-
Zakon o zatiti ivotne sredine
Zakon je objavljen u "Slubenom glasniku RS", br. 135/2004
i36/2009. Vidi: l. 102. Zakona - 36/2009-115. Vidi: l. 33.
Zakona - 72/2009-164. Vidi: Odluku US RS IUz broj198/2009 -
43/2011-88.
I. OSNOVNE ODREDBE
Predmet zakona
lan 1.
Ovim zakonom ureuje se integralni sistem zatite ivotne sredine
kojim se obezbeuje ostvarivanjeprava oveka na ivot i razvoj u
zdravoj ivotnoj sredini i uravnoteen odnos privrednog razvoja i
ivotnesredine u Republici Srbiji.+ Vidi:l. 74. Zakona -
36/2009-144.
Sistem zatite ivotne sredine
lan 2.
Sistem zatite ivotne sredine ine mere, uslovi i instrumenti
za:
1) odrivo upravljanje, ouvanje prirodne ravnotee, celovitosti,
raznovrsnosti i kvaliteta prirodnihvrednosti i uslova za opstanak
svih ivih bia;
2) spreavanje, kontrolu, smanjivanje i sanaciju svih oblika
zagaivanja ivotne sredine.
Odrivo upravljanje prirodnim vrednostima i zatita ivotne sredine
ostvaruju se u skladu sa ovimzakonom i posebnim zakonom.
Znaenje izraza
lan 3.
Pojedini izrazi upotrebljeni u ovom zakonu imaju sledee
znaenje:
1) ivotna sredina jeste skup prirodnih i stvorenih vrednosti iji
kompleksni meusobni odnosi ineokruenje, odnosno prostor i uslove za
ivot;
2) kvalitet ivotne sredine jeste stanje ivotne sredine koje se
iskazuje fizikim, hemijskim,biolokim, estetskim i drugim
indikatorima;
3) prirodne vrednosti jesu prirodna bogatstva koja ine: vazduh,
voda, zemljite, ume, geolokiresursi, biljni i ivotinjski svet;
4) zatieno prirodno dobro jeste ouvani deo prirode posebnih
vrednosti i odlika (geodiverziteta,biodiverziteta, predela, pejzaa
i dr), koji ima trajni ekoloki, nauni, kulturni, obrazovni,
zdravstveno-
-
rekreativni, turistiki i drugi znaaj, zbog ega kao dobro od
opteg interesa uiva posebnu zatitu;
5) javno prirodno dobro jeste ureeni ili neureeni deo prirodnog
bogatstva, odnosno vazduha,vodnih dobara, priobalja, podzemnih
dobara, umskih dobara, predela ili prostora, jednako
dostupansvima;
6) geodiverzitet (geoloka raznovrsnost) jeste prisustvo ili
rasprostranjenost raznovrsnihelemenata i oblika geoloke grae,
geolokih struktura i procesa, geohronolokih jedinica, stena
iminerala razliitog sastava i naina postanka i raznovrsnih
paleoekosistema menjanih u prostoru poduticajima unutranjih i
spoljanjih geodinamikih inilaca tokom geolokog vremena;
7) biodiverzitet (bioloka raznovrsnost) jeste raznovrsnost
organizama u okviru vrste, meuvrstama i meu ekosistemima i obuhvata
ukupnu raznovrsnost gena, vrsta i ekosistema na
lokalnom,nacionalnom, regionalnom i globalnom nivou;
8) registar izvora zagaivanja ivotne sredine jeste skup
sistematizovanih podataka i informacijao vrstama, koliinama, nainu
i mestu unoenja, isputanja ili odlaganja zagaujuih materija u
gasovitom,tenom i vrstom agregatnom stanju ili isputanja energije
(buke, vibracija, toplote, jonizujueg inejonizujueg zraenja) iz
takastih, linijskih i povrinskih izvora zagaivanja u ivotnu
sredinu;
9) aktivnost koja utie na ivotnu sredinu (u daljem tekstu:
aktivnost) jeste svaki zahvat (stalni iliprivremeni) kojim se
menjaju i/ili mogu promeniti stanja i uslovi u ivotnoj sredini, a
odnosi se na:korienje resursa i prirodnih dobara; procese
proizvodnje i prometa; distribuciju i upotrebu materijala;isputanje
(emisiju) zagaujuih materija u vodu, vazduh ili zemljite;
upravljanje otpadom i otpadnimvodama, hemikalijama i tetnim
materijama; buku i vibracije; jonizujue i nejonizujue zraenje;
udese;
10) postrojenje jeste stacionarna tehnika jedinica u kojoj se
izvodi jedna ili vie aktivnosti koje suutvrene posebnim propisom i
za iji rad se izdaje dozvola, kao i svaka druga aktivnost kod koje
postojitehnika povezanost sa aktivnostima koje se izvode na tom
mestu i koja moe proizvesti emisije izagaenja;
11) zagaivanje ivotne sredine jeste unoenje zagaujuih materija
ili energije u ivotnu sredinu,izazvano ljudskom delatnou ili
prirodnim procesima koje ima ili moe imati tetne posledice na
kvalitetivotne sredine i zdravlje ljudi;
12) kapacitet ivotne sredine jeste sposobnost ivotne sredine da
prihvati odreenu koliinuzagaujuih materija po jedinici vremena i
prostora tako da ne nastupi nepovratna teta u ivotnojsredini;
13) ugroena ivotna sredina jeste odreeni deo prostora gde
zagaenje ili rizik od zagaenjaprevazilazi kapacitet ivotne
sredine;
14) zagaiva jeste pravno ili fiziko lice koje svojom aktivnou
ili neaktivnou zagauje ivotnusredinu;
15) zagaujue materije jesu materije ije isputanje u ivotnu
sredinu utie ili moe uticati na njenprirodni sastav, osobine i
integritet;
16) optereenje ivotne sredine jeste pojedinani ili zbirni uticaj
aktivnosti na ivotnu sredinu kojese moe izraziti kao ukupno (vie
srodnih komponenti), zajedniko (vie raznorodnih
komponenti),dozvoljeno (u okviru graninih vrednosti) i prekomerno
(preko dozvoljenih graninih vrednosti)optereenje;
17) degradacija ivotne sredine jeste proces naruavanja kvaliteta
ivotne sredine koji nastajeprirodnom ili ljudskom aktivnou ili je
posledica nepreduzimanja mera radi otklanjanja uzrokanaruavanja
kvaliteta ili tete po ivotnu sredinu, prirodne ili radom stvorene
vrednosti;
18) emisija jeste isputanje i isticanje zagaujuih materija u
gasovitom, tenom i vrstomagregatnom stanju ili emisije energije iz
izvora zagaivanja u ivotnu sredinu;
19) nivo zagaujue materije jeste koncentracija zagaujue materije
u ivotnoj sredini, kojom seizraava kvalitet ivotne sredine u
odreenom vremenu i prostoru;
20) otpad jeste svaki predmet ili supstanca, kategorisan prema
utvrenoj klasifikaciji otpada sa kojimvlasnik postupa ili ima
obavezu da postupa, odnosno upravlja;
-
21) opasne materije jesu hemikalije i druge materije koje imaju
tetne i opasne karakteristike;
22) najbolje dostupne tehnike predstavljaju najefektivnije i
najnaprednije faze u razvoju odreenihaktivnosti i nain njihovog
obavljanja koji omoguava pogodniju primenu odreenih tehnika
zazadovoljavanje graninih vrednosti emisija koje su projektovane
tako da spree ili gde to nije izvodljivo,smanje emisije i uticaj na
ivotnu sredinu u celini;
23) rizik jeste odreeni nivo verovatnoe da neka aktivnost,
direktno ili indirektno, izazove opasnostpo ivotnu sredinu, ivot i
zdravlje ljudi;
24) udes jeste iznenadni i nekontrolisani dogaaj koji nastaje
oslobaanjem, izlivanjem ili rasipanjemopasnih materija, obavljanjem
aktivnosti pri proizvodnji, upotrebi, preradi, skladitenju,
odlaganju ilidugotrajnom neadekvatnom uvanju (u daljem tekstu:
hemijski udes);
25) sanacija, odnosno remedijacija jeste proces preduzimanja
mera za zaustavljanje zagaenja idalje degradacije ivotne sredine do
nivoa koji je bezbedan za budue korienje lokacije ukljuujuiureenje
prostora, revitalizaciju i rekultivaciju;
26) javnost jeste jedno ili vie fizikih ili pravnih lica,
njihova udruenja, organizacije ili grupe.
27) izvori zagaivanja ivotne sredine jesu lokacijski odreeni i
prostorno ogranieni takasti,linijski i povrinski izvori zagaujuih
materija i energije u ivotnu sredinu;
28) zainteresovana javnost jeste javnost na koju utie ili na
koju moe uticati donoenje odlukenadlenog organa ili koja ima
interesa u tome, ukljuujui i udruenja graana i drutvene
organizacijekoje se bave zatitom ivotne sredine i koje su
evidentirane kod nadlenog organa;
29) nadleni organ jeste organ odgovoran za sprovoenje obaveza u
okviru ovlaenja utvrenihovim zakonom, i to:
- ministarstvo nadleno za poslove ivotne sredine;
- pokrajinski organ nadlean za poslove ivotne sredine;
- nadleni organ jedinice lokalne samouprave;
30) operater jeste svako fiziko ili pravno lice koje, u skladu
sa propisima, upravlja postrojenjem,odnosno kompleksom ili ga
kontrolie ili je ovlaen za donoenje ekonomskih odluka u
oblastitehnikog funkcionisanja postrojenja;
31) seveso postrojenje, odnosno postrojenje u kojem se obavljaju
aktivnosti u kojima jeprisutna ili moe biti prisutna opasna
materija u jednakim ili veim koliinama od propisanih (udaljem
tekstu: seveso postrojenje) jeste tehnika jedinica unutar kompleksa
gde se opasne materijeproizvode, koriste, skladite ili se njima
rukuje. Postrojenje ukljuuje svu opremu, zgrade, cevovode,maine,
alate, interne koloseke i depoe, dokove, istovarna pristanita za
postrojenja, pristane, skladitaili sline graevine, na vodi ili
kopnu, a koje su nune za funkcionisanje postrojenja;
32) kompleks podrazumeva prostornu celinu pod kontrolom
operatera, gde su opasne materijeprisutne u jednom ili vie
postrojenja, ukljuujui pojedinanu ili zajedniku infrastrukturu,
odnosnopojedinane ili zajednike aktivnosti;
33) zahtevi u pogledu kvaliteta ivotne sredine jesu skup uslova
i zahteva koji moraju bitiispunjeni u odreeno vreme i na odreenom
prostoru ili u pojedinim medijumima ivotne sredine, uskladu sa
posebnim propisima.+ Vidi:l. 1. Zakona - 36/2009-144.
Subjekti sistema zatite ivotne sredine
lan 4.
Sistem zatite ivotne sredine, u okviru svojih ovlaenja,
obezbeuju:
1) Republika Srbija;
-
2) autonomna pokrajina;
3) optina, odnosno grad (u daljem tekstu: jedinica lokalne
samouprave);
4) preduzea, druga domaa i strana pravna lica i preduzetnici
koji u obavljanju privredne i drugedelatnosti koriste prirodne
vrednosti, ugroavaju ili zagauju ivotnu sredinu (u daljem tekstu:
pravna ifizika lica);
5) naune i strune organizacije i druge javne slube;
6) graanin, grupe graana, njihova udruenja, profesionalne ili
druge organizacije.
Svi subjekti sistema zatite ivotne sredine duni su da uvaju i
unapreuju ivotnu sredinu.+ Vidi:l. 74. Zakona - 36/2009-144.
Obaveze subjekata
lan 5.
U ostvarivanju sistema zatite ivotne sredine Republika Srbija,
autonomna pokrajina, jedinica lokalnesamouprave, pravna i fizika
lica odgovorna su za svaku aktivnost kojom menjaju ili mogu
promenitistanje i uslove u ivotnoj sredini, odnosno za
nepreduzimanje mera zatite ivotne sredine, u skladu sazakonom.
Pravna i fizika lica duna su da u obavljanju svojih delatnosti
obezbede: racionalno korienjeprirodnih bogatstava; uraunavanje
trokova zatite ivotne sredine u okviru investicionih i
proizvodnihtrokova, primenu propisa, odnosno preduzimanje mera
zatite ivotne sredine, u skladu sa zakonom.+ Vidi:l. 74. Zakona -
36/2009-144.
Jaanje svesti
lan 6.
Dravni organi, naune ustanove, ustanove u oblasti obrazovanja,
zdravstva, informisanja, kulture idruge ustanove, kao i drugi
oblici udruivanja, u okviru svojih delatnosti, podstiu, usmeravaju
iobezbeuju jaanje svesti o znaaju zatite ivotne sredine.
Jaanje svesti o znaaju zatite ivotne sredine obezbeuje se kroz
sistem obrazovanja i vaspitanja,nauno-istraivakog i tehnolokog
razvoja, usavravanja u procesu rada, javnog informisanja
ipopularizacije zatite ivotne sredine.
Udruenja graana
lan 7.
