativama ili drugdje. Struktura MSE-ova će se organizirati tako da uključi sljedeće
odvojene sekcije: Uvod, Ciljevi, Zahtjevi i Materijal s objašnjenjima.
Uvod
Uvodni materijal uključuje informacije u vezi sa svrhom i djelokrugom koje osiguravaju kontekst
relevantan za ispravno razumijevanje svakog MSE-a.
Ciljevi
MSE-ovi sadrže jasni navod ciljeva koje treba postići članica IFAC-a. Ciljevi pomažu članicama
IFAC-a da razumiju što treba biti ispunjeno i da odluče je li potrebno više uraditi da bi se postigli
ciljevi.
Zahtjevi
Ciljevi su podržani jasno navedenim zahtjevima koji su nužni za postizanje ciljeva. Zahtjevi se
primjenjuju gdje su MSE-ovi relevantni. Zahtjevi se uvijek izražavaju korištenjem riječi "će".
Materijal s objašnjenjima
Materijal s objašnjenjima pruža dodatna objašnjenja i upute za zahtjeve. Namjena materijala je da se
detaljnije objasne značenja zahtjeva i mogu uključivati primjere kako se ispunjavaju zahtjevi.
Materijal s objašnjenjima samo po sebi ne nameće bilo kakve dodatne zahtjeve; njegova je svrha
pomoći u njihovoj primjeni.
18
IAESB-ov POJMOVNIK
1. Ovaj pojmovnik obuhvaća skup definiranih pojmova, od kojih su mnogi posebno definirani
unutar postojećih IAESB-ovih objava. Neki od postojećih pojmova mogu biti izmijenjeni i drugi
pojmovi pridodani, kako se pregledavaju tijekom tekuće revizije Međunarodnih standarda
edukacije ili s izdavanjem budućih publikacija. Očekuje se da će revidirana verzija IAESB-ovog
Pojmovnika biti objavljena kada se dovrši revidiranje MSE-ova.
2. Odbor za međunarodne standarde računovodstvene edukacije (International Accounting
Education Standards Board (IAESB)) prihvaća da se u različitim državama u kojima djeluju
članice mogu ti pojmovi shvaćati s različitim značenjima ili različitim nijansama značenja i
primjenama. Pojmovnik ne propisuje članicama uporabu pojmova. Umjesto toga, pojmovnik je
popis definiranih pojmova s posebnim značenjima za uporabu u Međunarodnim standardima
edukacije (MSE-ima), Međunarodnim smjernicama za edukacijsku praksu (MSEP-ove) i
Međunarodne informativne dokumente za edukaciju (MIDE-ove) koje izdaje.
3. Riječi označene sa zvjezdicom (*) ukazuju na pojmove koji su definirani na drugim mjestima u
pojmovniku.
Angažirani partner (Engagement partner)
Partner ili druga osoba u revizijskoj organizaciji koja je odgovorna za
angažman i njegovo obavljanje i za revizijsko izvješće koje će se izdati
u ime tvrtke te koja, gdje se zahtijeva, ima odgovarajuće ovlaštenje od
profesionalnog, zakonodavnog ili regulatornog tijela.
Objašnjenje:
Ovaj pojam je u skladu s onim kojeg je ustanovio Odbor za
međunarodne standarde revidiranja i izražavanja uvjerenja (IAASB).
Distribuirano učenje
(Distributed learning)
Proces edukacije u kojem se većina instrukcija isporučuje u različito
vrijeme u odnosu kada su instrukcije primljene ili kada su instruktor i
student u različitim mjestima.
Objašnjenje:
Osnovna karakteristika distribuiranog učenja je da se od instruktora i
studenata ne zahtijeva da budu na istom mjestu u isto vrijeme.
Distribuirano učenje uključuje, ali nije ograničeno na učenje na daljinu.
distribuirano učenje može se odvijati na maloj ili velikoj udaljenosti dok
učenje na daljinu podrazumijeva distribuciju preko samo značajnih
udaljenosti.
Dobra praksa (Good practice)
Oni elementi koji se smatraju ključnim za edukaciju* i razvoj*
profesionalnih računovođa* i obavljeni su po standardu nužnom za
postizanje kompetentnosti*.
Objašnjenje:
"Dobra praksa" odnosi se ne samo na raspon sadržaja i procesa
19
edukacijskih i razvojnih programa, nego i na razinu ili standard po
kojima se oni obavljaju (tj. dubini i kvaliteti programa ). IAESB je
svjestan velike raznolikosti kultura; jezika; i edukacijskih, pravnih i
socijalnih sustava u državama članica i raznolikosti funkcija koje
obavljaju računovođe. Različiti čimbenici unutar tih okruženja mogu
mijenjati mogućnost članicama da usvoje neke aspekte "dobre prakse".
Ipak, članice trebaju trajno težiti "dobroj praksi" i ostvarivati ju kada
god je to moguće.
Edukacija
(Education)
Sustavni proces s ciljem stjecanja i usavršavanja znanja, vještina i
drugih sposobnosti pojedinaca; proces koji se obično, ali ne i isključivo,
odvija u akademskim okruženjima
Objašnjenje:
Edukacija je sustavni proces učenja i usavršavanja kojim osobe
razvijaju sposobnosti koje se smatraju poželjnim za društvo. Edukaciju
obično karakterizira jačanje mentalnih i praktičnih mogućnosti osobe,
kao i dozrijevanje u stavovima, što ima za posljedicu povećane
mogućnosti osobe da funkcionira i doprinosi društvu u specifičnom ili
nespecifičnom kontekstu. Edukacija je. po svojoj prirodi, nešto što se
odvija planski i strukturirano i stoga isključuje proces usputnog,
nesustavnog učenja i usavršavanja.
Formalna edukacija
(Formal education)
Komponenta programa računovodstvene edukacije koja je izvan radnog
mjesta.
Informacijske tehnologija (Information technology)
Hardverski i softverski proizvodi, djelovanje informacijskog sustava i
menadžerskih procesa i ljudski resursi i vještine zahtijevani da bi se
koristili ti proizvodi i procesi za zadatke informacijske proizvodnje i
razvoj informacijskog sustava, rukovođenje i kontrola.
Kandidat
(Candidate)
Svaki pojedinac koji je prijavljen za procjenu u okviru programa
profesionalne računovodstvene edukacije.
Objašnjenje:
Kandidat je osoba koja prilazi ili se priprema za prilaženje formalnoj
procjeni kao dijelu računovodstvene edukacije. Taj se pojam odnosi na
osobu koja je još uvijek u postupku pokazivanja sposobnosti ili
kompetencija potrebnih za određenu svrhu (na primjer, za profesionalni
ispit). Procjena se može odnositi ili na program za kvalificiranje za
profesionalnog računovođu ili na post-kvalifikacijski edukacijski
program. Taj pojam ne odnosi se na osobu koja je u etapi koja slijedi
nakon dovršavanja programa edukacije (tj. on isključuje one koji su
ispunili uvjete za članstvo u profesionalnom tijelu i u procesu su
prijavljivanja za članstvo).
20
Kompetentnost
(Competence)
mogućnost da se obavi radna uloga prema utvrđenom standardu s
vođenjem računa o radnim okruženjima.
Objašnjenje:
Kompetentnost ističe mogućnosti osoba da rade prema standardima koji
se očekuju od profesionalnih računovođa i zahtijeva odgovarajuću
razinu znanja, profesionalnih vještina i profesionalnih vrijednosti, etike
i stavova da bi se postigla ta kompetentnost. Odgovarajuća razina
kompetencije će se razlikovati, ovisno o čimbenicima kao što su
složenost okruženja, složenost zadataka, raznolikost zadataka, potrebna
specijalistička znanja, utjecaj rada drugih, relevantnost za rad drugih,
razina autonomnosti i zahtijevana razina prosudbe. Kompetentnost se
može procijeniti na različite načine, uključujući i kroz obavljanje posla
na radnom mjestu, simulacije uvjeta radnog mjesta, pisane ili usmene
testove različitih vrsta i samo-procjenom.
Kvalifikacija (Qualification)
Kvalifikacija za status profesionalnog računovođe* znači da se, u
određenoj vremenskoj točki, smatra kako je osoba ispunila i nastavlja s
ispunjavanjem zahtjeva za priznavanje kao profesionalnog računovođe.*
Objašnjenje
Kvalifikacija je formalno priznavanje nekoj osobi da je dosegla
profesionalni status ili pristupila vrsti profesionalnog članstva, koje
označava da je ona profesionalni računovođa. Kvalifikacija
podrazumijeva da je osoba bila procijenjena kao kompetentna u odnosu
na ispunjavanje uvjeta za dobivanje profesionalnog računovodstvenog
statusa. Iako se pojam "kvalifikacija" može koristiti u raznim etapama
profesionalnog razvoja i vrstama članstva,njegovo korištenje u IAESB-
im dokumentima (osima ako nije drugačije navedeno) odnosi se na
mjerilo za priznavanje statusa profesionalnog računovođe.
Mentor
(Mentor)
Profesionalnih računovođa* koji je odgovoran za upućivanje i
savjetovanje vježbenika i za pomaganje u usavršavanju vježbenikove
kompetencije.*
Mjerenje inputa
(Input measure)
Mjerenje temeljeno na inputu usmjereno je na nastojanja uložena u
učenje i usavršavanje, na primjer, na broj sati koji se očekuje od osobe
koja polazi neki tečaj ili obuhvaćena predmetna područja.
Objašnjenje:
Mjerenja temeljena na inputu tradicionalno služe kao zamjena za
mjerenje usavršavanja kompetencije, prvenstveno zbog toga što su
lagana za mjerenje i verificiranje. Ona, međutim, ne mjere usavršenu
kompetenciju.
Mjerenje outputa Pristup temeljen na outputu je usmjeren na to je li profesionalni
21
(Output measure) računovođa* usavršio određenu kompetenciju*.
Objašnjenje:
Kompetencija se može procijeniti na različite načine, uključujući i kroz
obavljanje na radnom mjestu, simulacije radnog mjesta, pisane ispite i
samo-procjenjivanje. Procjena temeljena na kompetenciji započinje s
kreiranjem kompetencijskih iskaza7 kao mjerilima.
Mjerenje procesa
(Process measure)
Pristup temeljen na procesu je usmjeren na oblikovanost i izvođenje
učenja i usavršavanja*, na primjer, program tečaja koji se redovito
pregledava i ažurira.
Objašnjenje:
Mjerenje procesa je zamjena za mjerenje usavršenih kompetencija.
Najbolja praksa (Best practice)
Praksa za koju se smatra da može biti za primjer kao najuređenija,
najnaprednija ili vodeća u određenom području edukacije
profesionalnih računovođa.*
Objašnjenje:
"Najbolja praksa" odnosi se na najbolje primjere uspostavljene prakse u
pripremanju profesionalnih računovođa. "Najbolja praksa" će često biti
iznad "dobre prakse" i kao takva je na višoj razini nego što
podrazumijevaju minimalni zahtjevi. Navodi i primjeri "najbolje prakse"
su ključni za unaprjeđivanje računovodstvene edukacije i pružaju
korisne upute članicama za trajno unaprjeđivanje njihovih edukacijskih
programa.
Opća edukacija
(General education)
Edukacija širokog spektra kako bi se razvile vještine nužne kao osnova
za suočavanje sa zahtjevima profesionalne računovodstvene edukacije i
praktičnog iskustva.
Početno profesionalno
usavršavanje Initial professional development (IPD)
Učenje i usavršavanje* kroz koje osobe prvo razvijaju kompetencije*
koje vode k obavljanju uloge* u računovodstvenoj profesiji.
Objašnjenje:
Početno profesionalno usavršavanje je prva etapa u kontinuitetu učenja
koje se nastavlja tijekom karijere profesionalnog računovođe. Početno
profesionalno usavršavanje uključuje opću edukaciju, profesionalnu
računovodstvenu edukaciju, praktično iskustvo i procjenjivanje. Ono
7 Također poznatim i kao kompetencijski okviri, kompetencijski profili, kompetencijski modeli, kompetencijske
mape ili funkcionalne mape.
22
traje sve dok osobe ne mogu pokazati kompetencije koje se zahtijevaju
za njihove odabrane uloge u računovodstvenoj profesiji. Početno
profesionalno usavršavanje premašuje poznavanje načela, standarda,
koncepata, činjenica i postupaka u danoj vremenskoj točki. Ono
uključuje mogućnost integriranja (a) profesionalnog znanja (b)
profesionalnih vještina i (c) profesionalnih vrijednosti, etike i stavova. U
međunarodnim razmjerima postoje značajne zakonske i regulatorne
razlike u točki stjecanja kvalifikacije (ili licenciranju); kvalifikacija se
može steći vrlo rano ili vrlo kasno u karijeri. Svaka članica IFAC-a
može odrediti odgovarajuću vezu između kraja početnog profesionalnog
usavršavanja i točke kvalificiranja (ili licenciranja) za svoje članove.
Post-kvalifikacija (Post-qualification)
Razdoblje nakon kvalifikacije* kao pojedinačni član IFAC-ove članice.
Objašnjenje:
Pojam "post-kvalifikacija" je obično povezan s aktivnostima i
zahtjevima u vezi s profesionalnim razvojem onih koji su već stekli
profesionalnu kvalifikaciju. On je često povezan s aktivnostima u vezi s
održavanjem ili daljnjim razvijanjem profesionalnih kompetencija. Iako
se "post-kvalifikacija"odnosi na razdoblje nakon kvalificiranja za
profesionalnog računovođu, pojam nije zabranjen za kvalifikacije
dobivene nakon kvalificiranja za profesionalnog računovođu.
Pouzdanost
(Reliability)
Kvaliteta ili stanje koje opisuje stvara li pristup mjerenja trajno iste
rezultate, pod uvjetom da su ostale okolnosti iste.
Praktično iskustvo
(Practical experience)
Aktivnosti na radnom mjestu koje su relevantne za usavršavanje
kompetencija.*
Objašnjenje:
Praktično iskustvo kao dio procesa učenja i usavršavana ima za cilj
olakšati razvoj i izravnu primjenu profesionalnih znanja; profesionalnih
vještina; i profesionalnih vrijednosti, etike i stavova.
Pred-kvalifikacija (Pre-qualification)
Razdoblje prije kvalifikacije* kao pojedinačni član IFAC-ove članice.
Objašnjenje:
Pojam "pred-kvalifikacija" je obično povezan s aktivnostima i
zahtjevima u vezi s razvojem onih koji još nisu stekli profesionalnu
kvalifikaciju.
Procjena (Assessment)
Mjerenje profesionalne kompetencije* razvijene kroz učenje i
usavršavanje*.
Objašnjenje:
Sljedeći pristupi mjerenja mogu se koristiti da bi se procijenila
23
učinkovitost procesa učenja i usavršavanja: mjerenja inputa, mjerenja
procesa i mjerenja outputa. Pri izboru pristupa mjerenja, sljedeće
karakteristike trebaju se sagledati: valjanost, pouzdanost i troškovna
učinkovitost.
Profesionalna
računovodstvena
edukacija
(Professional Accounting
Education)
Edukacija i uvježbavanje koja se nadograđuje na opću edukaciju i daje
(a) profesionalna znanja*, (b) profesionalne vještine* i (c) profesionalne
vrijednosti, etiku i stavove.*
Profesionalna znanja
(Professional Knowledge)
One teme koje čine predmet računovodstva kao i druge poslovne
discipline koje zajedno tvore ključni skup znanja za profesionalne
računovođe.*
Profesionalne vještine
(Professional skills)
Različite vrste mogućnosti potrebnih za primjerenu i učinkovitu
primjenu profesionalnih znanja i profesionalnih vrijednosti, etike i
stavova* u profesionalnom kontekstu.
Objašnjenje:
Od profesionalnih računovođa se zahtijeva da imaju raspon vještina,
uključujući tehničke i funkcionalne vještine, organizacijske vještine i
vještine poslovnog menadžmenta, osobne vještine, međuljudske i
komunikacijske vještine, raznolike intelektualne vještine i vještine u
stvaranju profesionalnih prosudbi.
Profesionalne vrijednosti,
etika i stavovi (Professional values, ethics
and attitudes)
Profesionalno ponašanje i karakteristike po kojima se profesionalne
računovođe* prepoznaje kao članove profesije. One uključuju načela
djelovanja (tj. etička načela) općenito povezana s profesionalnim
ponašanjem i smatraju se ključnim za definiranje razlikovnih
karakteristika profesionalnog ponašanja. Objašnjenje: Profesionalne vrijednosti, etika i stavovi uključuju privrženost tehničkim
kompetencijama, etičkom ponašanju (na primjer, neovisnosti,
objektivnosti, povjerljivosti i poštenju) profesionalnim manirama (na
primjer, dužnoj pažnji, pravodobnosti, pristojnosti, poštivanju,
odgovornosti i pouzdanosti), ostvarivanju izvrsnosti (na primjer,
prihvaćanjem obveze trajnog usavršavanja i cjeloživotnog učenja) i
društvenoj odgovornosti (na primjer, vođenjem računa o, i
sagledavanjem, javnog interesa).
Profesionalni računovođa (Professional Accountant)
Osoba koja je član IFAC-ove članice.
Razvoj (usavršavanje)
(Development)
1. stjecanje sposobnosti,* koje doprinosi kompetentnosti.*
2. stanje u kojem su stečene sposobnosti.
Objašnjenje:
24
Razvoj, kao proces, odnosi se na poboljšavanje sposobnosti,koje
pridonosi kompetentnosti, stečeno na bilo koji način. Osoba može razviti
svoje sposobnosti kroz široki raspon procesa kao što su učenje,
uključujući i edukaciju i uvježbavanje, iskustvo, oponašanje,
promatranje ili primanje informacija ili kroz prirodno sazrijevanje
tijekom vremena.
Razvoj se također može odnositi na konačnu etapu razvitka u kojoj se
smatra da je osoba postala potpuno usavršena kao posljedica procesa
razvoja. Međutim, uočeno je da s potrebom trajnog učenja, proces
razvijanja nečijih sposobnosti i naknadno postizanje ciljane etape
razvoja nema fiksno ili trajno stanje.
Relevantno iskustvo
(Relevant experience)
Sudjelovanje u radnim aktivnostima u nekom okruženju primjerenom za
primjenu profesionalnih znanja;* profesionalnih vještina;* i
profesionalnih vrijednosti, etike i stavova.*
Revizijski profesionalac
(Audit professional)
Profesionalni računovođa koji ima odgovornost, ili je ona na njega
delegirana, za značajne prosudbe u reviziji povijesnih financijskih
informacija.
Objašnjenje:
Angažirani partner snosi sveukupnu odgovornost za reviziju. Definicija
revizijskog profesionalca ne odnosi se na eksperta koji preuzima
određene zadatke u reviziji (primjerice, eksperti za poreze,
informacijske tehnologije ili procjene vrijednosti).
Sposobnosti
(Capabilities)
Profesionalna znanja;* profesionalne vještine;* i profesionalne
vrijednosti, etika i stavovi * potrebni da bi se pokazala kompetentnost.*
Objašnjenje:
Sposobnosti su atributi koje imaju osobe i koje im omogućuju da
obavljaju svoje uloge, dok se kompetentnost odnosi na stvarno
pokazivanje učinkovitosti. Posjedovanje sposobnosti nagovještava da
osoba ima mogućnost kompetentno djelovati na radnom mjestu.
Sposobnosti uključuju znanje povezano s problematikom; tehničke i
funkcionalne vještine; vještine ponašanja; intelektualne mogućnosti
(uključujući i profesionalnu prosudbu); i profesionalne vrijednosti, etiku
i stavove. One se ponekad nazivaju u drugoj literaturi kao
kompetencije, sposobnosti, mogućnosti, ključne vještine, temeljne
vještine, fundamentalne vještine i vrijednosti, stavovi, razlikovne
karakteristike, prožimajuće kvalitete i individualni atributi.
Specijalizacija
(Specialization)
Formalno priznavanje članice grupi svojih članova koji posjeduju
razlikovne kompetencije* u nekom području ili područjima aktivnosti
povezanih s radom profesionalnog računovođe.*
25
Student (Student)
Pojedinac koji pohađa kolegij na studiju, uključujući i vježbenika.*
Objašnjenje:
U kontekstu profesionalne edukacije, student je pojedinac koji pohađa
tečaj ili program studija koji se smatra nužnim za edukaciju
profesionalnih računovođa, bilo opće ili stručne prirode.
Tehničko
računovodstveno osoblje (Technical accounting staff)
Osoblje angažirano u tehničkom računovodstvenom poslu kojeg
usmjeravaju ili podržavaju profesionalni računovođe.*
Objašnjenje:
"Tehničko računovodstveno osoblje" uključuje osoblje koje se
uobičajeno poznato kao "računovodstveni tehničari" i obuhvaća osoblje
angažirano u ulogama tehničke pomoći kroz sva područja
računovodstva. Ovaj pojam ne odnosi se na vježbenike koji su u
postupku stjecanja kvalifikacije za profesionalne računovođe.
Trajno profesionalno
usavršavanje Continuing professional development (CPD)
Učenje i usavršavanje* koje održava i razvija sposobnosti* kako bi
omogućilo profesionalnim računovođama* da obavljaju kompetentno
svoje uloge.*
Objašnjenje:
Trajno profesionalno usavršavanje ima za cilj razvoj i održavanja
profesionalne kompetentnosti. Ono osigurava trajno usavršavanje
profesionalnih znanja, profesionalnih vještina, profesionalnih
vrijednosti, etike i stavova te kompetencija postignutih tijekom početnog
profesionalnog usavršavanja (Initial Professional Development).
Troškovna učinkovitost
(Cost effectiveness)
Kvaliteta ili stanje koje opisuje da li koristi nadmašuju troškove
mjerenja.
Učenje (Learning)
Široki raspon procesa kojima osoba stječe sposobnosti.*
Objašnjenje:
Učenje se može ostvariti sustavnim i relativno formaliziranim procesima
kao što je edukacija (uključujući i uvježbavanje) ili procesima kao što je
stjecanje svakodnevnog radnog iskustva, čitanjem objavljenih
materijala, promatranjem i oponašanjem kod kojih je proces stjecanja
sposobnosti manje sustavan i relativno neformalan.
Učenje i usavršavanje (Learning and
Development)
Neprestani proces stjecanja, održavanja i obnavljanja kompetencija na
odgovarajućoj razini kroz karijeru profesionalnog računovođe.
Objašnjenje:
Osim edukacije, praktičnog iskustva i uvježbavanja, pojam učenja i
26
usavršavanja uključuje aktivnosti kao što su (a) treniranje, (b)
umrežavanje (c) promatranje (d) oponašanje i (e) samo-usmjeravanje i
nestrukturirano stjecanje znanja. Razmjer u kojem se koristi svaki od
različitih oblika učenja i usavršavanja može biti različit. Učenje i
usavršavanje uključuju različite procese, aktivnosti i ishode koji
doprinose postizanju kompetencija. IAESB koristi pojam "edukacija" u
svom vlastitom nazivu i u publikacijama. Međutim, njegov smisao
uključuje cjelokupni proces učenja i usavršavanja.
Uloga (Role)
Funkcija kojoj je pridodan određeni skup očekivanja.
Objašnjenje
Uloge,kao što su revizijski profesionalci, su rasprostranjeno
prakticirana područja od međunarodnog javnog interesa i odvijaju se u
mnogim različitim područjima računovodstva, uključujući i u
revidiranju, financijskom računovodstvu, menadžerskom računovodstvu
i poreznom računovodstvu.
Uvježbavanje (Training)
Aktivnosti učenja i usavršavanja* koje su dopuna edukaciji i praktičnom
iskustvu. Imaju usmjerenost na praksu i obično se izvode na radnom
mjestu ili u simuliranim uvjetima radnog okruženja.
Objašnjenje
Uvježbavanje uključuje edukaciju u okviru radnog mjesta i aktivnosti
stjecanja iskustva radi razvijanja kompetencije osobe za obavljanje
zadataka relevantnih za ulogu profesionalnog računovođe.
Uvježbavanje se može ostvariti dok se obavljaju stvarni zadaci
(uvježbavanje uz rad) ili neizravno kroz instrukcije ili simulaciju radnih
uvjeta (uvježbavanje izvan rada). Uvježbavanje se provodi u kontekstu
radnom mjesta, s vođenjem računa o specifičnim ulogama ili zadacima
koje obavljaju profesionalni računovođe. Ono može uključiti svaku
aktivnost oblikovanu sa svrhom da se unaprijede mogućnosti neke osobe
da ispuni zahtjeve praktičnog iskustva za kvalificiranje za
profesionalnog računovođu.
Valjanost
(Validity)
Kvaliteta ili stanje koje opisuje mjeri li pristup mjerenja ono što se treba
mjeriti.
Vježbenik (Trainee)
Osoba koja stječe pred-kvalifikacijsko* radno iskustvo i provodi
uvježbavanje* u okviru radnog mjesta.
Objašnjenje:
Vježbenik je osoba stječe praktično iskustvo ili učestvuje u programu
uvježbavanja na radnom mjestu da bi se kvalificirala kao profesionalni
računovođa.
27
ARIAESB-ovi MEĐUNARODNI STANDARDI EDUKACIJE
SADRŽAJ
Stranice
Međunarodni standard edukacije 1: Pristupni zahtjevi programa za edukaciju iz
profesionalnog računovodstva ………………………………………………………......... 28
Međunarodni standard edukacije 2: Sadržaj programa za edukaciju iz profesionalnog
računovodstva …………………………………………………………………………..... 31
Međunarodni standard edukacije 3: Profesionalne vještine i opće obrazovanje…………….... 37
Međunarodni standard edukacije 4: Profesionalne vrijednosti, etika i stavovi……………...... 41
Međunarodni standard edukacije 5: Zahtjevi u vezi s praktičnim iskustvom…………………. 45
Međunarodni standard edukacije 6: Procjena profesionalnih sposobnosti i kompetentnosti… 49
Međunarodni standard edukacije 7: Trajno profesionalno usavršavanje: program
cjeloživotnog učenja i trajnog usavršavanja profesionalne kompetentnosti ……….......... 52
Međunarodni standard edukacije 8: Zahtjevi kompetentnosti za revizijske profesionalce….... 63
28
MEĐUNARODNI STANDARD EDUKACIJE 1 PRISTUPNI ZAHTJEVI PROGRAMA ZA EDUKACIJU IZ PROFESIONALNOG
RAČUNOVODSTVA
SADRŽAJ
Točka
Svrha i djelokrug ovog standarda .................................................................................... 1-2
Uvod ……………………………………………………………………………………. 3-4
Datum stupanja na snagu ..................................................................................................... 5
Pristupni zahtjevi programa edukacije iz profesionalnog računovodstva ........................... 6-12
Svrha i djelokrug ovog standarda
1. U ovom Međunarodnom standardu edukacije (MSE-u) navode se pristupni zahtjevi programa
edukacije iz profesionalnog računovodstva IFAC-ove članice i u vezi s praktičnim iskustvom.
On također sadrži neke napomene o tome kako procijeniti kvalifikacije u etapi pristupanja.
2. Cilj ovog MSE-a je osigurati da studenti koji priželjkuju postati profesionalni računovođe imaju
edukacijsko predznanje koje im pruža razumnu mogućnost postizanja uspjeha u njihovom
studiranju, kvalifikacijskim ispitima i razdoblju stjecanja praktičnog iskustva.
Uvod
3. Kvaliteta profesije se, u osnovi, ne može održati i unaprijediti ako osobe koje ulaze u profesiju
nisu pripremljene za ispunjavanje nužnih standarda. Sve članice IFAC-a trebaju pokušati privući
najkvalitetnije osobe da studiraju računovodstvo. U konačnici, kvaliteta profesije ovisi o
kvaliteti kandidata koje može privući. Pristupni zahtjevi su prvi korak u tom procesu. Stroži
pristupni zahtjevi mogu omogućiti brže ispunjavanje zahtjeva profesionalne edukacije i
praktičnog iskustva.
4. Definicije i objašnjenja ključnih pojmova korištenih u MSE-ovima su navedeni u Okviru za
objave međunarodne edukacije.
Datum stupanja na snagu
5. Ovaj MSE je na snazi od 1. siječnja 2005.
Pristupni zahtjevi programa edukacije iz profesionalnog računovodstva
6. Za osobu koja pokušava pristupiti programu edukacije iz profesionalnog računovodstva,
koji vodi k članstvu u članici IFAC-a, pristupni zahtjevi trebaju biti barem ekvivalentni
onima za upis u priznati sveučilišni program ili njegovom ekvivalentu.
7. Osoba koja ulazi u program edukacije iz profesionalnog računovodstva treba imati odgovarajuću
razinu prethodnog obrazovanja i znanja kako bi stvorila osnovu nužnu za stjecanje
profesionalnog znanja, profesionalnih vještina i profesionalnih vrijednosti, etike i stavova
potrebnih da bi postala profesionalni računovođa.
8. Kandidati koji su uključeni u program edukacije iz profesionalnog računovodstva imat će
određenu kombinaciju znanja, vještina i profesionalnih vrijednosti, etike i stavova. Razmjer tih
29
sposobnosti odredit će ulaznu točku kandidatima u profesionalne programe. Što su manji
zahtjevi na ulaznoj točki, to se više mora obuhvatiti programom edukacije iz profesionalnog
računovodstva.
9. Ulazna točka programa edukacije iz profesionalnog računovodstva može biti različita. Mnogi
programi edukacije iz profesionalnog računovodstva započinju na poslijediplomskoj razini.
Ostali programi započinju neposredno nakon završavanja razine srednjoškolskog obrazovanja ili
u nekoj točki višeg obrazovanja koje je ispod prijediplomske razine. Mnoge od tih programa
organiziraju sama profesionalna tijela, a ne sveučilišta ili veleučilišta. Neki programi priznaju
radno iskustvo, prihvaćaju studente zrelije dobi, kandidate koji pristupaju programu uz
zadržavanje postojećeg radnog odnosa i druge oblike učenja.
10. Koji god pristup je odabran, usvojeni pristupni zahtjevi trebaju zajedno biti u skladu s općim
programom edukacije iz profesionalnog računovodstva koji je usvojilo profesionalno tijelo.
Važno je da kandidati iz svih mogućih ruta obrazovanja, neovisno o tome počinju li od
srednjoškolskog, daljnjeg ili visokoškolskog obrazovanja, postignu usporedivu razinu
kompetentnosti u točki kada steknu kvalifikaciju. Pristupni zahtjevi trebaju biti postavljeni
dovoljno visoko da osiguraju jamstvo za vjerojatni uspjeh osobe u programu edukacije iz
profesionalnog računovodstva.
11. Procjena jednakovrijednosti kvalifikacija iz standarda za pristup na sveučilišnu razinu treba biti
provedena provjerom pomoću izvora referentnih standarda, zajedno s informacijama, i pomoću
njih, dostupnim članicama IFAC-a (vidjeti napomenu niže u tekstu). Čak i s tim pomagalima,
ocjenjivanje jednakovrijednosti kvalifikacija može biti komplicirano i teško, i točna je ocjena
moguća samo nakon pregledavanja detaljnih informacija o kolegijima i nastavnom planu i
programu.
12. Programi sveučilišnog stupnja mogu biti priznati zakonom, odobrenjem nekog nezakonodavnog
tijela ili tržištem. Priznavanje i ocjenjivanje diplomskih programa može se usmjeriti na sadržaj,
trajanje i druge kvalitativne aspekte.
Napomena:
Trajanje diplomskih programa može se razlikovati. U pokušaju da se standardizira praksa, Bolonjska
deklaracija, koju je 1999. godine prihvatilo 29 država članica EU, podržava usvajanje dvije glavne
vrste stupnjeva obrazovanja – preddiplomsko i diplomsko. Za preddiplomsko obrazovanje se očekuje
da traje najmanje tri godine do dovršenja. Baza podataka NARIC-a uspoređuje standarde kvalifikacije
sa standardima ulaznih stupnjeva, preddiplomskih stupnjeva i poslijediplomskih studija (vidjeti niže).
Izvori referentnih standarda koje koriste članice uključuju sljedeće:
International Comparisons, publikaciju koju objavljuje National Academic Recognition Information
Centre u Ujedinjenom Kraljevstvu (NARIC), prema ugovoru s vladom Ujedinjenog Kraljevstva. Ona
uključuje kvalifikacije za razinu srednjoškolskog obrazovanja i višeg obrazovanja i obuhvaća nekih
180 država. NARIC pomaže prepoznati kvalifikacije koje su jednakovrijedne sveučilišnom stupnju i
one koje su ekvivalentne standardima za ulazak u sveučilišni stupanj. NARIC iz Ujedinjenog
Kraljevstva je dio mreže NARIC-a koja se proteže Europskom unijom.
The World of Learning, publikaciju koju objavljuje Europa Publications, sadrži popis institucija širom
svijeta za koje se smatra da su institucije višeg obrazovanja, uključujući i popis sveučilišta i
veleučilišta.
30
U mnogim državama, profile edukacije u državi, koje zajedno s oznakom standarda stupnjeva
objavljuje National Office of Overseas Skills Recognition (NOOSR), koji je ogranak Australian
Commonwealth Department of Education, Science and Training.
31
MEĐUNARODNI STANDARD EDUKACIJE 2 SADRŽAJ PROGRAMA ZA EDUKACIJU IZ PROFESIONALNOG RAČUNOVODSTVA
SADRŽAJ
Točka
Svrha i djelokrug ovog standarda .................................................................................... 1-3
Uvod ……………………………………………………………………………………. 4-9
Datum stupanja na snagu ..................................................................................................... 10
Sadržaj programa za edukaciju iz profesionalnog računovodstva ........................................ 11-32
Svrha i djelokrug ovog standarda
1. Ovaj Međunarodni standard edukacije (MSE) propisuje sadržaj znanja iz programa edukacije iz
profesionalnog računovodstva koja kandidati moraju steći kako bi se kvalificirali za
profesionalne računovođe.
2. Cilj ovog MSE-a je osigurati da kandidati za članstvo u IFAC-ovoj članici imaju dovoljno
napredna znanja iz profesionalnog računovodstva kako bi im ona omogućila da djeluju kao
kompetentni profesionalni računovođe u rastuće kompleksnom i brzo mijenjajućem okruženju.
Problemom održavanja te kompetentnosti bavi se MSE 7 Trajno profesionalno usavršavanje:
program cjeloživotnog učenja i trajnog usavršavanja profesionalne kompetentnosti.
3. Osnovni dio znanja iz programa edukacije iz profesionalnog računovodstva prikazan je pod tri
glavna podnaslova:
(a) računovodstvo, financije i povezana znanja;
(b) znanje o organizaciji i poslovanju; i
(c) znanje i kompetencije iz područja informacijskih tehnologija.
Potrebne profesionalne vještine i sadržaj općeg obrazovanja, profesionalne vrijednosti, etika i
stavovi te zahtjevi u vezi s praktičnim iskustvom su navedeni u MSE-u 3 Profesionalne vještine
i opće obrazovanje, MSE-u 4 Profesionalne vrijednosti, etika i stavovi i MSE-u 5 Zahtjevi u
vezi s praktičnim iskustvom.
Uvod
4. Edukacija iz profesionalnog računovodstva može se održavati u akademskom okruženju ili kroz
studij za stjecanje profesionalne kvalifikacije, ali treba biti jednakovrijedna studiju za diplomski
stupanj. Kandidati trebaju steći profesionalna znanja, profesionalne vještine i profesionalne
vrijednosti, etiku i stavovi te trebaju biti u stanju integrirati te elemente.
5. Komponenta znanja iz programa edukacije iz profesionalnog računovodstva također se može
koristiti za razvijanje profesionalnih vještina. Trenutno znanje može postati zastarjelo tijekom
karijere. Stoga, površinski pristup učenju znanja kroz vrlo brojne premete nije u dugoročnom
interesu budućih profesionalnih računovođa i profesije. Zahtijevane intelektualne vještine
uključuju razumijevanje, primjenu, analizu i ocjenjivanje. Tijekom cjeloživotne karijere,
32
profesionalne vještine i profesionalne vrijednosti, etika i stavovi mnogo su važniji od skupa
profesionalnih znanja stečenih u točki stjecanja kvalifikacije.
6. Isto tako je važno razviti vještine da bi se prepoznali problemi te kako bi se znalo koja su znanja
potrebna da bi se problemi otkrili i riješili. Usađivanje privrženosti cjeloživotnom učenju je
dugoročno važnije od bilo kojeg segmenta znanja. Cjeloživotno učenje je vještina koju treba
steći i stanje svijesti koje treba razvijati te vrijednost koju društvo podržava.
7. Cjelina znanja koju profesionalni računovođa treba steći da bi djelovao kompetentno stalno se
mijenja i širi. Lokalni uvjeti također uzrokuju izmjene potrebnih znanja. Osim toga,
profesionalni računovođa će se specijalizirati tijekom svoje karijere. Iz tih razloga ovaj MSE
navodi samo šire nazive kolegija, uz pretpostavku da će profesionalni računovođa trebati trajno
ažurirati svoja znanja.
8. U isto vrijeme dok je ovaj MSE usmjeren uglavnom na profesionalna znanja potrebna da bi se
djelovalo kao profesionalni računovođa, on također uključuje i kompetencije za segment
programa povezan s informacijskim tehnologijama.
9. Definicije i objašnjenja ključnih pojmova korištenih u MSE-ovima su navedeni u Okviru za
objave međunarodne edukacije.
Datum stupanja na snagu
10. Ovaj MSE je na snazi od 1. siječnja 2005.
Sadržaj programa edukacije za profesionalne računovođe
11. Studij profesionalnog računovodstva treba biti dio programa prije stjecanja kvalifikacije.
Taj studij treba biti dovoljno dug i dovoljno intenzivan kako bi omogućio kandidatima
stjecanje profesionalnih znanja potrebnih za profesionalnu kompetentnost.
12. Komponenta znanja iz profesionalnog računovodstva, u edukaciji prije stjecanja
kvalifikacije treba se sastojati od najmanje dvogodišnjeg studija u punom vremenu (ili
ekvivalentnog studija uz rad).
13. Studenti trebaju steći diplomu iz računovodstva ili profesionalnu kvalifikaciju kako bi
stekli to znanje.
14. Sadržaj edukacije iz profesionalnog računovodstva treba se sastojati od:
računovodstva, financija i povezanih znanja;
znanja o organizaciji i poslovanju; i
znanja i kompetencija iz područja informacijskih tehnologija.
15. Komponenta profesionalnih znanja se nadopunjuje neprofesionalnim znanjima i intelektualnim,
osobnim, međuljudskim, komunikacijskim, organizacijskim i menadžerskim vještinama
razvijenim tijekom općeg obrazovanja.
16. Predmeti navedeni u ovom MSE-u ne moraju se nužno dovršiti prema redoslijedu po kojem su
prikazani. Na primjer, edukacija iz profesionalnog računovodstva može se odvijati istodobno s
općim obrazovanjem, uz stjecanje sveučilišne diplome ili se znanje iz tog područja može steći u
naprednom studiju nakon dovršetka nekog programa na razini sveučilišne razine. Studenti mogu
imati diplome iz neračunovodstvenih područja, ili uopće ne moraju imati diplomu i tada stječu
potrebna znanja iz kolegija profesionalnog računovodstva kroz pripremanje za ispite koje
provodi profesionalno tijelo. U tom slučaju, nastavni plan i program profesionalnog tijela treba
obuhvatiti sve sadržaje područja navedenih u ovom MSE-u. Osim toga, kolegiji i elementi
33
programa mogu se integrirati, primjerice, uključivanjem aspekata znanja iz područja
informacijskih tehnologija u određene kolegije iz računovodstva. To može doprinijeti procesu
učenja i pomoći kandidatima da razumiju kako su pojedinačne komponente međusobno
povezane.
17. Komponenta znanja iz profesionalnog računovodstva samo je dio programa edukacije prije
stjecanja kvalifikacije. Ona može, ali i ne mora, biti stečena u akademskom okruženju. Neki
programi studiranja mogu, osim što zahtijevaju opći studij u trajanju do dvije godine, posvetiti
najmanje dvije dodatne godine za studij iz područja računovodstva. Studiji koji su više
specijalizirani iz računovodstvenih područja mogu uključivati jednogodišnji opći studij unutar
trogodišnjeg programa. Kombinacije općih studija, računovodstvenih studija i praktičnog
iskustva mogu se razlikovati od programa do programa sve dok se postiže ekvivalentna
profesionalna kompetentnost.
18. Računovodstvo, financije i povezana znanja osiguravaju ključnu stručnu osnovu nužnu za
uspješnu karijeru profesionalnog računovođe. Mješavina područja može se razlikovati prema
sektorima ili lokacijama u kojima osoba radi. Nastavni plan i program računovodstva je
promjenjiv i nastavit će se mijenjati kao reakcija na rapidno promjenjive potražnje tržišta. Novi
kolegiji se uvode u nastavni plan i program te se mijenjaju međusobni odnosi relativnih značaja
kolegija. Članice mogu dodavati problematiku za studiranje ili mijenjati odnos u svojim
programima kako bi ispunile potrebe svojih konkretnih okruženja.
19. Znanja o organizaciji i poslovanju osiguravaju informacije o kontekstu u kojem rade
profesionalni računovođe. Široko znanje o poslovnim, neprofitnim i državnim organizacijama
bitno je za profesionalnog računovođu. Znanja o organizaciji i poslovanju uključuju: kako je
organizirano i financirano poslovanje i kako se njime rukovodi te globalno okruženje u kojem se
poslovanje odvija.
20. Informacijske tehnologije su izmijenile ulogu profesionalnih računovođa. Profesionalni
računovođe ne samo što koriste informacijske sustave i primjenjuju vještine temeljene na
kontrolama informacijskih tehnologija, nego imaju i važnu ulogu u ocjenjivanju, oblikovanju i
rukovođenju takvim sustavima.
21. Važnost predmeta može se razlikovati od programa do programa. Tri područja znanja nisu
navedena da bi se označila njihova važnost ili redoslijed. Proučavanje kompetentnosti je
koristan pristup u odlučivanju o relativnoj važnosti predmeta.
22. Niže navedeni predmeti predstavljaju minimum područja u programima edukacije iz
profesionalnog računovodstva. Međutim, relativna dubina i odnos pokrivenosti ovisit će o
potrebama pojedine članice IFAC-a i svakom ograničenju koje su postavile zakonodavne vlasti.
23. Komponenta znanja iz računovodstva, financija i povezanih znanja treba uključiti sljedeća
područja:
financijsko računovodstvo i izvještavanje;
menadžersko računovodstvo i kontrole;
poreze;
trgovačko i komercijalno pravo;
reviziju i angažmane s izražavanjem uvjerenja;
financije i financijski menadžment; i
profesionalne vrijednosti i etiku.
34
24. Dio koji obuhvaća znanja iz računovodstva, financija i povezanih područja dalje razvija i
integrira drugdje stečena znanja, vještine i profesionalne vrijednosti, etiku i stavove u
područjima koja svi profesionalni računovođe trebaju proučavati. Ona daju studentima nužna
teoretska i stručna računovodstvena znanja i intelektualne vještine, uključujući i stjecanje
razumijevanja profesionalnih vrijednosti i etike. Ovaj dio treba biti ostvaren najmanje na razini
stjecanja računovodstvene diplome. Ovaj dio uključuje:
(a) povijest računovodstvene profesije i osmišljavanja računovodstva;
(b) sadržaj, koncepte, strukturu i značenje izvještavanja za organizacijsko djelovanje, za
interno i eksterno korištenje, uključujući informacijske potrebe donositelja financijskih
odluka i kritičko procjenjivanje uloge računovodstvenih informacija u ispunjavanju tih
potreba;
(c) nacionalne i međunarodne računovodstvene i revizijske standarde;
(d) regulativu računovodstva;
(e) menadžersko računovodstvo, uključujući planiranje i budžetiranje, upravljanje troškovima,
kontrolu kvalitete, mjerenje uspješnosti i uspoređivanje s referentnim vrijednostima;
(f) koncepte, metode i postupke kontrola koje osiguravaju točnost i nepovredivost financijskih
podataka i štite poslovnu imovinu;
(g) oporezivanje i njegov učinak na financijske i menadžerske odluke;
(h) znanje o pravnom okruženju poslovanja, uključujući o trgovačkom pravu i pravu
povezanom s vrijednosnim papirima, primjereno za ulogu profesije u određenoj državi;
(i) vrste revizijskih usluga i drugih usluga s izražavanjem uvjerenja, uključujući procjenu
rizika i otkrivanje prijevare i intelektualne i proceduralne osnove za njihovo izvođenje;
(j) znanje o financijama i financijskom menadžmentu, uključujući analize financijskih
izvještaja, financijske instrumente i tržišta kapitala, domaća i međunarodna, i upravljanje
resursima;
(k) etičke i profesionalne odgovornosti profesionalnog računovođe u odnosu na profesionalno
okruženje i okruženje koje uključuje širu javnost (vidjeti MSE 4 Profesionalne vrijednosti,
etika i stavovi);
(l) problematiku budžetskog računovodstva i računovodstva neprofitnih organizacija; i
(m) korištenje mjerenja nefinancijske uspješnosti u poslovanju.
25. Komponenta znanja o organizaciji i poslovanju treba uključiti sljedeća područja:
ekonomiju;
poslovno okruženje;
korporativno upravljanje;
financijska tržišta;
kvantitativne metode;
organizacijsko ponašanje;
donošenje menadžerskih i strateških odluka;
marketing; i
međunarodno poslovanje i globalizacija.
35
26. Edukacija o organizaciji i poslovanju daje budućim profesionalnim računovođama znanja o
okruženju u kojem posluju zaposlenici i klijenti. On također osigurava kontekst za primjenu svih
profesionalnih vještina stečenih u postupku stjecanja kvalifikacije. Biti u stanju razumjeti
različito je od imanja mogućnosti i iskustva da se poduzme, sudjeluje i doprinese
organizacijskom i poslovnom menadžmentu.
