Primjena Eurokoda 7 Primjena Eurokoda 7 u inu inenjerskoj praksi u Republici Hrvatskojenjerskoj praksi u Republici Hrvatskoj
Zagreb, 14. travnja 2011.Zagreb, 14. travnja 2011.
PROGRAM RADAPROGRAM RADA
14:0014:00--14:1514:15 Davorin KovaDavorin Kovaii Osnovni pojmovi i definicijeOsnovni pojmovi i definicije14:1514:15--14:3014:30 Luka BolfanLuka Bolfan Dimenzioniranje pilota u Dimenzioniranje pilota u vrstoj glinivrstoj glini14:3014:30--14:4514:45 Marija urinekMarija urinek Pritisak vode i tla na podrumski zidPritisak vode i tla na podrumski zid14:4514:45--15:0015:00 Ivan MihaljeviIvan Mihaljevi Nasip temeljen na tresetuNasip temeljen na tresetu15:0015:00--15:1515:15 Igor SokoliIgor Sokoli Duboko temeljenje na pilotu u pijeskuDuboko temeljenje na pilotu u pijesku15:1515:15--15:3015:30 Goran DizdarGoran Dizdar Primjena HRN EN 1536:2008 za buPrimjena HRN EN 1536:2008 za buene piloteene pilote
Zdenek OpolzerZdenek Opolzer
15:3015:30--15:4515:45 PauzaPauza
15:4515:45--17:0017:00 Rasprava o rijeRasprava o rijeenim zadacima i prijedlogu proraenim zadacima i prijedlogu proraunskogunskogpristupa pristupa u Eurokodu 7 za primjenu u Republici Hrvatskoju Eurokodu 7 za primjenu u Republici HrvatskojModeratori: Antun Szavits Nossan, Davorin KovaModeratori: Antun Szavits Nossan, Davorin Kovaii, Predrag , Predrag KvasniKvasnika, Leo Mateka, Leo Mateii
Primjena Eurokoda 7 Primjena Eurokoda 7 u inu inenjerskoj praksi u Republici Hrvatskojenjerskoj praksi u Republici Hrvatskoj
Zagreb, 14. travnja 2011.Zagreb, 14. travnja 2011.
OSNOVNI POJMOVI I DEFINICIJEOSNOVNI POJMOVI I DEFINICIJE
Dr. Dr. scsc. Davorin Kova. Davorin Kovaii, , GeoekspertGeoekspert d.o.o.d.o.o.
33
DEFINICIJADEFINICIJA Eurokodovi su europske norme za proraun
raznih vrsta graevinskih konstrukcija.
Osnovna ideja pri razvoju eurokodova jest stvaranje ujednaenog sustava konstrukcijskih pravila pridravajui se CEN-ovih normizacijskih pravila, tj. eurokodovi trebaju postati europske norme.
CEN Comit Europen de Normalisation
44
SUSTAV EUROKODOVASUSTAV EUROKODOVA EN 1990, Eurokod: Osnove projektiranja konstrukcija
EN 1991, Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije
EN 1992, Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija
EN 1993, Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija EN 1994, Eurokod 4: Proj. elino-beton. spreg. konstrukcija EN 1995, Eurokod 5: Projektiranje drvenih konstrukcija
EN 1996, Eurokod 6: Projektiranje zidanih konstrukcija
EN 1997, Eurokod 7: Geotehniko projektiranje EN 1998, Eurokod 8: Proj. konstr. otpornih na potres
EN 1999, Eurokod 9: Projektiranje aluminijskih konstrukcija
55
SUSTAV EUROKODOVASUSTAV EUROKODOVA
66
POVIJEST EUROKODOVAPOVIJEST EUROKODOVA
Razlike u graevinskoj regulativi Razlike u graevinskoj regulativi zemalja zemalja lanica EUlanica EU
1975. 1975. akcijski programakcijski program Eurokodovi 1995. Eurokodovi 1995. 1. generacija1. generacija Eurokodovi 2005. Eurokodovi 2005. 2. generacija2. generacija
2008. 2008. Eurokodovi usvojeni kao Eurokodovi usvojeni kao hrvatske normehrvatske norme
77
EUROKOD 7EUROKOD 7
EurocodeEurocode 7: Geotechnical design 7: Geotechnical design PartPart 2: Ground investigation 2: Ground investigation and and testingtesting
EN 1997EN 1997--2: 20072: 2007