Udruenja graana u oblasti zatite ivotne sredine pripremaju,
propagiraju i realizuju svoje programezatite, tite svoja prava i
interese u oblasti zatite ivotne sredine, predlau aktivnosti i mere
zatite,uestvuju u postupku donoenja odluka u skladu sa zakonom,
doprinose ili neposredno rade nainformisanju o ivotnoj sredini.
Saradnja
lan 8.
Subjekti sistema zatite ivotne sredine duni su da meusobno
sarauju, obezbeuju koordinaciju iusklaivanje u donoenju i
sprovoenju odluka.
-
Republika Srbija ostvaruje saradnju u oblasti zatite ivotne
sredine sa drugim dravama imeunarodnim organizacijama.+ Vidi:l. 74.
Zakona - 36/2009-144.
Naela zatite ivotne sredine
lan 9.
Osnovna naela zatite ivotne sredine jesu:
1) Naelo integralnosti - dravni organi, organi autonomne
pokrajine i organi jedinice lokalnesamouprave obezbeuju integraciju
zatite i unapreivanja ivotne sredine u sve sektorske
politikesprovoenjem meusobno usaglaenih planova i programa i
primenom propisa kroz sistem dozvola,tehnikih i drugih standarda i
normativa, finansiranjem, podsticajnim i drugim merama zatite
ivotnesredine.
2) Naelo prevencije i predostronosti - svaka aktivnost mora biti
planirana i sprovedena na nainda: prouzrokuje najmanju moguu
promenu u ivotnoj sredini; predstavlja najmanji rizik po
ivotnusredinu i zdravlje ljudi; smanji optereenje prostora i
potronju sirovina i energije u izgradnji, proizvodnji,distribuciji
i upotrebi; ukljui mogunost reciklae; sprei ili ogranii uticaj na
ivotnu sredinu na samomizvoru zagaivanja.
Naelo predostronosti ostvaruje se procenom uticaja na ivotnu
sredinu i korienjem najboljihraspoloivih i dostupnih tehnologija,
tehnika i opreme.
Nepostojanje pune naune pouzdanosti ne moe biti razlog za
nepreduzimanje mera spreavanjadegradacije ivotne sredine u sluaju
moguih ili postojeih znaajnih uticaja na ivotnu sredinu.
3) Naelo ouvanja prirodnih vrednosti - prirodne vrednosti
koriste se pod uslovima i na nainkojima se obezbeuje ouvanje
vrednosti geodiverziteta, biodiverziteta, zatienih prirodnih dobara
ipredela.
Obnovljivi prirodni resursi koriste se pod uslovima koji
obezbeuju njihovu trajnu i efikasnu obnovu istalno unapreivanje
kvaliteta.
Neobnovljivi prirodni resursi koriste se pod uslovima koji
obezbeuju njihovo dugoronoekonomino i razumno korienje, ukljuujui
ograniavanje korienja stratekih ili retkih prirodnihresursa i
supstituciju drugim raspoloivim resursima, kompozitnim ili vetakim
materijalima.
4) Naelo odrivog razvoja - odrivi razvoj je usklaeni sistem
tehniko-tehnolokih, ekonomskih idrutvenih aktivnosti u ukupnom
razvoju u kojem se na principima ekonominosti i razumnosti
koristeprirodne i stvorene vrednosti Republike Srbije sa ciljem da
se sauva i unapredi kvalitet ivotne sredineza sadanje i budue
generacije.
Odrivi razvoj ostvaruje se donoenjem i sprovoenjem odluka kojima
se obezbeuje usklaenostinteresa zatite ivotne sredine i interesa
ekonomskog razvoja.
5) Naelo odgovornosti zagaivaa i njegovog pravnog sledbenika -
pravno ili fiziko lice kojesvojim nezakonitim ili neispravnim
aktivnostima dovodi do zagaenja ivotne sredine odgovorno je uskladu
sa zakonom.
Zagaiva je odgovoran za zagaivanje ivotne sredine i u sluaju
likvidacije ili steaja preduzea ilidrugih pravnih lica, u skladu sa
zakonom.
Zagaiva ili njegov pravni sledbenik obavezan je da otkloni uzrok
zagaenja i posledice direktnog iliindirektnog zagaenja ivotne
sredine.
Promene vlasnitva preduzea i drugih pravnih lica ili drugi
oblici promene svojine obavezno ukljuujuprocenu stanja ivotne
sredine i odreivanje odgovornosti za zagaenje ivotne sredine, kao i
namirenjedugova (tereta) prethodnog vlasnika za izvreno zagaivanje
i/ili tetu nanetu ivotnoj sredini.
6) Naelo "zagaiva plaa" - zagaiva plaa naknadu za zagaivanje
ivotne sredine kada
-
svojim aktivnostima prouzrokuje ili moe prouzrokovati optereenje
ivotne sredine, odnosno akoproizvodi, koristi ili stavlja u promet
sirovinu, poluproizvod ili proizvod koji sadri tetne materije
poivotnu sredinu.
Zagaiva, u skladu sa propisima, snosi ukupne trokove mera za
spreavanje i smanjivanjezagaivanja koji ukljuuju trokove rizika po
ivotnu sredinu i trokove uklanjanja tete nanete ivotnojsredini.
7) Naelo "korisnik plaa" - svako ko koristi prirodne vrednosti
duan je da plati realnu cenu zanjihovo korienje i rekultivaciju
prostora.
8) Naelo supsidijarne odgovornosti - dravni organi, u okviru
svojih finansijskih mogunosti,otklanjaju posledice zagaivanja
ivotne sredine i smanjenja tete u sluajevima kada je
zagaivanepoznat, kao i kada teta potie usled zagaivanja ivotne
sredine iz izvora van teritorije RepublikeSrbije.
9) Naelo primene podsticajnih mera - dravni organi, odnosno
organi autonomne pokrajine,odnosno organi jedinice lokalne
samouprave preduzimaju mere ouvanja i odrivog
upravljanjakapacitetom ivotne sredine, posebno smanjenjem korienja
sirovina i energije i spreavanjem ilismanjenjem zagaivanja ivotne
sredine, primenom ekonomskih instrumenata i drugih mera,
izboromnajboljih dostupnih tehnika, postrojenja i opreme koja ne
zahteva prekomerne trokove i izboromproizvoda i usluga.
10) Naelo informisanja i uea javnosti - u ostvarivanju prava na
zdravu ivotnu sredinu svakoima pravo da bude obaveten o stanju
ivotne sredine i da uestvuje u postupku donoenja odluka ijebi
sprovoenje moglo da utie na ivotnu sredinu.
Podaci o stanju ivotne sredine su javni.
11) Naelo zatite prava na zdravu ivotnu sredinu i pristupa
pravosuu - graanin ili grupegraana, njihova udruenja, profesionalne
ili druge organizacije, pravo na zdravu ivotnu sredinuostvaruju
pred nadlenim organom, odnosno sudom, u skladu sa zakonom.+ Vidi:l.
74. Zakona - 36/2009-144.
Posebni zakoni
lan 10.
Odrivo upravljanje prirodnim vrednostima i zatita ivotne sredine
ureuju se ovim zakonom,posebnim zakonima i drugim propisima kojima
se ureuje:
1) procena uticaja planova, programa i projekata na ivotnu
sredinu;
2) integrisano spreavanje i kontrola zagaivanja;
3) zatita prirode;
4) zatita vazduha, voda, zemljita, uma, geolokih resursa;
5) upravljanje hemikalijama;
6) upravljanje otpadom;
7) jonizujua i nejonizujua zraenja;
8) zatita od buke i vibracija i dr.
II. UPRAVLjANjE PRIRODNIM VREDNOSTIMA
1. Planiranje i korienje prirodnih vrednosti
-
Upravljanje prirodnim vrednostima
lan 11.
Upravljanje prirodnim vrednostima ostvaruje se planiranjem
odrivog korienja i ouvanja njihovogkvaliteta i raznovrsnosti, u
skladu sa uslovima i merama zatite ivotne sredine utvrenih ovim i
posebnimzakonom.
Prirodne vrednosti su:
1) prirodni resursi kao obnovljive ili neobnovljive geoloke,
hidroloke i bioloke vrednosti koji se,direktno ili indirektno, mogu
koristiti ili upotrebiti, a imaju realnu ili potencijalnu ekonomsku
vrednost;
2) zatiena prirodna dobra;
3) javna prirodna dobra.
Prirodne vrednosti mogu se davati na korienje u skladu sa
uslovima i na nain utvren ovim iposebnim zakonom.
Strateki dokumenti
lan 12.
Odrivo korienje i zatita prirodnih vrednosti obezbeuju se u
okviru Strategije prostornog razvojaRepublike Srbije i Nacionalne
strategije odrivog korienja prirodnih resursa i dobara.
Nacionalnu strategiju odrivog korienja prirodnih resursa i
dobara (u daljem tekstu: Nacionalnastrategija), za period od
najmanje deset godina, donosi Vlada.
Nacionalna strategija sadri, naroito:
1) naela odrivog razvoja u nacionalnoj politici upravljanja
prirodnim resursima i dobrima;
2) analizu stanja i dosadanjeg stepena istraenosti prirodnih
resursa i dobara po vrstama, prostornomrasporedu, raznovrsnosti,
obimu i kvalitetu;
3) bilansne kategorije (prostorne i vremenske funkcije, koliine,
kvalitet, ugroenost, obnovljivost,strateke rezerve i sl.) i
predvianje trendova promene stanja;
4) nain vrednovanja i uslove odrivog korienja prirodnih resursa
i dobara;
5) plansko-razvojnu i socio-ekonomsku analizu stratekih
prioriteta istraivanja i korienja prirodnihresursa;
6) ekoloko-prostorne osnove o potencijalima prirodnog resursa
ili dobra;
7) uslove za postepenu supstituciju prirodnih resursa;
8) smernice za dalja istraivanja u oblasti pojedinanih prirodnih
resursa i dobara i za potrebeplaniranja, odnosno donoenje planova i
programa.
Nacionalna strategija se realizuje putem planova, programa i
osnova za svaki pojedinani prirodniresurs ili dobro koje donosi
Vlada.
Na osnovu podataka i evidencija o izvrenju planova, programa i
osnova, ministarstvo nadleno zaposlove ivotne sredine (u daljem
tekstu: Ministarstvo), u saradnji sa drugim nadlenim
ministarstvima,jedanput u dve godine priprema izvetaj o realizaciji
Nacionalne strategije i podnosi ga Vladi.
Ako se iz podataka o realizaciji Nacionalne strategije utvrdi da
se korienjem prirodnih bogatstavaznaajno ugroava prirodna ravnotea
ekosistema Vlada moe, na predlog ministarstva nadlenog zazatitu
ivotne sredine ili drugog ministarstava, privremeno ograniiti obim
korienja prirodnih vrednostina odreenom podruju.
Nacionalna strategija objavljuje se u "Slubenom glasniku
Republike Srbije".
-
+ Vidi:l. 2. i 74. Zakona - 36/2009-144.
Planovi i programi autonomne pokrajine i jedinice lokalne
samouprave
lan 13.
Autonomna pokrajina i jedinica lokalne samouprave, u okviru
nadlenosti utvrenih ovim i posebnimzakonom, donose svoje planove i
programe upravljanja prirodnim resursima i dobrima, u skladu
sastratekim dokumentima iz lana 12. ovog zakona i svojim
specifinostima.
Dve ili vie jedinica lokalne samouprave mogu doneti zajednike
programe iz stava 1. ovog lana.
Kontrola korienja i zatita
lan 14.
Kontrolu korienja i zatitu prirodnih resursa i dobara obezbeuju
organi i organizacije RepublikeSrbije, autonomne pokrajine i
jedinice lokalne samouprave, u skladu sa ovim i posebnim zakonima,
anaroito:
1) sprovoenjem Nacionalne strategije, planova, programa i
osnova;
2) primenom standarda, normativa i propisa o korienju i zatiti
prirodnih resursa i dobara;
3) stratekom procenom uticaja na ivotnu sredinu planova,
programa, osnova i drugih akata kojimase ureuje korienje prirodnih
vrednosti i zatita ivotne sredine;
4) procenom uticaja projekata na ivotnu sredinu na svim nivoima
istraivanja i eksploatacije;
5) integrisanim spreavanjem i kontrolom zagaivanja ivotne
sredine;
6) usklaenim sistemom dozvola, odobrenja i saglasnosti;
7) voenjem katastra korienja prirodnih bogatstava i dobara;
8) organizovanjem monitoringa korienja prirodnih resursa i
dobara, stanja ivotne sredineprikupljanjem, objedinjavanjem i
analizom podataka i kvantifikovanjem trendova.+ Vidi:l. 74. Zakona
- 36/2009-144.
Saglasnost za korienje
lan 15.
Nadleni organ ne moe izdati odobrenje za korienje prirodnih
resursa ili dobara bez saglasnosti naprojekat koji sadri mere
zatite i sanacije ivotne sredine.
Saglasnost iz stava 1. ovog lana daje Ministarstvo, kojom se
utvruje ispunjenost uslova i meraodrivog korienja prirodnih
resursa, odnosno dobara i zatite ivotne sredine u toku i posle
prestankaobavljanja aktivnosti, a na osnovu ocene o uslovima
nadlenih strunih organizacija.+ Vidi:l. 3. Zakona -
36/2009-144.