27. Edukacija o organizaciji i poslovanju osigurava:
(a) znanje o makro i mikro ekonomiji;
(b) znanje o poslovnim i financijskim tržištima i kako ona djeluju;
(c) primjenu kvantitativnih metoda i statistike u poslovnim problemima;
(d) razumijevanje uloge profesionalnog računovođe u korporativnom upravljanju i poslovne
etike;
(e) razumijevanje organizacija i okruženja u kojima one posluju, uključujući glavnih
ekonomskih, pravnih, društvenih, stručnih, međunarodnih i kulturoloških pokretača i
njihovih utjecaja i vrijednosti za koje se zalažu;
(f) razumijevanje problematike okruženja i održivog razvoja;
(g) razumijevanje međuljudskih odnosa i odnosa između grupa u organizaciji, uključujući
metode za stvaranje promjena u organizaciji i za upravljanje njima:
(h) razumijevanje problematike osoblja i ljudskih resursa, rukovođenje ljudima, upravljanje
projektima i marketing;
(i) razumijevanje podrške za odlučivanje i strategije, uključujući poslovno savjetovanje,
strateški menadžment i opći menadžment;
(j) razumijevanje organizacijskih i poslovnih rizika;
(k) osnovno znanje o međunarodnoj trgovini i financijama te načinu na koji se vodi
međunarodno poslovanje, kao i o procesima globalizacije; i
(l) mogućnost integriranja prethodno navedenih komponenti u ispunjavanju strateških ciljeva.
28. Komponenta informacijskih tehnologija treba uključiti sljedeća područja i kompetencije:
opće znanje o informacijskim tehnologijama;
znanje o kontrolama informacijskih tehnologija;
kompetencije kontrola informacijskih tehnologija;
kompetencije korisnika informacijskih tehnologija; i
jednu od, ili kombinaciju, kompetencija uloga menadžera, ocjenitelja ili dizajnera
informacijskih sustava.
29. Kao dio edukacije prije stjecanja kvalifikacije, od svih profesionalnih računovođa se očekuje da
sudjeluju najmanje u jednoj od uloga menadžera, dizajnera ili ocjenitelja informacijskih sustava
ili skupu tih uloga.
30. U točki stjecanja kvalifikacije od kandidata se očekuje da imaju znanje i razumijevanje
elemenata kompetencija za najmanje jednu od tih uloga. To se može dokazati sposobnošću da se
opiše ili objasni važnost problema povezanog s navedenim kompetencijama u relevantnom
poslovnom ustroju. Kandidat treba moći djelotvorno sudjelovati u aktivnostima navedenim u
ovom dijelu kao dio tima ili pod nadzorom, ali se od njega ne očekuje da pokaže vještine u svim
kompetencijama.
36
31. Korisnici raznih informacijskih tehnologija koriste alate i tehnike informacijskih sustava kako bi
im pomogli u postizanju njihovih ciljeva i pomogli drugima u ostvarivanju njihovih ciljeva.
Sljedeća šira područja kompetencija odnose se na ulogu korisnika:
(a) primjenjivanje sustava i alata informacijskih tehnologija u poslovnoj i računovodstvenoj
problematici;
(b) pokazivanje razumijevanja poslovnih i računovodstvenih sustava; i
(c) primjenjivanje kontrola u vlastitim sustavima.
32. Komponenta znanja o informacijskim tehnologijama može se ostvariti na različite načine,
možda kroz odvojene tečajeve ili integriranjem sadržaja u komponentu znanja o organizaciji i
poslovanju ili u komponentu računovodstvenog znanja i s računovodstvom povezanih znanja.
Kompetencije se mogu također steći radnim iskustvom kao nadopunom komponenti znanja o
informacijskim tehnologijama. U formalnoj edukaciji za komponentu znanja o informacijskim
tehnologijama trebaju se koristiti proučavanja slučajeva, interakcije s iskusnim profesionalcima i
slične tehnike kako bi se unaprijedilo prezentiranje problematike i pomoglo studentima u
razvijanju praktičnih vještina u kombinaciji s relevantnim radnim iskustvom s informacijskim
tehnologijama. Y
37
MEĐUNARODNI STANDARD EDUKACIJE 3 PROFESIONALNE VJEŠTINE I OPĆE OBRAZOVANJE
SADRŽAJ
Točka
Svrha i djelokrug ovog standarda .................................................................................... 1-4
Uvod ……………………………………………………………………………………. 5-11
Datum stupanja na snagu ..................................................................................................... 12
Profesionalne vještine ........................................................................................................... 13-18
Opće obrazovanje ................................................................................................................. 19-24
Svrha i djelokrug ovog standarda
1. Ovaj Međunarodni standard edukacije (MSE) propisuje mješavinu vještina koje kandidati
trebaju imati da bi se kvalificirali za profesionalne računovođe. Dio svrhe ovog MSE-a je
pokazati kako opće obrazovanje, koje se može ostvariti na različite načine i u različitim
kontekstima, može doprinijeti razvoju tih vještina.
2. Cilj ovog MSE-a je osigurati da kandidati za članstvo u IFAC-ovoj članici imaju primjerenu
mješavinu vještina (intelektualnih, tehničkih, osobnih, međuljudskih i organizacijskih) kako bi
djelovali kao profesionalni računovođe. To im omogućuje da tijekom svojih karijera djeluju kao
kompetentne profesionalne osobe u rastuće kompleksnom i zahtjevnom okruženju.
3. Vještine koje su potrebne profesionalnim računovođama grupirane su pod pet glavnih
podnaslova:
(a) intelektualne vještine;
(b) tehničke i funkcionalne vještine;
(c) osobne vještine;
(d) međuljudske i komunikacijske vještine; i
(e) organizacijske vještine i vještine poslovnog menadžmenta.
4. Ovaj MSE se također bavi studijima koji nisu povezani s problematikom biznisa, a koji
doprinose razvoju tih vještina i mogu tvoriti dio općeg obrazovanja. On ne obuhvaća edukaciju
iz profesionalnog računovodstva, profesionalne vrijednosti, etiku i stavove, zahtjeve u vezi s
praktičnim iskustvom i procjenu profesionalne kompetentnosti (vidjeti MSE 2 Sadržaj
programa za edukaciju iz profesionalnog računovodstva, MSE 4 Profesionalne vrijednosti,
etika i stavovi, MSE 5 Zahtjevi u vezi s praktičnim iskustvom i MSE 6 Procjena profesionalnih
sposobnosti i kompetentnosti.
Uvod
5. Vještine su dio sposobnosti potrebnih profesionalnim računovođama da pokažu kompetentnost.
Te sposobnosti uključuju znanja, vještine, profesionalne vrijednosti, etiku i stavove. Sposobnosti
su pokazatelj potencijalne kompetentnosti koja se može primjenjivati u različitim okolnostima.
38
Važno je osigurati da programi edukacije iz profesionalnog računovodstva integriraju
dostignuća na području znanja, vještina, profesionalnih vrijednosti, etike i stavova.
6. Rastuća očekivanja zaposlenika, klijenata i javnosti o tome kako profesionalni računovođe
doprinose u radu i općenito društvu, potaknula su stavljanje naglaska na profesionalne vještine.
7. Različiti opisi vještina su klasificirani i opisani na više načina. Popis naveden u točkama od 13
do 18 nije isključiv.
8. Primjerene vještine omogućavaju profesionalnom računovođi uspješno korištenje znanja
stečenog općim obrazovanjem. Te vještine ne stječu se uvijek kroz posebne, njima posvećene
tečajeve, nego radije kroz ukupan učinak programa edukacije iz profesionalnog računovodstva,
kao i praktičnog iskustva i daljnjeg usavršavanja kroz cjeloživotno učenje. Profesionalne
vještine će se uvijek najučinkovitije primjenjivati ako se koriste na etičan način. (Vidjeti MSE 4
Profesionalne vrijednosti, etika i stavovi.) Neke vještine su implicitno sadržane u programima
edukacije. Može biti potrebno istaknuti kako te vještine razvijaju različite aktivnosti učenja.
9. Relevantne vještine mogu profesionalnim računovođama dati prevagu u konkurentskoj borbi na
tržištu i korisne su tijekom karijere pojedinaca. Međutim, neće se sve te vještine u cijelosti
razviti u točki stjecanja kvalifikacije. Neke mogu biti u fokusu trajnog profesionalnog
usavršavanja.
10. Dobra osnova iz općeg obrazovanja, iako nije jedina, jedan je od načina koji pomaže
kandidatima da budu osobe sa širim pogledima koje djelotvorno razmišljaju i komuniciraju i
koje imaju osnovu za provođenje propitkivanja, logičkog razmišljanja i kritičkog analiziranja.
Ta osnova će omogućiti kandidatima donošenje odluka u širem kontekstu društva, stvaranje
dobrih prosudbi i profesionalnu kompetentnost, da rade s različitim grupama ljudi, razmišljaju
globalno i da započnu s procesom profesionalnog napredovanja. Stjecanje tih vještina je važnije
od načina na koji su stečene.
11. Definicije i objašnjenja ključnih pojmova korištenih u MSE-ovima su navedeni u Okviru za
objave međunarodne edukacije.
Datum stupanja na snagu
12. Ovaj MSE je na snazi od 1. siječnja 2005.
Profesionalne vještine
13. Osobe koje žele postati profesionalne računovođe trebaju steći sljedeće vještine:
(a) intelektualne vještine;
(b) tehničke i funkcionalne vještine;
(c) osobne vještine;
(d) međuljudske i komunikacijske vještine; i
(e) organizacijske vještine i vještine poslovnog menadžmenta.
14. Intelektualne vještine se uobičajeno razvrstavaju u šest razina. Prema rastućem redoslijedu one
su: znanje, razumijevanje, primjena, analiza, sinteza (za objedinjavanje znanja iz različitih
područja, predviđanje i stvaranje zaključaka) i ocjenjivanje. Važno je da kandidati postignu
najviše razine u točki stjecanja kvalifikacije.
Intelektualne vještine omogućavaju profesionalnom računovođi rješavanje problema, donošenje
odluka i provođenje dobrog prosuđivanja u kompleksnim organizacijskim situacijama. Te
39
vještine su često produkt širokog općeg obrazovanja. Potrebne intelektualne vještine uključuju
sljedeće:
(a) mogućnost pronalaženja, dobivanja, organiziranja i razumijevanja informacija iz ljudskih,
pisanih i elektroničkih izvora;
(b) sposobnost postavljanja upita, istraživanja, logičkog i kritičkog razmišljanja, moć
rezoniranja i kritičkog analiziranja; i
(c) mogućnost prepoznavanja i rješavanja nestrukturiranog problema u nepoznatom okruženju.
15. Tehničke i funkcionalne vještine sastoje se od općih vještina, kao i vještina specifičnih za
računovodstvo. One uključuju:
(a) vještine s brojevima (matematičke i statističke aplikacije) i vještine iz područja
informacijskih tehnologija;
(b) korištenje modela za donošenje odluka i analize rizika;
(c) mjerenje;
(d) izvješćivanje; i
(e) postupanje u skladu sa zakonodavnim i regulativnim zahtjevima.
16. Osobne vještine se odnose na stavove i ponašanje profesionalnih računovođa. Razvijanje tih
vještina pomaže u individualnom učenju i osobnom napretku. One uključuju:
(a) upravljanje samim sobom;
(b) inicijativu, utjecaj i samoučenje;
(c) sposobnost odabiranja i dodjeljivanja prioriteta u okviru ograničenih resursa i organiziranje
posla da se dovrši u kratko zadanim rokovima;
(d) sposobnost anticipiranja i prilagođavanja promjenama;
(e) uzimanje u obzir profesionalnih vrijednosti, etike i stavova pri donošenju odluka; i
(f) profesionalni skepticizam.
17. Međuljudske i komunikacijske vještine omogućavaju profesionalnom računovođi surađivanje s
drugima u općem dobru organizacije, primanje i odašiljanje informacija, stvaranje razboritih
prosudbi i djelotvorno donošenje odluka. Komponente međuljudskih i komunikacijskih vještina
uključuju mogućnost:
(a) rada s dugima u konzultativnom procesu, odolijevanja sukobima i njihova rješavanja;
(b) rada u timovima;
(c) interakcije s kulturološki i intelektualno različitim ljudima;
(d) postizanja prihvatljivih rješenja u pregovorima i dogovora u profesionalnim situacijama;
(e) učinkovitog rada u višekulturalnom okruženju;
(f) učinkovitog prezentiranja, raspravljanja, izvještavanja i branjenja stavova kroz formalno,
neformalno, pisano ili usmeno komuniciranje; i
(g) učinkovitog slušanja i čitanja, uključujući obzirnost spram kulturoloških i jezičnih razlika.
18. Organizacijske vještine i vještine poslovnog menadžmenta postale su od iznimne važnosti
profesionalnim računovođama. Od profesionalnih računovođa se zahtijeva da imaju aktivniju
ulogu u svakodnevnom rukovođenju organizacijama. Dok je prije njihova uloga mogla biti
ograničena na osiguravanje podataka koje bi koristili drugi, danas su profesionalni računovođe
često dio tima za donošenje odluka. Kao posljedica toga, važno je da oni razumiju sve aspekte
načina na koji djeluje organizacija. Stoga, profesionalni računovođe moraju razvijati široko
poslovno gledište, kao i političku svjesnost i globalno gledište.
Organizacijske vještine i vještine poslovnog menadžmenta uključuju:
40
(a) strateško planiranje, projektni menadžment, rukovođenje ljudima i resursima te donošenje
odluka;
(b) mogućnost organiziranja i delegiranja zadataka, motiviranja i usavršavanja ljudi;
(c) vodstvo; i
(d) profesionalnu prosudbu i moć rasuđivanja.
Opća edukacija
19. Svi programi profesionalne edukacije trebaju uključiti neki dio opće izobrazbe.
20. Široko opće obrazovanje može značajno doprinijeti stjecanju profesionalnih vještina (vidjeti
također MSE 1 Pristupni zahtjevi programa za edukaciju iz profesionalnog računovodstva).
Zahtjevi općeg obrazovanja se razlikuju od programa do programa i od države do države. Opće
obrazovanje se fokusira na razvoj neprofesionalnog znanja, intelektualnih vještina, osobnih
vještina, međuljudskih i komunikacijskih vještina i organizacijskih vještina te vještina
poslovnog menadžmenta.
21. Široko opće obrazovanje može potaknuti cjeloživotno učenje i osigurati temelj na kojem se
grade profesionalni i računovodstveni studiji. Ono se može sastojati od:
(a) razumijevanja tijeka ideja i događaja u povijesti, različitih kultura u današnjem svijetu i
međunarodnog gledišta;
(b) osnovnog znanja o ljudskom ponašanju;
(c) smisla za širinu ideja, problema i suprotstavljenih ekonomskih, političkih i društvenih sila u
svijetu;
(d) iskustva u području upita i ocjenjivanja kvantitativnih podataka;
(e) sposobnosti postavljanja upita, logičkog razmišljanja i razumijevanja kritičkih razmišljanja;
(f) cijenjenje umjetnosti, književnosti i znanosti;
(g) svjesnosti osobnih i društvenih vrijednosti te u vezi s postavljenjem upita i prosuđivanjem;
i
(h) iskustva u stvaranju prosudbi o vrijednosti.
22. Opće obrazovanje može se steći na brojne različite načine i u različitim okolnostima. Opće
obrazovanje može se odvijati u bilo kojoj etapi programa diplomiranja s uravnoteženim
programom posvećenom temama profesionalnog računovodstva, uključujući računovodstva,
financija i povezanih znanja, organizacijskih i poslovnih znanja i znanja o informacijskim
tehnologijama (vidjeti MSE 2 Sadržaj programa za edukaciju iz profesionalnog
računovodstva). Opće obrazovanje također može biti u potpunosti integrirano u programe
stjecanja računovodstvene diplome, s mogućnošću stjecanja ključnih vještina kroz program.
23. Kandidati također mogu imati neračunovodstvene diplome i tada steći potrebna znanja o
predmetima profesionalnog računovodstva kroz studiranje za ispite koje održava profesionalna
organizacija. Kandidati također mogu steći ključne vještine kroz radno iskustvo, kombinirano sa
studiranjem za ispite. Ta bi kombinacija uključila elemente općeg obrazovanja i vještine te na
taj način razvija kompetencije i sposobnosti, uključujući temeljna tehnička znanja, potrebnih da
bi se kvalificiralo za profesionalnog računovođu.
24. Stoga, način na koji se te vještine mogu steći razlikuje se od članice do članice IFAC-a.
Implementacija ovog MSE-a ovisi o kulturološkom okruženju i prevladavajućoj edukacijskoj
strukturi. Kao posljedica toga, dio opće edukacije može se steći tijekom širokog i možda dužeg
razdoblja srednjoškolskog obrazovanja prije višeg obrazovanja.
41
MEĐUNARODNI STANDARD EDUKACIJE 4 PROFESIONALNE VRIJEDNOSTI, ETIKA I STAVOVI
SADRŽAJ
Točka
Svrha i djelokrug ovog Standarda ................................................................................... 1-3
Uvod ……………………………………………………………………………………. 4-11
Datum stupanja na snagu ..................................................................................................... 12
Profesionalne vrijednosti, etika i stavovi ….. ........................................................................ 13-16
Učenje profesionalnih vrijednosti, etike i stavova …............................................................ 17-22
Učenje na radnom mjestu profesionalnih vrijednosti, etike i stavova ….. ............................ 23-27
Svrha i djelokrug ovog standarda
1. Ovaj Međunarodni standard edukacije (MSE) propisuje profesionalne vrijednosti, etiku i
stavove koje profesionalni računovođe trebaju steći tijekom programa edukacije koji vodi ka
kvalifikaciji.
2. Cilj ovog MSE-a je osigurati da kandidati za članstvo u IFAC-ovoj članici usvoje primjerene
profesionalne vrijednosti, etiku i stavove kako bi djelovali kao profesionalni računovođe.
3. IFAC uzima u obzir da računovodstvena profesija diljem svijeta djeluju u okruženjima s
različitim kulturama i regulatornim zahtjevima. Unatoč tom, IFAC je usvojio Kodeks etike za
profesionalne računovođe. Profesionalne vrijednosti i etika su izravno u vezi s IFAC-om
misijom razvijanja i unapređivanja profesije kako bi u javnom interesu pružala usluge
konzistentno visoke kvalitete.
Uvod
4. Društvo ima velika očekivanja od računovodstvene profesije. Od ključne je važnosti za
profesionalne računovođe da usvoje i vode računa o etičkim principima koji reguliraju sve
njihove odnose. Profesionalne vrijednosti, etika i stavovi omogućavaju da se profesionalni
računovođe prepoznaju kao pripadnici profesije i trebaju usmjeravati sve što oni rade kao
profesionalne osobe. Odgovornost je članice osigurati da njezini članovi imaju odgovarajuće
shvaćanje načela profesionalne etike i logičke podloge prisile koju profesionalna etika nameće
profesionalnim računovođama.
5. Pošto profesionalni računovođe imaju ulogu u donošenju odluka oni moraju potpuno uvažavati
potencijalne etičke implikacije profesionalnih i menadžerskih odluka. Oni također trebaju biti
svjesni pritisaka u vezi s etičkim načelima kojima su izloženi oni koji su uključeni u postupak
donošenja odluka. To je tako neovisno rade li u javnoj praksi, industriji ili trgovini. javnom
sektoru ili obrazovanju.
6. Profesionalni računovođe djeluju u svijetu promjena. Dobro upravljanje, korporativno ili u
javnom sektoru, ovisi u velikoj mjeri o privrženosti profesionalnim vrijednostima, etici i
stavovima. U takvim okolnostima, ključno je potpuno razumijevanje etičkih načela i edukacija u
vezi s etičkim načelima.
42
7. IFAC smatra da članice imaju obvezu prema svojim sadašnjim i budućim članovima kao i prema
društvu u cjelini osigurati da njihovi članovi trajno razumijevanje profesionalnih vrijednosti,
etike i stavova. To razumijevanje treba biti dostatno da im omogući učinkovito djelovanje, na
pošten način i uz moć rasuđivanja u okruženju promjena. Svrha je ovog MSE-a je pomoći
članicama u izvršavanju tog zadatka.
8. Profesionalne vrijednosti, etika i stavovi trebaju same po sebi biti tretirane unutar okvira
edukacije. Ako budući profesionalni računovođe trebaju uvidjeti da su profesionalne vrijednosti,
etika i stavovi važni za njihov rad tada je ključno da oni ne doživljavaju tretman profesionalnih
vrijednosti, etike i stavova kao periferni u njihovim glavnim edukacijskim programima.
9. Edukatori i profesionalna tijela trebaju razlikovati podučavanje studenata o profesionalnim
vrijednostima, etici i stavovima od razvijanja i ugrađivanja etičkog ponašanja. Razvijanje
profesionalnih vrijednosti, etike i stavova treba započeti rano u edukaciji profesionalnih
računovođa i ponovno se naglašavati tijekom karijere. Profesionalni računovođe trebaju to
shvaćati kao dio cjeloživotnog učenja.
10. Edukacijski programi trebaju obrađivati etička pravila na pozitivan i participativni način,
primjerice, istraživanjem veza između etičkog ponašanja i sloma korporacija i prijevara. Važno
je profesionalnim računovođama da uče iz svojih iskustava. S tim na umu, edukacijski programi
trebaju sadržati razmatranja kada se od studenata zahtijeva sagledavanje iskustva, što se radilo
dobro, što nije bilo napravljeno dobro i koji bi pristup trebao biti korišten u budućnosti u sličnim
situacijama.
11. Definicije i objašnjenja ključnih pojmova korištenih u MSE-ovima su navedena u Okviru za
objave međunarodne edukacije.
Datum stupanja na snagu
12. Ovaj MSE je na snazi od 1.siječnja 2005.
Profesionalne vrijednosti, etika i stavovi
13. Program profesionalne računovodstvene edukacije treba osigurati potencijalnim
profesionalnim računovođama okvir profesionalnih vrijednosti, etike i stavova za
stvaranje profesionalnih prosudbi i djelovanje na etičan način u najboljem interesu
društva i profesije.
14. Zahtijevane profesionalne vrijednosti, etika i stavovi profesionalnih računovođa uključuju
preuzimanje obveze da se postupa u skladu s relevantnim lokalnim kodeksima etike koji
trebaju biti sukladni IFAC-ovom Kodeksu etike za profesionalne računovođe.
15. Uključenost vrijednosti i etike u programe edukacije za profesionalne računovođe treba
voditi k predanosti:
javnom interesu i osjetljivosti spram društvenih odgovornosti;
kontinuiranom napretku i cjeloživotnom učenju;
pouzdanosti, odgovornosti, pravodobnosti, uslužnosti i poštivanju; i
zakonima i regulativi.
16. Iako će pristup svakog programa učenja profesionalnih vrijednosti, etike i stavova
odražavati vlastito nacionalno i kulturološko okruženje i ciljeve, kao minimum svi
programi trebaju uključiti:
43
(b) prirodu etike;
(c) razlike pristupa etici temeljenog na detaljnim pravilima odnosno okviru, njihove
prednosti i nedostaci;
(d) usklađenost s temeljnim etičkim načelima poštenja, objektivnosti, privrženosti
profesionalnoj kompetentnosti, dužnoj pažnji i povjerljivosti;
(e) profesionalno ponašanje i usklađenost s tehničkim standardima;
(f) koncepti neovisnosti, skepticizma, odgovornosti i očekivanja javnosti;
(g) etika i profesija: odgovornost spram društva;
(h) etika i zakon, uključivanje odnosa između zakona, regulativa i javnog interesa;
(i) posljedice neetičkog ponašanja za osobu, profesiju i društvo u cjelini;
(j) etika u odnosu na poslovanje i dobro upravljanje; i
(k) etika i pojedinačni profesionalni računovođa: skretanje pozornosti na problem (tzv.
zviždanje), sukob interesa, etičke dileme i njihovo rješavanje.
Učenje profesionalnih vrijednosti, etike i stavova
17. Zbog važnosti profesionalnih vrijednosti, etike i stavova za buduće profesionalne računovođe,
prezentacija tema može se u početku odvijati kao zasebni predmet. Kako studenti napreduju i
stječu šira znanja iz drugih predmeta, bit će primjereno integrirati gradivo. To će potaknuti
studente da pronalaze i sagledavaju moguće etičke posljedice problema koji se raspravljaju pri
njihovom studiranju drugih premeta.
18. Studenti trebaju razumjeti da se vrijednosti, etika i stavovi protežu kroz sve što radi
profesionalni računovođa i kako vrijednosti, etika i stavovi doprinose stvaranju povjerenja i
pouzdavanja u tržištu. U kasnijem izučavanju mogu se obraditi određena etička pitanja za koje
je vjerojatno da će se s njima suočiti svi profesionalni računovođe i one za koje je vjerojatnije da
će se s njima suočiti profesionalni računovođe u javnoj praksi u nekom određenom
kulturološkom okruženju.
19. Studente treba poticati da proučavaju uloge relevantnih kodeksa etike i kritički ih ocjenjuju.
Može ih se uputiti da pregledavaju profesionalne objave iz tog područja u stvarnom nastojanju
da se stvori okvir povjerenja i poštenja unutar kojeg profesija može djelovati. Studente treba
ohrabrivati da ispituju etičke objave drugih profesija i ocjenjuju i raspravljaju o drugim
mogućim pristupima u računovodstvenoj profesiji. Učenje kodeksa napamet i kasnije testiranje
zapamćenog neće stvoriti željeni učinak.
20. Prezentacija profesionalnih vrijednosti, etike i stavova studentima računovodstva može se u
velikoj mjeri unaprijediti korištenjem participativnog pristupa. To može uključiti:
(a) korištenje nastavnih materijala kao što su višedimenzionalna izučavanja slučajeva;
(b) glumljenje uloga;
(c) rasprave u vezi s odabranim člancima i videima;
(d) analize poslovnih situacija iz stvarnog života koje sadrže etičke dileme;
(e) raspravljanje objava o disciplinskim mjerama i nalazima u disciplinskim postupcima; i
(f) seminare koje vode osobe s iskustvom korporativnog ili profesionalnog odlučivanja.
44
21. Rad po takvom participativnom pristupu omogućit će onima koji su u to uključeni stvaranje veće
svjesnosti etičkih implikacija i potencijalnih konflikata za osobe i poslovanje koje mogu nastati
iz stanja u kojem se trebaju donijeti složene menadžerske odluke. Programi učenja na daljinu
mogu biti ograničeni u pružanju svih tih participativnih iskustava, međutim, kao i mnogi drugi
mogući pristupi mogu se koristiti za obogaćivanje iskustva učenja.
22. Važno je za profesionalne računovođe da uče iz svojih iskustava s etikom. je samo dio
programa edukacije prije stjecanja kvalifikacije. S tim na umu, edukacijski programi trebaju
sadržati razmatranja kada se od studenata zahtijeva sagledavanje iskustva, što se radilo dobro,
što nije bilo napravljeno dobro i koji bi pristup trebao biti korišten u budućnosti u sličnim
situacijama.
Učenje na radnom mjestu profesionalnih vrijednosti, etike i stavova
23. Profesionalne vrijednosti, etika i stavovi utječu na rad svih profesionalnih računovođa. Ispravno
etičko ponašanje je važno kao i stručna kompetentnost. Članice će zahtijevati da vježbenici
prođu odgovarajuće uvježbavanje i steknu praktično iskustvo prije pristupanja u članstvo. U
skladu s tim, razdoblje uvježbavanja i stjecanja praktičnog iskustva treba biti strukturirano tako
da omogući vježbenicima praćenje primjene profesionalnih vrijednosti, etike i stavova u radnim
uvjetima.
24. Oni koji su odgovorni za praćenje stjecanja praktičnog iskustva trebaju naglasiti svojim
vježbenicima etičku dimenziju uloge koju profesionalne računovođe imaju na radnom mjestu.
To se može učiniti tako da ih se potiče na uočavanje neke očigledne etičke implikacije i sukobe
u njihovom radu, formiranje stavove o takvim događajima i raspravljanje o njima s
nadređenima.
25. Osim raspravljanja s nadzornicima ili mentorima, postoje i drugi načini da vježbenici rasprave
etička pitanja, na primjer, raspravom ili razgovorom s drugim osobljem unutar tvrtke.
26. Vježbenici, kao i oni koji su se nedavno kvalificirali za ovlaštene računovođe, mogu također
imati koristi od izloženosti ili uključenosti u rasprave o relevantnim pitanjima u vezi s radom
njihovih poslodavaca za koji je primijećeno da ima potencijalne etičke implikacije, primjerice
sukob interesa u vezi s:
(a) odgovornostima povezanim s poslom profesionalnih računovođa (uključujući s
odgovornostima definiranim politikama organizacije i instrukcijama nadzornika) i njihovim
profesionalnim odgovornostima (definiranih, između ostalog, i s njihovim profesionalnim
kodeksom obavljanja posla);
(b) povjerljivošću informacija, uključujući i ograničenjima povjerljivosti;
(c) strukturom i svrhom profesionalnih asocijacija (uključujući aktivnostima lobiranja u ime
članica); i
(d) različitim načinima na koje se profesionalni računovođe mogu naći u sukobu interesa,
primjerice, neprimjerenim zagovaranjem ili upravljanjem zaradama.
27. Etički problemi i potencijalne dileme mogu nastati. Gdje se pojavi dvojba u vezi s etičkim
aspektom pravca djelovanja ili situacijom, vježbenici se trebaju konzultirati s nekim tko je
unutar organizacije određen kao mjerodavna osoba za etička pitanja ili s članicom, već prema
tome što može biti primjereni način postupanja.
28.
45
MEĐUNARODNI STANDARD EDUKACIJE 5 ZAHTJEVI U VEZI S PRAKTIČNIM ISKUSTVOM
SADRŽAJ
Točka
Svrha i djelokrug ovog Standarda ................................................................................... 1-3
Uvod ……………………………………………………………………………………. 4-8
Datum stupanja na snagu ..................................................................................................... 9
Zahtjevi u vezi s praktičnim iskustvom …………………………………………………….. 10-17
Monitoring i kontrola ….. ..................................................................................................... 18-26
Svrha i djelokrug ovog standarda
1. Ovaj Međunarodni standard edukacije (MSE) propisuje praktično koje članice IFAC-a trebaju
tražiti od svojih članova da steknu prije kvalificiranja za profesionalne računovođe.
2. Cilj ovog MSE-a je osigurati da su kandidati, koji žele postati profesionalni računovođe, stekli
praktično iskustvo koje se smatra primjerenim u vrijeme kvalificiranja da bi djelovali kao
kompetentni profesionalni računovođe.
3. Nakon kvalifikacije može se zahtijevati daljnje usavršavanje kako bi kandidati uznapredovali do
razine revizora za obavljanje zakonskih revizija ili nekog drugog oblika specijalizacije. U
svakom slučaju, cjeloživotno učenje bit će potrebno kako bi se razvije i održale profesionalne
kompetencije ( vidjeti također MSE 7 Trajno profesionalno usavršavanje: program
cjeloživotnog učenja i trajnog usavršavanja profesionalne kompetentnosti).
Uvod
4. Praktično iskustvo, stečeno obavljanjem posla profesionalnih računovođa, zajedno sa stjecanjem
znanja kroz programe edukacije iz profesionalnog računovodstva, smatraju se nužnim prije nego
što kandidati mogu predstaviti sebe javnosti kao profesionalne računovođe. (vidjeti također
MSE 3 Profesionalne vještine i opće obrazovanje). S obzirom na različite okolnosti koje
okružuju profesionalna računovodstvena tijela diljem svijeta, zahtjevi u vezi s praktičnim
iskustvom mogu se razlikovati od tijela do tijela.
5. Odnos između praktičnog iskustva i akademskog studija ili učenja za profesionalne kvalifikacije
može se razlikovati od tijela do tijela koje daje kvalifikacije. Članice IFAC-a trebaju uspostaviti
svoje zahtjeve u vezi s praktičnim iskustvom kako bi ispunile svoje potrebe i zahtjeve, zahtjeve
relevantnih regulativnih tijela, kao i očekivanja javnosti da su profesionalni računovođe
kompetentni.
6. Ne postoji jedna jedina kombinacija edukacije i iskustva potrebnog za pripremanje za
kvalifikaciju za profesionalne računovođe koja bi se koristila diljem svijeta. Kada su zahtjevi u
vezi obrazovanjem prošireni tako da uključuju praktičnu primjenu poslovanja i računovodstva,
tada dio te edukacije može doprinositi ostvarivanju nekih zahtjeva u vezi s praktičnim
iskustvom.
7. Poslodavci, kolege na poslu i mentori imaju važnu ulogu u planiranju i monitoringu praktičnog
iskustva kojeg stječu vježbenici.
46
8. Definicije i objašnjenja ključnih pojmova korištenih u MSE-ovima su navedena u Okviru za
objave međunarodne edukacije.
Datum stupanja na snagu
9. Ovaj MSE je na snazi od 1.siječnja 2005.
Zahtjevi u vezi s praktičnim iskustvom
10. Razdoblje praktičnog iskustva u obavljanju posla profesionalnih računovođa treba biti dio
pred-kvalifikacijskog programa. To razdoblje treba biti dovoljno dugo i dovoljno
intenzivno kako bi omogućilo kandidati da pokažu kako su stekli profesionalno znanje,
profesionalne vještine i profesionalne vrijednosti, etiku i stavove potrebne za obavljanje
njihovih poslova s profesionalnom kompetentnošću i za nastavljanje usavršavanja tijekom
njihovih karijera.
11. Razdoblje stjecanja praktičnog iskustva treba biti najmanje trogodišnje. Razdoblje
profesionalne edukacije kroz relevantno studiranje (poslije dodiplomskog studija,
primjerice, magisterij) sa jako zastupljenim elementom primjene praktičnog
računovodstva može doprinijeti skraćivanju razdoblja stjecanja praktičnog iskustva do
najviše dvanaest mjeseci.
12. Opći cilj je stvoriti kompetentne profesionalne računovođe kroz mješavinu općeg obrazovanja,
profesionalnog obrazovanja i praktičnog iskustva. Stvarna kombinacija može se razlikovati, sve
dok su ispunjeni zahtjevi točke 10 i 11. Nije dovoljno puko trošenje vremena da bi se ispunio
zahtjev u vezi s praktičnim iskustvom. Vježbenici moraju pokazati stečene kompetencije.
13. Dovoljno razdoblje stjecanja praktičnog iskustva smatra se nužnim prije nego što kandidati
mogu sebe predstaviti javnosti kao profesionalni računovođe, koje je dopuna akademskom
studiranju ili učenju za profesionalnu kvalifikaciju. Stvarna kombinacija praktičnog iskustva i
edukacije ovisit će o pravilima koje je propisala pojedina članica i prema nacionalnim i lokalnim
zakonima te zahtjevima regulatora i očekivanjima javnosti.
14. Na primjer neki napredniji edukacijski programi koji stavljaju veliki naglasak na praktičnu
primjenu mogu doprinijeti nekom dijelu zahtjeva u vezi s praktičnim iskustvom. Studiranje za
akademske ili profesionalne kvalifikacije je koristan način stjecanja i pokazivanja stečenog
profesionalnog računovodstvenog znanja. Međutim, takva studiranja ne moraju nužno
pokazivati da su stečene profesionalne kompetencije u radnom okruženju. Iskustvo stečeno kroz
rad osposobljuje vježbenike s mnogim praktičnim vještinama potrebnim da bi se postalo
kompetentnim profesionalnim računovođama.
15. Vježbenici trebaju steći praktično iskustvo u ulogama koje profesionalno tijelo smatra
primjerenim onima na koje se odnose.
16. Praktično iskustvo se može steći nakon programa studiranja ili istodobno uz program studiranja.
17. Praktično iskustvo osigurava profesionalno okruženje u kojem vježbenik razvija kompetencije
kroz:
(a) poboljšavanje njihovog razumijevanja organizacije, načina na koji se poslovanje odvija i
poslovnih odnosa;
(b) mogućnost povezivanja računovodstvenog posla s drugim poslovnim funkcijama i
aktivnostima;
(c) stvaranje svjesnosti okruženja u kojem se pružaju usluge;
47
(d) razvijanje odgovarajućih profesionalnih vrijednosti, etike i stavova u stvarnim životnim
situacijama (vidjeti također MSE 4 Profesionalne vrijednosti, etika i stavovi); i
(e) pružanje prilike za rad na području s višim razinama odgovornosti.
Monitoring i kontrola
18. Tijelo članice i/ili regulatorno tijelo trebaju osigurati da je primjereno praktično iskustvo
kojeg stječu kandidati. Prema uputama mentora koji je iskusni član IFAC-ove članice
treba se odvijati stjecanje iskustva koje vodi ka kvalifikaciji profesionalnog računovođe.
Da bi program stjecanja praktičnog iskustva bio učinkovit nužno je da profesionalno tijelo
ili regulatorno tijelo, mentor i poslodavac rade zajedno.
19. Program stjecanja praktičnog iskustva treba biti obostrano koristan za vježbenika i
poslodavca i treba se zajednički dograđivati. Mentor treba periodično pregledavati
evidenciju o stečenom praktičnom iskustvu.
20. Prije kvalificiranja za profesionalnog računovođu, tijela IFAC-ove članice trebaju procijeniti
stečeno iskustvo na osnovi pisanih podneska koje su pregledali nadzornici ili mentori i mogućih
usmenih izjava vježbenika.
21. U obavljanju mentorskih funkcija mentoru mogu pomagati druge osobe iz organizacije, od kojih
neki ne moraju biti profesionalne računovođe.
22. Program stjecanja praktičnog iskustva treba biti oblikovan i implementiran tako da ispuni
zahtjeve u vezi s praktičnim iskustvom koje je postavilo profesionalno tijelo. On treba biti
učinkovit i ekonomičan za poslodavca, neovisno je li poslodavac iz područja industrije,
trgovine, državnog sektora ili iz javne prakse.
23. Mentori mogu predstavljati važnu sponu između vježbenika i tijela članice. Oni mogu biti
odgovorni za planiranje razdoblja stjecanja praktičnog iskustva i davati upute vježbenicima.
Tijela članica mogu željeti osigurati uvježbavanje za mentore i uspostaviti aranžmane za
izvještavanje.
24. Tijela članice IFAC-a čiji članovi su prikladni za revizijsku licencu u točki stjecanja
kvalifikacije trebaju osigurati da je primjereno revizijsko iskustvo stečeno tijekom pret-
kvalifikacijskog razdoblja. Ako licencu daje eksterna agencija, ili nakon kvalifikacije, ta
agencija će odrediti nužne zahtjeve za kvalifikaciju. Ti zahtjevi mogu se također ispuniti i nakon
post-kvalifikacijskog razdoblja (vidjeti također MSE 8 Zahtjevi kompetentnosti za profesionalne
revizore).
25. Evidencija o stjecanju iskustva treba se redovito uspoređivati s općim programom utvrđenim za
vježbenika kako bi se osiguralo da se ispunjavaju zahtjevi koje je ustanovilo profesionalno ili
regulatorno tijelo. Ako se odvijanje programa ne slaže s anticipiranim načinom odvijanja,
situaciju treba razmotriti i otkriti razloge za to kao i što se može učiniti da se stanje poboljša. To
redovito uspoređivanje će pružiti mogućnost svim ostalim strankama da komentiraju stjecanje
praktičnog iskustva i doprinesu budućem napredovanju vježbenika.
26. Koraci koje tijela članice mogu poduzeti kako bi osigurale postizanje primjerenog iskustva
uključuju:
(a) ustanovljivanje sustava monitoringa, uobičajeno na osnovi uzorkovanja, koji osiguravaju
monitoring i izvješćivanje o stečenom praktičnom iskustvu;
(b) osiguravanje detaljnih pisanih uputa za poslodavce, mentore i vježbenike u vezi s
programom stjecanja praktičnog iskustva i njihovim ulogama i odgovornostima;
48
(c) ustanovljivanje mehanizama za utvrđivanje podobnosti poslodavaca za ostvarivanje
praktičnog iskustva vježbenika;
(d) procjenjivanje i odobravanje okruženja stjecanja praktičnog iskustva prije preuzimanja
obveze stjecanja praktičnog iskustva (Primjerice, sadržaj i obujam stjecanja praktičnog
iskustva i poslodavčevi aranžmani uvježbavanja trebaju biti pregledani kako bi se osiguralo
da će vježbenici dobivati primjerena usmjeravanja, nadzor, mentorstvo, konzultacije i
evaluacije);
(e) procjenjivanje, prije članstva, stečenog praktičnog iskustva na osnovi pisanih podnesaka
koji mogu biti potkrijepljeni usmenim podnescima vježbenika uz primjerene dokaze
(vidjeti također MSE 6 Procjena profesionalnih sposobnosti i kompetentnosti);
(f) davanje povratnih informacija vježbenicima i certificiranje kada su kompetencije
postignute;
(g) monitoring ranije odobrenih poslodavaca i mentora. Na osnovi pregleda mogu se predlagati
područja u kojima su potrebna poboljšanja ili se može preporučiti povlačenje odobrenja
ako su se uvjeti izmijenili u toj mjeri da se ne mogu ispuniti relevantni kriteriji za stjecanje
iskustva;
(h) ustanovljivanje sustava periodičnog izvješćivanja koje se odnosi na promjene, ako ih ima, u
sadržaju, djelokrugu ili vrsti vježbenikovog praktičnog iskustva, ako nije izvedivo posjetiti
sve odobrene poslodavce; i
(i) poduzimanje periodičnog istraživanja kompetencija potrebnih profesionalnim
računovođama kako bi se pomoglo osigurati da su stečena praktična iskustva relevantna i
odgovarajuća.
49
MEĐUNARODNI STANDARD EDUKACIJE 6 PROCJENA PROFESIONALNIH SPOSOBNOSTI I KOMPETENTNOSTI
SADRŽAJ
Točka
Svrha i djelokrug ovog Standarda ................................................................................... 1-4
Uvod ……………………………………………………………………………………. 5-9
Datum stupanja na snagu ..................................................................................................... 10
Procjena profesionalnih sposobnosti i kompetentnost .…………………………………….. 11-23
Svrha i djelokrug ovog standarda
1. Ovaj Međunarodni standard edukacije (MSE) propisuje zahtjeve konačne procjene kandidatovih
profesionalnih sposobnosti i kompetencija prije kvalificiranja.
2. Ovaj MSE-a se bavi procjenom profesionalnih sposobnosti (tj. profesionalnog znanja,
profesionalnih vještina i profesionalnih vrijednosti, etike i stavova) stečenih kroz programe
profesionalne edukacije (vidjeti također MSE 2 Sadržaj programa za edukaciju iz
profesionalnog računovodstva, MSE 3 Profesionalne vještine i opće obrazovanje i MSE 4
Profesionalne vrijednosti, etika i stavovi).
3. U Okviru za objave međunarodne edukacije, sposobnostima se smatraju profesionalna znanja,
profesionalne vještine i profesionalne vrijednosti, etika i stavovi. Sposobnosti su atributi koje
posjeduju pojedinci i koje im omogućavaju da kompetentno obavljaju svoje uloge. Posjedovanje
sposobnosti je dobar pokazatelj da pojedinac ima potencijal da kompetentno obavlja uloge na
radnom mjestu.
4. Određene profesionalne vještine i vrijednosti mogu se bolje steći kroz praktično iskustvo i
procijeniti na radnom mjestu ili kroz simulaciju radnog mjesta. MSE 5 Zahtjevi u vezi s
praktičnim iskustvom bavi se monitoringom, kontrolom i pregledom praktičnog iskustva.
Uvod
5. Odgovornost je tijela članice IFAC-a da ima ustanovljene postupke procjenjivanja koji
osiguravaju da kandidati koji pristupaju u članstvo su odgovarajuće kvalificirani. Niz uzastopnih
procjena može se obaviti koje vode ka konačnoj procjeni sposobnosti i kompetencija.
6. Konačna procjena sposobnosti i kompetencija je uobičajeno nadopuna potpuno akademskih
kvalifikacija i iznad je dodiplomske razine. Ovaj MSE propisuje da značajan dio te procjene
treba biti u evidentiranom obliku. Treba se testirati podupiruće teoretsko znanje kao i praktična
primjena tog znanja.
7. Kandidati trebaju biti u stanju pokazati da:
(a) imaju kvalitetno tehničko znanje iz određenih predmeta kurikuluma;
(b) mogu primijeniti tehnička znanja na analitički i praktičan način;
(c) mogu izdvojiti iz različitih kolegija znanja potrebna za rješavanje višestrukih ili složenih
problema;
50
(d) mogu riješiti određeni problem razlikovanjem relevantnih informacija od nerelevantnih iz
danog skupa podataka;
(e) mogu u situacijama s višestrukim problemima prepoznati probleme i rangirati ih po
redoslijedu po kojem ih treba obrađivati;
(f) shvatiti da mogu postojati alternativna rješenja i razumjeti ulogu prosuđivanja u radu s
njima;
(g) mogu integrirati znanja i vještine iz različitih područja;
(h) mogu učinkovito komunicirati s korisnicima formuliranjem realnih preporuka na koncizan i
logičan način; i
(i) mogu prepoznati etičke nedoumice.
8. Kvalifikacijski postupak u dijelu koji se odnosi na praktično iskustvo je namijenjen da olakša
razvoj i usmjeri primjenu profesionalnih znanja, profesionalnih vještina i profesionalnih
vrijednosti, etike i stavova. U konačnici to je cjelokupno praktično iskustvo kojim će vježbenici
pokazati kompetentnost da obavljaju uloge profesionalnih računovođa. Podrobnosti u vezi s
procjenjivanjem praktičnog iskustva mogu se pronaći u MSE 5 Zahtjevi u vezi s praktičnim
iskustvom.
9. Definicije i objašnjenja ključnih pojmova korištenih u MSE-ovima su navedena u Okviru za
objave međunarodne edukacije.
Datum stupanja na snagu
10. Ovaj MSE je na snazi od 1.siječnja 2005.
Procjena profesionalnih sposobnosti i kompetentnosti
11. Profesionalne sposobnosti i kompetentnosti kandidata treba procijeniti na propisan način
prije nego što se dodijeli kvalifikacija profesionalnog računovođe. Za tu procjenu
odgovornost snosi tijelo članice IFAC-a i treba ju izvršiti neko tijelo članice IFAC-a ili
relevantno regulativno tijelo sa značajnim udjelom tijela članice IFAC-a.