EurocodeEurocode 7: Geotechnical design 7: Geotechnical design PartPart 1: General 1: General rulesrules
EN 1997EN 1997--1: 20041: 2004
Izvorni naslov normeIzvorni naslov normeOznaka normeOznaka norme
88
EUROKOD 7EUROKOD 7
99
EUROKOD 7EUROKOD 7
EurokodEurokod 7 7 GeotehniGeotehniko ko projektiranje projektiranje 2.dio: Istra2.dio: Istraivanje i ivanje i ispitivanje temeljnoga tla (EN 1997ispitivanje temeljnoga tla (EN 1997--2:2007)2:2007)EurocodeEurocode 7: Geotechnical design 7: Geotechnical design PartPart 2: Ground investigation and 2: Ground investigation and testingtesting
HRN EN 1997HRN EN 1997--2: 2008 en 2: 2008 en
EurokodEurokod 7 7 GeotehniGeotehniko ko projektiranje projektiranje 1.dio: Op1.dio: Opa pravila a pravila (EN 1997(EN 1997--1:2004)1:2004)EurocodeEurocode 7: Geotechnical design 7: Geotechnical design PartPart 1: General 1: General rulesrules (EN 1997(EN 1997--1:2004)1:2004)
HRN EN 1997HRN EN 1997--1: 2008 en 1: 2008 en
Izvorni naslov normeIzvorni naslov normeReferencijskiReferencijski brojbroj
1010
EurocodeEurocode 7: Geotechnical design 7: Geotechnical design PartPart 1: General 1: General rulesrules
GeneralGeneral BasisBasis of geotechnical designof geotechnical design Geotechnical dataGeotechnical data SupervisonSupervison of construction, monitoring and of construction, monitoring and
maintenancemaintenance FillFill, , dewateringdewatering, ground improvement and , ground improvement and
reinforcementreinforcement SpreadSpread foundationsfoundations Pile Pile foundationsfoundations AnchoragesAnchorages RetainingRetaining structuresstructures HydraulicHydraulic failurefailure OverallOverall stabilitystability EmbankmentsEmbankments
1111
EurocodeEurocode 7: Geotechnical design 7: Geotechnical design PartPart 2: Ground investigation and 2: Ground investigation and testingtesting
GeneralGeneral PlanningPlanning of ground of ground investigationsinvestigations Soil and rock Soil and rock samplingsampling methods and methods and
laboratory laboratory qualityquality classesclasses of of samplessamples Field Field teststests in soil and rockin soil and rock Laboratory Laboratory teststests on soil and rockon soil and rock Ground investigation reportGround investigation report
1212
NAPOMENANAPOMENA
EurokodEurokod 7 se odnosi na konstrukcije 7 se odnosi na konstrukcije obuhvaobuhvaene ene materijalnim materijalnim eurokodovimaeurokodovima
EurokodEurokod 7 ne obuhva7 ne obuhvaa a istoistogeotehnigeotehnike konstrukcije kao ke konstrukcije kao to su to su nasute brane, klizinasute brane, klizita, tuneli itd. ta, tuneli itd. (iako mo(iako moe poslue posluiti pri projektiranju iti pri projektiranju tih konstrukcija)tih konstrukcija)
1313
NAPOMENANAPOMENA EurokodEurokod 7 daje samo okvirne zahtjeve pri 7 daje samo okvirne zahtjeve pri
projektiranju u skladu sa suvremenim projektiranju u skladu sa suvremenim saznanjima geotehnisaznanjima geotehnike struke.ke struke.
EurokodEurokod razlikuje:razlikuje: nanaela projektiranja ela projektiranja -- obaveznoobavezno pravila primjene pravila primjene -- neobaveznoneobavezno
Pravila primjene su uglavnom opPravila primjene su uglavnom openita i enita i ne daju razraene i detaljne upute za ne daju razraene i detaljne upute za primjenu pojedinih postupaka u primjenu pojedinih postupaka u projektiranju.projektiranju.
