7/27/2019 Antropologija Za Pocetnike
http://slidepdf.com/reader/full/antropologija-za-pocetnike 1/71
Antropologija za početnike
Studenti etnologije i antropologije budućim studentima
7/27/2019 Antropologija Za Pocetnike
http://slidepdf.com/reader/full/antropologija-za-pocetnike 2/71
Izdavač: Klub studenata etnologije i antropologije (KSEA), Čika Lju-bina 18-20, Univerzitet u Beogradu – Filozofski fakultet
Tiraž: 500 primeraka
Urednica: Čarna Brković
Izdavački saveti i prelom: Miloš Milenković
Recenzija: Jana Baćević
Likovni urednik: Marko Marković
Publikacija se može naći na adresi: www.ksea.org.rs
Publikacija je objavljena uz pomoćMINISTARSTVA NAUKE REPUBLIKE SRBIJE
kao deo programa Promocije i popularizacije nauke.
7/27/2019 Antropologija Za Pocetnike
http://slidepdf.com/reader/full/antropologija-za-pocetnike 3/71
SADRŽAJ
Uvod: Šta je uopšte „Antropologija za početnike“? 5
Antropologija i film 9
Antropologija i EU 17
Antropologija i književnost 27
Antropologija i nacija 35
Antropologija i ples 45
Antropologija i politika 61
7/27/2019 Antropologija Za Pocetnike
http://slidepdf.com/reader/full/antropologija-za-pocetnike 4/71
7/27/2019 Antropologija Za Pocetnike
http://slidepdf.com/reader/full/antropologija-za-pocetnike 5/71
Čarna Brković
Klub studenata etnologije i antropologije 5
Uvod: Šta je uopšte „Antropologija za početnike”?
Pred vama se nalazi publikacija čija je osnovna svrha da antropologijupribliži „početnicima”. Antropologija je društvena nauka koja u javnosti
ima više imena – etnologija, socijalna antropologija, kulturna antropolo-
gija, socio-kulturna antropologija, etnografija. Iako postoje određ ene,
pre svega istorijski i institucionalno stvorene, razlike izmeđ u svih ovih
imena, čitatelji i čitateljke publikacije ne bi trebalo da obraćaju pažnju na
njih.
Kakva je antropologija koju pokušavamo da približimo ovom publika-
cijom? Autorke i autori su sami birali teme – i nenamerno, iako verova-
tno ne i slučajno, tri teksta su posvećena umetnosti, a tri politici. Antro-
pologija se često kreće upravo u tom međ u-prostoru. Ovde predstav-
ljeni tekstovi su skice za razumevanje i uputstva za pomalo neuobičajno
posmatranje različitih domena stvarnosti. Iz njih ćete moći da saznate da
se antropologija nekada bavila istraživanjima udaljenih grupa ljudi, ali ida danas proizvodi važna saznanja o savremenim društvenim proce-
sima.
Naši zamišljeni čitaoci i čitateljke pohađ aju osnovnu i srednju školu, ili
se bave nekim drugim društvenim i prirodnim naukama, ili su zaintere-
sovani za izbor profesije svoje dece, ili upravo odlučuju koji projekat
intervencije u društveni život Srbije treba podržati, možda prosto tražešta će čitati u narednom periodu, a možda se nalaze u više opisanih situ-
acija istovremeno.
Na kraju svakog teksta na stranicama koje slede nalazi se kratak spisak
knjiga i radova koji mogu biti korisni ukoliko vas interesuje neka od
predstavljenih tema – ples, književnost, film, Evropska unija, nacija ili
politika.
7/27/2019 Antropologija Za Pocetnike
http://slidepdf.com/reader/full/antropologija-za-pocetnike 6/71
Antropologija za početnike
6 Klub studenata etnologije i antropologije
„Antropologija za početnike“ je nastala kao deo programa populariza-
cije i promocije antropologije koji sprovodi Klub studenata etnologije i
antropologije, a podržan je od strane Ministarstva nauke Republike Sr-
bije. U okviru istog programa, članovi Kluba su organizovali jednodne-
vni seminar za srednjoškolce na Filozofskom fakultetu u Beogradu pod
nazivom „Antropologija?“, objavili treći broj studentskog antropološ-
kog časopisa The POST, u saradnji sa Bibliotekom grada Beograda orga-
nizovali promociju antropoloških knjiga objavljenih tokom 2007. go-
dine, postavili sajt (www.ksea.org.rs) na kome možete pročitati radove iz
časopisa The POST , i naći druge zanimljive stvari.Uživajte!
7/27/2019 Antropologija Za Pocetnike
http://slidepdf.com/reader/full/antropologija-za-pocetnike 7/71
7/27/2019 Antropologija Za Pocetnike
http://slidepdf.com/reader/full/antropologija-za-pocetnike 8/71
7/27/2019 Antropologija Za Pocetnike
http://slidepdf.com/reader/full/antropologija-za-pocetnike 9/71
Ivan Živić
Klub studenata etnologije i antropologije 9
ANTROPOLOGIJA I FILM
Iako se film kao ozbiljan predmet antropoloških izučavanja nametnuo
tek krajem XX veka, veza izmeđ u antropologije i vizuelnih medija zna-tno je duža i njeni počeci se mogu naći još u drugoj polovini XIX veka,
mnogo pre nego što je antropologija uopšte prepoznata kao akademska
disciplina. Ubrzani razvoj tehnologije fotografije u tom periodu dao je
antropolozima koji su tek formirali svoju nauku medij koji, pod idealnim
uslovima, dostiže maksimalnu moguću objektivnost u beleženju poda-
taka. Fotografija im je omogućavala da zabeleže događ aje, osobe, artefa-
kte i sve ostalo što su smatrali neophodnim u svojim radovima, ali i mo-
gućnost da se ti materijali koriste u naknadnim istraživanjima.
Daljim razvojem tehnologije, ali i antropologije kao nauke, fotografija je
postala nezaobilazno pomoćno sredstvo, koje je upotpunjavalo naučne
tekstove i prezentacije, dajući im uverljivost i dubinu koju pisana ili iz-
govorena re č nije uvek u stanju da prenese. Fotografija, međ utim, nije
uspela da se nametne kao samodovoljno sredstvo antropološkog iskaza,pre svega zbog svoje dvodimenzionalnosti.
Naime, u analizi vizuelnih medija neophodno je usredsrediti se najpre na
dve stvari – sadržaj i kontekst. Sadržaj predstavlja ono što je na prvi po-
gled vidljivo i jasno – šta je objekat snimanja, u koji enterijer/eksterijer
je taj objekat uklopljen i sl. Sa druge strane, kontekst je teže uočiti i pot-
rebno je utrošiti više vremena da bi se otkrio. On predstavlja pri č u koju
medij koji posmatramo objašnjava – ko su osobe ili mesta koja vidimo,
kako su međ usobno povezane, kako su se tu našle, ko je i zašto baš u
tom vremenu i prostoru odlučio da zabeleži njihovo postojanje, radnje i
priče i sve drugo što je neophodno da se sazna da bi se došlo do odgo-
vora na pitanje koje je na početku analize postavljeno. Upravo nemogu-
ćnost da se kontekst u potpunosti umetne u sam medij dovela je do toga
7/27/2019 Antropologija Za Pocetnike
http://slidepdf.com/reader/full/antropologija-za-pocetnike 10/71
Antropologija za početnike
10 Klub studenata etnologije i antropologije
da fotografija bude shvaćena tek kao podrška u antropološkom istraži-
vanju, ali ne i kao celovito naučno delo.
Pojavom filma su društvene nauke dobile medij koji, po svojoj prirodi,
osim sadržaja iskazuje i kontekst – dok smo u posmatranju fotografija
uglavnom primorani da sami konstruišemo priču koju ona opisuje, ideja
filma upravo jeste pričanje priča koje objašnjavaju likove, situacije i nji-
hovu međ usobnu povezanost. Naravno, odsustvo naracije u fotografiji
ne treba shvatiti kao činjenicu, jer ona nije lišena toga, ali u njoj kontekst
nije uvek lako uočljiv niti jasan i, samim tim, podložniji je konstrukci-
jama i naknadnim reprezentacijama.Iz saradnje filma i antropologije vremenom se razvila posebna grana
antropologije – vizuelna antropologija , kao disciplina koja se bavi analizom
i proizvodnjom vizuelnog materijala u kome ova nauka prepoznaje od-
ređ enu vrednost. Može se reći da su antropolozi međ u prvima uočili
značaj filma u društvenim naukama, njegove prednosti u istraživanjima i
različite mogu
ćnosti primene.
Robert Flaerti, koji se smatra jednim od utemeljivača vizuelne antropo-
logije, snimio je 1922. godine film Nanuk sa severa (Nanook of the
North) koji se smatra prvim antropološkim filmom. Flaerti je u potpu-
nosti prihvatio u to vreme potenciranu ideju o istraživačkom radu kao
suživotu istraživača i istraživanog – dosta vremena je provodio živeći sa
ljudima koje je snimao, učeći njihov jezik i tradiciju, u želji da dobije što
realniju sliku kulture koju je želeo da filmuje. Proizvod su jako emotivni,
životni i ubedljivi filmovi koji pružaju značajan uvid u razmišljanja i ži-
vote ljudi koji se u njima pojavljuju.
U filmovanju kulture je jedan drugi vizuelni antropolog, Sol Vort, otišao
korak dalje – u svom projektu Through Navajo Eyes on je, zajedno sa ne-
koliko svojih studenata, šest godina proučavao život Navaha u Arizoni
tako što je pripadnicima tog naroda koji se do tada (početak projekta je
7/27/2019 Antropologija Za Pocetnike
http://slidepdf.com/reader/full/antropologija-za-pocetnike 11/71
Antropologija i film
Klub studenata etnologije i antropologije 11
bio 1966. godine) nikada nisu sreli sa filmskom tehnikom dao kamere i
naučio ih da ih koriste, bez upućivanja u filmske tehnike i teorije slike,
analizirajući kasnije materijal koji su oni napravili. Rezultat su sedam
filmova koje su montirali Sol Vort i njegovi studenti u kojima se vidi
posve drugačiji pristup filmu kao ideji – Navaho su tu ideju shvatili kao
deo sopstvenih života u toj meri da je u jednom kadru zabeleženo i ubi-
stvo jednog od njih.
Dobar primer filma koji se može smatrati antropološkim, iako to nije po
svom opredeljenju, jeste popularni film američkog reditelja dokumenta-
raca Majkla Mura Bowling for Columbine . To je film koji na poseban način,iako prilično subjektivan i centriran u poziciju autora, koristi društvenu
teoriju da bi postavio problem, analizirao ga (uz pomoć priznatih teore-
tičara kulture) i ponudio njegovo eventualno rešenje.
Igrani film kao predmet proučavanja antropologije javlja se relativno
kasno. Iako su već od šezdesetih godina prošlog veka počela ozbiljnija
proučavanja popularne kulture, uglavnom u radovima poststrukturološ-
kih i semioloških škola u društvenim naukama, prvi značajni radovi o
filmu u antropologiji se javljaju tek pre tridesetak godina. Igrani film,
međ utim, i dalje ne nalazi svoje stalno mesto unutar antropologije, ugla-
vnom zbog ideje da se radi o režiranom delu koje ne predstavlja stvar-
nost već njenu reprezentaciju i zbog još uvek važeće podele filma na
dokumentarne (koji mogu biti i antropološki) i igrane (koji to nisu). Sa-
ma ova podela se sve više napušta, jer je činjenica da je objektivni pri-
stup filmovanju kulture često veoma problematičan koncept. Savremeni
teoretičari razliku izmeđ u dokumentarnog i igranog filma vide pre svega
u tehnici i produkciji, ali ne i u zna č enjima koja oni nose. Najekstremnija
moderna tumačenja ne brišu samo razlike izmeđ u dokumentarnih i igra-
nih filmova, već i izmeđ u filmova i života uopšte, posmatrajući film ne
kao refleksiju stvarnosti već kao izdvojenu hiperrealnost koja nije di-
7/27/2019 Antropologija Za Pocetnike
http://slidepdf.com/reader/full/antropologija-za-pocetnike 12/71
Antropologija za početnike
12 Klub studenata etnologije i antropologije
rektno povezana sa stvarnošću koja nas okružuje, osim kroz značenja
koja delimo.
Analiza vizuelnih medija nas dovodi u poziciju profesionalnog posmat-
rača čija glavna odlika mora biti maksimalna moguća nepristrasnost i
pripremljenost za razumevanje različitih konteksta. Treba imati uvek na
umu da su vizuelni mediji podložni različitim interpretacijama, ali i da
zbog svoje prirode, koju pojedini teoretičari smatraju identičnom ulozi
koju je u istoriji ljudskih društava imala mitologija, predstavljaju moćan
alat za manipulaciju.
Posmatranje , naime, koliko god tako zvučalo, nije prirodna pojava, već
pre svega kulturološki proces izgrađ en na našim idejama i predstavama
o objektu posmatranja. Na primer, ukoliko grupa ljudi posmatra foto-
grafiju mladenaca na venčanju – primer u kome su i sadržaj i osnovni
kontekst jasni – mi ćemo dobiti različite komentare od svakog posmat-
rača ponaosob, u zavisnosti od stepena njihove bliskosti sa ljudima na
fotografiji (da li su mladenci naši preci, roditelji, poznanici ili potpuno
nepoznati ljudi), pripadnosti zajednici (da li su mladenci iz poznatog
okruženja ili su iz drugog grada ili pripadaju drugoj etničkoj grupi), vre-
menske distance (da li je fotografija iz vremena koje nam je blisko ili ne)
i sl. Dalje, ako nađ ete staru razglednicu vašeg mesta, vi ćete na njoj naj-
pre uočiti promene koje su se desile u periodu od kada je ta fotografija
nastala do danas – na ovom mestu se više ne nalazi park nego poslovna
zgrada, ova fasada više ne izgleda tako, ovaj spomenik nije danas na tom
mestu, tramvaji više ne prolaze ovom ulicom – samo su neki od pri-
mera. Međ utim, ako razglednicu pokažete osobi koja je u vašem mestu
živela u vreme kada je razglednica nastala, ona će tu fotografiju povezati
sa ljudima koji su u to vreme živeli u kući koja je na njoj prikazana ili
prodavnicom koja se tu nalazila i, uopšte, sa duhom tog vremena. Pro-
7/27/2019 Antropologija Za Pocetnike
http://slidepdf.com/reader/full/antropologija-za-pocetnike 13/71
Antropologija i film
Klub studenata etnologije i antropologije 13
nađ ete li svoju fotografiju od pre deset ili petnaest godina sasvim si-
gurno ćete se zadržati nekoliko trenutaka na njoj. Videćete sebe u tom
periodu, setićete se svojih tadašnjih želja, maštanja, ideja i razmišljanja
ubeđ eni da posmatrate sebe u tom periodu. Ali, ono što zaista posmat-
rate jeste vi danas koji posmatraju sebe u prošlosti i neizostavno u to
posmatranje ugrađ ujete i iskustvo koje je stečeno izmeđ u nastanka foto-
grafije i trenutka njenog posmatranja.
