-
Fakultet strojarstva i brodogradnje Ivana Luia 5, 10 000
Zagreb
Leajevi
Radni materijal za pomo pri konstrukciji
Napomena: - Ovaj materijal nastao je sistematizacijom vie radnih
materijala koji su dostupni na internetu. Autor: Branimir Tadi
Kontakt: [email protected]
-
Leajevi slue za prenoenje sile izmeu dijelova koji se nalaze u
relativnom gibanju jedan prema drugome. Obzirom na vrstu trenja u
leaju dijele se na:
Klizne leajeve djeluju na principu trenja klizanja Izmeu
dijelova u relativnom gibanju nalazi se samo tanki sloj ulja (uljni
film) debljine 2 do 50 m.
Valjne leajeve djeluju na principu trenja valjanja Izmeu
dijelova u relativnom gibanju nalaze se valjna tijela (kuglice,
valjci, konusi, bavice ili iglice) promjera 2 do 50 mm.
Prema vrsti optereenja leajevi se dijele na:
Radijalne leajeve Optereenje je okomito na os leaja Aksijalne
leajeve Optereenje djeluje uzdu osi leaja
-
Klizni leajevi Definiranje osnovnih pojmova Trenje je otpor koji
se javlja izmeu povrina nalijeganja dvaju tijela i koji se
suprotstavlja meusobnom gibanju klizanjem, kotrljanjem ili
valjanjem (trenje gibanja kinetiko trenje), ili onemoguuje gibanje
(trenje mirovanja statiko trenje). Obzirom na podmazivanje
razlikuju se slijedee vrste trenja: Suho trenje - pri kojem se
fizikalno iste povrine nalijeganja (bez oksidacijskog sloja, sloja
vlage niti bilo kojeg drugog stranog sloja) dodiruju u pojedinim
tokama. Granino trenje pri kojem se povrine nalijeganja koje na
sebi imaju tanki granini sloj oksida, vlage, neistoa ili maziva
dodiruju u tokama gdje je probijen granini sloj (tanki sloj maziva
na povrini nalijeganja ije se osobine, zbog utjecaja molekularnih
sila povrine nalijeganja (vrstog tijela) znatno razlikuju od
osobina maziva izvan tog sloja). Mjeovito trenje pri kojem se
povrine nalijeganja dodiruju, ali ne direktno nego preko graninih
slojeva Tekue trenje pri kojem se povrine nalijeganja ne dodiruju,
a vrhove neravnina njihovih povrina razdvaja tanki sloj fluida.
Trenje koje pri tome nastaje uzrokovano je ilavou (viskozitetom)
nosivog meusloja. Tekue trenje moe biti:
hidrodinamiko trenje - ako se potrebni pritisak za noenje stvara
samo gibanjem tijela.
hidrostatiko trenje ako se potrebni pritisak za noenje stvara
pumpom s posebnim pogonom.
Na krivulji su prikazani tri osnovna sluaja podmazivanja dvaju
tijela. granino podmazivanje (I), mjeovito podmazivanje (II),
hidrodinamiko podmazivanje (III),
-
Pri manjim brzinama i veim optereenjima dijelova u relativnom
gibanju dolazi do mjestiminog probijanja graninog sloja granino
trenje. Poveanjem brzine probijanja su sve rjea, te se konano
granini slojevi sasvim izdignu i klize jedan po drugome mjeovito
trenje. Daljnjim poveanjem brzine gibanja granini slojevi zahvaaju
i povlae za sobom mazivo koje ulazi izmeu dva granina sloja tekue
trenje. Na slici je prikazana Stribeckova krivulja kojom se
pokazuje ovisnost faktora trenja o brzini pomicanja slojeva.
Slika 8.6 prikazuje princip hidrodinamikog podmazivanja
jednostavnog radijalnog kliznog leaja.
Odgovarajuim oblikom blazinice leaja, koji odstupa od kruga, moe
se osigurati vie uljnih klinova po obodu leaja, ime su rukavci
osovine ili vratila poduprti u vie toaka, slika 8.7.