1414
OPOPI PRINCIPI PROJEKTIRANJAI PRINCIPI PROJEKTIRANJAPROJEKTIRANJE PREMA GRANIPROJEKTIRANJE PREMA GRANINIM STANJIMANIM STANJIMA
Principi projektiranja prema graninim stanjima: projektom treba dokazati da konstrukcija tijekom svog projektiranog ivota nee prijei ni jedno od moguih graninih stanja koja se definiraju kao granini sluajevi izmeu prihvatljivog i neprihvatljivog ponaanja konstrukcije.
1515
OPOPI PRINCIPI PROJEKTIRANJAI PRINCIPI PROJEKTIRANJAOSNOVNE VARIJABLEOSNOVNE VARIJABLE
Definicija osnovnih varijabli: osnovne varijable u analizi konstrukcija su: djelovanja (F), svojstva materijala (X) geometrijski podaci (a)
Osnovne veliine ovih varijabli nazivaju se karakteristinim vrijednostima (Fk, Xk i ak)
1616
OPOPI PRINCIPI PROJEKTIRANJAI PRINCIPI PROJEKTIRANJAOSNOVNE VARIJABLEOSNOVNE VARIJABLE
Djelovanja (F) ine: trajna djelovanja (oznaka G) kao to je
vlastita teina, pritisak vode, pritisak tla i sl.)
djelovanja prednapinjanja (oznaka P) promjenjiva djelovanja (oznaka Q) kao
to su prometna optereenja, optereenja od temperature, i sl.
sluajna djelovanja (oznaka A) kao to je eksplozija, pad kamenja i sl.
djelovanja od potresa (oznaka AE).
1717
OPOPI PRINCIPI PROJEKTIRANJAI PRINCIPI PROJEKTIRANJAOSNOVNE VARIJABLEOSNOVNE VARIJABLE
Pojedina se djelovanja mogu javiti u kombinacijama s drugim djelovanjima (prvenstveno Q djelovanja) pa se u tom sluaju mnoe kombinacijskim faktorima ( 1).
Umnoak karakteristine vrijednosti djelovanja s kombinacijskim faktorom daje reprezentativnu vrijednost djelovanja.
Neka se djelovanja ne pojavljuju kao sile (premda ih izazivaju) kao to je temperatura ili nametnuti pomak.
krep FF =
1818
OPOPI PRINCIPI PROJEKTIRANJAI PRINCIPI PROJEKTIRANJAOSNOVNE VARIJABLEOSNOVNE VARIJABLE
Svojstva materijala (X) su vrstoa, krutost, vodopropusnost, gustoa i sl.
Geometrijski podaci (a) su dimenzije graevine i njenih dijelova te njen poloaj u okolini, topografija, raspored slojeva tla, razine podzemne vode, razine vode iznad terena itd.
1919
OPOPI PRINCIPI PROJEKTIRANJAI PRINCIPI PROJEKTIRANJAOSNOVNE VARIJABLEOSNOVNE VARIJABLE
Dodatni pojmoviDodatni pojmovi UUinci djelovanja (E)inci djelovanja (E), npr. moment , npr. moment
savijanja u presjeku elementa savijanja u presjeku elementa konstrukcije ili opterekonstrukcije ili optereenje temelja enje temelja na tlona tlo
Otpornost konstrukcije ili njenih Otpornost konstrukcije ili njenih dijelova (R)dijelova (R), npr. otpornost presjeka , npr. otpornost presjeka elementa konstrukcije na savijanje ili elementa konstrukcije na savijanje ili nosivost tla.nosivost tla.
2020
OPOPI PRINCIPI PROJEKTIRANJAI PRINCIPI PROJEKTIRANJAMETODA PARCIJALNIH FAKTORAMETODA PARCIJALNIH FAKTORA
Provjera dosezanja graninih stanja metodom parcijalnih faktora je formalni postupak kojim se provjerava da uinci djelovanja E ne ugroavaju otpornost konstrukcije ili njenih dijelova R.