12. Procjena profesionalnih sposobnosti i kompetencija treba:
(a) zahtijevati da značajan dio odgovora kandidata bude u pisanom obliku;
(b) bude pouzdana i valjana;
(c) obuhvatiti dovoljan dio cjelokupnih profesionalnih znanja, profesionalnih vještina i
profesionalnih vrijednosti, etike i stavova da bi bila pouzdana i valjana; i
(d) biti obavljena što je bliže izvedivo kraju pretkvalifikacijskog edukacijskog programa.
13. Za procjenu profesionalne sposobnosti i kompetentnosti odgovorno je tijelo članice IFAC-a.
Procjenu treba obaviti IFAC-ova članica ili regulatorno tijelo sa značajnim učešćem nekog tijela
članice IFAC-a. Tijela članice, međutim, mogu željeti surađivati, djelomično ili u potpunosti, s
drugim tijelima članice u stvaranju svojih aranžmana za procjene. U takvim slučajevima,
odgovornost ostaje na profesionalnim tijelima čije se kvalifikacije dodjeljuju.
14. Procjena profesionalnih sposobnosti i kompetencija ima više svrha. Prvo, profesionalna i
regulatorna tijela imaju odgovornost osigurati da profesionalni računovođe imaju sposobnosti i
kompetencija koje od njih očekuju poslodavci, klijenti i javnost. Drugo, pojedinci koji imaju
dužnosti prema svojim klijentima, poslodavcima i relevantnim dionicima trebaju pokazati
sposobnost ispunjavanja tih odgovornosti na kompetentan način. Treće, javni interes je zaštićen i
51
povjerenje u profesiju se povećava kada se samo onima koji ispunjavaju standarde profesionalne
kompetentnosti dopušta da budu profesionalni računovođe.
15. Kritično pitanje jest jesu li procjene pouzdane, valjane i vjerodostojne. Pouzdane procjene
stvaraju dosljedne i objektivne rezultate tijekom vremena. Valjane metode procjene procjenjuju
željene ishode i mogu koristiti kvantitativna i kvalitativna mjerila. Procjene trebaju biti
prihvatljive dionicima i javnom interesu.
16. Procjene moraju biti primjerene za profesionalna znanja, profesionalne vještine i profesionalne
vrijednosti, etiku i stavove koji se ocjenjuju.
17. Iako nije izvedivo procijeniti cijeli raspon sposobnosti i kompetencija u nekom pojedinačnom
ispitu, cijeli raspon treba se obuhvatiti kroz nekoliko ispita. Neko gradivo može biti ranije
pokriveno i procjenitelji su ovlašteni pretpostaviti da je to gradivo savladano i da ga se razumije.
U drugim slučajevima, procjena nekih kompetencija je mogla biti obavljena tijekom razdoblja
stjecanja praktičnog iskustva.
18. Međunarodna federacija računovođa (IFAC) potvrđuje da su za sadržaj procjene profesionalnih
sposobnosti i kompetencija odgovorne njezine članice i kako ne postoji jedna jedina metoda za
takvu procjenu. Zbog različitosti sposobnosti i kompetencija koje se ocjenjuju, članice IFAC-a
trebaju koristiti različite metode procjenjivanja koje trebaju biti primjerene ocjenjivanim
sposobnostima i kompetencijama.
19. Metode koje će se odabrati ovisit će također o čimbenicima svojstvenim svakom tijelu članice,
uključujući o:
(a) zemljopisnoj lokaciji;
(b) dostupnim edukacijskim i ostalim resursima;
(c) broju kandidata koje se testira i njihovom predznanju; i
(d) mogućnostima uvježbavanja.
20. Kako bi se osiguralo dovoljno dokaza o procjeni kandidatovih profesionalnih sposobnosti i
kompetencija, u procjeni se značajna važnost mora pridati odgovorima koji su u pisanom obliku.
21. Kandidati također trebaju pokazati da mogu integrirati sve raznolike elemente u različitim
situacijama i primijeniti ih u kontekstu profesionalnog računovođe na djelu.
22. Procjena može također uključiti elemente usmenog i grupnog ispitivanja kao i objektivno
testiranje. Pitanja s ugrađenim scenarijem i slučajevi za analiziranje mogu se koristiti za
testiranje viših razina intelektualnih vještina. Razina složenosti procjene treba biti primjerena
profesionalnim računovođama kako bi se očuvalo povjerenje u konačni test sposobnosti i
kompetencija.
23. Profesionalne sposobnosti i kompetencije mogu se procjenjivati kroz niz dijelova raspoređenih
tijekom pred-kvalifikacijskog programa pojedinaca. Međutim, konačni dio procjene za
kvalifikaciju treba se obaviti što je bliže izvedivo kraju pred-kvalifikacijskog programa osobe
koji vodi do kvalifikacije. Ta konačna procjena treba obuhvatiti dovoljno cjeline profesionalnih
znanja, profesionalnih vještina i profesionalnih vrijednosti, etike i stavova da pokaže kako osoba
ima sposobnosti i kompetencije da se kvalificira za profesionalnog računovođu.
52
MEĐUNARODNI STANDARD EDUKACIJE 7 TRAJNO PROFESIONALNO USAVRŠAVANJE: PROGRAM CJELOŽIVOTNOG UČENJA
I TRAJNOG USAVRŠAVANJA PROFESIONALNE KOMPETENTNOSTI
SADRŽAJ
Točka
Svrha i djelokrug ovog Standarda ................................................................................... 1-2
Uvod ……………………………………………………………………………………. 3-11
Datum stupanja na snagu ..................................................................................................... 12
Promoviranje cjeloživotnog učenja ............……………………………………................... 13-15
Pristup trajnom profesionalnom usavršavanju .…………………………………….............. 16-17
Obavezno trajno profesionalnom usavršavanju za sve profesionalne računovođe………… . 18-20
Relevantnost ..................................................................…………………………………….. 21-24
Mjerenje .….....................................................................………………………………….. 25-26
Verifikacija .…….................................................................……………………………….. 27-28
Pristupi trajnog profesionalnog usavršavanja .….................……………………………….. 29-32
Pristup temeljen na inputu ..........................................…………………………………….. 33-35
Pristup temeljen na outputu ........................................…………………………………….. 36-39
Kombinirani pristup .………...................................................…………………………….. 40-41
Nadziranje i nametanje ..............................................………………...…………………….. 42-54
Dodatak
Svrha i djelokrug ovog standarda
1. Ovaj Međunarodni standard edukacije (MSE) propisuje da tijela članice:
(a) potiču kod profesionalnih računovođa privrženost cjeloživotnom učenju;
(b) olakšavaju svojim članovima pristup do izvora i prilika za trajno profesionalno
usavršavanje;
(c) ustanovljuju za članice referentne vrijednosti za usavršavanje i održavanje profesionalne
kompetencije nužne za zaštitu javnog interesa; i
(d) nadziru i nameću trajno usavršavanje i održavanje profesionalne kompetentnosti
profesionalnih računovođa.
2. Ovaj MSE-a se temelji na načelu da je odgovornost pojedinog profesionalnog računovođe
usavršavati i održavati profesionalnu kompetentnost nužnu za pružanje usluga visoke kvalitete
klijentima, poslodavcima i ostalim dionicima.
Uvod
3. Ovaj MSE propisuje da tijela članice IFAC-a koriste zahtjev trajnog profesionalnog
usavršavanja kao sastavni dio nastavljanja članstva profesionalnih računovođa. Takav zahtjev
doprinosi cilju profesije da se pružaju visokokvalitetne usluge kako bi se ispunile potrebe
javnosti (uključujući i klijenata i poslodavaca)
53
4. Ovaj MSE uvodi koncepte trajnog profesionalnog usavršavanja kao relevantne, provjerljive i
mjerljive aktivnosti i ishode učenja.
5. Trajno profesionalno usavršavanje se odnosi na aktivnosti učenja koje razvijaju i održavaju
sposobnosti kako bi omogućile profesionalnim računovođama da kompetentno rade unutar
svojih profesionalnih okruženja (vidjeti Okvir za objave međunarodne edukacije).
6. Misija IFAC-a je služiti javnom interesu, unaprjeđivati u računovodstvenu profesiju diljem
svijeta i doprinijeti razvoju jakih međunarodnih ekonomija ustanovljivanjem i promoviranjem
visokokvalitetnih profesionalnih standarda, potpomaganjem međunarodne konvergencije takvih
standarda i iznošenjem problema iz domene javnog interesa za koje je ekspertiza profesije
najrelevantnija. Temeljno načelo IFAC-ovog Kodeksa etike za profesionalne računovođe
navodi: "Profesionalni računovođa ima trajnu dužnost održavati profesionalna znanja i vještine
na razini potrebnoj za osiguravanje da klijent ili poslodavac dobiva prednosti od kompetentne
profesionalne usluge temeljene na tekućim dostignućima prakse, zakonodavstva i tehnika.
Profesionalni računovođa treba djelovati s dužnom pažnjom i u skladu s tehničkim i
profesionalnim standardima u svim profesionalnim i poslovnim odnosima".
Ovaj MSE uređuje kako profesionalni računovođe ispunjavaju svoje obveze trajne
kompetentnosti.
7. Znanje koje je potrebno da bi se učinkovito djelovalo kao profesionalni računovođa u javnoj
praksi, industriji, trgovini, obrazovanju i javnom sektoru proširuje se i rapidno se mijenja.
Profesionalni računovođe se suočavaju s povećanim očekivanjima u vezi sa znanjima i
vještinama. Oni i njihova profesionalna udruženja su također suočeni s besprimjernim temeljitim
proučavanjem kvalitete internih kontrola, upravljanja, financijskih izvještaja i neovisnih revizija.
Taj pritisak se odnosi na profesionalne računovođe u privatnim i javnim sektorima. Osim toga,
potreba da se bude kompetentan u svjetskoj ekonomiji potiče intenzivniji interes za ulogu i
odgovornosti profesionalnih računovođa u subjektima svih vrsta. Profesionalni računovođe u
svim sektorima trebaju dati važne doprinose. Trajno profesionalno usavršavanje i cjeloživotno
učenje su ključni ako profesionalni računovođe žele ispuniti ta očekivanja.
8. Profesija snosi odgovornost za osiguranje da profesionalni računovođe nastavljaju s
usavršavanjem i održavanjem kompetencija koje zahtijevaju njihove profesionalne uloge i
korisnici njihovih usluga. Članice IFAC-a se potiču da promoviraju kod svojih članova, dionika
i u javnosti koristi od trajnog profesionalnog usavršavanja ističući važnost trajnog unapređivanja
kompetencija i privrženosti cjeloživotnom učenju.
9. Trajno profesionalno usavršavanje, samo po sebi, ne osigurava jamstvo da će svi članovi cijelo
vrijeme pružati profesionalne usluge visoke kvalitete. Postizanje toga uključuje više od
održavanja profesionalne kompetencije; ono uključuje korištenje znanja uz profesionalnu
prosudbu i uz objektivni pristup. Također, nema jamstva da će svaka osoba koja sudjeluje u
programu profesionalnog usavršavanja iskoristiti u potpunosti dobrobiti tog programa, zbog
razlika u osobnoj privrženosti učenju i sposobnosti da se nauči. Unatoč tom, sigurno je da
članovi koji nemaju ažurno opće i stručno znanje relevantno za njih posao neće biti u
mogućnosti pružati profesionalne usluge na kompetentan način. Stoga, usprkos inherentnim
ograničenjima svakog programa trajnog profesionalnog usavršavanja, zahtjev za trajno
profesionalno usavršavanje je važan za održavanje povjerenja javnosti.
10. Računovodstvena profesija djeluje u okruženju promjena koje nalažu članicama da periodično
pregledavaju svoje politike trajnog profesionalnog usavršavanja i primjenu ovog MSE-a.
11. Članice trebaju razmotriti različite metode osiguravanja kvalitete kada sagledavaju svoju
odgovornost da štite javni interes. Trajno profesionalno usavršavanje je samo jedna metoda.
54
Ostale uključuju preglede osiguravanja kvalitete rada profesionalnih računovođa i istraživanje te
disciplinske mjere za pogrešno obavljanje posla, kako je navedeno u IFAC-im Izjavi o članskim
obvezama (Statement of Membership Obligations) 1 odnosno 6.
Datum stupanja na snagu
12. Ovaj MSE je na snazi od 1.siječnja 2006.
Promoviranje cjeloživotnog učenja
13. Članice trebaju promovirati važnost trajnog unaprjeđivanja kompetentnosti i privrženosti
cjeloživotnom učenju za sve profesionalnog računovođe.
14. Svi profesionalni računovođe imaju obvezu razvijati i održavati svoje profesionalne
kompetencije, relevantne za sadržaj njihovog posla i profesionalne odgovornosti. Ta se obveza
odnosi na sve profesionalne računovođe, neovisno jesu li uključeni u tradicionalna područja
računovodstva ili u druga područja.
15. Proces cjeloživotnog učenja započinje rano, nastavlja se s obrazovnim programom za stjecanje
statusa profesionalnog računovođe i traje tijekom cijele karijere pojedinca. Trajno profesionalno
usavršavanje je nastavak procesa učenja koji vodi do stjecanja statusa profesionalnog
računovođe. Profesionalna znanja, profesionalne vještine i profesionalne vrijednosti, etika i
stavovi stečeni u vrijeme kvalificiranja za profesionalnog računovođu nastavljaju se razvijati i
usavršavati primjereno za profesionalne aktivnosti i odgovornosti pojedinca.
Pristup trajnom profesionalnom usavršavanju
16. Članice trebaju olakšati pristup mogućnostima i resursima za trajno profesionalno
usavršavanje kako bi pomogle profesionalnim računovođama u ispunjavanju njihovih
odgovornosti za cjeloživotno učenje.
17. Članice mogu izravno pružati relevantne programe trajnog profesionalnog usavršavanja za
profesionalne računovođe i omogućiti pristup programima koji nude drugi, obuhvaćajući sve
metode učenja.
Obavezno trajno profesionalno usavršavanje za sve profesionalne računovođe
18. Članice trebaju zahtijevati od svih profesionalnih računovođa da razvijaju i održavaju
kompetencije relevantne i primjerene za njihov posao i profesionalne odgovornosti.
Odgovornost za razvijanje i održavanje kompetencija počiva prvenstveno na svakom
profesionalnom računovođi.
19. Trajno profesionalno usavršavanje je primjenjivo za sve profesionalne računovođe, neovisno od
sektora ili veličine poslovanja u kojem posluju, jer:
(a) svi profesionalni računovođe imaju etičku obvezu da postupaju s dužnom pažnjom prema
svojim klijentima, zaposlenicima i relevantnim dionicima i trebaju pokazati svoju
sposobnost ispunjavanja te odgovornosti na kompetentan način.
(b) profesionalni računovođe u svim sektorima imaju položaj koji je od važnosti i koji
uključuje financijsko izvještavanje, javnu odgovornost i očuvanje povjerenja javnosti.
(c) vjerojatno je da se javnost oslanja na imenovanje i profesionalni položaj profesionalnog
računovođe. Što više, svi profesionalni računovođe imaju imenovanje i svaki manjak
kompetencija ili slučaj neetičkog ponašanja imaju iste posljedice na reputaciju i položaj
profesije, neovisno od sektora u kojima posluju ili uloga koje imaju.
55
(d) svi sektori su suočeni s rapidno mijenjajućim okruženjem i posljedičnom potrebom
prilagođavanja strateških i poslovnih planova onih organizacija koje se oslanjaju na
profesionalnu kompetentnost profesionalnog računovođe.
(e) poslodavci koji zapošljavaju profesionalnog računovođu u bilo kojem sektoru oslanjaju se,
barem u nekoj mjeri, na profesionalno imenovanje kao dokaz za profesionalnu
kompetentnost.
20. U postavljanju zahtjeva za trajno profesionalno usavršavanje, članice će trebati razmotriti što je
relevantno i primjereno za profesionalne računovođe u okolnostima kao što su prekidanje
karijere ili umirovljenje.
Relevantnost
21. Trajno profesionalno usavršavanje doprinosi kompetentnosti profesionalnih računovođa i stoga
se očekuje da prihvatljive aktivnosti trajnog profesionalnog usavršavanja razvijaju
profesionalna znanja, profesionalne vještine i profesionalne vrijednosti, etiku i stavove
profesionalnog računovođe relevantne za njihov tekući i budući rad i profesionalne
odgovornosti.
22. Neke članice mogu odabrati da ustanovljuju zahtjeve ili druge upute u vezi s pitanjem koje se
aktivnosti trajnog profesionalnog usavršavanja smatraju relevantnim za profesiju. Druge članice
mogu odabrati da se oslanjaju na profesionalnu prosudbu pojedinačnih članova pri stvaranju
odluke o relevantnosti aktivnosti trajnog profesionalnog usavršavanja. Ostale mogu odabrati da
ustanove zahtjeve u određenim područjima i dopustiti članovima fleksibilnost u izboru
relevantnih aktivnosti učenja u drugim područjima.
23. Članice mogu propisati posebno ili dodatno trajno profesionalno usavršavanje za članove koji
rade u određenim područjima ili u područjima s visokim rizikom za javnost.
24. Potiče se profesionalne računovođe da se savjetuju s poslodavcima, kolegama, članicama i
drugima kako bi im pomogli u prepoznavanju kompetencija ili područja za učenje te tada
odrede mogućnosti učenja radi ostvarivanja tih potreba.
Mjerenje
25. Zahtijeva se od profesionalnih računovođa da mjere aktivnosti učenja ili njihove ishode kako bi
ispunili zahtjeve članice u vezi s trajnim profesionalnim usavršavanjem.
26. Aktivnosti učenja mogu se mjeriti s uloženim naporima ili utrošenim vremenom ili pomoću
metode valjane procjene koja mjeri postignute ili unaprijeđene kompetencije.
Verifikacija
27. Ovaj MSU se temelji na načelu da se određeni dio aktivnosti učenja u koje su uključeni
profesionalni računovođe može verificirati. To znači da učenje može verificirati kompetentni
izvor. Neke aktivnosti učenja se mogu mjeriti ali ne i verificirati.
28. Profesionalni računovođe su odgovorni za vođenje odgovarajućih evidencija i čuvanje
dokumentacije povezane s njihovim trajnim profesionalnim usavršavanjem i, na zahtjev članice,
pružiti dovoljne dokaze da pokažu poštivanje zahtjeva članice.
56
Pristupi trajnog profesionalnog usavršavanja
29. Cilj trajnog profesionalnog usavršavanja je pomoći profesionalnim računovođama da usavrše
profesionalnu kompetentnost kako bi u javnom interesu pružali usluge visoke kvalitete.
Mjerenje ispunjavanja trajnog profesionalnog usavršavanja može se postići s najmanje tri
različita pristupa:
(a) pristup temeljen na inputu – ustanovljivanjem određenog obujma aktivnosti učenja koji se
smatra primjerenim za razvijanje i održavanje kompetentnosti.
(b) pristup temeljen na outputu – zahtijevanjem da profesionalni računovođa pokažu, kroz
ishode, da razvijaju i održavaju profesionalnu kompetentnost.
(c) kombinirani pristup – učinkovitom i djelotvornom kombinacijom elemenata pristupa
temeljenog na inputu i pristupa temeljenog na outputu, ustanovljivanjem određenog
obujma aktivnosti učenja i mjerenjem postignutog ishoda.
30. Sustavi temeljeni na inputu tradicionalno služe kao reprezenti za mjerenje održavanja i
usavršavanja kompetentnosti zbog laganog mjerenja i verificiranja. Pristupi temeljeni na inputu
imaju ograničenja, primjerice, oni ne mjere uvijek ishode učenja ili usavršene kompetencije.
Kao posljedica toga, neki se profesionalni računovođe ne mogu prijaviti na seminare ili tečajeve
i još ispuniti kriterije za mjerenja i verificiranja po pristupu temeljenom na inputu. Taj pristup s
prevagom forme nad suštinom može potkopati stvarni cilj trajnog usavršavanja kompetentnosti.
Članice mogu prevladati ta ograničenja komuniciranjem o ishodišnim ciljevima trajnog
usavršavanja kompetencija i o privrženosti cjeloživotnom učenju.
31. Pristup temeljen na outputu se usredotočuje na mjerenje razvoja i usavršavanja kompetentnosti
postignutih učenjem, radije nego na mjerenja dovršenih različitih aktivnosti učenja.
32. Sustav mjerenja i verificiranja bit će različit za pristup temeljen na inputu, pristup temeljen na
outputu i kombinirani pristup.
Pristup temeljen na inputu
33. Članice koje koriste pristup temeljen na inputu zahtijevati će od profesionalnog
računovođe:
(a) odrađivanje barem 120 sati ili ekvivalentnih jedinica učenja u relevantnim
aktivnostima profesionalnog usavršavanja u svakom uzastopnom razdoblju od tri
godine, od čega 60 sati ili ekvivalentnih jedinica učenja treba biti provjerljivo;
(b) odrađivanje barem 20 sati ili ekvivalentnih jedinica učenja u svakoj godini; i
(c) praćenje i mjerenje aktivnosti učenja kako bi se ispunili prethodno navedeni zahtjevi.
34. Ovaj MSU mjeri aktivnosti trajnog profesionalnog usavršavanja u satima ili ekvivalentnim
jedinicama učenja. Članice mogu koristiti druge nazive za jedinice mjerenja koji će biti
razumljivi profesionalnim računovođama (kao što su bodovi ili jedinice učenja). Te druge
jedinice mjerenja trebaju reprezentirati jednog sata učenja u učionici ili njegovog ekvivalenta.
35. Neke aktivnosti učenja mogu biti mjerljive, ali se ne mogu provjeriti. Te aktivnosti mogu
također doprinijeti usavršavanju i održavanju kompetentnosti, ali se neće smatrati da tvore dio
od 60 sati provjerljivog trajnog profesionalnog usavršavanja kojeg treba ispuniti u trogodišnjim
intervalima.
57
Pristup temeljen na outputu
36. Članice koje primjenjuju pristup temeljen na outputu trebaju zahtijevati da profesionalni
računovođa dokažu usavršavanje i održavanje profesionalnih kompetencija periodičnim
pružanjem dokaza koji su:
(a) objektivno provjerili kompetentni izvori; i
(b) mjereni korištenjem valjane metode procjene kompetentnosti.
37. Članice trebaju zahtijevati od profesionalnih računovođa da pribave dokaz da je kompetencija
usavršena ili održana. Profesionalni računovođa je odgovoran za pružanje dokaza članici na
zahtjev i za osiguravanje da su priloženi dokazi dostatni i pouzdani.
38. Verificiranje kompetencije u sustavima temeljenim na outputu je objektivna procjena da je
kompetencija usavršena ili održana. Verifikaciju provodi, korištenjem valjane metode ili
tehnike, kompetentni izvor koji je u položaju da potvrdi kako je kompetencija usavršena ili
održana. Procjena treba jasno navesti ishod ili postignutu kompetenciju, koja može biti
posljedica određenih aktivnosti učenja ili naprednog programa usavršavanja koji uključuje
brojne aktivnosti učenja, postignuća iz ishoda izvođenja (na primjer, iz radnog okruženja) ili na
druge načine (na primjer, kroz ponovno polaganje profesionalnih ispita).
39. Dokazi mogu imati različite oblike. Primjeri verifikacije mogu se pronaći u dodatku ovog
MSU-a.
Kombinirani pristup
40. Članice koje primjenjuju kombinirani pristup temeljen na inputu i outputu trebaju
slijediti načela sustava s pristupom temeljenim na inputu i outputu, kako je primjenjivo,
navedena u ovom MSU-u.
41. Postoji nekoliko alternativa za usvajanje kombiniranog pristupa trajnom profesionalnom
usavršavanju. Na primjer, članice mogu odabrati da:
(a) usvoje pristup temeljen na inputu za neke sektore ili druga grupiranja članova i pristup
temeljen na outputu za ostale;
(b) koriste koncepte oba pristupa, s tim što jedinice učenja pristupa temeljenog na inputu
doprinose outputu kompetencija koji se mjeri za dio područja učenja u prevladavajućem
sustavu temeljenom na outputu;
(c) dopuste profesionalnim računovođama koji ne ispunjavaju zahtjeve jedinica učenja
pristupa temeljenog na inputu pristupiti verifikaciji da je kompetencija održana ili
unaprijeđena;
(d) odredi određen broj jedinica učenja kao pokazatelj zahtijevanih nastojanja kojima se
vjerojatno postiže kompetentnost i prati ih s verifikacijom kompetencija postignutih kao
posljedica aktivnosti učenja; ili
(e) uvede kombinirani pristup prije prelaska na sveobuhvatni sustav temeljen na outputu.
Nadziranje i nametanje
42. Članice trebaju ustanoviti sustavni proces nadziranja ispunjavaju li profesionalni
računovođe zahtjev trajnog profesionalnog usavršavanja i osigurati primjerene kazne za
propust ispunjavanja zahtjeva, uključujući i za propust izvještavanja ili i za propust
usavršavanja i održavanja kompetencija.
58
43. Pri oblikovanju svojih pristupa nadziranja, članice mogu razmotriti koji njihovi članovi snose
najveću odgovornost spram javnosti ili predstavljaju najveći rizik za javnost i primijeniti strože
nadziranje onih koji djeluju s najrizičnijim ulogama.
44. Proces nadziranja treba zahtijevati od profesionalnih računovođa da periodično:
(a) daju izjavu o tome ispunjavaju li svoju etičku obvezu održavanja znanja i vještine kako bi
djelovali na kompetentan način;
(b) daju izjavu o poštivanju bilo kojeg određenog zahtjeva trajnog profesionalnog
usavršavanja kojeg je nametnula članica; i/ili
(c) pruže dokaz o aktivnostima učenja ili verifikaciji usavršene i održane kompetencije.
45. Nije vjerojatno da bi se ciklusima izvještavanja dužim od pet godina mogli ispuniti ciljevi ovog
MSU-a.
46. Drugi procesi nadziranja bi uključivali:
(a) revidiranje uzorka profesionalnih računovođa radi provjere poštivanja zahtjeva trajnog
profesionalnog usavršavanja;
(b) uključivanje u programe provjere prakse, pregled i procjenu planova učenja ili dokumenata
trajnog profesionalnog usavršavanja; i/ili
(c) zahtijevanje od poslodavaca iz javne prakse da uključe programe trajnog profesionalnog
usavršavanja i učinkovite sustave nadziranja u svoje programe osiguravanja kvalitete i da
bilježe aktivnosti trajnog profesionalnog usavršavanja kao dio njihovih sustava za praćenje
utrošaka vremena.
47. Članice trebaju zahtijevati od profesionalnih računovođa da čuvaju dokaze kroz dovoljno dugo
razdoblje kako bi potkrijepili propisane zahtjeve izvještavanja.
48. Verificiranje treba biti u obliku dokumenta koji se lako može predočiti članici za svrhe
pregleda. Primjeri su dani u dodatku ovog MSU-a.
49. Sustav obaveznog trajnog profesionalnog usavršavanja će djelovat učinkovito i u javnom
interesu samo ako su profesionalni računovođe koji propuste poštivati zahtjeve pravovremeno
dovedeni u stanje da ispunjavaju zahtjeve ili su primjereno kažnjeni ako nastave s namjernim
nepoštivanjem zahtjeva. Članice se potiču da odrede kazne nakon sagledavanja zakonskih i
okružujućih uvjeta u svojim državama. Neke članice mogu imati zakonsku ovlast za
isključivanje profesionalnih računovođa koji ne poštuju zahtjeve ili oduzimanje prava
obavljanja djelatnosti. Objavljivanje imena i prezimena profesionalnih računovođa koji
namjerno ne poštuju zahtjeve je jedna od opcija koju treba razmotriti u ovom procesu. To može
djelovati kao sredstvo odvraćanja profesionalnih računovođa od nepoštivanja zahtjeva i pružiti
javnosti jasni signal o privrženosti profesije održavanju kompetencija.
50. Početni koraci poduzeti u vezi s nepoštivanjem zahtjeva su vjerojatno usmjereni na dovođenje
profesionalnog računovođe, u razumnom vremenu, u stanje kojim se ispunjavaju ti zahtjevi.
Treba se posvetiti pozornost postizanju uravnoteženosti između kazne koja, u biti, doseže do
toga da profesionalni računovođa odgađa ili izbjegava poštivanje zahtjeva trajnog
profesionalnog usavršavanja i one koja je prekomjerna.
51. Isključivanje ili oduzimanje prava obavljanja djelatnosti može se sačuvati za profesionalne
računovođe koji jasno pokazuju, kroz primjer nepoštivanja ili kroz njihove odgovore na upite
59
članice, da će vjerojatno nastaviti s ignoriranjem važnosti poštivanja zahtjeva trajnog
profesionalnog usavršavanja.
52. Nametanje sankcija nije aktivnost koja se olako poduzima. Namjerni propust profesionalnog
računovođe da održi ili unaprijedi njegovu ili njezinu profesionalnu kompetentnost je, međutim,
kršenje značajne profesionalne dužnosti koja opravdava disciplinsku mjeru.
53. Članice trebaju osigurati da proces nadziranja i nametanja ima primjerene resurse. Članice
također mogu razmotriti ustanovljivanje odbora ili povjerenstva volontera radi nadziranja
zahtjeva trajnog profesionalnog usavršavanja i procesa nadziranja i nametanja.
54. Kao korak od javnog interesa, članice se potiču da javno izvijeste o razmjeru u kojem njihovi
članovi poštuju zahtjeve trajnog profesionalnog usavršavanja navedene u ovom MSU-u.
60
Dodatak
Ovaj dodatak je samo ilustrativan i ne čini dio MSU-a. Svrha dodatka je ilustrirati primjenu MSU-a
kako bi se pomoglo u pojašnjavanju njegovog značenja.
Ovaj dodatak sadrži primjere različitih aktivnosti učenja i kako se takvo učenje može verificirati
prema pristupima trajnog profesionalnog usavršavanja temeljenim na inputu i outputu.
Primjeri alata za planiranje
Sljedeći alati mogu pomoći profesionalnim računovođama prepoznati potrebe učenja i usavršavanja i
planirati načine ispunjavanja tih potreba.
Alati, kao što su liste kompetencija i planovi učenja, mogu biti korisni profesionalnim računovođama
za prepoznavanje relevantnih potreba i mogućnosti učenja. Liste kompetencija pomažu prepoznavanje
potreba usavršavanja. Planovi učenja pomažu prepoznavanje mogućnosti učenja radi ispunjavanja tih
potreba. te alate treba periodično pregledavati i mijenjati s promjenom potreba kompetentnosti.
Liste kompetencija
Liste kompetencija mogu pomoći profesionalnim računovođama prepoznati potrebe učenja i
usavršavanja prije utvrđivanja relevantnih aktivnosti učenja. Liste kompetencija sadrže popis ključnih
kompetencija za određene uloge ili sektore profesije, na različitim razinama (na primjer, osnovnoj,
srednjoj, naprednoj). Liste kompetencija mogu pomoći profesionalnim računovođama da procijene
svoje trenutne razine kompetencija i prepoznaju ciljeve za usavršavanje. Liste kompetencija su razvije
neke članice i neki poslodavci kako bi pomogli profesionalnim računovođama planirati i razvijati
njihove karijere.
Plan učenja
Plan učenja pomaže profesionalnim računovođama prepoznati potrebe uvježbavanja i usavršavanja i
načina na koji ispuniti te potrebe. Potiču se profesionalni računovođe da pregledaju svoje trenutne
vještine i kompetencije (lista kompetencija, opisana u prethodnom odjeljku, može pomoći u tome) s
ciljanim. Nakon što su prepoznate te potrebe usavršavanja, profesionalni računovođa može tada
pronaći relevantne aktivnosti učenja koje pomažu razvijanju zahtijevanih vještina i kompetencija.
Može se zahtijevati više od jedne aktivnosti učenja kako bi se usavršile zahtijevane vještine i
kompetencije. Neke članice su razvije interaktivne alate kako bi pomogle u procijeni kompetentnosti i
planiranju kako usavršiti i održati kompetentnost.
Aktivnosti učenja, alati za mjerenje i dokazi
Popisi koji slijede pružaju primjere različitih aktivnosti učenja, kako se učenje potencijalno može
mjeriti i različite vrste dokaza za pristupe temeljene na inputu i outputu. Svaka od njih može se obaviti
korištenjem elektroničkih načina i mogućnosti e-učenja. Pri razmatranju ovih primjera, očekuje se od
članica da postupe u skladu s namjerama iz točki 35, 37 i 38 ovoga MSU-a. Sljedeći primjeri mogu
tvoriti trajno profesionalno usavršavanje u razmjeru u kojem je pojedini profesionalni računovođa
razvio sposobnosti tijekom odvijanja aktivnosti.
61
Primjeri aktivnosti učenja
Sudjelovanje na seminarima, konferencijama, tečajevima.
Moduli za samoučenje i organizirano uvježbavanje na poslu za novi softver, nove sustave,
postupke ili tehnike za primjenu profesionalne uloge.
Objavljeni profesionalni ili akademski napisi.
Sudjelovanje i rad u stručnim povjerenstvima.
Učenje na tečaju ili segmentu trajnog profesionalnog usavršavanja iz područja povezanog s
profesionalnim odgovornostima.
Formalni studij povezan s profesionalnim odgovornostima.
Sudjelovanje kao govornik na konferencijama, brifing sjednicama ili grupama za raspravu.
Pisanje stručnih članaka, radova, knjiga.
Istraživanje, uključujući čitanje profesionalne literature ili časopisa, radi primjene u
profesionalnoj ulozi.
Ponovno polaganje profesionalnog ispita ili formalno testiranje.
Jedna pojedinačna aktivnost koja se ponavlja, primjerice, predavanje osnova računovodstva različitim
polaznicima, ne smije tvori ukupne aktivnosti člana u trajnom profesionalnom usavršavanju.
Primjeri jedinica mjerenja
Pri sagledavanju jedinica mjerenja koje slijede treba istaknuti da MSU mjeri pristupe temeljene na
inputu u jedinici mjere koja je sat. Svaka alternativna jedinica mjerenja treba biti ekvivalent jednog
sata učenja u učionici ili njegovog ekvivalenta (vidjeti točke 33 i 34).
Vrijeme utrošeno u aktivnosti.
Jedinice raspoređene na aktivnost po pružatelju trajnog profesionalnog usavršavanja.
Jedinice koje propisuje članica.
Dokaz za verifikaciju u pristupu temeljenom na inputu
Program tečaja, materijali za učenje.
Evidencije o prisustvovanju, registracijski obrazac ili potvrda pružatelja o registraciji.
Neovisna procjena da je aktivnost učenja obavljena.
Potvrda od sudionikovog instruktora, mentora ili tutora.
Potvrda od poslodavca o sudjelovanju u internom programu.
62
Dokaz za verifikaciju u pristupu temeljenom na outputu
Verifikacija postignutog učenja kroz ishode učenja ili izvođenja.
Ocjenjivanje pisanih ili objavljenih materijala kojeg obavlja pregledavatelj.
Objavljivanje napisa iz tematike profesije ili rezultata istraživačkog projekta.
Periodično ponavljanje ispita.
Specijalistička ili druga kvalifikacija.
Dnevnik rada koji je objektivno verificiran povezivanjem na vanjsku listu kompetencija.
Liste kompetencija koje je kreirala članica i s kojima član procjenjuje samoga sebe i, na zahtjev,
daje potkrjepljujuće dokaze.
Objektivno procjenjivanje razine kompetencije pojedinca s listom kompetencija koju je kreirao ili
poslodavac ili profesionalno tijelo
Sljedeći izvori dokaza, ako se verificiraju u vezi s primjenom na pojedinačnog člana, mogu pružiti
dokaz o kompetentnosti tog člana:
neovisni pregled djelovanja.
procjene ili odobrenja specijalizirane asocijacije koja dokumentira povećanje kompetencija te
procjene regulatora, na primjer, pregled licenciranih banaka.
63
MEĐUNARODNI STANDARD EDUKACIJE 8
ZAHTJEVI KOMPETENTNOSTI ZA REVIZIJSKE PROFESIONALCE
SADRŽAJ
Točka
ODJELJAK 1: OPĆE
Uvod ……………………………………………………………………………………. 1-4
Svrha ovog standarda .......................................................................................................... 5-7
Definicije ............................................................................................................................. 8-9
Datum stupanja na snagu ..................................................................................................... 10
Djelokrug ovog standarda ................................................................................................... 11-17
Profesionalni računovođe i revizijski profesionalci ............................................................ 18-21
Usavršavanje i održavanje sposobnosti i kompetencija……………………………............. 22-28
ODJELJAK 2: ZAHTJEVI KOMPETENTNOSTI ZA REVIZIJSKE PROFESIONALCE
Opće ......................................................................................................................………… . 29-31
Sadržaj znanja ......................................................................................................…………. 32-41
Profesionalne vještine ......................................................………………………………….. 42-44
Profesionalne vrijednosti, etika i stavovi..............................……………………………….. 45-53
Praktično iskustvo ......................................................…………………………………….. 54-60
Trajno profesionalno usavršavanje .….................................……………………………….. 61-62
Procjena ......................................................................…………………………………….. 63-65
ODJELJAK 3: ANGAŽIRANI PARTNER
Opće .……........................…...................................................…………………………….. 66-70
Zahtjevi kompetentnosti za angažiranog ...................………………...…………………….. 71-72
ODJELJAK 4: ZAHTJEVI KOMPETENTNOSTI ZA REVIZIJSKE PROFESIONALCE
U ODREĐENIM OKOLNOSTIMA I GOSPODARSKIM GRANAMA
Opće .……........................…...................................................…………………………….. 73-74
Transnacionalne revizije ...........................................………………...…………………….. 75-78
Određene gospodarske grane .………...................................................…………………... 79-80
Praktično iskustvo .....................................................………………...…………………….. 81
64
ODJELJAK 1: OPĆE
Uvod
1. Revidiranje je strukturirani proces koji:
(a) uključuje primjenu analitičkih vještina, profesionalne prosude i profesionalnog
skepticizma;
(b) uobičajeno obavlja tim profesionalaca, usmjeravanih pomoću menadžerskih vještina;
(c) koristi primjerene oblike tehnologija i pridržava se metodologije;
(d) je u skladu sa svim relevantnim tehničkim standardima, kao što su Međunarodni revizijski
standardi (MRevS-ovi) (International Standards on Auditing– ISAs)), Međunarodni
standardi kontrole kvalitete (MSKK-ovi) (International Standards on Quality Control –
ISQCs), Međunarodni standardi financijskog izvještavanja (International Financial
Reporting Standards – IFRSs, Međunarodni računovodstveni standardi javnog sektora
(International Public Sector Accounting Standards – IPSASs) i svi primjenjivi,
međunarodni, nacionalni ili lokalni ekvivalenti; i
(e) je sukladan sa zahtijevanim standardima etike.
2. Revidiranje je također integralni dio ocjenjivanja sustava odgovornosti i dužnosti unutar
organizacija i društava diljem svijeta. Iako revizije povijesnih financijskih informacija mogu biti
propisane zakonima i regulativom kao obvezatne, njih se također može zahtijevati kao uvjet za
dobivanje posudbi ili proizlaze iz ugovornih ili drugih razloga. Osim toga, organizacije mogu
dobrovoljno koristiti revizije kako bi ocijenile istinitost financijskih izjava i tvrdnji ili kako bi se
za njihove dionike osiguralo vjerodostojno izvješće o financijskom upravljanju njihovim
resursima.
3. Subjekti podvrgnuti reviziji posluju s različitim organizacijskim strukturama u javnim,
privatnim i neprofitnim sektorima. Revidiranje se treba prilagoditi složenim i promjenljivim
okruženjima. Unutar nekog revizijskog angažmana, treba prikladno razumjeti i ocijeniti mnoge
čimbenike, uključujući i:
(a) subjekt i njegovo okruženje;
(b) djelatnost, regulatorne i ostale čimbenike; i
(c) primjenjivi okvir financijskog izvještavanja.
4. Globalizacija poslovanja je dramatično povećala potrebu za dosljednim i visokokvalitetnim
financijskim izvještavanjem unutar država i prekogranično. To izravno utječe i na
računovodstvo i na reviziju. Mnogi dionici u današnjem globaliziranom poslovanju očekuju
poštivanje priznatih međunarodnih standarda u računovodstvu i revidiranju. Ustanovljivanje
međunarodno prihvaćenih mjerila za kompetencije revizijskih profesionalaca8 pomoći će
promicanju međunarodno prihvaćenih standarda u računovodstvu i revidiranju.
Svrha ovog standarda
5. Ovaj Međunarodni standard edukacije (MSE) propisuje zahtjeve kompetencija za revizijske
profesionalce, uključujući i one koji rade u određenim okolnostima i gospodarskim granama.
Članice IFAC-a trebaju ustanoviti politike i postupke koji će omogućiti članovima da udovolje
8 Pojam "revizijski profesionalac" je definiran dalje u točki 9.
65
zahtjevima ovog MSE prije nego što preuzmu ulogu revizijskog profesionalca. Odgovornost za
usavršavanje i procjenjivanje zahtijevanih kompetencija je podijeljena između članica IFAC-a,
revizijskih organizacija, regulatornih tijela i ostalih trećih stranaka.
6. Poseban MSU za revizijske profesionalce je nužan ne samo zbog specijalističkih znanja i
vještina zahtijevanih kako bi se kompetentno djelovalo u tom području, nego i zbog
pouzdavanja javnosti i ostalih trećih stranaka koje pridaju reviziji povijesnih financijskih
informacija9. Ovaj MSE je temeljen na platformi koja vrijedi za sve profesionalne računovođe
ustanovljenoj MSE-ima 1 do 7.
7. Cilj ovog MSE-a je osigurati da profesionalni računovođe steknu i održe određene sposobnosti
potrebne da bi radili kao kompetentni revizijski profesionalci.
Definicije
8. U nastavku su navedeni pojmovi korišteni u ovom MSE-u koje su već ranije definirali ili Odbor
za međunarodne standarde revidiranja i izražavanja uvjerenja (IAASB) ili druga IFAC-ova
tijela. Definicije i objašnjenja drugih ključnih pojmova korištenih u ovom MSE-u su navedeni u
Okviru za objave o međunarodnoj edukaciji.
Sposobnosti: Profesionalna znanja; profesionalne vještine; i profesionalne vrijednosti, etika i
stavovi potrebni da bi se pokazala kompetentnost.
Objašnjenje: Sposobnosti su atributi koje imaju osobe i koje im omogućuju da obavljaju svoje
uloge, dok se kompetentnost odnosi na stvarno pokazivanje učinkovitosti. Posjedovanje
sposobnosti nagovještava da osoba ima mogućnost kompetentno djelovati na radnom mjestu.
Sposobnosti uključuju znanje povezano s problematikom; tehničke i funkcionalne vještine;
vještine ponašanja; intelektualne mogućnosti (uključujući i profesionalnu prosudbu); i
profesionalne vrijednosti, etiku i stavove. One se ponekad nazivaju u drugoj literaturi kao
kompetencije, sposobnosti, mogućnosti, ključne vještine, temeljne vještine, fundamentalne
vještine i vrijednosti, stavovi, razlikovne karakteristike, prožimajuće kvalitete i individualni
atributi.
Kompetentnost: biti u stanju obaviti radnu ulogu prema utvrđenom standardu s vođenjem
računa o radnim okruženjima.
Objašnjenje: Kompetentnost se odnosi na pokazivanje mogućnosti obavljanja relevantnih uloga
ili zadataka prema zahtijevanom standardu. Dok se sposobnosti odnose na atribute koje
posjeduju osobe koje im daju potencijala za djelovanje, kompetentnost se odnosi na stvarno
demonstriranje učinkovitosti. Kompetentnost se može procijeniti na različite načine, uključujući
i kroz obavljanje posla na radnom mjestu, simulacije uvjeta radnog mjesta, pisane ili usmene
testove različitih vrsta i samo-procjenom.
9 Odbor za međunarodne standarde revidiranja i izražavanja uvjerenja (IAASB) razlikuje angažmane
izvještavanja o povijesnim financijskim informacijama od angažmana s izražavanjem uvjerenja koji se bave
informacijama različitim od povijesnih financijskih informacija. (IAASB-ov pojmovnik). MSE 8
propisuje zahtjeve za revizijske profesionalce pretpostavljajući ulogu revizijskih profesionalaca i
postojanje odgovornosti za značajne prosudbe u reviziji povijesnih financijskih informacija.
66
Angažirani partner je partner ili druga osoba u revizijskoj organizaciji koja je odgovorna za
angažman i njegovo obavljanje i za revizijsko izvješće koje će se izdati u ime tvrtke te koja,
gdje se zahtijeva, ima odgovarajuće ovlaštenje od profesionalnog, zakonodavnog ili
regulatornog tijela.
Objašnjenje: Ovaj pojam je u skladu s onim kojeg je ustanovio Odbor za međunarodne
standarde revidiranja i izražavanja uvjerenja (IAASB).
Profesionalni računovođa je osoba koja je član IFAC-ove članice.
9. Sljedeća definicija je stvorena za potrebe ovog MSE-a:
Revizijski profesionalac je profesionalni računovođa koji ima odgovornost, ili je ona na njega
delegirana, za značajne prosudbe u reviziji povijesnih financijskih informacija,
Objašnjenje: Angažirani partner snosi sveukupnu odgovornost za reviziju. Definicija revizijskog
profesionalca ne odnosi se na eksperta koji preuzima određene zadatke u reviziji (primjerice,
eksperti za poreze, informacijske tehnologije ili procjene vrijednosti).
Datum stupanja na snagu
10. Ovaj MSE je na snazi od 1. srpnja 2008. za sve revizijske profesionalce. Potiče se ranija
primjena.
Djelokrug ovog standarda
11. Međunarodni standardi edukacije propisuju standarde opće prihvaćene "dobre prakse" u
edukaciji i usavršavanju profesionalnih računovođa. Oni ustanovljuju ključne elemente sadržaja
i procesa edukacije i usavršavanja profesionalnih računovođa (na primjer, teme, vještine, etiku i
praktičnu primjenu) na razini koja ima za cilj postizanje međunarodne priznatosti,
prihvatljivosti i primjene. Iako oni nemaju veću snagu od lokalnih mjerodavnih objava, oni
imaju svojstvo obvezatnosti.
12. Ovaj MSE propisuje minimum zahtjeva kompetentnosti koji se od članica IFAC-a očekuje da
zahtijevaju da ih svaki njihov član stekne prije nego što preuzme ulogu revizijskog
profesionalca.
