Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u predmetu broj AP-6861/18, rješavajući apelaciju M.K., na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2) i člana 62. stav (1) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“, broj 94/14), u sastavu: Zlatko M. Knežević, predsjednik Mato Tadić, potpredsjednik Mirsad Ćeman, potpredsjednik Valerija Galić, sutkinja Miodrag Simović, sudac Seada Palavrić, sutkinja na sjednici održanoj 2. jula 2020. godine donio je
21
Embed
Zlatko M. Knežević, predsjednik Mato Tadić, …Zlatko M. Knežević, predsjednik Mato Tadić, potpredsjednik Mirsad Ćeman, potpredsjednik Valerija Galić, sutkinja Miodrag Simović,
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u predmetu broj AP-6861/18,
rješavajući apelaciju M.K., na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2)
tačka b), člana 59. st. (1) i (2) i člana 62. stav (1) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine –
Prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“, broj 94/14), u sastavu:
Zlatko M. Knežević, predsjednik
Mato Tadić, potpredsjednik
Mirsad Ćeman, potpredsjednik
Valerija Galić, sutkinja
Miodrag Simović, sudac
Seada Palavrić, sutkinja
na sjednici održanoj 2. jula 2020. godine donio je
Predmet broj: AP-6861/18 2 Odluka o dopustivosti i meritumu
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
Usvaja se apelacija M.K.
Utvrđuje se povreda prava iz člana II/3.h) Ustava Bosne i
Hercegovine i člana 10. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava
i osnovnih sloboda.
Ukida se presuda Kantonalnog suda u Zenici broj 41 0 P
059280 17 Gž od 12. jula 2017. godine.
Predmet se vraća Kantonalnom sudu u Zenici koji je dužan da
po hitnom postupku donese novu odluku u skladu sa članom II/3.h)
Ustava Bosne i Hercegovine i članom 10. Evropske konvencije za
zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Nalaže se Kantonalnom sudu u Zenici da, u skladu s članom
72. stav (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, u roku od tri
mjeseca od dana dostavljanja ove odluke obavijesti Ustavni sud Bosne
i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.
OBRAZLOŽENJE
I. Uvod
1. M.K. (u daljnjem tekstu: apelant) iz Visokog, podnio je 23. novembra 2018. godine apelaciju
Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv rješenja Vrhovnog
suda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 41 0 P 059280 18
Rev od 6. septembra 2018. godine i presude Kantonalnog suda u Zenici (u daljnjem tekstu:
Kantonalni sud) broj 41 0 P 059280 17 Gž od 12. jula 2017. godine.
II. Postupak pred Ustavnim sudom
2. Ustavni sud je Odlukom o dopustivosti broj AP-4422/17 od 20. decembra 2017. godine
(dostupna na www.ustavnisud.ba) odbacio kao preuranjenu apelaciju koju je apelant podnio 26.
Predmet broj: AP-6861/18 3 Odluka o dopustivosti i meritumu
oktobra 2017. godine protiv presude Kantonalnog suda broj 41 0 P 059280 od 12. jula 2017.
godine, jer je apelant protiv navedene presude Kantonalnog suda izjavio reviziju Vrhovnom
sudu, o kojoj u vrijeme rješavanja o podnesenoj apelaciji nije bila donesena konačna odluka. U
obrazloženju odluke Ustavni sud je konstatirao da, nakon njezinog donošenja, neovisno o vrsti
te odluke, apelant ima mogućnost ponovno podnijeti apelaciju u kojoj je dužan na propisanom
obrascu apelacije pod tačkom 8.a) ostale odluke navesti i ovu odluku Ustavnog suda.
3. Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, Od Vrhovnog suda, Kantonalnog suda, Općinskog
suda u Visokom (u daljnjem tekstu. Općinski sud) i A.B (u daljnjem tekstu: tužiteljica)
zatraženo je 18. maja 2020. godine da dostave odgovor na apelaciju. Također, na traženje
Ustavnog suda, Općinski sud je 13. maja 2020. godine dostavio traženu dokumentaciju.
4. Vrhovni sud, Kantonalni sud, Općinski sud i tužiteljica su u periodu od 21. maja do 3. juna
2020. godine dostavili odgovore na apelaciju.
III. Činjenično stanje
5. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelantovih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom
sudu mogu se sumirati na sljedeći način.