EEdd proraproraunski (projektni) uunski (projektni) uinciinci RRdd proraproraunske (projektne) otpornostiunske (projektne) otpornosti
dd RE
2121
OPOPI PRINCIPI PROJEKTIRANJAI PRINCIPI PROJEKTIRANJAMETODA PARCIJALNIH KOEFICIJENATAMETODA PARCIJALNIH KOEFICIJENATA
ProraProraunski uunski uinci inci EEdd su posljedica su posljedica djelovanja proradjelovanja proraunskih djelovanja unskih djelovanja FFdd
ProraProraunska djelovanja unska djelovanja FFdd dobiju se dobiju se kao umnokao umnoak reprezentativnih ak reprezentativnih vrijednosti djelovanja vrijednosti djelovanja FFreprep i parcijalnih i parcijalnih koeficijenata djelovanja koeficijenata djelovanja FF
repFd FF =
2222
OPOPI PRINCIPI PROJEKTIRANJAI PRINCIPI PROJEKTIRANJAMETODA PARCIJALNIH KOEFICIJENATAMETODA PARCIJALNIH KOEFICIJENATA
ProraProraunske otpornosti unske otpornosti RRdd rezultat su rezultat su proraproraunskih svojstava materijala unskih svojstava materijala XXdd
ProraProrauinskauinska svojstva materijala svojstva materijala XXdd dobiju dobiju se kao kvocijent karakteristise kao kvocijent karakteristinih svojstava nih svojstava materijala materijala XXkk i parcijalnih koeficijenata i parcijalnih koeficijenata materijala materijala MM
M
kd
XX =
2323
OPOPI PRINCIPI PROJEKTIRANJAI PRINCIPI PROJEKTIRANJAMETODA PARCIJALNIH KOEFICIJENATAMETODA PARCIJALNIH KOEFICIJENATA
Proraunske vrijednosti geometrijskih veliina ad odreuju se kao
aaa Kd =
2424
OPOPI PRINCIPI PROJEKTIRANJAI PRINCIPI PROJEKTIRANJAGRANIGRANINA STANJANA STANJA
Granina stanja razvrstavaju se s obzirom na tetu koja bi nastala njihovim prekoraenjem. Razlikuju se: granina stanja nosivosti granina stanja uporabivosti
Granina stanja nosivosti odnose na pojave sloma i ruenja konstrukcije te se tiu sigurnosti ljudi i konstrukcija.
Granina stanja uporabivosti odnose se na normalnu uporabivost konstrukcija (udobnost ljudi, prihvatljivost za strojeve, izgled i sl.).
2525
OPOPI PRINCIPI PROJEKTIRANJAI PRINCIPI PROJEKTIRANJAPRORAPRORAUNSKE SITUACIJEUNSKE SITUACIJE
Provjera dosezanja graninih stanja konstrukcije ili njenog dijela poinje izborom odgovarajuih proraunskih situacija.
Proraunske situacije mogu biti: trajne prolazne
2626
PROJEKTIRANJE PREMA EN 1997PROJEKTIRANJE PREMA EN 1997--11GEOTEHNIGEOTEHNIKE KATEGORIJEKE KATEGORIJE
Graevine bitno razliGraevine bitno razliitih stupnjeva itih stupnjeva slosloenosti i razlienosti i razliitih stupnjeva itih stupnjeva izloizloenosti visokom riziku:enosti visokom riziku: GeotehniGeotehnika kategorija 1ka kategorija 1 GeotehniGeotehnika kategorija 2ka kategorija 2 GeotehniGeotehnika kategorija 3ka kategorija 3
2727
PROJEKTIRANJE PREMA EN 1997PROJEKTIRANJE PREMA EN 1997--11GEOTEHNIGEOTEHNIKE KATEGORIJEKE KATEGORIJE
GeotehniGeotehnika kategorija 1ka kategorija 1 Temelji jednokatnica, niski potporni Temelji jednokatnica, niski potporni
zidovi i nasipi, i sl.zidovi i nasipi, i sl. IstraIstrani radovi: ni radovi: pregled terena, pregled terena,
primjena iskustava sa susjednih primjena iskustava sa susjednih graevina i slgraevina i sl..
