GRAĐA ZEMLJINE KOREMINERALI I STIJENE
Minerali
Minerali su osnovni elementi koji grade Zemljinu koru
Mineralogija je nauka o mineralima koja proučava: NAČIN POJAVLJIVANJA MINERALA
HEMIJSKE I FIZIČKE OSOBINE MINERALA
NAČIN POSTANKA MINERALA U PRIRODI
Hemijski sastav minerala se izražava hemijskim formulama
Kristalni minerali su minerali koji imaju pravilan(poliedarski) spoljašnji oblik koji proističe iz pravilne unutrašnje građe,tj. kristali imaju pravilan raspored atoma u kristalnoj rešetci
Kristalni minerali
A M O R F N I M I N E R A L I
Amorfni minerali nemaju pravilnu unutrašnju građu, pa nemaju ni pravilan spoljašnji oblik
Talk Opal
Tvrdoća mineralaMosova skala (poč.19.v.) je nelinearni niz od 10
minerala poredanih po tvrdoći,koji se koristi za procjenu tvrdoće drugih minerala
Primjeri kalcita različitih boja Tirkiz
Aurikalcit Ahat
Mineral dijamant je alotropska modifikacija ugljenika Predstavlja dragi kamen i koristi se kao ukras, ali i u
industriji i rudarstvu Može biti ružičaste, žute i drugih boja, ali katkad je i
bezbojan. Dijamant je najtvrđi mineral u prirodi
Stijena ili je skup sačinjen od jednog ili više minerala određenog hemijskog sastava i određene strukture
Ispitivanjem svih vrsta stijena koje grade Zemljinu koru ustanovljeno je da se u stijenama nalazi samo 100-150 vrsta minerala koji ih grade, iako je utvrđeno postojanje preko 3000 vrsta prirodnih minerala na Zemlji
Nauka koja se bavi izučavanjem stijena naziva se petrologija Nauka koja se bavi opisivanjem stijena naziva se petrografija
Stijene se prema broju minerala dijele na:
monomineralne, koje su izgrađene samo od jednog minerala i polimineralne, koje su izgrađene od nekoliko mineralnih vrsta
STIJENE
Stijene
Magmatske
Sedimentne (taložne)
Metamorfne
Dubinske(intruzivne)
Površinske(izlivne-efuzivne)
Mehaničke
Organogene
Hemijske
1) Magmatske stijene nastaju kristalizacijom : magme (u unutrašnjosti zemlje) lave (na površini zemlje)Mogu biti: dubinske (intruzivne,utiskujuće) površinske(efuzivne,izlivne)
Dubinske Nastaju na većim dubinama hlađenjem magme Javljaju se u obliku lakolita (Avala) i batolita (Kopaonik) Najpoznatije dubinske magmatske stijene su granit, diorit,
sijenit, peridotit i gabro
peridotit sijenit granit
Izlivne
Nastaju na površini zemlje hlađenjem i očvršćavanjem lave
Mogu se naći u obliku: vulkanskih kupa, ploča, platoa ili lavičnih tokova
Najpoznatije izlivne magmatske stijene su: riolit, trahit, dacit, andezit i bazalt
Sedimentne stijene Nastaju taloženjem i vezivanjem materijala
mineralnog i organskog porijekla Dijele se na: mehaničke, organogene i hemijske
Često se u prirodi mogu vidjeti nataložene u slojevima
Breča Konglomerat
Organogene
krečnjak
pješčar
Kameni ugalj
Hemijske
glinakuhinjska so
gips
Metamorfne stijene nastaju preobražajem magmatskih i sedimentnih stijena pod uticajem visokih temperatura i visokog pritiska
Najpoznatije metamorfne stijene su mermer i gnajs Mermer nastaje kada se krečnjak izloži vrlo visokim
temperaturama Gnajs nastaje od granita
Mermer
gnajs
kvarcit
škriljacserpentinit