6. Presudom Općinskog suda broj 41 0 P 059280 16 P od 11. aprila 2017. godine, obavezan je
apelant da na ime naknade nematerijalne štete zbog povrede časti i ugleda, zbog iznošenja
kleveta o tužiteljici, isplati iznos od 10.000,00 KM sa zakonskom zateznom kamatom, kao i da
izreku ove presude, nakon njene pravosnažnosti objavi u kolumni SokoVi.net i u listu Dnevni
Avaz. Presudom je dalje obavezan apelant da tužiteljici nadoknadi troškove parničnog postupka
u određenom novčanom iznosu dok je odbijen apelantov zahtjev za nadoknadu troškova
parničnog postupka.
7. U obrazloženju presude Općinski sud je naveo sadržaj tužbe i apelantovog odgovora na tužbu te
istakao da apelant nije pristupio na pripremno ročište, zbog razloga koje sud nije mogao
smatrati opravdanim za ovako hitne postupke, pa je isto održano u njegovom odsustvu. Dalje je
naveo da je nesporno da je apelant autor teksta „Kud plovi ovaj brod”, „Lijepe kuće, hoteli,
kreveljenje, Amra, Dinka i potop Visokog”, Transformacija Amre Babić, objavljeni na internet
portalu SokoVi. Dalje je naveo da se u tekstu „Kud plovi ovaj brod” od 29. marta 2016. godine
navodi: “Politika je uvijek bila "maglovita" stvar za običnog smrtnika. Strana, nejasna, daleka.
Međutim, šta ako je ona takva i onima koji se bave istom?! Odgovor bi mogao biti u drugom
pitanju. Šta ako je ljekaru medicina nešto što mu je strano, nejasno, daleko? Dakle, jasno je da
će pacijent upiti štetu od takvog ljekara, isto kao što će i građani trpiti štetu od takvog političara.
Predmet broj: AP-6861/18 4 Odluka o dopustivosti i meritumu
Visoko ima nesreću da mu nikud nije nedostajalo takvih političara. I danas je to tako. Takve
političke štetočine se u jednom normalnom političkom ambijentu lako prepoznaju, zatim
margmalizuju, a sve kako bi se njihova štetnost svela na najmanju moguću mjeru. Moglo bi se
reći da je tako nekako funkcionisala i visočka politička scena. Donedavno. Posljedna sjednica
vijeća je pokazala nešto drugo, i sasvim je ogolila svu šizofrenost odnosa među političkim
akterima, te je pokazala i jedno novo, frankenštajnsko lice visočkih vlasti. Političke neznalice,
avanturisti i marginalci postali su pozicija. Počeli su da vladaju. Dovoljno da se svi zapitamo:
'Kud' plovi ovaj biod?' Pri tome, oktobarski lokalni izbori nam ne trebaju biti nikakva utjeha. Ni
moguća promjena vlasti nam ne smije biti utjeha. Kako štetu svesti na minimum, a do momenta
izbora, je misao koja treba da preokupira svakog dobronamjernog Visočanina. Izbori, i sve ono
što oni donose, će biti iskorišteni kako bi se u jednom sveopćem stampedu, protivniku lopta
provukla kroz noge. Pri čemu je protivnik narod, lopta je osmocifreni kredit (rezidencijalna
naselja, reciklazno dvorište, pješački most itd.), a onaj koji probacuje je vlast. "Sklepavanje"
vijećničke većine, od nespojivog, ide u prilog tezi da aktuelna načelnica u preostalih nekoliko
mjeseci pošto-poto želi: zadužiti nas, naseliti nas arapima i potrošiti nekoliko miliona što
budžetskih, što kreditnih, što nama nepoznatih sredstava. Sviđalo se to građanima ili ne,
podržavala to njena matična stranka ili ne. Općinska načelnica će za svoje naume obezbjediti
potrebnu većinu. Jer kako rekosmo, Visokom nikada nije nedostajalo političkih štetočina. Ima li
još iko ko se uzda u političku zrelost i odgovornost, recimo, Mirnesa Fatića, te karikature koja
se preko noći iz najneselektivnijeg kritizera transformiše u najvećeg zagovornika načelnicine
politike. “Vidi li iko u tom činu išta moralno, odgovorno ili pametno? Vidi li iko išta moralno