Jedan opštiji primer nam daje Edvard S. Kurtis, američki fotograf koji je
krajem XIX veka putovao Severnom Amerikom i fotografisao starose-
deoce američkog kontinenta. On je ostavio za sobom neprocenjivu ar-hivu njihovih portreta, staništa i svakodnevnog života, toliko obimnu i
značajnu da su čak i potomci tih naroda u XX veku koristili njegove fo-
tografije u rekonstrukciji zaboravljenih običaja, alata, oružja ili odeće.
Međ utim, istraživanja starosedelačkih kultura na područjima koje je ob-
rađ ivao i Kurtis sprovedena u poslednjih tridesetak godina pokazala su
da je on u svom radu neretko pribegavao konstrukcijama – romantizova- nju starosedelačkog identiteta iz pozicije dominantne kulture u cilju do-
bijanja što efektnije i egzotičnije fotografije. Ukoliko danas pristupamo
analizi njegovih fotografija, nemoguće je zaobići i kritiku šireg konteksta
u kome su one nastajale – ne samo predmeta fotografisanja već i onoga
ko je, kako i zašto fotografiju napravio.
Pojam posmatranja , dakle, predstavlja refleksiju našeg identiteta i ideja na
medij koji posmatramo i nikada nije jednostrana prirodna pojava već
interakcija izmeđ u posmatrača i predmeta posmatranja uslovljena usvo-
jenim kulturnim obrascima. Ova interakcija, koja sa sobom nosi mnoš-
tvo poznatih i još mnogo više nepoznatih značenja, poruka, iskustava i
sl. upravo jeste ono što filmove čini toliko magičnim i privlačnim.
Baš kao i mitove nekada.
7/27/2019 Antropologija Za Pocetnike
http://slidepdf.com/reader/full/antropologija-za-pocetnike 14/71
Antropologija za početnike
14 Klub studenata etnologije i antropologije
Preporučena literatura:
Perkins, V. F. 1976. Film as film: understanding and judging movies.
Harmondsworth: Penguin Books
Banks, Marcus. 2001. Visual Methods in Social Research . SAGE Publicati-
ons Ltd
Worth, Sol. 1997. Through Navajo eyes . Albuquerque: New Mexico Press
Caton, C. Steven. 1999. Lawrence of Arabia: A Film’s Anthropology .
Berkeley: University of California Press
Ruby, Jay. 2000. Picturing Culture: Explorations of Film and Anthropology .Chicago: University of Chicago Press
Barnouw, Erik. 1974. Documentary - A History of the Non-Fiction Film . New
York: Oxford University Press
Turković, Hrvoje. 1988. Razumijevanje filma . Zagreb: Grafički zavod Hr-
vatske
7/27/2019 Antropologija Za Pocetnike
http://slidepdf.com/reader/full/antropologija-za-pocetnike 15/71
7/27/2019 Antropologija Za Pocetnike
http://slidepdf.com/reader/full/antropologija-za-pocetnike 16/71
7/27/2019 Antropologija Za Pocetnike
http://slidepdf.com/reader/full/antropologija-za-pocetnike 17/71
Ivana Gačanović
Klub studenata etnologije i antropologije 17
ANTROPOLOGIJA I EVROPSKA UNIJA
Pojedine kolege sociolozi, sa dozom ironije, pitali su me: „šta to antro-
polozi misle da proučavaju u vezi sa Evropskom unijom (i globalizaci-
jom), i zašto se opet trude da 'ukradu' sociološke teme?“ U kontekstu
inter-studenske komunikacije rekla bih da antropolozi datim temama
mogu mnogo šarmantnije da pristupe, i tada bih to izdvojila kao ključni
razlog. Ali u kontekstu publikacije koja je pred vama, dužna sam i želim
da dam konkretnije razloge.
Antropologija EU u etnologiji i antropologiji u Srbiji za sada nije bašrazvijena oblast proučavanja, mada je to u svetskim, a posebno evrop-
skim, pa i američkim antropologijama od poslednje decenije XX veka
naovamo, jedna od najznačajnijih oblasti, i obično se proučava u kon-
tekstu globalizacijskih procesa. Zato nije začuđ ujuće što se u domaćem
kontekstu sa čuđ enjem gleda na one koji kažu da se kao antropolozi ba-
ve procesima evropske integracije. Na samom početku ovakvih diskusija
treba naglasiti da se pri bavljenju određ enim (posebno aktuelnim) te-
mama ne radi ni o kakvom preuzimanju, otimanju ili krađ i, već o tome
da se teme same name ć u istraživačima iz različitih nauka i disciplina; to
zapravo znači da je antropologija (kao i druge humanističke discipline i
društvene nauke) pod stalnim uticajem „spoljnih“ dešavanja, i da se nje-
ne teme na taj način stalno dopunjavaju, iščezavaju i preosmišljavaju.
Tako je na red (izmeđ u ostalih) došla i tema Evropske unije.
Evropska unija se u društvenim naukama i humanističkim disciplinama
posmatra kao vrlo specifičan politički, ekonomski i obrazovni integraci-
oni proces ili entitet. Često se vidi kao neka vrsta „avangarde“ međ una-
rodnih organizacija, koja je uvela novi model transnacionalnog diskursa.
Zato je obično izdvojena kao fenomen kome je potrebna posebna paž-
nja i analiza. Sami antropolozi su se zainteresovali za ove procese pose-
7/27/2019 Antropologija Za Pocetnike
http://slidepdf.com/reader/full/antropologija-za-pocetnike 18/71
Antropologija za početnike
18 Klub studenata etnologije i antropologije
bno početkom 90-tih godina XX veka, iako je evropska integracija za-
početa još neposredno nakon Drugog svetskog rata, tačnije 1951. go-
dine. Zašto tek tada? Zapravo, u tom periodu tadašnja Evropska Zajed-
nica počela je aktivno da razvija specifičnu „kulturnu politiku“, i zato
što je u to vreme, posle pada „gvozdene zavese“ došlo do znatnih kul-
turnih promena na kontinentu. Dakle, čim se pojavio pojam „kultura“, i
sa njim nerazdvojan pojam „identitet“, pojavili su se i antropolozi.
EU predstavlja temu za istraživanje u nastajanju, i ako su se antropolozi
već odlučili da se bave politikom, EU predstavlja pravo mesto za to.
Ona je obično okarakterisana kao proces, jer integracija na različitimnivoima, iako je već odavno započeta, ne izgleda kao da će se uskoro
okončati, a prema savremenim društvenim teoretičarima ishodi ovih
tokova su potpuno neizvesni. U današnjem stadijumu integracije evrop-
skih zemalja osnovni zadatak EU je rad na stvaranju i jačanju tzv. „ev-
ropskog identiteta“, koji predstavlja nastavak relativno uspešne integra-
cije na ekonomskom, obrazovnom i političkom nivou. Stvaranje „ev-
ropskog identiteta“ podrazumeva pojačavanje svesti evropskih građ ana
o zajedničkoj pripadnosti, o poštovanju zajedničkih vrednosti1, i o mo-
gućnosti zajedničkog života ljudi bez obzira na nacionalnu pripadnost ili
ono što se smatra „nacionalnom kulturom“. Ipak, spajanje ovih različi-
tih država u zajedničko političko „telo“ je veoma komplikovan i višedi-
menzionalan proces, a ispostavilo se da je kulturna integracija možda nje-
gov najproblematičniji deo.
Još od XVI neka evropski narodi i kulture su objektifikovali „sebe“ i
„druge“ kroz nacionalne stereotipe, koji su podrazumevali da određ eni
„narod“ ili „nacija“ predstavlja „zajednicu“ koja poseduje određ eni skup
1 Neke od osnovnih vrednosti na kojima se temelji Evropska unija su liberalno-
demokratski politički principi, poštovanje fundamentalnih ljudskih prava, individuali-zam, pluralizam i vladavina prava.
7/27/2019 Antropologija Za Pocetnike
http://slidepdf.com/reader/full/antropologija-za-pocetnike 19/71
Antropologija i EU
Klub studenata etnologije i antropologije 19
karakteristika koje se radi lakše percepije označavaju kao „kultura“, a
osećanje pripadnosti takvoj ograničenoj, esencijalnoj grupi označeno je
kao „identitet“. Takav način poimanja „sebe“ i „drugih“, kao jasno raz-
graničenih, često je ishodovao nacionalizmom, ksenofobijom, rasiz-
mom, proizvodeći tako međ usobne sukobe koji su kulminirali u dva
svetska rata.2 Nakon Drugog svetskog rata, bilo je jasno da takve nacio-
nalne države nisu više poželjan oblik političkog uređ enja. Tendencije
Evropske unije danas su veoma različite od predratnih: u njoj se teži
ostvarivanju interkulturalnog dijaloga izmeđ u građ ana svih država na
kontinentu, bez obzira na njihovo kulturno nasleđ e, religijska opredelje-nja, jezik, običaje i sl., odnosno teži se onome što se popularno naziva
„slaganje razlika“. Takvim težnjama bi doprinela ideja da se pojedinac
samo-percipira izvan granica određ ene kulture u širem, evropskom, pa i
globalnom kontekstu, mnogo apstraktnijem nego što je to nekada bila
nacionalna država. Ipak, ma koliko takve ideje izgledale kao poželjne i
relativno lako ostvarljive, ispostavilo se da to nije uvek slučaj i da su opi-
ranja takvoj zamisli nažalost veoma česta.
Teme i pristupi antropologa u proučavanju EU su veoma raznoliki, ali,
kao što sam već napomenula, zajedničko im je što se mahom bave onim
2 Sami antropolozi su u toku prve polovine XX veka skovali koncept „kulture“, koji jepre svega imao funkciju analitičkog sredstva – pomoću ovog pojma veštački su ograni-čavali „zajednice“ koje su potom proučavali. Pored toga što je ovaj koncept omoguća-
vao da se određ ene grupe ljudi poimaju kao esencijalne celine, nepromenljive, homo-gene i prirodne, što je dovelo do veoma nepovoljnih posledica, od kojih su neke - gorenabrojani rasizam, nacionalizam (u ekstremnim slučajevima i nacizam), ksenofobija – ovaj pojam je s druge strane bio veoma težak za definisanje, pa je zato bio veoma pri-kladan za najrazličitije upotrebe i zloupotrebe. Dakle, iako je proučavanje „egzotičnihzajednica“ tj. „kultura“ možda i delovalo kao ultra-zanimljiv posao, njegovi ishodi obi-čno nisu bili ni malo „romantični“.Danas taj isti koncept „kulture“ predstavlja najčeći instrument za različite političkestrategije. U savremenoj antropologiji je, pak, takav koncept kulture i fiksiranog identi-teta odbačen, i smatra se da, u stvari, mi nismo predodređ eni da se identitifikujemo saodređ enom kulturom, da nam to nije „sudbina“ i da smo zapravo sami kreatori sops-
tvenih identiteta, koji su obično hibridizovani, promenljivi, koje sami biramo premaafinintetima.
7/27/2019 Antropologija Za Pocetnike
http://slidepdf.com/reader/full/antropologija-za-pocetnike 20/71
Antropologija za početnike
20 Klub studenata etnologije i antropologije
nivoom integracija i problemima koji se označavaju kao „kulturni“ ili
„identitetski“. Prema Bornmenu i Foleru (Borneman & Fowler 1997:
497), moguće je izdvojiti tri do sada najčešća antropološka pristupa EU.
Prva perspektiva se odnosi na proučavanje političkih centara, tj. elita
koje stvaraju politiku EU, kao što je proučavanje administrativnih i po-
litičkih kultura (ili „organizacionih kultura“) koje se uspostavljaju i raz-
vijaju u vrhovnim evropskim institucijama (npr. u Evropskoj Komisiji;
takva istraživanja su posebno interesantna jer te institucije predstavljaju
prave male multikulturalne zajednice ljudi koji dolaze iz različitih država
i koji treba skladno da sarađ uju – tako da predstavljaju neku vrstu mi-kro-eksperimenta multikulturalne politike). Takođ e, ovakav pristup pod-
razumeva i analiziranje nekih od pravnih i drugih zvaničnih dokumenata
putem kojih se promoviše „kulturna“ politika EU, kao i kritičko razmat-
ranje takve politike, i sl. – to su pristupi „odozgo“. Druga vrsta antro-
poloških pristupa su pristupi „odozdo“, koji se odnose na proučavanje
direktnih kontakata Evropske unije i lokalnih zajednica, odnosnorazličitih svakodnevnih iskustava pri takvim kontaktima, pri čemu se
obično obraća pažnja na načine na koje se EU i lokalni konteksti prila-
gođ avaju jedno drugom. Antropološka perspektiva ovde može pomoći
u razumevanju dinamičnog odnosa izmeđ u etničkih, regionalnih, religij-
skih, nacionalnih i nadnacionalnih identiteta. I, treći pristup predstavlja
fokusiranje antropologa na sfere interakcije, tj. na direktne međ usobne
susrete izmeđ u ljudi u Evropi; tu se pažnja više usmerava na to kako
Evropljani percipiraju svet u cilju razumevanja zašto se neko ponaša na
određ eni način, i zašto se, npr. neki bune ili opiru određ enim politikama
koje dolaze iz Brisela.