RaRaunska provjera dosizanja graniunska provjera dosizanja graninih nih stanja mostanja moe se zamijeniti usporedivim e se zamijeniti usporedivim iskustvomiskustvom
2828
PROJEKTIRANJE PREMA EN 1997PROJEKTIRANJE PREMA EN 1997--11GEOTEHNIGEOTEHNIKE KATEGORIJEKE KATEGORIJE
GeotehniGeotehnika kategorija 2ka kategorija 2 Rutinski geotehniRutinski geotehniki zahvatiki zahvati Ovom kategorijom je obuhvaOvom kategorijom je obuhvaen en
pretepreteni dio geotehnini dio geotehnikih projekatakih projekata
2929
PROJEKTIRANJE PREMA EN 1997PROJEKTIRANJE PREMA EN 1997--11GEOTEHNIGEOTEHNIKE KATEGORIJEKE KATEGORIJE
GeotehniGeotehnika kategorija 3ka kategorija 3 Vrlo sloVrlo sloeni zahvati i zahvati velikog rizika (na eni zahvati i zahvati velikog rizika (na
pr. temeljenje na mekom tlu, slopr. temeljenje na mekom tlu, sloene ene graevne jame u blizini graevne jame u blizini postojepostojeohoh graevina graevina, , kliziklizita, tuneli, visoke nasute brane, nuklearne ta, tuneli, visoke nasute brane, nuklearne elektrane i sl.)elektrane i sl.)
EurokodEurokod 7 ne daje posebne upute, ve7 ne daje posebne upute, ve tratrai i strostroe kriterije i postupke istrae kriterije i postupke istranih radova, nih radova, projektiranja, opaprojektiranja, opaanja i nadziranja pod anja i nadziranja pod vodstvom vodstvom geotehnigeotehniaraara specijalista s specijalista s odgovarajuodgovarajuim iskustvom.im iskustvom.
3030
PROJEKTIRANJE PREMA EN 1997PROJEKTIRANJE PREMA EN 1997--11GRANIGRANINA STANJA NOSIVOSTINA STANJA NOSIVOSTI
EurokodEurokod 7 uvodi pet grani7 uvodi pet graninih stanja nih stanja nosivosti:nosivosti: EQUEQU gubitak ravnotegubitak ravnotee konstrukcijee konstrukcije STRSTR slom ili velika deformacija slom ili velika deformacija
konstrukcije ili njenog elementakonstrukcije ili njenog elementa GEOGEO slom ili velika deformacija tlaslom ili velika deformacija tla UPLUPL gubitak ravnotegubitak ravnotee konstrukcije ili e konstrukcije ili
tla uslijed uzgona tla uslijed uzgona HYDHYD hidraulihidrauliko izdizanje (hidrauliko izdizanje (hidrauliki ki
slom)slom)
3131
PROJEKTIRANJE PREMA EN 1997PROJEKTIRANJE PREMA EN 1997--11GRANIGRANINA STANJA NOSIVOSTINA STANJA NOSIVOSTI
GraniGranino stanje ravnoteno stanje ravnotee (EQU)e (EQU) gubitak ravnotegubitak ravnotee konstrukcije ili tla e konstrukcije ili tla
promatranog kao kruto tijelo, u kojem promatranog kao kruto tijelo, u kojem vrstovrstoa konstruktivnog materijala ili tla a konstruktivnog materijala ili tla znaznaajno ne pridonosi otpornostiajno ne pridonosi otpornosti
na pr. prevrtanje gravitacijskog na pr. prevrtanje gravitacijskog betonskog zida na podlozi od betonskog zida na podlozi od vrste vrste stijenestijene
3232
PROJEKTIRANJE PREMA EN 1997PROJEKTIRANJE PREMA EN 1997--11GRANIGRANINA STANJA NOSIVOSTINA STANJA NOSIVOSTI
GraniGranino stanje nosivosti konstrukcije (STR)no stanje nosivosti konstrukcije (STR) slom ili velika deformacija betonske, metalne, slom ili velika deformacija betonske, metalne,
drvene ili zidane konstrukcije ili njenog drvene ili zidane konstrukcije ili njenog elementa, ukljuelementa, ukljuivo temelje, pilote, sidra i ivo temelje, pilote, sidra i potporne zidove, u kojima potporne zidove, u kojima vrstovrstoa a konstruktivnog materijala bitno pridonosi konstruktivnog materijala bitno pridonosi otpornostiotpornosti
na pr. slom pri jakom savijanju armiranona pr. slom pri jakom savijanju armirano--betonske dijafragme, slom pilota uslijed betonske dijafragme, slom pilota uslijed horizontalne sile, popuhorizontalne sile, poputanje tanje elieline ne ipke ipke geotehnigeotehnikog sidra i sl.kog sidra i sl.