pri Daliboru Tomičiću? Tom guljaču javnih sredstava. 5.000 KM poticaja bratu, cijena je koju je
platila načelnica, kako bi isti zaboravio daje opozicija na nekoliko preostalih sjednica. I na
kraju, vidi li iko išta drugo osim gela u kosi i pudera na licu famozne SBB trojke? Očekivati od
takvih zrelo i odgovorno ponašanje je isto kao očekivati od bebe da fino ode do toaleta umjesto
što uneredi pelene. I Fatić, i Tomičić, i pomenuta trojka su svojom voljom i svojom političkom
'"vještinom" BPS. SDP i SBB predstavili kao poziciju neposredno pred izbore. Ma šta nam u
kampanji pričali na tu temu, zvučati će degutantno i jeftino. I sigurni smo, beskorisno. Dodamo
li nabrojanim stranačke kolege, kao i nekoliko nazovi nezavisnih vijećnika, dobijemo trenutnu
vlast Visokog. Treba li prešutiti daje ideolog i finansijer te i takve vlasti Amra Babić? Ta žena,
majka, kraljica (kako sama sebi tepa i kako voli da joj se tepa) je sve samo ne ono za šta nam se
predstavlja. Nezapamćeno političko prostituisanje je njena tekovina. Plaćanje podrške
budžetskim sredstvima je njen metod. Za njenog načelnikovanja Općinsko vijeće se pretvorilo u
pijacu, i to buvlju. Prekomponovnje pozicije na samom kraju mandata je njena ideja. A ovakva
Predmet broj: AP-6861/18 5 Odluka o dopustivosti i meritumu
većina je njen odraz u ogledalu. Visoko zaista nikada nije niže palo. Nikada nekompetentniji i
nedorasliji ljudi nisu predstavljali visočku vlast, i oktobar će sigurno promjeniti sve. Do tada
ostaje nada da će vlastoljublje i pohlepa, na čemu je i sazdan ovaj savez, bespovratno i prije
štetnih posljedica, isti, i rastočiti.“
8. Općinski sud je naveo da se u tekstu „ Lijepe kuće, hoteli, kreveljenje, Amra, Dinka i potop
Visokog” od 24. marta 2016. godine navodi: „Dinka Omanović predstavlja malignog pajaca koji
pravi cirkus na sjednicama Općinskog vijeća. Dok se ona krevelji i odvlači pažnju od stvarnih
problema, pojedinci iz vrha općinske vlasti kupuju vile, grade hotele na Visočici i putuju po
svijetu. Kako je izvještaj o radu načelnice prošao i zašto je opozicija podržala izvještaj i to u
vrijeme kada se pucalo, pljačkalo i otimalo na sve strane, građanima nije jasno, ali u Visokom
stvari tako funkcioniraju od kako je Amra Babić Načelnica. Sjetimo se samo javljanja iz Zaira u
vrijeme pucnjava ili proslava novih godina u Makarskoj, Splitu i na drugim elitnim lokacijama,
dok u isto vrijeme građanima Visokog uveden policijski sat a dočeka na otvorenom nema već
godinama. Činjenica je da su se mnogi funkcioneri, uključujući i načelnicu Amru Babić
obogatili za vrijeme mandata, kupuju se kuće, grade se hoteli, kupuju se automoili, edukacija
napreduje, ....) u vrijeme kad mnogi građani nemaju pitku vodu, a ako je imaju plaćaju je skupo
kao i odvoz smeća. Ulice u Visokom izgledaju kao kozije staze i svaki vozač proklinje dan kad
su pomenute došle na vlast. Dinka Omanović ne konta da je potrošna roba i da služi kao privatni
pajac kojeg Amra Babić koristi za odvraćanje pažnje od stvarnih problema, jer su kapitalna
ulaganja, kredit i javni poslovi odlična prilika da se opere još koji milion a vile se kupuju, hotel
se gradi a kulturni centar služi za prodaju kozmetike u familijarnom ambijentu, i umjesto da
opozicija otvoreno stane protiv diskutabilnih ideja Amre Babić ona je svesrdno podržava. Na
predstojećim izborima niko od aktuelnih članova kvaziopozicije ne bi trebao ostati u vijeću, jer
je sramota za opoziciju da SDA bude ispravna i da brani interese građana dok kompletna
opozicija kokošari zajedno sa Amrom Babić, dok se maliciozna Dinka krevelji".