U tom sluaju radi se o radijalnim kliznim leajevima s vie toaka,
koji dobro centriraju rukavac u odnosu na blazinicu leaja (miran
hod). Prvenstveno se upotrebljavaju u vratilima turbina, vratilima
preciznih obradnih strojeva i svugdje tamo gdje se zahtijevaju
velike brzine vrtnje. Utori za podmazivanje uvijek su izvedeni u
mirujuem dijelu leaja (obino u blazinici leaja), a kod mirujuih
osovina nalaze se u rukavcu osovine koji mora imati odgovarajue
kanale za dovod maziva.
-
Prikaz sastavnih djelova kliznog leaja.
Materijali za klizne leajeve Pri odabiru materijala za klizne
leajeve, potrebno je, pored o materijalu blazinice leaja, voditi
rauna i o materijalu rukavca i materijalu maziva. Triboloki sustav
bi trebao imati slijedea svojstva: da omoguava meusobno uglaavanje
materijala rukavca i osovine da ulje dobro prianja na materijale
rukavca i osovine da pri radu na suho ne doe do zaribavanja
prilagodljivost leaja elastinim i plastinim deformacijama,
otpornost na troenje, otpornost na nagrizanje kliznih povrina,
sposobnost razraivanja leaja, otpornost na utiskivanje krutih
(otpalih) dijelova u povrinu Osim navedenih tribolikih svojstava,
klizni leajevi moraju imati sljedea svojstva: sposobnost odvoenja
vika topline otpornost na dodirni pritisak odgovarajuu dinamiku
vrstou da se to jednolinije rasteu pri povienim temperaturama i da
ne bubre da se kao materijal za platiranje dobro veu za podlogu
Materijali za rukavce Kod kliznih leajeva se tei tome da povrina
rukavaca bude priblino tri do pet puta tvra od povrine blazinice
leaja. Obzirom da su rukavci leajeva obino i dijelovi osovine ili
vratila, izraeni su od jednakih materijala (konstrukcijski elici,
poboljani elici i elici za cementiranje i kaljenje, 10.1).
Najvanije je da se rukavci mogu kvalitetno obraditi, obzirom na
odabrani materijal, te da se tako na njima moe postii to tvra i
glatkija povrina
preporuuje se tvrdoa 64 HRc 810 HV
-
S time su bolji elici za cementiranje i kaljenje s obzirom na
mogunost postizanja vee tvrdoe povrine. Rukavci kliznih leajeva se
nakon grube mehanike obrade (struganje, grubo bruenje, itd.) i
toplinske obrade (cementiranje i kaljenje, poboljanje, povrinsko
kaljenje, itd.) prije ugradnje jo i fino mehaniki obrade (fino
bruenje, honovanje, lepovanje, itd.) ime se postiu vrlo glatke
klizne povrine. Materijali za blazinice leaja
Poseban problem pri obradi predstavljaju dijelovi koji otpadaju
jer se pri obrade utiskuju u povrinu, te je oteuju. S ovog aspekta,
za blazinice leaja primjerenije je upotrijebiti legure za gnjeenje,
a ne legure za lijevanje, koje se inae lake obrauju. Za blazinice
leaja najvie se koriste neeljezni metali (kositar, cink, olovo,
bakar, aluminij) i njihove legure zbog dobrih kliznih svojstava pri
nedovoljnom podmazivanju. Obzirom da su njihova svojstva vrstoe
ovisna o temperaturi, upotrebljavaju se samo u odreenom
temperaturnom podruju: legure olova i kositra: do 80 C legure
cinka: do 100 C legure aluminija: do 150 C legure bakra (bronce) za
lijevanje: do 250 C legure kositra za gnjeenje: do 300 C Radijalni
klizni leajevi Kod radijalnog kliznog leaja uvjeti za postojanje
hidrodinamikog pritiska u sloju maziva ostvareni su zranou leaja,
tj. ekscentricitetom.
U stanju mirovanja rukavac promjera d lei u blazinici leaja
promjera D (slika a). Rukavac i blazinica se dodiruju u toki A,
debljina uljnog sloja u toki B je Z = D d. Dakle, rukavac je u
odnosu na blazinicu postavljen s ekscentritetom e = Z/2, te je s
tim ostvaren klinasti oblik kliznih povrina. Prostor izmeu rukavca
i blazinice mora biti ispunjen mazivom.
