Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Ekonomski fakultet u Osijeku
Ljudevita Gaja 7
31000 Osijek
________________________________________Radni zadatakiz
kolegija: Poslovni informacijski sustavi
_________________________________
ivotni ciklus ERP sustavaIzradili:
Ime i prezimeBr.indeksaE-mailVlastoruan potpis
Petar [email protected]
Mentor: Prof. dr. sc. Maja Lamza - Maroni
Dr.sc. Jerko GlavaU Osijeku, 2013.
SADRAJ11.UVOD
22.ERP SUSTAVI
32.1. VODEI DOBAVLJAI ERP PAKETA
42.2.PODRUJA SADRANA U ERP SUSTAVU
62.3.PREDNOSTI ERP SUSTAVA
62.4.NEDOSTACI ERP SUSTAVA
83.IVOTNI CIKLUS
103.1. IMPLEMENTACIJA I. FAZA
103.1.1. Analiza (Project planning)
103.1.2. Specifikacija zahtjeva (Business blueprint)
113.1.3. Implementacija i testiranje (Realization)
113.1.4. Kontrola kvalitete i obuka (Final preparation)
113.1.5. Going live i podrka
123.2.IMPLEMENTACIJA II. FAZA
123.3.PROIRENJE VRIJEDNOSTI (EXTENDING VALUE)
133.4.ODRAVANJE VRIJEDNOSTI (MAINTAINING VALUE)
133.5.OPADANJE VRIJEDNOSTI (DECLINING VALUE)
144.ERP U BUDUNOSTI
155.ZAKLJUAK
166.LITERATURA
1. UVODZa temu pristupnog rada sam odluio obraditi ivotni ciklus
ERP sustava. S obzirom da studiram na Ekonomskom fakultetu, i to
smjer Poslovna informatika, ova tema mi se uinila najprikladnija
jer na veini kolegija na smjeru koji pohaam se spominju upravo
ERPsustavi, njihova primjena, korist, nedostaci. A kako se ERP
sustavi sve vie primjenjuju u svim sferama poslovanja, moda se u
budunosti nae posla i za mene u toj grani.ERP sustavi su cjeloviti
sustavi za upravljane poslovanjem. U ovom seminaru e prvo biti
objanjeno to je ERP sustav, koje su njegove karakteristike, podruja
koja obuhvaa, te njegovi nedostaci i prednosti. U nastavku je
prikazan ivotni ciklus ERP sustava. Najvei razvoj i definicija
projekta je sama implementacija pa je taj dio malo opirnije
objanjen. Nakon implementacije dolazi dugotrajan proces odravanja
koji moe sadravati manje projekte unutar sustava kao zasebne
cjeline. Na kraju je opisano to moemo oekivati od ERP sustava u
budunosti i kakva su predvianja za daljnji razvoj sustava.2. ERP
SUSTAVI
ERP (Enterprise Resource Planning) sustav je integrirani
informacijski sustav za podrku poslovanju koji se koristi u
razliitim dijelovima organizacije nekog poduzea.
Inicijalno, izraz ERP je potekao iz okoline proizvodnje. Dananje
koritenje izraza ERP sustav ima puno vei opseg. ERP sustavi
pokuavaju pokriti sve osnovne funkcije organizacije potujui njeno
poslovanje. Razvoj takvih vrsta rjeenja je poeo 80-ih godina kada
je zamiljen kao klijentski pristup s jednom bazom. Dananja rjeenja
su sve vie orijentirana, djelomino ili u cijelosti, kao Internet
rjeenja. Pojam ERP paket prvenstveno podrazumijeva prilagodbu i
uporabu gotovog softverskog paketa, a tek onda programsku podrku
napisanu po mjeri odreenog korisnika. Zamiljeni su tako da se mogu
prilagoditi potrebama konkretne organizacije i postojeem softveru
ili informacijskom sustavu te organizacije. Za ERP paket vrijedi
sljedee:
sastoji se od vie podsustava (modula) i velikog broja
predefiniranih opcija,
ovisno o potrebama poduzea instaliraju se pojedini moduli,
podrava stotine razliitih poslovnih funkcija i procesa rada,
realiziran je s vie milijuna linija programskog koda,
vee se na jedinstvenu bazu podataka
Prilagodba ERP modula konkretnom korisniku obavlja se posebnim
alatima i posebnim ili standardnim programskim jezicima. Posao
prilagodbe i uvoenja u primjenu zahtijeva posebna znanja i dugo
vrijeme implementacije.