+ Sudska praksa
Sanacija i remedijacija
+ Vidi:
-
l. 4. Zakona - 36/2009-144.
lan 16.
Pravno i fiziko lice koje degradira ivotnu sredinu duno je da
izvri remedijaciju ili na drugi nainsanira degradiranu ivotnu
sredinu, u skladu sa projektima sanacije i remedijacije.
Na projekte iz stava 1. ovog lana Ministarstvo daje
saglasnost.
Ministar nadlean za poslove ivotne sredine (u daljem tekstu:
ministar) propisuje metodologiju zaizradu projekata sanacije i
remedijacije, osim za projekte eksploatacije mineralnih sirovina
koji suureeni posebnim propisima.+ Vidi:l. 4. Zakona -
36/2009-144.
Zatiena prirodna dobra
lan 17.
Zatiena prirodna dobra koriste se i unapreuju na nain koji
omoguava njihovo trajno ouvanje iunapreivanje, u skladu sa zakonom
kojim se ureuje zatita prirode.
U zatienom prirodnom dobru ne mogu se obavljati aktivnosti
kojima se ugroava kapacitet ivotnesredine, prirodna ravnotea,
biodiverzitet, hidrografske, geomorfoloke, geoloke, kulturne i
pejzanevrednosti ili na bilo koji nain degradira kvalitet i
svojstva prirodnog dobra.
Korienje i zatita javnih prirodnih dobara
lan 18.
Javna prirodna dobra, kao dobra od opteg interesa, koriste se na
nain i pod uslovima kojima seomoguava razvoj i trajnost njihovih
prirodnih, fizikih, zdravstvenih ili estetskih vrednosti u skladu
sapropisima.
Korienje prostora
lan 19.
Razvojnim i prostornim planom utvruju se zone izgradnje na
odreenim lokacijama zavisno odkapaciteta ivotne sredine i stepena
optereenja, kao i ciljeva izgradnje unutar odreenih delova na
timlokacijama.
U pojedinim zonama u kojima je utvrena zatitna udaljenost ili
podruje, dozvoljeno je obavljanjeaktivnosti na nain utvren posebnim
propisima u skladu sa prirodom optereivanja ivotne sredine.
Javne zelene povrine
lan 20.
Javne zelene povrine u naseljenim mestima i predelima obuhvaenim
prostornim i urbanistikimplanovima podiu se i odravaju na nain koji
omoguava ouvanje i unapreivanje prirodnih i stvorenihvrednosti.
Ako se zbog izgradnje objekta unite javne zelene povrine, one se
moraju nadoknaditi pod uslovimai na nain koji odreuje jedinica
lokalne samouprave.
Opti uslovi zatite, nain podizanja i odravanja, obnove unitenih
javnih zelenih povrina i voenjapodataka o javnim zelenim povrinama
ureuju se posebnim zakonom.
-
2. Zatita prirodnih vrednosti
Integrisana zatita
lan 21.
Zatita prirodnih vrednosti ostvaruje se sprovoenjem mera za
ouvanje njihovog kvaliteta, koliina irezervi, kao i prirodnih
procesa, odnosno njihove meuzavisnosti i prirodne ravnotee u
celini.
Zatita tla i zemljita
lan 22.
Zatita zemljinog prostora (zemljita) i njegovog odrivog korienja
ostvaruje se merama sistemskogpraenja kvaliteta zemljita, praenjem
indikatora za ocenu rizika od degradacije zemljita, kao
isprovoenjem remedijacionih programa za otklanjanje posledica
kontaminacije i degradacije zemljinogprostora, bilo da se oni
deavaju prirodno ili da su uzrokovani ljudskim aktivnostima.
Prilikom promene nosioca prava korienja zemljita, korisnik
zemljita ije pravo korienjaprestaje, a ija delatnost je uticala,
odnosno mogla da utie ili ometa prirodne funkcije zemljita, duan
jeda izradi izvetaj o stanju zemljita.
Program sistemskog praenja kvaliteta zemljita, indikatore za
ocenu rizika od degradacije zemljita imetodologiju za izradu
remedijacionih programa iz stava 1. ovog lana propisuje Vlada.
Ministar propisuje sadrinu i metodologiju izrade izvetaja o
stanju zemljita iz stava 2. ovog lana.+ Vidi:l. 5. Zakona -
36/2009-144.
Zatita voda
lan 23.
Vode se mogu koristiti i optereivati, a otpadne vode isputati u
vode uz primenu odgovarajuegtretmana, na nain i do nivoa koji ne
predstavlja opasnost za prirodne procese ili za obnovu kvaliteta
ikoliine vode i koji ne umanjuje mogunost njihovog vienamenskog
korienja.
Zatita i korienje voda ostvaruje se u okviru integralnog
upravljanja vodama preduzimanjem isprovoenjem mera za ouvanje
povrinskih i podzemnih voda i njihovih rezervi, kvaliteta i
koliina, kaoi zatitom u skladu sa posebnim zakonom.
Radi zatite i ouvanja koliina i kvaliteta podzemnih rezervi voda
vre se detaljni istrani radovi, kao iizrada bilansa rezervi
podzemnih voda.
Zatita voda ostvaruje se preduzimanjem mera sistematskog i
kontrolnog praenja kvaliteta voda,smanjivanjem zagaivanja voda
zagaujuim materijama ispod propisanih graninih vrednosti
ipreduzimanjem tehniko-tehnolokih i drugih potrebnih mera za
njihovo preiavanje, kako bi sespreilo unoenje u vode opasnih,
otpadnih i dugih tetnih materija, kao i praenjem uticaja
zagaenihvoda na zdravlje ljudi, ivotinjski i biljni svet i ivotnu
sredinu. Zatita voda obuhvata i zatitu voda oduticaja prekograninog
zagaenja, tako da se obezbeuje ouvanje voda u celini.+ Vidi:l. 6.
Zakona - 36/2009-144.
Zatita vazduha
lan 24.
-
Zatita vazduha ostvaruje se preduzimanjem mera sistematskog
praenja kvaliteta vazduha,smanjenjem zagaivanja vazduha zagaujuim
materijama ispod propisanih graninih vrednosti ipreduzimanjem
tehniko-tehnolokih i drugih potrebnih mera za smanjenje emisije,
praenjem uticajazagaenog vazduha na zdravlje ljudi i ivotnu
sredinu. Mere zatite vazduha obezbeuju ouvanjeatmosfere u celini sa
svim njenim procesima i klimatskim obelejima.
Zatita i ouvanje uma
lan 25.
Radi zatite i unapreivanja umskih ekosistema umama se gazduje
tako da se obezbeujeracionalno upravljanje umama, ouvanje genetskog
fonda, poboljanje strukture i ostvarivanjeprioritetnih funkcija
uma.
Dravni organi, vlasnici i korisnici uma duni su da preduzimaju
potrebne mere za ouvanje i odrivokorienje uma, mere obnavljanja,
podizanja i njihovog unapreivanja, kao i kontrole i zatite uma
usluaju prekograninog zagaivanja.
Ouvanje biosfere i zatita biodiverziteta
lan 26.
Ouvanje biosfere obuhvata zatitu organizama, njihovih zajednica
i stanita, ukljuujui i ouvanjeprirodnih procesa i prirodne ravnotee
unutar ekosistema, uz obezbeivanje njihove odrivosti.
Biodiverzitet i bioloki resursi tite se i koriste na nain koji
omoguava njihov opstanak,raznovrsnost, obnavljanje i unapreivanje u
sluaju naruenosti.
Zatita biodiverziteta, korienje biolokih resursa, genetiki
modifikovanih organizama ibiotehnologije vri se na osnovu ovog
zakona i posebnog zakona, kao i obaveza preuzetihmeunarodnim
ugovorima.
Zatita i korienje flore i faune
lan 27.
Radi zatite biodiverziteta i biolokih resursa, odnosno
autohtonih biljnih i ivotinjskih vrsta i njihovorasprostiranje,
Ministarstvo, drugi nadleni organi i organizacije kontroliu unoenje
i gajenje biljnih iivotinjskih vrsta stranog porekla.
Zabranjeno je uznemiravati, zlostavljati, ozleivati i unitavati
divlju faunu i razarati njena stanita.
Zabranjeno je unitavati, kidati ili na drugi nain pustoiti
divlju floru, odnosno unitavati i razaratinjena stanita.
Odreene vrste divlje flore i faune, njihovi razvojni oblici i
delovi mogu se sakupljati i stavljati upromet na nain i pod
uslovima utvrenim u dozvoli koju izdaje Ministarstvo, po prethodno
pribavljenommiljenju organizacije nadlene za zatitu prirode.
Pravno lice, odnosno preduzetnik koje vri promet vrsta divlje
flore i faune duno je da plaanaknadu.
Visina naknade iz stava 5. ovog lana utvruje se aktom o
stavljanju pod kontrolu korienja iprometa divlje flore i faune koji
donosi Vlada.
Sredstva ostvarena od naknade iz stava 6. ovog lana prihod su
budeta Republike i koriste senamenski za zatitu i unapreivanje
ivotne sredine u skladu sa ovim zakonom.
Promet ugroenih i zatienih vrsta divlje flore i faune
-
lan 28.
Uvoz i izvoz ugroenih i zatienih vrsta divlje flore i faune,
njihovih razvojnih oblika i delova vri sepod uslovom da uvoz,
odnosno izvoz nije zabranjen, odnosno da izvezena koliina ili broj
primerakaugroenih i zatienih vrsta divlje flore i faune nee
ugroziti opstanak te vrste u Republici Srbiji, kao i poddrugim
uslovima propisanim zakonom, na osnovu dozvole koju izdaje
Ministarstvo.
Tranzit ugroenih i zatienih vrsta divlje flore i faune, njihovih
razvojnih oblika i delova vri se poduslovom da je izdata izvozna
dozvola.
Uz zahtev za izdavanje dozvole za uvoz i izvoz iz stava 1. ovog
lana podnosilac zahteva prilae:
1) miljenje ovlaene naune i strune organizacije da se izvozom
ugroenih i zatienih vrsta divljeflore i faune u traenoj koliini ili
broju primeraka nee ugroziti opstanak te vrste u Republici
Srbiji;
2) izjavu uvoznika, odnosno izvoznika u koje svrhe e se
koristiti primerak vrste;
3) drugu propisanu dokumentaciju.
Ministar nadlean za poslove zatite ivotne sredine (u daljem
tekstu: ministar) odreuje naune istrune organizacije koje daju
strune ocene da se izvozom ugroene i zatiene vrste divlje flore i
fauneu traenoj koliini ili broju primeraka nee ugroziti opstanak te
vrste u Republici Srbiji.
Ministar blie propisuje dokumentaciju koja se podnosi uz zahtev
iz stava 3. ovog lana, sadrinu iizgled dozvole.
Ministarstvo vodi registar izdatih dozvola na propisan nain.+
Vidi:l. 74. Zakona - 36/2009-144.
+ Sudska praksa
Opasne materije
lan 29.
Upravljanje opasnim materijama vri se pod uslovima i na nain
kojim se obezbeuje smanjenje rizikaod njihovih opasnih svojstava po
ivotnu sredinu i zdravlje ljudi i to u procesu proizvodnje,
skladitenja,korienja i odlaganja.
Pravno i fiziko lice koje upravlja opasnim materijama duno je da
planira, organizuje i preduzima svepotrebne preventivne, zatitne,
sigurnosne i sanacione mere kojima se rizik po ivotnu sredinu i
zdravljeljudi svodi na najmanju moguu meru.
Ministar, u saradnji sa ministrima nadlenim za zdravlje,
bezbednost na radu, rudarstvo i energetiku iunutranje poslove
propisuje blie uslove koje moraju da ispunjavaju skladita opasnih
materija, kao iuputstvo o uslovima i nainu skladitenja opasnih
materija.+ Vidi:l. 7. Zakona - 36/2009-144.
+ Sudska praksa
Upravljanje otpadom
lan 30.
Upravljanje otpadom sprovodi se po propisanim uslovima i merama
postupanja sa otpadom u okvirusistema sakupljanja, transporta,
tretmana i odlaganja otpada, ukljuujui i nadzor nad tim
aktivnostima ibrigu o postrojenjima za upravljanje otpadom posle
njihovog zatvaranja.
Vlasnik otpada duan je da preduzme mere upravljanja otpadom u
cilju spreavanja ili smanjenja
-
nastajanja, ponovnu upotrebu i reciklau otpada, izdvajanje
sekundarnih sirovina i korienje otpada kaoenergenta, odnosno
odlaganje otpada.
Zatita od buke i vibracija
lan 31.
Korisnik izvora buke moe stavljati u promet i upotrebljavati
izvore buke po propisanim uslovima uzprimenu propisanih mera zatite
kojima se smanjuju emisije buke, odnosno upotreba
postrojenja,ureaja, maina, transportnih sredstava i aparata koji
prouzrokuju buku.
Zatita od vibracija sprovodi se preduzimanjem mera kojima se
spreava i otklanja ugroavanjeivotne sredine od dejstva mehanikih,
periodinih i pojedinanih potresa izazvanih ljudskom delatnou.