Kad se rukavac zapone okretati, suho trenje prelazi u mjeovito
trenje. Povrina rukavca tlai ulje u klinast procjep, pri emu raste
pritisak u ulju, koji rukavac premjeta (ekscentrino) u jednu stranu
(slika b) i pokuava odvojiti rukavac od leaja.
-
Taj pritisak je tim vei to je vea brzina vrtnje rukavca.
Dostizanjem prijelazne brzine vrtnje nk pritisak u ulju se povea
dovoljno da razdvoji rukavac od leaja (slika c), pa mjeovito trenje
prelazi na taj nain u tekue trenje. Daljnjim rastom brzine vrtnje
poveava se debljina uljnog filma h0 u toki A, te smanjuje
ekscentrinost e = Z/2 h0.
Kod zamiljene beskonano velike brzine vrtnje rukavac bi ak
centrino rotirao u blazinici (slika d).
-
Proraun kliznih leajeva Polazi se od poznatog promjera leaja
(jednak promjeru vratila) i poznatog optereenja.
Ovaj dio je u izradi.
-
Valjni leajevi
Valjni leajevi omoguuju, slino kao i klizni leajevi, voenje
pokretnih strojnih dijelova, umetnutih u odgovarajue kuite.
Sastavljeni su od unutarnjeg i vanjskog prstena (ili ploe kod
aksijalnih leajeva), izmeu kojih se u odgovarajue oblikovanom
kavezu vrte valjna tijela. Meu valjnim tijelima prevladava trenje
valjanja. Valjni leajevi mogu istovremeno prenositi radijalno i
aksijalno optereenje (slika 8.16a), samo radijalno (slika 8.16b)
ili samo aksijalno optereenje (slika 8.16c). Obzirom na optereenje
koje prevladava razlikuju se radijalni i aksijalni valjni
leajevi.
Valjna tijela su jednostavna geometrijska tijela, a smjetena su
u kavezu, koji onemoguuje njihov meusobni dodir.
-
Oznaavanje valjnih leajeva Osnovna oznaka valjnih leajeva je
sastavljena prema DIN 623 od odgovarajue kombinacije brojeva i
slova, kao to to prikazuje slika 8.22.
-
- Prvi broj ili slovo u osnovnoj oznaci predstavlja vrstu leaja,
koja moe biti:
0 dvoredni kuglini leaj s kosim dodirom
1 samopodesivi kuglini leaj
2 radijalni i aksijalni bavasti leajevi
3 konini leajevi
4 jednostavni dvoredni kuglini leajevi
5 aksijalni kuglini leajevi
6 jednostavni jednoredni kuglini leajevi
7 jednoredni kuglini leajevi s kosim dodirom
8 aksijalni valjkasti leajevi
N jednoredni valjkasti leajevi (s obzirom na izvedbu moe i NJ,
NU, NUP, itd.)
NA igliasti leajevi
NN dvoredni ili vieredni valjkasti leajevi
QJ kuglini leajevi s dodirom u etiri toke
-
- Drugi i trei broj zajedno predstavljaju dimenzijsku seriju.
Pri tome trei broj znai red vanjskog promjera (brojevi 8, 9, 0, 1,
2, 3 i 4), prema kojoj odabranom promjeru uvrta d odgovara precizno
odreeni vanjski promjer leaja D. Broj na drugom mjestu definira za
svaki pojedini red vanjskog promjera odgovarajui red irine za
radijalne leajeve (brojevi 0, 1, 2, 3, 4 i 5 koji definiraju irinu
leaja B ili T), odnosno red visine za aksijalne leajeve (brojevi 7,
9 i 1 koji definiraju visinu leaja H). Geometrijske dimenzije
valjnih leajeva, koje moraju odgovarati dimenzijskoj seriji,
standardizirane su prema DIN 616. Vrsta leaja i dimenzijska serija
zajedno predstavljaju seriju leaja.
- Zadnja dva broja osnovne oznake oznauju unutranji promjer
leaja (jednak promjeru rukavca) d, koji istovremeno definira
veliinu leaja. Promjeri od 17 mm do 480 mm oznaavaju se tako da se
brojana vrijednost promjera podijeli s 5. Promjeri iznad 480 mm
oznaavaju se stvarnim brojem milimetara, a za promjere manje ili
jednake 17 mm vrijedi: 00=10 mm, 01=12 mm, 02=15 mm, 03=17 mm.