Ovakvo nabrajanje antropoloških pristupa proučavanjima EU može da
pomogne samo u davanju nekakve opšte slike, ali ono nikako ne iscrp-
ljuje teme interesantne antropolozima. Plodne teme za antropološku
7/27/2019 Antropologija Za Pocetnike
http://slidepdf.com/reader/full/antropologija-za-pocetnike 21/71
Antropologija i EU
Klub studenata etnologije i antropologije 21
analizu su takođ e i proučavanje odnosa EU prema jeziku, novcu, turi-
zmu, seksu, sportu (Borneman & Fowler 1997: 498), rodnim odnosima,
odnosima moći, posebno međ u vladajućim strukturama i sl.
Kao ogromna multikulturna politička tvorevina, EU predstavlja pravu
„laboratoriju“ za antropologe, a posebno sa stanovišta problema koje
proizvodi. U nekim elementima možemo da vidimo da su nastojanja EU
uspešno sprovedena, jer EU ima sopstveni pasoš, himnu (Oda radosti),
zastavu, valitu (euro), sopstveni elitni fudbalski šampionat (Liga šampi-
ona) i sl. I to može da nam izgleda kao da je EU dovoljno integrisana i
da time podstiče multikulturalnost – ipak, trebalo bi da budemo obazriviprema takvim zaključcima, a posebno prema prirodi i odabiru same
multikulturalne politike. Značajna pažnja antropologa usmerena je i na
neke aspekte EU koji direktno dovode u pitanje njene liberalno-demo-
kratske osnove, što se pre svega odnosi na koncept građ anstva (po ko-
jima bi slobodni građ ani trebalo da budu tretirani kao ravnopravni bez
obzira na kulturne/identitetske razlike). Ovde konkretno mogu navestiprimer česte pojave diskriminacije prema migrantima (posebno onima
koji dolaze iz islamskih zemalja, pa tu dolaze do izražaja i problemi koji
potkopavaju proklamovanu sekularnu osnovu evropskog identiteta, v.
Malešević, 2006), kao i različitim „manjinskim“ zajednicama ili „etnič-
kim grupama“.
Kada kažem da se antropolozi zanimaju i za uzroke i posledice obustav-
ljanja ratifikacije ustava Evrope (2005. godine), za sve izraženije aktiv-
nosti islamskih fundamentalista, za probleme koji stoje iza usporavanja
prijema nekih novih država-članica u EU, lako se može zaključiti da sva
ova pitanja nisu isključivo od akademskog značaja i da su antropološke
teorije važne i u smislu da bi mogle pružiti veoma vredne sugestije u
javnim raspravama, koje se vode u političkoj teoriji, i posebno u glavnim
političkim institucijama koje se bave kreiranjem „kulturne“ politike, tj.
7/27/2019 Antropologija Za Pocetnike
http://slidepdf.com/reader/full/antropologija-za-pocetnike 22/71
Antropologija za početnike
22 Klub studenata etnologije i antropologije
izborom karakteristika za označavanje „evropskog identiteta“. Dakle,
antropolozi bi mogli uticati na revidiranje postojećih političkih i obrazo-
vnih sistema, a posebno u okvirima pojedinačnih država.
Identitetska, tj. kulturna politika se najuspešnije sprovodi kroz obrazo-
vni sistem, tako što se ideja o pripadnosti toj-i-toj kulturi postepeno
„ubrizgava“ ljudima od najranije mladosti, stvarajući na taj način pred-
stavu o „sebi“ i „drugima“ kao odvojenim kategorijama, pri čemu se
obično stiče utisak da tako nemamo mogućnost izbora i da smo prosto
predodređ eni da budemo, npr. Francuskinje, Nemci, Hrvatice ili Srbi.
Ono što antropolozi žele da predlože, ne kao alternativu, već kao za sa-da jedini način za relativno harmoničniji suživot različitih individua i
grupa je da prestanemo da percipiramo sebe i ostale kao „kulturno date“
već da shvatimo da imamo potpunu mogućnost da biramo kako i sa čim
želimo da se identifikujemo, da možemo pritom da se predomišljamo,
kao i to da treba da tolerišemo tuđ e izbore i ubeđ enja.
Antropologija EU tako može pomoći i u razumevanju, pre svega iden-
titetskih problema koji se javljaju u savremenoj Srbiji, a koji su u direkt-
nom ili indirektnom odnosu sa evropskim integracijama. Srbija je danas
u nekakvom procesu priprema, tj. ispunjavanja određ enih uslova koji su
neophodni da bi se uklopila u pravila, standarde i vrednosti koje integra-
cija u EU podrazumeva. Ipak, verovatno nikome ne mora da se objaš-
njava da u tom procesu postoji mnogo teškoća i da, na primer, pravno
prihvatanje osnovnih principa ljudskih prava ne mora da znači da više
nema etničkih, polnih, starosnih, verskih diskriminacija u našoj zemlji.
Model Evropske unije kao prostrane zajednice na kojoj zajedno žive i
privređ uju ljudi sa različitim ubeđ enjima, ukusima, veroispovestima, koji
govore različite jezike, koji imaju različite predstave o seksu, telu i koji
imaju različitu boju kože, ali u kojoj svi dele ista osnovna ljudska prava i
slobode, veoma je harmoničan. Ipak, iz različitih razloga veoma je teško
7/27/2019 Antropologija Za Pocetnike
http://slidepdf.com/reader/full/antropologija-za-pocetnike 23/71
Antropologija i EU
Klub studenata etnologije i antropologije 23
ostvarljiv. Antropolozi svojim istraživanjima na različitim nivoima, kako
lokalnim i na nivoima nacija-država, tako i na onim kompleksnijim ni-
voima evropskih zajednica, stalno pokušavaju da uvide šta to „ne štima“
u tom sistemu, i kako se može doći do eventualnih rešenja, posebno u
našoj zemlji. Ipak, uloga antropologa u javnom dijalogu, posebno u na-
šoj zemlji, ni delom nije ostvarena koliko bi trebalo da bude, i nadam se
da ćemo glas antropologa imati prilike da čujemo i van fakulteta i disci-
plinarnih skupova, kako u zemlji, tako i u „Evropi“.
Predlozi za čitanje:
Borneman, James. Fowler, Nick. 1997. Europenization, u: Annual Review
in Anthropology , Vol. 26, str. 487-515
McDonald, Maryon. 2005. EU Policy and Destiny: A Challenge for
Anthropologists, u: Anthropology Today , Vol. 21 (1), str. 3-4
Malešević, Miroslava. 2006. Evropa: kriza identiteta, u: GEI SANU
LIV. Beograd: Etnografski institut SANU, str. 9-28Radović, Srđ an. 2007. Globalizacija identiteta u zakasneloj tranziciji:
predstave o Evropi i Srbiji međ u studentima u Beogradu, u: GEI SANU
LIV. Beograd: Etnografski institut SANU, str: 45-59
Ribić, Vladimir. 2006. Ujedinjena Evropa: ekonomske, obrazovne i po-
litičke integracije, u: Etnoantropološki problemi . Beograd: Odeljenje za et-
nologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta, str. 61-79
Shore, Cris. 1993. Inventing the 'People's Europe': Critical Approaches
to European Community 'Cultural Policy', u: Man , New Series 28 (4),
str. 779-800
Shore, Cris. Black, Annabel. 1992. The European Communities: Andthe Construction of Europe, u: Anthropology Today 8 (3), str. 10-11
7/27/2019 Antropologija Za Pocetnike
http://slidepdf.com/reader/full/antropologija-za-pocetnike 24/71
7/27/2019 Antropologija Za Pocetnike
http://slidepdf.com/reader/full/antropologija-za-pocetnike 25/71
7/27/2019 Antropologija Za Pocetnike
http://slidepdf.com/reader/full/antropologija-za-pocetnike 26/71
7/27/2019 Antropologija Za Pocetnike
http://slidepdf.com/reader/full/antropologija-za-pocetnike 27/71
Ana Čugurović
Klub studenata etnologije i antropologije 27
ANTROPOLOGIJA KNJIŽEVNOSTI
Ako ste se do sada pitali šta će vam čitanje školske lektire, ili ko odlučuje
o tome koja će se književna dela čitati kao lektira i koliko će se vremena
posvećivati raspravama o njima, odgovore na ova pitanja možete potra-
žiti u antropološkom bavljenju književnošću. Ali to su samo neka od
pitanja; sami ćete moći da uočite nova.
Antropološko čitanje omogućiće vam da književnost doživite na novi
način, i da uočite veze nekog književnog dela sa njegovim i vašim kon-
tekstom, koje bi vam inače verovatno izmakle. Sve u svemu, antropolo-gija kao nauka o komunikaciji, obogatiće ne samo vašu komunikaciju sa
književnim delom, već će ukazati i na to kako su književna dela koja ste
pročitali uticala na vašu svakodnevnu (običnu i naizgled ničim uslov-
ljenu) komunikaciju. Antropološko bavljenje književnošću može vam
razjasniti kako je ona, na primer, neraskidivo povezana sa geografijom i
kartografijom, i kako književna dela mogu uticati da imaginarne granicepostanu stvarne, a da se stvarne granice pomeraju.
Uobičajeno je da se antropološki rad zamišlja kao prikupljanje podataka
na terenu. Teren je najpre bilo udaljeno, izolovano i neistraženo mesto
nastanjeno društvima bez pisma i istorije. Kasnije, kada su se neke pret-
postavke pokazale kao netačne, a opisana mesta kao nepostojeća, antro-
pološki tereni postali su mnogo bliži i nalazili su se u društvu iz kog je i
sam antropolog. Antropolog je (ma gde da se nalazio) proučavao ljude
slične sebi, a postojanje istorije i pisma nije više bilo prepreka za antro-
pološka istraživanja, već ih je učinilo potpunijim. Konačno, teren antro-
pologa prestao je da bude zamišljan kao mesto (u smislu geografskog
pojma) i postao je svako područje ljudske komunikacije. Književnost je
u antropologiji malo istražen teren koji istovremeno i mami i odbija is-
traživače zbog činjenice da je naoko svima poznat.
7/27/2019 Antropologija Za Pocetnike
http://slidepdf.com/reader/full/antropologija-za-pocetnike 28/71
Antropologija za početnike
28 Klub studenata etnologije i antropologije
U etnologiji u Srbiji najistraženiji deo književnosti do sada je narodna
književnost. Ali to je tek deo sveukupne književnosti. Sve ostale oblasti
književnosti mogu nam reći isto toliko. Pitanje je samo koja su nam saz-
nanja, i za koje ciljeve, potrebna.
Književnost antropologije
Antropolozi koji su imali osobene stilove pisanja, odnosno koji su ras-
paljivali maštu svojih čitalaca, ranije su nazivani piscima sa greškom.
Sputani talenat za živo opisivanje izbijao je iz njihovih etnografija, čineći
ih zanimljivijim za širu čitalačku publiku, a primamljivijim za kritiku istalnu podozrivost pripadnika uže naučne zajednice.
Uprkos prećutnim zahtevima za strogošću naučnih tekstova, svaki je
antropolog razvio sopstveni stil pisanja, po kom je prepoznatljiv. Kao i
književnici, antropolozi nastoje da nam društvenu stvarnost što bolje
opišu, objasne, ili da je promene, samo što u svom opisivanju koriste
drugačija stilska sredstva.
Književnost i istorija
Književnost nam može ukazivati na istoriju na dva načina. Prvi je da se
u književnim delima ogledaju shvatanja, vrednosti i načini izražavanja (i
šire, načini komunikacije) perioda u kome su nastala (o tome nam go-
vore u to vreme najčitaniji književni žanrovi). Drugi je ukazivanje na
stereotipe koji su u nekom trenutku služili za zamišljanje života u ne-
kom ranijem periodu. Oni više opisuju prilike u periodu u kom su nas-
tali, nego u periodu na koji se odnose.
Književnost i etnologija
Književna dela mogu da sadrže opise materijalne kulture (odeće, tipova
naselja, izgleda kuća), ali i običaja i verovanja karakterističnih za odre-
7/27/2019 Antropologija Za Pocetnike
http://slidepdf.com/reader/full/antropologija-za-pocetnike 29/71
Antropologija književnosti
Klub studenata etnologije i antropologije 29
đ eno područje u određ enom periodu. Ovi opisi se, naravno, razlikuju od
etnografskih – o nekim stvarima govore mnogo više, a o nekim drugim
mnogo manje, dok neke potpuno izostavljaju. I ovde se treba čuvati
upadanja u zamku stereotipa.
Kada je u pitanju srpska narodna književnost, na osnovu nje su
(re)konstruisana mnoga verovanja i običaji, koji su se mogli odnositi na
tadašnje ili ranije periode. U njoj se, izmeđ u ostalog, provlače i podaci o
lepotnim idealima, muško-ženskim i srodničkim odnosima koji su pos-
tojali u vreme njenog nastanka (ali i tokom njenog daljeg postojanja).
Književnost i geografija
Putopisna književnost nastojala je da približi ili opiše različite regione.
Međ utim, ona je često išla dalje od toga – opisivanje se nikad nije zasni-
valo na pukom posmatranju, a njegov rezultat često je bilo udaljavanje.
Putopisna književnost išla je suprotnim putem od antropologije, jer je
obično polazila od želja i predrasuda
čitalaca, a završavala u preteriva-
nju. U njima je zamišljanje sveta uvek podložno pojednostavljivanju i
stereotipizaciji. A kao posledica toga, svet je zamišljan sa pomerenim
granicama istoka, zapada, severa i juga, pri čemu su strane sveta dobijale
i svoja simbolička značenja.