Praksa i svjetske reference pokazuju da uspjena instalacija i
primjenu ERP paketa ovisi o velikom broju faktora. Neke od njih su
prikazane su u tablici 1 (rezultati ankete u asopisu Computerwoche)
u kojoj se navode najei razlozi neupjeha ili kanjenja.
80 %Vie panje optimizaciji procesa
65 %Implementacija sukladna praenju ciljeva organizacije
60 %Vie panje kooperacije poslovnih segmenata
55 %Uvoenje voditelja projekta iz redova relevantnih odjela
50 %Istovremena implementacija MIS-a
45 %Intenzivnija edukacija
35 %Jae ukljuenje predstavnika djelatnika
35 %Hrabriji pristup promjenama
30 %Bolji dokaz ekonominosti
20 %Izbjegavanje big-bang implementacije
Tablica 1. to bi menadment promijenio pri ponovnom uvoenju ERP
sustava?Kljuno svojstvo svakog ERP paketa je koritenje jedinstvene
baze kako bi pohranio podatke iz raznih modula. Takoer jedna od
glavnih karakteristika ERP sustava je neovisan izbor baze podataka
o samome ERP sustavu. Veina ERP paketa podrava vie proizvoaa baze
podataka koji ne ovisi o samom ERP paketu (npr. Oracle, MS SQL
Server, DB2). Princip jedinstvene baze podataka omoguava dodatne
prednosti kao to su standardizacija sustava, manje odravanja (jedan
sustav umjesto najmanje dva), lake izvjetavanje i vee mogunosti
izvjetavanja (svi se podaci nalaze u jednoj bazi).2.1. VODEI
DOBAVLJAI ERP PAKETA
ERP paketi su se tijekom godina razvijali, kupovali gotova
rjeenja i ugradili ih u postojea, radili transformacije postojeih
rjeenja i proirivali funkcionalisti i/ili broj modula. Svjetski
poznatih rjeenja ima 20-ak, a u svakoj od zemalja postoji mnotvo
lokalnih ERP rjeenja.
Lokalna ERP rjeenja mogu biti bolja nego velika ERP rjeenja, ali
su primjenjiva uglavnom samo u granicama drave jer ih veina ima
ugraene specifinosti vezane za pojedinu dravu i granu industrije
ili djelatnosti za koje je rjeenje inicijalno napisano. Takva
rjeenja zadovoljavanju organizacije koja imaju jednostavne procese
ali stvar se moe uvelike zakomplicirati ako organizacija ima sloene
procese ili se proiri izvan granica.
U takvim sluajevima se prelazi na openitije ERP pakete koji mogu
obuhvati cjelokupno poslovanje organizacije.
Najveih 5 ERP dobavljaa prikazana su u Tablici 2. Moe se vidjeti
da svaki od dobavljaa ima po vie rjeenja i nadogradnji na postojee
osnovno rjeenje.DOBAVLJAERP SUSTAV DOBIT(MILION $)UDIO TRITA
(%)
SAP-SAP R/3
-mySAP472628,70
Oracle Applications-JD Edwards EnterpriseOne & JD Edwards
World
-Oracle e-Business Suite
-PeopleSoft 167410,20
The Sage Group-Accpac
-Sage MAS 500 12217,40
Microsoft-Microsoft Dynamics6163,70
SSA Global Technologies-BPCS
-ERP LN
-Visual Enterprise 4642,80
Tablica 2. Trino stanje prema Gartner Dataquest2.2. PODRUJA
SADRANA U ERP SUSTAVU
Podruja u ERP sustavu su raznolika. Svaki od ERP sustava ima
specifine naine prilagodbe i voenja procesa, ali su veinom
obuhvaeni glavni procesi poslovanja i iznimke. U nastavku su
prikazana podruja koja se mogu i ne moraju nalaziti u ERP paketu.
Osnovna podruja su Financijsko raunovodstvo i Upravljako
raunovodstvo koje je osnova svake organizacije. Ovisno o potrebama
organizacije implementiraju se i ostala podruja.
U SAP ERP okruenju svako od podruja se naziva modul. S jedne
strane, svaki od modula se moe i ne mora implementirati. S druge
strane moduli su meusobno ovisni pa je potrebno znati meusobne
ovisnosti modula kako bi eljeni modul mogao biti implementiran.