Radijalni valjni leajevi Radijalni valjni leajevi su u osnovi
namijenjeni za prenoenje radijalnih optereenja, iako neke izvedbe
omoguavaju i prenos aksijalnih optereenja. U praksi se najvie
upotrebljavaju kuglini leajevi u kojima su valjna tijela kuglice.
Slika 8.19 shematski prikazuje izvedbe radijalnih kuglinih
leajeva.
Jednostavni kuglini leajevi Jednoredni kuglini
- Standardizirani su prema ISO 15, DIN 625 i HRN M C3.600. -
Doputaju velike brzine vrtnje, te su primjereni za prenoenje
obostranih radijalnih i
aksijalnih optereenja. - Valjna tijela su voena u dubokim
utorima u unutarnjem i vanjskom prstenu. - Imaju priblino jednaku
radijalnu i aksijalnu nosivost - Najvie se primjenjuju za vee
brzine vrtnje
Dvoredni kuglini - U usporedbi s jednosrednim imaju veu
radijalnu nosivost - Brzine vrtnje na kojima rade su neto nie - U
praksi se sve manje koriste
-
Samopodesivi kuglini leajevi
- Standardizirani su prema ISO 15, DIN 630 i HRN M. C3.68. -
Imaju kutnu pokretljivost pa su zato neosjetljivi na kutna
odstupanja i savijanje vratila - Optimalna unutarnja konstrukcija
osigurava malo trenje valjnih povrina, veu
nosivost i dugi ivotni vijek leaja. - Izrauju se s cilindrinim i
koninim provrtom s konusom 1:12
Kuglini leajevi s kosim dodirom
- standardizirani su prema ISO 15, DIN 628 i HRN M - Optimalna
unutarnja konstrukcija osigurava veliku tonost vrtnje, veliku
nosivost u
radijalnom i jednom (jednoredni i dvoredni s T-rasporedom) ili
oba (dvoredni) aksijalna smjera,
- velike brzine vrtnje i miran hod - Aksijalna nosivost leaja
raste s kutom dodira izmeu kuglice i prstenova leaja. -
Jednoredni kuglini leajevi s kosim dodirom
- imaju kut dodira 40, - nerastavljivi su i doputaju velike
brzine vrtnje. - Na raspolaganju su u dvije izvedbe - normalnoj i
univerzalnoj - Dok su leajevi normalne izvedbe primjereni za
uleitenja u kojima je za svaki
oslonac potreban samo jedan leaj koji prenosi aksijalno
optereenje samo u jednom smjeru, leajevi univerzalne izvedbe
predvieni su za uleitenje dvaju ili vie leajeva zajedno u nizu, s
proizvoljnim meusobnim rasporedom. Valjkasti leajevi
Standardizirani su prema DIN 5412 i HRN M.C3.631 do 642.
Geometrija dodira izmeu valjaka i prstenova leajeva poboljana je
takozvanim logaritamskim profilom dodira, koji omoguuje optimalno
podmazivanje i pravilno kretanje kotrljajuih tijela. Posljedica
toga je dui ivotni vijek, pouzdaniji rad i manja osjetljivost na
odstupanja od idealnih odnosa.
-
Jednoredni valjkasti leajevi
- Mogu biti s kavezom ili bez. - Prvi imaju valjke voene u
kavezu, koji je privren na jednom od prstenova leaja. - Prsten
leaja s privrenim kavezom odvojiv je skupa s valjcima od drugog
prstena,
to omoguuje jednostavnu montai i demontau leajeva. - Ovi leajevi
prenose velika radijalna optereenja, a primjereni su i za velike
brzine
vrtnje. - Osnovne izvedbe nisu primjerene za dodatna aksijalna
optereenja, ali s
odgovarajue oblikovanim prstenima ovi leajevi mogu prenositi
mala optereenja i u aksijalnom smjeru.
Jednoredni valjkasti leajevi bez kaveza
- Imaju povean broj valjaka to omoguuje izradu vrlo kompaktnih
sklopova s leajevima.
- Odlikuju se malom visinom poprenog presjeka, u usporedbi sa
irinom (malen prostor za ugradnju), te su primjereni za vrlo velika
radijalna optereenja.