13. Ovaj MSE također propisuje minimalnu razinu profesionalnih znanja; profesionalnih vještina; i
profesionalnih vrijednosti, etike i stavova potrebnih revizijskim profesionalcima. On se ne bavi
cjelokupnim rasponom sposobnosti i kompetencija potrebnih cijelom angažiranom revizijskom
timu. Revizijski profesionalci mogu raditi kao članovi tima ili kao pojedinci s potpunom
odgovornošću u manjim revizijskim angažmanima. Različite razine odgovornosti unutar
revizijskog angažmana zahtijevat će različite razine kompetencija.
14. Tijekom revizijskog angažmana često je potrebno konzultiranje s ekspertima unutar ili izvan
revizijske organizacije. Zahtjevi u vezi sa sposobnostima i kompetencijama takvih eksperata su
obuhvaćeni standardima i uputama Odbora za međunarodne standarde revidiranja i izražavanja
uvjerenja i njima se ne bavi ovaj MSE.
15. Odjeljak 2 ovog MSE-a se odnosi na sve revizijske profesionalce. U odjeljku 3 se razmatraju
zahtjevi kompetentnosti za angažirane partnere. Odjeljak 4 odnosi se na revizijske profesionalce
koji rade u određenim okruženjima i gospodarskim granama, uključujući i u transnacionalnim
revizijama.
67
16. Ovaj MSE je u skladu sa zahtjevima i uputama sadržanim u različitim standardima i
smjernicama iz Međunarodnog okvira za angažmane s izražavanjem uvjerenja koje je objavio
Odbora za međunarodne standarde revidiranja i izražavanja uvjerenja i s objavama kao što je
Međunarodni standard kontrole kvalitete 1. Oni specificiraju zahtjeve i odgovornosti
organizacija i profesionalnih računovođa u vezi s kompetencijama angažiranih timova za
obavljanje funkcija u revizijskim angažmanima i angažmanima s izražavanjem uvjerenja.
17. Članice IFAC-a mogu nametnuti posebne zahtjeve za profesionalne računovođe koji rade kao
revizijski profesionalci povrh onih koji se zahtijevaju u ovom MSE-u. Članice IFAC-a naročito
mogu razmotriti propisivanje određenih aktivnosti trajnog profesionalnog usavršavanja za
revizijske profesionalce.
Profesionalni računovođe i revizijski profesionalci
18. Dok neki profesionalne računovođe pružaju široki raspon računovodstvenih usluga i usluga
povezanih s poslovanjem, drugi će odabrati da se specijaliziraju u jednom ili više područja.
Nijedan profesionalni računovođa ne može vladati svim područjima računovodstva.
Specijalizacija je nužna kako bi se osiguralo da usluge mogu pružati profesionalni računovođe
koji imaju dovoljnu dubinu znanja i stručnosti.
19. Jedno područje specijalizacije je za reviziju povijesnih financijskih informacija. Kompetentnost
u tom području zahtijeva višu razinu edukacije i uvježbanosti za reviziju i povezana područja,
od one koja se zahtijeva od ostalih profesionalnih računovođa.
20. Revizijski profesionalci uključeni u revizije povijesnih financijskih informacija u određenim
gospodarskim granama mogu biti još više specijalizirani. Vrsta djelatnosti i primjenjivi zakoni
računovodstveni tretmani mogu zahtijevati znanja i vještine iznad onih koji se zahtijevaju od
ostalih revizijskih profesionalaca.
21. Revizijski angažmani se razlikuju po složenosti i veličini te zahtijevaju različite razine iskustva
i kompetencija. Revizijski tim može uključivati angažiranog partnera, druge revizijske
profesionalce, druge profesionalne računovođe, osobe koje se pripremaju za stjecanje
kvalifikacije za profesionalne računovođe i ostalo podupiruće osoblje koje nema namjeru
stjecati kvalifikaciju za ovlaštene računovođe. Angažirani partner je odgovoran za osiguravanje
da su posao svih osoba dodijeljenih u revizijski angažman primjereno pregledali drugi članovi
angažiranog tima kako bi se postiglo razumno uvjerenje da poslovi ispunjavaju odgovarajuće
standarde kvalitete.
Usavršavanje i održavanje sposobnosti i kompetencija
22. IFAC-ov Kodeks etike za profesionalne računovođe zahtijeva od svih profesionalnih
računovođa da poduzmu korake kao bi osigurali da oni, i oni koji rade u profesionalnom
svojstvu pod njihovom nadležnošću, imaju odgovarajuću uvježbanost i nadzor te da su
kompetentni za preuzimanje posla kojeg obavljaju.
23. Kako bi stekle sposobnosti i kompetencije koje se zahtijevaju od revizijskih profesionalaca,
osobe mogu trebati daljnju edukaciju i usavršavanje iznad onog što je potrebno za stjecanje
kvalifikacije za profesionalne računovođe. Ti dodatni zahtjevi edukacije i usavršavanja mogu se
ispuniti tijekom programa edukacije i usavršavanja za stjecanje kvalifikacije za profesionalne
računovođe ili kasnije.
24. Edukacija i usavršavanje za stjecanje i održavanje sposobnosti revizijskih profesionalaca mogu
uključivati:
68
(a) naprednu profesionalnu edukaciju koju pružaju akademske institucije ili kroz programe
profesionalnih tijela;
(b) programe uvježbavanja i stjecanja iskustva na radnom mjestu;
(c) uvježbavanje izvan radnog mjesta; i
(d) tečajeve i aktivnosti trajnog profesionalnog usavršavanja.
25. IFAC smatra da svaka članica treba utvrditi ne samo kako na najbolji način postići sukladnost s
ovim MSU-om, nego također i koji se naglasak treba staviti na različite dijelove procesa
edukacije i usavršavanja.
26. Osim stjecanja potrebnih znanja i vještina, profesionalne računovođe će trebati procijeniti (kako
je navedeno u točkama 63 i 64) kako bi pokazali sposobnosti i kompetencije potrebne za
preuzimanje odgovornosti za značajne prosudbe u reviziji povijesnih financijskih informacija.
Odbor za Međunarodne standarde računovodstvene edukacije (IAESB) smatra da kada se
procjenjuju sposobnosti bit će vjerojatno bolje mjeriti output nego input. Pristupi temeljeni na
outputu su fokusirani na mjerenje razvoja i održavanja kompetencija stvarno postignutih
učenjem, radije nego na mjerenje različitih aktivnosti učenja.
27. Revizijski profesionalci trebat će se dalje usavršavati kako bi napredovali, kroz nadzorne i
menadžerske uloge, da djeluju kao angažirani partneri.
28. Kako je navedeno u Međunarodnom standardu edukacije 7: Trajno profesionalno usavršavanje:
program cjeloživotnog učenja i trajnog usavršavanja profesionalne kompetentnosti, svi
profesionalni računovođe su obvezni uključiti se u cjeloživotno učenje da bi bili u tijeku s
dostignućima koja utječu na profesiju i kvalitetu usluga koje oni pružaju.
69
ODJELJAK 2: ZAHTJEVI KOMPETENTNOSTI ZA REVIZIJSKE PROFESIONALCE
Opće
29. Članice trebaju zahtijevati od osoba da:
(a) se kvalificiraju za profesionalnog računovođu;
(b) imaju diplomu preddiplomskog studija ili njezin ekvivalent; i
(c) ispunjavaju sve ostale zahtjeve propisan eu ovom odjeljku
prije nego što te osobe preuzmu ulogu revizijskog profesionalca.
30. Primjerena razina edukacije i učenja intelektualnih i osobnih vještina nužnih da bi se postao
revizijski profesionalac, uobičajeno se ostvaruje kroz kombinaciju preddiplomskog studija i
programa profesionalne edukacije. Gdje članica ne zahtijeva diplomu preddiplomskog studija,
članica treba biti u stanju pokazati da su intelektualne i osobne vještine razvijene na drugi način
do zahtijevane razine.10
31. Zahtjevi iz točke 29(c) mogu se ispuniti istodobno kada i zahtjevi iz točke 29(a) i (b) ili kasnije.
Sadržaj znanja
32. Sadržaj znanja unutar programa edukacije i usavršavanja za revizijske profesionalce
treba uključiti sljedeća predmetna područja:
(a) reviziju povijesnih financijskih informacija na naprednijoj razini (vidjeti točku 36);
(b) financijsko računovodstvo i izvještavanje na naprednijoj razini (vidjeti točku 38); i
(c) informacijske tehnologije (vidjeti točku 40).
33. MSE 2 Sadržaj programa za edukaciju iz profesionalnog računovodstva navodi zahtjeve znanja
za profesionalne računovođe."Naprednija razina" odnosi se na razinu znanja koja je dublja i šira
od one propisane u MSE-u 2 za osobe koje stječu kvalifikaciju za profesionalne računovođe.
34. Članice IFAC-a mogu odrediti razine dubine i širine znanja i načine stjecanja tog znanja, prema
onome što je primjereno u njihovim okruženjima.
35. Od revizijskih profesionalaca se očekuje da imaju dostatna znanja iz tekućih dostignuća na
području revizije povijesnih financijskih informacija za reagiranje na pitanja koja nameće
poslovno okruženje. Stoga, važno je da programi edukacije i trajnog usavršavanja za revizijske
profesionalce uključuju obuhvaćanje relevantnih tekućih pitanja i dostignuća.
36. Sadržaj znanja iz predmetnog područja revizije povijesnih financijskih informacija treba
uključiti, na naprednijoj razini, sljedeće:
(a) najbolju praksu u revizijama povijesnih financijskih informacija, uključujući i
relevantna tekuća pitanja i dostignuća; i
(b) Međunarodne revizijske standarde i Međunarodne smjernice revizijske prakse; i/ili
(c) sve ostale primjenjive standarde ili zakone.
10
Poziv na preddiplomske studije je u skladu s načelima Bolonjske deklaracije, dogovorene u 1999.godini
između 29 europskih država. Daljnje podrobnosti mogu se pronaći na:
http://ec.europa.eu/education/policies/educ/bologna/bologna_en.html. Referentni izvori koji uspoređuju
standarde kvalifikacija diljem svijeta su navedeni u napomeni koja tvori dio MSE-a 1.
70
37. Osim područja znanja navedenih u točki 36, od revizijskih profesionalaca može se također
zahtijevati poznavanje Međunarodnih standarda kontrole kvalitete (MSKK-ova) (International
Standards on Quality Control – ISQCs), Međunarodnih standarda za angažmane uvida (MSU-
ova) (International Standards on Review Engagements – ISREs), Međunarodnih standarda za
angažmane s izražavanjem uvjerenja (MSIU-ova) (International Standards on Assurance
Engagements – ISAEs) i Međunarodnih standarda za povezane usluge (MSPU-ova)
(International Standards on Related Services – ISRSs) ili lokalnih ekvivalenata.
38. Sadržaj znanja iz predmetnog područja financijskog računovodstva i izvještavanja treba
uključiti, na naprednijoj razini, sljedeće:
(a) procese i praksu financijskog računovodstva i izvještavanja, uključujući i relevantna
tekuća pitanja i dostignuća; i
(b) Međunarodne standarde financijskog izvještavanja (International Financial
Reporting Standards -IFRSs)11
; i/ili
(c) sve ostale primjenjive standarde ili zakone.
39. Ako se od nekog revizijskog klijenta zahtijeva pripremanje financijskih izvješća u skladu sa
standardima specifičnim za javni sektor, pravila ekvivalentna onima koja su navedena u točki
38 uključit će i Međunarodne računovodstvene standarde javnog sektora (International Public
Sector Accounting Standards – IPSAS) i svaki primjenjivi međunarodni, nacionalni i/ili lokalni
ekvivalent tih standarda.
40. Sadržaj znanja iz predmetnog područja informacijskih tehnologija treba uključiti, na
naprednijoj razini, sljedeće:
(a) sustave informacijskih tehnologija za financijsko računovodstvo i izvještavanje,
uključujući i relevantna tekuća pitanja i dostignuća; i
(b) okvire za ocjenjivanje kontrola i procjenjivanje rizika u računovodstvenim sustavima
i sustavima izvještavanja, primjerno za reviziju povijesnih financijskih informacija.
41. Dodatne informacije o znanjima i kompetencijama iz područja informacijskih tehnologija za
profesionalne računovođe mogu se pronaći u MSE-u 2 Sadržaj programa za edukaciju iz
profesionalnog računovodstva.
Profesionalne vještine
42. Zahtjevi u programima edukacije i usavršavanja u vezi sa vještinama trebaju uključiti za
revizijske profesionalce:
(a) primjenjivanje sljedećih profesionalnih vještina u revizijskom okruženju:
(i) prepoznavanje i rješavanje problema;
(ii) poduzimanje odgovarajućeg stručnog istraživanja;
(iii) učinkovit rad u timovima;
(iv) pribavljanje i ocjenjivanje dokaza;
(v) učinkovito prezentiranje, raspravljanje i branjenje stavova kroz formalno,
neformalno, pisano i usmeno komuniciranje; i
11
Pojam "Međunarodni standardi financijskog izvještavanja" odnosi se na MSFI-ove, Tumačenja MSFI-ova,
Međunarodne računovodstvene standarde (MRS-ove) i Tumačenja MRS-ova.
71
(b) usavršavanje sljedećih profesionalnih vještina, na naprednijoj razini, u revizijskom
okruženju:
(i) primjenjivanje relevantnih revizijskih standarda i uputa;
(ii) ocjenjivanje primjene relevantnih standarda financijskog izvještavanja;
(iii) demonstriranje sposobnosti postavljanja upita, apstraktnog logičkog
razmišljanja i kritičkih analiza;
(iv) demonstriranje profesionalnog skepticizma;
(v) primjenjivanje profesionalne prosudbe; i
(vi) odolijevanje i razrješavanje konflikata.
43. MSE 3, Profesionalne vještine i opće obrazovanje, navodi zahtjeve u vezi s profesionalnim
vještinama za profesionalne računovođe. U kontekstu MSE-a 8, "naprednija razina" odnosi se
na razinu vještina koja je veća od one propisane u MSE-u 3 za osobe koje stječu kvalifikaciju za
profesionalne računovođe.
44. Članice IFAC-a mogu odrediti primjerene razine usavršavanja vještina i načine njihovog
stjecanja.
Profesionalne vrijednosti, etika i stavovi
45. Osobe trebaju biti u mogućnosti primjenjivati zahtijevane profesionalne vrijednosti, etiku
i stavove u revizijskom okruženju prije preuzimanja uloge revizijskog profesionalca.
46. MSE 4, Profesionalne vrijednosti, etika i stavovi, navodi profesionalne vrijednosti, etiku i
stavove koju moraju imati profesionalni računovođe. Članice IFAC-a trebaju ustanoviti
program edukacije koji osigurava okvir za vježbanje profesionalnog prosuđivanja i za
djelovanje na etičan način u najboljim interesima i društva i profesije.
47. Svi profesionalni računovođe trebaju imati potpuno razumijevanje potencijalnih etičkih
implikacija profesionalnih i menadžerskih odluka. Oni moraju biti svjesni da donosioci odluka
mogu biti pod ogromnim pritiskom u situacijama primjenjivanja etičkih načela.
48. Od revizijskih profesionalaca, kao i od svih profesionalnih računovođa, se očekuje da tijekom
cjelokupnih svojih karijera primjenjuju profesionalne vrijednosti, etiku i stavove navedene u
MSE-u 4. Tijekom razdoblja stjecanja praktičnog iskustva oni trebaju dobiti upute o:
(a) profesionalnom pristupu etici;
(b) praktičnoj primjeni temeljnih načela;
(c) posljedicama neetičkog ponašanja; i
(d) razrješavanju etičkih dvojbi.
49. Učenje o profesionalnoj etici treba se nastaviti nakon stjecanja kvalifikacije. Revizijski
profesionalci trebaju to smatrati procesom koji traje kroz cijelu karijeru.
50. Temeljna etička načela koja su primjenjiva na sve profesionalne računovođe imaju dodatnu
dimenziju u domeni revizije zbog velikog oslanjanja javnosti na njih i javnog interesa diljem
svijeta za taj aspekt profesije.
51. Ta temeljna etička načela su ključna za razvoj društva i profesije u cjelini. IFAC-ov Kodeks
etike za profesionalne računovođe navodi ova temeljena načela:
(a) Poštenje;
72
(b) Objektivnost;
(c) Profesionalna kompetentnost i dužna pažnja;
(d) Povjerljivost; i
(e) Profesionalno ponašanje.
52. Osim toga, IFAC-ov Kodeks etike za profesionalne računovođe zahtijeva da su svi članovi
timova za izražavanje uvjerenja i organizacije neovisni od klijenata o kojima se izražava
uvjerenje. Od svih članova timova za izražavanje uvjerenja i organizacija se zahtijeva da
primjenjuju konceptualni okvir neovisnosti naveden u njemu.
53. Važno je da su revizijski profesionalci:
(a) svjesni potencijalnih novih etičkih područja i konflikata u njihovom radu; i
(b) u pogledu profesionalne etike u trendu s očekivanjima njihovih profesionalnih
računovodstvenih tijela i javnosti.
Praktično iskustvo
54. Profesionalni računovođe trebaju dovršiti razdoblje stjecanja relevantnog praktičnog
iskustva prije preuzimanja uloge revizijskih profesionalaca. To razdoblje treba biti
dovoljno dugotrajno i intenzivno kako bi im omogućilo pokazivanje da su stekli potrebna
profesionalna znanja; profesionalne vještine; i profesionalne vrijednosti, etiku i stavove.
Značajan dio razdoblja stjecanja praktičnog iskustva treba biti u području revizije
povijesnih financijskih informacija.
55. IES 5 Zahtjevi u vezi s praktičnim iskustvom, navodi zahtjeve profesionalnog iskustva za
profesionalne računovođe. Od profesionalnih računovođa koji preuzimaju ulogu revizijskih
profesionalaca se također zahtijeva da pokažu primjenu znanja i vještina posebno zahtijevanih u
ovom dijelu MSE-a 8 te, u revizijskom okruženju, u skladu s profesionalnim vrijednostima,
etikom i stavovima navedenim u MSE-u 4.
56. Praktično iskustvo koje doprinosi kompetentnosti revizijskih profesionalaca treba biti
relevantno vrsti i veličini revizijskih angažmana u koje su, ili će vjerojatno biti, uključeni.
Razdoblje stjecanja iskustva treba im omogućiti da:
(a) primijene, u primjereno nadziranom okruženju, neophodna znanja i vještine; i
(b) razviju i pokažu kompetencije zahtijevane ovim MSE-om.
57. Razdoblje stjecanja praktičnog iskustva relevantnog revizijskom profesionalcu može biti
tijekom ili nakon stjecanja kvalifikacije profesionalnog računovođe. Praktično iskustvo stečeno
za svrhu ispunjavanja zahtjeva MSE-a 5 Zahtjevi u vezi s praktičnim iskustvom, može
doprinijeti ispunjavanju zahtjeva propisanih u ovom MSE-u.
58. Razdoblje stjecanja praktičnog iskustva relevantnog za revizijskog profesionalca uobičajeno
neće biti kraće od tri godine, od kojih najmanje dvije treba biti u području revizije povijesnih
financijskih informacija pod vodstvom angažiranog partnera. Gdje članica ne zahtijeva
ostvarivanje ovog minimalnog razdoblja stjecanja iskustva, ona treba biti u stanju demonstrirati
da je primjena znanja i vještina koje su posebno zahtijevane ovim MSE-om postignuta u
revizijskom okruženju i rezultirala je postojanjem kandidata koji razvijaju neophodne
kompetencije i sposobnosti za primjenu profesionalnih prosudbi u revizijskom angažmanu.
59. Zahtijevano revizijsko iskustvo treba biti stečeno u organizaciji koja može pružiti
primjereno revizijsko iskustvo pod vodstvom angažiranog partera.
73
60. Organizacije za pružanje primjerenog revizijskog iskustva mogu uključivati revizijske
organizacije privatnog i javnog sektora. Članice IFAC-a trebaju se uvjeriti da organizacije za
pružanje iskustva imaju uvedene politike i postupke koji će osigurati postojanje primjerenog
okruženja. Primjereno okruženje je ono koje omogućuje osobama da usavrše i pokažu
profesionalna znanja; profesionalne vještine; i profesionalne vrijednosti, etiku i stavove koji će
im omogućiti da preuzmu odgovornost za stvaranje značajnih prosudbi u reviziji povijesnih
financijskih informacija.
Trajno profesionalno usavršavanje
61. MSE 7 Trajno profesionalno usavršavanje: program cjeloživotnog učenja i trajnog
usavršavanja profesionalne kompetentnosti. navodi zahtjeve trajnog profesionalnog
usavršavanja za sve profesionalne računovođe, uključujući i za revizijske profesionalce.
62. Profesionalni računovođe koji teže postati revizijski profesionalci mogu se osloniti na aktivnosti
trajnog profesionalnog usavršavanja kako bi im pomogle u ispunjavanju nekih zahtjeva
kompetentnosti navedenih u ovom MSE-u. Trajno profesionalno usavršavanje bit će također
nužno kako bi osiguralo da revizijski profesionalci razvijaju i održavaju druge kompetencije.
Članice IFAC-a mogu razmotriti propisivanje određenih aktivnosti trajnog profesionalnog
usavršavanja za revizijske profesionalce ili profesionalne računovođe koji teže postati revizijski
profesionalci.
Procjena
63. Profesionalne sposobnosti i kompetencije treba procijeniti prije nego što osobe preuzmu
uloge revizijskih profesionalaca.
64. Procjena treba biti dovoljno sveobuhvatna da omogući demonstriranje profesionalnih
znanja; profesionalnih vještina; i profesionalnih vrijednosti, etike i stavova potrebnih za
kompetentno obavljanje posla revizijskih profesionalaca.
65. Procjenu sposobnosti i kompetencija revizijskih profesionalaca može obaviti:
(a) tijelo članice IFAC-a u koju je osoba učlanjena (uključujući i kroz postupak tzv. peer
review-a kojeg provodi tijelo članice);
(b) drugo tijelo članice IFAC-a;
(c) treća stranka (na primjer, organizacija za edukaciju ili uvježbavanje, državno ili
regulatorno tijelo ili procjenitelj radnog mjesta po ovlasti tijela članice); ili
(d) kombinacija prethodno navedenih sudionika.
Gdje su eksterne agencije odgovorne za stjecanje kvalifikacija revizijskih profesionalaca, tijela
članice ih trebaju poticati na usvajanje IFAC-ih standarda.
74
ODJELJAK 3: ANGAŽIRANI PARTNER
Opće
66. Postoje određeni profesionalni, zakonski ili regulatorni zahtjevi koji uređuju djelokrug,
obavljanje i vođenje revizijskog angažmana. U neki slučajevima, posebni zahtjevi mogu
određivati tko može djelovati kao angažirani partner u revizijskom angažmanu. Takvi zahtjevi
se niže nazivaju – režimi licenciranja. Taj se naziv koristi za označavanje raspona slučajeva u
kojima je ovlaštenje ili dopuštenje da se djeluje kao angažirani partner ograničeno na određene
osobe koje ispunjavaju specifične zahtjeve. te specifične zahtjeve mogu postaviti profesionalno.
zakonodavno ili regulatorno tijelo.
67. Režimi licenciranja za reviziju se razlikuju međusobno. Gdje tijela članice IFAC-a imaju
zakonsku ovlast licenciranja revizora, očekuje se da će profesionalni računovođe morati ispuniti
zahtjeve propisane u Odjeljku 2 ovog MSE-a kako bi im se izdala revizijska licenca ili
dopustilo da potpisuju izvješća o revizijama povijesnih financijskih informacija. Gdje druga
tijela licenciraju revizore, tijela članica IFAC-a se obvezuju da skrenu pozornost na ovaj MSE
zakonodavnim tijelima, regularnim tijelima ili tijelima nadležnim za licenciranje, potičući ih na
njegovo usvajanje.
68. U nekim zakonodavstvima, profesionalni računovođe su licencirani, u vrijeme stjecanja
kvalifikacije, za potpisivanje revizijskih izvješća, iako nisu stekli praktično iskustvo propisano
u ovom MSE-u. U takvim slučajevima, tijela članice IFAC-a trebaju osigurati da osobe s
odgovornostima za stvaranje značajnih prosudbi u reviziji povijesnih financijskih informacija
imaju potrebno praktično iskustvo i kompetencije. Ta obveza može bit ispunjenja pomoću
programa pregleda kvalitete izražavanja uvjerenja kojeg provodi tijelo članice (tj. pregledavanja
rada) ili pomoću postupaka kontrole kvalitete kojeg provodi revizijska organizacija.
69. Očekuje se da će revizijski profesionalci, kojima je dopušteno potpisati revizijsko izvješće u
zakonskoj reviziji, steći praktično revizijsko iskustvo veće od onoga koje propisuje ovaj MSE.
Svi revizijski profesionalci imaju profesionalnu i etičku obvezu usavršavati i održavati
kompetencije primjerene njihovim profesionalnim odgovornostima.
70. IFAC raspoznaje različite vrste, veličine i složenosti revizija povijesnih financijskih informacija
i različite razine kompetencija potrebnih za obavljanje takvih angažmana. Obveza je
pojedinačnih profesionalnih računovođa da poštuju IFAC-ov Kodeks etike za profesionalne
računovođe, neprihvaćanjem angažmana koje nisu kompetentni obaviti.
Zahtjevi kompetentnosti za angažiranog partnera
71. Veće odgovornosti koje se podrazumijevaju za angažiranog partnera, zahtijevat će razvijanje
dodatnih profesionalnih znanja; profesionalnih vještina; i profesionalnih vrijednosti, etike i
stavova. Od angažiranog partera se očekuje da pokaže sveobuhvatno razumijevanje procesa
revizije i mogućnost komuniciranja o širokom rasponu pitanja sa širokom lepezom stranaka.
72. S napredovanjem revizijskih profesionalaca do položaja kao što je položaj partnera u nekom
angažmanu, revizijski profesionalci će trebati demonstrirati kompetentnost u sljedećim
područjima:
(a) rukovodeću odgovornost za kvalitetu revizije;
(b) formiranje zaključaka o poštivanju primjenjivih zahtjeva neovisnosti;
(c) prihvaćanje i zadržavanje odnosa s klijentom i specifičnih revizijskih angažmana;
75
(d) dodjeljivanje revizijskih timova, osiguravanje kolektivnih sposobnosti i kompetencija za
obavljanje angažmana i izdavanje revizijskog izvješća;
(e) usmjeravanje, nadziranje i obavljanje revizijskog angažmana u skladu s profesionalnim
standardima i zakonskim zahtjevima;
(f) konzultiranje, pregledavanje i raspravljanje o obavljenom poslu; i
(g) stvaranje revizijskog izvješća koji je odgovarajući i potkrijepljen dostatnim i primjerenim
revizijskim dokazima.
76
ODJELJAK 4: ZAHTJEVI KOMPETENTNOSTI ZA REVIZIJSKE PROFESIONALCE U
ODREĐENIM OKOLNOSTIMA I GOSPODARSKIM GRANAMA
Opće
73. Tijela IFAC-a i revizijske organizacije trebaju osigurati da revizijski profesionalci odgovorni za
značajne prosudbe u reviziji povijesnih financijskih informacija koje se odnose na određene
okolnosti ili gospodarske grane imaju potrebna profesionalna znanja i praktično iskustvo
relevantna za te okolnosti ili gospodarske grane.
74. Kada su profesionalni računovođe stekli sposobnosti i pokazuju kompetencije zahtijevane za
revizijske profesionalce, oni mogu trebati daljnje usavršavanje prije nego što preuzmu
odgovornosti za donošenje značajnih prosudbi u reviziji povijesnih financijskih informacija
određenih gospodarskih grana (kao što su bankarstvo i financije, eksploatacijske industrije i
osiguranje) ili okolnosti (kao što su transnacionalne revizije).
Transnacionalne revizije
75. Transnacionalne revizije su, ili mogu biti, one na koje se oslanja izvan subjektovog nacionalnog
zakonodavstva za potrebe značajnog investiranja, kreditiranja ili regulatorne odluke; to će
uključiti kompanije s izlistanim glavničkim ili dužničkim vrijednosnim papirima i druge
subjekte od javnog interesa koji pobuđuju posebnu pozornost javnosti zbog svoje veličine,
proizvoda ili usluga koje pružaju.12
76. Prije nego što pojedinci preuzmu ulogu revizijskog profesionalca u transnacionalnim
revizijama povijesnih financijskih informacija oni trebaju:
(a) ispuniti zahtjeve za preuzimanje uloge revizijskog profesionalca (Odjeljak 2 ovog
MSE-a); i
(b) ispuniti zahtjeve iz točke 77.
77. Sadržaj znanja u programu edukacije i usavršavanja revizijskih profesionalaca
uključenih u transnacionalne revizije treba obuhvatiti sljedeća tematska područja, za
zakonodavstva za koja se obavlja transnacionalna revizija:
(a) primjenjive standarde financijskog izvještavanja i revidiranja;
(b) kontroling multilokacijskih revizija i revizija grupe;
(c) primjenjive zahtjeve u vezi s izlistavanjem vrijednosnih papira;
(d) primjenjive zahtjeve korporativnog upravljanja;
(e) primjenjive nacionalne regulatorne okvire; i
(f) globalne i lokalne ekonomije i poslovna okruženja.
78. Revizijski profesionalci angažirani u transnacionalnim revizijama mogu ustanoviti da primjena
profesionalnih vrijednosti, etike i stavova može biti komplicirana zbog kulturoloških razlika (na
primjer, normi, običaja, ponašanja i očekivanja).
Određene gospodarske grane
79. Neki subjekti posluju u jako reguliranim gospodarskim granama (kao što su banke i kompanije
iz kemijske industrije). Zakoni i regulative koji uređuju financijske izvještaje mogu biti
12
Smjernica 1 Odbora za transnacionalne revizore (TAC Guidance Statement 1) – revidirana u travnju 2006.
77
značajno različiti u određenim gospodarskim granama i okruženjima. Nadalje, računovodstveni
tretmani mogu se razlikovati i imati za posljedicu različitu praksu priznavanja i mjerenja.
80. Nije izvedivo propisati dodatna znanja potrebna onima koji posluju u određenim gospodarskim
granama. Tijela članica IFAC-a, pojedinačni profesionalni računovođe i revizijske organizacije
dijele odgovornost za osiguravanje da revizijski profesionalci imaju potrebne kompetencije za
svoje uloge.
Praktično iskustvo
81. Revizijski profesionalci trebaju imati praktično revizijsko iskustvo povezano s određenim
okruženjem ili gospodarskom granom prije preuzimanja odgovornosti za donošenje prosudbi u
reviziji povijesnih financijskih informacija u tom okruženju ili gospodarskoj grani. To iskustvo
treba biti dovoljno dugotrajno i intenzivno kako bi omogućilo revizijskim profesionalcima da
pokažu:
(a) neophodno znanje; i
(b) da mogu primijeniti neophodne vještine i profesionalne vrijednosti, etiku i stavove
potrebne za kompetentno obavljanje posla u određenom okruženju ili gospodarskoj grani.
To praktično iskustvo može biti kao dodatak onom iskustvu koje je propisano drugdje u ovom
MSE-u.
78
IAESB-ove MEĐUNARODNE SMJERNICE EDUKACIJSKE PRAKSE
SADRŽAJ
Stranice
Međunarodna smjernica edukacijske prakse 1: Pristupi u razvijanju i održavanju
profesionalnih vrijednosti, etike i stavova.......................................................................... 79
Međunarodna smjernica edukacijske prakse 2: Informacijske tehnologije za profesionalne
računovođe.............................................................................................. 93
Međunarodna smjernica edukacijske prakse 3: Zahtjevi u vezi s praktičnim iskustvom -
početni profesionalni razvoj za profesionalne računovođe....... .................................... 143
79
MEĐUNARODNA SMJERNICA EDUKACIJSKE PRAKSE 1:
PRISTUPI U RAZVIJANJU I ODRŽAVANJU PROFESIONALNIH VRIJEDNOSTI, ETIKE I
STAVOVA
_______________________________ SADRŽAJ__________________________________
Točka
Svrha i obuhvat Međunarodna smjernica edukacijske prakse 1 1 – 6
Definicije 7
Pozadina 8 – 13
DIO 1: RAZVOJ ETIČKIH KOMPETENCIJA
Kontinuitet etičke edukacije 14 – 18
Faza 1: Unaprjeđenje znanja o etici 19 – 21
Faza 2: Razvoj etičke osjetljivosti 22 – 24
Faza 3: Poboljšanje etičke prosudbe 25 – 27
Faza 4: Zadržavanje postojeće obveze prema etičkom ponašanju 28 – 30
DIO 2: PRISTUPI U IMPLEMENTACIJI ETIČKO EDUKACIJSKOG KONTINUITETA
Fleksibilni pristupi u implementaciji etičko edukacijskog kontinuiteta 31 – 32
Temski pristup 33 – 36
Fazni pristup 37 – 39
Kontinuirani razvoj profesije 40 – 41
DIO 3: ISPORUKA I PROCJENA ETIČKE EDUKACIJE
Pregled 42 – 44
Učenje na radnom mjestu 45 – 53
Metode učenja 54
Metode procjene 55 – 61
Dodatak 1: Predmet etičko edukacijskog kontinuiteta
Dodatak 2: Metode učenja
80
Svrha i obuhvat Međunarodna smjernica edukacijske prakse 1
1. Međunarodna smjernica edukacijske prakse (MSEP) pomaže IFAC-ovim članskim tijelima u
implementaciji opće prihvaćenoj dobroj praksi u edukaciji i razvoju računovodstvene
profesije.
2. Međunarodni standard edukacije (MSE) 4, Profesionalne vrijednosti, etika i stavovi, zahtijeva
od IFAC-ovih članskih tijela da posvete dio predkvalifikacijskog edukacijskog programa za
profesionalne računovođe u razvoju profesionalnih vrijednosti, etike i stavova. MSEP 1 pruža
smjernice IFAC-ovim članicama za provedbu MES-a 4 i za razvoj profesionalnih vrijednosti,
etike i stavova u skladu sa standardom.
3. MSEP 1 naglašava 2 moguća pristupa u razvoju profesionalnih vrijednosti, etike i stavova.
Također sadrži smjernice za različit broj metoda kod etičke edukacije, naglašavajući važnost
učenja i procjene na radnom mjestu.
4. Dodatno, MSEP 1 daje smjernice članicama kako da osiguraju daljnji razvoj profesionalnih
vrijednosti, etike i stavova kod profesionalnih računovođa kroz njihove karijere i Kontinuirani
Profesionalni Razvoj (KPR).
5. Odbor za međunarodne standarde računovodstvene edukacije (IAESB)prepoznaje (a)
raznolikost u kulturnim, jezičnim, edukacijskim, pravnim i socijalnim sustavima u zemljama
članicama IFAC-a; (b) različitost funkcija koje obavljaju računovođe, i (c) zemlje članice su
na različitim stupnjevima u razvoju svojih etičko edukacijskih programa.
6. Neke članice IFAC-a su već obradile neka ili sva pitanja razmatrana u ovom MSEP-u. Dok
ostalima tek preostaje da se pozabave istim pitanjima. IAESB sugerira da članice pristupe
implementaciji MSE-a 4 sa danim smjernicama u MSEP-u 1.
Definicije
7. Pojmovi korišteni u MSEP-u 1 definirani su u Okviru Međunarodnih standarda edukacije za
profesionalne računovođe:
Procjena – sve forme testova profesionalne kompetencije, bilo u pisanom ili nekom drugom obliku,
uključujući ispitivanje provedeno u bilo kojem vremenu unutar procesa učenja.
Sposobnosti – profesionalno znanje; profesionalne vještine; i profesionalne vrijednosti, etika i stavovi
zahtijevani za demonstraciju kompetencije.
Kompetencija – mogućnost izvođenja posla po definiranom standardu, s referencom na pravo
poslovno okruženje.
Kontinuirani Profesionalni Razvoj (KPR) – aktivnosti učenja za razvoj i zadržavanje sposobnosti
profesionalnog računovođe kako bi mogao kompetentno izvoditi svoj posao u poslovnom okruženju.
Edukacija – sistematičan proces s ciljem poboljšanja znanja, vještina i ostalih sposobnosti kod
pojedinaca. Uključuje i pripravništvo.
Formalna edukacija – računovodstveni edukacijski program kao bazna komponenta ali ne na radnom
mjestu pojedinca.
Učenje – širok raspon procesa pomoću kojih pojedinac stječe sposobnosti.
81
Postkvalifikacija – period nakon kvalifikacije pojedinog člana za članstvo u IFAC-u.
Predkvalifikacija – period prije kvalifikacije pojedinog člana za članstvo u IFAC-u.
Profesionalni računovođa – osoba koja je član IFAC-a.
Profesionalne vrijednosti, etika i stavovi – profesionalno ponašanje i karakteristike koje identificiraju
profesionalne računovođe kao članove računovodstvene profesije. Oni uključuju načela ponašanja
(etička načela) koja su u pravilu povezana s profesionalnim ponašanjem ali se i smatraju ključnima
kod definiranja posebnih karakteristika profesionalnog ponašanja.
Kvalifikacija – kvalifikacija profesionalnog računovođe znači da u određenom vremenu smatra se
kako je pojedinac ispunio i nastavlja ispunjavati zahtjeve za priznanjem profesionalnog računovođe.
Student – pojedinac koji pohađa tečaj ili studij, uključujući i pripravnika. U kontekstu profesionalne
edukacije, student je pojedinac koji pohađa tečaj ili program studija koji je neophodan za edukaciju
profesionalnog računovođe.
Pripravnik – pojedinac koji stječe predkvalifikacijsko radno iskustvo i trening na radnom mjestu.
Pripravništvo – pred i post kvalifikacijsko edukacijske aktivnosti, na radnom mjestu, usmjerene kako
bi studenta ili profesionalnog računovođu dovele do stupnja profesionalne kompetencije.
Pozadina
8. Djelovanje računovođe utječe na druge. Profesionalne vrijednosti, etika i stavovi koji
identificiraju profesionalne računovođe kao članove računovodstvene profesije koja uključuje
obvezu jačanja interesa zajednice. To je poznato kao „služenje javnom interesu“. Javnost se
oslanja na etički integritet profesije i njenih članova kako bi se osiguralo zadržavanje
profesionalne odgovornosti i zaštita javnog interesa.
9. Etičko edukacijski kontinuitet (EEK) naglašen u ovom MSEP-u je usklađen s IFAC-ovim
Kodeksom etike za profesionalne računovođe. On postavlja etičke zahtjeve za sve
profesionalne računovođe i izražava 5 temeljnih principa profesionalne etike: poštenje,
objektivnost, profesionalnu kompetenciju i dužnu pažnju, povjerljivost i profesionalno
ponašanje.13
10. Profesionalni računovođe mogu se susresti sa situacijama koje narušavaju suglasnost s
temeljnim principima profesionalne etike. Prijetnje koje narušavaju odnos s temeljnim
načelima mogu se svrstati u pet kategorija koje su opisane u Etičkom kodeksu za
profesionalne računovođe : prijetnja temeljem osobnog interesa, prijetnja temeljem
samoprovjere, prijetnja temeljem propagiranja, prijetnje uslijed zbliženosti i prijetnja uslijed
zastrašenosti.14
11. IFAC-ov etički kodeks naglašava i brojne mjere zaštite su aktivnosti ili druge mjere koje
otklanjaju prijetnje ili ih ublažavaju na prihvatljivu razinu. One uključuju: (a) mjere zaštite
ustanovljene profesijom, zakonom ili regulativom; i (b) mjere zaštite u radnoj okolini.15
Također uključuje ali ne zabranjuje zahtjeve educiranosti, uvježbanosti i iskustva koji su u
13
IFAC „Kodeks etike za profesionalne računovođe“, 100.4. 14
IFAC „Kodeks etike za profesionalne računovođe“, 100.10. 15
IFAC „Kodeks etike za profesionalne računovođe“, 100.11.
82
vezi s ulaskom u profesiju i zahtjeve trajnog profesionalnog usavršavanja.16
MSEP 1 dajući
načela dobre prakse za pred i postkvalifikaciju etičke edukacije, može pomoći članovima u
stvaranju tih mjera zaštita.
12. Etičko donošenje odluka zahtijeva izbor između mnogobrojnih alternativa, a svaka od njih
sadrži posljedice za vlasnike. U javnom je interesu da profesionalne računovođe ka etičkom
donošenju odluka pristupaju s razumijevanjem i mogućnošću primjene temeljnih načela danih
u IFAC-ovom etičkom kodeksu.
13. To zahtijeva razvoj profesionalnih vrijednosti, etike i stavova kroz edukacijski program IFAC-
ovih članica. Te vrijednosti, etika i stavovi su formirani i razvijeni za vrijeme i poslije
kvalifikacije za profesionalnog računovođu. Cilj programa etičke edukacije je u jačanju
etičkog donošenja odluke i ponašanja profesionalnog računovođe.
DIO 1: RAZVOJ ETIČKIH KOMPETENCIJA
Kontinuitet etičke edukacije
14. Etičko edukacijski kontinuitet (EEK), dan u ovom dijelu MSEP-a 1, predstavljen je u slici 1.
Etičko edukacijski kontinuitet identificira 4 faze u edukacijskom kontinuitetu, temeljenih na 4
cilja etičke edukacije:
Faza 1: unaprjeđenje znanja o etici;
Faza 2: razvijanje etičke osjetljivosti;
Faza 3: poboljšanje etičke prosudbe; i
Faza 4: zadržavanje postojeće obveze prema etičkom ponašanju.
15. Etička edukacija je cjeloživotna obveza koja počinje u najranijoj fazi predkvalifikacijskog
programa i nastavlja se tokom karijere profesionalnog računovođe. Svaka faza EEK-a
povezana je s određenim stupnjem napredovanja u razvijanju profesionalnih vrijednosti, etike
i stavova. 4 faze EEK-a detaljno su opisane u paragrafu 19 do 30, sa predloženim
posljedicama učenja i opisom dobivenih kompetencija za svaku fazu.
16. EEK prepoznaje kako razvoj profesionalnih vrijednosti, etike i stavova je ponavljajući proces
koji zahtijeva od pojedinaca osvrt na učenje između faza, te kontinuirani pregled i ispitivanje
znanja o etici, etičkoj osjetljivosti i etičkoj prosudbi. Zadržavanje postojeće obveze prema
etičkom ponašanju pretpostavlja kako profesionalni računovođa će nastaviti s unaprjeđenjem
svog znanja o etici, poboljšanjem svoje etičke prosudbe kroz svoju karijeru.
Slika 1: Etičko edukacijski kontinuitet
17. EEK je dopunjen s 8 osnovnih predmetnih područja, temeljenih na temama opisanih u MES 4
koji moraju biti uključeni u sve predkvalifikacije edukacijskog programa. Pregled je dan u
Slici 2. Dodatno, predložen je sadržaj znanja koji podržava sva predmetna područja i može ga
se vidjeti u Dodatku 1, samo za ilustrativne svrhe.
18. Dok su etičko znanje, etička osjetljivost i etička prosudba inicijalno razvijeni za
predkvalifikacijski edukacijsko računovodstveni program, etičko ponašanje se očekuje od
studenata kroz taj period predkvalifikacijskog edukacijskog računovodstvenog programa.
16
IFAC „Kodeks etike za profesionalne računovođe“, 100.12.
83
Faza 1: Unaprjeđenje znanja o etici
19. Studenti moraju razviti razumijevanje za važne etičke i profesionalne standarde povezane sa
računovodstvenom profesijom. Poznavanje općih etičkih principa i temeljnih principa
profesionalne etike, danih u IFAC-ovom Etičkom kodeksu, zahtijeva se za razvoj etičkog
donošenja odluka i ponašanje u profesionalnom kontekstu.
20. Faza 1 u EEK-u uči temeljna znanja o stvarima koja se tiču profesionalnih vrijednosti, etike i
stavova. Fokusira se na razvoj razumijevanja:
(a) O okruženju koji utječe na donošenje odluka, uključujući:
(i) Relevantne standarde i kodekse; i
(ii) Očekivanja od etičkog i profesionalnog ophođenja.
(b) O temeljnim teorijama i principima koji se tiču:
(i) Etike;
(ii) Vrlina; i
(iii) Razvoj morala u pojedinca.
21. Kompetencije iz ovog područja biti će demonstrirane kroz razumijevanje tradicionalnih
etičkih koncepata i teorije, i kroz one koje su povezane s poslom profesionalnog računovođe.
Faza 2: Razvoj etičke osjetljivosti
22. Studenti moraju razviti etičku osjetljivost, koja se manifestira kroz (a) mogućnost
prepoznavanja etičke prijetnje ili problema, (b) osviještenost o alternativnim mogućnostima za
poduzimanje akcija koje vode ka etičkom rješenju, i (c) poznavanje efekata svake alternativne
mogućnosti na vlasnike.
23. Faza 2 primjenjuje poznavanje temeljnih etičkih principa prikazanih u Fazi 1 na relevantnim
funkcionalnim disciplinama (kao što su financijsko računovodstvo, upravljačko
računovodstvo, revizija i porezi) računovodstva. U ovoj fazi, članovi IFAC-a bi trebali
razmotriti etičko edukacijske programe i fokusirati se na razvoj profesionalne odgovornosti s
etičkom osjetljivošću kod razlikovanja etičkih prijetnji na temeljna etička načela s kojima se
susreću profesionalne računovođe na svom radnom mjestu.
24. Kompetencije iz ovog područja biti će demonstrirane kroz mogućnost identificiranja i
diskutiranja o etičkim problemima i prijetnjama, ali i kroz mogućnost primjene etičkog znanja
u funkcionalnim disciplinama računovodstva.
Faza 3: Poboljšanje etičke prosudbe
25. Jezgra etičkih vrijednosti su temelj za profesionalnu prosudbu. Izbor u skladu s temeljnim
načelima danih u IFAC-ovom Etičkom kodeksu zahtjeva znanje o etici i etičku osjetljivost.