Stoga se moe dogoditi da se moraju implementirati neki dijelovi
pojedinih modula koji su preduvjet za eljeni modul.Podruja (moduli)
koja mogu obuhvaati ERP paketi su: Financijsko raunovodstvo:
Upravljanje glavnom knjigom; Bilanca i Raun dobiti i gubitka;
Analitika kupaca; Analitika dobavljaa; Raunovodstvo osnovnih
sredstava; Raunovodstvo zaliha; Porezno raunovodstvo; Upravljako
raunovodstvo (Kontroling): Raunovodstvo trokovnih centara;
Raunovodstvo profitnih centara; Raunovodstvo internih naloga;
Raunovodstvo profitabilnosti; Prodaja i distribucija: Upravljanje
nalozima za prodaju; Upravljanje ugovorima; Fakturiranje;
Nabava skladitenje i logistika:Zahtjevnice; Obrada narudbenica;
Evidencija primki materijala; Ovjera faktura (likvidacija);
Upravljanje ugovorima; Upravljanje zalihama i skladitem, ukljuujui
inventuru i fiziki promet robe; Upravljanje ljudskim kapitalom:
Kadrovska evidencija; Obraun plaa;
Proizvodnja:
Planiranje proizvodnje; Izvrenje proizvodnje; Proizvodnja po
narudbi; Procesna proizvodnja; Upravljanje kvalitetom:
Ispitivanje kvalitete;
Izvjetaji:
Financijsko i upravljako izvjetavanje; Financijsko planiranje i
budetiranje; Upravljanje profitabilnou; Upravljanje reijskim
trokovima; Analitika nabave; Analitika upravljanja zalihama i
skladitem, Prodajna analitika
2.3. PREDNOSTI ERP SUSTAVA
Tijekom godina ERP paketi su se razvijali u skladu s potrebama
organizacija za koje je ERP paket i napravljen. Kako je rastao broj
organizacija koje su koristile rjeenje uvidjeli su se radni tokovi
poslovnih procesa koji su morali zadovoljiti raznolike djelatnosti
organizacija. Tako je pokriven velik broj podruja poslovanja. Radi
toga to su mnoga podruja poslovanja pokrivena za razne djelatnosti
podran je i velik broj poslovnih funkcija, odnosno radnih procesa
(vie od tisuu). Kako svaka organizacija ima definirane individualne
procese omoguen je podrka velikog broja varijacija naina izvoenja
posla. Karakteristika svakog ERP paketa je da je podloga
jedinstvena baza podataka. Poto se podaci nalaze u jednom sustavu
jednostavnije je, bre i tonije raditi s pravim informacijama u
stvarnom vremenu. Prednosti takvoga rada je da je izvjetavanje tono
jer su podaci realni. Isto tako sami poslovni procesi se mogu
obavljati kontinuirano bez koritenja sinkronizacije i dodatnih
uparivanja s podacima iz drugih aplikacija i baza. Standardna
rjeenja nude mnotvo predefiniranih izvjetaja. Korisnici mogu do
odreene mjere prilagoditi te izvjetaje svojim potrebama (postoje
ekrani sa mogunou odabira kljunih atributa koji su potrebni za
izvjetavanje, razmjetaj, vidljivost i irine kolona, sputanje
podataka u Excel i druge formate, direktno ispisivanje, i sl.).
Ukoliko predefinirani izvjetaji ne postoje uvijek je mogue kreirati
nove izvjetaje. Uspjenost kreiranih izvjetaja ovisi o tome koliko
su vjeti konzultanti u povezivanju podataka i samoj mogunosti
povezivanja podataka vezanih za razliite poslovne procese.
2.4. NEDOSTACI ERP SUSTAVA
Nakon nabavke i prilagodbe ERP paketa, a najkasnije za 3 godine
poinje pritisak dobavljaa da se kupi nova verzija. Pritisak se
pojaava prestankom podrka za kupljenu verziju.