Zatita od zraenja
lan 32.
Zatita od zraenja sprovodi se primenom sistema mera kojima se
spreava ugroavanje ivotnesredine i zdravlje ljudi od dejstva
zraenja koja potiu iz jonizujuih i nejonizujuih izvora i
otklanjajuposledice emisija koje izvori zraenja emituju ili mogu da
emituju.
Pravno i fiziko lice moe proizvoditi, vriti promet i koristiti
izvore jonizujuih i nejonizujuih zraenjapo propisanim uslovima i na
propisan nain.
III. MERE I USLOVI ZATITE IVOTNE SREDINE
1. Preventivne mere
Planiranje i izgradnja
lan 33.
Ureenje prostora, korienje prirodnih resursa i dobara odreeno
prostornim i urbanistikimplanovima i drugim planovima (planovi
ureenja i osnove korienja poljoprivrednog zemljita,
umske,vodoprivredne, lovnoprivredne osnove i programi unapreenja
ribarstva na ribarskim podrujima i drugiplanovi) zasniva se na
obavezi da se:
1) prirodni resursi i dobra ouvaju i unapreuju i u najveoj meri
obnavljaju, a ako su neobnovljivi dase racionalno koriste;
1a) obezbedi ouvanje i odravanje znaajnih ili karakteristinih
obeleja predela, unapreivanjepredela, njihovo ponovno
uspostavljanje i stvaranje, a koja su od velikog znaaja za zatitu
divlje flore ifaune i njihovih stanita;
2) obezbedi zatita i nesmetano ostvarivanje funkcija zatienih
prirodnih dobara sa njihovomzatienom okolinom i u najveoj moguoj
meri ouvaju stanita divljih biljnih i ivotinjskih vrsta i
njihovezajednice;
3) obezbedi ouvanje izgraenog prostora;
4) obezbede uslovi za odmor i rekreaciju oveka;
5) odrede mere zatite ivotne sredine;
6) prikae postojee stanje po elementima iz ta. 1), 2), 3) i 4)
ovog lana i planirano stanje samerama potrebnim da se planovi
ostvare.
Ministarstvo, organ autonomne pokrajine, odnosno jedinice
lokalne samouprave uestvuje u postupku
-
pripreme i donoenja planova iz stava 1. ovog lana, na nain
odreen zakonom.+ Vidi:l. 8. Zakona - 36/2009-144.
Prostorno i urbanistiko planiranje
lan 34.
U prostornim i urbanistikim planovima obezbedie se mere i uslovi
zatite ivotne sredine, a naroito:
1) utvrivanje posebnih reima ouvanja i korienja podruja zatienih
prirodnih dobara, izvoritavodosnabdevanja, termalnih i mineralnih
izvorita, uma, poljoprivrednog zemljita, javnih zelenihpovrina,
rekreacionih podruja i banja;
2) odreivanje podruja ugroenih delova ivotne sredine (zagaena
podruja, podruja ugroenaerozijom i bujicama, eksploatacijom
mineralnih sirovina, plavna podruja i sl.) i utvrivanje mera
zasanaciju ovih podruja;
2a) utvrivanje mera integrisane zatite i planiranja predela koje
obuhvataju podruja izvan zatienihprirodnih dobara, radi ureenja
dugorone koncepcije, namene i organizacije predela i
usklaivanjavienamenskog korienja prostora koje ugroava predeo
(poljoprivreda, umarstvo, vodoprivreda,rudarstvo, energetika,
saobraaj, stanovanje, rekreacije i dr.);
2b) utvrivanje podruja u kojima e se dugorono sauvati
odgovarajue udaljenosti izmeuobjekata u kojima je prisutna ili moe
biti prisutna jedna ili vie opasnih materija u koliinama koje suvee
od propisanih i stambenih podruja, javnih prostora, kao i podruja
od posebnog znaaja, radizatite ivota i zdravlja ljudi i ivotne
sredine;
3) utvrivanje mera i uslova zatite ivotne sredine prema kojima e
se koristiti prostor namenjeneksploataciji mineralnih sirovina,
odnosno vriti izgradnja industrijskih i energetskih objekata,
objekata zapreradu i odlaganje otpada, objekata infrastrukture i
drugih objekata ijom izgradnjom ili korienjem semoe ugroziti ivotna
sredina.
Uslove za obezbeenje mera iz stava 1. ovog lana daje
Ministarstvo, organ autonomne pokrajine,odnosno jedinice lokalne
samouprave, na zahtev organa nadlenog za pripremu i donoenje plana,
a naosnovu uslova i miljenja nadlenih strunih organizacija.+
Vidi:l. 9. Zakona - 36/2009-144.
Strateka procena uticaja na ivotnu sredinu
lan 35.
Strateka procena uticaja na ivotnu sredinu vri se za strategije,
planove, programe i osnove u oblastiprostornog i urbanistikog
planiranja ili korienja zemljita, poljoprivrede, umarstva,
ribarstva, lovstva,energetike, industrije, saobraaja, upravljanja
otpadom, upravljanja vodama, telekomunikacija,
turizma,infrastrukturnih sistema, zatite prirodnih i kulturnih
dobara, biljnog i ivotinjskog sveta i njihovih stanita idr. i
sastavni je deo plana, odnosno programa ili osnove.
Strateka procena uticaja na ivotnu sredinu mora biti usklaena sa
drugim procenama uticaja naivotnu sredinu, kao i sa planovima i
programima zatite ivotne sredine i vri se u skladu sa
postupkompropisanim posebnim zakonom.
Autonomna pokrajina, odnosno jedinica lokalne samouprave, u
okviru svojih prava i dunosti,odreuje vrste planova i programa za
koje se izrauje strateka procena uticaja.+ Vidi:l. 10. Zakona -
36/2009-144.
Procena uticaja projekta na ivotnu sredinu
-
lan 36.
Procena uticaja projekta na ivotnu sredinu vri se za projekte
koji se planiraju i realizuju u prostoru,ukljuujui promene
tehnologije, rekonstrukciju, proirenje kapaciteta ili prestanak
rada koji mogudovesti do znaajnog zagaivanja ivotne sredine ili
predstavljaju rizik po zdravlje ljudi.
Procena uticaja vri se za projekte iz oblasti industrije,
rudarstva, energetike, saobraaja, turizma,poljoprivrede, umarstva,
vodoprivrede, upravljanja otpadom i komunalnih delatnosti, kao i za
projektekoji se planiraju na zatienom prirodnom dobru i u zatienoj
okolini nepokretnog kulturnog dobra.
Procena uticaja projekta na ivotnu sredinu je sastavni deo
tehnike dokumentacije bez koje se nemoe pristupiti izvoenju
projekta i vri se u skladu sa postupkom propisanim posebnim
zakononom.+ Vidi:l. 11. Zakona - 36/2009-144.
Integrisano spreavanje i kontrola zagaivanja
lan 37.
Za rad novih i postojeih postrojenja i aktivnosti koja mogu
imati negativne uticaje na zdravlje ljudi iivotnu sredinu ili
materijalna dobra pribavlja se integrisana dozvola kojom se
obezbeuje spreavanje ikontrola zagaivanja ivotne sredine.
Vrste aktivnosti i postrojenja, uslovi i postupak izdavanja
integrisane dozvole, nadzor i druga pitanjaod znaaja za integrisano
spreavanje i kontrolu zagaivanja ivotne sredine ureuju se
posebnimzakonom.+ Vidi:l. 12. Zakona - 36/2009-144.
Procena opasnosti od udesa
lan 38.
Operater seveso postrojenja, odnosno kompleksa u kome se
obavljaju aktivnosti u kojima je prisutnaili moe biti prisutna
jedna ili vie opasnih materija u propisanim koliinama, duan je da
preduzme sveneophodne mere za spreavanje hemijskog udesa i
ograniavanja uticaja tog udesa na ivot i zdravljeljudi i ivotnu
sredinu u cilju stvaranja uslova za upravljanje rizikom, u skladu
sa ovim zakonom.+ Vidi:l. 13. Zakona - 36/2009-144.
2. Uslovi zatite ivotne sredine
2.1. Zahtevi u pogledu kvaliteta ivotne sredine i zahtevi u
pogledu emisija
+ Vidi:l. 14. Zakona - 36/2009-144.
Granine vrednosti
lan 39.
U Republici Srbiji utvruju se zahtevi u pogledu kvaliteta ivotne
sredine, odnosno granine vrednostinivoa zagaujuih materija, buke,
zraenja i energije i granine vrednosti njihovih emisija u vazduh,
vodui zemljite, ukljuujui i emisiju iz mobilnih izvora
zagaivanja.
-
Jedinstveni normativi utvruju se radi: kontrole kvaliteta
vazduha, voda, zemljita, postupanja saotpadom i hemikalijama,
tretmana otpadnih voda, industrijskog zagaenja i upravljanja
rizikom, nivoabuke i vibracija i dr.
Granine vrednosti iz stava 1. ovog lana utvruje Vlada u skladu
sa posebnim propisima.+ Vidi:l. 15. Zakona - 36/2009-144.
Uslovi za rad postrojenja i obavljanje aktivnosti
lan 40.
Izgradnja i rad postrojenja i obavljanje aktivnosti vri se ako
su ispunjeni propisani zahtevi emisije inivoa zagaujuih materija u
medijumima ivotne sredine, opreme i ureaja kojima se smanjuje
ilispreava emisija zagaujuih materija ili energije i obezbeuje
njeno ouvanje, odnosno ako supreduzete druge mere i radnje za
obezbeivanje propisanih uslova zatite ivotne sredine.
Zagaujue i opasne materije, otpadne vode ili energija isputaju
se u vazduh, vodu i zemljite napropisan nain i u koliinama, odnosno
koncentracijama ili nivoima koje nisu iznad propisanih
graninihvrednosti.
Prevozna sredstava koja se proizvode i/ili putaju u promet
moraju ispunjavati uslove u pogleduemisije za mobilne izvore
zagaivanja.+ Vidi:l. 16. Zakona - 36/2009-144.
Ogranienje radi postizanja zahteva
+ Vidi:l. 17. Zakona - 36/2009-144.
lan 41.
Radi postepenog ispunjavanja zahteva u pogledu emisija i nivoa
zagaujuih materija u medijumimaivotne sredine iz lana 39. ovog
zakona i ouvanja prirodnih vrednosti, Vlada moe, na odreenovreme,
ograniiti rad postrojenja i obavljanje aktivnosti na odreenom
podruju.
Vreme na koje Vlada utvruje ogranienja iz stava 1. ovog lana
odreuje se u skladu sa propisanimgraninim vrednostima i Nacionalnim
programom zatite ivotne sredine.+ Vidi:l. 17. Zakona -
36/2009-144.
Upozorenje javnosti
lan 42.
Ministarstvo obavetava javnost i donosi akt o uvoenju posebnih
mera u sluajevima neposredneopasnosti ili prekoraenja propisanih
graninih vrednosti zagaenja.
Ministar propisuje kriterijume za donoenje akta iz stava 1. ovog
lana i nain upozorenja javnosti.
Organ jedinice lokalne samouprave donosi akt o uvoenju posebnih
mera u sluaju iz stava 1. ovoglana ako je zagaenje ogranieno na
teritoriji jedinice lokalne samouprave i nema uticaja na
irepodruje.
Status ugroene ivotne sredine
-
lan 43.
Vlada utvruje kriterijume za odreivanje statusa ugroene ivotne
sredine i za utvrivanje prioritetaza sanaciju i remedijaciju.
Na osnovu kriterijuma iz stava 1. ovog lana, status ugroene
ivotne sredine i prioritete za sanaciju iremedijaciju za podruje od
znaaja za Republiku Srbiju odreuje Ministarstvo, uz pribavljeno
miljenjedrugih nadlenih organa, a za podruje od lokalnog znaaja
odreuje jedinica lokalne samouprave.
Jedinica lokalne samouprave je duna da pribavi prethodnu
saglasnost Ministarstva na predlog aktakojim se odreuje status
ugroene ivotne sredine i prioriteti za sanaciju i remedijaciju za
podruja odlokalnog znaaja, a za podruja od lokalnog znaaja na
teritoriji autonomne pokrajine, saglasnostnadlenog organa autonomne
pokrajine.+ Vidi:l. 18. Zakona - 36/2009-144.
2.2. Sistem upravljanja zatitom ivotne sredine
Ukljuivanje u sistem upravljanja i kontrole zatite ivotne
sredine
lan 44.
U Republici Srbiji primenjuju se domai i meunarodni standardi i
propisi za upravljanje, sertifikaciju iregistraciju sistema
upravljanja zatitom ivotne sredine.
Pravno i fiziko lice moe sertifikovati sistem upravljanja
zatitom ivotne sredine prema SRPS-ISO14001, u skladu sa
zakonom.
Pravno i fiziko lice moe registrovati sertifikovan sistem
upravljanja zatitom ivotne sredine radiukljuivanja u sistem
upravljanja i kontrole zatite ivotne sredine EU (u daljem tekstu:
sistem EMAS), uskladu sa ovim zakonom.+ Vidi:l. 19. i 74. Zakona -
36/2009-144.
Zahtev za registraciju u sistem EMAS
lan 45.