- Slaba strana su im neto manje doputene brzine vrtnje Dvoredni
valjkasti leajevi
- Izrauju se u pravilu bez kaveza i imaju slina svojstva kao i
jednoredni leajevi, osim to su primjereni za jo vea vanjska
optereenja. Konini leajevi
- Standardizirani su prema DIN 720 i HRN M.C3.735. - Mogu
istovremeno prenositi radijalno i aksijalno optereenje. - Obino se
izrauju u jednorednoj izvedbi, a aksijalna optereenja mogu
prenositi
samo u jednom smjeru. - Ako aksijalne sile djeluju u oba smjera,
potrebno ih je pri montai namjestiti zrcalno u
odnosu jednog prema drugom - Leajevi su rastavljivi i omoguuju
odvojenu ugradnju unutarnjeg prstena s valjnim
vijencem i vanjskog prstena. Bavasti leajevi
- Standardizirani su prema DIN 635 i HRN M. C3.651 do 657. -
Slino kao i samopodesivi kuglini leajevi, kutno su pokretljivi i
zato neosjetljivi na
kutno odstupanje vratila, ali u usporedbi s njima imaju viu
nosivosti u radijalnom i u aksijalnom smjeru.
- Bavasti leajevi su openito leajevi upotrebljivi za velika
optereenja.
-
Igliasti leajevi
- Standardizirani su prema ISO 1206 (DIN 617). - Valjna tijela
su valjci manjih promjera (iglice) koji osiguravaju relativno
veliku nosivost
unato malim poprenim presjecima. - Izrauju se s unutarnjim
prstenom ili bez njega, a primjereni su svugdje tamo gdje je
u radijalnom smjeru na raspolaganju malo prostora za ugradnju. -
Igliasti leajevi s unutarnjim prstenom su upotrebljivi za uleitenja
kod kojih nije
mogue ili nije ekonomski opravdano kaljenje i bruenje vratila. -
Igliasti leajevi bez unutarnjeg prstena (slika 8.20f) predstavljaju
optimalno
rjeenje za uleitenja kod kojih je vratilo mogue kaliti i
brusiti. - Jedni i drugi su primjereni samo za radijalna
optereenja.
Aksijalni valjni leajevi Aksijalni valjni leajevi u pravilu
prenose samo velika aksijalna optereenja. Izmeu sebe se razlikuju
prema obliku valjnih tijela. Standardne izvedbe aksijalnih valjnih
leajeva shematski prikazuje slika 8.21
-
Aksijalni kuglini leajevi
- Standardizirani prema ISO 104 (DIN 711) i HRN M.C3.701/705. -
Mogu prenositi sam-o aksijalna optereenja. - Izraeni su kao
jednoredni (slika 8.21a) ili dvoredni (slika 8.21b) leajevi. - Prvi
prenose aksijalna optereenja u jednom, a drugi u oba smjera. -
Jedni i drugi doputaju relativno velike brzine vrtnje. - Leajevi su
rastavljivi to omoguuje odvojenu ugradnju pojedinih sastavnih
dijelova i
time laku montau.
Aksijalni valjkasti leajevi
- imaju vrlo jednostavan oblik i grau. - Sastavljeni su od dviju
ravnih podloki za leajeve izmeu kojih je aksijalni vijenac
kotrljajuih tijela, slika 8.21c. - Mogu prenositi samo aksijalna
optereenja u jednom smjeru, a stvaraju uleitenja
koja su neosjetljiva na udare i zahtijevaju malo prostora. -
Leajevi su rastavljivi pa se svi dijelovi mogu montirati odvojeno.
- Upotrebljavaju se prvenstveno tamo gdje je nosivost aksijalnih
kuglinih leajeva
premala. Aksijalni igliasti leajevi
- stvaraju kruta uleitenja, neosjetljiva na udarce, koja mogu
prenositi velika jednosmjerna aksijalna optereenja, a trebaju
najmanje prostora za ugradnju u aksijalnom smjeru.
- Za tranice aksijalnog iglinog vijenca u tim leajevima mogu se
upotrijebiti i eone povrine strojnih dijelova, ime se dodatno
uteuje na prostoru.