9. Općinski sud je naveo da je iz sadržaja navedenog teksta utvrđeno da se u tekstu stalno
spominje tužiteljica, te da je iz gore pomenutih navoda iz objavljenih tekstova, tužbeni zahtjev
tužiteljice u cijelosti osnovan. Istaknuo je da je tužiteljica ostvarila pravo na sudsku zaštitu jer je
apelantu shodno članu 8. Zakona o zaštiti od klevete, uputila zahtjev za demanti tekstova: „Kud
plovi ovaj brod“, Lijepe kuće, hoteli, kreveljenje, Amra, Dinka i potop Visokog“ i
„Transformacija načelnice Amre Babić“, a koji demantiji navedenih tekstova od strane apelanta
nisu objavljeni. Općinski sud je citirao član 4. Zakona o zaštiti od klevete, te ocijenio da su
ispunjeni uslovi da se sporni navodi iz predmetnih tekstova u kojima se spominje tužiteljica,
Predmet broj: AP-6861/18 6 Odluka o dopustivosti i meritumu
mogu smatrati klevetom u smislu Zakona o zaštiti od klevete. Dalje je citirao član 6. stav 1.
Zakona o zaštiti od klevete, te ocijenio da je iz tih navoda, očito da je tužiteljica identificirana
trećim licima, javnosti, kao lice koje se “veoma obogatilo za svog mandata, milionski kredit,
plaćanje budžetskim sredstvima je njen metod, školovalo od državnog novca, gradilo, kupovalo,
putovalo, slavilo, ogrizlo u kriminal, korumpirano...“ Općinski sud je dalje ukazao da iz navoda
teksta “oktobarski lokalni izbori nam ne trebaju biti nikakva utjeha...kako štetu svesti na
minimum, a do momenta izbora, je misao koja treba da preokupira svakog dobronamjernog
Visočanina“, zaključuje da koristeći se jezikom apelanta da razmišljati o “načinjenoj šteti” bez
navođenja koje su to štete, razmišlja svaki zlonamjerni građanin. Istaknuo je da je apelant u
odgovoru na tužbu i u svom iskazu naveo da su gore pomenuti navodi iz tekstova izražavanje
njegovih vrijednosnih stavova, a ne kleveta učinjenu prema bilo kome. Po mišljenju Općinskog
suda, apelant u toku cijelog postupka nije ponudio dokaze čijim bi provođenjem bila dokazana
istinitost objavljenih navoda o tužiteljici, kao i da u toku postupka nije dokazano da se prema
tužiteljici vodi krivični niti bilo koji drugi postupak u kome bi se utvrđivala njena odgovornost
za neke krimogene radnje.
10. Po mišljenju Općinskog suda, u postupku je utvrđeno da su navodi iz spornih tekstova koji se
odnose na tužiteljicu neistiniti, neosnovani, čime je ispunjen jedan od uslova predviđenih
Zakonom da se sporno izražavanje smatra klevetom. Dalje je naveo da se iz svih navedenih
tekstova ne vidi da tekstovi idu u korist nekog drugog, nego je Općinski sud zaključio da
apelant svjesno i proračunato stavlja tužiteljicu kao načelnicu općine u kontekst ljudi koji
“grade kuće, hotele, kupuju aute…, zatim posljedna sjednica vijeća je pokazala nešto drugo, i
sasvim je ogolila svu šizofrenost odnosa među političkim akterima, te je pokazala i jedno novo,
frankenštajnsko lice visočkih vlasti, te i ostali navodi....”, što pokazuje lični animozitet prema
tužiteljici. Također, ukazao je da saopćenjem navedenih sadržaja tekstova putem portala
SokoVi. Net, koji je prema apelantovom iskazu povezan sa Facebook stranicom, pred očima je
javnosti, što direktno utiče na javno mnijenje, i tužiteljicu je dovelo u veoma tešku i stresnu
situaciju, te joj je nanesena šteta koju trpi i koju nije lako ispraviti. Citirao je član 6. st. 2. i 3.
Zakona o zaštiti od klevete te ukazao da je za izražavanje objavljeno u predmetnim tekstovima
apelant odgovoran kao autor teksta i vlasnik portala. Po mišljenju Općinskog suda, iz utvrđenog
činjeničnog stanja očito proizilazi da je apelant namjerno ili iz nepažnje iznosio činjenice
kojima se tužiteljica, bez valjanih i uvjerljivih dokaza, optužuje za vršenje radnji koje mogu
imati i obilježja pojedinih teških krivičnih djela. Stoga je ocijenio da postoji osnov odgovornosti
Predmet broj: AP-6861/18 7 Odluka o dopustivosti i meritumu
apelanta za nastanak nematerijalne štete izazvane klevetom tužiteljici, a sve navedeno uveliko
izlazi iz okvira iznošenja vlastitih vrijednosnih stavova tuženog i poprima oblike klevete.