Književnost i antropologija
Književnost, izmeđ u ostalog, govori (nekad veoma detaljno) i o svakod-
nevnom životu različitih društvenih grupa. Kada naučnik ne može da se
vrati u prošlost da bi prikupljao podatke o životu ljudi u nekom periodu,
književnost mu može poslužiti kao bogat izvor. Na primer, iz književnih
dela se može saznati kako su izgledale rodne uloge (šta su bile osobine
pristojne i dobre žene, a šta osobine poželjnog muškarca) u nekom pe-
7/27/2019 Antropologija Za Pocetnike
http://slidepdf.com/reader/full/antropologija-za-pocetnike 30/71
Antropologija za početnike
30 Klub studenata etnologije i antropologije
riodu, kako su se sklapali brakovi, kako su vaspitavana deca, kako pos-
tupaju patriote, šta znače određ eni gestovi...
Književnost i komunikacija
Književnost nam može otkriti ne samo kako su se ljudi ponašali, ili ka-
kve su običaje imali i u šta su verovali. Ona nam govori i o načinima na
koje su ljudi zamišljali mesta, ljude i sebe, kao i na koje su sve načine
komunicirali.
Oko određ enih književnih žanrova (naučna fantastika bi bila najpozna-
tiji primer) formiraju se grupe ljudi koje na prvi pogled mogu izgledatiraspršeno (i koje u fizičkom smislu verovatno nikada i nisu grupa), ali
koje imaju identitete karakteristične i za sva ostala grupisanja (kada se
posmatraju u okviru šireg društva u kom postoje). Njihovi članovi stu-
paju u međ usobnu interakciju, ali isto tako komuniciraju i sa pripadni-
cima drugih grupa i mogu se posmatrati i istraživati kao jedna potkul-
tura.
Književnost i nacionalizam
U pojavi nacionalizma, značajnu ulogu odigrala je književnost, koja se
počela širiti na narodnim jezicima. Može se reći da je ta veza do danas
ostala neraskidiva. Utvrđ eniji i potvrđ eniji jezici doprinosili su širenju
svesti o grupnoj pripadnosti i jačanju grupa. Tako je, na primer, u ev-
ropskim nacionalizmima koji su uticali na stvaranje novih (nacionalnih)
država važnu ulogu odigrala pojava narodnih (ili narodskih) jezika (tj.
jezika najvećeg dela stanovnika određ ene oblasti, koji su obično bili ne-
pismeni). Najbolja potvrda nekog narodnog jezika bila je književnost
(kako anonimnih, tj. grupa autora, tako i istaknutih pojedinaca, obično
školovanih na nekom drugom jeziku, čija su imena i prezimena bila i
ostala poznata).
7/27/2019 Antropologija Za Pocetnike
http://slidepdf.com/reader/full/antropologija-za-pocetnike 31/71
Antropologija književnosti
Klub studenata etnologije i antropologije 31
Nacionalne književnosti stvaraju i potvrđ uju stereotipe koje njihovi či-
taoci prihvataju i dalje žive. One pojačavaju svest o zamišljenoj zajednici
kojoj njihovi čitaoci pripadaju i stvaraju osnove njenog daljeg zamišlja-
nja.
U narodnoj književnosti mogu se, prema različitim potrebama, izdvajati
osobine pripadnika određ ene nacije. Njena rasprostranjenost obično se
poklapa sa teritorijom na koju data nacija pretenduje, a željena teritorija
može se proširiti i na geografske pojmove koji se u delima narodne knji-
ževnosti pominju.
Kako je srpska etnologija u početku bila nacionalna nauka o narodu, unjenom bavljenju književnošću dominiralo je istraživanje (ali na poče-
cima mnogo više i samo zapisivanje) narodne književnosti, i to srpske
narodne književnosti. Smatram da je danas nemoguće suditi da li je to
bilo dobro ili loše. No uprkos tome, sporovi ipak postoje. Moje mišlje-
nje je da su oni vredniji zbog toga što nam ukazuju na mnoštvo strate-
gija upotrebe književnosti, koja ne mora nužno biti zloupotreba, negozbog toga što nastoje da nam ukažu na (sumnjive) neistine.
Književnost, antropologija i sporedne stvari
Za antropologe književna dela su vredna nezavisno od njihove estetske
vrednosti. Njihova vrednost za antropologiju potiče od toga što ona
govore o životima ljudi koji ih stvaraju i ljudi koji ih čitaju. Antropolo-
zima nije bitno samo iz kog je perioda poteklo i kom književnom pra-
vcu je pripadalo određ eno književno delo. Podjednako važno je i to ko-
joj je čitalačkoj grupi bilo namenjeno i koliko je bilo čitano, i kako se sve
to vremenom menjalo (ako se menjalo). U antropološkom bavljenju
književnošću važno je i ono što je u književnim delima napisano, kao i
ono što je izostavljeno. Pitanje cenzure, odsustva potrebe ili prosto ne-
mogućnosti da se o nečemu piše ili čita, upotpunjuju naše znanje o pro-
7/27/2019 Antropologija Za Pocetnike
http://slidepdf.com/reader/full/antropologija-za-pocetnike 32/71
Antropologija za početnike
32 Klub studenata etnologije i antropologije
učavanim ljudima, njihovim životima, razgovorima, ili čak razmišlja-
njima.
* * *
Antropologija (ili bar etnografija) je osoben stil pisanja. To je nekada
bilo (a i danas je izmeđ u ostalog) pisanje o Drugima, vođ eno željom da
se jasno opiše kako je biti Tamo (ako ne uplićemo dalje naučne analize).
Ali uvek je bilo i ostalo pisanje o upoznavanju i razumevanju drugačijeg,
makar ono bilo i u nama samima.
Svet u kom živimo manje je uslovljen onim što opažamo, a više onim
što zamišljamo. Književnost ne samo da opisuje načine našeg zamišlja-
nja, već utiče i na to kako ćemo zamišljati. Zato smatram da je njeno
proučavanje bitno i neizbežno u savremenoj antropologiji.
Antropologija neće umanjiti vaše uživanje u pročitanom, ona će samo
uticati da vaše čitanje postane dublje, višeslojnije i bogatije. Uz nju će
vaš pročitani svet dobiti mnoge nove dimenzije.
Predlozi za dalje čitanje:
Kovačević, Ivan. 2001. Istorija srpske etnologije I i II. Beograd: Srpski ge-
nealoški centar
Anderson, Benedikt. 1998. Nacija: zamišljena zajednica . Beograd: Plato
Burdije, Pjer. 2003. Pravila umetnosti . Novi Sad: Svetovi
Goldsvorti, Vesna. 2000. Izmišljanje Ruritanije . Beograd: Geopoetika Todorova, Marija. 2006. Imaginarni Balkan . Beograd: XX vek
7/27/2019 Antropologija Za Pocetnike
http://slidepdf.com/reader/full/antropologija-za-pocetnike 33/71
7/27/2019 Antropologija Za Pocetnike
http://slidepdf.com/reader/full/antropologija-za-pocetnike 34/71
7/27/2019 Antropologija Za Pocetnike
http://slidepdf.com/reader/full/antropologija-za-pocetnike 35/71
Nataša Bošković
Klub studenata etnologije i antropologije 35
ANTROPOLOGIJA I ETNICITET
-A znate li vi šta je to nacija?-zapita Džon Vajs.-Znam-kaže Blum.-A šta je?-pita Džon Vajs.-Nacija?-veli Blum.-Nacija, to je narod koji živi na istom mestu.-Bogami, ako je tako-re č e Ned kroz smeh-onda sam i ja nacija, pošto ve ć pet go- dina živim na istom mestu.-A i oni koji žive na razli č itim mestima.-To pokriva i moj slu č aj-veli Džo.
Džejms Džojs (navedeno prema: Eriksen, Tomas Hi-lan. 2004. Etnicitet i nacionalizam . Beograd: XX vek)
Šta je etnički identitet? Da li je to nešto „prirodno“, dato? Da li se on
prenosi genima?
Antropologija se razvija kao disciplina koja proučava Druge, bilo da su
to „primitivne“ zajednice, društva bez država ili seljak u srpskoj antro-
pologiji. Time što definišemo ko pripada Drugima, mi posredno odre-
đ ujemo ko smo to Mi. Taj proces obuhvata isticanje razlika (Drugih u
odnosu na Nas) i sličnosti (međ u nama samima). Jedan od načina da se
omeđ e grupe je isticanje etničkih granica.
Etničke ideologije se obično pozivaju na zajedničko poreklo koje se po-
dupire tvrdnjama o osobenim biološkim i kulturnim karakteristikama.
Jedan od najvažnijih faktora koji se koristi je zajedničko poreklo. Nere-tko se tvrdnje o zajedničkim precima podupiru i tvrdnjama o istorij-
skom tlu na kom odvajkada živi taj narod. Obično se poziva na istorio-
grafske „činjenice“ koje govore tome u prilog. Uzmimo na primer pita-
nje o poreklu Crnogoraca. Postoje dve suprotstavljene naučne verzije.
Prva zastupa stav da Crnogorci predstavljaju posebnu balkansko-sloven-
sku etničku sintezu, druga pokušava da pokaže da su Crnogorci pore-
7/27/2019 Antropologija Za Pocetnike
http://slidepdf.com/reader/full/antropologija-za-pocetnike 36/71
Antropologija za početnike
36 Klub studenata etnologije i antropologije
klom Srbi i da su sačuvali srpsko etničko biće tokom istorije. I jedna i
druga interpretiraju određ ene istoriografske podatke ne bi li dokazale
svoje stanovište. Kako odrediti koja je tačna? I da li se to uopšte može
odrediti? Ono što imamo su fragmentarni ostaci na osnovu kojih gra-
dimo naše interpretacije onoga što je bilo. Čak i kada bismo imali mno-
go više podataka i dalje ostaje pitanje ko je to pisao i iz koje perspektive.
Mi ne znamo šta su te grupe u prošlosti koristile kao kriterijum podele.
Koliko daleko treba ići da bi se utvrdilo da se neka grupa izdvojila kao
etnička zajednica? Danas se za crnce u Americi sve češće koristi naziv
Afroamerikanci. Ovo implicitno govori nešto o shvatanju njihovog po-rekla, premda je verovatno da bi njihovi preci pre dva veka tvrdili da su
oni poreklom Jorube ili Dogoni. Upravo zbog ovakvih reinterpretacija
prošlosti može se reći da zajednička istorija podrazumeva mnogo zajed-
ničkih sećanja, ali još više zajedničkog zaboravljanja. Antropolozi i ne
pokušavaju da utvrde koja verzija je „istinita“, već pokušavaju da odrede
zašto se baš te određ ene vezije koriste, ko ih koristi, i s kojim ciljem.
Komparativna istraživanja „bioloških“ razlika odavno su napuštena u
društvenim naukama. Pokušaji da se na osnovu veličine i oblika lobanje,
dužine kostiju... utvrde granice nisu urodile plodom. Još važnije, poka-
zalo se da uspostavljanje razlika na taj način neretko vodi u otvoreni ra-
sizam.
Sve češći su pokušaji da se granice etničkih identiteta utvrde preko kul-
turnih razlika. Pri tome se koriste različiti elementi.
Religija je često ujedinjujući faktor, ali da li ona predstavlja granice jedne
etničke grupe? Poznato je da su Srbi pravoslavci, ali šta ćemo sa Srbima
krišnijancima, katolicima ili ateistima? Hrvati se razlikuju od Srba po
7/27/2019 Antropologija Za Pocetnike
http://slidepdf.com/reader/full/antropologija-za-pocetnike 37/71
Antropologija i etnicitet
Klub studenata etnologije i antropologije 37
tome što su katolici, ali ako bi to bio jedini faktor koji određ uje etnicitet,
da li to znači da su Španci i Hrvati ista etnička grupa?
Jezik se obično uzima kao jedan od najvažnijih elemenata na osnovu
kojeg se određ uju granice etničke grupe. Ali ukoliko jezik stvarno pred-
stavlja tu granicu šta ćemo sa Romima (ili Jevrejima) koji govore različi-
tim jezicima ali sebe smatraju, i drugi ih smatraju, istom etničkom gru-
pacijom? Ili, šta ćemo sa zajednicama za koje se tvrdi da ne pripadaju
istim etničkim grupama a govore istim jezicima? Kao primer možemo
uzeti sudbinu srpskohrvatskog ili hrvatskosrpskog (danas bošnjačkog,
crnogorskog, srpskog, hrvatskog) jezika. Kao što znamo, raspad Jugos-lavije pratila je i podela nekad jedinstvenog na (zvanično) više jezika.
Lingvističko približavanje i udaljavanje pratilo je političko.
Kao kriterijumi podele mogu poslužiti i druge kulturne odlike kao što su
recimo klasa ili psihičke osobine.
Ono što je zajedničko za sve njih je da u trenutku kada posluže kao re-
peri za određ ivanje razlika međ u etničkim grupama, ti elementi se pred-
stavljaju kao nešto nepromenljivo, neupitno, stalno. Drugim rečima, kul-
tura i etnicitet bivaju predstavljeni kao večni, jasno ograničeni entiteti
koji se mogu utvrditi na osnovu „objektivno“ postojećih razlika. Ali kao
što gornji primeri pokazuju, to nije baš tako. Razlike nisu date, niti razli-
čiti etnički identiteti „prirodno“ proističu iz njih. Pre bi se moglo reći da
se one stvaraju (i/ili naglašavaju) pri izgradnji etniciteta. Odnosno, one
su pre posledica nego uzrok u procesu određ ivanja „Nas“ i „Njih“.
Pošto shvataju da se ovaj fenomen ne može objasniti prosto karakteris-
tikama neke grupe, antropolozi, i drugi društveni teoretičari naglasak
proučavanja prenose sa sadržaja etniciteta na društvene procese koji
proizvode i reprodukuju, dakle organizuju, granice identifikacije i dife-
7/27/2019 Antropologija Za Pocetnike
http://slidepdf.com/reader/full/antropologija-za-pocetnike 38/71
Antropologija za početnike
38 Klub studenata etnologije i antropologije
rencijacije međ u etničkim kolektivitetima. Time se upravo ističe da je
etnicitet društveni, a ne prirodni fenomen.
Kada se tvrdi da su etničke grupe društveno konstruisane to ne znači da
se time želi reći da one nisu stvarne, niti da gube na značaju kako su
proricali teoretičari modernizacije. Ratovi vođ eni na prostoru bivše Ju-
goslavije samo su jedan od primera koji pokazuju koliko je istraživanje
etničke (nacionalne) identifikacije društveno relevantno polje proučava-
nja.
