Meunarodno kretanje kapitala i
modeli upravljanja otplatom dugamodeli upravljanja otplatom duga
Meunarodno kretanje kapitala - Pojam i znaaj
Transfer realnih i finansijskih sredstava iz zemlje u zemlju bez kontra transfera
Cilj: visoki profiti, kamate, dividende, irenje trita, sirovine, jeftina radna snaga
Kretanje kapitala - poslednja faza liberalizacije deviznog trita
Izvoz kapitala godinji BDP
Trite novca do godinu dana, srednjoroni krediti 1-5 godina, preko 5 godina dugoroni plasmani
MULTILATERALNI I BILATERALNI SPORAZUMI U FUNKCIJI STRANIH ULAGANJA
Meunarodni multilateralni sporazumi u okviru meunarodnih organizacija (STO - TRIMs Sporazum o zatiti intelektualne svojine; MIGA, ICSID...)
Regionalni sporazumi o regionalnim ekonomskim integracijama Regionalni sporazumi o regionalnim ekonomskim integracijama (EU, NAFTA, APEC, OECD)
Bilateralni sporazumi izmeu 2 drave
Rezolucije organa i meunarodnih organizacija zaokruivanje pravnog okvira u oblasti stranih ulaganja izmeu razliitih drava
MODELI BILATERALNIH SPORAZUMA O ZATITI STRANIH ULAGANJA
Najea saradnja kroz bilateralne sporazume - dva modela:
1) Evropski model - na Nacrtu 1) Evropski model - na Nacrtu Konvencije OECD iz 1962.
2) Severno-ameriki model - NAFTA
ODNOS SRBIJE PREMA BILATERALNIM SPORAZUMIMA
U primeni oko 30 od zakljuenih 40 bilateralnih sporazuma o uzajamnom podsticanju stranih ulaganja
Model OECD: pojam stranog ulaganja, stranog ulagaa i prihoda koje donosi ulaganje, zatita od ekspropriacije i pravo naknade tetetete
Zatita ICSID (Meunarodni centar za reavanje investicionih sporova) ratifikovala Srbija 2006.
OBLICI MEUNARODNOG KRETANJA KAPITALA
Strane direktne
investicije Strane
portfolio investicije
Zajmovi i krediti
STRANE DIREKTNE INVESTICIJE
Najpoeljniji oblik stranih ulaganja - min. 10% uea ili upravljanja
Komponente: vlasniki kapital; reinvestirane zarade; pozajmice
Dugoroni odnos i odrava trajni interes i kontrolu
matinog preduzea, rezidenta jedne zemlje, u preduzeu
koje je rezident druge zemlje
KARAKTERISTIKE I VRSTE STRANIH DIREKTNIH INVESTICIJA
Matina kompanija finansira filijalu u inostranstvu
Uspostavlja se dugoroni odnos matica - filijala
Matica kontrolie filijalu (preko 10%)
VRSTE STRANIH DIREKTNIH INVESTICIJA
1) ULAGANJE U PUNO VLASNITVO: Greenfield ili Brownfieldinvesticija
2) ZAJEDNIKA ULAGANJA, sa partnerom-domainom
3) MEUNARODNI MERDERI - spajanje dve firme - nastaje trea
4) MEUNARODNE AKVIZICIJE - Kupovina domae kompanije -postaje filijala strane kompanije
5) ULAGANJE U SLOBODNE ZONE - radi obavljanja odreenih delatnosti (Kina...)
TENDENCIJE STRANIH DIREKTNIH INVESTICIJA
I. Period: 1870-1914 ulaganje u vanevropske zemlje 270 mlrd $ - eleznice, rudarstvo
II. Period: Posle 1914. - SAD najvei neto izvoznik kapitala, Nemaka uvoznik kapitala
III. Period: Posle II svetskog rata - ruenje kolonijalnog sistema -III. Period: Posle II svetskog rata - ruenje kolonijalnog sistema -SAD oko 50% SDI
od 2000-2007. rast SDI sa 6.090 na 15.697 mlrd $
posle 2007. opada SDI sa 1.700 mlrd $ u 2008. na 1200 mlrd $ u 2009.