U sistem EMAS mogu se ukljuiti pravna i fizika lica koja u svom
poslovanju ispunjavaju zahtevesistema upravljanja zatitom ivotne
sredine koji se odnose na utvrivanje i voenje politike,
planiranje,sprovoenje, kontrolu i proveru sistema upravljanja i
primene mera za njegovo unapreivanje.
Radi ispunjavanja uslova za uspostavljanje sistema upravljanja
zatitom ivotne sredine i registracije usistem EMAS pravno i fiziko
lice duno je da izradi izvetaj o uticajima aktivnosti, proizvoda i
usluga naivotnu sredinu, organizuje i sprovede proveru usaglaenosti
sistema upravljanja koju vri proveriva.
Registracija u sistem EMAS vri se na osnovu zahteva pravnog i
fizikog lica koji se podnosiMinistarstvu.
Uz zahtev za registraciju u sistem EMAS, koji se podnosi na
propisanom obrascu, prilae se:
1) izjava pravnog i fizikog lica za ukljuivanje u sistem EMAS sa
propisanom sadrinom;
2) potvrda akreditovanog EMAS verifikatora o tanosti navoda
datih u izjavi pravnog i fizikog lica oispunjenosti uslova zatite
ivotne sredine za ukljuivanje u sistem EMAS.
Odluku o registraciji donosi Ministarstvo na osnovu podnete
dokumentacije, kao i na osnovuinspekcijske kontrole o primeni
propisa o zatiti ivotne sredine.
Blie uslove za podnoenje zahteva iz stava 4. ovog lana, kao i
obrazac zahteva propisuje ministar.
-
Pravno i fiziko lice plaa naknadu za upis u registar.
Visinu naknade za upis u registar propisuje Vlada.
Upis u registar vri se na period od tri godine i moe se produiti
na zahtev pravnog i fizikog lica.
Zahtev za produenje registracije podnosi se najkasnije 30 dana
pre isteka roka na koji je upisizvren.
Provera ispunjenosti uslova pravnog i fizikog lica upisanog u
registar vri se jednom godinje.+ Vidi:l. 20. Zakona -
36/2009-144.
Akreditacija
lan 46.
Akreditacija EMAS verifikatora i kontrola njihovih aktivnosti
vri se u skladu sa zakonom i drugimpropisima kojima se ureuje
akreditacija.
Akreditovani EMAS verifikator proverava ispunjenost svih uslova
propisanih za pravna i fizika licakoja se ukljuuju u sistem EMAS
ili su deo tog sistema.+ Vidi:l. 21. Zakona - 36/2009-144.
Registri sistema EMAS
lan 47.
Ministarstvo vodi registar pravnih i fizikih lica ukljuenih u
sistem EMAS.
Podaci iz registra EMAS su javni.
Akreditaciono telo koje vodi registar akreditovanih verifikatora
sistema EMAS, duno je da najmanjejednom meseno dostavlja
Ministarstvu podatke iz registra, a na zahtev Ministarstva
dostavlja i podatkeu vezi sa postupkom akreditacije EMAS
verifikatora.
Na zahtev Ministarstva akreditovani EMAS verifikator dostavlja
podatke o rezultatima proveravanjasistema EMAS u pravnom i fizikom
licu.
Ministarstvo obezbeuje zatitu podataka iz st. 3. i 4. ovog lana
koji predstavljaju poslovnu tajnu.
Ministar propisuje sadrinu, izgled i nain voenja registra iz
stava 1. ovog lana.+ Vidi:l. 22. Zakona - 36/2009-144.
Odbijanje upisa i brisanje iz registra
lan 48.
Ministarstvo e odbiti zahtev za upis u registar ako pravno i
fiziko lice ne ispunjava uslove zaukljuenje u sistem EMAS.
Iz registra sistema EMAS brie se pravno i fiziko lice:
1) ako u propisanom roku ne podnese zahtev za produenje
registracije sa popunjenom izjavom,obrascem registracije i dokazom
o uplaenoj naknadi;
2) ako se utvrdi da pravno i fiziko lice ne ispunjava jedan ili
vie uslova za registraciju;
3) ako je akreditaciono telo dostavilo Ministarstvu negativan
izvetaj o kontroli rada akreditovanogocenjivaa EMAS.
-
Ministarstvo moe u sluaju iz stava 2. ovog lana odluiti da
registraciju pravnog i fizikog licasuspenduje na odreeno vreme do
ispunjenja uslova za registraciju.
Znak EMAS
lan 49.
Znak EMAS mogu koristiti samo pravna i fizika lica koja su
registrovana u sistem EMAS usluajevima i na nain utvren u skladu sa
zakonom.
Ovlaenje za donoenje propisa
lan 50.
Ministar propisuje:
1) zahteve za uspostavljanje i sprovoenje sistema upravljanja
zatitom ivotne sredine;
2) sadrinu izvetaja o uticajima aktivnosti, proizvoda i usluga
na ivotnu sredinu;
3) sadrinu izjave za ukljuivanje u sistem EMAS i dostupnost
informacija o sistemu EMAS javnosti;
4) nain provere sistema EMAS unutar pravnog i fizikog lica i
sadraj izvetaja ocenjivaa;
5) sadrinu, izgled i upotrebu znaka EMAS.
2.3. Zahtevi kvaliteta za proizvode, procese i usluge
+ Vidi:l. 23. Zakona - 36/2009-144.
Tehnologije, procesi, proizvodi, poluproizvodi, sirovine
lan 51.
Na teritoriji Republike Srbije moe se primenjivati domaa ili
uvezena tehnologija ili proces, odnosnoproizvoditi i stavljati u
promet proizvodi ako ispunjavaju zahteve u pogledu ivotne sredine,
odnosnozahteve kvaliteta proizvoda ili ako tehnologija, proces,
proizvod, poluproizvod ili sirovina nije zabranjenau zemlji
izvozniku.
Ministarstvo moe, u sluaju sumnje, naloiti da se tehnologija,
proces, proizvod, poluproizvod ilisirovina iz stava 1. ovog lana
oceni u odnosu na tetan uticaj na ivotnu sredinu i kada je
snabdevenpropisanom ispravom.
Ocenu tehnologije, procesa, proizvoda, poluproizvoda ili
sirovine iz stava 2. ovog lana daje, u rokuod 30 dana od dana
prijema zahteva, akreditovana struna organizacija ili struna lica
za pojedineoblasti.
Ureaji koji slue za uklanjanje ili preiavanje zagaujuih materija
za koje nisu propisani domaistandardi mogu se upotrebljavati ako je
njihovu efikasnost za te namene utvrdila ovlaena
strunaorganizacija.
Ministarstvo moe zabraniti proizvodnju i promet odreenih
proizvoda i vrenje odreenih aktivnosti,na odreeno vreme ili na delu
teritorije Republike Srbije, odnosno autonomne pokrajine,
odnosnojedinice lokalne samouprave radi spreavanja ugroavanja
ivotne sredine ili zdravlja ljudi.+ Vidi:l. 24. i 74. Zakona -
36/2009-144.
-
Upozorenje na deklaraciji
lan 52.
Proizvoa ili distributer je obavezan da na deklaraciji sirovine,
poluproizvoda ili proizvoda upozori nazagaenje ivotne sredine i
tetu po ljudsko zdravlje koje proizvod ili njegovo pakovanje
uzrokuje ilimoe uzrokovati.
Upozorenje mora sadrati uputstvo za upotrebu ili rukovanje
proizvodom, sastojcima i njegovimpakovanjem u proizvodnji, upotrebi
i odlaganju, u skladu sa vaeim standardima i propisima
zarukovanje.
Ekoloki znak
lan 53.
Ekoloki znak utvruje se za proizvode namenjene optoj potronji,
izuzev proizvoda za ishranu,poljoprivrednih i drugih proizvoda
dobijenih u skladu sa propisima kojima se regulie
organskaproizvodnja, proizvodnja pia, proizvodnja farmaceutskih
proizvoda i medicinske opreme koji uporeenju sa slinim proizvodima
manje zagauju ivotnu sredinu pri proizvodnji, plasmanu,
prometu,potronji i odlaganju ili su dobijeni reciklaom otpada.
Ekoloki znak utvruje se i za proizvode i usluge koji manje
zagauju ivotnu sredinu.
Za proizvode ili usluge pravno ili fiziko lice moe dobiti pravo
na korienje ekolokog znaka ako senjihovom proizvodnjom, odnosno
pruanjem smanjuje:
1) potronja energetskih resursa;
2) emisija tetnih i opasnih materija;
3) proizvodnja otpada;
4) potronja prirodnih resursa i dr.
Ministar propisuje blie uslove kriterijume i postupak za
dobijanje prava na korienje ekolokogznaka, elemente, izgled i nain
upotrebe ekolokog znaka za proizvode i usluge.+ Vidi:l. 25. Zakona
- 36/2009-144.
Dodela i oduzimanje ekolokog znaka
lan 54.
Akt o dodeli prava na korienje ekolokog znaka donosi
Ministarstvo.
Pravo na korienje ekolokog znaka se dodeljuje za period do tri
godine.
Zahtev za dobijanje ekolokog znaka zainteresovano lice podnosi
Ministarstvu.
Uz zahtev se podnosi dokaz o ispunjenosti uslova iz lana 53.
ovog zakona.
Trokove dodele prava na korienje ekolokog znaka snosi podnosilac
zahteva.
Ministar propisuje visinu trokova iz stava 5. ovog lana.
Pravo na korienje ekolokog znaka oduzima se ako proizvod ili
usluga prestane da ispunjava jedanod uslova za dodelu znaka.+
Vidi:l. 26. Zakona - 36/2009-144.
Priznanja i nagrade
-
lan 55.
Priznanja i nagrade za doprinos zatiti ivotne sredine mogu se
dodeliti za:
1) spreavanje zagaivanja ivotne sredine;
2) najpovoljnija reenja u proizvodnim postupcima u odnosu na
ivotnu sredinu;
3) razvojne i istraivake projekte u zatiti ivotne sredine;
4) razvoj obrazovnih programa za zatitu ivotne sredine;
5) doprinos pojedinaca za razvoj i unapreenje zatite ivotne
sredine ili za doprinos u meunarodnojsaradnji;
6) doprinos strunih, drugih udruenja i nevladinih organizacija
za razvoj i unapreenje zatite ivotnesredine;
7) doprinos u oblasti zatite prirode.
Ministar blie propisuje postupak i uslove za dodelu priznanja i
nagrada.+ Vidi:l. 27. Zakona - 36/2009-144.
3. Mere zatite od opasnih materija
3.1. Promet
+ Vidi:l. 28. Zakona - 36/2009-144.
- naslov brisan -
+ Vidi:l. 28. Zakona - 36/2009-144.
lan 56.
- brisan -
+ Vidi:l. 28. Zakona - 36/2009-144.
Uvoz, izvoz i tranzit otpada
lan 57.
Zabranjen je uvoz opasnog otpada.
Dozvolu za uvoz, izvoz ili tranzit otpada izdaje Ministarstvo u
skladu sa zakonom i drugim propisima.
Pri podnoenju zahteva za izdavanje dozvole za uvoz, izvoz i
tranzit iz stava 1. ovog lana podnosilaczahteva prilae
dokumentaciju iju sadrinu propisuje Ministarstvo.
Ministar propisuje uslove koje moraju da ispunjavaju strune
organizacije za ispitivanje otpada.
Ministar odreuje strune organizacije iz stava 5. ovog lana.+
Vidi:
-
l. 74. Zakona - 36/2009-144.l. 102. Zakona - 36/2009-105.
+ Sudska praksa
3.2. Zatita od hemijskog udesa
+ Vidi:l. 29. Zakona - 36/2009-144.
Obaveze operatera
+ Vidi:l. 29. Zakona - 36/2009-144.
lan 58.
Operater seveso postrojenja, odnosno kompleksa u kome se
obavljaju aktivnosti u kojima je prisutnaili moe biti prisutna
jedna ili vie opasnih materija, u jednakim ili veim koliinama od
propisanih, duanje da dostavi Obavetenje, odnosno izradi Politiku
prevencije udesa ili Izvetaj o bezbednosti i Planzatite od udesa, u
zavisnosti od koliina opasnih materija kojima vri te aktivnosti i
da preduzme mereza spreavanje hemijskog udesa i ograniavanja
uticaja tog udesa na ivot i zdravlje ljudi i ivotnusredinu, utvrene
u tim dokumentima.
Ministar propisuje listu opasnih materija i njihove koliine i
kriterijume za odreivanje vrstedokumenata koje izrauje operater iz
stava 1. ovog lana.+ Vidi:l. 29. Zakona - 36/2009-144.
Sadrina Politike prevencije udesa
+ Vidi:l. 30. Zakona - 36/2009-144.
lan 58a
Politika prevencije udesa sadri ciljeve i principe delovanja
operatera, radi kontrole opasnosti odhemijskog udesa.
Politika prevencije udesa iz stava 1. ovog lana mora da sadri
dovoljno elemenata proporcionalnihopasnostima od udesa na osnovu
kojih operater moe obezbediti visok stepen zatite ljudi i
ivotnesredine od hemijskog udesa.