Aksijalni bavasti leajevi
- Standardizirani su prema DIN 728 i HRN M.C3.711/715. - Tranice
su im postavljene koso na os leaja (slika 8.21e), zbog ega mogu,
osim
aksijalnih, prenositi i radijalna optereenja. - Leajevi su kutno
pokretljivi, te zato neosjetljivi na kutno odstupanje vratila.
-
Proraun valjnih leajeva
Na osovine djeluju sile od razliitih tereta, a na vratila jo i
sile od zupanika, remenica, lananika, spojki itd., koje leaj mora
preuzeti na sebe. Proraunati valjni leaj znai pronai (odabrati)
takav leaj koji e biti u stanju da, uz odreenu pouzdanost, ostvari
taj zadatak. Nosivost i vijek trajanja leaja Potrebna veliina leaja
za odreeno leajno mjesto odreuje se na temelju vrste leaja i
njegove nosivosti, prisutnih optereenja, projektnog vijeka trajanja
i pogonske sigurnosti. Kao mjerilo nosivosti leaja pri njihovom
dimenzioniranju upotrebljavaju se dinamika (C) i statika (C0)
nosivost leaja. Obje veliine predstavljaju osnovna obiljeja leajeva
i nalaze se u odgovarajuim katalozima proizvoaa (FAG, SKF, INA,
itd.). Statika nosivost leaja CO je ono optereenje koje izaziva
deformaciju od 0,01% promjera valjnog tijela. Za svaki tip leaja
ova vrijednost se nalazi u tablicama. Dinamika nosivost leaja
Dinamika nosivost je kriterij nosivosti pri odabiru dinamiki
optereenih leajeva, odnosno leajeva kod kojih je prisutna rotacija
pod optereenjem. Nominalna trajnost Nn valjnog leaja je onaj ukupni
broj okretaja kojeg dostigne ili premai 90 % leaja jedne serije
podvrgnutih istim uvjetima pogona. Terminom pogonske vrstoe, kae
se: Nominalna trajnost valjnog leaja pri odreenom, konstantnom
optereenju, je broj ciklusa kontaktnih naprezanja za vjerojatnost
preivljavanja 90 %. Iz jednadbe ove (preureene) Woehlerove krivulje
za vjerojatnost preivljavanja od 90 % proizlazi Nn [okr] vijek
trajanja leaja, u okretajima jednog prstena u odnosu na drugi C [N]
dinamika nosivost leaja, optereenje pri kojem nominalna trajnost
iznosi 106 okretaja, konstanta leaja; odabire se iz kataloga
proizvoaa F [N] ekvivalentno dinamiko optereenje leaja, poglavlje
8.2.6.2 eksponent trajnosti, konstanta leaja = 3 ako je teorijski
dodir valjnog tijela i staze kotrljanja u jednoj toki (npr. kuglini
leajevi) = 3,33 za teorijski dodir u liniji (npr. valjkasti
leajevi).
-
proizlazi izraz za odreivanje nominalnog vijeka trajanja valjnog
leaja:
Budui da je vijek trajanja leaja obino zadan u satima, a njegova
veza s vijekom trajanja u okretajima iznosi: Lh [h] vijek trajanja
valjnog leaja, u satima n [okr/min] brzina vrtnje jednog prstena u
odnosu na drugi, obino jednaka brzini vrtnjevratila
Dobivene vrijednosti su orijentacijske, a vijek trajanja leaja,
ovisno o tipu i optereenju, obino se kree od 5000 sati do 10000
sati. Izraz za izraun dinamike nosivosti valjnih leajeva je
dakle:
fL faktor trajnosti:
fn faktor brzine vrtnje:
vrijednosti faktora temperature ft
-
Ugradnja valjnih leejeva konstrukcijska rjeenja
Oblikovanje leajnog mjesta Oblikovanje leajnog mjesta ovisi o
zadai leaja, odnosno o tome treba li on preuzeti aksijalnu silu, te
da li je preuzima iz jednog ili iz oba smjera. Prema tome,
razlikuju se SLOBODNO leajno mjesto - preuzima samo radijalne sile,
omoguava - aksijalno pomicanje leaja zajedno s osovinom u odnosu na
nepokretno kuite ili - aksijalno pomicanje osovine u odnosu na