11. Općinski sud je naveo da je donoseći ovakav zaključak, imao u vidu i druge faktore koje u
ovakvom slučaju treba uzeti u obzir, pa je ocijenio da je u postupku utvrđeno da apelant nije bio
dobronamjeran, niti je uzeo u obzir princip zaštite privatnosti tužiteljice. Istaknuo je da apelant u
toku postupka nije osporio da nije poduzeo potrebne mjere da bi kontaktirao i tužiteljicu prije
izrade priloga, čime bi mogao provjeriti objavljenu informaciju o tužiteljici, niti je predložio
dokaze u tom smislu. Stoga je, po mišljenju Općinskog suda, očito da apelant prilikom izrade
tekstova nije postupio u skladu sa pravilima profesije i kodeksa za iznošenjem takvih članaka, u
kome je propisano da niko ne smije emitirati bilo kakav lažan ili varljiv materijal za koji zna da
je lažan ili se može utvrditi da je lažan na osnovu zdravog razuma ili rutinskom provjerom, ili
postoji opravdana osnova za pretpostavku da je lažan, te materijal koji nosi jasan i neposredan
rizik nanošenja javne štete. Zbog navedenih zaključaka Općinski sud ne smatra da je apelantu
povrijeđeno pravo na slobodu izražavanja, koje mu garantuje Zakon o medijima. S tim u vezi,
citirao je odredbe čl. 3. i 19. Zakona o medijima i zaključio da je u postupku nepobitno utvrđeno
da objavljene činjenice na portalu SokoVi.net iz spornih tekstova očito nisu provjerene, ili su
namjerno pogrešno interpretirane, čime su prekršene gore navedene zakonske odredbe. Također
je citirao član 6. st. 4. i 5. Zakona o zaštiti od klevete, te ocijenio da je prema tužiteljici kao
javnoj osobi navedenim spornim izražavanjem prekoračen i predviđeni veći stepen tolerancije. S
tim u vezi, obrazložio je da se sporna formulacija iz priloga ne odnosi kao kritika i
nezadovoljstvo na rad i na vršenje funkcije tužiteljice i kritiku njenog radnog ili političkog
angažmana, već se za tužiteljicu u kontekstu „cjelokupne političke općinske vlasti ukazuje da je
ogrizla u kriminalu... da Visokom nikada nije nedostajalo štetočina… osobu lošeg morala,
utrošak budžetskih sredstava iz poticaja...“ što upućuje na neka teža krivična djela.
12. Općinski sud je naveo da je u postupku utvrđeno, a i po samom apelantovom držanju na ročištu,
da je apelant znao da je izražavanje o tužiteljici, koju po iskazu ne poznaje, neistinito ili je
nepažnjom zanemario neistinitost izražavanja, pa su ispunjeni uslovi za odgovornost apelanta.
Istaknuo je da se formulacija koja je navedena u pomenutim tekstovima za tužiteljicu ne može
smatrati mišljenjem, idejom ili uznemiravajućom informacijom, već se očigledno radi o
činjeničnoj konstataciji kojom se tužiteljica grubo optužuje, a za koju je utvrđeno da su
neistinite i koje predstavljaju klevetu, budući da se tom konstatacijom očigledno nanosi šteta
časti i ugledu tužiteljici. Općinski sud je, analizirajući u cjelini sporne tekstove, imajući u vidu
značaj sredstava javnog informisanja i pravo na slobodu izražavanja, ocijenio da je u tekstovima
Predmet broj: AP-6861/18 8 Odluka o dopustivosti i meritumu
izneseno izražavanje koje prelazi slobodu izražavanja predviđenu članom 10. Evropske
konvencije o zaštiti ljudskih prava i sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija).