Značaj uloge koju obrazovanje ima u izgradnji etničkih (nacionalnih)
identiteta odavno je prepoznat. Masovno, uniformno obrazovanje često
podrazumeva širenje jednog „okamenjenog“ pogleda na kulturu i isto-
riju. Ono nas uči kojoj etničkoj grupi pripadamo i koje su naše kulturne
odlike. Zato ono može biti moćno sredstvo apstraktne identifikacije.
Analiza institucionalnih praksi pomaže nam da bolje razumemo kojielementi se koriste u izgradnji nacionalnog identiteta, kako se etnički
identitet stilizuje i „pušta“ u masovnu upotrebu. A na taj način možemo
ga i relativizovati.
Bilo da istorijski trenutak u kome se nalazimo nazivamo „postmoder-
nost“, „pozna modernost“ ili nešto treće, postoji opšta saglasnost, kako
u akademskim, tako i u neakademskim okruženjima da nam se događ a,
ili se dogodilo, nešto što nazivamo „globalizacija“. Nacionalne privrede
su sve više međ uzavisne i uslovljene promenama internacionalizovanog
ekonomskog sistema. Nove informacione tehnologije dovele su do
promena u količini i dostupnosti informacija. Sve više se govori o kul-
turnoj homogenizaciji, obično prepoznatoj kao vesternizacija.
7/27/2019 Antropologija Za Pocetnike
http://slidepdf.com/reader/full/antropologija-za-pocetnike 39/71
Antropologija i etnicitet
Klub studenata etnologije i antropologije 39
Kao jednu od posledica imamo i pokušaj prenošenja liberalno-demo-
kratskih načela uređ enja država. Države na različite načine regulišu od-
nos prema etnokulturnim različitostima. Jedno od osnovnih načela libe-
ralnih demokratija bio je da država treba da bude „neutralna“ prema
njima. Drugim rečima, praktikovanje kulturnih, etničkih (polnih, profe-
sionalnih...) identiteta bilo je smešteno u sferu privatnog života (što nije
briga države) i tolerisano sve dok se time ne ugrožavaju prava drugih.
Danas smo svesni da je priča o etnokulturnoj „neutralnosti“ liberalizma
samo mit. Postali smo svesni da nisu svi jednaki pred zakonom već da
postoje i oni koji su „jednakiji“. Ukoliko ne pripadamo većinskoj grupi(na primer: u Americi belim anglo-saksonskim protestantima) ili ne go-
vorimo istim jezikom ili praktikujemo seksualne prakse koje se ne po-
dudaraju sa javno priznatim društvenim normama, postoji velika vero-
vatnoća da nećemo imati ista prava kao i drugi koji to ne rade. Kao od-
govor javlja se potreba za definisanjem prava manjina (etničkih, polnih,
starosnih, profesionalnih...). Multikulturne politike definišučoveka pre-
ko kulture koju on praktikuje. Ovo ostavlja prostor grupama i poje-
dincima da na osnovu pripadnosti određ enoj kulturi zahtevaju posebna
prava koja ranije nisu bila pod regulacijom države. A šta se dešava kada
se ovakav model prenosi u postsocijalističke zemlje (i što nas možda
najviše zanima, u Srbiju)? Kako će ovakva politika uticati na shvatanje
etničkih identiteta? Ideja da se promenom konteksta menjaju i značenja
odavno predstavlja opšte mesto u antropologiji. Jedan od zadataka ove
discipline je da proučava na koji način se elementi preneti iz druge sre-
dine transformišu i prilagođ avaju već postojećem okruženju. A antro-
pološko znanje se može upotrebiti u promišljanju politika identiteta.
Kao displina koja se bavi proučavanjem identiteta, antropologija prou-
čava svakodnevno iskustvo, kao i strategije koje pojedinci koriste u iz-
7/27/2019 Antropologija Za Pocetnike
http://slidepdf.com/reader/full/antropologija-za-pocetnike 40/71
Antropologija za početnike
40 Klub studenata etnologije i antropologije
građ ivanju sopstva. U tom smislu proučavanje etniciteta je jedno od va-
žnih polja proučavanja
Na prvi pogled čini se da nove reproduktivne tehnologije nemaju nika-
kve veze sa etničkim identitetom. Međ utim, nije uvek tako. Poreklo se
kod Jevreja računa preko majke. Odnosno, nije bitno koje je nacional-
nosti otac, ukoliko je majka Jevrejka i dete će biti smatrano Jevrejem.
Zbog toga donacija sperme nije kontroverzna. Nešto sasvim drugo se
može reći za donaciju jajnih ćelija. Ukoliko žena koja donira jajnu ćeliju
nije jevrejskog porekla, a žena koja nosi dete jeste, postavlja se pitanje da
li je dete Jevrejin (Jevrejka). Ovo je preraslo u javnu debatu o tome štauopšte znači biti Jevrejinom, gde su granice „jevrejstva“.
Pitanje imigranata (posebno druge, treće...) generacije takođ e može imati
veze sa etničkim identitetom. Kao što bi rekao Kimlika, nije isto biti
Amerikanac kineskog porekla i Kinez u Americi. U zavisnosti od toga
kako pojedinci percipiraju sebe (i kako ih drugi percipiraju), zavisiće i
strategije kojeće koristiti u životu.
Šta ćemo sa „mešovitim“ brakovima? Ukoliko je mama Hrvatica, a tata
Srbin (ili obrnuto) šta je dete? Ukoliko u ovom trenutku zanemarimo
institucionalna pitanja (na primer koje će državljanstvo (a) imati ili, ako
je muškarac, u čiju vojsku će ići), pitanje koje se postavlja može biti da li
će taj pojedinac biti Srbin, Hrvat ili će izgraditi neki novi identitet koji
neće biti ni hrvatski ni srpski; ili, u kojim situacijama se će ispoljiti srp-
ski, u kojim hrvatski, a u kojim situacijama etnički identitet neće igrati
nikakvu ulogu.
Kada se prodavao „Knjaz“ nastala je velika debata o tome ko ima pravo
da ga kupi. Radnici su protestovali protiv prodaje stranim ulagačima i
zalagali se da ga Divac otkupi. Na plakatima je pisalo da ne damo naš
Knjaz nekom strancu. Iako se prodaja jedne firme na prvi pogled može
sagledati kao „obična“ ekonomska transakcija, konflikti koji su nastali
7/27/2019 Antropologija Za Pocetnike
http://slidepdf.com/reader/full/antropologija-za-pocetnike 41/71
Antropologija i etnicitet
Klub studenata etnologije i antropologije 41
ukazuju da se aspekti etničkog (nacionalnog) mogu ispoljiti i u oblasti
potrošnje.
U ovom radu navedeni su samo neki od konteksta u kojima etnički (na-
cionalni) identitet igra važnu ulogu. Sveprisutnost i kompleksnost ovog
fenomena zahteva da se on sagledava iz različitih perspektiva i na razli-
čitim nivoima. „Zbog svog uporednog globalnog zahvata i istraživa č kog fokusa na
lokalni nivo, svog naglaska na kulturu i društvenu konstrukciju, svoje sposobnosti
da vidi individualno drve ć e ali i kolektivnu šumu, antropologija nudi obe ć anje svetu
izvan akademske ustanove: relativizovati predstave o etnicitetu i odupreti se natura-
lizaciji ili neupitnom preuzimanju etni č kog identiteta i nacionalisti č ke ideologije “
(Dženkins, Ričard. 2001. Etnicitet u novom klju č u . Beograd (i. e.) Zemun:
XX vek, str. 29).
Preporučena literatura:
Dženkins, Ričard. 2001. Etnicitet u novom klju č u . Beograd (i. e.) Zemun:XX vek Eriksen, Tomas Hilan. 2004. Etnicitet i nacionalizam . Beograd: XX vek,Krug Jansen, Stef. 2005. Antinacionalizam: etnografija otpora u Beogradu i Zagrebu .Beograd: XX vek, Krug, Beogradski centar za ljudska pravaKeduri, Eli. 2000. Nacionalizam . Podgorica: CIDKimlika, Vil i Opalski, Magda. 2002. Može li se izvoziti liberalni pluralizam? Beograd: Beogradski centar za ljudska prava
Nedeljković, Saša. 2007. Č ast, krv i suze: ogledi iz antropologije etniciteta i na- cionalizama . Beograd: Zlatni zmaj, Odeljenje za etnologiju i antropologijuFilozofskog fakultetaSmit, Antoni D. 1998. Nacionalni identitet . Zemun: XX vek, Beograd: Či-goja štampa
7/27/2019 Antropologija Za Pocetnike
http://slidepdf.com/reader/full/antropologija-za-pocetnike 42/71
7/27/2019 Antropologija Za Pocetnike
http://slidepdf.com/reader/full/antropologija-za-pocetnike 43/71
7/27/2019 Antropologija Za Pocetnike
http://slidepdf.com/reader/full/antropologija-za-pocetnike 44/71
7/27/2019 Antropologija Za Pocetnike
http://slidepdf.com/reader/full/antropologija-za-pocetnike 45/71
Igor Koruga
Klub studenata etnologije i antropologije 45
ANTROPOLOGIJA I UMETNOST:
ANTROPOLOGIJA PLESA
Iako je umetnost oblast istraživanja prema kojoj antropologija ima afi-
nitete još od svojih prvih izučavanja, tek od pre trideset ili četrdeset go-
dina ova disciplina počela je da posmatra razne umetničke vrste, oblike i
tvorevine kao entitete sa značajnim ulogama u određ enim kulturnim
procesima. U okviru širokog spektra različitih vrsta umetnosti – da nab-
rojim samo neke: muzika, slikanje, ples, skulptura, nošnja, arhitektura,književnost – antropologija se interesovala i za izvođač ke umetnosti 3 kao
što su ples, pozorište, performansi i rituali. Tumačenjima i proučava-
njima ovakvih umetničkih formi, antropologija je kroz određ ene druš-
tveno-kulturno-ekonomsko-političke kontekste i procese pronalazila
njihova nova značenja i funkcije koje imaju u različitim kulturnim siste-
mima. Na taj način stvorena su razna mesta komunikacije izme
đ u an-
tropologije i umetnosti, međ u kojima se izdvaja i antropologija plesa
( dance anthropology ).
Etnokoreologija (alternativni naziv za antropologiju plesa) nastajala je,
zapravo, kroz dva procesa. Sa jedne stane, gledano kroz istoriju plesa,
javljali su se koreografi i igrači koji su tragali za plesnim formama sup-
rotstavljanim belom baletu kao vladajućoj visoko umetničkoj igri nasta-
loj tokom XIX veka u Evropi i Americi. Naime, novi koreografi su po-
četkom XX veka uvodili elemente „egzotičnih” plesova (sa svih konti-
nenata) koji su predstavljali drugost u odnosu na elemente baleta, a to su
3 Svestan sam da je termin izvođačke umetnosti širok pojam koji obuhvata mnogorazličitih vrsta izvedbi zbog kojih danas teatrolozi širom sveta verovatno debatuju okosame definicije ovog termina. Zato želim da ukažem isključivo na one vrste izvedbikoje imaju neku vrstu kolektivnog karaktera (ali i ne samo kolektivnog) i poseban zna-čaj u pojedinim kulturnim kontekstima (kao npr. obredne povorke Dodola u narodnojreligiji Srba).
7/27/2019 Antropologija Za Pocetnike
http://slidepdf.com/reader/full/antropologija-za-pocetnike 46/71
Antropologija za početnike
46 Klub studenata etnologije i antropologije
određ eni kostimi, špic patike (baletanke), položaji i figure tela kao i nji-
hova kretanja koji su za cilj imali da se odupru sili gravitacije čime su
stvarali i određ enu telesnu estetiku. Za razliku od belog baleta, „novi
plesni elementi” podrazumevali su drugačiji položaj tela, drugačiju upot-
rebu ekstremiteta, kičme, mišića i pokreta. Ovi plesovi su uglavnom do-
lazili iz istočnih kultura i država i u njima su imali jednaku vrednost kao
i beli balet u Evropi i Americi. Dobar primer mogu biti plesovi ju-
goistočne Azije.4 Ovakav proces mešanja raznih plesnih elemenata,
brojni teatrolozi i baletski teoretičari uzimali su kao važnu činjenicu za
razvoj istorije plesa (pošto su nastajale nove vrste i pravci igre5 ) kao i uuspostavljanju odnosa sa drugim kulturama (ples je služio kao sredstvo
komunikacije, tačka dodira izmeđ u dve ili više kultura).
Sa druge strane, gledano iz antropološkog/etnološkog ugla, ples je bio
jedan od entiteta koje su etnolozi izučavali paralelno sa drugim religij
4 Iako egzotična vrsta plesa u odnosu na balet, većina plesnih formi jugoistočne Azijenije bila primenjivana samo u okviru nekog rituala ili magijskog čina (kao što se naj-češće misli). Naime, oni su se igrali i na dvorovima. Takođ e, većina njih predstavlja itradicionalne oblike pozorišne umetnosti. Time se ove plesne forme mogu u okvirusvojih kultura okarakterisati kao visoko umetnička vrsta igre, baš kao i sam balet naZapadu.5 Nakon dominacije klasičnog baleta u Evropi i Americi, prodorom novih plesova saistoka, došlo je do nastanka novih stilova u igri. Upotreba „egzotičnih” plesnih eleme-nata u igri je samo jedan od procesa koji su tekli paralelno i koji su nastali kao otporprema baletu kao institucionalno, elitno i estetski jasno uokvirenoj umetničkoj igri.Drugi procesi ili otpori odnosili su se na promenu položaja tela, kretanja, upotrebuekstremiteta, ali nisu nastajali usled mešanja sa plesovima istoka (npr. veliku ulogu jeodigrao i ekspresionizam u umetnosti početkom XX veka). Sva navedena dešavanja
određ ivala su istorijski razvoj plesa paralelno u Americi i Evropi, gde je u prvoj polo- vini XX veka nastao moderan balet kao kontrapunkt belom baletu (najpoznatiji pred-stavnici su: Isidora Dankan, Rudolf Laban, Rut St. Denis, Pol Šon u Evropi – i MartaGrejem, Mersi Kaningam u Americi itd.), potom postmoderni ples kao suprotnostmodernom baletu u drugoj polovini XX veka (predstavnici: Ivona Rajner, Stiv Pak-ston, Debora Hej, Meredit Monk, Triša Braun, Pina Bauš), i savremeni ples koji serazvija iz postmodernog plesa tokom 80-tih i 90-tih godina, i traje danas sa čitavimspektrom različitih stilova, tehnika i vrsta igre (Pina Bauš, Ana Teresa de Kersmejker,Žan Fabr, Meg Stjuart, Fizički teatar DV8, Ksavijer le Roj, Žerom Bel, Boris Šaramc,Marten Spanberg... lista je predugačka...). Upravo savremeni ples nastaje u vreme raz-
voja raznih teorijskih paradigmi kao npr. feminizam, studije kulture, poststrukturali-
zam, postkolonijalizam, kulturna fenomenologija telesnosti – koje su uključene u nje-govu filozofiju.