3333
PROJEKTIRANJE PREMA EN 1997PROJEKTIRANJE PREMA EN 1997--11GRANIGRANINA STANJA NOSIVOSTINA STANJA NOSIVOSTI
GraniGranino stanje nosivosti tla (GEO)no stanje nosivosti tla (GEO) slom ili velika deformacija tla pri slom ili velika deformacija tla pri emu emu vrstovrstoa tla ili stijene bitno pridonosi a tla ili stijene bitno pridonosi otpornostiotpornosti
na pr. slom tla ispod temelja, naginjanje na pr. slom tla ispod temelja, naginjanje potpornog zida, potpornog zida, upanje sidra iz tla, upanje sidra iz tla, klizanje i odron tla, slom i propadanje klizanje i odron tla, slom i propadanje tla iznad tunelskog iskopa i sl.tla iznad tunelskog iskopa i sl.
3434
PROJEKTIRANJE PREMA EN 1997PROJEKTIRANJE PREMA EN 1997--11GRANIGRANINA STANJA NOSIVOSTINA STANJA NOSIVOSTI
GraniGranino stanje izdizanja (UPL)no stanje izdizanja (UPL) gubitak ravnotegubitak ravnotee konstrukcije ili tla e konstrukcije ili tla
uslijed uzgona ili drugih vertikalnih silauslijed uzgona ili drugih vertikalnih sila na pr. izdizanje lagane podzemne na pr. izdizanje lagane podzemne
konstrukcije uslijed pritiska uzgona konstrukcije uslijed pritiska uzgona podzemne vode, izdizanje i probijanje podzemne vode, izdizanje i probijanje slabopropusnogslabopropusnog sloja tla na dnu sloja tla na dnu graevne jame od uzgona podzemne graevne jame od uzgona podzemne vode u nivode u niem em vodonosnomvodonosnom sloju, sloju, upanje temelja dalekovodnog stupa i upanje temelja dalekovodnog stupa i sl.sl.
3535
PROJEKTIRANJE PREMA EN 1997PROJEKTIRANJE PREMA EN 1997--11GRANIGRANINA STANJA NOSIVOSTINA STANJA NOSIVOSTI
GraniGranino stanje hidraulino stanje hidraulikog izdizanja tla (HYD)kog izdizanja tla (HYD) hidraulihidrauliko izdizanje (hidrauliko izdizanje (hidrauliki slom), ki slom),
interna erozija tla uzrokovana hidrauliinterna erozija tla uzrokovana hidraulikim kim gradijentimagradijentima
na pr. hidraulina pr. hidrauliki slom u pjeskovitom dnu ki slom u pjeskovitom dnu graevne jame uslijed vertikalnog strujanja graevne jame uslijed vertikalnog strujanja vode prema dnu jame, interna erozija vode prema dnu jame, interna erozija pjeskovitog tla od strujanja vode u nasipu i pjeskovitog tla od strujanja vode u nasipu i stvaranje erozijskih kanala i sl.stvaranje erozijskih kanala i sl.