Politiku prevencije udesa operater je duan da izradi najkasnije
est meseci po dostavljanjuObavetenja iz lana 59. ovog zakona.
Ministar blie propisuje sadrinu Politike prevencije udesa.+
Vidi:l. 30. Zakona - 36/2009-144.
Obaveza dostavljanja obavetenja
+ Vidi:
-
l. 31. Zakona - 36/2009-144.
lan 59.
Operater koji je u obavezi da izradi Politiku prevencije udesa
duan je da Ministarstvu, pre izradePolitike prevencije udesa,
dostavi Obavetenje o:
1) novom seveso postrojenju, odnosno kompleksu najmanje tri
meseca pre poetka rada;
2) postojeem seveso postrojenju, odnosno kompleksu najkasnije
est meseci od dana stupanja nasnagu ovog zakona;
3) postojeem seveso postrojenju, odnosno kompleksu ije su
aktivnosti bile takve da su opasnematerije bile prisutne u
koliinama manjim od propisanih u sluaju poveanja koliina opasnih
materijado koliina propisanih u lanu 58. ovog zakona, najkasnije
tri meseca od dana promene;
4) o trajnom prestanku rada seveso postrojenja, odnosno
kompleksa, kao i u sluaju modifikacijeseveso postrojenja, odnosno
kompleksa odnosno svakoj promeni koja moe uticati na
mogunostnastanka hemijskog udesa.
Ministar propisuje sadrinu Obavetenja iz stava 1. ovog lana.+
Vidi:l. 31. Zakona - 36/2009-144.
Sadrina Izvetaja o bezbednosti i Plana zatite od udesa
+ Vidi:l. 32. Zakona - 36/2009-144.
lan 60.
Izvetaj o bezbednosti sadri naroito: informacije o sistemu
upravljanja i organizacije operatera u ciljuspreavanja hemijskog
udesa; opis lokacije na kojoj se nalazi seveso postrojenje, odnosno
kompleks;opis seveso postrojenja, odnosno kompleksa; analizu rizika
od hemijskog udesa i nain njegovogspreavanja; mere zatite i
interventne mere za ograniavanje posledica hemijskog udesa; popis
opasnihmaterija i dr.
Plan zatite od udesa sadri naroito mere koje se preduzimaju u
okviru seveso postrojenja, odnosnokompleksa u sluaju hemijskog
udesa ili u sluaju nastanka okolnosti koje mogu izazvati hemijski
udes.
Izvetaj o bezbednosti i Plan zatite od udesa izrauje operater iz
lana 58. ovog zakona.
Za izradu dokumenata iz stava 3. ovog lana moe se angaovati
drugo pravno lice ili preduzetnik akoje upisano u odgovarajui
registar za obavljanje delatnosti projektovanja, inenjeringa i
izrade studija ianaliza. U sluaju angaovanja drugog pravnog lica
ili preduzetnika, u izradi tih dokumenata morauestvovati lice
stalno zaposleno kod operatera iz lana 58. ovog zakona.
Operater je duan da razmenjuje informacije i da usklauje Plan
zatite od udesa sa Planom zatite odudesa koji donosi nadleni organ
jedinice lokalne samouprave, autonomne pokrajine i Republike
Srbije.
Ministar blie propisuje sadrinu i metodologiju izrade Izvetaja o
bezbednosti i Plana zatite odudesa.+ Vidi:l. 32. Zakona -
36/2009-144.
Dostavljanje Izvetaja o bezbednosti i Plana zatite od udesa
lan 60a
Operater iz lana 58. ovog zakona duan je da izradi i dostavi
Ministarstvu Izvetaj o bezbednosti i
-
Plan zatite od udesa:
1) za novo seveso postrojenje, odnosno kompleks najmanje tri
meseca pre poetka rada;
2) za postojee seveso postrojenje, odnosno kompleks najkasnije u
roku od osamnaest meseci oddana stupanja na snagu ovog zakona;
3) za postojee seveso postrojenje, odnosno kompleks ije su
aktivnosti bile takve da su opasnematerije bile prisutne u
koliinama manjim od propisanih, u sluaju poveanja koliina opasnih
materijado koliina propisanih u lanu 58. ovog zakona, najkasnije
est meseci od dana promene.
Operater iz stava 1. ovog lana podnosi zahtev za davanje
saglasnosti na Izvetaj o bezbednosti i Planzatite od udesa, zajedno
sa tim dokumentima.
Uz zahtev iz stava 1. ovog lana, operater je duan da dostavi
dokaz o uplaenoj administrativnojtaksi.
Operater je duan da Izvetaj o bezbednosti periodino pregleda i
po potrebi aurira:
1) najmanje svakih pet godina;
2) samoinicijativno ili na zahtev Ministarstva zbog novih
injenica do kojih se dolo na osnovu analizedrugih hemijskih udesa
ili izbegnutih udesa.
U sluaju modifikacije procesa rada, promene prirode ili koliine
opasne materije ili drugih promena,koje mogu uticati na opasnost od
nastanka hemijskog udesa, operater mora odmah da izvri promene
uIzvetaju o bezbednosti i Planu zatite od udesa i dostavi ih
Ministarstvu, a u sluaju da se izmeneodnose na modifikaciju
postrojenja ili skladita, pre sprovoenja tih modifikacija.
Plan zatite od udesa operater je duan da pregleda, testira i po
potrebi aurira najmanje svake trigodine.+ Vidi:l. 33. Zakona -
36/2009-144.
Dostavljanje informacija iz Plana zatite od udesa
lan 60b
Operater iz lana 58. ovog zakona duan je da obezbedi da se
informacija o bezbednosnim merama ipostupcima u sluaju hemijskog
udesa iz Plana zatite od udesa dostavi svim pravnim licima i
javnimustanovama (kole, bolnice i dr.), kao i fizikim licima, koja
mogu biti zahvaena posledicama hemijskogudesa.
Informacija iz stava 1. ovog lana obavezno se aurira svake tri
godine, a posebno u sluajunastupanja okolnosti iz lana 60a stav 5.
ovog zakona.
Aurirana informacija iz stava 1. ovog lana mora biti dostupna
javnosti.
Period izmeu dva redovna dostavljanja informacija javnosti ne
sme biti dui od pet godina.+ Vidi:l. 33. Zakona - 36/2009-144.
Javni uvid, prezentacija i javna rasprava o Izvetaju o
bezbednosti
lan 60v
Operater je duan da obezbedi da Izvetaj o bezbednosti i spisak
opasnih materija koje su prisutne useveso postrojenju, odnosno
kompleksu bude dostupan javnosti.
Nadleni organ obezbeuje javni uvid, organizuje prezentaciju i
sprovodi javnu raspravu o Izvetaju obezbednosti u postupku
odluivanja o davanju saglasnosti na Izvetaj o bezbednosti.
Podnosilac Izvetaja o bezbednosti moe, po odobrenju nadlenog
organa, da ne iznese odreene
-
delove izvetaja na javni uvid i prezentaciju zbog uvanja
industrijske, komercijalne i line tajne, javnebezbednosti ili
odbrane zemlje.
Nadleni organ u roku od sedam dana od dana prijema Izvetaja o
bezbednosti obavetavapodnosioca izvetaja, zainteresovane organe i
organizacije i javnost o vremenu i mestu javnog uvida,javne
prezentacije, kao i javne rasprave o Izvetaju o bezbednosti.
Javna rasprava moe se odrati najranije dvadeset dana od dana
obavetavanja javnosti.
Podnosilac Izvetaja o bezbednosti uestvuje u prezentaciji i
javnoj raspravi.
Na postupak javnog uvida, prezentacije i javne rasprave o
Izvetaju o bezbednosti shodno seprimenjuje propis o postupku javnog
uvida, prezentacije i javne rasprave o studiji procene uticaja
naivotnu sredinu.+ Vidi:l. 33. Zakona - 36/2009-144.
Dokazi u Izvetaju o bezbednosti
lan 60g
Operater je duan da u Izvetaju o bezbednosti dokae da je:
1) ustanovio odgovarajuu politiku i utvrdio sistem za
upravljanje bezbednou radi njene primene;
2) prepoznao opasnost od hemijskog udesa i preduzeo potrebne
mere radi prevencije nastankahemijskog udesa, odnosno ograniavanja
posledica tog udesa na ljude i ivotnu sredinu;
3) vodio rauna o bezbednosti i pouzdanosti pri projektovanju,
izgradnji, upravljanju i odravanju svihpostrojenja i skladinih
prostora, opreme i infrastrukture koje su povezane sa opasnostima
od hemijskogudesa;
4) prihvatio i u Izvetaj o bezbednosti uneo opravdane primedbe i
predloge javnosti.+ Vidi:l. 33. Zakona - 36/2009-144.
Dokazi u Planu zatite od udesa
lan 60d
Operater je duan da u Planu zatite od udesa dokae da je:
1) predvideo i obezbedio sprovoenje svih neophodnih mera za
ograniavanje i kontrolu hemijskogudesa, radi ublaavanja posledica
tog udesa na ljude, ivotnu sredinu i imovinu;
2) predvideo i obezbedio nain dostavljanja informacija nadlenim
organima i iroj javnosti;
3) predvideo odgovarajue mere ienja, sanacije i rekultivacije
ivotne sredine nakon hemijskogudesa;
4) obradio dovoljno podataka za izradu planova zatite od
hemijskog udesa na nivou RepublikeSrbije, autonomne pokrajine,
odnosno jedinice lokalne samouprave (u daljem tekstu: eksterni
planovi).+ Vidi:l. 33. Zakona - 36/2009-144.
Saglasnost na Izvetaj o bezbednosti i Plan zatite od udesa
lan 60
Ministarstvo daje saglasnost na Izvetaj o bezbednosti, odnosno
na Plan zatite od udesa oispunjenosti zahteva iz l. 60g i 60d ovog
zakona.
-
Ministarstvo moe traiti izmene i dopune dokumenata iz stava 1.
ovog lana ako utvrdi da ne sadrepotrebne podatke.+ Vidi:l. 33.
Zakona - 36/2009-144.
Reenje kojim se zabranjuje rad ili putanje u rad seveso
postrojenja
lan 60e
U sluaju kada nisu ispunjeni uslovi za saglasnost na dokumenta
iz lana 60 ovog zakona, ministardonosi reenje kojim se zabranjuje
rad ili putanje u rad seveso postrojenja, odnosno kompleksa ili
delapostrojenja, odnosno kompleksa i skladinog prostora.
Na reenje iz stava 1. ovog lana moe se izjaviti alba.
alba ne zadrava izvrenje reenja.
Po albi na prvostepeno reenje odluuje Vlada.+ Vidi:l. 33. Zakona
- 36/2009-144.
Imenovanje posebne radne grupe
lan 60
Radi ocene Izvetaja o bezbednosti i Plana zatite od udesa
ministar u skladu sa propisima kojima seureuje dravna uprava, moe
reenjem imenovati posebnu radnu grupu - tehniku komisiju (u
daljemtekstu: tehnika komisija).
Reenjem iz stava 1. ovog lana odreuju se zadaci, sastav i
rukovodilac, rok za izvrenje zadataka idruga pitanja koja su
znaajna za rad tehnike komisije.
Tehnika komisija bez odlaganja dostavlja Ministarstvu miljenje o
ispunjenosti zahteva iz l. 60g i60d ovog zakona.
Predsednik tehnike komisije imenuje se iz reda zaposlenih ili
postavljenih lica u Ministarstvu.
Za lanove tehnike komisije mogu biti imenovana lica sa visokom
strunom spremom odgovarajuestruke, odnosno smera i odgovarajuim
strunim rezultatima, a iz reda:
- zaposlenih ili postavljenih lica u Ministarstvu;
- zaposlenih ili postavljenih lica u drugim organima i
organizacijama;
- nezavisnih strunjaka.
lanovi komisije ne mogu biti lica koja su:
- uestvovala u izradi Izvetaja o bezbednosti i Plana zatite od
udesa;
- osniva pravnog lica ili preduzetnik koji je izradio Izvetaj o
bezbednosti i Plan zatite od udesa ilizaposleni kod tih lica;
- operater ili zaposleni kod operatera.+ Vidi:l. 33. Zakona -
36/2009-144.
Obaveza voenja evidencije
lan 60z
Na osnovu Izvetaja o bezbednosti i Obavetenja Ministarstvo
utvruje i vodi evidenciju o
-
operaterima i seveso postrojenjima, odnosno kompleksima sa
poveanom verovatnoom nastankahemijskog udesa ili sa poveanim
posledicama tog udesa zbog njihove lokacije, blizine slinih
postrojenjaili zbog vrste uskladitenih opasnih materija.
Operateri iz stava 1. ovog lana duni su da razmenjuju
informacije koje su neophodne pri izradiIzvetaja o bezbednosti i
Plana zatite od udesa, kako bi se u tim dokumentima vodilo rauna o
prirodi iopsegu zajednike opasnosti od hemijskog udesa.
O operateru, odnosno seveso postrojenju, odnosno kompleksu iz
stava 1. ovog lana Ministarstvoobavetava nadlene organe u skladu sa
propisima kojima se ureuje zatita i spaavanje, radi izradeeksternih
planova.+ Vidi:l. 33. Zakona - 36/2009-144.