7/27/2019 Antropologija Za Pocetnike
http://slidepdf.com/reader/full/antropologija-za-pocetnike 47/71
Antropologija i ples
Klub studenata etnologije i antropologije 47
skim, ekonomskim, socijalnim i srodničkim aspektima u drugačijim kul-
turama u odnosu na Zapad, iako je važno napomenuti da je u po četku
etnoloških istraživanja ples bio tertiran kao element od sekundarnog
značaja. Međ utim, sredinom XX veka, u kontekstu promena u samoj
antropološkoj nauci, istraživanja nisu bila usmerena samo na druge kul-
ture već i na sopstvene tj. zapadne. Pošto su sve više i više nastajale no-
ve plesne tendencije (uz to i performerske), istraživanja su mogla da se
usmere i na moderne plesne i performerske izvedbe, koje su takođ e bile
kulturno utemeljene i koje su oslikavale moderno društvo. Korak po
korak, ples je dobio status važnog elementa u određ enju neke kulture,pa je time postao deo istraživanja i drugih društvenih disciplina pored
etnologije i antropologije (kao npr. sociologije, filozofije, folkloristike,
semiologije, muzikologije itd.) Uz to, van granica institucionalnog umet-
ničkog okvira, u savremenom društvu rađ ale su se brojne ulične i grad-
ske varijante plesa ( go-go dance , hip-hop, striptiz). Ovakve vrste plesa, ia-
ko neinstitucionalnog karaktera, mogle su takođ
e da budu istraživanekao društveni fenomeni.
Na osnovu ovih procesa, u akademskim pristupima oformile su se dve
oblasti koje ples posmatraju iz različitih uglova:
1. studije plesa ( dance studies ) koje se oslanjaju na umetničko-
teorijski pristup plesu, kritički tumače brojne plesne izvedbe XX
i XXI veka sa akcentom na zapadne okvire, ali ne isključujući i
ne-zapadne forme itd;
2. antropologija plesa ( dance anthropology ) koja, pored gore navede-
nog, proučava različite koncepte plesa i plesnih tela iz ugla nje-
govih učesnika, tvoraca i posmatrača, izučava plesove van okvira
Evrope, istražuje načine na koje ples biva odraz identiteta, ide-
ologije, rodnih odnosa i drugih društvenih i kulturnih procesa
7/27/2019 Antropologija Za Pocetnike
http://slidepdf.com/reader/full/antropologija-za-pocetnike 48/71
Antropologija za početnike
48 Klub studenata etnologije i antropologije
različitih naroda. Antropologija plesa6 zato stalno komunicira sa
drugim disciplinama, međ u kojima su i antropologija pozorišta,
antropologija performansa7, folkloristika, sociologija, filozofija
itd.
Iako koriste različite uglove gledanja, oba pristupa su neprestano ispre-
pletena i predstavljaju jedan drugom č vrst oslonac u teorijsko-metodo-
loškom okviru i praksi.
KRATKA ISTORIJA ANTROPOLOGIJE PLESA
Bez obzira na to što je antropologija plesa počela da se razvija kao pod-
disciplina u okviru antropologije tek 60-tih i 70-tih godina XX veka,
njeni počeci postoje još od istraživačkih radova klasičnih antropologa:
Tajlora, Redklif-Brauna, Malinovskog, Evans-Pričarda, Boasa, Krebera i
Mid.8 Međ utim, klasični antropolozi su u svojim radovima posmatrali
ples isključivo kroz njegove socijalne funkcije, a malo su obraćali pažnju
na specifičnosti pokreta i samog plesa. To znači da je ples najčešće bio
tretiran kao način kojim se članovi neke zajednice integrišu u kolektiv.
Povremeno bi klasični antropolog snimio na diktafonu pesmu koja prati
određ eni ples, fotografisao izvedbu ili je možda čak i snimio kamerom.
Ipak, ovako zabeleženi podaci nisu puno značili za antropološke analize.
6 Danas se termini antropologija plesa, etno-ples i etnokoreologija uzimaju kao sino-nimi. U ovom tekstu koristim naziv antropologija plesa, jer time obuhvatam i teorijski ipraktični pristup u posmatranju plesa kao antropološkog i umetničkog fenomena.7 Ovde treba napomenuti da antropologija pozorišta i performansa imaju sličan status irazvoj kao i antropologija plesa. No ipak, ples je u odnosu na pozorište bio više prisu-tan u kulturama koje su bile izučavane, iako je, sa antropološke tačke gledišta, biloteško napraviti razliku da li su neke izvedbe u određ enoj kulturi mogle da se odredekao plesni performansi ili pozorišni akti. Naime, to je zavisilo od samog antropologakoji je posmatrao performativni čin, definišući ga u odnosu na kategorije plesa i pozo-rišta svoje kulture. Zato bi, po mom mišljenju, trebalo posmatrati ove kategorije kao
međ
usobno povezane, a pristupati im zasebno u zavisnosti od predmeta istraživanja.8 Njihov rad se vezuje za prvu polovinu XX veka.
7/27/2019 Antropologija Za Pocetnike
http://slidepdf.com/reader/full/antropologija-za-pocetnike 49/71
Antropologija i ples
Klub studenata etnologije i antropologije 49
Zapravo, bili su nepotpuni i nedovoljni. Pored dobrog opisa plesne iz-
vedbe, bilo je neophodno čuti i same informante i njihova objašnjenja i
stavove. Možda prvi međ u klasičnim antropolozima koji je imao druga-
čiji pristup, čime je postavio i osnovu za razvoj antropologije plesa (iako
se nije zvanično interesovao za ples u svojim istraživanjima), bio je
Franc Boas. Naime, polazeći od toga da svaku kulturu treba posmatrati
kroz sopstveni razvoj, tako i svaki ples treba izučavati u okvirima sops-
tvene kulture. Ovime je Boas odbacio ideju da je ples univerzalni jezik i
suprotstavljao se svojim savremenicima jer nije hteo da ples posmatra
kao još jedan argument u brojnim generalizacijama pri istraživanjima„drugih”, nezapadnih kultura.
Mnogo decenija kasnije (60-tih i 70-tih godina XX veka) Boasovi uticaji
su opstali u teorijskim paradigmama pionira antropologije plesa: Adriane
Kepler, Anje Peterson Rojs, Džudit Hane, Drid Viliams itd. Ovi začet-
nici posmatrali su ples kao kulturno determinisan element, kao vid iden-
titeta i kao vid komunikacije u nekoj zajednici.9
U tom smislu, poredplesa važnost su imali i razni drugi oblici izvođ enja (i javnog i privatnog)
kao npr: brojni rituali, šamanistički transovi, obredi prelaza, upotreba
maski itd. Oni su težili dobrom opisu izvedbi i obraćanju pažnje na sva-
ki detalj plesa i pokreta, crpeli su što više informacija od svojih ispi-
tanika kako ne bi donosili pogrešne zaključke zbog šturih podataka. Ta-
kođ e, ovakvi pristupi bili su usmereni i na ples u savremenim zapadnim
društvima, bilo da je reč o institucionalnom ili neinstitucionalnom ob-
liku plesa. Posebno su u fokus istraživanja dolazile javne izvedbe i ple-
sovi koji su reprezentovali identitet manjinskih grupa, kao marginalizo-
vanih unutar nekog kompleksnog društva (npr. ulične hip-hop izvedbe
9 Komunikacija se odvija međ u pripadnicima jedne zajednice, čime se oni definišu kao
kolektiv i identitetski određ uju kako bi komunikacija bila okrenuta i ka spolja tj. kadrugim zajednicama i kulturama
7/27/2019 Antropologija Za Pocetnike
http://slidepdf.com/reader/full/antropologija-za-pocetnike 50/71
Antropologija za početnike
50 Klub studenata etnologije i antropologije
mladih pripadnika crne rase u američkim gradovima, ili striptiz ples).
Ipak, pored ovog pristupa dugo je opstajalo verovanje da ples može da
se razume bez posebnog kulturnog konteksta, što je dovodilo do obele-
žavanja brojnih plesova drugih kultura kao „primitivne umetnosti” i ti-
me kao marginalne u okviru umetnosti Zapada. Ovo je posebno bilo
prisutno u svetu igrača.
Međ utim, u periodu izmeđ u Boasa i utemeljitelja antropologije plesa,
javile su se autorke i autori koji su doprineli razvoju antropološkog pri-
stupa plesu. Međ u njima treba izdvojiti Gertrudu Kurat, igračicu koja je
postavila osnove etnokoreologije. Kuratova je nameravala da tokomproučavanja svakog plesa, posebno „egzotičnih”, detaljno zabeleži na
papiru svaki pokret tela, mišića, ekstremiteta. Ovakav pristup se u svetu
plesa nazva Labanizacija.10 Međ utim, ovim pristupom nije mogao da se
prenese momenat energije igrača tokom izvedbe, što je bitan element u
antropološkom izučavanju i analizi plesa bilo koje kulture. No i pored
određ enih nedostataka, Gertruda Kurat je postavila ceo sistem izu
čava-
nja i teorijske analize koji se zasnivao na antropološkom i umetničkom
pristupu, a posebna važnost je u tome što je pokazala da su antropolo-
ške tehnike relevantne za studijski pristup plesu. Uz ovo ne treba isklju-
čiti ni brojne antropologe kao na primer Mosa, Brdvisla, Burdijea koji su
u razdoblju od 50 godina u svojim istraživanjima uključivali telo, po-
malo i ples. No to su više bili početni koraci antropologije tela koja se
počela razvijati od 80-tih godina XX veka. Za njih, ples je bio sporedna
stvar, iako su se bavili telom.
10 Naziv Labanizacija vodi poreklo od imena Rudolf Laban, evropskog igračkog umet-nika i teoretičara koji je uspostavio sistem beleženja u plesu, pokretu i koreografiji udelu Kinetoraphie Laban 1928 godine. Ova studija je i danas primarna u sistemskombeleženju pokreta, koristi se u edukativnim pristupima na svim plesnim akademijama u
svetu, a primenjuje se i u drugim oblastima kao što su studije kulture, neverbalna ko-munikacija i druge.
7/27/2019 Antropologija Za Pocetnike
http://slidepdf.com/reader/full/antropologija-za-pocetnike 51/71
Antropologija i ples
Klub studenata etnologije i antropologije 51
Od perioda kada je ples u akademskim disciplinama postao bitan ele-
ment u izučavanju svake kulture, tendencije u istraživanjima su se pre-
nele i na šire kategorije kao što su prisustvo raznih vrsta politike i rodnih
odnosa u plesu, odnosi izmeđ u kulture, tela i pokreta, prisustvo brojnih
plesnih poetika itd. Ove studije dovele su do spoja sa čitavim nizom ra-
zličitih pristupa, uključujući semiotiku, fenomenologiju, postkolonijalnu
teoriju, poststrukturalnu filozofiju i feminizam, kao i do značajnog do-
dira sa savremenom teatrologijom. U današnje vreme, antropologija ple-
sa je uvedena kao predmet na pojedinim univerzitetima u Evropi, čime
je potvrđ en njen status antropološke poddiscipline.
OBLASTI KOJE POTVR ĐUJU POSTOJANJE ANTROPOLOGIJE
PLESA
Iako je već prikazano da antropologija plesa jeste usredsređ ena na ples,
neophodno je utvrditi društvene i kulturne procese i kategorije sa ko-jima ples ostvaruje dijaloge. Na osnovu njih, antropologija može da op-
ravda svoje prisustvo u istraživanju plesa i da pokaže kako se antropolo-
gija plesa razlikuje od umetničkih studija plesa i teatrologije. Iako su
umetnički i antropološki pristup plesu vrlo isprepletani i podjednako
neizostavni u proučavanju plesa, bitno je i razlikovati ih kako ne bi do-
lazilo do zabune u analizama. Jedno je teatrološka analiza, a drugo an-
tropološka. Međ utim, takođ e smatram da ove dve vrste pristupa ne tre-
ba da se posmatraju samo odvojeno već i kroz stalni međ usobni dijalog.
U radu The Politics and Poetics of Dance , Suzan A. Rid, antropološkinja sa
Univerziteta Berkli u Kaliforniji, prikazala je kako su se od 80-tih godina
XX veka brojni istraživači usmerili na ples. Antropolozi su u novim ple-
snim istraživanjima odigrali ključnu ulogu time što su komparativnim
analizama kritikovali kolonijalne i etnocentrične kategorije i pokazali da
7/27/2019 Antropologija Za Pocetnike
http://slidepdf.com/reader/full/antropologija-za-pocetnike 52/71
Antropologija za početnike
52 Klub studenata etnologije i antropologije
ples i pokret mogu biti ključni u stvaranju kolonijalnih, rodnih, etničkih,
nacionalnih odnosa i diskursa. Tako autorka ukazuje na neke od oblasti
koje spadaju u istraživanja antropologije plesa (Rid, A. Suzan. 1998. The
Politics and Poetics of Dance, u: Annual Review of Anthropology, Vol.27,
str.503-532):
POLITIKE PLESA – Studije u ovoj oblasti izučavaju kako ples može
biti posmatran kao izražavanje i praksa odnosa moći i protesta, otpora,
kompleksnosti u društvu. Ovakva stanovišta povezuju ples sa oblastima
etniciteta, nacionalnog identiteta, rodnih odnosa i odnosa klasa. Kaoprimer za ovaj pristup može poslužiti članak autorke J. C. Dezmond
koja ukazuje da socijalni identiteti mogu biti „označeni, formirani i zak-
ljučeni” (Desmond, C. Jane. 1993-1994. Embodying difference: isues in
dance and cultural studies, u: Cultural Critique, Vol.26, str. 33-63) kroz
telesne pokrete, čime ples i pokret predstavljaju neku vrstu socijalnog
teksta (koji je kompleksan i u stalnoj promeni) ičijim „
čitanjem” se mo-
gu utvrditi oznake pojedinih grupa u nekom društvu i njihove razlike.