3636
PROJEKTIRANJE PREMA EN 1997PROJEKTIRANJE PREMA EN 1997--11PRORAPRORAUNSKI PRISTUPIUNSKI PRISTUPI
GraniGranina stanja EQU, UPL i HYD na stanja EQU, UPL i HYD jedinstveni pristupjedinstveni pristup, tj. definirani , tj. definirani parcijalni koeficijentiparcijalni koeficijenti
GraniGranina stanja STR i GEO na stanja STR i GEO tri tri projektna pristupaprojektna pristupa, parcijalni , parcijalni koeficijenti se primjenjuju:koeficijenti se primjenjuju: na ulazne podatke (djelovanja F i na ulazne podatke (djelovanja F i
svojstva materijala X), ilisvojstva materijala X), ili na rezultate prorana rezultate prorauna (uuna (uinke inke
djelovanja E i otpornosti R)djelovanja E i otpornosti R)
3737
PROJEKTIRANJE PREMA EN 1997PROJEKTIRANJE PREMA EN 1997--11PRORAPRORAUNSKI PRISTUPIUNSKI PRISTUPI
Parcijalni koeficijenti podijeljeni su za svaki projektni pristup u skupine: Skupina A za djelovanja Skupina M za svojstva materijala Skupina R za otpornosti
3838
PROJEKTIRANJE PREMA EN 1997PROJEKTIRANJE PREMA EN 1997--11PRORAPRORAUNSKI PRISTUPIUNSKI PRISTUPI
PreporuPreporuene vrijednosti parcijalnih koeficijenata ene vrijednosti parcijalnih koeficijenata djelovanja djelovanja FF i ui uinka djelovanja inka djelovanja EE za graniza granina na stanja STR i GEOstanja STR i GEO
0000QQpovoljnapovoljna1,31,31,51,5QQnepovoljnanepovoljnapromjenjivapromjenjiva1,01,01,01,0GGpovoljnapovoljna1,01,01,351,35GGnepovoljnanepovoljnatrajnatrajnaA2A2A1A1SimbolSimbolDjelovanjaDjelovanja
3939
PROJEKTIRANJE PREMA EN 1997PROJEKTIRANJE PREMA EN 1997--11PRORAPRORAUNSKI PRISTUPIUNSKI PRISTUPI
PreporuPreporuene vrijednosti parcijalnih koeficijenata ene vrijednosti parcijalnih koeficijenata svojstava materijala (tlo, stijena) svojstava materijala (tlo, stijena) MM za graniza granina na stanja STR i GEOstanja STR i GEO
1,01,01,01,0Zapreminska teZapreminska teinaina1,41,41,01,0ququJednoosna tlaJednoosna tlana na vrstovrstoaa1,41,41,01,0cucuNedrenirana Nedrenirana vrstovrstoaa1,251,251,01,0ccEfektivna kohezijaEfektivna kohezija1,251,251,01,0Tangens efektivnog kuta trenjaTangens efektivnog kuta trenjaM2M2M1M1SimbolSimbolSvojstvoSvojstvo
4040
PROJEKTIRANJE PREMA EN 1997PROJEKTIRANJE PREMA EN 1997--11PRORAPRORAUNSKI PRISTUPIUNSKI PRISTUPI
PreporuPreporuene vrijednosti parcijalnih faktora ene vrijednosti parcijalnih faktora otpora otpora R R (na pr. za potporne konstrukcije)(na pr. za potporne konstrukcije)
1,01,01,41,41,01,0ReRePasivni otporPasivni otpor1,01,01,11,11,01,0RhRhKlizanjeKlizanje1,01,01,41,41,01,0RvRvNosivostNosivostR3R3R2R2R1R1SimbolSimbolOtpornostOtpornost
4141
PROJEKTIRANJE PREMA EN 1997PROJEKTIRANJE PREMA EN 1997--11PRORAPRORAUNSKI PRISTUPIUNSKI PRISTUPI
Kombinacije pojedinih skupina parcijalnih Kombinacije pojedinih skupina parcijalnih koeficijenata za svaki projektni pristupkoeficijenata za svaki projektni pristup
(A1 ili A2) + M2 + R3(A1 ili A2) + M2 + R333
A1 + M1 + R2A1 + M1 + R222
A2 + M2 + (R1 ili R4)A2 + M2 + (R1 ili R4)
A1 + M1 + R1A1 + M1 + R111
KombinacijaKombinacijaProraProraunski pristupunski pristup
4242
PROJEKTIRANJE PREMA EN 1997PROJEKTIRANJE PREMA EN 1997--11PRORAPRORAUNSKI PRISTUPIUNSKI PRISTUPI
Ne postoji zajedniNe postoji zajedniki stav o izboru ki stav o izboru projektnog pristupa meu zemljama projektnog pristupa meu zemljama lanicama EUlanicama EU
Odluka o izboru projektnog pristupa Odluka o izboru projektnog pristupa prepupreputena je pojedinim zemljamatena je pojedinim zemljama
Hrvatska:Hrvatska: Definiranje projektnog pristupa u prateDefiniranje projektnog pristupa u prateem em
dokumentu dokumentu Nacionalni dodatakNacionalni dodatak Odluku o projektnom izboru donosi projektantOdluku o projektnom izboru donosi projektant
4343
HRVATSKI ZAVOD ZA NORMEHRVATSKI ZAVOD ZA NORME
TehniTehniki odboriki odbori HZN/TO 548, Konstrukcijski eurokodoviHZN/TO 548, Konstrukcijski eurokodovi
PododboriPododbori HZN/TO 548/PO 7, GeotehniHZN/TO 548/PO 7, Geotehniko projektiranjeko projektiranje
4444
11Pozvani Pozvani lanlan
11TehniTehniko veleuko veleuiliilite u Zagrebute u Zagrebu
11GraevinskoGraevinsko--arhitektonski fakultet, Splitarhitektonski fakultet, Split
11Institut IGH d.d.Institut IGH d.d.