26. Faza 3 je faza primjenljivosti, u kojoj studenti i profesionalni računovođe uče kako uključiti i
primijeniti znanja o etici i etičku osjetljivost kod donošenja promišljenih i dobro informiranih
odluka. Ova faza je dizajnirana tako da pomaže pojedincima u primjeni dobro osmišljenih
procesa za donošenje etičkih odluka. U fazi 3, IFAC-ovi članovi bi trebali razmotriti razvoj
etičko edukacijskog programa koji se fokusira na poboljšanje profesionalne prosudbe za
izoštravanje vještina kod etičkog donošenja odluka kroz primjenu etičkih teorija, socijalne
odgovornosti, kodeksa profesionalnog ponašanja i etičkih modela za donošenje odluka.
27. Kompetencije iz ovog područja biti će demonstrirane kroz mogućnost etičkog prosuđivanja i
donošenja odluka koje su temeljene na razumijevanju i primjenjivosti znanja o etici i etičke
osjetljivosti.
84
Faza 4: Zadržavanje postojeće obveze prema etičkom ponašanju
28. Profesionalni računovođe moraju moći rješavati etičke prijetnje prema temeljnim etičkim
načelima i moraju znati izabrati djelovanje u skladu s temeljnim načelima danih u IFAC-ovom
Etičkom kodeksu.
29. U fazi 4, IFAC-ovi članovi trebali bi razmotriti razvijanje etičke edukacije kao što je KPR
program koji je fokusiran na razvoj i unaprjeđenje procesa etičkog donošenja odluka te
zadržavanja postojeće obveze prema etičkom ponašanju u profesionalnom kontekstu.
30. Kompetencije iz ovog područja biti će demonstrirane kroz razumijevanje organizacijske i
situacijske kontekste te primjene znanja o etici, osjetljivosti i prosudbi u etičkom ponašanju u
skladu s IFAC-ovim Etičkim kodeksom.
DIO 2: PRISTUPI U IMPLEMENTACIJI ETIČKO EDUKACIJSKOG KONTINUITETA
Fleksibilni pristupi u implementaciji etičko edukacijskog kontinuiteta
31. MSEP pruža dva osnovna pristupa u implementaciji EEK-a: temski pristup (vidi paragraf 34) i
fazni pristup (vidi paragraf 37). IFAC-ovi članovi mogu izabrati jedan od pristupa ili
kombinirajući elemente oba pristupa, što odgovara njihovim lokalnim okolnostima.
32. Oba pristupa naglašavaju važnost integriranja etičke edukacije u predkvalifikacijske
računovodstvene programe edukacije, ali i važnost pregleda i ispitivanja znanja i mogućnosti
dobivenih kroz KPR program. Oba pristupa naglašavaju važnost učenja na radnom mjestu i
procjene u razvoju profesionalnih vrijednosti, etike i stavova. U djelu 3 ovog MSEP-a dana je
detaljna obrada ovih točaka.
Temski pristup
33. MES 4 propisuje17
brojne teme koje bi trebale biti uključene u sve predkvalifikacijske
edukacijske programe. To je u skladu s 8 osnovnih predmetnih područja s kojima je dopunjen
EEK, kao što je prikazano u slici 2.
Slika 2. Temski pristup
Predmetna područja EEK-a18 Teme MSEP-a 4
(i) Pristup okvira
(ii) Koncepti i vrijednosti
Priroda etike Razlike između pristupa prema detaljnim
pravilima i načelima o etici, njihove
prednosti i nedostaci
(iii) Okolina: korporativna,
profesionalna i regulatorna
(iv) Profesionalna etika
Usklađenost s temeljnim etičkim principima
poštenja, objektivnosti, profesionalne
kompetencije i dužne pažnje, povjerljivost Profesionalno ponašanje i usklađenost s
tehničkim standardima Koncepti neovisnosti, opreznosti,
odgovornosti i javnog očekivanja Etika i zakon, uključujući vezu između
zakona, regulativa i javnog interesa
(v) Proces donošenja odluka Etika i profesionalni računovođa pojedinac:
uzbunjivanje („whistle blowing“), sukobi
interesa, etičke dileme i rješenja istih
(vi) Etičke prijetnje i mjere zaštite Posljedice za neetičko ponašanje pojedinca,
ali i profesije, ali i društva u većini
17
MSE 4 Profesionalne vrijednosti, etika i stavovi, paragraf 16. 18
Sadržaj za svako predmetno područje dano je u Dodatku 1, Etičko edukacijski kontinuitet predmetnih područja
85
(vii) Korporativno upravljanje
(viii) Socijalna pitanja i pitanja okoline
Etika i profesija: socijalna odgovornost Etika u vezi s poslovanjem i dobrim
upravljanjem
34. Temski pristup integrira prve tri faze EEK-a predmet po predmet u relevantnim dijelovima
predkvalifikacijskog programa. Svaki predmet se može progresivno učiti sljedeći prve tri faze
EEK-ovog kontinuiteta učenja. Faza 4 EEK-a je primarno postkvalifikacijski program (KPR).
35. IAESB priznaje kako detaljan sadržaj etičko edukacijskog programa članica će se odraziti na
njihovu nacionalnu i kulturnu okolinu ali na sustav edukacije. IFAC-ove članice mogu
uključiti EEK-ova osnovna predmetna područja u bilo kojem segmentu pred i
postkvalifikacijskih programa. Svako osnovno predmetno područje je prošireno u Dodatku 1,
koji pruža primjere iz predloženog sadržaja za svako područje koje članice mogu uključiti u
svoje etičko edukacijske programe.
36. IFAC-ove članice koje su izabrale Temski pristup trebaju razmotriti kako mogu najbolje
osigurati da se sve četiri razvojne faze EEK-a pokriju za vrijeme pred i postkvalifikacijskim
računovodstveno edukacijskim programima.
Fazni pristup
37. Fazni pristup slijedi EEK koji je prikazan u slici 1, i u sebe uključuje: (a) prve tri faze EEK-a
u predkvalifikacijskom edukacijskom programu, i (b) četvrtu fazu u pred i
postkvalifikacijskom edukacijskom programu. Slika 3 ilustrira pristup.
Slika 3. Fazni pristup
Faza Osobina Rezultat učenja Ilustrativna metoda 1 Unaprjeđenje
znanja o etici Unaprjeđenje znanja o: (i)
relevantnim standardima i
(ii) očekivanjima od etičkog i
profesionalnog ponašanja.
Zasebni, pristupni tečaj ili
modul o etici u ranoj fazi
programa.
2 Razvijanje
etičke
osjetljivosti
Razvoj osjećaja za
profesionalnu odgovornost s
etičkom osjetljivošću i
mogućnošću razlikovanja
etičkih prijetnji i mjera
zaštita.
Integracija etičkih pitanja
unutar postojećih
funkcionalnih disciplina
računovodstva kao što su
financijsko računovodstvo,
upravljačko računovodstvo,
revizija i oporezivanje. 3 Poboljšanje
etičkih prosudbi Poboljšanje u profesionalnim
prosudbama kroz
izoštravanje vještina za
etičko donošenje odluka.
Integriran konačni tečaj ili
modul i procjena uključujući
etiku (npr. slučaj) ili zaseban,
pristupni konačni tečaj ili
modul o etici. 4 Zadržavanje
postojeće
obveze prema
etičkom
ponašanju
Zadržavanje postojeće
obveze prema etičkom
ponašanju.
Kombinacija postojećeg
iskustva i kontinuiranog
profesionalnog razvoja,
uključujući edukaciju o etici.
38. Ovaj pristup obično započinje s upoznavanjem etike u ranoj fazi predkvalifikacijskog
programa (faza 1), zatim slijedi diskusija o etici u postojećem računovodstvenom modulu ili
tečaju (faza 2), što kulminira u završnom modulu ili tečaju koji povezuje sve prije naučene
materije o etici (faza 3).
86
39. Priroda edukacija o etici znači kako postkvalifikacijski program mora razmotriti i preispitati
znanja i mogućnosti stečenih i naučenih u predkvalifikacijskim programima. Važno je da
profesionalne računovođe nastave razvijati svoje profesionalne vrijednosti, etiku i stavove
kroz pojedinačne karijere.
Kontinuirani razvoj profesije
40. Edukacija o etici je cjeloživotni proces. Stalno mijenjajući rezultate očekivanosti javnosti kako
se mijenjaju etički standardi. Edukacija o etici kroz KPR je upravo zbog toga neophodna za
kontinuirani razvoj etičkog procesa donošenja odluka i zadržavanja postojeće obveze prema
etičkom ponašanju. Edukacija o etici u KPR-u fokusira se na pomoć pojedincima koji moraju
donijeti bolje etičke odluke u kritičnim trenucima i da stalno poboljšava etičke koncepte
uvedene kroz predkvalifikacijske edukacijske programe kroz stalna razmatranja i
preispitivanja.
41. Priroda edukacije o etici znači da postkvalifikacijski programi moraju ispitivati i razmatrati
naučena i stečena znanja i sposobnosti u predkvalifikacijskim programima. Članovi IFAC-a bi
zato trebali razmotriti zahtjev o kontinuiranoj edukaciji o etici za profesionalne računovođe
kao dio KPR programa.
DIO 3: ISPORUKA I PROCJENA ETIČKE EDUKACIJE
Pregled
42. Različiti modeli su korišteni za isporuku i procjenu edukacije o etici. To uključuje elemente
učenja na radnom mjestu i formalnog učenja. U svakom slučaju, članice IFAC-a trebale bi
razmotriti kako najbolje izgraditi jasne ciljeve za edukaciju o etici koji se fokusiraju na (a)
povećanju etičke osjetljivosti, (b) njegujući obvezu prema profesionalnoj odgovornosti i (c)
razvoju vještine kod etičkog donošenja odluka.
43. Članice IFAC-a trebale bi razmotriti izlaganje studenata i profesionalnih računovođa
vježbama iz etičke osviještenosti i etičkog donošenja odluka. To doprinosi razvoju etičke
osjetljivosti i prosudbe. Članice IFAC-a trebaju razmotriti i uključivanje praktičnih primjera o
etičkim prijetnjama i problemima u pred i postkvalifikacijske edukacijske programe, te kako
isti mogu biti riješeni u pozitivnom svijetlu s ciljem jačanja teoretskog znanja.
44. Studenti razvijaju znanja o temeljnim etičkim načelima za vrijeme predkvalifikacijskog
edukacijskog programa. Uče kako primijeniti temeljna načela u situacijama iz stvarnog života
kroz radno iskustvo, kroz pred i postkvalifikacijske edukacijske programe, kroz promatranje
svojih kolega te kroz stjecanje iskustva u organizacijskoj praksi i kulturnim normama.
Učenje na radnom mjestu
45. Učenje etike na radnom mjestu je važno kao i učenje etike za vrijeme nekog formalnog
edukacijskog programa. Članice IFAC-a trebaju uzeti u obzir načine rada sa zaposlenicima
kako bi se promoviralo pozitivno etičko ponašanje i okolinu koja pruža podršku razvoju
profesionalnih vrijednosti, etike i stavova na pred i postkvalifikacijskim razinama.
46. Članice IFAC-a mogu također raditi sa zaposlenicima u razvoju početnih treninga koji
naglašavaju studentima važnost u razvoju profesionalnih vrijednosti, etike i stavova.
Etička hrabrost (odvažnost, smjelost)
47. Sve odluke donesene od strane profesionalnih računovođa vjerojatno će imati utjecaj na druge,
kao i na same profesionalne računovođe. Profesionalni računovođe možda će morati
demonstrirati etičku hrabrost kod donošenja odluka u skladu s temeljnim načelima danih u
IFAC-ovom Etičkom kodeksu. Na primjer, uzbunjivanje ili „whistle – blowing“ može odvesti
do ozbiljnih posljedica za pojedince ali i za organizaciju.
87
48. Profesionalni računovođe i studenti razvijaju etičku hrabrost dok promatraju odluke drugih
temeljenih u skladu s temeljnim načelima IFAC-ovog Etičkog kodeksa. IFAC-ove članice
mogu raditi sa poslodavcima, mentorima i drugima kako bi naglasili primjere etičke hrabrosti i
usmjerili pažnju studenata i profesionalnih računovođa za vrijeme pred i postkvalifikacijskog
računovodstvenog edukacijskog programa. To može uključivati razvoj slučajeva i/ili diskusije
s mentorima i nadređenima kako bi se istražili etički problemi i dileme.
Etičko vodstvo
49. Etičko vodstvo u organizaciji ima jak i pozitivan utjecaj na etičko ponašanje svih zaposlenih u
organizaciji i pomaže ostalima unutar organizacijskog čina s etičkom hrabrosti. Profesionalni
računovođe i studenti uče i modificiraju etičke stavove kako prihvaćaju vrijednosti
organizacije pokazanih od strane svojih nadređenih i kolega. Profesionalni računovođe u
vodećim ulogama moraju osigurati vezu između studenata i ostalih profesionalnih računovođa
u odgovornosti i etičkih problema s kojima se susreću profesionalni računovođe na radnom
mjestu, uključujući i pozitivne koristi djelovanja u skladu s temeljnim načelima danim u
IFAC-ovom Etičkom kodeksu. IFAC-ove članice mogu organizirati takve sesije posebno gdje
studenti rade bez direktnog nadzora od strane profesionalnih računovođa.
50. IFAC-ove članice mogu raditi s poslodavcima kako bi imenovali profesionalnog računovođu
kao „etičkog vođu“ unutar organizacije, odgovornog za organiziranje i provođenje etičkih
edukacijskih sesija u kojima se raspravlja o primjerima etičkog vođenja i etičke hrabrosti.
Nadzor nad praktičnim iskustvom
51. Za vrijeme predkvalifikacijskih programa, studenti imaju vrijeme za praktično iskustvo pod
nadzorom i pod vodstvom supervizora ili mentora. Veza sa supervizorom ili mentorom
pomaže studentima na puno načina, uključujući razvoj vještina koje će im biti potrebne kao
profesionalnim računovođama, te razvoj etičke osjetljivosti i prosudbe kroz odnos s
supervizorom i mentorom koji djeluju kao uzor.
52. IFAC-ove članice trebaju uzeti u obzir kako da ohrabre supervizore ili mentore da omoguće
povrat informacija (posebno povrat pozitivnih informacija) o studentskim etičkim prosudbama
i ponašanju, kao dodatak povratu informacija o drugim aspektima njihovog programa.
Ispitivanje i ocjena aktivnosti
53. Profesionalni računovođe i studenti često rade u okruženju gdje se održavaju ispitivanja i
ocjene redovnih aktivnosti. IFAC-ove članice trebale bi razmotriti ohrabrivanje profesionalnih
računovođa u traženju povrata informacija (uključujući i pozitivan povrat informacija) o
svojim etičkim prosudbama i ponašanju kao djela takvog ispitivanja i ocjenjivanja. Ako su
profesionalni računovođe odgovorni za izvođenje aktivnosti ispitivanja i ocjenjivanja drugih,
članice mogu uzeti u obzir ohrabrivanje tih profesionalnih računovođa da uključe takav povrat
informacija o etičkim prosudbama i ponašanju.
Metode učenja
54. Mnogobrojne metode učenja su dane u etičko edukacijskoj literaturi, uključujući:
Predavanja;
Diskusije o etici;
Skupni rad u malim grupama;
Slučajevi temeljeni na etičkim prijetnjama i izazovima;
Igranje uloga;
Sudjelovanja gosta predavača i praktičara; i
E-učenje.
88
Te metode učenja mogu biti korištene u bilo kojim kombinacijama. Daljnje smjernice oko
navedenog su dane u Dodatku 2.
Metode procjene
55. Članice mogu razmotriti načine procjene etičkih edukacijskih programa koje će utvrditi da li
su studenti i profesionalni računovođe razvili etičku osjetljivost i mogućnost prosudbe do
zadovoljavajuće mjere.
56. Metode procjene u širem smislu mogu biti podijeljene na dva osnovna tipa. Sumativne
procjene pružaju informacije o razini aktivnosti na određeni m točkama u procesu učenja,
obično na kraju tečaja. Ovakav način procjene odgovara više procjenama znanja iz etičke
teorije i koncepata. Formativan način procjene je kontinuiran i omogućuje procjeniteljima
informacije o trenutnom napredovanju zbog podržavanja budućeg učenja. Takav način
procjene može biti odgovarajući kod procjene razvoja etičke osjetljivosti i prosudbe na
radnom mjestu.
57. Procjena razvoja etičke osjetljivosti i prosudbe može se postići kroz formalnu procjenu,
procjenu na radnom mjestu ili samo procjenom. U većini slučajeva, članice mogu izabrati
kombinaciju elemenata ovih pristupa.
58. Formalna procjena može testirati temeljna znanja o etičkim načelima i o mogućnostima
kritičke evaluacije etičkih situacija. Povrh tradicionalnog ispitivanja, postoje mnogobrojni
načini po kojima formalne procjene se mogu izvesti:
Stvaranje baza podataka sa slučajevima zahtijevajući od pojedinaca da kompletiraju
testove bazirane na istim slučajevima koji mogu npr. biti objavljeni u profesionalnim
časopisima;
Sistem analize slučaja koji zahtijeva od studenata pravljenje bilježaka na specifičnim
slučajevima iz javnog područja;
Objektivno testiranje etičkih aspekata kroz predkvalifikacijske programe; i
Koristeći slučajeve kao grupne zadatke i radionice za procjenu pojedinaca i njihovih
kompetencija u etičkoj analizi i donošenja odluka.
59. Učenje o etici iz iskustva stečenog na radnom mjestu važno je kao i učenje o etici u učionici.
Procjena učenja iz iskustva stečenog na radnom mjestu razlikuje se i u većini slučajeva je
puno teže nego procjena znanja stečenog u učionici. Načini za procjenu razvoja etičke
osjetljivosti i prosudbe na radnom mjestu može uključivati:
Diskusije i olakšano razlučivanje etičkih dilema koje se pojave na radnom mjestu;
Retrospektivan pregled etičkog donošenja odluka kombiniranog s pregledom i
ispitivanjem aktivnosti; i
Korištenje on-line foruma zbog širenja diskusija o etici i stvarnim problemima kojima
se susreću profesionalci na radnom mjestu.
Samoprocjena
60. IFAC-ovim članicama ne preporuča se pouzdati se samo na samoprocjenu kod ocjenjivanja
etičke osjetljivosti, prosudbe i donošenja odluke. Samoprocjena, ipak, može često biti važan
dio sustava procjene i to pogotovo kod nadzora iskustva praktičnim radom i kod ispitivanja
aktivnosti. Članice mogu razviti alate koji bi omogućili studentima i profesionalnim
računovođama usporedbu njihovih odgovora na etičke prijetnje i probleme s onim odgovorima
koje su dali njihovi ocjenjivači.
61. Članice IFAC-a se ohrabruju u pokušaju korištenja različitih tehnika procjena za bolje
testiranje pojedinaca i njihovih mogućnosti u rješavanju stvarnih etičkih problema. MES 6,
89
Procjena Profesionalnih sposobnosti i kompetencija propisuje zahtjeve za konačno
procjenjivanje profesionalnih sposobnosti kandidata i kompetencija prije kvalifikacije.
90
Dodatak 1: Predmet etičko edukacijskog kontinuiteta
Faza 1 Faza 2 Faza 3 Faza 4
Zahtijevane
kompetencije Razumijevanje
tradicionalnih
etičkih koncepata i
teorije, i onih koje
utječu na posao
profesionalnog
računovođe.
Mogućnost
identificiranja i
diskutiranja o
etičkim
problemima i
prijetnjama u
funkcionalnim
disciplinama
računovodstva.
Mogućnost u
donošenju etičkih
prosudbi i odluka
temeljenih na
razumijevanju i
primjenjivosti
etičkog znanja i
etičke osjetljivosti.
Razumijevanje
organizacijskih i
situacijskih
konteksta i
primjena znanja o
etici, osjetljivosti i
prosudbi kod
zadržavanja
postojeće obveze
prema etičkom
ponašanju Predmetno
područje PREDLOŽENI
SADRŽAJ FAZE 1 PREDLOŽENI
SADRŽAJ
FAZE 2
PREDLOŽENI
SADRŽAJ FAZE
3
PREDLOŽENI
SADRŽAJ FAZE
4
(i) Pristup
okvira
Priroda etike
Etički okvir za
računovođe
Pristupi
temeljeni na
pravilima i
načelima
Temelji profesije
Etika i
profesija
Računovođe i
vlasnici
Interesi
vlasnika i
konflikti
Profesionalno
ponašanje i
javni interes
Ponašanje i
utjecaj vlasnika
Faza 1 Faza 2 Faza 3 Faza 4
(ii) Koncepti i
vrijednosti
Obično
korištene teorije
i načela (npr.
utilitarijanizam i
deontologija)
Teorije o
razvoju morala
Virtualne etičke
teorije i
edukacija
temeljena na
vrijednostima
Etika i
kultura
Profesionaln
e vrijednosti,
etika i
stavovi i
kodeks
ponašanja
računovođa
Važnost
etičke
hrabrosti i
etičkog
vodstva
Važnost etičke
hrabrosti i
etičkog
vodstva
Važnost etičke
hrabrosti i
etičkog
vodstva
Predmetno
područje PREDLOŽENI
SADRŽAJ FAZE 1
PREDLOŽENI
SADRŽAJ
FAZE 2
PREDLOŽENI
SADRŽAJ FAZE
3
PREDLOŽENI
SADRŽAJ FAZE
4
(iii) Korporacija i
njezini interesi
Računovođe i
vlasnici
Profesionalna
odgovornost
Računovodst
vena
profesija i
javna
očekivanja
Profesionalni
Istražni
izvještaji i
profesionaliza
m
Razvoj
profesije za
Učenje i
upravljanje s
profesionalnom
odgovornošću
kroz slučajeve
91
i pravni
zahtjevi u
financijskom
izvještavanju
i reviziji
Koncept
odgovornosti
Regulatorno
okruženje
Pravni okvir
za poslovanje
i računovođe
Uloga
računovođa u
kontekstu
globalizacije
Utjecaj
pravnih i
ostalih
reformi
unaprjeđenje
profesionalnih
vrijednosti,
etike i stavova
uključujući
kodifikaciju i
edukacijsku
inicijativu
Predmetno
područje PREDLOŽENI
SADRŽAJ FAZE 1 PREDLOŽENI
SADRŽAJ
FAZE 2
PREDLOŽENI
SADRŽAJ FAZE
3
PREDLOŽENI
SADRŽAJ FAZE
4
(iv) Profesionalna
etika
Usklađenost
s temeljnim
etičkim
principima
Etički
kodeks,
uključujući
korporativni
kodeks i
temeljna
logička
podloga
Tehnički i
etički
standardi
Neovisnost,
profesionalna
opreznost,
odgovornost i
javni interes
Samoprocjena
i nadzorne
funkcije
Kvaliteta i
ispitivanje
Analiza
slučajeva s
profesionalnim
problemima
Sadašnji razvoj
u
profesionalnoj
etici i
ponašanju
Analiza
slučajeva s
profesionalnim
problemima
(v) Donošenje
odluka
Modeli
etičkog
donošenja
Modeli etičkog
donošenja
odluka
92
odluka
(vi) Etičke
prijetnje i
mjere zaštite
Definicije i
obuhvat etičkih
prijetnji i
problema u
računovodstvu
ali i povezanim
područjima
Uvod u mjere
zaštite na
profesionalnim
razinama i
razinama
poduzeća
Sukobi
interesa u
korporativno
m i
profesionalno
m okruženju
Različiti
tipovi etičkih
prijetnji i
etičkih
problema
Specifične
etičke prijetnje
i mjere zaštite
u
računovodstvu
, npr. zarade
menadžment
situacija
Etičke
prijetnje u
reviziji i
uslugama
osiguranja npr.
prijetnje i
mjere zaštite
neovisnosti i
poštenja
Etičke
prijetnje u
ostalim
financijskim
uslugama i
mjere zaštite
Slučajevi
uzbunjivanja
(„whistle-
blowing“) i
rješenja
Diskusija o
sadašnjim
kontroverznim
etičkim
problemima
važnih za
profesiju
Analize
prijetnji i mjera
zaštita
Predmetno
područje PREDLOŽENI
SADRŽAJ FAZE 1 PREDLOŽENI
SADRŽAJ
FAZE 2
PREDLOŽENI
SADRŽAJ FAZE
3
PREDLOŽENI
SADRŽAJ FAZE
4
(vii) Korporativno
upravljanje
Priroda, važnost i
obuhvat
korporativnog
upravljanja i
prijetnje
učinkovitom
upravljanju
Teoretski okvir
uključujući
agencijski
problem
Minimiziranje
prijetnji i
agencijskog
Korporativne
i ostale
socijalne
odgovornosti
Odnos
vlasnika
Regulatorni
okvir za
korporativno
upravljanje
Uloga
računovođa i
revizora u
korporativno
Upravljanje:
dobra praksa i
problemi
Analize
slučajeva
neuspjeha
Globalni
razvoj u
korporativnom
upravljanju
Usporedbe
slučajeva
upravljanja iz
prakse
93
troška m okviru
(viii) Socijalni
problemi i
problemi
okruženja
Obuhvat,
pozadina i
koncept
korporativno
socijalne
odgovornosti
Računovođa i
društvo
uključujući
agencijski
problem
Minimiziranje
prijetnji
socijalnih
troškova i obveza
Razvoj u
socijalnom
okviru i okviru
okruženja
Mjerenje i
odgovornost
u socijalnom
izvještavanju
i
izvještavanju
okruženja
Problemi u
socijalnim
odgovornosti
ma
Regulatorni
okvir
Uloga
računovođe i
revizora u
društvu i
poslovanju
Analize
slučajeva o
socijalnim
neuspjesima i
neuspjesima
okruženja
Socijalno
računovodstvo
i
računovodstvo
okruženja i
problemi
Dodatak 2: Metode učenja
Brojne metode učenja su navedene u literaturama etičke edukacije i prezentirane u ispod za
usmjeravanje članova.
Predavanja
1. Konvencionalna metoda predavanja je dugo zadržan pristup koji naglašava prijenos znanja,
radije nego proces učenja. Takav pristup je odgovarajuća za uvod i opis temeljnih etičkih
teorija i koncepata.
Diskusije o etici
2. Studenti i profesionalni računovođe će prije razviti etičku prosudbu i ponašanje kroz izlaganje
diskusijama o etičkim problemima s drugima, posebno s onima koji imaju drugačije poglede
na problem. To pomaže pojedincima da (a) postanu upoznati s važnim konceptima, (b) steknu
praksu koristeći jezik etike, i (c) razviju etičku osjetljivost i prosudbu.
Skupni rad u malim grupama
3. Učenje u malim grupama, razvija vještine u vodstvu, procesu donošenja odluka, građenju
povjerenja, komunikaciji i sukobima menadžmenta, je učinkovita metoda izlaganja studenata
primjerima etičkih prijetnji. Interakcija s ostalim studentima i/ili profesionalnim
računovođama u vođenim etičkim diskusijama promovira više učenja u odnosu na ono učenje
koje se može ostvariti samostalno.
Slučajevi i primjeri etičkih prijetnji i izazova
4. Metoda slučajeva učinkovito razvija etičku osviještenost i analitičke vještine. Prednosti
ovakvog pristupa učenju su: (a) razvoj kritičkog načina razmišljanja i vještinu učenja
razmišljanjem, i (b) integracija tehničkih vještina i znanja sa okvirom etičkog donošenja
94
odluka. Slučajevi uključuju studente i profesionalne računovođe u stvarne događaje i
omogućavaju uvid u to kako je iskusiti takav problem. Analizirajući prošle događaje,
pojedinci mogu identificirati sumnje i tvrdnje s kojima su se suočili profesionalni računovođe,
i naučiti kako su bili riješeni.
5. Učeći analizirati slučajeve i primjere etičkih prijetnji, pojedinci shvaćaju kako etički problemi
i dileme imaju rješenje. U slučajevima kompleksnih etičkih situacija, malo je vjerojatno kako
će biti samo jedan točan odgovor. Analiza možda neće dati samo jedan točan odgovor na
problem ili dilemu već može dati jedan ili više odgovora koja su konzistentna s temeljnim
principima danih u IFAC-ovom Etičkom kodeksu.
6. Slučajevi s etičkim prijetnjama i dilemama mogu rezultirati s negativnim posljedicama za
pojedince i organizacije. Preporuča se članicama IFAC-a korištenje slučajeva koji imaju
pozitivne posljedice za pojedince i poslodavce sa svrhom unaprjeđenja pozitivnih koristi u
skladu s temeljnim načelima.
Igranje uloga
7. Igranje uloga nosi probleme i angažira studente i profesionalne računovođe u učenje. Igranje
uloga može se kombinirati s korištenjem slučajeva i etičkih dilema kako bi se učenici udubili u
situacije iz stvarnog života. Takve metode u kojima je potpun angažman učenika dovest će do
jačanja etičke osjetljivosti, prosudbe i ponašanja.
Gosti predavači i sudjelovanje praktičara
8. Pozivanje starijih profesionalaca kao predavača da podijele svoje osobno iskustvo je vrijedna
metoda u komunikaciji o etičkim vrijednostima, prosudbama i ponašanju u računovodstvu ali i
kod demonstriranja etičkog vodstva.
E-učenje
9. E-učenje koristi računalnu tehnologiju i komunikacijske softvere za omogućavanje tečaja
učenicima. Paketi e-učenja mogu sadržavati neke ili sve metode učenja gore navedenih pa
tako imaju site prednosti ili nedostatke. E-učenje je posebno učinkovita metoda učenja za
pojedince na udaljenim lokacijama, te ih tako može angažirati u učenje o etici kroz analize
slučajeva i on-line diskusijama što bi se inače teško postiglo.
95
MEĐUNARODNA SMJERNICA EDUKACIJSKE PRAKSE (MSEP 2)
INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE ZA PROFESIONALNE RAČUNOVOĐE
SADRŽAJ
Točka
Uvod 1-4 Definicije 5 Opseg i struktura MSEP 2 6-12 ODJELJAK 1: PRED-KVALIFIKACIJSKA IT ZNANJA I ZAHTJEVI SPOSOBNOSTI Pregled 13-16 Područja IT-a i sposobnosti 17-34 Poučavanje i procjena IT-a 35-41 ODJELJAK 2: ZNANJE I ZAHTJEVI STRUČNOSTI IZ PODRUČJA IT-a NAKON
KVALIFIKACIJE
Pregled 42-43 Znanje i vještine na području IT-a nakon kvalifikacije 44-52 ODJELJAK 3: POZNAVANJE IT-a I ZAHTJEVI STRUČNOSTI ZA PROFESIONALNE
REVIZORE
Poznavanje IT-a i stručnost profesionalnih revizora 53-57 DODACI Dodatak 1: Opće poznavanje IT tema Dodatak 2: Teme poznavanja IT kontrola Dodatak 3: Stručnost u IT kontrolama Dodatak 4: Vještine funkcije managera informacijskih sustava Dodatak 5: Vještine funkcije procjenitelja informacijskih sustava Dodatak 6: Vještine dizajnera informacijskih sustava Dodatak 7: IT vještine profesionalnih revizora
Uvod
1. Međunarodne smjernice edukacijske prakse (MSEP) pomažu tijelima članice Međunarodne
federacije računovođa (International Federation of Accountant Committee - IFAC) pri
implementaciji općeprihvaćene dobre prakse u edukaciji i razvoju profesionalnih računovođa.
2. Međunarodni standard edukacije (MSE) 2, Sadržaj programa edukacije profesionalnih
računovođa propisuje popis znanja u programima edukacije profesionalnog računovodstva
koje kandidati trebaju usvojiti kako bi se osposobili za profesionalne računovođe. MSEP 2
pruža smjernice tijelima članice Međunarodne federacije računovođa i drugim nastavnicima
za implementaciju Međunarodnog standarda edukacije 2 koji se odnosi na dio IT predznanja u
programu edukacije profesionalnih računovođa.
3. Ovaj MSEP također pruža smjernice tijelima članice IFAC-a u implementaciji MSE 7, Trajno
profesionalno usavršavanje: program cjeloživotnog učenja i trajnog usavršavanja
profesionalne kompetentnosti, i MSE 8, Zahtjevi kompetentnosti za revizijske profesionalce,
koji se odnose na daljnji razvoj znanja IT-a i post-kvalifikacijskih stručnosti.
4. Odbor za međunarodne standarde računovodstvene edukacije (International Accounting
Education Standards bord – IAESB) prepoznaje (a) široku raznolikost kulture, razvoja, jezika i
edukacijskih, pravnih i socijalnih sustava u zemljama tijelima članice IFAC-a, (b) vrlo mnogo
različitih funkcija koje obavljaju računovođe, te (c) da su tijela članice IFAC-a na različitim
stupnjevima razvoja njihovih prije- i poslije-kvalifikacijskih programa edukacije
96
profesionalnih računovođa. Namjera je smjernica iz MSEP 2 pomoći svim tijelima članice
IFAC-a u implementaciji MSE 2, ali čineći to tako da uzmu u obzir faktore okruženja koji su
navedeni u ovoj točci.
Definicije
5. Sljedeći termini koji se koriste u ovom MSEP-u su definirani u Okviru Međunarodnih
standarda edukacije za profesionalne računovođe i IAESB-om Pojmovniku:
Procjena – svi oblici testova profesionalne stručnosti, bilo u pismenom ili nekom drugom
obliku, uključujući ispitivanja, koji su provedeni u bilo koje vrijeme tijekom procesa učenja.
Kandidat - svaki pojedinac koji je prijavljen za procjenu u okviru programa edukacije
profesionalnih računovođa.
Sposobnosti – profesionalno znanje; profesionalne vještine; i profesionalne vrijednosti, etike,
te očekivana ponašanja nužna za odražavanje stručnosti.
Stručnost – sposobnost obavljanja zadatka prema određenom standardu, uzimajući u obzir
stvarne radne okoline.
Kontinuirani profesionalni razvoj (KPR) – aktivnosti učenja u cilju razvoja i održavanja
sposobnosti kompetentnog rada profesionalnih računovođa u okviru njihovog profesionalnog
okruženja.
Edukacija – sustavni proces namijenjen razvoju znanja, vještina i drugih sposobnosti
pojedinca. Uključuje trening.
Formalna edukacija – dio programa edukacije izvan radnog mjesta računovođa
Poučavanje – mnoštvo procesa uz pomoć kojih pojedinac stječe određene sposobnosti.
Mentor – profesionalni računovođe koji su odgovorni za usmjeravanje i pomaganje
vježbenicima te za pomaganje u razvoju njihove sposobnosti.
Post-kvalifikacije – razdoblje nakon osposobljavanja za pojedinca člana tijela članice IFAC-a.
Praktično iskustvo – radno iskustvo vježbenika ili kvalificiranog profesionalnog računovođe
koje je značajno za rad profesionalnih računovođa. Program stjecanja iskustva omogućuje
individualni razvoj profesionalnih sposobnosti (uključujući profesionalno ponašanje) na
radnom mjestu i omogućuje pojedincima pokazivanje dostignuća profesionalne stručnosti na
radnom mjestu.
Pred-kvalifikacije - razdoblje prije osposobljavanja za člana tijela članice IFAC-a.
Profesionalni računovođa – osoba koja je član tijela članice IFAC-a.
Kvalifikacije – osposobljavanje u profesionalnog računovođu znači da u određenom trenutku
pojedinac treba udovoljiti zahtjevima te nadalje nastaviti ispunjavati zahtjeve za priznavanje u
profesionalnog računovođu.
Student – pojedinac koji pohađa kolegij na studiju, uključujući i vježbenika. U kontekstu
profesionalne edukacije, student je pojedinac koji pohađa tečaj ili program studija koji je
procijenjen nužnim za edukaciju profesionalnog računovođe, bilo opće ili stručne prirode.
97
Vježbenik – pojedinac koji obavlja predkvalifikacijsko radno iskustvo i uvježbavanje u okviru
radnog mjesta.
Trening – pred- i post- kvalifikacijske aktivnosti edukacije, u okviru radnog mjesta, s ciljem
dovođenja studenta ili profesionalnog računovođe na željenu razinu profesionalne stručnosti.
Sljedeći termin koji se koristi u ovom MSEP je definiran u okviru MSE 8, Zahtjevi stručnosti
za profesionalne revizore19
:
Profesionalni revizor – profesionalni računovođa koji ima odgovornost ili na kojega je
delegirana odgovornost za značajnu prosudbu u reviziji povijesnih financijskih informacija.
Opseg i struktura MSEP 2
6. U implementaciji MSE-ova, tijela članice IFAC-a trebaju osigurati da kandidati posjeduju
potrebna opća IT znanja i znanja IT kontrola te da posjeduju stručnost nužnu za kvalifikaciju.
Smjernice za ovo su osigurane u Odjeljku 1 MSEP 2, te su podržane dodacima 1,2 i 3. Oni
sadrže pitanja koja tijela članice IFAC-a mogu prema potrebi uključiti u dio IT znanja kod
predkvalifikacijskih programa edukacije profesionalnog računovođe.
7. Nadalje, od svih se kandidata očekuje da, za kvalifikaciju u profesionalnog računovođu, imaju
znanje te da razumiju najmanje jednu od tri funkcije postavljene u MSE 2 (manager,
procjenitelj, dizajner informacijskih sustava), ili kombinaciju svih tih funkcija. Odjeljak 1
ovog MSEP pruža smjernice dobre prakse ovih funkcija, koje su potkrijepljene dodacima 4,5 i
6. Ovi dodaci sadrže elemente stručnosti koje tijela članice IFAC-a mogu uključiti u dio IT
znanja kod predkvalifikacijskih programa edukacije profesionalnog računovođe.
8. Odjeljak 1 MSEP-a 2 tijelima članice IFAC-a također pruža smjernice dobre prakse za
poučavanje i procjenu IT-a u fazi pred-kvalifikacije.
9. Odjeljak 2 MSEP-a 2 tijelima članice IFAC-a pruža smjernice za implementaciju MSE 7,
vezano uz post-kvalifikacijski razvoj IT znanja i sposobnosti.
10. IAESB nije u mogućnosti pružiti detaljne smjernice za svaku moguću funkciju koju ima
profesionalni računovođa. Tijela članice IFAC-a mogu smatrati da su neki ili svi elementi
sposobnosti prikazani u dodacima 4, 5 i 6, korisni u razvoju zahtjeva za kontinuiranim
profesionalnim razvojem profesionalnih računovođa
11. Odjeljak 3 MSEP-a 2 tijelima članice IFAC-a pruža smjernice za implementaciju MSE 8, koji
se odnosi na edukaciju i procjenu profesionalnih revizora. Tijela članice IFAC-a mogu
smatrati da su neki ili svi elementi sposobnosti prikazani u dodatku 7 korisni u razvoju IT
komponente programa edukacije za profesionalne revizore.
12. Profesionalni računovođa može, s još specijaliziranijim treningom, raditi u složenijim
područjima povezanim s IT-om, kao što su dizajn informacijskih sustava, management
informacijskih sustava te kontrola i procjena informacijskih sustava. MSEP 2 ne propisuje
specifična IT znanja i sposobnosti koje takvi specijalisti mogu tražiti. Ovaj standard postavlja
znanja i vještine koje profesionalni računovođa može zahtijevati (a) kako bi oblikovao pitanja
koja će postavljati specijalistima kao što su IT revizor i (b) kako bi razumio rezultate
aktivnosti takvih specijalista.
19
MSE 8 Zahtjevi kompetentnosti za revizijske profesionalce, točka 9
98
Odjeljak 1: Pred-kvalifikacijska IT znanja i zahtjevi sposobnosti
Pregled
13. Tijekom implementacije zahtjeva20
iz MSE 2 tijela članice IFAC-a trebaju uključiti sljedeća
područja i sposobnosti:
(a) Opće poznavanje IT-a,
(b) Znanje IT kontrola,
(c) Sposobnosti IT kontrola
(d) Sposobnosti korisnika IT-a, i
(e) Jednu ili više sposobnosti funkcije managera, procjenitelja ili dizajnera informacijskih
sustava.
14. Tijela članice IFAC-a će postaviti detaljne kriterije za utvrđivanje znanja i razumijevanja u tim
područjima, koje su prikladne u njihovom okruženju, ali pri tom trebaju uzeti u obzir
smjernice sadržane u MSEP 2.
15. Područja i sposobnosti koje su prethodno navedene od (a) do (d) sadrže uobičajena IT znanja i
sposobnosti koji se zahtijevaju od svakog profesionalnog računovođe prilikom stjecanja
kvalifikacije. Smjernice sadržaja pred-kvalifikacijskog programa edukacije profesionalnog
računovođe u ovom području prikazani su u točkama 17 do 24 koje su prikazane u nastavku.
16. Područje stručnosti koje je prethodno navedeno pod (e), zahtijeva da prilikom stjecanja
kvalifikacije profesionalni računovođa ima znanje i da razumije najmanje jednu od funkcija
managera, procjenitelja i/ili dizajnera informacijskih sustava, ili kombinaciju tih funkcija.
Smjernice sadržaja pred-kvalifikacijskog programa edukacije profesionalnog računovođe koje
se odnose na ove uloge su prikazane dalje u nastavku u točkama 25 do 34.
Područje IT-a i sposobnosti
Opće poznavanje IT-a
17. Kako bi kandidati pokazali znanje i razumijevanje u ovim područjima, trebaju pokazati
njihovu sposobnost da objasne, opišu ili rasprave teme povezane s općim poznavanjem IT-a.
Tijela članice IFAC-a trebaju kao dio IT komponente predkvalifikacija edukacije
profesionalnog računovodstva razmotriti i teme postavljene u tablici 1:
Tablica 1: Opće poznavanje IT tema
Sposobnosti Teme Strategija informacijskih tehnologija (tema 1 u dodatku 1) Kandidat može objasniti, opisati ili raspraviti
značaj povezivanja IT strategije s poslovnom
strategijom.
Strategija poduzeća i vizija Sadašnje i buduće IT okruženje IT strateško planiranje Tekuće upravljanje i rezultati nadzora
Arhitektura informacijskih tehnologija (tema 2 u dodatku 1) Kandidat može objasniti, opisati ili raspraviti
kako IT arhitektura utječe na poslovni model
poduzeća.
Opći koncepti sustava Obrada transakcija u poslovnim sustavima Komponente hardvera Softver Protokoli, standardi i enabling tehnologije Organizacija podataka i metode pristupa IT stručnjaci
IT kao pomoć poslovnim procesima (tema 3 u dodatku 1) Kandidat može objasniti, opisati ili raspraviti Korisnici i njihovi zahtjevi
20
MSE 2, Sadržaj programa za edukaciju iz profesionalnog računovodstva, točka 28.
99
kako IT utječe na poslovni model i poslovne
procese te na povezane rizike. Poslovni model poduzeća Rizici i prilike povezane s IT-em Utjecaj IT-a na poslovne modele poduzeća,
procese i rješenja
Nabava sustava i razvoj procesa (tema 4 u dodatku 1) Kandidat može objasniti, opisati ili raspraviti
faze nabave sustava i razvoja procesa te
razumjeti ulogu računovođa u tome.
Nabava sustava /razvojne faze životnog ciklusa,
zadaci Istraživanje i studije izvedivosti Analize zahtjeva i početni dizajn Dizajn sustava, selekcija, nabava/razvoj Implementacija sustava Održavanje sustava i program promjena Upravljanje projektom, planiranje projekta,
metode kontrole projekta i standardi Upravljanje informacijskom tehnologijom (tema 5 u dodatku 1) Kandidat može objasniti, opisati ili raspraviti
kako se upravlja IT-om u okviru organizacije, s
naglaskom na računovodstvene sustave, (b)
praćenje provedbe i (c) upravljanje promjenom
i procedure za ažuriranje hardvera i softvera.
Organizacija IT-a Upravljanje IT operacijama, učinkovitost i
djelotvornost Upravljanje IT imovinom Kontrola promjena, nadogradnje i upravljanje
problemom Upravljanje sigurnošću IT-a Praćenje provedbe i financijske kontrole nad IT
resursima Softver za profesionalno korištenje
Komunikacija i IT (tema 6 u dodatku 1) Kandidat može objasniti, opisati ili raspraviti
IT, te koristi i rizike IT-a povezane s
komunikacijom.
Opća načela IT komunikacije Mrežni i elektronički prijenosi podataka Rizici u komunikaciji uz podršku IT-a
18. Dodatak 1, koji se temelji na prethodnoj tablici 1, donosi detaljnija pitanja za svaku od
navedenih tema iz tablice. Nije namjera ovog dodatka da propisuje; njegova je namjera da
bude daljnja pomoć tijelima članice IFAC-a u razvoju IT komponente predkvalifikacijskog
programa edukacije profesionalnog računovodstva.
Poznavanje IT kontrola
19. Kako bi pokazali znanje i razumijevanje u ovom području, kandidati trebaju pokazati njihovu
sposobnost da objasne, opišu ili rasprave više tema iz poznavanja IT kontrola. Tijela članice
IFAC-a trebaju kao dio IT komponente predkvalifikacije za edukaciju profesionalnog
računovodstva razmotriti i sljedeće teme:
Okruženje IT internih kontrola,
Ciljeve IT-a,
Manifestaciju IT rizika,
Procjenu IT rizika,
Odgovore na IT rizike,
IT kontrolne aktivnosti,
100
Informacije i komunikacije povezane s IT-em i
Praćenje povezano s IT-em.
20. Na temelju prethodne 19. točke dodatak 2, postavlja detaljnija pitanja za svaku od navedenih
prethodno prikazanih tema. Nije namjera ovog dodatka da propisuje, već da bude daljnja
pomoć tijelima članice IFAC-a u razvoju IT komponente predkvalifikacijskog programa
edukacije profesionalnog računovodstva.
Sposobnosti IT kontrola
21. Kandidati trebaju pokazati više sposobnosti na području IT kontrola. Najvjerojatnije će se ove
sposobnosti razviti tijekom razdoblja praktičnog iskustva. Tijela članice IFAC-a trebaju kao
dio IT komponente predkvalifikacijskog programa edukacije profesionalnog računovodstva
razmotriti i sljedeće teme:
Odgovarajući kriteriji kontrola za analizu i procjenu kontrola,
Okruženje IT internih kontrola,
Odabrane IT ciljeve,
Identificirane IT događaje,
Procjenu IT rizika,
Odabrane odgovore na IT rizike,
IT kontrolne aktivnosti,
Informacije i komunikacije povezane s IT-em,
Praćenje procesa i poduzete akcije povezane s IT-em,
Primjenu odgovarajućih IT sustava i alata za poslovne /računovodstvene probleme,
Razumijevanje poslovnog i računovodstvenog sustava i
Primjenu kontrola na osobnim sustavima.