Registar postrojenja i registar prijavljenih udesa
lan 60i
Na osnovu Izvetaja o bezbednosti i Obavetenja Ministarstvo vodi
registar postrojenja, kao i registarudesa koji su prijavljeni.+
Vidi:l. 33. Zakona - 36/2009-144.
Obavetavanje o udesu
lan 60j
Operater iz lana 58. ovog zakona duan je da odmah o hemijskom
udesu obavesti Ministarstvo,jedinicu lokalne samouprave i organe
nadlene za postupanje u vanrednim situacijama u skladu sapropisima
kojima se ureuje zatita i spaavanje, i to o: okolnostima vezanim za
hemijski udes, prisutnimopasnim materijama, raspoloivim podacima za
procenu posledica hemijskog udesa za ljude i ivotnusredinu i o
preduzetim hitnim merama.
Operater iz stava 1. ovog lana duan je da obavesti nadlene
organe o naknadno prikupljenimpodacima koji utiu na ranije utvrene
injenice i zakljuke.
Operater iz stava 1. ovog lana duan je da u razumnom roku
obavesti nadlene organe o planiranimmerama za otklanjanje
srednjoronih i dugoronih posledica hemijskog udesa i za spreavanje
nastankaponovnog udesa.
Operater iz stava 1. ovog lana duan je da sprovede hitne,
srednjorone i dugorone mereotklanjanja posledica hemijskog udesa,
kao i da, nakon izvrene analize svih aspekata hemijskog udesa,dV
preporuke za budue preventivne mere.
Ministarstvo vri nadzor i kontrolu izvrenja obaveza operatera iz
st. 1 - 4. ovog lana.+ Vidi:l. 33. Zakona - 36/2009-144.
Obaveze nadlenih organa
lan 61.
Dravni organi, organi autonomne pokrajine i jedinica lokalne
samouprave, na osnovu nadlenosti izpropisa kojima se ureuje zatita
i spaavanje, donose eksterne planove, koji su sastavni deo planova
zareagovanje u vanrednim situacijama.+ Vidi:l. 34. Zakona -
36/2009-144.
-
Obavetenje o operaterima, odnosno seveso postrojenjima, odnosno
kompleksima ijeaktivnosti mogu izazvati hemijski udes sa
prekograninim efektima
lan 61a
Ministarstvo na osnovu Izvetaja o bezbednosti iz lana 60. ovog
zakona utvruje operatere i sevesopostrojenja, odnosno komplekse ije
aktivnosti mogu izazvati hemijski udes sa prekograninim efektimai o
tome obavetava u to kraem roku, a najkasnije kada obavetava domau
javnost, nadleni organzemlje koja moe biti pogoena posledicama tog
udesa.
Ministarstvo vodi evidenciju o operaterima i seveso
postrojenjima, odnosno kompleksima iz stava 1.ovog lana.
Ako nadleni organ druge zemlje smatra da obavetenje iz stava 1.
ovog lana ne sadri sva sevesopostrojenja, odnosno komplekse ije
aktivnosti mogu izazvati hemijski udes sa posledicama u
njegovojzemlji traie od Ministarstva dodatne podatke.
Ako Ministarstvo zakljui da je zahtev nadlenog organa druge
zemlje neosnovan obavestie ga osvom stavu.
Ako se ne postigne saglasnost sa nadlenim organom zainteresovane
zemlje ovo pitanje reie se uskladu sa meunarodnim ugovorom koji
obavezuje Republiku Srbiju.
Ministarstvo obavetava nadleni organ druge zemlje o svim bitnim
injenicama iz Izvetaja obezbednosti o seveso postrojenju, odnosno
kompleksu ije aktivnosti mogu dovesti do nastankahemijskog udesa sa
prekograninim posledicama, kao i o svim bitnim injenicama iz Plana
zatite odudesa tog postrojenja, odnosno kompleksa.
Ministar propisuje postupak obavetavanja, odnosno razmene
podataka o seveso postrojenju,odnosno kompleksu ije aktivnosti mogu
dovesti do nastanka hemijskog udesa sa prekograninimefektima.+
Vidi:l. 35. Zakona - 36/2009-144.
Obaveza dostavljanja obavetenja nadlenog organa druge zemlje
lan 61b
Obavetenje dobijeno od nadlenog organa druge zemlje o seveso
postrojenju, odnosno kompleksuije aktivnosti mogu prouzrokovati
hemijski udes sa efektima na teritoriji Republike Srbije,
Ministarstvodostavlja domaim organima ija je nadlenost odreena
propisima kojima se ureuje zatita ispaavanje radi izrade eksternih
planova.
Obavetenje u sluaju hemijskog udesa ili neposredne opasnosti od
hemijskog udesa koji moeprouzrokovati prekogranine efekte, kao i
eventualna uzajamna pomo ureeni su propisima o zatiti ispaavanju.+
Vidi:l. 35. Zakona - 36/2009-144.
Izuzeci od primene
lan 61v
Odredbe lana 38. i l. 58. do 61b ovog zakona nee se primenjivati
na: vojna postrojenja; udeseizazvane jonizujuim zraenjem; transport
opasnih materija u drumskom, eleznikom, vodnom,vazdunom i morskom
saobraaju, odnosno transport izvan kompleksa obuhvaenih ovim
zakonom,ukljuujui utovar i istovar odnosno transport od i do drugih
prevoznih sredstava na dokovima,pristanitima ili ranirnim
stanicama; transport opasnih materija cevovodima ukljuujui i pumpne
stanice,a izvan seveso postrojenja, odnosno kompleksa obuhvaenih
ovim zakonom; udese pri istraivanju i
-
eksploataciji mineralnih sirovina, osim ako se sirovine hemijski
i termiki prerauju ili skladite, a sadreopasne materije u
propisanim koliinama; lokacije deponija otpadnih materija, izuzev
aktivnih otpadnihjalovita ukljuujui vetaka jezera, nasipe i brane,
koje sadre opasne materije, a naroito koje potiuod hemijske i
termike obrade minerala.+ Vidi:l. 35. Zakona - 36/2009-144.
Proglaavanje stanja ugroenosti
lan 62.
U sluaju udesa, zavisno od njegovog obima, unutar ili van
postrojenja i procene posledica koje moguizazvati direktnu ili
odloenu opasnost po ljudsko zdravlje i ivotnu sredinu, proglaava se
stanjeugroenosti ivotne sredine i obavetava javnost o preduzetim
merama.
Stanje ugroenosti ivotne sredine iz stava 1. ovog lana proglaava
Ministarstvo, odnosno organautonomne pokrajine, odnosno organ
jedinice lokalne samouprave.
Za udese sa prekograninim efektima stanje ugroenosti ivotne
sredine proglaava Vlada.
Preduzimanje sanacionih mera i supsidijarna odgovornost
lan 63.
Radi spreavanja daljeg irenja zagaenja prouzrokovanog udesom,
pravno i fiziko lice odmahpreduzima mere sanacije prema planovima
zatite o svom troku.
Ako se naknadno utvrdi zagaiva koji je odgovoran za udes, organ
koji je snosio trokoveotklanjanja posledica zagaivanja ivotne
sredine zahteva naknadu trokova.
4. Programi i planovi
Nacionalni program
lan 64.
Planiranje i upravljanje zatitom ivotne sredine obezbeuje se i
ostvaruje sprovoenjem Nacionalnogprograma zatite ivotne sredine (u
daljem tekstu: Nacionalni program) koji donosi Vlada na period
odnajmanje deset godina.
Nacionalni program iz stava 1. ovog lana obezbeuje integralnu
zatitu ivotne sredine i sadrinaroito:
1) opis i ocenu stanja ivotne sredine;
2) osnovne ciljeve i kriterijume za sprovoenje zatite ivotne
sredine u celini, po oblastima iprostornim celinama sa prioritetnim
merama zatite;
3) uslove za primenu najpovoljnijih privrednih, tehnikih,
tehnolokih, ekonomskih i drugih mera zaodrivi razvoj i upravljanje
zatitom ivotne sredine;
4) dugorone i kratkorone mere za spreavanje, ublaavanje i
kontrolu zagaivanja;
5) nosioce, nain i dinamiku realizacije;
6) sredstva za realizaciju.
Nacionalni program realizuje se akcionim i sanacionim planovima
koje donosi Vlada za period od petgodina.
Ministarstvo jedanput u dve godine, u saradnji sa drugim
nadlenim ministarstvima, priprema izvetaj o
-
realizaciji Nacionalnog programa i podnosi ga Vladi.
Nacionalni program objavljuje se u "Slubenom glasniku Republike
Srbije".+ Vidi:l. 36. Zakona - 36/2009-144.
Akcioni plan
lan 65.
Akcioni plan je kratkoroni instrument za implementaciju
Nacionalnog programa.
Akcionim planom razrauju se regulatorne i institucionalne
aktivnosti, aktivnosti monitoringa, studije,izrada projektne
dokumentacije, ekonomskih i finansijskih instrumenata,
informisanje, obrazovanje,rukovoenje i kapitalne investicije.+
Vidi:l. 37. Zakona - 36/2009-144.
Sanacioni plan
lan 66.
Sanacioni plan donosi se kada zagaenje na odreenom prostoru
prevazilazi efekte mera koje sepreduzimaju, odnosno kada je ugroen
kapacitet ivotne sredine ili postoji rizik od trajnog
naruavanjakvaliteta ili tete u ivotnoj sredini.
Sanacioni plan Vlada donosi u sluaju:
1) kada nivo i obim degradacije ivotne sredine prevazilazi
sanacione mogunosti autonomnepokrajine, odnosno jedinice lokalne
samouprave;
2) kada je odgovorni subjekt nepoznat, a zagaenost ivotne
sredine izaziva tetne posledice prekogranica Republike Srbije;
3) kada je odgovorni subjekat van jurisdikcije Republike Srbije,
a zagaenost ivotne sredine izazivatetne posledice na njenoj
teritoriji;
4) kada zagaenost ivotne sredine ugroava podruje od izuzetnog
znaaja za Republiku Srbiju ili nanjemu izaziva tetne posledice;
5) kada je potrebno preduzeti hitne i interventne mere u
vanrednim sluajevima.
Ako se naknadno utvrdi zagaiva koji je odgovoran za zagaivanje,
organ koji je snosio trokovesanacije ivotne sredine zahteva naknadu
trokova.
U sluaju prekoraenja propisanih nivoa emisija i drugih
aktivnosti koje su dovele do degradacijeivotne sredine, zagaiva je
duan da o svom troku uradi i realizuje sanacioni plan.+ Vidi:l. 74.
Zakona - 36/2009-144.
Sadrina planova
lan 67.
Akcioni i sanacioni planovi sadre naroito: stanje, mere, procenu
uticaja na zdravlje ljudi u sluajuugroene ivotne sredine, nosioce,
nain, dinamiku i sredstva za realizaciju plana.
Akcione i sanacione planove priprema Ministarstvo sa
ministarstvima nadlenim za odgovarajuuoblast.
-
Programi i planovi autonomne pokrajine i jedinice lokalne
samouprave
lan 68.
Autonomna pokrajina i jedinica lokalne samouprave donose program
zatite ivotne sredine na svojojteritoriji, odnosno lokalne akcione
i sanacione planove, u skladu sa Nacionalnim programom i
planovimaiz l. 65. i 66. ovog zakona i svojim interesima i
specifinostima.
Dve ili vie jedinica lokalne samouprave donose zajedniki program
zatite ivotne sredine radismanjenja negativnih uticaja na ivotnu
sredinu ili iz razloga ekonominosti (zajedniko upravljanjeotpadom,
otpadnim vodama i sl).
IV. PRAENjE STANjA IVOTNE SREDINE
1. Monitoring
Obezbeenje monitoringa
lan 69.
Republika Srbija, autonomna pokrajina i jedinica lokalne
samouprave u okviru svoje nadlenostiutvrene zakonom obezbeuju
kontinualnu kontrolu i praenje stanja ivotne sredine (u daljem
tekstu:monitoring), u skladu sa ovim i posebnim zakonima.
Monitoring je sastavni deo jedinstvenog informacionog sistema
ivotne sredine.
Vlada donosi programe monitoringa na osnovu posebnih zakona.
Autonomna pokrajina, odnosno jedinica lokalne samouprave donosi
program monitoringa na svojojteritoriji koji mora biti u skladu sa
programom iz stava 3. ovog lana.
Republika Srbija, autonomna pokrajina i jedinica lokalne
samouprave obezbeuju finansijska sredstvaza obavljanje
monitoringa.+ Vidi:l. 38. i 74. Zakona - 36/2009-144.
Sadrina i nain vrenja monitoringa
lan 70.
Monitoring se vri sistematskim praenjem vrednosti indikatora,
odnosno praenjem negativnih uticajana ivotnu sredinu, stanja ivotne
sredine, mera i aktivnosti koje se preduzimaju u cilju
smanjenjanegativnih uticaja i podizanja nivoa kvaliteta ivotne
sredine.