To znači da, na primer, klasne razlike i odnosi koji ukazuju ko je domi-
nantan a ko potčinjen u nekom društvu mogu biti dobar razlog za pri-
menu plesa kao otpora takvom stanju. U tom slučaju, ples služi kao
sredstvo za stvaranje etničkog/nacionalnog identiteta grupe koja se time
bori protiv potlačenosti. Ovaj primer može poslužiti i u proučavanju
kolonijalnih odnosa, širenja globalizacije itd.
PLES I ROD – ples može da se posmatra kao celokupan skup znače-
nja u kojima su prisutne rodne razlike. Taj skup čine elementi kao što su
„telesni rečnik”, kostimi, slike tela, trening, plesne tehnike i brojni dis-
kursi u plesu. Na primer, pokreti muškaraca i žena u kubanskom plesu
rumba demonstriraju rodne razlike: dok muškarci vide plesni podijum
7/27/2019 Antropologija Za Pocetnike
http://slidepdf.com/reader/full/antropologija-za-pocetnike 53/71
Antropologija i ples
Klub studenata etnologije i antropologije 53
kao priliku da demonstriraju svoju snagu, hrabrost, muškost, žene teže
ka izražavanju mekoće, opreza, gracioznosti, elegantnosti, ljupkosti…
Posebno su interesantne inverzija i mešanje rodova u plesovima raznih
kultura koji služe ili kao demonstracija moći (npr. muškarci obučeni u
ženski kostim parodirajući ismevaju žene i ukazuju na svoju snagu) ili
kao sistem otpora (žene koje u raznim ritualima i plesnim performan-
sima preuzimajući ulogu muškarca demonstriraju protest prema domi-
naciji muškaraca).
POKRET, TELO I KULTURA – brojni teoretičari i filozofi su to-kom 70-tih i 80-tih godina, međ u kojima se najviše ističu Merlo-Ponti,
Burdije, Fuko, Pirs, uticali na teorijske ideje koje su se rađ ale krajem XX
veka. Pored toga, nastanak novih ideja u feminizmu doprineo je pome-
ranju tela u fokus antropologije. Mnogi antropolozi su težili ka prevazi-
laženju kartezijanskog dualizma duh/telo. Kao novi pristup, predlagalo
se da dualizam duh/telo počne da se sagledava kao spoj, odnosno stalna
isprepletenost ova dva entiteta. Kroz prevazilaženje dualizma, težilo se i
ka prevazilaženju drugih dualizama (muško/žensko, spolja/unutra itd.).
U radu Promenljiva tela , australijska filozofkinja Elizabet Gros predstavila
je novu ideju u proučavanju odnosa tela i kulture (Gros, Elizabet. 2005.
Promenljiva tela: ka telesnom feminizmu , Beograd: Centar za ženske studije i
istraživanje roda). Ta ideja se zasniva na spoju diskurzivne analize (koju
je formulisao Fuko) i kulturne fenomenologije telesnosti (koja se razvija
od Merlo-Pontija). Naime, težilo se da telo bude posmatrano kao mesto
dodira ili granica spoljašnjih (kulturnih, društvenih) uticaja i unutrašnjih
(psihičkih) procesa. Zato je bilo neophodno videti i utvrditi kako dis-
kursi kulture i spoljašnja okolina mogu uticati na pojedinca, kako se ti
uticaji prikazuju na telu (da li u izgledu tela? Garderobi? Ponašanju?) i
kakve veze ti uticaji imaju sa psihološkim procesima na osnovu kojih se
7/27/2019 Antropologija Za Pocetnike
http://slidepdf.com/reader/full/antropologija-za-pocetnike 54/71
Antropologija za početnike
54 Klub studenata etnologije i antropologije
pojedinac određ uje u prostoru i vremenu našeg sveta. Uz navedenu au-
torku, ovakvom pristupu se mogu dodati i drugi teoretičari, kao npr.
Tomas Čordaš, Margaret Lok, Pol Konerton....
ZAKLJUČ AK
Želeo sam da kroz veoma kratke i šture podatke prikažem šta se sve
podrazumeva pod nazivom antropologija plesa, da pokažem njenu ge-
nezu, zatim činjenice koje potvrđ uju njeno postojanje i potrebu za nje-
nim opstankom, i da ukažem na puteve kojima bi se ova poddisciplinamogla dalje razvijati. Sama antropologija plesa, kako je već napomenuto,
zahteva stalnu komunikaciju sa drugim naukama i pravcima. Ključno u
ovakvoj komunikaciji jeste da se u njenom centru nalazi upravo ples.
Takođ e, objašnjeno je da razvoj plesa može da se posmatra na dva ni-
voa: jedan nivo podrazumeva istorijsko-umetnički pristup, koji „kroz
istoriju posmatra, opisuje i interpretira istorijske pozicije umetničkih
(plesnih), praktičnih i teorijskih formacija” (Cvejić, Bojana. Marković,
Tanja. Matić, Ljubiša. Mirković, Maja. Šuvaković, Miško. Vujanović,
Ana. 2002. Fragmentarne istorije plesa u XX i početkom XXI veka: dis-
kursi, poze i transgresije plesa, u: Č asopis TkH – č asopis za teoriju izvođač -
kih umetnosti , br.4, Beograd, str. 19); drugi nivo podrazumeva pristup
plesu iz pozicije društveno-kulturno-istorijski-političkog konteksta. U
ovom tekstu nije dovoljno razrađ en prvi pristup, zato što postoji brojna
literatura u kojoj se dosta može saznati o plesu i svim njegovim oblicima
(i na istoku i na zapadu). Problem je što stručne literature o drugom (an-
tropološkom) pristupu nema. Odnosno, ona postoji na brojnim jezicima
i u raznim drugim akademskim okvirima, ali ne i u našem. Zato sam po-
kušao makar ukratko da prikažem šta se podrazumeva pod antropološ-
kom analizom plesa.
7/27/2019 Antropologija Za Pocetnike
http://slidepdf.com/reader/full/antropologija-za-pocetnike 55/71
Antropologija i ples
Klub studenata etnologije i antropologije 55
Prema mišljenju Adriane Kepler, iako ima snažan potencijal, ova poddi-
sciplina opstaje i dalje na periferiji antropoloških istraživanja (Kaepler,
L. Adrienne. 1978. Dance in Anthropological Perspective, u: Annual
Review of Anthropology , Vol.7, str. 31-49). Upravo zbog nedovoljnog anga-
žovanja antropologa, razvoj antropologije plesa postoji, ali je dosta spor.
Poseban paradoks je, na primer, to što, iako je interesovanje za antro-
pološko izučavanje tela od kraja XX veka postalo čak neka vrsta trenda
(posebno kada je reč o zapadnim akademskim okvirima), u okviru same
antropologije tela interesovanje za ples, pokret, pozorište i druge umet-
ničke forme ove vrste izuzetno je malo. Ples, i njemu slične vrste umet-ničkih izvedbi, imaju ključan značaj u izučavanju tela. Zato se postavlja
pitanje: Zašto je interesovanje za ples u antropologiji toliko malo? Mož-
da odgovor na ovakav problem odnosa antropologije i umetnosti leži u
tome što da bi ste bili deo ovog odnosa poželjno je imati iskustva i zna-
nje iz antropologije, ali i u umetnosti.
Stoga su brojni antropolozi plesa bili baletski igrači koji su imali velika
iskustva i u igri i u antropologiji. Ovo me ponovo dovodi do nužnosti
za podvlačenjem ideje da umetnički i antropološki pristup svoj „zajedni-
čki jezik” mogu pronaći upravo u oblastima istraživanja tela, plesa, ne-
verbalne komunikacije, pokreta, gesta itd. Često se pitam da li su nove
antropološke i umetničke teorije iste ili različite (jer se dosta pozivaju na
iste izvore). Naime, smatram da njihovi pristupi jesu različiti ali da više
ne mogu da se posmatraju kao potpuno nezavisni entiteti. Oni su u sta-
lnoj komunikaciji i isprepletenosti. Dobar primer bi mogao biti model
Mebijusove trake: u pitanju je traka u obliku osmice koja, kako god da
se okrene, uvek ima jednu površinu (stranu ).11 Na taj način treba posma-
trati i antropološko-umetnički pristup telu i plesu, koji se može razvijati
11
Za razliku od obične, ispravljene trake koja uvek ima dve strane: prednju i zadnju, iligornju i donju....
7/27/2019 Antropologija Za Pocetnike
http://slidepdf.com/reader/full/antropologija-za-pocetnike 56/71
Antropologija za početnike
56 Klub studenata etnologije i antropologije
najviše angažovanjem antropologa. Ovakav model se posebno može
pronaći u novim tendencijama savremenog plesa na zapadu (tzv. neo-
konceptualni ples ili think dance ) koji u svojim umetničkim istraživanjima,
a potom i izvedbama uključuje antropološke teorije razvijene od osam-
desetih godina do danas. Naravno da u dijalogu etnologije/antropologije
i umetnosti ne treba izostaviti doprinose npr. folkloristike i semiologije
kojima su izučavane brojne performativne izvedbe i rituali u savreme-
nim i tzv. „primitivnim” kolektivima. Ali u odnosu na ovakve pristupe,
antropologija može otići i korak dalje, čime svoju saradnju sa umetnošću
neće zasnivati samo na izučavanju kolektiva, već i pojedinaca.Zato ovaj tekst nastoji da ukaže na veliku potrebu za udruživanjem raz-
nih disciplina i pravaca, čak i onih ekstremno različitih, zatim za preva-
zilaženjem brojnih dihotomija koje svojim granicama otežavaju razvoj
novih pristupa u antropologiji, i konačno za rušenjem naučnih stereo-
tipa prema hibridnim pravcima, koji upravo mogu doprineti rešavanju
problema u koje zapadajuč vrsto ustoli
čeni i dominantni pravci.
LITERATURA ZA DALJE ČITANJE:
Kaepler, L. Adrienne. 1978. Dance in Anthropological Perspective, u: Annual Review of Anthropology , Vol.7, str. 31-49Kaepler, L. Adrienne. 2000. Dance Ethnology and the Anthropology of Dance, u: Dance Research Journal , Vol. 32, No. 1. str. 116-125
Peterson Royce, Anya. 2002. The Anthropology of Dance. Princeton Book Company Gros, Elizabet. 2005. Promenljiva tela: ka telesnom feminizmu , Beograd:Centar za ženske studije i istraživanje rodaCohen, Selma Jeanne. 1988. Ples kao kazališna umjetnost . Zagreb: CekadeRid, A. Suzan. 1998. The Politics and Poetics of Dance, u: Annual Review of Anthropology, Vol.27, str.503-532Cvejić, Bojana. Marković, Tanja. Šuvaković, Miško. Vujanović, Ana.2002. Č asopis TkH – č asopis za teoriju izvođač kih umetnosti , broj 4.
7/27/2019 Antropologija Za Pocetnike
http://slidepdf.com/reader/full/antropologija-za-pocetnike 57/71
Antropologija i ples
Klub studenata etnologije i antropologije 57
7/27/2019 Antropologija Za Pocetnike
http://slidepdf.com/reader/full/antropologija-za-pocetnike 58/71
7/27/2019 Antropologija Za Pocetnike
http://slidepdf.com/reader/full/antropologija-za-pocetnike 59/71
7/27/2019 Antropologija Za Pocetnike
http://slidepdf.com/reader/full/antropologija-za-pocetnike 60/71
7/27/2019 Antropologija Za Pocetnike
http://slidepdf.com/reader/full/antropologija-za-pocetnike 61/71
Čarna Brković
Klub studenata etnologije i antropologije 61
ANTROPOLOGIJA I POLITIKA
Na prvi pogled, deluje kao da je sasvim jasno šta je politika. To je ono
šta se radi u Skupštini, ministarstvima, tokom opštinskih, parlamentar-
nih i raznih drugih izbora, ili pri susretu predsednika dve zemlje. Politika
se povezuje sa rečima poput: „evropske i evro-atlantske integracije ”, „me đ una-
rodni odnosi ”, „sporazum o pridruživanju Evropskoj Uniji ”. Politika se naj-
češće definiše kao veština upravljanja državom.
Međ utim, da li politika može postojati bez države? Odnosno, šta se de-
šava u zajednicama koje nemaju državni aparat?
Antropolozi su u prvoj polovini XX veka intenzivno istraživali „egzoti-
čne”, udaljene, ne-evropske zajednice – grupe ljudi koje su živele druga-čije od evropskih zajednica, i koje se u svakodnevnom govoru obično
nazivaju „plemena” (mada, neophodno je napomenuti da to kakvu vrstu
zajednice označava reč „pleme” nikada nije bilo potpuno jasno). Zajed-
nice su međ usobno bile jako različite, gotovo isto kao što je svaka od
njih bila drugačija od evropskih društava. Verovatno jedine zajedničke
osobine tih raznolikih istraživanih grupa odnosile su se na ono šta ne-maju – istraživane grupe nisu bile evropske, nisu imale državni aparat,
nisu imale opštinske izbore, predsednike niti parlament.