22. Dodatak 3 koji se temelji na prethodnoj 21 točci, za svaku prikazanu temu postavlja detaljnije
elemente sposobnosti. Nije namjera ovog dodatka da propisuje, već da bude daljnja pomoć
tijelima članice IFAC-a u razvoju IT komponente predkvalifikacijskog programa edukacije
profesionalnog računovodstva.
Sposobnosti IT korisnika
23. Kandidati trebaju pokazati više sposobnosti IT korisnika. Najvjerojatnije će se ove
sposobnosti razviti tijekom razdoblja praktičnog iskustva. Tri su glavna područja sposobnosti
koja se povezuju s ulogom21
korisnika navedena u okviru MSE 2 (točka 32).
(a) Primijeniti odgovarajući IT sustav i alate na poslovne i računovodstvene probleme,
(b) Pokazati razumijevanje poslovnih i računovodstvenih sustava, i
(c) Primijeniti kontrole na osobne IT sustave.
24. Navedene sposobnosti kandidati će pokazati kroz sposobnost obavljanja svojih zadataka
primjenom odgovarajućih IT sustava i alata.
Funkcija managera informacijskih sustava
25. Kandidati koji se fokusiraju na funkciju managera informacijskih sustava trebaju poznavati i
razumjeti (bez nužnog iskustva) sljedeće teme::
21
MSE 2, Sadržaj programa za edukaciju iz profesionalnog računovodstva, točka 32.
101
Upravljanje IT strategijom poduzeća,
Upravljanje organizacijom IT-a,
Upravljanje učinkovitosti i djelotvornosti IT operacija,
Održavanje financijskih kontrola nad IT-em,
Upravljanje IT kontrolama,
Upravljanje sustavom nabave, razvoja i implementacije, i
Upravljanje sustavom promjena i povezanim upravljanjem problemom.
26. Znanje i razumijevanje se potvrđuju kroz sposobnost kandidata da (a) opiše ili objasni neku ili
sve od prethodno navedenih tema i njihov značaj u kontekstu postavljanja poslovanja i (b)
učinkovito sudjeluje u nekim ili svim prethodno navedenim temama kao dio tima ili pod
nadzorom.
27. Dodatak 4 koji se temelji na prethodnoj 25 točci, za svaku prikazanu temu postavlja detaljnije
elemente sposobnosti. Nije namjera ovog dodatka da propisuje, već da bude daljnja pomoć
tijelima članice IFAC-a u razvoju IT komponente predkvalifikacijskog programa edukacije
profesionalnog računovodstva.
Funkcija procjenitelja informacijskih sustava
28. Kandidati koji se fokusiraju na funkciju procjenitelja informacijskih sustava trebaju poznavati
i razumjeti (bez nužnog iskustva) sljedeće teme:
Procjena sustava planiranja,
Sustavi procjene i
Rezultati raspravljanja o procjenama i aktivnosti praćenja.
29. Znanje i razumijevanje se potvrđuju kroz sposobnost kandidata da (a) opiše ili objasni neku ili
sve od prethodno navedenih tema i njihov značaj u kontekstu postavljanja poslovanja i (b)
učinkovito sudjeluje u nekim ili svim prethodno navedenim temama kao dio tima ili pod
nadzorom.
30. Dodatak 5 koji se temelji na prethodnoj 28 točci, za svaku prikazanu temu postavlja detaljnije
elemente sposobnosti. Nije namjera ovog dodatka da propisuje, već da bude daljnja pomoć
tijelima članice IFAC-a u razvoju IT komponente predkvalifikacijskog programa edukacije
profesionalnog računovodstva.
Funkcija dizajnera informacijskih sustava
31. Kandidati koji se fokusiraju na ulogu dizajnera informacijskih sustava trebaju poznavati i
razumjeti (bez nužnog iskustva) sljedeće teme:
Analiza i procjena uloge informacija u poslovnim procesima i organizaciji poduzeća,
Primjena metode upravljanja projektima,
Primjena metoda ispitivanja sustava i pokretanja projekta,
Primjena metoda određivanja korisničkih zahtjeva i početnog dizajna,
Primjena metoda detaljnih dizajna sustava i nabave/razvoja,
Primjena metoda implementacije sustava i
Primjena metoda sustava održavanja i upravljanja promjenama.
32. Znanje i razumijevanje se potvrđuju kroz sposobnost kandidata da (a) opiše ili objasni neku ili
sve od prethodno navedenih tema i njihov značaj u kontekstu postavljanja poslovanja i (b)
učinkovito sudjeluje u nekim ili svim prethodno navedenim temama kao dio tima ili pod
nadzorom.
102
33. Dodatak 6 koji se temelji na prethodnoj 31 točci, za svaku prikazanu temu postavlja detaljnije
elemente sposobnosti. Nije namjera ovog dodatka da propisuje, već da bude daljnja pomoć
tijelima članice IFAC-a u razvoju IT komponente predkvalifikacijskog programa edukacije
profesionalnog računovodstva.
Kombinacija uloga
34. IAESB prepoznaje da se, u mnogim okruženjima, zadaci koje obavljaju studenti i
profesionalni računovođe ne mogu se kategorizirati samo u jednu od prethodno navedene tri
funkcije (manager, procjenitelj i/ili dizajner informacijskih sustava). Stoga, tijela članice
IFAC-a izabiru neku kombinaciju navedenih tema, područja i elemenata sposobnosti
prikazanih u dodacima ovog MSEP-a kako bi prikazali funkciju ili zanimanje nekih ili svih
svojih članova u trenutku kvalifikacije. Primjerice, tijelo članice može kombinirati neke od tih
sposobnosti kako bi kreiralo set sposobnosti koje se povezuju s funkcijom IT projekt
managera, kao što je prikazano u tablici 2 što slijedi:
Tablica 2: Primjer sposobnosti IT projekt managementa Kandidati mogu (a) opisati ili pojasniti neke ili sve dolje navedene uloge i značaj tih uloga za
određivanje nekog posla, i (b) učinkovito sudjelovati kao dio tima odnosno pod nadzorom u
nekim ili svim:
Uloga informacija u poslovnom procesu poduzeća i poslovnoj organizaciji,
Utvrđivanju poslovnih i korisničkih potreba za IT-em,
Istraživanja i studije izvedivosti,
Metode i pristupi upravljanju projektima,
Upravljanje budžetom(tima), vremenskim trajanjem(njima) i osobljem projekta,
Nabava, razvoj i implementacija sustava,
Promjena sustava, upravljanje problemom i upravljanje rizikom
Instalacija, implementacija i testiranje IT sustava i
Vrednovanje učinkovitosti i djelotvornosti IT sustava i rezultata projekta.
Poučavanje i procjena IT-a
Poučavanje
35. Tijela članice IFAC-a trebaju razmotriti načine kojima se IT komponenta predkvalifikacijskog
programa edukacije profesionalnog računovodstva može integrirati s ostalim komponentama
takvih programa zahtijevanih MSE-om 2, tj. računovodstvom, financijama i povezanim
znanjem, te organizacijskim i poslovnim znanjem. Npr.:
Područje nekih aspekata računalno podržanih poslovnih sustava može se integrirati
unutar tečaja financijskog računovodstva,
Područje nekih aspekata upravljačkih informacijskih sustava može se integrirati
unutar tečaja upravljačkog računovodstva,
Područje nekih aspekata internih kontrola u računalnom okruženju može se integrirati
unutar tečaja revizije.
103
36. Razvoj IT znanja i sposobnosti će, u pravilu, uključivati kombinaciju formalne edukacije
(trening u učionici, ili slično), računalno-podržanog treninga i osposobljavanje na radnom
mjestu.
37. U okviru formalne edukacije IT-a, tijela članice IFAC-a mogu razmatrati korištenje studija
slučaja, simulacije, interakcije s iskusnim stručnjacima i slične tehnike kako bi poboljšali
prikazivanje određenog područja te kako bi pomogli studentima razumijeti praktičnu primjenu
teoretskih IT znanja.
38. Tijela članice IFAC-a mogu uzeti u obzir svoje zahtjeve za praktičnim iskustvom kako bi po
potrebi ugradili neka ili sva područja IT znanja i sposobnosti prikazana u ovom MSEP-u.
Procjena
39. Tijela članice IFAC-a također trebaju uzeti u obzir kako se IT komponenta
predkvalifikacijskog programa edukacije računovodstva može učinkovito procijeniti. Mnoge
tehnike procjene se mogu uzeti u obzir, uključujući ali ne ograničavajući se isključivo na
sljedeće:
Testovi i ispitivanja IT znanja, samostalno ili ugrađeno u testove i ispitivanja drugih
komponenti programa edukacije računovodstva, uključujući objektivno testiranje (npr.
pitanja s višestrukim odgovorima) i duža esejska pitanja ili mini studije slučaja,
Studije slučaja i druge simulacije radnog mjesta i
Mentorova procjena sposobnosti i stručnosti vježbenika.
40. Neovisno koji se oblik(ci) procjene koriste za procjenu IT znanja kandidata, tijela članice
IFAC-a trebaju razmotriti da li procjena(e) dovoljno pokriva(ju) IT znanja i njegovu praktičnu
primjenu.
41. Ako tijela članice IFAC-a koriste testove i ispitivanja IT znanja zajedno s testovima i
ispitivanjem drugih komponenti predkvalifikacijskog programa edukacije računovodstva,
potrebno je razmotriti da li je IT dovoljno zastupljen u tim ispitivanjima.
Odjeljak 2: Znanje i zahtjevi sposobnosti iz područja IT-a nakon kvalifikacije
Pregled
42. Ovaj odjeljak MSEP-a 2 tijelima članice IFAC-a pruža smjernice za implementaciju MSE 7 u
svezi s daljnjim razvojem znanja i sposobnosti iz područja IT-a nakon kvalifikacije. MSE 7
zahtjeva da profesionalni računovođe razviju i održavaju vještine i sposobnosti značajne za
njihov rad.
43. Budući da postoji mnoštvo uloga koje obavljaju profesionalni računovođe, IAESB (i tijela
članice IFAC-a) nisu u mogućnosti pružiti detaljne smjernice za svaku moguću ulogu. Sljedeći
odjeljci razmatraju post-kvalifikacijsko znanje i zahtjeve sposobnosti za svaku od funkcija
koje su prikazane u odjeljku 1 ovog MSEP-a. U određivanju zahtjeva kontinuiranog
profesionalnog razvoja, tijela članice IFAC-a mogu uzeti u obzir neke ili sve smjernice
postavljene u ovom odjeljku ovog MSEP-a.
Znanje i sposobnosti iz područja IT-a nakon kvalifikacije
Funkcija managera informacijskih sustava – post-kvalifikacije
44. Profesionalni računovođe koji se fokusiraju na ulozi managera informacijskih sustava trebaju
znati i razumjeti neke ili sve navedene teme:
104
Upravljanje IT strategijom poduzeća,
Upravljanje organizacijom IT-a,
Upravljanje učinkovitosti i djelotvornosti IT operacija,
Održavanje financijskih kontrola nad IT-em,
Upravljanje IT kontrolama,
Upravljanje nabavom, razvojem i implementacijom sustava i
Upravljanje sustavima promjena i upravljanje problemom.
45. Znanje i razumijevanje se dokazuju sposobnošću profesionalnog računovođe u poduzimanju
svih ili nekih od prethodno navedenih tema prilikom određivanja posla.
46. Tijela članice IFAC-a mogu smatrati da su neki ili svi elementi sposobnosti koji su prikazani u
dodatku 4 korisni za razvoj zahtjeva za kontinuiranim profesionalnim razvojem profesionalnih
računovođa.
Funkcija procjenitelja informacijskih sustava – post-kvalifikacije
47. Profesionalni računovođe koji se fokusiraju na funkciju procjenitelja informacijskih sustava
trebaju znati i razumjeti neke ili sve sljedeće teme.
Procjena sustava planiranja
Sustavi ocjene i
Podnošenje rezultata ocjene i praćenje.
48. Poznavanje i razumijevanje se dokazuju sposobnošću profesionalnog računovođe da prilikom
postavljanja posla poduzme neke ili sve prethodno navedene radnje.
49. Tijela članice IFAC-a mogu smatrati da su neki ili svi elementi sposobnosti koji su prikazani u
dodatku 5 korisni za razvoj zahtjeva za kontinuiranim profesionalnim razvojem profesionalnih
računovođa.
Funkcija dizajnera informacijskih sustava – post-kvalifikacije
50. Profesionalni računovođe koji svoju pažnju usmjeravaju na funkciju dizajnera informacijskih
sustava trebaju znati i razumjeti neke ili sve sljedeće teme.
Analiza i procjena uloge informacija u poslovnim procesima i organizaciji poduzeća,
Primjena metoda upravljanja projektima,
Primjena metoda ispitivanja sustava i pokretanja projekta,
Primjena metoda određivanja korisničkih zahtjeva i početnog dizajna,
Primjena metoda dizajna detaljnih sustava i nabave/razvoja,
Primjena metoda implementacije sustava i
Primjena metoda sustava održavanja i upravljanja promjenama.
51. Poznavanje i razumijevanje se dokazuju sposobnošću profesionalnog računovođe da poduzme
neke ili sve prethodno navedene radnje prilikom postavljanja posla.
52. Tijela članice IFAC-a mogu smatrati da su neki ili svi elementi sposobnosti koji su prikazani u
dodatku 6 korisni za razvoj zahtjeva za kontinuiranim profesionalnim razvojem profesionalnih
računovođa.
105
Odjeljak 3: Poznavanje IT-a i zahtjevi sposobnosti za profesionalne revizore
Poznavanje IT-a i sposobnosti profesionalnih revizora
53. MSE 8 propisuje da bi nadležnost22
trebala biti ocijenjena prije nego što pojedinac postane
profesionalni revizor. MSE 8 propisuje sadržaj znanja23
iz područja IT-a za edukaciju
profesionalnih revizora. Navedeno treba uključivati:
(a) Sustave informacijskih tehnologija za financijsko računovodstvo i izvještavanje,
uključujući značajna tekuća pitanja i događaje, i
(b) Okruženja za ocjenu kontrola i procjenu rizika u računovodstvenom sustavu i sustavu
izvješćivanja koji su prikladni za reviziju povijesnih financijskih informacija.
54. Ovaj odjeljak MSEP-a tijelima članice IFAC-a pruža smjernice u primjeni MSE 8 koje se
odnose na specifično IT znanje i nadležnost koja se zahtijeva za profesionalne revizore. IT
znanje i sposobnosti u ovom odjeljku proizlaze iz značajnih znanja i sposobnosti prije
kvalifikacije a koji su prethodno određeni u ovoj smjernici i prilagođava ih specifičnom
kontekstu revizije povijesnih financijskih informacija.
55. Tijela članice IFAC-a, prilikom razvoja područja znanja IT-a za edukaciju profesionalnih
revizora, može razmotriti uključivanje sljedećih tema:
Ocjena cjelokupnog IT kontrolnog okruženja poduzeća,
Planiranje procjene sustava financijskog računovodstva i sustava izvješćivanja,
procjena sustava financijskog računovodstva i sustava izvješćivanja i
Podnošenje rezultata ocjene i praćenje.
56. Dodatak 7 navodi više elemenata sposobnosti koji se temelje na prethodno navedenoj temi
koje tijela članice IFAC-a mogu razmotriti prilikom razvoja znanja za edukaciju
profesionalnih revizora iz IT područja. Nije namjera ovog dodataka da obvezuje primjenu
navedenih sposobnosti.
57. Tijela članice IFAC-a mogu također smatrati da su neki ili svi elementi sposobnosti za
profesionalne revizore koji su prikazani u dodatku 7, te za procjenitelje informacijskih sustava
iz dodatka 5, korisni za razvoj zahtjeva za kontinuiranim profesionalnim razvojem
profesionalnih revizora.
22
MSE 8 Zahtjevi kompetentnosti za revizijske profesionalce, točke 63-64 23
MSE 8 Zahtjevi kompetentnosti za revizijske profesionalce, točka 40
106
Dodatak 1
Opće znanje iz područja IT-a
Dodatak 1 se temelji na tablici 1 ovih smjernica. Ovaj dodatak detaljnije prikazuje područja općeg
znanja iz područja IT-a koji mogu biti pomoć tijelima članice IFAC-a pri razvoju segmenta IT-a u
programu edukacije računovodstva. Nije namjera ovog dodataka da obvezuje primjenu navedenih
sposobnosti.
Tema 1: Strategija informacijskih tehnologija
Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti strategiju i viziju poduzeća Glavno područje obuhvata Tema Interni i eksterni poslovni zadaci Poslovno usmjerenje poduzeća
Pozicija subjekta unutar industrije
Odnos poslovne i IT strategije
Radna dinamika koja utječe na poslovanje
Poslovni procesi povezani sa strateškim
planom Čimbenici koji utječu na IT Prilagodljivost promjenama u tehnologiji i
poslovanju, te brzina pristupa tržištu Zakonski, regulatorni i sigurnosni zahtjevi Poslovne jedinice (kupci, tržišta, industrije) Budžeti Razina usluge i operativni zahtjevi; Dostupnost, mogućnost nadogradnje, sigurnost,
cjelovitost, održavanje, prilagodljivost
Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti tekuće i buduće IT okruženje Glavno područje obuhvata Tema Tekuće stanje korištenja IT-a kao podrške
poslovnim procesima poduzeća Infrastruktura Softver Ljudi Procedure i kontrole Znanje Podaci
IT rizici i prilike Trendovi, pitanja koji se odnose na tekuće
okruženje Sinkronizacija poslovanja i IT-a Usklađenost s ugovorenom razinom
usluga/ciljevima Kapacitet i mogućnost provedbe Ponašanja korisnika Politička i društvena briga koja se odnosi na IT
Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti IT strateški plan Glavno područje obuhvata Tema Planiranje budućeg sustava poduzeća Komunikacija s korisnicima
Porijeklo strategije Kritični čimbenici uspjeha, odgovarajuće mjere
Uskladiti buduću IT strategiju sa poslovnom
strategijom Ciljevi i svrha IT managementa Sveobuhvatna izvedivost i opseg Poslovni uvjeti (kvaliteta, vrijeme, troškovi) Plan aktivnosti, vremenski plan, prijelazne
elemente Dozvola poduzeća i korisnika
107
Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti o tekućem upravljanju i rezultatima
praćenja procesa Glavno područje obuhvata Tema Okviri IT upravljanja Kontrolno okruženje/kultura
Procjena rizika Politike i procedure Informacije i komunikacija Praćenje kontrola i rizika Utjecaj na usklađenosti IT-a sa standardima i
kodeksom Mjerenje rezultata Troškovna učinkovitost IT procesa
Iskorištenje IT infrastrukture Zadovoljstvo korisnika Produktivnost zaposlenika Razmjena znanja i informacija Povezanost između IT-a i upravljanja
poduzećem
Tema 2: Arhitektura informacijskih tehnologija
Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti koncepcije općeg sustava Glavno područje obuhvata Tema Obilježja i vrste sustava Teorija općeg sustava, ciljevi sustava:
Otvoreni/zatvoreni sustavi
Dobro/loše strukturiran
Formalni/neformalni Operativno/taktičko/strateški Obrada podataka vs. operativna podrška vs.
podrška odlučivanju Arhitektura informacijskog sustava (veze i
komponente) Podsustavi, mreže, klijent server, udaljeni
sustavi, distribuirani sustavi, mobilni uređaji,
hardware (centralna jedinica, poslužitelj,
mrežni usmjerivač (router), radna jedinica
(workstation) itd.) Mreže, telekomunikacijski sustavi, elektronska
razmjena podataka Softver: softverski programi, softverske
aplikacije, uslužni programi:
Okruženje za razvoj aplikacija
Organizacija podataka i metode
pristupa
Datoteke, tablice, baze podataka,
sustavi za upravljanje bazom podataka Protokoli, standardi, enabling tehnologije IT stručnjaci i razvoj zanimanja u IT
organizacijama Kontrola i povratna veza u sustavu Ciljevi, mjere, nadzor, povratna veza i praćenje Životni ciklus razvoja sustava Nabava sustava/faze razvoja sustava, zadaci:
Istraživanje i studija izvodljivosti
Analiza zahtjeva i početni dizajn
Izrada detaljne
specifikacije/dokumentacije
Instalacija sustava/implementacija
108
Održavanje
Upravljanje projektima Priroda i vrste informacija Uobičajena praksa, ad hoc iznimke, i iznimke
koje se mogu predvidjeti i Kvantitativne i kvalitativne Dokumenti transakcija, ekrani, izvještaji,
poruke itd. Obilježja informacija Kvaliteta, relevantnost, pouzdanost, troškovi
Cjelovitost, točnost, stupanj sažimanja,
pravovremenost, promet, učestalost, dostupnost,
raspoloživost, ovlaštenje, autentičnost,
privatnost, povjerljivost itd. Vrijednost odluke, konkurentska prednost
Uloga informacija u poslovanju Korisnici: Unutarnji, vanjski Nadgledanje, pronalaženje problema, akcija,
podrška odlučivanju itd. Teorije odlučivanja Prednosti i ograničenja procesiranja informacija
zaposlenicima Prijenos informacija Sustavi i koncepti izvještavanja
Vrste poslovnih sustava Sustavi za obradu transakcija Sustavi za podršku proizvodnje Upravljački informacijski sustavi Sustavi za upravljanje znanjem Izvršni informacijski sustavi Sustavi podrške odlučivanju Ekspertni sustavi Neuronske mreže
Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti obradu podataka u poslovnim sustavima Glavno područje obuhvata Tema Faze obrade transakcija Unos podataka
Uređivanje/potvrđivanje Prijenos podataka Pretraživanje datoteka, kalkulacije, logičke
usporedbe Ažuriranje matičnih datoteka Skladištenje, bilježenje i pohrana, sigurnosna
kopija Računovodstvo, kontrola, menadžment i
izvještavanje, Upitnici, revizijski trag, ad hoc izvještaji Prevencija, detekcija, korekcija pogrešaka
Vrste obrade Serijska obrada Obrada transakcija On-line obrada Obrada u realnom vremenu Distribucirana obrada Višestruko programiranje, višestruko
postavljanje zadataka i višestruka obrada
109
Poslovna dokumentacija, računovodstvene
evidencije, baze podataka, kontrolni/upravljački
izvještaji
Prihodi/Potraživanja/Računi Nabava/Dobavljači/plaćanja Zalihe/Troškovi prodaje Osnovna sredstva Planiranje proizvodnje, organiziranje i kontrola Upravljanje distribucijom, logistika Upravljanje projektima Ljudski resursi i plaće Isporuka usluga Logistika Riznica Administracija
Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti fizičke i hardverske komponente sustava Glavno područje obuhvata Tema Jedinice obrade Osobna/radne stanice (workstation)/mini/glavna
konzola/super računalo Samostalna ili višekorisnička/mreža Višeprocesorska vs. pojedinačni procesor Server ili serveri Centralna jedinica obrade (CPU), glavna
memorija itd. Sabirnice (bus-lines), kablovi, kartice s
integriranim krugovima, mikrokodovi, registri,
upute za uporabu itd. Ulazni/izlazni uređaji Tipkovnica, miš, skener, radio frekventni
identifikacijski uređaji (RFID), uređaji za
prepoznavanje tekstova, uređaji za
prepoznavanje glasa, web kamere, smart
kartice, zaslon za pisanje olovkom (pen
display), vrpca, disk, pisač, bar kod čitač,
biometrijski uređaji itd. Kontrolne jedinice, privremene memorije,
kanali itd. Uređaji za prijenos podataka Modem, preklopnik (switch), usmjerivač
(router), sabirni uređaji (concentrator),
premosnici (bridge), ekran itd. Bežični odašiljač (wireless transmitter),
prijemnik (receiver), bluetooth, infrared uređaji
itd. Uređaji za pohranu podataka Prezentacija podataka pomoću računala, vrpca
za sažimanje podataka, diskova, uređaja za
čitanje svih vrsta CD medija (CD-ROM),
digitalnih video diskova (DVD), mrežnog
prostora za pohranu podataka (SAN),
priključnog memorijskog uređaja za mrežu
(NAS).
Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti o programima Glavno područje obuhvata Tema Komponente za oblikovanje programa Razlika između sistemskih i aplikativnih
softvera Organizatori hodograma (Workflow
managers),međuprogrami i uslužni programi
110
Softverski dizajn iza različite procesore Otvoreni vs. zaštićeni sustavi
Operativni sustavi Grafička korisnička sučelja Mreže, klijent/poslužitelj (server), itd. Pojedinačni korisnik vs. više korisnika Upravljanje procesima Upravljanje sustavima pohrane i datoteka
Sustavi za komunikaciju Terminalni monitori, mrežni direktoriji, itd. Komunikacijski protokoli
Sigurnosni softver Softver za autentifikaciju i kontrolu pristupa Anti-virusni softver Vatrozid Detekcija upada u sustav Alati za procjenu sigurnosti
Uslužni softver Uređivači teksta, upravljanje direktorijem,
sigurnosna kopija datoteke/ plan oporaka,
sažimanje podataka, itd. Sofver za nadzor procesa i vremenski raspored
itd. Programski jezici/kompajleri Strukture za kontrolu programa
Otvoreni izvor (open source), testiranje tijekom
razvoja programa, tehnike razvoja aplikacija
kao RAPID Specifikacija programa, verifikacija i
vrednovanje Strojni jezik/niži programski jezici Proceduralni vs. neproceduralni programski
jezici Vrednovanje programskih jezika i kriteriji
izbora Objektno orijentirani programski jezici,
višemedijski autorizacijski sustavi itd. Programska pomagala, interaktivni programski
softver Okruženje za razvoj aplikacija CASE alati i programsko okruženje UML (jezik za unificirano modeliranje) Metode za dizajniranje i razvoj programa Testiranje i dokumentiranje
Sustav za upravljanje knjižnicom Kontrola verzije, migracije, itd. Sustav za upravljanje podacima Upravljanje sustavom vrpca i diska
Tiskana kopija (Hardcopy)/ list filma za
pohranu podataka (mikrofilm)/optička
dijagnostika On-line, arhiviranje Softveri za oblikovanje izvještaja i
pretraživanje podataka Sustav upravljanja bazom podataka
Opći aplikativni softver Razlika od sistemskog softvera Konkurentska prednost Pojedinačni vs. organizacijski - sveobuhvatni
razvoj/integracija Programski paketi vs. softvera kojeg treba
prilagoditi Distribuirana vs. centralizirana obrada Korisničko računarstvo
111
Internet/intranet/extranet aplikacije Softver koji omogućuje e-poslovanje Upravljanje sustavom nabave (SCM)
sustav za upravljanje odnosa s kupcima (CRM) Automatizacija prodaje (SFA) Sustav upravljanja ljudskim potencijalima Upravljanje osnovnim sredstvima Integrirane poslovne aplikacije (ERP) Proizvodnja (CAD/CAM, CIM) Distribucija, logistika Integrirane poslovne aplikacije (EAI)
Sustavi za elektroničku trgovinu
Brošure, katalozi, razmjene
Unos narudžbi (shopping cart), proces
plaćanja, realizacija Sustavi za upravljanje znanjem:
Stvaranje, pohrana, razmjena,
održavanje znanja
Financijski izvještaji, XBRL
Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti o protokolima, standardima i enabling
tehnologijama Glavno područje obuhvata Tema Zajednički standardi sedmorazinski OSI referentni model:
Fizički sloj, sloj za prijenos podataka
preko medija, mrežni sloj, transportni
sloj, sloj za veze između aplikacija,
prezentacijski sloj, aplikacijski sloj Standard za arhitekturu za upravljanje
objektima (CORBA) Elektronska razmjena podataka (EDI) Protokol kontrole prijenosa/Internet protokol
(TCP/IP) Protokol za bežične aplikacije (WAP)
Internet protokoli Komutacija paketa Internetska adresa - Uniform Resource Locator
(URL) Ime domene servera - Domain Name Server
(DNS) Protokol za prijenos podataka - File Transfer
Protocol (FTP) Protokol za prijenos hipertekstovnih
dokumenata - Hypertext Transfer Protocol
(HTTP) Hipertekstovni programski jezik- Hypertext
Markup Language (HTML) Jezik za označavanje podataka - Extensible
Markup Language (XML) Prošireni poslovni jezik za izvještavanje
Extensible Business Reporting Language
(XBRL) Protokol za razgovor u realnom vremenu -
Internet Relay Chat Protocol (IRC) Organizacije za definiranje standarda Institut inženjera elektrotehnike i elektronike -
Institute of Electrical and Electronic Engineers
112
(IEEE) Međunarodna organizacija za standardizaciju -
International Organization for Standardization
(ISO) Međupovezivanje otvorenih sustava - Open
Systems Interconnections (OSI) Institut za američke nacionalne standarde -
American National Standards Institute (ANSI) World Wide Web konzorcij- World Wide Web
Consortium (W3C) Institu za projektni management - Project
Management Institute (PMI) Institut za softverski inženjering- Software
Engineering Institute (SEI) Međunarodna federacija računovođa -
International Federation of Accountants (IFAC) XBRL International
Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti o organizaciji podataka i metodama pristupa Glavno područje obuhvata Tema Struktura podataka i organizacija datoteka Kodiranje podataka: obilježja, zapis, datoteka,
multimedija Točnost podataka Odnos među podacima: jedan na jedan, jedan
na više, više na više Konceptualno modeliranje podataka Normalizacija podataka Logički vs. fizički Oblikovanje modela entiteti-veze Referencijalna cjelovitost Struktura tablica vs. korisničko sučelje Distribuirana struktura
Metode pristupa Sljedni pristup Direktni (slučajni) pristup Indeksirani sljedni pristup
Vrste datoteka podataka Glavni/transakcije/tablice Grupirani, liste, skupine, redni, razgranati,
indeksi Baze podataka: relacijske, mrežne,
hijerarhijske, objektno orijentirane Koristi upotrebe baze podataka
Obilježja, funkcije, arhitekture sustava za
upravljanje bazom podataka Pohrana podataka, pristup, dijeljenje Odmotavanje unatrag (roll back)/journalling Mjerenje i podešavanje performansi Pohranjene procedure
Administriranje baze podataka Definiranje/dokumentiranje zahtjeva baze
podataka Izgled datoteka/sheme/rječnik podataka (data
dictionary) Modeli baze podataka, distribuirani sustav
Upravljanje dokumentacijom Skupljanje, indeksiranje, pohrana, dohvat,
pregled/ispis Vizualni izgled sustava
113
Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti o IT stručnjacima Glavno područje obuhvata Tema Funkcije poslovanja Manager informacijskog odjela - Chief
Information Officer (CIO) i slično Manager za
informacijsku sigurnost - Chief Information
Security Office (CISO) i slično Poslovni analitičar Sistemski analitičar Programer Operativni menadžer Administrator baze podataka/administrator
podataka Administrator baze znanja/administrator
znanja/inženjer znanja Stručnjak za sigurnost Mrežni kontrolor Knjižničar Webmaster, Web dizajner Ispitivač kvalitete
Zapošljavanje/Razvoj IT ljudskih potencijala Školovanje i razvoj Izvori Izgradnja karijere
Organizacija Struktura organizacije Upravljanje IT-ijem
Područje 3: IT i omogućavanje poslovnih procesa
Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti o korisnicima i njihovim zahtjevima Glavno područje obuhvata Tema Praćenje razine usluge prema ugovorenom
razinom usluga Kvaliteta usluge Dostupnost Vrijeme odaziva Sigurnost i kontrola Cjelovitost obrade Privatnost Pomoć Ispravnost ugovorene razine usluga
Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti poslovne modele poduzeća Glavno područje obuhvata Tema Poslovni modeli Prihod
Distribucija Nabava Tržište Organizacija Zakonski i drugi propisi
Učinkovitost i svrha pojedinačnih poslovnih
procesa Prihodi/potraživanja/primitak Nabava/dobavljači/plaćanje Zalihe/trošak prodane robe Osnovna sredstva Planiranje proizvodnje, vremenski raspored i
kontrola Upravljanje distribucijom, logistika Upravljanje ljudskim potencijalima i plaća
114
Isporuka usluge Logistika Riznica Administracija
Kontrolno okruženje Odnos između korisničkih kontrola,
aplikacijskih kontrola i IT općih kontrola
Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti rizike i prilike Glavno područje obuhvata Tema Prepreke i omogućavanja Tehnologija
Usklađenost poslovnih procesa i IT-a sa
poslovnim strategijama Reinženjering poslovnih procesa (Business
Process Re-engineering (BPR)) Organizacijska struktura i kultura Vodstvo Ljudski potencijali Kapital Zakoni i propisi
Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti utjecaj IT-a na poslovne modele, procese i
rješenja poduzeća Glavno područje obuhvata Tema Aplikacije za Internet trgovinu Zadaci i trendovi Internet trgovine
Business to Business (B2B)
Razmjena, portal, javna/privatna
razmjena, EDI
Kreditne autorizacije, bežične linije
(ACH, EFT) Business to Customer (B2C) Consumer to Consumer (C2C) Business to Employee (B2E) Učenje na daljinu; podjela znanja Elektronsko upravljanje
Poslovni sustavi
Upravljanje sustavom nabave (SCM) sustav za upravljanje odnosa s kupcima (CRM) Automatizacija prodaje (SFA) Sustav upravljanja ljudskim potencijalima Upravljanje osnovnim sredstvima Integrirane poslovne aplikacije (ERP) Proizvodnja (CAD/CAM, CIM) Distribucija, logistika Integrirane poslovne aplikacije (EAI)
Sustavi za elektroničku trgovinu
Brošure, katalozi, razmjene
Unos narudžbi (shopping cart), proces
plaćanja, realizacija Sustavi za upravljanje znanjem:
Stvaranje, pohrana, razmjena,
održavanje znanja Financijski izvještaji, XBRL
115
Područje 4: Nabava sustava i proces razvoja
Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti proces nabave, faze i zadatke životnog
ciklusa Glavno područje obuhvata tema Pristupi Nizvodni, spiralni, interaktivni, prototipiranje
Utjecaj novih tehnika razvoja i teorije
menadžmenta o životnom ciklusu razvoja
formalnog sustava Nabava/razvojne faze Istraživanje i studija izvedivosti
Analiza zahtjeva i početni dizajn Specifikacija detaljnog dizajna/dokumentacija Instalacija sustava/implementacija Održavanje
Standardi, metode i kontrole Zahtjevi za dokumentiranjem Glavni rizici i razlozi za neuspjeh projekata: Npr. Ekonomski, tehnički, operativni,
ponašanje
Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti istraživanje i studiju izvedivosti Glavno područje obuhvata Tema Istraživanje Analiza postojećeg sustava; integracija
poslovnih procesa; reinženjering poslovnih
procesa Opseg predloženog sustava i informacijskih
potreba, tehnološke mogućnosti Priroda i vrsta poslovanja
Studija izvedivosti Cost/benefit analiiza Izjava o zahtjevima sustava Analiza izvedivosti
Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti analizu potreba i početni dizajn Glavno područje obuhvata Predmet rada Opis potreba korisnika Način obrade
Korisničko sučelje: ekran, izvještaj, izgled
formi Baze podataka/datoteke/blok podataka Integracija sa postojećim aplikacijama i
sustavima Volumen, umreženost, proširenje, zahtjevi
Analiza sustava/dizajn Strukturirana analiza i metodologije dizajna Alati i tehnike Upitnici, intervjui, analize dokumenata,
promatranja Dijagrami toka podataka; modeliranje
dijagrama entitet-odnos itd. Tablice odluka i stabla odlučivanja Računalno podržani alati - Computer Aided
Software Enginerring (CASE) alati Univerzalni jezik za modeliranje - Unified
Modeling Language (UML) Objektne metode
Dizajniranje procesa, organizacija podataka,
potrebe softvera Arhitektura aplikacija Tehnička arhitektura Infrastrukturni zahtjevi: objekti, hardver, mreža
116
Kontrolni zahtjevi Dostupnost, sigurnost/privatnost, cjelovitost,
mogućnost održavanja
Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti dizajn, selekciju, nabavu i razvoj sustava Glavno područje obuhvata Tema Infrastruktura i usluge softvera Odabir hardvera, objekti, mreže
Odabir softverskih paketa Odabir dobavljača/isporučitelja/davatelja
usluga Stupanj pružanja ugovorenih usluga ugovori o
polaganju sredstava Ugovaranje/najam/razmatranje licenci
Razvoj softvera Okruženje za razvoj aplikacija (programski
jezici/kompajleri, itd.) Programska pomagala: strukturirani,
upravljanje događajima, objektno orijentiran
pristup Dizajn sustava Korisnička sučelja: izgled ekrana i izvještaja
Dizajn baza podataka/datoteka; integracija
sustava i baza podataka Revizijski trag; tijek transakcija Sučelja Zahtjevi za učitavanje u sustav i mrežne
transakcije Kompjuterizirane i korisničke kontrole Pristup potvrde testiranja
Dokumentacija Izjava o tehničkim zahtjevima Korisnički i operativni priručnici
Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti implementaciju Glavno područje obuhvata Tema Plan implementacije sustava Zahtjevi menadžmenta za upravljanje
promjenama Školovanje korisnika Potvrda o funkcioniranju od strane korisnika Projekcija sustava Konverzija podataka Upravljanje rizicima Postupci i povrat podataka dokumentacija
Instalacija i postavljanje sustava Instalacija/postavljanje komponenti:
infrastruktura, softver, Korisničke/rukovoditeljske procedure i kontrole Zapošljavanje/obučavanje zaposlenika
Prihvaćanje testiranja Pristup potvrde testiranja:
Definiranje potrebnih resursa
Razvoj zahtjevnih testnih scenarija
Odnos prema funkcionalnim i
tehničkim/arhitekturnim zahtjevima Alati i podrška:
Automatizirani alati za testiranje
Testna okolina
Podrška
117
Testiranje skripti i srodnih podataka Potvrda ispravnosti/pred-implementacijski
pregled Konverzija/promjena sustava Zahtjevi za transformacijom podataka
Automatizirana/ručna Sagledavanje postupaka (pilot, paralelno
izvođenje i izvođenje u živo) Razmatranje vremena Testiranje Upravljanje rizicima Potrebni resursi:
Alati za prijenos podataka
Konverzijska okolina
Podrška Testiranje radi osiguranja kompletnosti,
ispravnosti i ovlašteni podataka Pregled nakon implementacije Podmirivanje poslovnih zahtjeva
Utjecaj na korisnike, menadžment i zaposlenike Raspored na projektu i potrošnja resursa
(financijski i ljudi) Ostvarene koristi Prilike za poboljšanje
Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti održavanje sustava i promjene programa Glavno područje obuhvata Predmet rada Standardi održavanja Infrastruktura
Softver Ovlasti zaposlenika Informacijska arhitektura Poslovni procesi Upravljanje verzijama Kontrola implementacije Kontrola autorizacija Standardiziranje dokumentacije i kontrole Planiranje migracije
Kontrola promjena Nadzor: promjena autorizacija Hitna kontrola promjena Testiranje i potvrda ispravnosti
Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti upravljanje projektima, planiranje
projekata, projektne kontrolne metode i standarde Glavno područje obuhvata Tema Započeti projekt Sponzoriranje i otvaranje projekta
Korisnici projekta Uvjeti poslovanja Usvojiti alate i tehnike upravljanja projektima
Planiranje projekta Obuhvat, ciljevi i isporuke Strategije za postizanje ciljeva i isporuka Raspored projekata, koji uključuju redoslijed
zadataka i koraka Resursi i budžet Standarde kvalitete koji će biti uključeni kod
ocjene projekta Komunikacijske potrebe svih korisnika projekta
118
Dobra i/ili usluge koji će biti potrebni za
dovršenje projekta Pristup upravljanja rizicima na projektu Rizik upravljanja projektom
Poslovni rizik Izvršavanje projektnog plana Osigurati:
Dobra i usluge su izabrani i ugovoreni
prema zahtjevu
Standardi kvalitete su razumljivi
Zaposlenici su adekvatno vođeni i
educirani
Definirana je strategija komunikacije Kontrola projekta Kontrola i koordiniranje promjena tijekom
projekta Upravljati budžetom projekta Osigurati da rezultati zadovoljavaju standarde
kvalitete i identificirati metode kako bi se
ispravili bilo koji zabilježeni problemi Izvještavati o izvedbi projekta i revidirati
raspored po potrebi Osigurati efikasno upravljanje rizicima Praćenje rizika migracije Pravovremeno prepoznati nove rizike i
promjene plana Identifikacija pitanja, proces eskalacije i
rješavanja Završiti projekt Komunikacija sa korisnikom i objaviti kraj
projekta Otvorene teme Post implementacijski pregled
Područje 5: Upravljanje informacijskom tehnologijom
Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti IT organizaciju Glavno područje obuhvata Tema IT politike, procedure i metodologije Postupak kreiranja i poboljšanja IT organizacije
Postupak za održavanje dokumentacije Usklađenost sa strateškim planom IT organizacija za definiranje infrastrukture,
softvera, ljudi, procedura i podataka IT politike upravljanja ljudskim potencijalima Ocjena vještina
Ocjenjivanje radne učinkovitosti Opis posla Školovanja i certifikati Zapošljavanje i zadržavanje
Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti upravljanje IT postupcima i njihovu
učinkovitost i djelotvornost Glavno područje obuhvata Tema Proces upravljanja resursima koji se koristi za
održavanje organizacijske djelotvornosti Nabava resursa Tekuće procedure podrške Održavanje nadopuna i nadogradnji
Odnos infrastrukture prema aplikacijama i
zahtjevima korisnika Razvoj operativnih prioriteta Kompatibilnost komponenti Planiranje IT kapaciteta Utjecaj IT-a na procedure
119
Arhitektura podataka/informacija IT infrastruktura (hardver, uređaji, mreže)
softver (sustavi, aplikacije, uslužni programi) Usluga praćenja aktivnosti pružatelja Mjerenje izvedbe (produktivnost, kvalitete
usluge) Praćenje ugovorene razine usluga Skupna kompjuterizacija Distribuirani sustavi EDI i elektronsko trgovanje Vanjske usluge (ISP, ASP, itd.)
Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti upravljanje imovinom Glavno područje obuhvata Tema Životni ciklus imovine Nabava
Promjena Povlačenje
Upravljanje imovinom i kontrola IT imovina Ugovori i licence i problematika intelektualnog
vlasništva Vlasništvo nad podacima, pouzdanost i
problematika privatnosti Prenošenje u drugu državu i pohrana podataka Dokumentacija pružatelja usluge Privatnost Korisnička dokumentacija, školovanje i podrška
krajnjim korisnicima
Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti kontrolu promjene i upravljanje problemima Glavno područje obuhvata Tema Podjela okruženja Tri okruženja:
Razvoj
Test
Produkcija Mehanizmi transportiranja Proces prihvata Autorizacijske procedure Praćenje i evidentiranje
Postupci kontrole promjena Analize utjecaja Autorizacija Interna kontrola Testiranje/povratna veza Dokumentacija Ljudski resursi, uključujući školovanja Odobrenja Planovi migracije Upravljanje izvršenjima
Upravljanje problemima Integracija sa upravljanjem kontrole promjena Sustavi podrške za pomoć/usluge (Help/Service
desk support systems) Rješavanje problema/eskalacijske procedure Usmjeravanje i dodjela problema Analiza problema i analiza trenda
Upravljanje računalima krajnjih korisnika Tehnologija difuzije Informacijski centri, help desk
120
Sustavi zaštite krajnjih korisnika Podrška aplikacijama krajnjih korisnika
Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti upravljanje sigurnošću Glavno područje obuhvata Tema Uređaji Centri podataka, vanjski podugovoreni uređaji
Skladišta, knjižnični mediji, sustavi sigurnosne
pohrane (back up vaults) Neprekinuto napajanje energijom
(Uninterruptible power source UPS) Mjesta obnove nakon nesreće - Disaster
recovery sities Fizička sigurnost Prijetnje
Analiza utjecaja Planiranje nepredviđenih situacija Fizički pristup Trajnost
Logička sigurnost Korisnička identifikacija/lozinke Autentifikacija/autorizacija Logički pristup Sigurnosni paketi Upravljanje lozinkama/procedure promjene
lozinki Vatrozidi
Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti o praćenju izvedbe i financijskoj kontroli nad
IT resursima Glavno područje obuhvata Predmet rada Mjerenje izvedbe Definirano
Praćeno Mjereno i uspoređeno sa standardima i
izvještavanje IT kontrola troškova Glavni budžet
Praćenje vremena/troškova Obračun troškova sustava Troškovi koji se mogu identificirati i mjeriti Definirane i implementirane troškovne
procedure Fakturiranje i prefakturiravanje korisničkim
odjelima Ciljevi IT kontrole Djelotvornost, učinkovitost, ekonomičnost
poslovanja Pouzdanost financijskog izvještavanja Djelotvornost kontrola (dizajn, provedba) Očuvanje IT imovine Usklađenost sa mjerodavnim zakonima i
propisima Pouzdanost sustava:
Sigurnosne kopije, oporavak sustava
(back-up, recovery)
Kontrole pristupa (fizičke, logičke)
Privatnost, povjerljivost
Cjelovitost procesa (potpunost, točnost,
pravovremenost, autorizacija)
121
Cjelovitost podataka
Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti softver za profesionalnu upotrebu Glavno područje obuhvata Tema Uredski softver Prezentacijski softver
Internet alati: e-mail, web pretraživač Word processor Tablični programi - Spreadsheets Sustavi za upravljanje bazom podataka
Računalno podržane tehnike Computer-assisted audit techniques (CAATs)
Računovodstveni paketi i CAATs Profesionalni istraživački alati Analitički alati Povezivanje uzoraka/priznavanje
Područje 6: Komunikacija i IT
Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti o koristima i rizicima IT-a koji su povezani s
komunikacijama Glavno područje obuhvata Tema Glavno značenje komunikacija podržanih IT-
jem Web komunikacija E-mail SMS/MMS Digitalni potpis Elektronske datoteke
Rizici u komunikaciji podržanoj IT-ijem Privatnost-odgovarajuća upotreba informacija i
značajni propisi za zaštitu podataka Tajnost Kopiranje podataka jednog klijenta i upotreba
podataka u korist drugog klijenta Korištenje USB uređaja Prosljeđivanje podataka koji nisu pouzdano
provjereni Koristi IT u komunikaciji Web pretraživanje
Korištenje certifikata sa digitalnim potpisom Internet alati: e-mail, web pretraživač, FTP
Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti o mrežama i elektronskoj razmjeni podataka Glavno područje obuhvata Predmet rada Mrežne komponente, konfiguracije i dizajni Lokalna mreža/široko rasprostranjena mreža
Bežični/mobilni sustavi Mreže za distribuiranu obradu Opcije za prijenos podataka, javni i privatni
prijenosnici usluga itd. Prijenos podataka i uređaji/softver za prijenos
122
Dodatak 2
IT Područje kontrole znanja
Dodatak 2, koji se temelji na temama iz odjeljka 19 u ovom MSEP-u, prikazuje detaljnije teme u
području znanja iz IT kontrola. Namjera poglavlja je pružiti pomoć tijelima članice IFAC-a u
razvoju komponenti informacijskih tehnologija u računovodstveno edukacijskom programu. Ovaj
dodatak nije obvezujući.
Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti interno IT kontrolno okruženje Glavno područje obuhvata Tema pristup upravljanja IT rizikom Vjerovanja i stavovi
Strategija IT rizika politike, usmene i pismene komunikacije i
postupak donošenja odluka pogreške,prijevare, vandalizam/iskorištavanje,
prekid poslovanja, ne konkurentnost, pretjerani
troškovi, nedovoljni prihodi, statutarne
sankcije, socijalni troškovi Zakonsko okruženje
Tolerancija IT rizika Prihvaćanje razine IT rizika Odnos IT rizika/poslovnog rizika/korporativnog
rizika/socijalnih rizika Strategije kvalitativnog/kvantitativnog pristupa
rizicima IT nadzor IT upravljanje
Razina IT nadzora u organizaciji Znanje IT-ja u odboru za nadzor Sustavi pro-aktivne detekcije IT rizika
Cjelovitost, etičke vrijednosti i sposobnost IT
zaposlenika Korporativni IT socijalni sustavi odgovornosti i
izvještavanja Korporativna izjava o IT potpunosti podataka Organizacijska struktura IT funkcija Procesi i izvještaji korporativnog upravljanja
Nadležnost i odgovornost, organizacija i razvoj Podjela IT funkcija Struktura ovlaštenja Struktura odgovornosti za IT kontrole:
uprava, top menadžment
IT menadžment i IT osoblje
Korisnički odjeli, pojedinci
Revizori
Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti postavljanje IT ciljeva Glavno područje obuhvata Tema IT strateški ciljevi Misija/vizija/svrha
Odnos strateških ciljeva poduzeća/IT strateških
ciljeva IT ciljevi/mjerenja
IT ciljevi IT operativni ciljevi: učinkovitost i
djelotvornost IT zahvata IT izvještajni ciljevi: točna i kompletna
informacija menadžmentu za IT potrebe usklađenost IT ciljeva: obavljanje IT aktivnosti
u skladu sa relevantnim zakonima i propisima
123
Nadgledanje IT ciljeva Integracija sa ciljevima subjekta Odabir IT ciljeva Odnos s upravljanjem rizicima u IT-u
Odnos s IT sklonostima rizicima IT tolerancija rizika, prihvatljivost različitih
stupnjeva
Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti identificiranje IT rizika Glavno područje obuhvata Tema Čimbenici IT rizika Vanjski čimbenici:
Ekonomski
Prirodno okruženje
Politički
Socijalni
Tehnološki Interni čimbenici:
Infrastruktura
Osoblje
Proces
Tehnologija Tehnike identifikacije događaja u IT-u IT popis događaja
IT interne analize Eskalacija ili granice tolerancije Pojednostavljene radionice i intervjui Analize tijeka procesa Indikatori vodećih događaja Metodologija gubitka podataka
Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti o procjenama rizika u IT-u Glavno područje obuhvata Tema Kategorije IT rizika Inherentni IT rizik
Rezidualni IT rizik Vjerojatnost i utjecaj Izvori podataka Ekonomski, tehnički, radni, ponašanjem Glavni razlozi za neuspjeh računalnih projekata Pogreške, prijevare, vandalizam/iskorištavanje,
prekid poslovanja, ne konkurentnost, pretjerani
troškovi, nedovoljni prihodi, statutarne
sankcije, socijalni troškovi Tehnike procjene Benchmarking
Modeli vjerojatnosti Modeli nevjerojatnosti Veze između događaja
Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti o utvrđivanju odgovora na IT rizike Glavno područje obuhvata Tema Kategorije odgovora Izbjegavanje
Promjena Podjela Prihvaćanje
Mogući odgovori Vjerojatnost utjecaja na IT rizike i učinke Procjena troškova nasuprot koristima Prilike u opcijama IT odgovora
124
Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti poduzimanje IT kontrolnih aktivnosti Glavno područje obuhvata Tema IT kontrolna okruženja COBIT, SysTrust, WebTrust (Trust Services Principles
and Criteria), OECD, ISO27001, itd. Ciljevi IT kontrole Djelotvornost, učinkovitost, ekonomičnost postupaka:
Troškovna opravdanost kontrolnih procedura Pouzdanost financijskih izvještaja:
Važnost
Pouzdanost
Usporedivost/postojanost Učinkovitost kontrola (dizajn, implementacija i
funkcioniranje):
U točno određenom trenutku
Tokom vremena IT čuvanje imovine
Vrednovanje upravljanja resursima
IT čuvanje imovine Usklađenost sa primjenjivim zakonima i propisima:
Prevencija/detekcija prijevara, pogrešaka i
nezakonitih postupaka
Privatnost
Povjerljivost
Autorska prava Pouzdanost sustava:
Dostupnost i kontinuiranost (back-up, recovery)
Kontrola pristupa (fizička, logička)
Cjelovitost procesa (kompletnost, ispravnost,
pravovremenost, dopuštenje)
Održivost Pouzdanost podataka:
Usporedivost
Ovlaštenje
Preglednost
Ulaz/izlaz
Kontrola prihvata/raspodjele Vrste kontrolnih aktivnosti IT detaljan pregled
Izravno funkcijsko upravljanje ili upravljanje IT
aktivnostima Obrada informacija Ručne kontrole IT pokazatelji performansi Podjela IT obveza i funkcija
Kontrole informacijskog sustava Oblikovanje kontrola:
Ciljevi, okvir, okruženje, aktivnosti, praćenje
Zakonski, etični, profesionalni
standardi/zahtjevi
Preventivne/detektivne/korektivne strategije
Utjecaj na kontrolirano okruženje (metode
upravljanja zaposlenicima)
125
Preventivne aplikacijske kontrole
Detektivne aplikacijske kontrole
Planovi u slučaju nepredviđenih situacija,
osiguranje Kontrolni postupci:
Ovlaštenja
Odvajanje neusklađenih funkcija (organizacijski
dizajn, identifikacija korisnika, klasifikacija
podataka, koncept autorizacije
korisnika/funkcija/podataka, provjera korisnika)
Adekvatni dokumenti i evidencije
Zaštita imovine
Ograničeni pristup imovini
Neovisna kontrole performansi
Verifikacija računovodstvenih podataka
Usporedba računovodstvenih podataka sa
imovinom
Računalno ovisne kontrole (uređivanje,
validacija, itd.)
Korisničke kontrole (kontrola ravnoteže, ručno
praćenje itd.)
Revizijski trag
Identifikacija/istraživanje/korekcija/praćenje
pogrešaka Kontrola ispravnosti, privatnosti i sigurnosti podataka:
Razumijevanje propisa o zaštiti podataka
Shvaćanje problema zaposlenika i povjerljivost
Klasifikacija informacija
Upravljačke kontrole pristupa
Fizički dizajn i kontrole pristupa
Logičke kontrole pristupa (matrica autorizacija
korisnika)
Sigurnost mreže (enkripcija, vatrozid
(firewalls))
Tehnike osiguranja programa
Tehnike osiguranja podataka
Tehnike nadzora i praćenja Dostupnost/kontinuiranost procesa, plan oporavka i
kontrola:
Upravljanje rizicima i prijetnjama
Tehnike stvaranja sigurnosnih kopija softvera i
podataka (problemi on-line sustava itd.)
Dodatne mogućnosti i alternativne obrade
Proceduralni planovi oporavka, dokumentiranje
Integracija sa poslovnim planovima osiguranja
kontinuiteta
Periodičko testiranje postupaka obnove
Osiguranje/ispunjenje uvjeta IS obrada/operacije:
Planiranje i raspored: razina usluga, rizici
126
Standardi:
Infrastruktura (hardver, uređaji, mreže)
Softver
Ljudski potencijali (vještine i razina
zaposlenosti)
Poslovni procesi
Praćenje performansi
Troškovi/koristi (kvantitativni i kvalitativni
utjecaj na upravljanje, poslovne i uredske
procedure)
Utjecaj poslovnih programa na IT (npr.
nadogradivost, fleksibilnost i promjene u
tehnologijama ili poslovanju, brz pristup tržištu,
mogućnost funkcioniranja više platformi)
Kontrola produktivnosti i kvalitete usluga
Upravljanje knjižnicom programa/podataka
Ulaz/izlaz distribucija i kontrola
Sigurnost i back up i recovery Nabava sustava/razvojni proces Istraživanje i studija izvedivosti:
Upravljački odbor
Analiza troškova/koristi
Procjena rizika Analiza zahtjeva i početni dizajn:
Zahtjevi kontrole Specifikacija/dokumentacija za detaljni dizajn:
Kontrole Implementacija:
Instalacija/implementacija sustava
Prihvaćanje testiranja
Konverzija/zamjena
Osiguranje kontrole
Postimplementacijski pregled Održavanje sustava i promjene:
Održavanje hardvera i softvera
Promjena autorizacija, evidentiranje i testiranje
Dokumentacija sustava i radni priručnici
Edukacija zaposlenih i razvoj Upravljanje projektima/planiranje/kontrolne metode i
standardi:
Faze, zadaci i kontrole projekta
Karakteristike i rizici projekta
Projektni tim
Raspored projekta
Planirani rashodi
Zahtjevi za dokumentacijom
Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti o informacijama i komunikacijama
povezanih s IT-em Glavno područje obuhvata Tema Informacije IT strateški i integrirani sustav
127
Integracija sa IT postupcima Detaljnost i pravovremenost IT informacija IT kvaliteta informacija Ljudi, procedure, podaci, softver, infrastruktura Ključni procesi:
Identifikacija i pohranjivanje svih
važećih transakcija
Pravilna/pravovremena klasifikacija
transakcija
Mjerenje adekvatnosti/validacija
Pravovremenost/završetak
Odgovarajuća prezentacija Komunikacija Poslovna praksa, kodeksi ponašanja, priručnici
o postupcima, dopisi itd. Dokumentacija sustava, poslovanja,
odgovornosti korisnika, Veze u izvještajima Školovanje, nadzor
Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti o praćenju i odnosima u IT-u Glavno područje obuhvata Predmet rada Praćenje tekućih aktivnosti Menadžment
Regulatori Odvojeno ocjenjivanje Analiza sustava i dokumentacija (npr. dijagrami
toka, pregledi logičnosti programa itd.) Testiranje sustava/programa (npr. testni podaci,
integrirani testovi uređaja, istovremene
simulacije, itd.) Testiranje integracije podataka (npr. opća
revizija softvera, uslužnih programa,
prilagođenih programa, odabir uzoraka itd.) Pomagala za rješavanje problema (npr. tablični
kalkulatori, baze podataka, on line baze
podataka, itd.) Administrativna pomagala (npr. program za
obradu riječi, stvaranje revizijskog programa,
stvaranje radne dokumentacije itd.)
128
Dodatak 3
Stručnost u IT kontrolama
Dodatak 3, temelji se na temama istaknutima u točki 21 ovih Međunarodnih smjernica edukacijske
prakse, a postavlja detaljnije elemente kompetencije (ili zadatke) za kontrolu IT područja koja se mogu
koristiti kako bi se pokazala kompetentnost. Namjera je pomoći tijelima članicama IFAC-a u
razvijanju komponente informacijske tehnologije u računovodstvenim edukacijskim programima.
Ovaj dodatak nije obavezan.
Kandidati mogu prijaviti,
pokazati ili ocijeniti Elementi kompetencije
Prikladni kontrolni kriteriji za
analizu i ocjenu kontrola
Identificirati relevantne:
IT kontrolna okolina koju treba primijeti u analizi i
evaluaciji testiranja internih kontrola
IT kontrolni ciljevi koje treba primijeniti u analizi i
procjeni internih kontrola
Razine kontrole koje treba uključiti u analizu i procjenu
Identificirati područja odgovornosti za identificirane kontrolne
ciljeve.
IT kontrolna okolina
Razumjeti eksterne regulatorne kontrole Analizirati i ocijeniti učinkovitost:
Upravnog odbora ili sudjelovanja revizijskog odbora
Filozofiju i operativni stil menadžmenta
Organizacijske strukture
Dodjelu autoriteta i odgovornosti
Kontrole menadžmenta
Politike i procedure upravljanja ljudskim resursima
Financijske politike i praksu
Odabrani IT ciljevi
Analizirati i ocijeniti:
Strateške IT ciljeve
IT ciljeve
Preklapanje IT ciljeva
Odabir IT ciljeva
129
Identificirani IT događaji Analizirati i ocijeniti:
IT čimbenike inicijatore događaja
Tehnike za identifikaciju IT događaja
Procjena rizika IT
Analizirati i ocijeniti procese za:
Identifikaciju izloženosti subjekta rizicima
Procjene mogućih gubitaka
Procjene monetarnih i nemonetarnih posljedica
Razvijanje troškovno učinkovitih
preventivnih/detektivnih/korektivnih strategija za
identifikaciju rizika
Odabrani odgovori na IT rizike
Analizirati i procijeniti učinkovitost:
Kategorija odgovora
Mogućih odgovora
IT kontrolne aktivnosti
Analizirati i ocijeniti IT kontrolne okvire Analizirati i ocijeniti učinkovitost:
Izgradnju i provedbu načina procesuiranja informacija
kao i komunikacijske aktivnosti kojima se podržavaju
organizacijski ciljevi
Kontrole nad cjelovitošću, povjerljivosti i sigurnosti
podataka
Kontrole nad potpunosti, točnosti, ažurnosti,
pravodobnosti i autorizacijom procesuiranja sustava
Kontrole nad dostupnosti sustava, kontinuiteta
procesuiranja poslovanja i planiranje oporavka sustava
nakon katastrofe
Akvizicije sustava, metodologija razvoja, uključujući
kriterije za donošenje odluke razviti ili kupiti sustav
Standardi za projekte razvoja sustava upravljanja i
130
kontrole
Analizirati i ocijeniti usklađenost s:
Standardima ispitivanja sustava i studije izvedivosti
Standardi za određivanje korisničkih zahtjeva i inicijalne
izgradnje sustava
Standardi za izgradnju, odabir, nabavku/razvoj sustava
Standardi za sustave implementacije, uključujući
testiranje sustava, obučavanja, konverzije podataka i
osiguranje kvalitete,
Standardi za održavanje sustava i upravljanje
promjenama
Informiranje i komuniciranje u
svezi s IT-om
Analizirati i ocijeniti:
Procese informiranja
Procese komuniciranja
Nadzorni procesi i akcije koje su
poduzete u svezi s IT-om
Analizirati i ocijeniti:
Interne nadzorne procese, uključujući efikasnost u
mogućnosti promjene kontrole ili kontrolne okoline
Procesi pregleda performansi
Procesi za identificiranje neusklađenosti i li pogoršavanje
usklađenosti koji u identificirane u nadzornim
aktivnostima menadžmenta, korisnika, internih revizora,
eksternih revizora
Primijeniti adekvatne računalno podržane revizijske tehnike kako
bi se analizirali i procijenili nadzorni procesi i aktivnosti.
Adekvatni IT sustavi i alati za
poslovne/ računovodstvene
probleme
Primjena:
Operativnog sustava
Softver za procesuiranje riječi koje su relevantne u
računovodstvenom/ poslovnom smislu
Softver tabličnih kalkulatora relevantnih u
računovodstvenom/poslovnom kontekstu
Softveri baza podataka relevantnih u
131
računovodstvenom/poslovnom kontekstu
Internet alati (email, web browser, FTH, ostali) softveri
relevantni u računovodstvenom/poslovnom kontekstu
Profesionalni alati za istraživanje relevantni u
računovodstvenom/poslovnom kontekstu
Softveri za poslovne prezentacije relevantni u
računovodstvenom/poslovnom kontekstu
Antivirusni i ostali sigurnosni softveri relevantni u
računovodstvenom/poslovnom kontekstu
Uslužni i ostali korisni softveri relevantni u
računovodstvenom/poslovnom kontekstu
Razumijevanje poslovanja i
računovodstvenog sustava
Pokazati (demonstrirati) razumijevanje:
Računovodstvenih paketa
Sustava e-poslovanja (ERP, CRM i ostali poslovne
automatizirane sustave)
Mreže (LAN)
Obilježja elektroničkog poslovanja (B2C i B2B modela,
alati za kriptiranje, digitalni potpisi/certifikati, upravljanje
ključem)
Primjena kontrola za osobne
sustave
Osigurati:
Cjelovitost procesa IT resursa
Sigurnost i čuvanje IT resursa
Dostupnost/ kontinuitet pribave (sigurnosnih kopija i
pozadinskih verzija) za IT izvore
132
Dodatak 4
Vještine za funkciju menadžera informacijskih sustava
Ovaj dodatak navodi elemente kompetencija (ili zadatke) koji mogu biti upotrjebljeni kako bi se
demonstrirala (dokazala) svaka kompetencija povezana s ulogom menadžera informacijskih sustava u
pred-kvalifikacijskoj razini. Oni su podastrijeti samo za ilustrativne svrhe i kao takvi nisu obvezi.
Tijela članica IFAC-a mogu upotrijebiti sve ili neke elemente kompetencija kako bi se ispunili zahtjevi
za kontinuiranim profesionalnim razvojem profesionalnih računovođa.
Kompetencija Elementi kompetencije
Upravljanje IT strategijom poslovnog subjekta
Razumjeti strategiju korporacije i poslovna
pitanja te s time povezane IT rizike i prilike
Razviti IT strateški plan koji će poduprijeti
poslovni plan subjekta
Povezati/integrirati IT strateški plan s
subjektovim poslovnim/ programskim ciljevima i
čimbenicima uspjeha
Provesti strateške poslovne/programske ciljeve u
operativne principe za planiranje IT-a
Omogućiti osposobljavanje poslovnih procesa
upotrebom IT-a
Upravljanje IT organizacijom
Definirati funkcije i odgovornosti poslova u IT
odjelu
Definirati organizacijsku strukturu i odnose
izvještavanja u IT odjelu
Definirati i implementirati procese za
zapošljavanje, razvoj zaposlenika i ocjenu
performansi zaposlenika
Upravljanje učinkovitošću i efikasnošću IT
operacija
Mjerenje, analiziranje i procjenjivanje
konzistentnosti i komparabilnosti komponenti
sustava Analizirati, procijeniti i planirati IT kapacitete
Analizirati i ocijeniti utjecaj IT-a na upravljanje,
poslove i uredske procedure
133
Definirati/održavanje podataka/informacijske
infrastrukture
Steći/ razviti/ održavati osjetljivu IT
infrastrukturu (hardver, uređaji, komunikacijske
mreže)
Steći/razviti/održavati softver (sustave, aplikacije,
uslužne programe)
Plan i raspored prioriteta rada sustava i alociranje
resursa
Mjerenje, analiziranje i procjena:
Efikasnost informacijskog sustava i
poboljšanje produktivnosti
Performanse IF funkcije, produktivnost i
kvaliteta usluga, procese osiguranja
kvalitete, kontinuirani napredak
Nadzor eksternaliziranih usluga (ISP, ASP itd)
kao i inter-organizacijsko računarstvo kao što je
EDI i usluge e-commerca
Održavanje financijske kontrole nad IT-om
Razvijanje kapitalnog budžeta
Račun za troškove sustava
Implementacija sustava za praćenje troškova
Nadzor troškova
Upravljanje IT kontrolama
Implementacija fizičkih i logičkih zaštita za
hardver, uređaje, softvere i informacije
Implementacija sustava za sigurnost podataka (tj.
fizička/logička/elektroničke pristupne kontrole)
Implementirati dostupnost sustava i kontrole
kontinuiteta poslovanja (sigurnosne
134
kopije/pozadinske verzije, planiranje katastrofe)
Implementirati kontrole procesuiranja sustava
kako bi se osigurao integritet (tj. potpunost,
točnost, pravovremenost, autorizacije)
Implementirati kontrole cjelovitosti, tajnosti i
povjerljivosti podataka
Upravljanje kupnjom, razvojem,
implementacijom sustava
Identificirati i procijeniti alternative
kupnje/razvoja kao što su eksternalizacija ili
izgradnja „unutar kuće“
Implementacija i nadzor kupnje/razvoja sustava i
standarda implementacije
Odrediti i osigurati ljudske resurse za projekt i
budžet
Implementirati procese projektnog menadžmenta
koji će upravljati i nadzirati projekte sustava
Upotrijebiti adekvatne metodologije za
identifikaciju, analizu, procjenu i odabir
adekvatnog dobavljača sustava
Upravljanje očekivanjima komuniciranjem plana i
statusa kupnje/razvoja sustava korisnicima, top
menadžmentu, koordinacijskom odboru
Upravljanje promjenama sustava i rješavanje
problema
Upravljanje tehnološkim difuzijama
Implementacija i upravljanje:
Informacijski centar, help-desk
Standardi i kontrole primjenjive za
aktivnosti održavanja informacijskog
sustava
Upravljanje mogućnostima
Proces mijenjanja sustava od nasljeđa do
posljednjih dostignuća
135
Promjene kontrola u slučaju hitnosti
Testiranje i osiguranje kvalitete za sve
promjene u sustavu
Upravljanje zaštitom sustava, promjenama
autorizacija
136
Dodatak 5
Vještine funkcije procjenitelja informacijskih sustava
Ovaj dodatak sadrži elemente kompetencija (ili zadatke) koji se mogu upotrijebiti kako bi se
demonstrirala svaka kompetencija povezana s funkcijom procjenitelja informacijskih sustava u pred-
kvalifikacijskoj razini. One su pružane samo za ilustrativne svrhe i nisu obvezne. Tijela članice IFAC-
a mogu upotrijebiti sve ili samo neke elemente kompetencija kako bi se ispunili zahtjevi za
kontinuiranim profesionalnim razvojem profesionalnih računovođa.
Kompetencije Elementi kompetencija
Planiranje evaluacije sustava
Identificirati zahtjeve za osiguranje usluga IT i/ ili
prilike
Analizirati/ocijeniti i savjetovati klijenta o potrebi
osiguranja IT-a temeljeno na pravnim, etičkim i
profesionalnim standardima i ostalim zahtjevima
najbolje prakse
Identificirati prirodu pojedinačnog IT angažmana
ili projekta i standarde te ostale zahtjeve koji
uređuju angažman
Analizirati i odlučiti da li prihvatiti IT angažman
ili projekt
Identificirati, analizirati i procijeniti čimbenike
rizika i poslovna pitanja koja utječu na
osiguranje IT angažmana ili projekta
Analizirati i odlučiti da li prihvatiti angažman
osiguranja IT-a ili projekta
Definirati razinu/učestalost sustavnih pogrešaka,
rupa i promašaja koji se čine
signifikantnima/materijalnima
Izgraditi efikasne i učinkovite procedure
verifikacije kako bi se zadovoljili evaluacijski
ciljevi prilikom usklađivanja s profesionalnim
standardima
Dodijeliti i rasporediti osoblje s adekvatnim IT
vještinama, uključujući IT specijaliste da izvedu
angažman osiguranja IT-a ili projekt
Zaključiti evaluacijsku strategiju Razviti plan provedbe
Procjena sustava
Surađivati s kolegama, klijentima i ostalima
137
uključujući i specijalizirano IT osoblje
Provesti planirane procedure, testirajući izvršenje
postavljenih kontrola
Procijeniti opće IT kontrole, kontrole primjene
Procijeniti odnose između korisničkih kontrola/
kontrola primjene i općih IT kontrola
Prilagoditi planirane procedure kada dođe do
promjena okolnosti
Dokumentirati procedure i nalaze
Analizirati i procijeniti dokaze/rezultate
procedura
Izvesti nadzor, pregled i procedure osiguranja
kvalitete
Komuniciranje rezultata evaluacije i praćenje
Pripremiti adekvatne tipove komunikacije,
uključujući usmenu komunikaciju, isprintani
izvještaj
Prezentirati nalaze klijentima ili drugim
namjeravanim korisnicima usmeno, elektronički
ili u pisanom obliku
Ažurirati komunikaciju često koliko se traži (tj.
ažurirati izvještaj postavljen na web stranici)
Praćenje rezultata
138
Dodatak 6
Vještine funkciju dizajnera informacijskih sustava
Ovaj dodatak navodi elemente kompetencija (ili zadatke) koji mogu biti upotrjebljeni kako bi se
demonstrirala (dokazala) svaka kompetencija povezana s funkcijom dizajnera informacijskih sustava u
pred-kvalifikacijskoj razini. Oni su podastrijeti samo za ilustrativne svrhe i kao takvi nisu obvezni.
Tijela članice IFAC-a mogu upotrijebiti sve ili neke elemente kompetencija kako bi se ispunili zahtjevi
za kontinuiranim profesionalnim razvojem profesionalnih računovođa.
Kompetencije Elementi kompetencija
Analiziranje i procjenjivanje uloge informacija u poslovnim procesima subjekta i organizaciji
Olakšati razvoj strateške vizije subjekta za IT
Identificirati dionike i njihove potrebe
Ocijeniti utjecaj strateške vizije IT-a na subjekt,
njegove kupce, dobavljače i zaposlenike
Olakšati komunikaciju između korisnika,
tehnologa i menadžmenta
Analizirati, procijeniti i izgraditi arhitekturu
informacija (tj. ulogu baza podataka u upravljanju
sustavima baza podataka uključujući sustave
upravljanja znanjem i skladištenjem podataka)
Analizirati, procijeniti i izgraditi poslovne
procese subjekta
Analizirati okvir kontrola Analizirati odnose između korisničkih kontrola/
aplikacijskih kontrola/ općih IT kontrola
Analizirati, procijeniti i izgraditi faze razvoja
životnog ciklusa sustava
Analizirati i procijeniti sustavne rizike i prilike
Analizirati, procijeniti i izgraditi kontrole
Primjena metoda projektnog menadžmenta
Analizirati i procijeniti karakteristike projekta i
rizike
Organizirati projekt u faze i zadatke koji
korespondiraju relevantnim fazama razvoja
životnog ciklusa sustava
139
Identificirati adekvatno osoblje i ostale resurse te
im dodijeliti projektne faze i zadatke
Procijeniti vrijeme, troškove i ostale izvore
budžeta za projektne faze i zadatke
Primijeniti adekvatne standarde i kontrole u
projektnim fazama i zadacima
Identificirati traženu projektnu dokumentaciju i
dodijeliti odgovornosti za njihovu pripremu
Nadzirati aktivnosti provođenja projekta i
njihovu usklađenost sa zahtjevima vezanih uz
budžet, standarde, kontrole i dokumentaciju te u
slučaju potrebe poduzeti korektivne akcije
Ispitivanje sustava i primjena metoda iniciranja
projekta
Provesti ispitivanje sustava
Identificirati poslovne procese te mogućnosti za
integraciju/redizajniranje
Istražiti relevantne tehnološke opcije
Pripremiti studiju izvedivosti i ocijeniti rizike
projekta
Primjena određenih korisničkih zahtjeva i
iniciranje metoda dizajna
Primjena metoda iznošenja informacijskih
potreba
Dokumentirati informacijske potrebe (uključujući
zahtjeve za kontrolama)
Olakšati komunikaciju zahtjeva za informacijama
između članova tima, korisnika i menadžmenta
Analizirati zahtjeve i izvesti inicijalni dizajn
(uključujući kontrole)
Primjena detaljnog dizajna sustava i metode
kupnje/razvoja
Pripremiti i dokumentirati detaljne specifikacije
dizajna
Procijeniti i pribaviti infrastrukturu
Procijeniti i pribaviti/razviti tražene sustave, aplikacije i korisničke softvere
Odabir dobavljača i pružatelja usluga
140
Pripremiti ugovore za hardver, opremu, licence za
softvere, sporazume za korištenje usluga mreže u
konzultacijama s pravnim savjetnicima
Pripremiti dokumentaciju i operativne priručnike
Primjena metoda implementacije sustava
Pripremiti plan implementacije
Nadzirati instalaciju/distribuciju komponenti
sustava
Razviti korisničke/operatorske procedure i
kontrole te zaposliti, osposobiti osoblje
Testirati (verificirati i potvrditi) sustav prema
specifikacijama i zahtjevima
Konvertirati sustave, balansirati podatke prije i
poslije implementacije i pokrenuti sustav
Izvesti pregled poslije implementacije
Održavati
IT infrastrukturu
Softvere; kontrolne verzije
Kompetencije zaposlenika
zapošljavanjem i osposobljavanjem
IT standarde i kontrole
Arhitekturu informacija
Poslovne procese
Održavanje sustava i upravljanje promjenama
sustava
Testirati sve promjene u sustavu
141
Dodatak 7
IT vještine profesionalnih revizora
Ovaj dodatak navodi elemente kompetencija (ili zadatke) za profesionalne revizore. Oni su podastrijeti
samo za ilustrativne svrhe i nisu obavezni. Tijela članice IFAC-a mogu naći neke ili sve elemente
kompetencija korisnima u razvoju edukacijskih zahtjeva za profesionalne revizore koji su uključeni u
kontinuirani program razvoja.
Kompetencije Elementi kompetencija
Procjena cjelokupnog IT kontrolnog okruženja
subjekta
Identifikacija, analiza i procjena učinaka IT-a na
poslovanje subjekta, razmatrajući relevantna
trenutačna pitanja i (tehnološki) razvoj
Razumijevanje kompleksnosti IT okoline
Dodijeliti i raspodijeliti osoblju s adekvatnim IT
vještinama, uključujući osoblje IT specijaliste da
analiziraju IT kontrole na razini subjekta
Analiza rizika i kontrola na razini poslovnog
subjekta kako bi se:
Povezali IT s poslovnom strategijom
subjekta
Upravljalo IT organizacijom
Upravljalo IT operacijama
Upravljalo IT kontrolama
Upravljalo sustavima kupnje, razvojem i
implementacijom
Upravljalo promjenom sustava i rješavalo
probleme
Donio zaključak o preliminarnoj revizijskoj
strategiji
Planiranje procjene financijsko računovodstvenog
sustava i sustava izvještavanja
Identificirati poslovne procese, značajne tokove
transakcija, značajne rizike i relevantne
korisničke/aplikacijske kontrole
Identificirati podržavajuću IT infrastrukturu i
opće IT kontrole
Dizajnirati testove korisničkih/aplikacijskih
kontrola/ IT općih kontrolama
142
Dodijeliti i rasporediti osoblje s adekvatnim IT
vještinama, uključujući specijalizirano IT osoblje,
da testiraju opće IT kontrole i aplikacijske
kontrole
Procjena financijsko računovodstvenog sustava i
sustava izvještavanja
Izvesti planirane procedure, testiranje izvršenje
zahtijevanih kontrola
Procijeniti opće IT kontrole, kontrole primjene
Procijeniti odnose između korisničkih kontrola/
kontrola primjena i IT općih kontrola
Prilagoditi planirane procedure u slučaju
promjena okolnosti
Dokumentirati procedure i nalaze procedura
Analizirati i procijeniti dokaze/rezultate
procedura
Izvesti nadzor, pregled i procedure osiguranja
kvalitete
Komuniciranje rezultata procjene i praćenje
Pripremiti adekvatne tipove komunikacije,
uključujući usmenu komunikaciju, isprintani
izvještaj
Zaključiti finalnu revizijsku strategiju
Praćenje rezultata
143
MEĐUNARODNA SMJERNICA EDUKACIJSKE PRAKSE 3: ZAHTJEVI U VEZI S
PRAKTIČNIM ISKUSTVOM – POČETNI PROFESIONALNI RAZVOJ ZA
PROFESIONALNE RAČUNOVOĐE
SADRŽAJ
Točke
Uvod 1-10
Definicije 11
Opseg i struktura Standarda 12-19
ODJELJAK 1: ZAHTJEVI ZA PRAKTIČNIM ISKUSTVOM
Pregled 20-21
Razdoblje potrebnog praktičnog iskustva 22-27
Povezivanje praktičnog iskustva i formalnog obrazovanja 28-31
Dokazivanje profesionalnih kompetencija 32-38
Obnova zahtjeva za praktičnim iskustvom 39-40
ODJELJAK 2 – NADZOR I KONTROLA
Pregled 41-42
Uloga i odgovornosti mentora 43-45
Uspostavljanje mentorskog procesa 46-50
Bilježenje praktičnog iskustva 51-53
Ocjena praktičnog iskustva 54-59
Rad s poslodavcima 60-63
Uspostavljenje prepoznatljive sheme poslodavaca 64-71
Rad s poslodavcima koji nisu prepoznatljivi poslodavci 72-75
Dodatak 1: Ilustrativne smjernice za mentore, poslodavce i pripravnike
Dodatak 2: Dodatni ilustrativni smjernice za pripravnike
144
Uvod
1. Međunarodne smjernice edukacijske prakse pomažu tijelima članica Međunarodne federacije
računovođa (International Federation of Accountant Committee - IFAC) pri implementaciji
općeprihvaćene dobre prakse edukacije i razvoja profesionalnih računovođa.
2. Međunarodni standard edukacije (MSE) 5, Zahtjevi u vezi s praktičnim iskustvom, nalaže da
tijela članice Međunarodne federacije računovođa trebaju naložiti svojim članicama praktično
iskustvo prije stjecanja kvalifikacija profesionalnih računovođa. Tijela članice IFAC-a trebala
bi slijediti ovaj standard u postavljanju detaljnijih zahtjeva za praktičnim iskustvom njihovih
pripravnika.
3. Tijela članice IFAC-a su odgovorna za implementaciju Međunarodnih standarda edukacije.
Odbor za međunarodne standarde računovodstvene edukacije (International Accounting
Education Standards Board) prepoznaje (a) veliku različitost kultura i jezika, i pravne i
zakonske regulative kao i socioloških sustava između zemalja tijela članica, (b) veliku
različitost funkcija koje računovođe izvode, i (c) da se tijela članice IFAC-a nalaze na
različitim stupnjevima razvoja njihovih pred-kvalifikacijskih edukacijskim programa.
4. Ova Međunarodna smjernica edukacijske prakse daje upute za implementaciju
Međunarodnog standarda edukacije 5. Ove smjernice nisu propisane i tijela članice IFAC-a
mogu identificirati i implementirati ostale pristupe kako bi se zadovoljili zahtjevi
Međunarodnog standarda edukacije 5.
Ciljevi razdoblja potrebnog praktičnog iskustva
5. Razdoblje potrebnog praktičnog iskustva ima dva cilja:
(a) omogućiti pripravnicima razvijanje i demonstriranje profesionalnog znanja, profesionalne
vještine i profesionalne vrijednosti, etike i stavova potrebnih za kompetentno obavljanje
njihovih poslova; i
(b) pomoći pripravnicima da razviju vještine potrebne za održavanje kompetentnosti.
6. Studenti stječu profesionalna znanja, profesionalne vještine, i profesionalne vrijednosti, etiku i
stavove kombinacijom formalnog obrazovanja i praktičnog iskustva. Ova kombinacija može
varirati od zemlje članice.
7. Iako će se profesionalno znanje i profesionalne vještine koje s zahtijevaju od profesionalnih
računovođa mijenjati kako se njihove karijere razvijaju, profesionalne vrijednosti, etika i
stavovi koji se traže od profesionalnih računovođa će trajati. One se prvo razvijaju u pred-
kvalifikacijskim edukacijskim programima i provode na radnom mjestu tijekom razdoblja
praktičnog iskustva.
8. Razdoblje praktičnog iskustva vođenog od strane mentora ili program razvoja omogućuje
pripravniku da integrira znanje dobiveno u formalnom obrazovanju s iskustvom na radnom
mjestu. Ovo omogućuje pripravniku da razvije svoje profesionalno znanje i profesionalne
vještine i demonstrira svoju kompetentnost.
9. Koristi od sjecanja praktičnog iskustva koristi ostalima kao i pripravnicima:
145
Tijela članice IFAC-a dobivaju članice s profesionalnim znanjem, profesionalnim
vještinama, i profesionalnim vrijednostima, etikom i stavovima potrebnim za
osnaživanje profesije i služenju javnim interesima.
Poslodavci dobivaju zaposlenike s profesionalnim znanjima, profesionalnim
vještinama, i profesionalnim vrijednostima, etikom i stavovima koja dodaju vrijednost
njihovom poslovanju. Poslodavci koji podupiru njihove pripravnike tijekom razdoblja
praktičnog iskustva mogu imati koristi od (a) većeg zadovoljstva zaposlenika i
zadržavanja osoblja, i (b) učinkovitijeg neprekidnog planiranja.
Mentori primjenjuju i razvijaju svoja znanja i vještine (osobito međuljudske vještine)
koje se može ubrojiti u zadovoljavanje zahtjeva za kontinuiranim profesionalnim
razvojem (KPR) mentora. Oni time također doprinose razvoju njihovih profesionalnih
tijela, ali i profesiji u cjelini.
Inicijalni profesionalni razvoj
10. Razvijanje profesionalnih kompetencija u pred-kvalifikacijskoj fazi kroz praktično iskustvo
može se razmatrati kao „inicijalni profesionalni razvoj“ (IPR). Ovo je prva faza kontinuiranog
učenja koji se nastavlja kroz cijelu karijeru profesionalnog računovođe. Nakon kvalifikacija,
profesionalni se razvoj nastavlja kontinuiranim profesionalnim razvojem (KPR). Inicijalni
(IPR) i kontinuirani profesionalni razvoj (KPR) dijeli mnoge zajedničke čimbenike, koji
uključuju:
njihovo usmjeravanje na razvoj profesionalnih kompetencija potrebnih za obavljanje
radnih zadataka na očekivanom standardu;
važnost efikasnog ocjenjivanja performansi;
da poslodavci razvijaju okvire programa kompetencija za zaposlenike, programe
razvoja za zaposlenike koji uključuje i pred-kvalifikacijske i post-kvalifikacijske faze;
i
važnost da i pripravnici i profesionalni računovođe razviju navike razmatranja i
samo-ocjenjivanja procesa učenja.
IFAC-ove tijela članice mogu, zbog toga, razmotriti razvijanje integriranog sustava
profesionalnog razvoja koji uključuju pred- i post- kvalifikacije.
Definicije
11. Sljedeći termini koji su upotrjebljeni u ovoj Smjernici su definirani u Okviru Međunarodnih
standarda edukacije za profesionalne računovođe:
Ocjene (assessment) – svi oblici testiranja profesionalnih kompetencija, bilo u pisanim obliku
ili ostalo, uključujući ispitivanja koja su obavljena u bilo koje vrijeme tijekom procesa učenja.
Kandidat (candidate) – svaki pojedinac upisan za ocjenu kao dio profesionalnog
računovodstvenog edukacijskog programa.
Sposobnosti (capabilities) – profesionalno znanje, profesionalne vještine, profesionalne
vrijednosti, etika i stavovi potrebni da bi se demonstrirala kompetentnost.
146
Kompetencija (competence) – sposobnost da se obavi posao sukladno definiranim
standardima, u stvarnim radnim uvjetima.
Kontinuirani profesionalni razvoj (Continuing professional Development - CPD) (KPR) –
aktivnosti učenja za razvijanje i održavanje sposobnosti profesionalnog računovođe kako bi
obavljali posao kompetentno unutar svojih profesionalnih okruženja.
Edukacija (education) – sustavni proces kojem je cilj razvijati znanje, vještine i ostale
sposobnosti pojedinaca. Uključuje i „trening“ (training).
Formalna edukacija (formal education) – komponenta računovodstveno-edukacijskog
programa koja nije vezana uz radno mjesto.
Inicijalni profesionalni razvoj (Initial professional Developing - IPD) (IPR) – razvoj
profesionalnih kompetencija u pred-kvalifikacijskoj fazi.
Učenje (learning) – širok spektar procesa prilikom čega pojedinac stječe sposobnosti
Mentor (mentor) – profesionalni računovođa koji je odgovoran za vođenje i pomaganje
pripravnicima u razvoju njihovih kompetencija
Post-kvalifikacije (Post-qualification) – period nakon kvalifikacija kao individualan član tijala
članice IFAC-a
Praktično iskustvo (practical experience) – radno iskustvo, koje stječe pripravnik ili
kvalificirani profesionalni računovođa, a koje je relevantno za posao profesionalnih
računovođa. Program iskustva omogućuje individualan razvoj profesionalnih kompetencija
(uključujući profesionalno ponašanje) na radnom mjestu i predstavlja sredstvo kojim pojedinci
mogu demonstrirati profesionalne kompetencije na svojem radnom mjestu.
Pred-kvalifikacije (pre-qualification) – period prije kvalifikacija kao individualan član tijela
članice IFAC-a.
Profesionalni računovođa (professional accountant) – osoba koja je član tijela članice IFAC-
a.
Profesionalno znanje (professional knowledge) – teme koje sačinjavaju predmet
računovodstvo, kao i u ostale discipline koje zajedno, sačinjavaju temeljna znanja za
profesionalne računovođe.
Profesionalne vještine (professional skills) – različiti tipovi sposobnosti potrebni da bi se
primijenilo profesionalno znanje, profesionalne vrijednosti, etika i stavovi, adekvatno i
efikasno u profesionalnom kontekstu.
Profesionalne vrijednosti, etika i stavovi (professional values, ethics and attitudes) – su
profesionalno ponašanje i karakteristike koje identificiraju profesionalne računovođe kao
članove profesije. Ovo uključuje načela ponašanja (tj. etičke principe) generalno povezano, i
osnovno u definiranju, razlikovno obilježje profesionalnog ponašanja.
147
Kvalifikacija (qualification) – kvalifikacija za profesionalnog računovođu znači da je u datom
trenutku pojedinac ispunio i da ispunjava zahtjeve da ga se prizna kao profesionalnog
računovođu.
Relevantno iskustvo (relevant experience) – sudjelovanje u radnim aktivnostima u okolini koja
je prikladna za primjenu profesionalnog znanja, profesionalnih vještina; profesionalnih
vrijednosti, etike i stavova.
Student (student) – pojedinac koji pohađa kolegije na studiju, uključujući i pripravnika. U
kontekstu profesionalne edukacije, student je pojedinac koji polaže kolegije ili program koji se
smatra potrebnim za edukaciju profesionalnog računovođe, bilo općenito ili profesionalno.
Pripravnik (trainee) – pojedinac koji obavlja pred-kvalifikacijsko praksu na radnom mjestu.
Trening (Training) – pred -kvalifikacijske i post-kvalifikacijske edukacijske aktivnosti, u
kontekstu radnog mjesta s ciljem da se student ili profesionalni računovođa kvalificira na
dogovorenu razinu profesionalnih kompetencija.
Opseg i struktura ove međunarodne smjernice edukacijske prakse
Opseg
12. Cilj ove Međunarodne smjernice edukacijske prakse je pružiti upute tijelima članicama IFAC-
a u implementiranju zahtjeva Međunarodnog standarda edukacije 5, Zahtjevi za praktičnim
iskustvom. Ove smjernice također pružaju upute za poslodavce, mentore i pripravnike oko
njihovih uloga i odgovornosti u razdoblju praktičnog iskustva.
13. Tijela članice IFAC-a mogu izdvojiti elemente različitih pristupa kako bi se udovoljilo
zahtjevima Međunarodnog standarda edukacije 5 (IES 5):
(a) Pristup inputa (Input based approaches) – uspostavljenjem vremena potrebnog praktičnog
iskustva koji se smatra adekvatnim kako bi se demonstrirala kompetentnost prilikom
stjecanja kvalifikacija za profesionalnog računovođu.
(b) Pristup autputa (Autput-based approaches) – zahtijevanjem da profesionalni računovođe
demonstriraju adekvatnu razinu kompetencija prilikom kvalificiranja za profesionalnog
računovođu.
(c) Kombinirani pristup (Combined approaches) – efektivno i efikasno kombiniranje input i
output pristupa, postavljanje iznosa potrebnog praktičnog iskustva kao i mjerenje
rezultata.24
Tijela članice IFAC-a trebaju razmotriti zahtjeve svakog relevantnog regulatora prilikom odabira
pristupa u implementaciji Međunarodnog standarda edukacije 5 (IES 5).
24
Međunarodni standard edukacije 7 (IES 7), Trajno profesionalno usavršavanje: program cjeloživotnog učenja
i trajnog usavršavanja profesionalne kompetentnosti, točke 30-42, sadrže detaljnije obrazloženje pristupa u
mjerenju učenja, prednosti i nedostatke spomenutih pristupa.
148
14. Sustavi temeljeni na input pristupu tradicionalno su se upotrebljavali za mjeru razvoja
kompetencija zbog jednostavnosti u njihovom mjerenju i verifikaciji. Ovakvi sustavi imaju
prednosti jer olakšavaju komparacije između sustava usvojenih između različitih tijela članica
IFAC-a. Input pristupi imaju i svoja ograničenja. Primjerice, oni ne mjere rezultate ishoda ili
razinu razvijenih kompetencija.
15. U sustavima temeljenim na output pristupu vrlo je izazovno postaviti, mjeriti i verificirati
kompetencije, prilikom čega se omogućava pripravnicima da demonstriraju njihova
profesionalna znanja, profesionalne vještine, i profesionalne vrijednosti, etiku i stavove
zahtijevanih od profesionalnih računovođa.