Imajui u vidu da inicijalno ulaganje bez predstojee prilagodbe
predstavlja priblino treinu ukupnih trokova, trokovi uvoenja ERP
paketa mogu u poetku izgledati nii u odnosu na trokove izgradnje po
mjeri korisnika. ERP paketi su veliki paketi unaprijed
predefiniranih rjeenja i mogunosti. To im je velika prednost, ali
istovremeno i nedostatak jer:
se ugradnja i prilagodba programske podrke obavlja koritenjem
nestandardnih jezika etvrte generacije i specijalnih rutina za
upravljanje transakcijama. Sustavi su projektirani kao veliki skup
unaprijed odreenih funkcija tako da korisnik za kojeg ne postoji
odgovarajue rjeenje mora svoju organizacijsku strukturu i nain
poslovanja prilagoditi sustavu. U suprotnom, administriranje nije
mogue ili je dodatni razvoj toliko skup (vremenski, brojem
konzultanata) da je neisplativ. Takoer, gornjim nainom moe doi do
razvijanja svog ERP rjeenja unutar ERP rjeenja.
zbog velikog broja tablica i predefiniranih funkcija i programa
programski kod ne moe biti optimiziran u odnosu na to kada se radi
rjeenje po mjeri korisnika. administriranje sustava podrazumijeva
poznavanje velikog broja parametara i postupaka. Objanjenje
parametara i postupaka je opisano u ogromnim koliinama i vrstama
dokumentacije. Pronalaenje eljene strukture podataka i eljene
funkcije je oteano uslijed velikog broja predefiniranih podatkovnih
tablica i programskih funkcija. Zbog gornjih razloga je prilagodba
i ugradnja dugotrajan i sloen posao.
3. IVOTNI CIKLUS
ERP sustav je polugotov proizvod koji treba prilagoditi
organizaciji i njenom poslovanju. Radi toga potrebno je znati to
sustav podrava i kako to napraviti.
Znaenje rijei razvoj (engl. development) kad se govori o ERP
sustavu ne znai razvoj proizvoda iz nule nego dodavanje dijelova
koji nedostaju ili mijenjanje postojeeg dijela tako da se prilagodi
korisniku. Najosnovnija prilagodba je prilagodba sustava
(customizing) predefiniram sueljima u kojima se odabiru i kreiraju
opcije. To je posao funkcionalnih konzultanata koji razumiju
poslovne procese i module i znaju prilagoditi sustav tako da
prilagode rjeenje korisnikovim potrebama.
ERP rjeenje nije kratkorono rjeenje, stoga treba dobro
razmisliti prije same implementacije koliki e biti opseg
implementacije. Takoer, jednom kad je sustav ERP implementiran, i
kad zaivi, to je samo jedna od faza ivota ERP sustava.
Nakon faze prilagodbe, koja je otprilike 6 mjeseci, organizacija
napokon poinje imati koristi od rjeenja. Nakon faze implementacije,
nastavlja se daljnji razvoj.
Daljnji razvoj moe biti u razliitim smjerovima:
dodavanje dodatnih funkcionalnosti,
ugradnja novih modula, povezivanje sa drugim sustavima u jednu
cjelinu. Cijeli ivotni ciklus najbolje je vidljiv na slici 1. gdje
je predstavljen klasian ERP ivotni ciklus. Ciklus se sastoji od 6
glavnih faza:
Procjena proizvoda
Implementacija I. faza Implementacija II. faza i odlazak u
produkciju Proirenje vrijednosti (Extended Value) Odravanje
vrijednosti (Maintainig Value) Slabljenje vrijednosti (Declining
Value)
Slika 1. ERP ivotni ciklus
3.1. IMPLEMENTACIJA I. FAZA
Treba dobro obratiti panju na edukaciju zaposlenika prije samog
poetka projekta. Mnogi timovi prije same implementacije idu na
mnogobrojne teajeve bez da imaju ikakvoga predznanja o samome
sustavu. Preporuka je da vanjski konzultanti implementacijskom timu
unutar organizacije daju pregled cijelog dijela softverskog rjeenja
koji se implementira u 4 ili 5 dana. Neka lanovi tima prou u
cijelosti jednostavne transakcije kako bi dobili uvid u cijelo
rjeenje. Na kraju toga tjedna trebali bi imati dovoljno dobru ideju
kako dizajnirati rjeenje.
Detaljnija, modulski specifina rjeenja mogu biti obavljena kad
doe vrijeme za to. Prvo se gleda pregled postojeeg stanja (As-is).