aksijalno uvren leaj u kuitu POTPORNO leajno mjesto preuzima silu
samo iz jednog smjera - vanjski i unutarnji prsten preuzimaju silu
samo iz jednog (meusobno suprotnog) smjera - primjer su kuglini
leajevi s kosim dodirom koji se ugrauju u parovima - antisimetrino
VRSTO leajno mjesto preuzima aksijalne sile iz oba smjera - vanjski
i unutarnji prsten moraju s obje strane imati vrste oslonce - da bi
se omoguila dilatacija vratila samo jedno leajno mjesto smije biti
vrsto Aksijalno uvrivanje unutarnjeg prstena
Aksijalno uvrivanje vanjskog prstena
-
Oblikovanje vrstih () i slobodnih (S) leajnih mjesta
-
Primjeri oblikovanja vrstih leajnih mjesta
Primjeri oblikovanja slobodnih leajnih mjesta
Ugradnja kuglinih leajeva s kosim dodirom u paru
Ugradnja stoastih leajeva u paru
-
Dosjedi pri ugradnji leajeva Poloaj vratila je dosjedom osiguran
samo radijalno i tangencijalno, dok se protiv aksijalnog pomicanja
leaj osigurava na drugi nain. Kod izbora dosjeda treba postii 3
uvjeta:
1.Ravnomjerna raspodjela pritiska po cijeloj stazi valjanja
dosjed mora biti prisni (prijelazni) 2.mogunost dilatacije
(rastezanja) 3.mogunost lagane montae i demontae
Izbor tolerancije vratila i kuita na mjestu ugradnje valjnog
leaja
Tolerancije vratila Kuglini leajevi : j5k5 Valjkasti i iglini
leajevi: k5m5
Tolerancije kuita Kuglini leajevi: J6 Valjkasti i iglini
leajevi: K6
-
Podmazivanje leejeva Provodi se prvenstveno MASTIMA pri emu se
koriste kalcijeve, natrijeve, litijeve i silikonske masti. Prednost
podmazivanja mau su: - niski konstrukcijski zahtjevi, - dobro
brtvljenje i - dugotrajno podmazivanje bez naknadnog dodavanja
masti.
Podmazivanje ULJEM provodi se iznimno i to u slijedeim
sluajevima: - kod visokih brzina vrtnje i visokih temperatura, -
kada uljem treba odvesti toplinu koja se izvana dovodi leaju ili se
razvija trenjem i - kada su leajevi ugraeni u prostor koji se inae
podmazuje uljem (npr. reduktor). Naini podmazivanja uljem
Podmazivanje u uljnoj kupci - valjna tijela su do polovice
uronjena u uljnu kupku, - primjereno za male brzine vrtnje, -
najjednostavniji oblik podmazivanja. Cirkulacijsko podmazivanje -
primjereno za srednje i velike brzine vrtnje, - zahtijeva pumpu, -
primjereno za visoke temperature, - zbog filtriranja ulja leajevi
imaju dulji vijek trajanja Podmazivanje uljnom maglom - za vrlo
velike brzine vrtnje, - izbjegava se zbog negativnog utjecaja na
okoli. Podmazivanje rasprskavanjem - pomou specijalnih rasprskivala
ili - pomou ugraenih rotirajuih strojnih dijelova. Podmazivanje
brizganjem pomou tlane pumpe (prikladno za visoke brzine
vrtnje)
-
Izbor valjnog leaja
Uvjeti za izbor leaja:
- prostorni - optereenje iznos mogueg optereenja - smjer
optereenja
radijalna opteretivost aksijalna opteretivost kombinirana
opteretivost
- okretljivost samopodesivost - mogua brzina vrtnje ovisi o
dozvoljenom zagrijavanju - tonost leaja za vratila kod kojih se
trai visoka tonost prilikom okretanja (npr. alatni strojevi) -
bunost (leaj koji daje najmanje buke je jednoredni radijalni
kuglini leaj) - krutost (elastine deformacije optereenih leajeva su
male, meutim krutost leaja kod alatnih strojeva ima odgovarajui
znaaj) - mogunost aksijalnog pomicanja - rastavljivost - stoasti
provrt
Izbor leaja s obzirom na smjer prenoenja optereenja
-
Izbor leaja s obzirom na funkciju
-
Uobiajeni vijek trajanja valjnih leajeva