13. Cijeneći navedeno, u kontekstu provedenih dokaza i utvrđenog činjeničnog stanja, Općinski sud
je u skladu sa odredbama člana 200. Zakona o obligacionim odnosima (u daljnjem tekstu:
ZOO), a u vezi sa članom 10. Zakona o zaštiti od klevete, dosudio tužiteljici potraživani iznos
na ime naknade nematerijalne štete zbog povrede časti i ugleda. Prilikom odmjeravanja visine
nastale nematerijalne štete, Općinski sud je naveo da je imao u vidu da je tužiteljica očigledno
oklevetana pronošenjem neistinitih činjenica, te odredbu člana 127. Zakona o parničnom
postupku (u daljnjem tekstu: ZPP) i član 8. Zakona o zaštiti od klevete, smatrajući da je
dosuđeni iznos adekvatan nanesenoj povredi ugleda i časti tužiteljice. Ukazao je da se tužiteljica
obratila apelantu da se objavi demanti za sva tri u zahtjevu pobrojana teksta i da apelant nije
objavio ovaj demanti, što je bio dužan u smislu člana 10. stav 1. Zakona o zaštiti od klevete, kao
i osnovnih principa pravednosti i nepristrasnosti. Istaknuo je da je u smislu odredaba člana 199.
ZOO, obavezao apelanta da izreku ove presude objavi u kolumni SokoVi.net i u listu Dnevni
avaz, pošto će se i time postići svrha naknade štete tužiteljici. Općinski sud je naveo da je
ustanovljeno da apelant, kao ni uredništvo portala, nije poduzeo mjere radi ublažavanja štete, što
je posebno cijenio prilikom određivanja visine naknade. Dalje je naveo da iz svih provedenih
dokaza i iskaza parničnih stranaka, od strane apelanta nije bilo iskrene volje za opozivanje
izražavanja neistinitih činjenica ili izvinjenje. Prilikom određivanja visine naknade, sud je imao
u vidu nalaz i mišljenje vještaka, životnu dob tužiteljice, njen položaj i ugled koji uživa,
funkciju koju obnaša, činjenicu da je samohrana majka troje muške djece, duševnu bol i patnju,
zatim izjavu tužiteljice datu u svojstvu parnične stranke, budući da je isti iskaz dat uvjerljivo i
nije u suprotnosti sa drugim iskazima, i odredbe člana 10. Zakona o zaštiti od klevete.
14. Presudom Kantonalnog suda broj 41 0 P 059280 17 Gž od 12. jula 2017.godine, odbijena je
apelantova žalba i potvrđena prvostepena presuda.
15. U obrazloženju presude Kantonalni sud je naveo da su neosnovani apelantovi žalbeni navodi da
je prvostepeni sud u toku cijelog postupka favorizovao tužiteljicu kao parničnu stranku u
odnosu na njega, budući da je prvostepeni postupak u cijelosti proveden u skladu sa odredbama
ZPP. S tim u vezi obrazložio je da je apelantu dostavljena tužba na odgovor, apelant je uredno
pozvan na pripremno ročište i glavnu raspravu, te mu je omogućeno da raspravlja pred
prvostepenim sudom i da predlaže dokaze. Po mišljenju Kantonalnog suda, činjenica da
prvostepeni sud nije usvojio apelantov prijedlog za odgodu pripremnog ročišta ne može se
prihvatiti kao valjan razlog da je tužiteljica u toku prvostepenog postupka favorizovana. Ukazao
Predmet broj: AP-6861/18 9 Odluka o dopustivosti i meritumu
je da je prvostepeni sud o prijedlogu za odgodu pripremnog ročišta odlučio na pripremnom
ročištu donošenjem rješenja kojim je taj prijedlog odbijen, nakon izjašnjenja punomoćnika
tužiteljice koji se protivio navedenom prijedlogu, pravilno cijeneći da nisu bili ispunjeni uslovi
iz člana 111. ZPP za odgodu pripremnog ročišta. Također je ukazao da je u presudi navedeno da
apelant nije pristupio na pripremno ročište, zbog razloga koje sud nije mogao smatrati
opravdanim za ovako hitne postupke, pa je održano u njegovom odsustvu.
16. Kantonalni sud je naveo da je prvostepeni sud, na osnovu pravilne ocjene izvedenih dokaza,
izveo pravilan zaključak da je apelant autor predmetnih tekstova objavljenih na portalu internet
SokoVi, da je iz sadržaja teksta utvrđeno da se u tekstu stalno spominje tužiteljica, te da
pravilno smatra da je tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti osnovan i da je tužiteljica ostvarila
pravo na sudsku zaštitu jer je apelantu shodno člana 8, Zakona o zaštiti od klevete, uputila
zahtjev za demanti predmetnih tekstova, a koji demantiji od strane apelanta nije objavljen. Po
mišljenju Kantonalnog suda, prvostepeni sud je odlučujući o visini naknade nematerijalne štete