U skladu s timom konzultanata i lanovima implementacijskog tima
sastavlja se dokument kojim se definiraju budui procesi (To-be). U
nekim tokama diskusije biti e potrebne dodatne edukacije i
konzultanti mogu odvojiti par dana za dodatnu edukaciju lanova
tima. Poanta je da je potrebno da konzultanti daju dovoljno
edukacije kako bi se moglo poeti s postavljanjem novog modela. U
poetku ne treba inzistirati na sloenim stvarima jer i s osnovama
ima dosta problema. 3.1.1. Analiza (Project planning)
U fazi analize potrebno je odrediti opseg procesa koji su
specifini za organizaciju te uoiti mogue slabe toke. U sluaju da
ERP paket ne pokriva adekvatno procese organizacije moraju se
vidjeti naini kako rijeiti problem.
Takoer se mora razluiti to su procesi organizacije, a to su elje
korisnika koje nemaju veze sa procesima vezanim za organizaciju.
Korisnici su obino naueni raditi na neki nain, ili na nain kako je
zahtijevala dotadanja aplikacija i teko im je prihvatiti promjenu u
nainu rada.3.1.2. Specifikacija zahtjeva (Business blueprint)
U ovoj fazi definira se kompletan opseg implementacije ERP
sustava na nain da se odrede poslovni procesi koji e biti podrani
sustavom.
U sluaju da se uoe nedostaci sistemske funkcionalnosti,
referentni model je mogue proiriti novim elementima koji e te
zahtjeve opisati. Na taj nain osigurana je identifikacija razvojnih
zahtjeva u toku ove faze. tovie, model organizacije mogue je
proiriti i onim funkcijama koje se obavljaju runo, koje se rade u
drugim aplikacijama.
Referentni model takoer sadri i korisnike uloge. Na taj nain se
u ranoj fazi implementacije mogu raspraviti informacije o
autorizaciji, a kasnije pomou izvjetaja dobiti neophodne
informacije za ostvarivanje autorizacije u ERP rjeenju. 3.1.3.
Implementacija i testiranje (Realization)
Na razvojnom sustavu se rade prilagodbe sustava u skladu sa
blueprintom (dokument u kojem se specificiraju zahtjevi
organizacije i opseg implementacije). Tu se rade manja testiranja
jer obino ima jako malo podataka. Nakon to se ovdje napravi kostur
implementacije u obliku prilagodbe ERP sustava prema zahtjevima
projekta i ustanovi se da je to to, sve promjene se sele na sustav
kvalitete. Konzultanti prilagoavaju sustav i testiraju da li su
prilagodbe korektno napravljene. Ukoliko ima nedoumica komuniciraju
se stvari sa poslovnom stranom kako bi ih se razrijeilo.3.1.4.
Kontrola kvalitete i obuka (Final preparation)Na sustavu kvalitete
se rade detaljna testiranja. Sustav kvalitete puni se pravim
podacima (npr. popis poslovnih partnera, aktualna organizacijska
struktura). Time se takoer djelomino provjerava da li e kod unosa
takvih podataka doi do neoekivane pogreke koja se onda ispravlja.
Na sustavu kvalitete se nita ne ispravlja i ne razvija. To je
sustav koji slui samo za simulaciju produkcijskog sustava i
testiranje.Kada se iz faze razvoja prijee u fazu testiranja tu se
aktivno ukljuuje poslovna strana. U dijelu testiranja na sustavu
kvalitete sudjeluju sami korisnici. Obino postoji bar jedan kljuni
korisnik (key user) po modulu. Kljuni korisnici su osobe koje
najbolje znaju svoj dio poslovanja u organizaciji, pa su stoga
veinom zaposlenici s poslovne strane. Nakon implementacije i dalje
usko surauju s informatikom i obino definiraju zahtjeve prema
informatici/konzultantima to se tie dijela njihovog poslovanja.
3.1.5. Going live i podrka
Prije Going live-a potrebno je zavriti sa svom dokumentacijom.
Nakon to se dokumentacija zavri (projektna, tehnika i korisnika),
moraju se svi unit testovi proi i zadovoljiti. Tek kad poslovna
strana kae da je zadovoljna projekt prelazi iz faze implementacije
u produkciju.