Vlada utvruje kriterijume za odreivanje broja i rasporeda mernih
mesta, mreu mernih mesta, obim iuestalost merenja, klasifikaciju
pojava koje se prate, metodologiju rada i indikatore zagaenja
ivotnesredine i njihovog praenja, rokove i nain dostavljanja
podataka, na osnovu posebnih zakona.+ Vidi:l. 39. Zakona -
36/2009-144.
Ovlaena organizacija
lan 71.
Monitoring moe da obavlja i ovlaena organizacija ako ispunjava
uslove u pogledu kadrova,opreme, prostora, akreditacije za merenje
datog parametra i SRPS standarda u oblasti uzorkovanja,merenja,
analiza i pouzdanosti podataka, u skladu sa zakonom.
-
+ Vidi:l. 40. Zakona - 36/2009-144.
Monitoring zagaivaa
lan 72.
Operater postrojenja, odnosno kompleksa koje predstavlja izvor
emisija i zagaivanja ivotne sredineduan je da, u skladu sa zakonom,
preko nadlenog organa, ovlaene organizacije ili samostalno,ukoliko
ispunjava uslove propisane zakonom, obavlja monitoring, odnosno
da:
1) prati indikatore emisija, odnosno indikatore uticaja svojih
aktivnosti na ivotnu sredinu, indikatoreefikasnosti primenjenih
mera prevencije nastanka ili smanjenja nivoa zagaenja;
2) obezbeuje meteoroloka merenja za velike industrijske
komplekse ili objekte od posebnoginteresa za Republiku Srbiju,
autonomnu pokrajinu ili jedinicu lokalne samouprave.
Zagaiva je duan da izradi plan obavljanja monitoringa, da vodi
redovnu evidenciju o monitoringu ida dostavlja izvetaje, u skladu
sa ovim zakonom.
Vlada utvruje vrste aktivnosti i drugih pojava koje su predmet
monitoringa, metodologiju rada,indikatore, nain evidentiranja,
rokove dostavljanja i uvanja podataka, na osnovu posebnih
zakona.
Zagaiva planira i obezbeuje finansijska sredstva za obavljanje
monitoringa, kao i za druga merenjai praenje uticaja svoje
aktivnosti na ivotnu sredinu.+ Vidi:l. 41. Zakona -
36/2009-144.
Dostavljanje podataka
lan 73.
Dravni organi, odnosno organizacije, organi autonomne pokrajine
i jedinice lokalne samouprave,ovlaene organizacije i zagaivai duni
su da podatke iz monitoringa iz l. 70. i 72. ovog zakonadostavljaju
Agenciji za zatitu ivotne sredine na propisan nain.
2. Informacioni sistem i nain dostavljanja podataka
Informacioni sistem
lan 74.
Radi efikasnog identifikovanja, klasifikovanja, obrade, praenja
i evidencije prirodnih vrednosti iupravljanja ivotnom sredinom u
Republici Srbiji uspostavlja se i vodi informacioni sistem zatite
ivotnesredine (u daljem tekstu: informacioni sistem).
Informacioni sistem obezbeuje formiranje, klasifikovanje,
odravanje, prezentaciju i distribucijunumerikih, opisnih i
prostornih baza podataka o: kvalitetu medijuma ivotne sredine,
praenju stanja izatiti ivotne sredine, zakonodavnim,
administrativnim i organizacionim i stratekim merama,
nauno-tehnikim informacijama o planskim merama prevencije i razmenu
informacija sa drugim informacionimsistemima i dr.
Informacioni sistem vodi Agencija za zatitu ivotne sredine.
Informacioni sistem obezbeuje pristup drugim informacionim
sistemima i harmonizaciju svihrelevantnih informacija i podataka na
nacionalnom i meunarodnom nivou.
Vlada blie propisuje sadrinu i nain voenja informacionog
sistema, metodologiju, strukturu,zajednike osnove, kategorije i
nivoe sakupljanja podataka, kao i sadrinu informacija o kojima
se
-
redovno i obavezno obavetava javnost.+ Vidi:l. 74. Zakona -
36/2009-144.
Registri izvora zagaivanja ivotne sredine
+ Vidi:l. 42. Zakona - 36/2009-144.
lan 75.
Radi praenja kvalitativnih i kvantitativnih promena u ivotnoj
sredini i preduzimanja mera zatite uivotnoj sredini vode se
nacionalni i lokalni registri izvora zagaivanja ivotne sredine u
skladu sa ovimzakonom.
Nacionalni registar izvora zagaivanja ivotne sredine vodi
Agencija za zatitu ivotne sredine.
Lokalni registar izvora zagaivanja ivotne sredine vodi nadleni
organ jedinice lokalne samouprave.
Ministar po pribavljenom miljenju ministra nadlenog za poslove
vodoprivrede i rudarstva ienergetike, propisuje metodologiju za
izradu nacionalnog i lokalnog registra izvora zagaivanja, kao
imetodologiju za vrste, naine i rokove prikupljanja podataka.
Zagaiva je duan da o svom troku dostavlja propisane podatke na
nain i u rokovima utvrenim uskladu sa zakonom.+ Vidi:l. 42. Zakona
- 36/2009-144.
3. Izvetaj o stanju ivotne sredine
Izvetaj o stanju ivotne sredine
lan 76.
Vlada jedanput godinje podnosi Narodnoj skuptini izvetaj o
stanju ivotne sredine u RepubliciSrbiji.
Agencija za zatitu ivotne sredine izrauje izvetaj iz stava 1.
ovog lana na osnovu prikupljenihpodataka i informacija najkasnije
do 31. maja tekue godine za prethodnu godinu.
Nadleni organ autonomne pokrajine, odnosno nadleni organ
jedinice lokalne samouprave duan jeda Agenciji za zatitu ivotne
sredine tromeseno dostavlja podatke za izradu izvetaja iz stava 1.
ovoglana i to za prvo, drugo i tree tromeseje najkasnije u roku od
dva meseca po isteku tromeseja, a zaposlednje tromeseje do 31.
januara.
Izvetaji o stanju ivotne sredine objavljuju se u slubenim
glasilima Republike Srbije, autonomnepokrajine i jedinice lokalne
samouprave.+ Vidi:l. 43. i 74. Zakona - 36/2009-144.
Sadraj izvetaja o stanju ivotne sredine
lan 77.
Izvetaj iz lana 76. ovog zakona sadri naroito podatke o:
1) stanju i promenama stanja u ivotnoj sredini na osnovu
podataka i informacija dobijenih praenjemodgovarajuih
indikatora;
-
2) sprovoenju Strategije, Nacionalnog programa i akcionih
planova;
3) sanacionim planovima i drugim preduzetim merama;
4) finansiranju sistema zatite ivotne sredine;
5) - brisana -
6) drugim podacima znaajnim za upravljanje prirodnim vrednostima
i zatitom ivotne sredine.+ Vidi:l. 44. Zakona - 36/2009-144.
V. INFORMISANjE I UEE JAVNOSTI
Pristup informacijama
lan 78.
Dravni organi, organi autonomne pokrajine, organi jedinice
lokalne samouprave i ovlaene i drugeorganizacije duni su da
redovno, blagovremeno, potpuno i objektivno, obavetavaju javnost o
stanjuivotne sredine, odnosno o pojavama koje se prate u okviru
monitoringa nivoa zagaujue materije iemisije, kao i merama
upozorenja ili razvoju zagaenja koja mogu predstavljati opasnost za
ivot izdravlje ljudi, u skladu sa ovim zakonom i drugim
propisima.
Javnost ima pravo pristupa propisanim registrima ili
evidencijama koje sadre informacije i podatke uskladu sa ovim
zakonom.+ Vidi:l. 45. Zakona - 36/2009-144.
Dostavljanje informacija na zahtev
lan 79.
Informacije koje se odnose na zatitu ivotne sredine nadleni
organ dostavlja podnosiocu zahteva uroku od 30 dana od dana
podnoenja zahteva.
Ako su informacije iz stava 1. ovog lana obimne ili bi njihova
priprema zahtevala dui vremenskiperiod, rok za dostavljanje je 60
dana od dana podnoenja zahteva.
Trokove dostavljanja informacija iz stava 1. ovog lana snosi
podnosilac zahteva.
Ministar propisuje visinu trokova iz stava 3. ovog lana, u
zavisnosti od obima i prirode informacija.
Odbijanje zahteva za dostavljanje informacija
lan 80.
Zahtev za dostavljanje informacija koje se odnose na zatitu
ivotne sredine moe biti odbijen ako binjihovo objavljivanje
negativno uticalo na:
1) poverljivost rada dravnih organa kada je ona predviena
zakonom;
2) meunarodne odnose, odbranu zemlje i javnu bezbednost;
3) rad pravosudnih organa;
4) poverljivost komercijalnih i industrijskih podataka kada je
takva poverljivost predviena zakonom,osim informacija o emisijama
koje ugroavaju ivotnu sredinu;
5) prava intelektualne svojine;
-
6) poverljivost linih podataka, odnosno dosijea kada je ona
predviena zakonom;
7) interese treih lica koja poseduju informacije, a koja nisu
obavezna da ih prue, odnosno nisusaglasna sa njihovim
objavljivanjem;
8) zatitu ivotne sredine na koju se takva informacija odnosi,
kao to je lokacija retkih vrsta divljeflore i faune.+ Vidi:l. 46.
Zakona - 36/2009-144.
Uee javnosti u odluivanju
lan 81.
Javnost ima pravo da, u skladu sa zakonom, uestvuje u postupku
donoenja odluka o:
1) stratekoj proceni uticaja planova i programa na ivotnu
sredinu;
2) proceni uticaja projekata ija realizacija moe dovesti do
zagaivanja ivotne sredine ili predstavljarizik po ivotnu sredinu i
zdravlje ljudi;
3) odobravanju rada novih, odnosno postojeih postrojenja.
Uee javnosti u pogledu strateke procene uticaja obezbeuje se u
okviru izlaganja prostornog iurbanistikog plana, odnosno drugog
plana ili programa iz lana 35. ovog zakona na javni uvid.
Uee javnosti u odluivanju o proceni uticaja projekata na ivotnu
sredinu sprovodi se u okvirujavne prezentacije projekta i javne
rasprave.
Uee javnosti u odluivanju o putanju u rad novih, odnosno
postojeih postrojenja sprovodi se utoku izdavanja dozvole za
integrisano spreavanje i kontrolu zagaivanja.
Zainteresovana javnost se preko javnog oglasa obavetava o
postupku donoenja odluka i uestvujeu postupku dostavljanjem
miljenja, komentara i sugestija nadlenom organu i blagovremeno
seobavetava o donetoj odluci.
Pravo na pravdu
+ Vidi:l. 47. Zakona - 36/2009-144.
lan 81a
Zainteresovana javnost u postupku ostvarivanja prava na zdravu
ivotnu sredinu kao stranka imapravo da pokree postupak
preispitivanja odluke pred nadlenim organom, odnosno sudom, u
skladu sazakonom.+ Vidi:l. 47. Zakona - 36/2009-144.
Ogranienje uea javnosti u odluivanju
lan 82.
Vlada moe radi zatite interesa odbrane i bezbednosti zemlje
ograniiti uee javnosti u donoenjuodluka iz lana 81. ovog
zakona.
VI. EKONOMSKI INSTRUMENTI
-
Finansiranje zatite ivotne sredine
lan 83.
Republika Srbija, odnosno autonomna pokrajina, odnosno jedinica
lokalne samouprave, u okvirusvojih ovlaenja obezbeuju finansiranje
i ostvarivanje ciljeva zatite ivotne sredine, u skladu sa
ovimzakonom.
Sredstva za zatitu ivotne sredine mogu se obezbeivati i putem
donacija, kredita, sredstavameunarodne pomoi, sredstava stranih
ulaganja namenjenih za zatitu ivotne sredine, sredstava
izinstrumenata, programa i fondova EU, UN i meunarodnih
organizacija.+ Vidi:l. 48. i 74. Zakona - 36/2009-144.
1. Vrste ekonomskih instrumenata
1.1. Naknada za korienje prirodnih vrednosti
lan 84.
Korisnik prirodne vrednosti plaa naknadu za korienje prirodnih
vrednosti i snosi trokove sanacijei rekultivacije degradiranog
prostora, u skladu sa posebnim zakonom.
Sredstva ostvarena od naknade iz stava 1. ovog lana, prihod su
budeta Republike i budetaautonomne pokrajine, odnosno jedinice
lokalne samouprave, u skladu sa posebnim zakonom.+ Vidi:l. 49.
Zakona - 36/2009-144.
1.2. Naknada za zagaivanje ivotne sredine
lan 85.
Zagaiva je duan da plaa naknadu za zagaivanje ivotne
sredine.
Kriterijumi za odreivanje naknade iz stava 1. ovog lana su:
1) vrsta, koliina ili osobine emisija iz pojedinog izvora;
2) vrsta, koliina ili osobine emisija proizvedenog ili odloenog
otpada;
3) sadraj materija tetnih po ivotnu sredinu u sirovini,
poluproizvodu i proizvodu.
Obveznik plaanja naknade iz stava 1. ovog lana (u daljem tekstu:
obveznik) je svako lice kojeuzrokuje zagaenje ivotne sredine
emisijama, odnosno otpadom ili proizvodi, koristi ili stavlja u
prometsirovine, poluproizvode ili proizv