11ConexConex--ST d.o.o., SplitST d.o.o., Split
1515UkupnoUkupno
11Graevinski fakultetGraevinski fakultet, Osijek, Osijek
11GeokonGeokon Zagreb d.d.Zagreb d.d.
11Ministarstvo zaMinistarstvo zatite okolitite okoliaa
11RudarskoRudarsko--geologeolokoko--naftni fakultetnaftni fakultet
11GeoekspertGeoekspert d.o.o., Zagrebd.o.o., Zagreb
33Graevinski fakultetGraevinski fakultet, Zagreb, Zagreb
11GeotehniGeotehniki fakultet, Varaki fakultet, Varadindin
11Graevinski fakultetGraevinski fakultet, Rijeka, Rijeka
Broj Broj lanovalanovaUstanova/Ustanova/lan HZNlan HZN--aa
4545
Usvajanje Eurokoda 7 kao hrvatske normeUsvajanje Eurokoda 7 kao hrvatske norme
Prijevod i lektoriranjePrijevod i lektoriranje Recenzija i prihvaRecenzija i prihvaanje prijevodaanje prijevoda Utvrivanje postupaka za odreivanje NDPUtvrivanje postupaka za odreivanje NDP Provedba postupaka za odreivanje NDPProvedba postupaka za odreivanje NDP Utvrivanje NDPUtvrivanje NDP Utvrivanje teksta za javnu raspravuUtvrivanje teksta za javnu raspravu PrihvaPrihvaanje teksta i upuanje teksta i upuivanje na javnu raspravuivanje na javnu raspravu Javna raspravaJavna rasprava Obrada i rasprava primjedbiObrada i rasprava primjedbi Finalizacija tekstaFinalizacija teksta Objava u glasilu HZNObjava u glasilu HZN
4646
LITERATURALITERATURA EN 1997EN 1997--1, 1, EurocodeEurocode 7: Geotechnical design 7: Geotechnical design
PartPart 1: General 1: General rulesrules, CEN, 2004., CEN, 2004. EN 1997EN 1997--1, 1, EurocodeEurocode 7: Geotechnical design 7: Geotechnical design
PartPart 2: Ground investigation and 2: Ground investigation and testingtesting, CEN, , CEN, 2007.2007.
A. A. BondBond & A. & A. HarrisHarris: : DecodingDecoding EurocodeEurocode 7, Taylor 7, Taylor & Francis, 2008.& Francis, 2008.
A. SzavitsA. Szavits--Nossan & T. Nossan & T. IvIvii: Novi : Novi EurokodEurokod 7 7 --geotehnigeotehniko projektiranje, Priopko projektiranje, Priopenja 4. enja 4. savjetovanja Hrvatskog geotehnisavjetovanja Hrvatskog geotehnikog drukog drutva, tva, Opatija 2006, 455Opatija 2006, 455--470.470.
Oglasnik za normativne dokumente 6/2008, Oglasnik za normativne dokumente 6/2008, Hrvatski zavod za normeHrvatski zavod za norme