Zemljina revolucija • Zemljina revolucija je kružno kretanje Zemlje oko Sunca • Zemljina putanja oko Sunca je elipsa koja vrlo malo odstupa od kružnice • Srednja udaljenost Zemlje od Sunca iznosi 149,6 miliona kilometara • Pošto je ta udaljenost promenljiva menja se i brzina Zemljine revolucije, čija srednja vrednost iznosi 30 km/sec • Zemlina osa je uvek nagnuta u odnosu na ravan rotacije za 66,5* • Zemlja obiđe pun krug oko Sunca za 365 dana i 6 časova odnosno za jednu godinu Zemlja se oko svoje ose okrene 365,4 puta
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
Zemljina revolucija
• Zemljina revolucija je kružno kretanje Zemlje oko Sunca• Zemljina putanja oko Sunca je elipsa koja vrlo malo odstupa
od kružnice• Srednja udaljenost Zemlje od Sunca iznosi 149,6 miliona
kilometara• Pošto je ta udaljenost promenljiva menja se i brzina
Zemljine revolucije, čija srednja vrednost iznosi 30 km/sec• Zemlina osa je uvek nagnuta u odnosu na ravan rotacije za
66,5*• Zemlja obiđe pun krug oko Sunca za 365 dana i 6 časova
odnosno za jednu godinu Zemlja se oko svoje ose okrene 365,4 puta
Posledice revolucije• Smena godišnjih doba• Nejednaka dužina obdanice i noći tokom godine • Polarni dan i polarna noć• Toplotni pojasevi
Nejednaka dužina obdanice i noći
1. Zemljina osa je uvek nagnuta 66,5* u odnosu na ravan rotacije pa zbog toga tačke na Zemlji provode nejednako vreme na dnevnoj i nićnoj polulopti
• Granica između dndnevne i noćne polulopte prolazi kroz polove dva puta godišnje 21. marta i 23. septembra.
Tada obdanica i noć traju podjednako na obe polulopte i to se naziva ravnodnevnicaProlećnom ravnodnevnicom 21. marta počinje proleće na severnoj polulopti a na južnoj jesen
• 21. juna obdanica na severnoj polulopti je najduža a na južnoj najkraća .
To je dugodnevnica. Severni pol je tada potpuno na dnevnoj polulopti
22. Decembra je severni pol u potpunosti na noćnoj polulopti. Tada je obdanica najkraća na severnoj polulopti a najduža na južnoj. To se naziva ktatkodnevnica
Polarni dan i polarna noć• U polarnim predelima Sunce leti uopšte ne izlazi a zimi
uopšte ne zalazi• Tada se u polarnim predelima cela rotacija obavlja u
dnevnoj i u noćnoj polulopti• Polarni predeli su geografske širine severno od 66,5N i
južno od 66,5S odnosno od severno od severnog povratnika i južno od južnog povratnika
Godišnja doba• Godišnja doba se smenjuju zato što je Zemljina osa uvek
nagnuta u odnosu na ravan rotacije. Zbog toga Sunčevi zraci padaju u toku godine pod različitim uglom na površinu Zemlje, pa je i različito zagrevaju
• Zagrevanje je veće što je ugao upada Sunčevih zraka većI• U zavisnosti od zagrevanja Zemljine površine postoje četri