Antropologija politike je pod-discplina koja se stvara onda kada su an-
tropolozi pomislili da odsustvo države, izbora i predsednika ne znači i
odsustvo politike. Istraživane grupe nisu imale birokratiju i razrađ en dr-
žavni aparat – ali to ne znači da su bile „pred-politične” ili „apolitične”.
7/27/2019 Antropologija Za Pocetnike
http://slidepdf.com/reader/full/antropologija-za-pocetnike 62/71
Antropologija za početnike
62 Klub studenata etnologije i antropologije
Od 1940. godine antropolozi su uvideli da politika može imati različite
oblike i da može biti sprovođ ena kroz različite društvene institucije.
Ispostavilo se da su srodničke veze često iskorišćene kao način usposta-
vljanja političkih odnosa. Saznalo se da postoje grupe od više stotina
hiljada ljudi koje nemaju centralizovanu hijerarhiju – jednog vođ u, jednu
vrhovnu instituciju, jedinstveni aparat. Ted Luelen u kratkim crtama
prenosi E. J. Evans Pričardov opis akefalne zajednice – zajednice bez
jedinstvenog vođ e – kod Nuera u istočnoj Africi: „Rat i prepirke su skoro
neprestani. Sredstvima procesa ‘dopunjuju ć e suprotnosti’, sve ve ć e i ve ć e grupe mogu se
ujedinjavati za te svrhe. Na primer, dve grupe mogu me đ usobno ratovati, ali skla-
paju prijateljstvo ako ih tre ć a obe napadne. Da bi se suprotstavile još ve ć oj pretnji,
sva tri bivša neprijatelja se mogu združiti. Politi č ko jedinstvo Nuera mora biti odre-
đ eno shodno situaciji, kako se sve ve ć e i ve ć e jedinice sabiraju prema potrebi, a onda
rastaju kad pretnja prođ e ”. (Luelen, Ted. 2001. Uvod u politi č ku antropologiju .
Čačak-Beograd: Gradac, str. 34)
Sasvim očekivano pitanje na saznanje da politika u nekim zajednicama
ima drugačije oblike od onih na koje smo navikli, moglo bi da bude –
kakve to ima veze sa mnom? Zašto bi to bilo važno za društvo u kome
ja živim?
Cilj antropologije najčešće nije prosto prikupljanje saznanja o različitim
načinima na koje ljudi rade različite stvari. Iako je zanimljivo saznati ka-
ko neke grupe definišu svoje srodnike, kako sve mogu da sede i u kom
položaju su navikli spavaju, šta smatraju ukusnim, na koji način razume-
ju prostorne odnose, kako uređ uju svoje kuće, i tako redom, nakon pro-
ste fasciniranosti različitošću, sa prikupljenim saznanjima može se uradi-
ti i nešto drugo.
7/27/2019 Antropologija Za Pocetnike
http://slidepdf.com/reader/full/antropologija-za-pocetnike 63/71
Antropologija i politika
Klub studenata etnologije i antropologije 63
Uviđ anje da srodnički odnosi mogu biti pretvoreni u sredstva političkog
delovanja navelo je antropologe da pomisle da i zapadna društva možda
slično funkcionišu. Mark Abele, francuski antropolog, pokazao je da
lokalna, opštinska vlast u Francuskoj, u mestu po imenu Jon, takođ e
koristi srodničke odnose u stvaranju lokalnog političkog sistema. Abele
je pokazao da, iako pravno bilo koji stanovnik može da se kandiduje za
mesto u lokalnoj vlasti, u praksi stvari funkcionišu malo drugačije. Samo
osobe iz porodica čiji su članovi već bili u lokalnoj vlasti – oni koji imaju
značajne i duge porodične istorije – bivaju izabrani. Politički legitimitet
u ovom slučaju obezbeđ uju srodnički odnosi. Osobe koje se ne mogupozvati na dugotrajnu porodičnu povezanost sa Jonom – na primer, oni
koji su se tokom svog života doselili u Jon – nisu poželjni politički kan-
didati. Abele je ovim primerom pokazao da savremeno francusko druš-
tvo koristi iste strategije i obrasce mišljenja i ponašanja kao i mnoge
„egzotične” i „primitivne” zajednice. Ideja da smo „mi Evropljani” da-
leko napredniji od „njih primitivnih” očigledno nema smisla.
Magija i politika su dva domena koja se takođ e neretko preklapaju. Ako
zanemarimo racionalizovanu ideju o tome šta politika treba da bude, i
pogledamo kako se politika „radi”, odnosno šta se dešava u praksi –
uvidećemo da savremeni politički odnosi koriste magijske i ritualne ob-
rasce u različitim situacijama. Međ utim, antropologija ne mora samo
pokušavati da ukaže na „iracionalnu” – srodnički, ritualno, magijski,
emotivno određ enu – stranu politike. Antropolozi danas istražuju mno-
ge savremene uzbudljive teme, poput tranzicionih procesa, zahteva za
priznavanjem manjinskih ljudskih prava, načina funkcionisanja državnog
aparata, itd.
7/27/2019 Antropologija Za Pocetnike
http://slidepdf.com/reader/full/antropologija-za-pocetnike 64/71
Antropologija za početnike
64 Klub studenata etnologije i antropologije
Period tranzicije se najčešće određ uje kao proces promene/prelaska je-
dnog političko-ekonomskog sistema u drugi (pod „drugim” se najčešće
misli na demokratiju i kapitalizam). Antropološko insistiranje na teren-
skom radu – posmatranju ljudi i življenju sa njima – često postaje naj-
bolji put za otkrivanje i rešavanje problema „idealnih modela” koji ne
obraćaju pažnju na svakodnevni život ljudi.
Neretko se smatra da tranzicija znači preuzimanje uspešnih „idealnih
modela” od zemalja koje su već demokratizovane, i njegovo prosto
primenjivanje, odnosno „nakalemljivanje”, na društvo koje tek treba
demokratizovati.
Međ utim, antropološke analize post-socijalističkih zemalja pokazuju da
tranzicija podrazumeva splet složenih odnosa koji nastaju zato što ba-
rem dva različita ekonomska, politička, moralna, kulturna modela druš-
tva istovremeno obitavaju u istoj državi. U preplitanju dva naizgled nes-
pojiva modela društva, pojedinci smišljaju najrazličite načine za prevazi-
laženje problema – oni svakodnevno pregovaraju oko značenja raznihtermina, preuzimaju deo jednog sistema koji im odgovara, i deo drugog,
i spajaju ih na neočekivane načine. Takve vrste spojeva nijedan idealni
model ne može da predvidi. Obraćanje pažnje na svakodnevicu, na to
kako tzv. „obični ljudi” prihvataju i menjaju nove propise, regulative i
nova značenja, omogućava mnogo šire, višestranije i plodnije shvatanje
tranzicionih procesa.
Ako se setimo da je socio-kulturna antropologija nauka koja se bavi kul-
turom, razumećemo da, onog trenutka kada je kultura postala politički
važna kategorija, antropološkinje i antropolozi su mogli da se uključe u
političke diskusije i sopstvena naučna saznanja predstave politikolozima,
političarima, sociolozima, pravnicima, i tako redom. Kako piše Milen-
7/27/2019 Antropologija Za Pocetnike
http://slidepdf.com/reader/full/antropologija-za-pocetnike 65/71
Antropologija i politika
Klub studenata etnologije i antropologije 65
ković: „Kultura i identitet, a ne samo liberalizam i demokratija, danas su
ključne reči i sporni pojmovi savremene političke teorije. Ali o kojem od
nekoliko stotina (ne samo antropoloških) verzija koncepta kulture de-
batuju politički teoretičari?” (Milenković, Miloš. 2005. Postkulturna an-
tropologija i multikulturne politike, u: Senka Kovač (ur.) Problemi kultur-
nog identiteta stanovništva savremene Srbije . Beograd: Filozofski fakultet, 61-
74).
Ako politika zaista jeste veština upravljanja zajednicom, onda je politiku
(način na koji se zajednicom upravlja) moguće stalno poboljšavati. Ve-liki deo antropoloških radova je usmeren upravo na to kako učiniti pri-
jatnijim, boljim, lagodnijim i lakšim suživot različitih ljudi, grupa i kul-
tura.
Ideja da su svi ljudi ravnopravni pred državom i zakonom je sjajna. Me-
đ utim, ona prosto nije ta
čna. Iako treba težiti da svi ljudi postanu pra-
vno, politički i ekonomski ravnopravni, sada situacija u Srbiji, kao ni u
drugim zemaljama, nije takva. Neke osobe slabije govore srpski jezik, i
zbog toga nemaju jednak pristup društvenim, obrazovnim, medijskim i
mnogim drugim resursima kao što imaju tečni govornici srpskog jezika.
Neke druge osobe samo zbog svoje etničke pripadnosti ne bivaju upi-
sane u knjigu rođ enih – one u nekom smislu žive pored države, a ne u
njoj. Neki ne mogu da se upišu na fakultet jer moraju početi da rade
odmah po završetku srednje škole. Neke osobe preživljavaju svakodne-
vno dobacivanje na ulici ili seksualno uznemiravanje na poslu, samo za-
to što imaju određ eni oblik polnih organa. Neki bivaju pretučeni zato
što su zaljubljeni u osobu istog pola. Nekada nacionalna ili etnička pri-
padnost podrazumeva jako ograničen izbor zanimanja.
7/27/2019 Antropologija Za Pocetnike
http://slidepdf.com/reader/full/antropologija-za-pocetnike 66/71
Antropologija za početnike
66 Klub studenata etnologije i antropologije
Iste te osobe, koje ne govore savršeno srpski jezik, ili ne praktikuju slav-
ljenje slave, ili pripadaju nacionalnoj, etničkoj, religijskoj, seksualnoj,
starosnoj, ili nekoj drugoj manjini – mogu osećati podjednako jaku ve-
zanost za Srbiju kao i bilo koji pravoslavni Srbin muškarac. Emotivna
veza nije uslovljena religijom, jezikom, nacijom ili polom. Ljudi mogu
voleti svoj grad, uživati u njegovim ulicama, biti ponosni na tradiciju
države u kojoj žive. Želja da se život provede na nekom mestu, i u nekoj
državi, zavisi od mnogo stvari. Antropologija pokušava da pokaže da
najmanje što država može da učini jeste da obezbedi svim ljudima koji
žele da provedu život u njoj ravnopravan pristup resursima, kao i da impruži mogućnost da prijatno i sigurno praktikuju svoje identitete.
Sa svim opisanim problemima se naravno, može susresti bilo koji gra-
đ anin ili građ anka Srbije. Međ utim, u određ enim grupama problemi se
dešavaju mnogo češće – gotovo na svakodnevnom nivou i svim oso-
bama koje pripadaju toj grupi.
Upravo iz tog razloga, u zapadnim zemljama koje su suočene sa istim
problemima, javila se ideja o posebnoj zaštiti manjina. Kako je praved-
nost jedan od ideala liberalnog društva, čini se da je pravedno dati pose-
bna prava grupama koje, zato što ne pripadaju većinskoj grupi, žive u
posebno otežanim okolnostima. Kultura manjinskih grupa tada postaje
politički važna kategorija. Mogućnost da se u javnom prostoru prakti-
kuje manjinska kultura nije data – i zato država treba da donosi posebne
propise kojima omogućava da manjinske kulture nađ u svoje mesto u
javnoj sferi države. Školovanje na manjinskom jeziku, posebne kvote
koje garantuju da će određ eni procenat manjina biti zastupljen na uni-
verzitetima, u izbornim telima, u medijima – predstavlja strategiju koja
treba da pomogne prevazilaženje problema.
7/27/2019 Antropologija Za Pocetnike
http://slidepdf.com/reader/full/antropologija-za-pocetnike 67/71
Antropologija i politika
Klub studenata etnologije i antropologije 67
Antropologija analizira kako pripadnici različitih kultura prihvataju suži-
vot i međ u-kulturnu razmenu. Ova nauka proučava kako država tretira
kulturne identitete – kao privatnu stvar građ ana ili kao kategoriju za koju
snosi određ enu odgovornost. Antropologija takođ e pokušava da smisli
kako lakše i bezbolnije prihvatiti ideju da korisnici najrazličitijih kultur-
nih identiteta mogu želeti da žive u istoj državi, i kako najjednostavnije
to uraditi. Iako utopiju potpune ravnopravnosti toliko različitih osoba,
grupa, želja i ciljeva verovatno nije moguće dostići, antropološkinje i
antropolozi mogu neprekidno proučavati i pružati pomoć u procesupokušaja dostizanja dobrog društva.
Predlog za dalje čitanje:
Anderson, Benedikt. 1998. Nacija: zamišljena zajednica . Beograd: PlatoBaba, Homi. 2004. Smeštanje kulture . Beograd: Beogradski krug
Kimlika, Vil. 2004. Multikulturalizam: multikulturno gra đ anstvo. Podgorica:CID, Zagreb: Jesenski i Turk
Kovač, Senka (ur.). 2005. Problemi kulturnog identiteta stanovništva savremene Srbije . Beograd: Filozofski fakultetLuelen, Ted. 2001. Uvod u politi č ku antropologiju . Čačak-Beograd: GradacRibić, Vladimir. 2005. Podeljena nacija: srpski nacionalizam i politi č ki sukobi u Srbiji 1990-2000. Beograd: Srpski genealoški centar Verderi, Ketrin. 2005. Šta je bio socijalizam i šta dolazi posle njega . Beograd:Fabrika knjiga.
7/27/2019 Antropologija Za Pocetnike
http://slidepdf.com/reader/full/antropologija-za-pocetnike 68/71
7/27/2019 Antropologija Za Pocetnike
http://slidepdf.com/reader/full/antropologija-za-pocetnike 69/71
Klub studenata etnologije i antropologije 69
Likovni radovi
Marko Marković 7
Marko Marković 15
Jelena Vučićević 25
Marko Marković 33
dr Snežana Arnautović 43
Marko Marković 59
7/27/2019 Antropologija Za Pocetnike
http://slidepdf.com/reader/full/antropologija-za-pocetnike 70/71
70 Klub studenata etnologije i antropologije
7/27/2019 Antropologija Za Pocetnike
http://slidepdf.com/reader/full/antropologija-za-pocetnike 71/71