STRANE POTFOLIO INVESTICIJE-TRITE KAPITALA
AKCIJE: Kapital na berzama: Institucionalni investitori: penzioni i zdravstveni fond
OBVEZNICE: Sigurnije uz manju dobit (kamata): domae, ino obveznice, evro - obveznice
MEUNARODNO KRETANJE ZAJMOVNOG KAPITALA
Kreditne linije
Zajmovi sa fiksnim otplatnim programima
Komercijalne
banke
Meunarodne MMF
Svetska banka
Meunarodne
finansijske
institucije
Export Credit Guarantee Department(V.Britanija)
US export import bank
COFACE Francuska
HERMES - Nemaka
Organizacije za
finansiranje
izvoznih poslova
FAKTORI MEUNARODNOG FINANSIRANJA
Oko 75% u razvijene zemlje;
22% ide zemlje u razvoju,
3% u zemlje u tranziciji;
Faktori koji utiu na meunarodno kretanje kapitala: Faktori koji utiu na meunarodno kretanje kapitala:
1) Motivcija: postizanje maksimalnog rezultata profit, uee na tritu, uveanje vrednosti kapitala
2) Ponuda kapitala: transnacionalne kompanije
3) Tranja..
MERE ZA PRIVLAENJE STRANOG KAPITALA
1) Otklanjanje barijera za ulaz i osnivanje stranih filijala
2) Poboljanje tretmana stranih investitora nacionalni tretman
3) Zatita SDI
4) Promocija priliva SDIa) Fiskalni podsticajia) Fiskalni podsticaji
b) Finansijski podsticaji
c) Regulatorni podsticaji
d) Ostali (Sl.zone-Kina, Mex.)
REGULATORNI OKVIR ZA SDI U SRBIJU
Zakon o stranim ulaganjima
1) Strani ulaga
2) Vrste uloga
3) Delatnosti 3) Delatnosti
4) Registracija
5) Zabrana ulaganja do 1989. do 49% - ukinuto
GARANTOVANA PRAVA STRANIH ULAGAA
Sloboda stranog ulaganja
Nacionalni tretman
Pravna sigurnost
Konverzija i sloboda plaanja
Pravo na voenje poslovnih knjiga, izrada finansijskih izvetaja Pravo na voenje poslovnih knjiga, izrada finansijskih izvetaja i revizija
Pravo na transfer dobiti i imovine
Povoljniji tretman, ukoliko je to propisima dozvoljeno
PODSTICAJI STRANIH ULAGAA
Slobodan uvoz
Poreske i carinske olakice
Carinska osloboenja
Sticanje svojine na Sticanje svojine na nepokretnostima
Pojednostavljena procedura registracije
Inicijalna i ukupna ulaganja stranih investitora u Srbiji u periodu 2001-2011
PREDNOSTI SRBIJE ZA STRANA ULAGANJA
Strateko mesto
Sporazum o slobodnoj trgovini sa Rusijom
Jeftina i kvalifikovana radna snaga
Nije lanica EU vea fleksibilnost za investiranje
RIZIK ZEMLJE ZA STRANA ULAGANJA
izazvan je politikim (neizvesnost vraanja zajma) ili ekonomskim (nesposobnost vraanja zajma) dogaajima u
Rizik zemlje za strana ulaganja ili country risk predstavljarizik ulaganja stranog kapitala u odreenu zemlju.
ekonomskim (nesposobnost vraanja zajma) dogaajima u odreenoj zemlji.
procena politikih i ekonomskih faktora zemlje korisnikakredita koji mogu da ometaju redovno izmirenje glavnice ikamate.
AGENCIJE ZA PROCENU RIZIKA
MODELI REAVANJA OTPLATE DUGOVA DRAVE
NOVI KREDITI - odobravanje sveih sredstava za otplatudospelih dugova;
REPROGRAM DOSPELIH KREDITA rastereenje duga od strane poverilaca; strane poverilaca;
DUG ZA ULOG - transnacionalne kompanije;
OTPIS DELA DUGA;
DUG ZA PROJEKTE