Sve promjene nastale na razvojnom sustavu, i provjerene na
sustavu kontrole, se prebacuju na produkcijski sustav. Na tome
sustavu korisnici samostalno obavljaju poslove.3.2. IMPLEMENTACIJA
II. FAZA Jednom kad se doe u produkciju treba oko est mjeseci da se
sustav stabilizira. Tada se dolazi u drugu fazu. Ovisno o tome kako
je prola prva faza moda e biti potrebno poveati tim za nekoliko
lanova. Ako je krenulo loe neki od najboljih internih kadrova e
vrlo vjerojatno biti nedostupni i stvari e se dodatno
zakomplicirati. Druga faza je takoer dobro vrijeme za procjenu
vrijednosti konzultantske kompanije. Ako niste bili zadovoljni
njome u prvoj fazi, neete biti zadovoljni njima niti poslije. Ako
postoji informatika unutar organizacije ona dalje preuzima
odravanje sustava i nastavlja daljnji razvoj istog.3.3. PROIRENJE
VRIJEDNOSTI (EXTENDING VALUE)
Nakon to je druga faza implementacije prola i stanje se
stabiliziralo dolazi se do stupanja da se obeane stvari i dugovi
nastali tijekom implementacije trebaju rijeiti. To je jedna od
najduih faza koja moe trajati i po nekoliko godina. Dodaci mogu
poeti kao mali, ali kako se nadograuju, moe se poeljeti ii dalje i
dalje i kada se uzme u obzir sva dodana funkcionalnost moe narasti
u veliki projekt koji ukljuuje Business intelligence i razliite
nadogradnje koje mogu biti vezane natrag na osnovni ERP sustav to
je mnogo posla. U tom periodu veina organizacija eli ubrzati tempo
zavravanja projekata koji se tiu nadogradnji kako bi to prije imali
dobiti od njih u odnosu na to manje trokove.
Tijekom te faze lanovi tima sazrijevaju i dolaze u fazu kada su
eljni sve vie znanja i kada upoznaju rad s dobavljaevim Help
Deskom. Sljedei korak je da se odustaje od zvanja Help Deska i da
se samostalno rijei problem makar to znailo i promjene u kodu to
znai da se vie nikada ERP sustav nee moi vratiti u prijanje
stanje.3.4. ODRAVANJE VRIJEDNOSTI (MAINTAINING VALUE)
Prolo je ve 5 do 7 godina od implementacije i vrijeme je za novo
doba ERP rjeenja. elja je samo da slijedeih 5 - 10 godina sustav
ivi. Poslovanje treba neophodne promjene. Shvaaju se promjene,
sustav se mijenja i prilagodba se integrira kako bi se dodala
dodatna funkcionalnost.
Jednog dana netko primijeti da se plaa 22% trenutne softverske
cijene, a ne 22% cijene s popustom koja je plaena, za godinje
odravanje. Poinjete razmatranje odravanja od strane tree kompanije
jer neke od njih imaju dobru povijest softverskog odravanja svojih
klijenata za djeli cijene koja se sada plaa.
Sklapanje ugovara s treom kompanijom poinje imati smisla i
istrauju se alternative. Trai se kompanija koja zadovoljava potrebe
organizacije. Prodajni predstavnik trenutnog ERP rjeenja vas
prestaje zvati, ali prije toga alje upozorenje da ete morati
platiti 150% povratnog honorara kako bi se vratili u krug. U tom
trenutku se najee shvati da ete nakon 4 godine imati dosta uteevine
da ionako kupite novo rjeenje.3.5. OPADANJE VRIJEDNOSTI (DECLINING
VALUE)
Poslovanje se mijenja i dolaze nove tehnologije koje su nune u
radu. Dajte im par godina da se ustale.
Vrijeme prolazi, a uteda raste. Poslovanje zahtijeva daljnje
izmjene. Kua od karata se dri jo jedino flasterom i poinje se
polako raspadati. Vrijeme je da se ugovori sastanak sa novim ERP
strunjakom s kojim e se ui u sljedei krug ERP ciklusa.4. ERP U
BUDUNOSTI
Kako tehnologija napreduje, informacije postaju sve vanije a i
konkurencija sve bolja, stalno se nalaze novi naini kako biti
najbolji i doi do kupca. Internet rjeenja: Svako od ERP paketa ima
svoja internet rjeenja, bilo da su to nadogradnje (CRM) na osnovni
sustav ili samostalno rjeenje. Popularizacijom interneta otvorene
su razne mogunosti. Najvea je prednost Internet rjeenja omoguen
pristup s bilo kojeg mjesta i raunala zaposleniku. Za koritenje ERP
rjeenja je dovoljan browser bez dodatnih instalacija. Lake
povezivanje s drugim aplikacijama: Shvaa se da ERP rjeenja ne mogu
u potpunosti zadovoljiti sve uvjete poslovanja.