16. U tom kontekstu, kombinirani pristup Međunarodnih standarda edukacije 5 uključuje u
razdoblje praktičnog iskustva različite mjere inputa, uključujući i zahtjeve za završetkom
minimalnog trogodišnjeg perioda25
praktičnog iskustva prije stjecanja kvalifikacija za
profesionalnog računovođu. Međunarodni standard edukacije 5 također postavlja cjelokupne
ciljeve mjerenja rezultata, primjerice da pripravnici demonstriraju postignute kompetencije.26
Struktura ove Smjernice
17. Odjeljak 1 daje smjernice tijelima članicama IFAC-a u zadovoljavanju zahtjeva
Međunarodnog standarda edukacije 5 vezano uz razdoblje27
praktičnog iskustva. Ono predlaže
kako tijela članice IFAC-a mogu (a) zadovoljiti zahtjev za minimalno tri-godine praktičnog
iskustva za pripravnike koji se kvalificiraju kao profesionalni računovođe, i (b) upotrijebiti
elemente output pristupa kako bi ocijenile kompetencije razvijene tijekom tog razdoblja.
18. Odjeljak 2 pruža smjernice tijelima članicama IFAC-a u zadovoljavanju zahtjeva
Međunarodnog standarda edukacije 5 koja se odnose na nadzor28
i kontrolu pripravnika u
razdoblju stjecanja praktičnog iskustva. Ono uključuje specifične smjernice o (a) ulozi i
odgovornostima mentora, (b) bilježenje i procjenjivanje praktičnog iskustva, i (c) učinkovitom
radu s poslodavcima.
19. Predloženi sadržaj (a) zahtjeva za praktičnim iskustvom i (b) dodatne smjernice koje tijela
članice IFAC-a mogu ponuditi mentorima, poslodavcima i pripravnicima su prezentirane s
dodacima ove smjernice.
25
Međunarodni standard edukacije 5, zahtjevi za praktičnim iskustvom, točka 11. 26
Međunarodni standard edukacije 5, zahtjevi za praktičnim iskustvom, točka 12. 27
Međunarodni standard edukacije 5, zahtjevi za praktičnim iskustvom, točke 10-17. 28
Međunarodni standard edukacije 5, zahtjevi za praktičnim iskustvom, točke 18-26.
149
Odjeljak 1: Zahtjevi za praktičnim iskustvom
Pregled
20. Ovaj odjeljak smjernica pruža upute tijelima članicama IFAC-a kako zadovoljiti zahtjeve
Međunarodnih standarda edukacije 5 za razdoblje praktičnog iskustva koje je dovoljno dugo i
intenzivno kako bi omogućavalo kandidatima da demonstriraju njihova profesionalna znanja,
profesionalne vještine, i profesionalne vrijednosti, etiku i stavove kako bi (a) obavljali posao
u skladu s profesionalnim kompetencijama, i (b) kontinuirano se razvijali u njihovim
karijerama29
.
21. U zadovoljavanju Međunarodnog standarda edukacije 5, tijela članice IFAC-a trebale bi
razmisliti o usvajanju kombiniranog pristupa – koji zahtjeva minimalno trogodišnje razdoblje
praktičnog iskustva te usvajanje elemenata output pristupa kako bi se ocijenila kompetentnost
pripravnika razvijena tokom tog razdoblja.
Razdoblje potrebnog praktičnog iskustva30
22. Razdoblje praktičnog iskustva (a) izlaže pripravnike aktivnostima radnog mjesta kroz vrijeme,
koje doprinosi i razvija profesionalne kompetencije, i (b) omogućava pripravnicima da
razmotre i bave se životnim situacijama u pogledu identifikacije etičkih dilema ili situacija
koje se odnose na profesionalne prosudbe. To im pomaže da razvijaju etičku osjetljivost i
prosudbe.
23. Međunarodni standard edukacije 5 zahtijeva minimalno tri godine31
praktičnog iskustva. Tijela
članice IFAC-a mogu interpretirati i postaviti ovaj zahtjev na mnogo načina koji uključuju:
postavljanje zahtjeva pripravnicima kako bi stekli iskustva u različitom specifičnim
radno-povezanim područjima tijekom minimalnog trogodišnjeg perioda;
postavljanje zahtjeva pripravnicima kako bi stekli iskustva u radno-povezanim
područjima direktno vezanim za namjeravanu profesionalnu specijalizaciju tijekom
minimalnog trogodišnjeg razdoblja;
postavljanje zahtjeva pripravnicima da odrade određeni broj sati ili dana u
definiranom periodu kako bi zadovoljili zahtjeve minimalnog trogodišnjeg razdoblja;
postavljanje zahtjeva pripravnicima da ispune broj sati ili postotak cjelokupnog
razdoblja praktičnog iskustva u specifičnim radno-povezanim područjima tijekom
minimalnog trogodišnjeg razdoblja; i
postavljanje zahtjeva za minimalnim trogodišnjim iskustvom u okolini koja je
prikladna za namjeravanu karijeru pripravnika.
29
Međunarodni standard edukacije 5, Zahtjevi u vezi s praktičnim iskustvom, točka 10. 30
Napomena – sve stavke u ovom pododjeljku se odnose na mjere inputa. 31
Međunarodni standard edukacije 5, Zahtjevi u vezi s praktičnim iskustvom, točka 11.
150
24. Tijela članice IFAC-a mogu razmotriti postavljanje zahtjeva, kako je opisano u točki 26,
priznajući praktično iskustvo pripravnika stečeno pod programom druge institucije32
.
25. Tijela članice IFAC-a mogu razmotriti postavljanje ostalih zahtjeva, kako je opisano u točki
26, priznajući povremeni i/ili volonterski rad kao dio perioda praktičnog iskustva pripravnika.
26. U situacijama kako je opisano u 24 i 24 gore, tijela članice IFAC-a mogu postaviti zahtjeve
koji uključuju, primjerice:
da pripravnici koji dokazuju svoje iskustvo ispunjavaju zahtjeve za praktičnim
iskustvom koje je postavilo tijelo članice kojoj se žele pridružiti; i/ili
da pripravnici dokazuju važnost njihovog praktičnog iskustva za njihovu
sadašnje/buduće zaposlenje; i/ili
da samo dio takvog praktičnog iskustva bude priznat od strane tijela članice kojoj se
pripravnik želi priključiti.
27. Kako bi osigurao da (a) pripravnici stječu praktična iskustva relevantna za njihova sadašnja i
buduća radna mjesta, i da (b) kompetencije razvijene tokom praktičnog iskustva ne postanu
zastarjele, tijelo članica IFAC- može odrediti maksimalno vrijeme tijekom kojeg pripravnik
stječe zahtijevano praktično iskustvo.
Povezivanje praktičnog iskustva i formalnog obrazovanja
28. Kako bi se uspješno razvijala profesionalna znanja, profesionalne vještine, i profesionalne
vrijednosti, etika i stavovi, potrebno je imati konstruktivnu i koherentnu vezu između
pripravnikova vremena praktičnog iskustva i formalne edukacije. Primjerice, može biti
potrebno da pripravnik pokaže određenu razinu tehničkog znanja o temi prije iskazivanja
profesionalne prosudbe o toj temi. Ova veza može se postići na različite načine, kao što je:
pripravnici završavaju formalno obrazovanje prije odrađivanja vremena praktičnog
iskustva; ili
pripravnici odrađuju vrijeme praktičnog iskustva usporedno s formalnim
obrazovanjem.
U oba slučaja treba postojati poveznica između formalnog obrazovanja i
kompetencija/rezultata praktičnog iskustva.
29. Ukoliko edukacijski programi uključuju obvezno pripravništvo (substantial internship)
(razdoblja radnog iskustva kojeg je potrebno odraditi tokom formalnog računovodstvenog
obrazovanja), tijelo članice IFAC-a tijela mogu to prepoznati kao relevantno iskustvo koje
doprinosi cjelokupnim zahtjevima za praktičnim iskustvom.
30. Međunarodni odbor za standarde edukacije (IAESB) prepoznaje da neki sustavi
računovodstvene edukacije naglašavaju komponentu formalnog obrazovanja, koja može
uključivati značajni udio praktične računovodstvene primjene. Međunarodni standard
32
Ovo može uključivati ostala tijela članice IFAC-a
151
edukacije (MSE 5) dozvoljava da razdoblje relevantnog diplomskog profesionalnog
obrazovanja doprinosi, ali ne više od 12 mjeseci33
, zahtjevima za praktičnim iskustvom.
31. Tijela članice IFAC-a mogu razmotriti je li korisno formalizirati pripravnikove obveze u svezi
sa stjecanjem praktičnog iskustva.
Dokazivanje profesionalnih kompetencija34
32. Međunarodni standard edukacije 5 zahtijeva od pripravnika da odrade razdoblje praktičnog
iskustva35
kako bi mogli dokazati svoje profesionalno znanje, profesionalne vještine, i
profesionalne vrijednosti, etiku i stavove.
33. Tijela članice IFAC-a će odrediti (a) specifične kompetencije pripravnika u skladu s okolinom
u kojoj djeluju, i (b) da je definirani standard za kompetencije jedno ili više radnih pravila. U
postavljanju definiranih standarda za pojedine radne uloge, tijela članice IFAC-a mogu
zahtijevati od pripravnika da dokazuje kontinuiranu sposobnost za obavljanje relevantnih
uloga i zadataka na adekvatnoj razinu profesionalnog računovođe.
34. Tijelo članice IFAC-a mogu uspostaviti okvir36
za praktično iskustvo koje uključuju područja
naglašena u Međunarodnom standardu edukacije 5. Tijela članice IFAC-a trebaju osigurati da
pripravnici stječu praktično iskustvo koje je dovoljno za razvijanje i dokazivanje kompetencija
u svakom od navedenih područja.
35. Jedan primjer okvira za praktično iskustvo, temeljen na navedenim područjima, je prezentiran
u tablici 1, na sljedećoj stranici, a pokriva:
stjecanje odgovornosti;
svijest o poslovanju;
primjena profesionalnih vrijednosti, etike i stavova;
primjenu tehničkih znanja; i
profesionalne vještine.
Prioriteti i važnost pojedinih područja opisanih u tablici varirati će ovisno o razvoju svake
pojedinačne karijere.
33
Međunarodni standard edukacije 5, Zahtjevi u vezi s praktičnim iskustvom, točka 11. 34
Napomena – sve stavke u ovom pododjeljku su povezane s mjerama outputa 35
Međunarodni standard edukacije 5, Zahtjevi u vezi s praktičnim iskustvom, točka 10. 36
Međunarodni standard edukacije 5, Zahtjevi u vezi s praktičnim iskustvom, točka 17.
152
Primjer 1: P
OD
RU
ČJA
Stjecanje
odgovornosti Svijest o
poslovanju Primjena
profesionalnih vrijednosti, etike i stavova
Primjena tehničkih znanja
Profesionalne vještine
Rad progresivnim razinama odgovornosti
Vidi Međunarodni standard edukacije 5
Odjeljak 17 (e)
Razumijevanje relevantnosti organizacije, načina poslovanja i poslovnog okruženja
Vidi Međunarodni standard edukacije 5, točka 17 (a), (c)
Prepoznavanje problema, upotreba znanja i iskustva kako bi se ocijenile implikacije te donošenje pouzdanih odluka i preporuka
Vidi Međunarodni standard edukacije 5, točka 17 (d)
Sposobnost da se poveže posao profesionalnog računovođe s ostalim poslovnim funkcijama i aktivnostima
Vidi Međunarodni standard edukacije 5, točka 17 (b)
Međunarodni standard edukacije 3, Profesionalne vještine
grupe profesionalnih vještina koje se zahtijevaju od profesionalnog računovođe grupirana u 6 područja:
intelektualne
vještine
tehničke i
funkcionalne
vještine
osobne vještine
međuljudske i
komunikacijske
vještine
organizacijske
vještine i
vještine
upravljanja
poslovanjem
tijekom razdoblja
RA
ZIN
E
RA
ZIN
A 1
Prikupljanje informacija
Razvijanje znanja relevantnih za organizaciju, industriju ii tržište, poslovne rizike povezane s tim, i poslovnog okruženja
Razvijanje svijesti za postavljanjem pitanja i identificiranje problema
Razvijanje znanja o računovodstvu i ostalim tehničkim područjima relevantnim za pripravničko područje rada.
Opisivanje relevantnih
153
tehničkih standarda i pravila
praktičnog iskustva pripravnici na svim razinama trebaju razvijati ove profesionalne vještine do razine koja je potrebna za obavljanje posla.
RA
ZIN
A 2
Analiza i opcije
Analiziranje relevantnog okruženja organizacije, struktura i poslovnih ciljeva kao i poslovnog okruženja
Identificiranje ključnih pitanja i razumijevanje implikacija različitih smjerova poduzetih akcija
Povezivanje tehničkih studija na radno mjesto, povezivanje kako tehničko znanje se može primijeniti (utječe) na posao
RA
ZIN
A 3
Primjena znanja i vještina na radnom mjestu
Kritičko ocjenjivanje performansi, davanje prijedloga za poboljšanje, davanje savjeta, i primjena relevantnih zahtjeva za izvještavanjem.
Razvijanje etičkih vrijednosti i prosudbi kao i primjena profesionalnih vrijednosti, etike i stavova na radnom mjestu.
Primjena tehničkih znanja na radnom mjestu.
162
36. Pripravnici koji obavljaju specifične poslove će tražiti kompetencije relevantne za te uloge.
Tijela članice IFAC-a bi trebale uzeti u obzir zahtjeve nekih pripravnika da steknu praktična
iskustva u tim specifičnim područjima.
37. Tijela članice IFAC-a mogu razmotriti razvoj simulacija i /ili sličnih aktivnosti koja podupiru
praktična iskustva. Takve aktivnosti mogu uključivati:
radne projekte,
studije slučaja,
igra uloga.
Edukacijski programi mogu pružiti prilike da se istraže i vježbaju pojedine aktivnosti, kao što
je otkrivanje prijevare, upotrebljavajući simulacije u slučajevima kada radna mjesta ne mogu
pružiti takva iskustva.
Takve aktivnosti nisu, međutim, zamjena za potrebno praktično iskustvo.
38. Kako bi pripravnici stekli relevantna iskustva potrebna da se kvalificiraju kao profesionalni
računovođe, tijela članice IFAC-a mogu razmotriti i ohrabrivati pripravnike i poslodavce u
istraživanju mogućnosti kao što su privremeni premještaj ili rotacija zaposlenika.
Obnova zahtjeva za praktičnim iskustvom
39. Tijela članice IFAC-a trebale bi redovito pregledavati zahtjeve za praktičnim iskustvom kako
bi se osiguralo da ona ostaju tekuća i relevantna. Kompetencije koje se traže od pripravnika
tijekom perioda praktičnog iskustva se mijenjaju kroz vrijeme. Tijela članice IFAC-a se stoga
trebaju (a) konzultirati s ostalima, uključujući poslodavce i regulatore, i/ili (b) provoditi
kontinuirana istraživanja kako bi se pregledale kompetencije koje trebaju imati profesionalni
računovođe te povremeno ažurirati zahtjeve za praktičnim iskustvom.
40. Iako se manje preinake zahtjeva za praktičnim iskustvom mogu mijenjati kada je to potrebno,
tijela članice IFAC-a trebaju provesti veće preglede ovih zahtjeva prilikom ažuriranja silabusa.
Takvi pregledi trebaju uzeti u obzir promjene u poslovima i kompetencijama koje se
zahtijevaju od profesionalnih računovođa. U obavljanju tog pregleda, tijela članice mogu
konzultirati brojne skupine, što uključuje:
poslodavce ;
akademiju;
mentore;
profesionalne računovođe;
regulatore; i
pripravnike.
155
Odjeljak 2: Nadzor i kontrola
Pregled
41. Ovaj odjeljak daje smjernice tijelima članicama IFAC-a kako bi udovoljili kriterijima
Međunarodnog standarda edukacije 5 koji se odnosi na nadzor37
i kontrolu tijekom vremena
praktičnog iskustva.
42. Posebne smjernice su u ovom odjeljku odnose na (a) uloge i odgovornosti mentora, (b)
bilježenje i ocjenu praktičnog iskustva, i (c) efikasnu suradnju s poslodavcima (uključujući
uspostavljenje prepoznatljive sheme poslodavaca za ona tijela članice IFAC-a koji se odluče
za ovakav pristup).
Uloge i odgovornosti mentora
43. Mentori pomažu pripravnicima na mnogo načina što uključuje razvijanje i pokazivanje
profesionalnog znanja, profesionalnih vještina, profesionalnih vrijednosti, etike i stavova
potrebnih profesionalnim računovođama. Termin „mentor“ trebao bi se odnositi na koncept
iskusnog profesionalnog računovođe koji svojim iskustvom, vodi i pomaže pripravnicima da
povežu formalno znanje s praktičnim iskustvom.
44. Mentorove odgovornosti varirati će ovisno o specifičnim uvjetima u kojima mentori i
pripravnici djeluju. Svi mentori bi trebali;
razumjeti posao pripravnika i njihovu potrebu da steknu praktična iskustva koje će ih
kvalificirati kao profesionalne računovođe;
redoviti provjeravati pripravničko iskustvo;
podržavati pristup pripravnika različitim praktičnim iskustvima;
komunicirati redovito i efikasno s pripravnicima, kao i s pripravničkim linijskim
menadžerima kada je to prikladno;
nadzirati, mentorirati, konzultirati i procjenjivati pripravnike,
dati povratnu informaciju pripravnicima oko njihovog praktičnog iskustva i ocijeniti
njihove kompetencije; i
izvještavati tijela članice IFAC-a o njihovim procjenama pripravnika u (a) primjeni
etičkih prosudbi, (b) ponašanju, i (c) razvoju profesionalnog znanja i vještina
potrebnih da bi se kvalificirali kao profesionalni računovođe.
45. Tijela članice IFAC-a trebaju razmotriti limitiranje maksimalnog broja pripravnika koji mogu
odgovarati jednom mentoru, a uzimajući u obzir činjenicu da mentor svakog člana treba
nadzirati, mentorirati, savjetovati i procjenjivati.
37
Međunarodni standard edukacije 5, Zahtjevi u vezi s praktičnim iskustvom, točke 18-26.
156
Uspostavljenje mentorskog procesa
46. Tijela članice IFAC-a trebale bi razmotriti uspostavljanje formalnog mentorskog procesa koji
bi trebao biti poduprijet adekvatnom dokumentacijom (tj. ulogama i odgovornostima). Ta
dokumentacija treba identificirati ključne elemente kao što je:
identifikacija potencijalnog mentora;
imenovanje, odobravanje, i obuka mentora;
nadziranje mentora; i
alternativni mentorski angažmani (kada je to potrebno).
Identifikacija potencijalnog mentora
47. Važan element mentorskog procesa je mehanizam poticanja prikladnih i iskusnih članova
tijela članica IFAC-a da se prijave kako bi postali mentori: Ovo može uključivati:
tijela članice IFAC-a potiču prikladne profesionalne računovođe, uključujući i
umirovljenike, da volontiraju kao mentori ( tijela članice IFAC-a mogu izdavati i
oglašavati prednosti obavljanja ove uloge);
tijela članice IFAC-a potiču zaposlenike da identificiraju potencijalne mentore unutar
organizacije;
pripravnici identificiranju i pristupaju potencijalnim mentorima unutar njihove
organizacije; i/ili
regulatorna ili slična tijela imenuju mentore.
Imenovanje, odobravanje, i obuka mentora
48. Tijela članice IFAC-a mogu uspostaviti sustave imenovanja/odobravanja i obuke koji će im
omogućiti odabir mentora. Pri tome, tijela članice IFAC-a mogu razviti formalne kriterije koje
je potrebno zadovoljiti kako bi se postalo mentor, a koji su slični ilustrativnom primjeru ispod:
Mentori razumiju:
politiku odobravanja;
kodeks etike;
probleme s kojima se suočava profesija;
profesionalno znanje i profesionalne vještine potrebne pripravnicima;
očekivanja povezana s mentorstvom;
profesionalna i tehnička pitanja relevantna za praktično iskustvo; i
ostale specifične zahtjeve i odgovornosti koji su povezani s mentorstvom.
Mentori su:
dostatnog profesionalnog položaja da preuzmu odgovornosti mentora;
zainteresirani za obuku budućih članova profesije;
157
sposobni savjetovati, konzultirati, procjenjivati, motivirati i usmjeriti pripravnike;
dostupni pripravnicima na konzultacijama;
u mogućnosti utjecati (do određene razine) na radne zadatke pripravnika; i
voljni i sposobni sudjelovati u programima obučavanja mentora.
Nadziranje mentora
49. Tijela članice IFAC-a mogu razmotriti uspostavljanje sustava periodičnog nadziranja koji će
osigurati da mentori (a) ispune brojne kriterije koji se tiču znanja, vještina i profesionalnog
položaja i (b) pruže adekvatni nadzor, mentoriranje, savjetovanje i procjenu pripravnika. Ovaj
sustav može uključivati:
nadziranje mentora dokumentacijom (zahtijevanje dokumentiranja mentorovih znanja,
vještina, profesionalnog položaja i aktivnosti);
redovito obučavanje i evaluaciju;
pribavljanje povratne informacije od pripravnika o mentorovim performansama;
posjete mentorima;
procjene i ponovno imenovanje mentora.
Alternativni mentorski angažmani
50. Međunarodni odbor za standarde edukacije prepoznaje da prikladni kvalitetni mentori nisu
uvijek dostupni na radnom mjestu vježbenika. Kada je takav slučaj, tijela članice IFAC-a bi
trebale razmotriti alternativne mentorske angažmane koji mogu uključivati:
(a) Tim obučenih mentora na daljinu koji zadovoljavanju kriterije tijela članice, i koji su
dostupni kada poslodavac nije u mogućnosti pružiti takvu ekspertizu. U takvim uvjetima,
nužno je da mentor na daljinu, tijela članice IFAC-a (i/ili regulatorno tijelo), pripravnik i
poslodavac ulože dodatan napor u zajednički rad. Primjerice, uspostavljanje, „Mentorskog
poglavlja za pripravnike“ u kojem se detaljnije opisuje potrebna potpora i obveze pri čemu
sve strane trebaju poduprijeti taj trud.
(b) Traženje potpore od adekvatnih kvalificiranih mentora koji pružaju profesionalnu uslugu
poslodavcu kao što su računovodstveni i poslovni savjetnici. Načela neovisnosti mogu
sprječavati da revizor preuzima te uloge.
Bilježenje praktičnog iskustva
51. Međunarodni standard edukacije zahtjeva od mentora da periodički nadziru38
pripravničke
zapise o iskustvu. Tijela članice IFAC-a mogu zbog toga zahtijevati od pripravnika periodično
izvještavanje o svojem iskustvu u papirnatom ili elektroničkim putem, i ukoliko je moguće u
realnom vremenu kako bi se obavila pravovremena kontrola, revizija i dobila povratna
informacija. Upotrebom ovih zapisa mentori i tijela članice IFAC-a mogu redovito nadzirati
relevantnost, dubinu i dužinu iskustva.
52. Zapisi pripravnika o praktičnom iskustvu daju sposobnost mentorima da daju pravovremenu
informaciju i pripravnicima i tijelima članicama IFAC-a o eventualnim nedostacima
pripravničkog staža prije samog kraja razdoblja praktičnog iskustva. Mentorova verifikacija
ovih zapisa daje:
38
Međunarodni standard edukacije 5, Zahtjevi u vezi s praktičnim iskustvom, točka 19.
158
tijelima članice dokaz da je razdoblje praktičnog iskustva omogućilo pripravnicima da
prokažu kompetentnost;
poslodavcu dokaz potreban za procjenu pripravnika; i
pripravniku dokaz o stečenom iskustvu koji može koristiti prilikom traženja budućeg
zaposlenja.
53. Tijela članice IFAC-a mogu razmotriti revidiranje pripravničkih zapisa o obavljenoj praksi
periodički, koristeći pri tome adekvatnu metodu uzorkovanja u slučajevima kada nije
praktično revidirati sve zapise.
Ocjena praktičnog iskustva
54. Kao što je spomenuto u točki 34, tijela članice IFAC-a mogu razviti okvir za praktično
iskustvo prikladno okolini koju usmjerava mentor, poslodavci i pripravnici u područja u
kojima se očekuje da pripravnici steknu praktično iskustvo.
55. U takvim slučajevima, tijelo članica može zahtijevati od mentora da potvrdi, u pisanom
obliku, da je pripravnik dokazao zahtijevane kompetencije. Kako je raspravljeno u točki 33,
tijela članice IFAC-a mogu zahtijevati od pripravnika da dokažu kontinuiranu sposobnost da
izvode relevantne uloge i zadatke na razini adekvatnoj kvalifikacijama profesionalnog
računovođe.
56. Mentori mogu pomoći pripravnicima u stjecanju kompetentnosti na nekoliko načina, koji
uključuju sljedeće:
direktno nadziranje pripravnikova rada;
izvještavanjem trećih strana o radu pripravnika;
raspraviti s pripravnikom njegov posao i učenje (kao dio procesa ocjene rada); i
provođenje formalnog intervjua (u kombinaciji s ocjenom i/ili intervjuom o ocjenama
performansi).
57. Evidencija i dokumentacija koju mentori mogu tražiti kako bi se poduprla njihova ocjena
kompetentnosti pripravnika uključuje:
zapise o obavljenom praktičnom iskustvu;
dnevnik prakse ili slične zapise; i
mapu dokaza (tj. račune koje je pripremio pripravnik, zapisnici sa sastanaka,
pripremljen tablice, itd.)
159
58. Kao dio procjene, tijela članice IFAC-a trebaju poticati mentore da pružaju redovite
informacije pripravnicima o napredovanju u stjecanju kompetencija. Povratnu informaciju
mentor bi trebao dati pripravniku barem godišnje (ili još češće), a ne samo na kraju razdoblja
praktičnog iskustva.
59. Međunarodni standard edukacije (točka 18) zahtijeva od tijela članice IFAC-a, prije predaje
kandidature za članstvo, osiguranje da je prihvatljivo praktično iskustvo koje je kandidat
stekao. Kako bi ocijenilo stečeno pripravnikovo iskustvo prilikom zadovoljavanja uvjeta za
članstvo, tijelo članica može tražiti pripravnika, mentora i/ili poslodavca da dokumentira
stečeno iskustvo i postignute kompetencije, što uključuje:
zapise o praksi koje je potpisao mentor;
dnevnik prakse ili slične zapise;
mapu dokaza;
zapise o ocjenama, pregledima performansi i zapisnicima s mentorima; i
zapise da je mentor tijelu članici verificirao praktično iskustvo i kompetencije koje je
stekao pripravnik.
Sve slabosti koje je identificirao mentor i/ili tijelo članica trebaju biti obavljene prije prijave
kandidature. U takvim situacijama konstruktivne povratne informacije mentora i/ili tijela
članica može pomoći pripravniku u odgovoru i otklanjanju nedostataka.
Rad s poslodavcima
60. Poslodavci imaju važnu ulogu u (a) radu s tijelima članicama IFAC-a i pripravnicima u
osiguranju da se na kraju vremena praktičnog iskustva osigurava zadovoljavanje uvjeta tijela
članica IFAC-a, (b) identifikaciji i podržavanju mentora, i (c) povezivanju mentora i
pripravnika.
61. U nekim slučajevima, tijela članice IFAC-a i poslodavci mogu sklopiti formalni ugovor o
pružanju relevantnog praktičnog iskustva i podupirati pripravnike. Takvi ugovori mogu se
nazvati „Prepoznatljivi poslodavac“ (recognized employer) ili sličnim nazivom. Smjernice za
uspostavljenja takvog angažmana su date u točkama 64 i 65.
62. U ostalim slučajevima, tijela članice IFAC-a i zaposlenici mogu odabrati da neće sklapati
formalne ugovore. Smjernice za tijela članice IFAC-a o efikasnom radu s poslodavcima koji
nisu „Prepoznatljivi poslodavac“ su dane u točkama 72 i 75. U svakom slučaju, tijelo članica
treba osigurati da poslodavac osigura prikladnost pripravničkog okruženja.
63. Kako bi se osiguralo da su ciljevi razdoblja praktičnog iskustva ispunjeni, potrebna je redovita
i efikasna komunikacija između tijela članice, mentora, poslodavaca i pripravnika. Tijela
članice IFAC-a trebaju osigurati prikladne mehanizme koji će osigurati i olakšavati redovitu
komunikaciju između ovih strana.
160
Uspostavljanje prepoznatljivih shema poslodavaca
64. Tijela članice IFAC-a mogu razmotriti uspostavljanje sheme „Prepoznatljivog poslodavca„ (ili
sličnog naziva) koje prepoznaje poslodavce koji pružaju okruženje u kojem pripravnici mogu
steći relevantno praktično iskustvo.
65. Sheme prepoznatljivog poslodavca mogu zadržati poslodavci za fiksni period nakon čega se
procjenjuje njihova sposobnost da pružaju relevantno praktično iskustvo. Također mogu
uključivati mehanizme za ponovno imenovanje nakon ocjene. Proces oduzimanja naziva
„prepoznatljivog poslodavca“ poduzeti će se onda ukoliko postane jasno da poslodavac više
nije željan pružiti relevantno praktično iskustvo, ili ne poštuje principe i pravila plana.
Ocjenjivanje i odobravanje okoline za stjecanje praktičnog iskustva
66. Tijela članice IFAC-a koji uspostavljaju planove prepoznatljivog poslodavca mogu poticati
poslodavce da usvoje pet osnovnih principa za pripravnike prilikom njihova inicijalnog
profesionalnog razvoja (IPR) tijekom perioda praktičnog iskustva koja su slična onima
navedenima u tablici 2:
Tablica 2: Ilustrativni primjer principa prepoznatljivog poslodavca za inicijalni
profesionalni razvoj
PREPOZNATLJIVI PLANOVI POSLODAVACA ZA INICIJALNI PROFESIONALNI RAZVOJ
1. Poslodavci surađuju s mentorima i pripravnicima kako bi identificirali pripravnikove potrebe
za razvojem.
2. Poslodavac pruža pripravniku adekvatno praktično iskustvo kojim ispunjava njegove potrebe
za razvojem, uključujući i potrebe da se ispune zahtjevi za praktično iskustvo koje je postavilo
tijelo članica IFAC-a.
3. Praktično iskustvo pripravnika nadzire poslodavac, uobičajeno zajedno s mentorom koji je
imenovan poslodavac u dogovoru s relevantnom tijelom članicom IFAC-a.
4. Pripravnici se redovito ocjenjuju, barem jednom godišnje (ili češće), kao i njihove potrebe za
razvojem.
67. Tijela članice IFAC-a trebaju skupljati i procjenjivati dokaze prikupljene od poslodavca kako
bi se osiguralo da (a) se slijede principi koje je postavilo tijelo članica, i (b) osigura adekvatna
okolina za pripravnike u kojoj će steći praktično iskustvo. Takvi dokazi uključuju:
ugovore o zaposlenju;
161
opise poslova;
politike obučavanja poslodavca,
specifične dokumente koji se odnose na uloge i odgovornosti pripravnika i mentora;
priručnike o osoblju;
dokumente o ocjenjivanju i preglede performansi; i
vremenske tablice.
68. Tijela članice IFAC-a mogu usvojiti i dodatne zahtjeve za prepoznatljive poslodavce koji
pripremaju pripravnike za kvalifikacije u specifičnim područjima, kao što je revizija. U nekim
zakonodavstvima, takvi poslodavci se referiraju kao “ odobrene organizacije za obučavanje“
(approved training organizations), ili sličnim imenom.
Nadzor poslodavaca
69. Periodično nadziranje prepoznatljivih poslodavaca osigurava kontinuiranu, prikladnu okolinu
u kojoj pripravnici mogu steći praktično iskustvo. Tijela članice IFAC-a trebaju stoga
uspostaviti sustave nadzora za prepoznatljive poslodavce koja uključuju redovite posjete. To
može uključivati:
sastanke s predstavnikom poslodavaca kao i preglede dokumentacije poslodavaca i
zapise o obučavanju, i
sastanke s mentorima i pripravnicima kako bi se ocijenile pridržavanje poslodavaca
planovima prepoznatljivog poslodavca.
Uspostavljanje sustava periodičnog izvještavanja
70. Ukoliko je nepraktično redovito posjećivati sve „prepoznatljive poslodavce“, kako je opisano
u točki 69. tijela članice IFAC-a mogu uspostaviti alternativne sustave periodičnog
izvještavanja kako bi se nadzirala pridržavanje poslodavaca planovima. Takvi sustavi mogu
uključivati:
periodično nadziranje dokumentacije i papira poslodavaca; i
pribavljanje povratne informacije od mentora i pripravnika (emailom ili telefonski).
71. U uspostavljanju sustava nadzora prepoznatljivih poslodavaca, tijela članice IFAC-a mogu
izabrati da kombiniraju elemente (a) periodičnih posjeta, (b) redovito nadziranje papira, i (c)
pribavljanje povratnih informacija od mentora i pripravnika.
162
Rad s poslodavcima koji nisu prepoznatljivi poslodavci
72. Poslodavci koji nisu članovi planova (shema) prepoznatljivih poslodavaca ili sličnih naziva
mogu isto tako, u mnogim slučajevima, pružiti adekvatno praktično iskustvo koje traži tijelo
članica. To je čest slučaj kada pripravnici stječu praktično iskustvo u privatnom sektoru. U
takvim situacijama, tijelo članica, zajedno s mentorima i pripravnicima, trebaju surađivati s
poslodavcima kako bi:
planirali praktično iskustvo pripravnika tako da se zadovolje potrebe poslodavaca, ali i
zahtjevi za praktičnim iskustvom koje zahtijeva tijelo članica;
osigurali da pripravnici dobiju adekvatnu dubinu i širinu praktičnog iskustva, na način
da se povećavaju razine složenosti i odgovornosti; i
pruže dokaze da je pripravnik stekao kompetencije koje ga kvalificiraju kao
profesionalnog računovođu.
73. Kako bi pomoglo pripravnicima prije početka samog edukacijskog procesa za stjecanje
kvalifikacija profesionalnog računovođe, tijela članice IFAC-a trebale bi razmotriti
mogućnost izdavanja jednostavnog i lako dostupnog priručnika o zahtjevima stjecanja
praktičnog iskustva i smjernice gdje će se detaljnije opisati očekivane uloge i odgovornosti
mentora, poslodavaca i pripravnika. Primjeri su pružani, samo za ilustrativne svrhe u dodatku
ove Međunarodne smjernice edukacijske prakse.
74. Ponekad je očigledno da poslodavac ne želi ili nije u mogućnosti pružiti zahtijevano praktično
iskustvo. U takvim slučajevima, tijelo članica bi trebala informirati poslodavca i potencijalnog
pripravnika, po mogućnosti prije priznavanja, alternativne mogućnosti angažmana koje je
potrebno obaviti kako bi se ispunili zahtjevi tijela članica za stjecanje kvalifikacija
profesionalnog računovođe.
75. Tijela članice IFAC-a trebaju razmotriti uspostavljanje periodičnog sustava nadzora
pripravnika koji rade za poslodavce koji nisu prepoznatljivi poslodavci kako bi se uvjerili da
pripravnici stječu relevantna praktična iskustva koja se zahtijevaju za stjecanje kvalifikacija
profesionalnog računovođe. Ovo može uključivati:
učestaliji ili temeljitiji nadzor mentora, kojim će se pokazati da mentori kontinuirano
nadziru, mentoriraju, savjetuju, procjenjuju i pružaju adekvatnu podršku i savjete
pripravnicima;
učestaliji ili temeljitiji nadzor zapisa pripravnika kako bi se osiguralo da pripravnici
stječu relevantna iskustva za koja je vjerojatno da će zadovoljiti zahtjeve tijela
članice;
pribavljanje povratne informacije od mentora i pripravnika (osobno, emailom, ili
telefonski) o prikladnosti okoline za stjecanje praktičnog iskustva; i
sastancima (ukoliko je moguće) s mentorima i predstavnikom poslodavaca kako bi se
raspravili napredak pripravnika i okolina u kojoj se stječe praktično iskustvo.
163
Dodatak 1
Ilustrativni smjernice za mentore, poslodavce i pripravnike
Tijela članice IFAC-a trebale bi razmotriti razvijanje pristupačnih jednostavnih zahtjeva za praktičnim
iskustvom. Tijela članice IFAC-a trebala bi razmotriti smjernice za poslodavce, mentore i pripravnike
koja su jasna i prikladna za okruženje na koje se odnosi. Sugestivni sadržaj (samo za ilustraciju) dani
su u slučajevima ispod.
Sugestivni sadržaj zahtjeva za praktičnim iskustvom
Mentori
Izjava kako mentori mogu biti ovlašteni da djeluju kao mentori;
Naglasak na mentorovim obvezama;
Izjava o etičkim načelima i provedbi (tj. moraju zadovoljiti zahtjeve za kontinuiranim
profesionalnim razvojem);
Odrediti tko može djelovati kao mentor (tj. iskusniji članovi tijela članice IFAC-a);
Odrediti znanja i vještine koja se traže od mentora;
Odrediti zahtjeva za praktičnim iskustvom i zahtjeve za periodično nadgledanje pripravničkog
iskustva;
Odrediti odnos i dostupnost mentora i pripravnika (tj. traženo pripravnikovo znanje);
Odrediti obučavanje, vještine i zahtjeva za nadziranje mentora; i
Odrediti mentorovu ulogu u nadzoru i ocjeni praktičnog iskustva.
Poslodavci
Izjava o zahtjevima za praktičnim iskustvom i zahtjevi za pregledima vježbenikova radnog
iskustva
Razmotriti različite potrebe poslodavaca (tj. potrebe poslodavaca u industriji, poslodavaca u
praksi);
Pregledati kvalitetu iskustva i potrebnu podršku pripravnicima; i
Odrediti kriterije za stjecanje statusa „prepoznatljivi poslodavac“, proces prijave, i nadzorni
režim.
Pripravnici
Zahtjevi za praktičnim iskustvo uključujući i potvrde koje treba pribaviti;
Odrediti suradnju između mentora i pripravnika;
Odrediti obveze pripravnika i tijela članice;
Odrediti etičke principa i pravila; i
Odrediti kako pripravnici mogu steći iskustvo u okolini gdje poslodavac nije „Prepoznatljivi
poslodavac“
Predloženi sadržaj smjernica
Mentori
Izjavu o tehničkim zahtjevima za praktični iskustvom;
Izjavu o mentorovom ulogama i odgovornostima;
Odrediti zahtjeve za kvalifikacijama mentora;
164
Odrediti znanja i vještine koje se traže od mentora;
Izjavu kako provođenje pregleda i kako povratna informacija doprinose razvoju pripravnika;
Odrediti kako planiranje može doprinijeti razvoju kompetencija;
Odrediti savjetodavne usluge koje rješavaju problem mentoriranja;
Izjavu o koristima mentoriranja za sve strane;
Odrediti kada se može pojaviti ažuriranje zahtjeva; i
Odrediti mogućnosti obučavanja mentora.
Poslodavci
Izjavu o tehničkim zahtjevima za praktičnim iskustvom – kompetencije, vremenski okvir,
bilježenje i uključivanje mentora;
Izjavu o zahtjevima statusa „Prepoznatljivi poslodavac“, o tome kako i kada će se poslodavci
nadzirati;
Odrediti odgovornosti mentora i učestalost pregleda pripravnikova rada;
Odrediti efikasne metode pregleda;
Odrediti kako poslodavci mogu podupirati pripravnike;
Odrediti kada se može pojaviti ažuriranje zahtjeva; i
Odrediti detalje konzultativnog procesa kojim će se ažurirati zahtjevi praktičnog iskustva.
Pripravnici
Izjavu o tehničkim zahtjevima za praktičnim iskustvom – kompetencije, vremenski okvir,
bilježenje i uključivanje mentora;
Određivanje tko može biti mentor;
Određivanje kako odnos pripravnika/mentora treba funkcionirati;
Određivanje načina za pribavljanje iskustva i dobivanje podrške poslodavca;
Izjavu o koristima praktičnog iskustva;
Izjavu o etičkim obvezama; i
Odrediti kada se može pojaviti ažurirane zahtjeva.
165
Dodatak 2
Dodatne ilustrativne smjernice za pripravnike
U nekim okolnostima, pripravnici mogu igrati ključnu ulogu u određivanje prikladnih okolnosti za
stjecanje praktičnog iskustva koje se traži od tijela članice. U takvim slučajevima, tijela članice IFAC-
a trebale bi razmotriti izdavanje dodatnih smjernica za pripravnike koje će im pomoći za:
(a) Pribavljanje zaposlenja koje će im omogućiti završetak razdoblja potrebnog za stjecanje
praktičnog iskustva;
(b) Pribavljanje smjernica od prikladnog kvalificiranog mentora, koje će omogućiti pripravnicima
da pokažu svoje profesionalno znanje; profesionalne vještine; i profesionalne vrijednosti, etiku
i stavove koji se zahtijevaju od profesionalnog računovođe; i
(c) Plan i evidentiranje razdoblja praktičnog iskustva kojim se osigurava da su i ciljevi
pripravnika i poslodavaca zadovoljeni.
Predloženi sadržaj (samo za ilustrativne svrhe) takvih smjernica je dan u sljedećim tablicama:
PODRUČJE (a) – Pribavljanje relevantnog zaposlenja Predloženi sadržaj smjernica Logička podloga
Radno mjesto pruža mogućnost izlaganja
različitim situacijama i prilikama s mnogo
izazova.
Omogućuje pripravniku da cijeni različite izazove
na radnom mjestu i načine odgovora na te izazove
dok je istodobno vođen od strane okoline koja ga
podržava.
Radno mjesto upoznaje pripravnika s etičkim
okruženjem.
Omogućuje pripravniku da razvoja zahtijevane
profesionalne vrijednosti, etiku i stavove koji se
zahtijevaju od profesionalnog računovođe.
Postoji direktan pristup mentorima i dostupan je
vodič kroz radnu praksu.
Mentorovo planiranje i vođenje omogućuje bolju
širinu i dubinu stečenog iskustva i učenja.
166
PODRUČJE (a) – Pribavljanje relevantnog zaposlenja Predloženi sadržaj smjernica Logička podloga
Pripravniku se pružaju razvojne mogućnosti.
Pripravnici imaju priliku učiti kao rezultat toga
što su izloženi različitim situacijama, prilikom
čega dobivaju povratne informacije i moguće
buduće prilike za razvoj prikladnih vještina i
znanja.
Ispunjenje zahtjeva za praktičnim iskustvom koje
traži tijelo članica.
Omogućuje im razumijevanje i udovoljavanje
kriterijima tijela članice kao i osigurava da
postanu kompetentni profesionalni računovođe.
Pruža razumijevanje zahtjeva koje je potrebno
ispuniti kako bi se postao profesionalni
računovođa.
Pruža pripravnicima razumijevanje vrijednosti
stečenog praktičnog iskustva, uloge i
odgovornosti pripravnika i mentora,
omogućavajući pripravnicima da ispune
postavljene zahtjeve na planirani i podržavajući
način.
Idealno, zaposlenje kod Prepoznatljivog
poslodavca
Prepoznatljivi poslodavci omogućuju prikladnu
okolinu u kojem se pripravnici razvijaju i postaju
kompetentni profesionalni računovođe. Pružaju puno razumijevanja i usklađivanje s
zahtjevima tijela članice.
167
PODRUČJE (b) – Pribavljanje smjernica od prikladnog kvalificiranog mentora Predloženi sadržaj smjernica Logička podloga
Mentori su iskusni članovi tijela članice IFAC-a.
Mentori imaju znanja, razumijevanja i iskustva da
podupru pripravnikov razvoj.
Mentori imaju znanja i razumiju pripravnički
posao.
Mentori su svjesni pripravnikovih radnih
aktivnosti i rezultata, te mogu identificirati stanje
i slabosti/ područja za razvoj.
Mentori mogu pružiti prilike pripravnicima da
steknu relevantno iskustvo.
Mentori pomažu u planiranju pristupa iskustvu
kako bi pripravnici povećali razinu odgovornosti i
efikasno postigli zahtijevano iskustvo i
kompetencije.
Mentori razumiju zahtjeve tijela članice.
Mentori su svjesni zahtjeva koje tijela članice
postavljaju pred pripravnike te im pomažu
ukomponirati te zahtjeve unutar njihovih radnih
mjesta. To pruža efikasan način pribavljanja iskustva i
pokazivanja kompetentnosti koja zadovoljavaju
zahtjeve tijela članice.
Mentori mogu pružiti smjernice i podupirati
pripravnike.
Pripravnici imaju povratne informacije i vodstvo
kako bi stekli adekvatnu razinu kompetencija.
Razvijaju se i poboljšavaju pripravničke vještine.
168
PODRUČJE (c) – Planiranje i evidentiranje praktičnog iskustva Predloženi sadržaj smjernica Logička podloga
Potrebno je povezati ciljeve poslodavaca s
zahtjevima tijela članica.
Kako pripravnici stječu iskustvo i razvijaju se
tako kontinuirano dodaju vrijednost poslovanju
poslodavca. To također pruža strukturu za
postizanje kompetencija koje traži tijelo članica.
Jasni ciljevi za postizanje kompetentnosti.
Planirani pristup omogućuje razvoj i dokazivanje
kompetencija te zadovoljavanje zahtjeva tijela
članice.
Uključuje izloženost relevantnom, ažurnoj i
nastajućoj radnoj praksi.
Iskustvo omogućava pripravnicima da primjene
stanje stečeno tijekom studiranja.
Kompetencije koje se trebaju postići.
Iskustvo daje jasne rezultate i koristi, motivira
pripravnike i pomaže im da ostanu angažirani i
efikasni.
Progresivne razine odgovornosti.
Pripravnicima treba dati odgovornosti kojima će
razvijati i pokazivati svoju kompetentnost. Osim
toga biti će izloženi, razvijat će i demonstrirati i
neke druge vještine, uključujući međuljudske i
upravljačke vještine.
Razmatranje etičkih pitanja.
Pripravnici će zadovoljiti uvjete postavljene u
Međunarodnom standardu edukacije 4,
Profesionalne vrijednosti, etika i stavovi, koji
propisuje da profesionalne vrijednosti, etika i
stavovi trebaju postići tijekom edukacijskog
programa za stjecanje kvalifikacija.
Evidentiranje praktičnog iskustva.
Pomaže pripravnicima da planiraju radne
aktivnosti, razumiju kako su primijenili
kompetencije na poslu te pruža dokaz da su
ispunjeni zahtjevi tijela članice.