Takoer poslovanje se ne eli ili ne moe odrei raznih aplikacija
pomou kojih se vodi dio poslovanja.
U oba sluaja obje strane (aplikacija i ERP rjeenje) sadre
podatke koji su meusobno ovisni. Stoga postoje mnogobrojni naini
razmjenjivanja podataka izmeu aplikacija koji mogu biti automatski,
periodini ili po potrebi.
Industrijska rjeenja:
Industrijska rjeenja su obino proizala iz specijaliziranih
poslovnih procesa vezanih za neku industriju. Neka su rjeenja
kupljena od informatike kue koja je razvila dodatnu funkcionalnost
standardnog ERP rjeenja za tu industriju i nastavljen je dodatni
razvoj od strane ERP dobavljaa. Predefinirano rjeenje
Trite velikih organizacija je ve iskoriteno tako da su se ERP
proizvoai poeli usmjeravati na mala i srednja poduzea. Najvea
prepreka je bila u tome da su trokovi implementacije i odravanja
preskupi za takva poduzea, pa se ona nisu zanimala za rjeenje. Zato
je osmiljen sustav brzog i jeftinijeg implementiranja. Prednost
takvog sustava je da je uglavnom prilagoen standardnom poslovanju
prosjene kompanije i stoga je vrijeme implementacije veoma
kratko.5. ZAKLJUAK
ivotni ciklus ERP sustava traje po 10-ak i vie godina. Nakon to
proe odreeno vrijeme, korisnik obino nastavlja sa istim sustavom
jer je utroeno puno novaca, sustav sadri ogromne koliine podataka
koje moraju biti dostupne u svakom trenutku i lanovi tima posjeduju
specijalistika znanja koja su sakupljena godinama. Takoer je sustav
ve uvelike prilagoen poslovnim procesima specifinim za kompaniju,
pa se obino odluuje na upgrade postojeeg ERP sustava.ERP sustavi
imaju mnogo mana, ali imaju i jako puno prednosti tako da jednom
kad se usvoji promijenjen nain razmiljanja organizacije da poslovni
procesi ne postoje zbog njih nego zbog poslovanja organizacije,
sustav postaje funkcionalan.
Sustav je velik, neoptimiziran i skup za odravanje, ali prua
konstantnu podrku, sigurnost svojih podataka i provjerenu
postojanost kod velikih organizacija. Dobavljai ERP paketa su
svjesni da su njihova rjeenja kruta i da korisnici ele imati
rjeenje prilagoeno njihovim potrebama. Stoga razvijaju platforme
koje podravaju standardne jezike kako bi olakali integraciju ERP
rjeenja i dodatnih aplikacija. Sve je vie interesantno podruje
poslovne inteligencije (Business intelligence), povezivanje
podataka i izrada razliitih analiza. Stoga se sve vie usmjerava
panja na integraciju tog dijela u same sustave ili kreiranje
dodatnih alata kao nadogradnja na osnovni paket.6. LITERATURA1.
Ceri, V., Varga, M. (2004): Informacijska tehnologija u poslovanju.
Zagreb: Element
2. Dekovi N.; (2003): Procesni pristup u uvoenju SAP R/3 sustava
- primjena ARIS metodologije3. Fertalj, K.; Mornar V.; Kova D.;
Haina N.; Pale P.; itnik B.; Zagreb; FER; 01/2002: Komparativna
analiza programske potpore informacijskim sustavima u Hrvatskoj
4. http://www.itjungle.com/tfh/tfh053105-story03.html5.
http://www.erpwire.com/erp-articles/saperp-success-in-tisco.htm6.
http://www.managementstudyguide.com/erp-life-cycle.htm Niki Dekovi
(2003): Procesni pristup u uvoenju SAP R/3 sustava - primjena ARIS
metodologije
Fertalj K.; Mornar V.; Kova D.; Haina N.; Pale P.; itnik B.;
Zagreb; FER; 01/2002: Komparativna analiza programske potpore
informacijskim sustavima u Hrvatskoj
M. Levinson: How Bad Software Pays Dividends, CIO Magazine,
Fertalj K.; Mornar V.; Kova D.; Haina N.; Pale P.; itnik B.;
Zagreb; FER; 01/2002: Komparativna analiza programske potpore
informacijskim sustavima u Hrvatskoj
http://www.itjungle.com/tfh/tfh053105-story03.html