-
Na osnovi lanka 23 Statuta Br ko distrikta Bosne i Hrecegovine,
Skup tina Br ko distrikta Bosne i Hercegovine, na 93. sjednici odr
anoj 30. lipnja 2004. godine, usvaja
Z A K O N O ZA TITI IVOTNOG OKOLI A
I. OP E ODREDBE
Ciljevi zakona
lanak 1
Ovim zakonom ure uje se:
o uvanje, za tita, obnova i pobolj anje ekolo ke kvalitete i
kapaciteta ivotnog okoli a, kao i kvalitete ivota;
mjere i uvjeti za upravljanje, o uvanje i racionalnu uporabu
prirodnih resursa;
okvir pravnih mjera i institucija za o uvanje, za titu i pobolj
anje za tite ivotnog okoli a;
financiranje aktivnosti vezanih za ivotni okoli ;
poslovi i zadatci Distrikta predvi eni zakonom i podzakonskim
aktima, te obveze Distrikta
Ovaj zakon ima za cilj:
smanjenu uporabu, sprje avanje optere ivanja i zaga ivanja
ivotnog okoli a, sprje avanje naru avanja, kao i pobolj anje i
obnovu o te enog ivotnog okoli a;
za titu ljudskog zdravlja i pobolj anje uvjeta ivotnog okoli a
za kvalitetu ivota;
o uvanje i za titu prirodnih resursa, racionalnu uporabu resursa
i takav na in gospodarstva kojim se osigurava obnova resursa;
uskla enost drugih interesa Distrikta sa zahtjevima za za titu
ivotnog okoli a;
me unarodnu suradnju u za titi ivotnog okoli a;
incijative od strane javnosti i udio javnosti u djelatnostima
koje imaju za cilj za titu ivotnog okoli a;
koordiniranje gospodarstva i integriranje socijalnog i
ekonomskog razvoja sukladno zahtjevima za tite okoli a;
uspostavu i razvoj institucija za za titu i o uvanje okoli
a.
lanak 2
Odredbe ovoga zakona odnose se na:
sve elemente ivotnog okoli a (zrak, vodu, zemlji te, biljni i
ivotinjski svijet, predjele, izgra eni ivotni okoli );
sve vidove aktivnosti koje imaju za svrhu uporabu i optere
ivanje prirodnih resursa, odnosno djeluju na ivotni okoli tako da
predstavljaju opasnost od zaga ivanja okoli a, zaga uju ivotni
okoli , ili imaju utjecaj na ivotni okoli (poput buke, vibracija,
radijacije, nuklearne radijacije, otpada, itd.).
Ovim zakonom utvr uju se prava i odgovornosti pravnih i fizi kih
osoba koje obavljaju aktivnosti utvr ene ovim zakonom.
Ovim zakonom utvr uju se zadatci iz oblasti ivotnog okoli a koji
potje u iz me unarodnih konvencija, ukoliko se odredbama me
unarodne konvencije ne nala e druga ije.
-
2 .
lanak 3
Svaka osoba ima pravo na zdrav i ekolo ki prihvatljiv ivotni
okoli kao osnovno ustavno pravo.
Svako ljudsko bi e ima pravo na ivot u ivotnom okoli u koji je
podoban za zdravlje i blagostanje, stoga je osobna i kolektivna
obveza da se za titi i pobolj a ivotni okoli za dobrobit sada njih
i budu ih generacija.
II. DEFINICIJE
lanak 4 U smislu ovoga zakona, sljede i izrazi zna e:
«najbolje raspolo ive tehnologije» - najefektniji i
najnapredniji stupanj razvoja aktivnosti i njihovog na ina rada
koji ukazuje na prakti nu pogodnost primjena odre enih tehnologija
(za osiguranje grani nih vrijednosti emisija) u cilju sprje ava i
tamo gdje to nije izvodljivo, smanjenje emisija u ivotni okoli u
cjelini;
«grani ne vrijednosti emisija» - propisom odre ena razina
koncentracije pojedinih one i enih materija u zraku»;
«dozvola» - je pismena odluka kojom se odobrava gradnja i rad
nekog ure aja;
«emisija» - direktno ili indirektno ispu tanje supstanci,
vibracija, toplote, mirisa ili buke koje proizvodi jedan ili vi e
izvora u ure aju i ispu ta u zrak, vodu, zemlji te;
« ivotni okoli » - podrazumjeva sastavnice ivotnog okoli a, odre
ene sustave, procese, i strukturu ivotnog okoli a;
«zainteresirana strana/vlada»
fizi ka osoba s prebivali tem, odnosno boravi tem ili pravna
osoba sa sjedi tem u podru ju utjecaja, ili podru ju koje e
vjerojatno biti pod utjecajem;
«zainteresirana javnost» - ozna ava javnost koja je pod
utjecajem ili e vjerojatno biti pod utjecajem, ili koja ima interes
u odlu ivanju vezanom za za titu ivotnog okoli a bilo zbog lokacije
projekta ili zbog prirode danog slu aja, nevladine organizacije
koje promoviraju za titu ivotnog okoli a i ispunjavaju uvjete;
«zaga enost» - podrazumjeva direktno ili indirektno uvo enje,
kao rezultat ljudske aktivnosti, supstanci, vibracija, toplote,
mirisa, ili buke u zrak, vodu, zemlji te, koje mogu biti tetne po
zdravlje ovjeka ili imovinu, ili kvalitetu ivota u ivotnom okoli
u;
«za tita ivotnog okoli a» - podrazumjeva sve odgovaraju e
djelatnosti i mjere koje imaju za cilj prevenciju od opasnosti,
tete ili zaga ivanje ivotnog okoli a, smanjenje ili otklanjanje
tete koja je nastala, i povrat na stanje prije izazvane tete;
«zna ajna promjena» - promjena u radu ure aja koji mo e imati
zna ajan negativan utjecaj na ljude i ivotni okoli . Zna ajnom
promjenom se smatra bilo koja promjena ili pro irenje ure aja koje
odgovara kriterijima propisanim podzakonskim aktima;
«informacije o ivotnom okoli u» - bilo koja informacija u
pisanoj, vizualnoj, audio, elektronskoj ili bilo kojoj materijalnoj
formi o stanju ivotnog okoli a, odnosno o sastavnicama ivotnog
okoli a, a to su obavje tenja o:
- stanju elemenata ivotnog okoli a, kao to su zrak i atmosfera,
voda, zemlji te, prostor i prirodna podru ja, biolo ki diverzitet
njegove sastavnice, uklju uju i genetski modificirane organizme i
me udjelovanje ovih elemenata;
- imbencima, kao to su supstance, energija, buka i radijacija,
djelatnosti i administrativne mjere, sporazume o za titi ivotnog
okoli a, politike, zakonodavstva, planove i programe, koji utje u
ili postoji vjerojatno a da e utjecati na elemente ivotnog okoli a
u okviru danog u alineji 1, i analizu tro kova i korisnih efekata i
druge ekonomske analize i predpostavke koje se rabe u odlu ivanju
vezanom za za titu ivotnog okoli a;
- stanju ljudskog zdravlja i sigurnosti, ivotnim uvjetima,
kulturnim dobrima i gra evinama, u tolikoj mjeri u kojoj su ili bi
mogli biti pod utjecajem stanja elemenata ivotnog okoli a ili preko
ovih elemenata pod utjecajem imbenika, djelatnosti ili mjera gore
navedenih u alineji 2;
-
3 .
«javnost»
fizi ke, pravne osobe i njihove udruge, organizacije ili
grupacije;
«sastavnice ivotnog okoli a» - zemlji te, zrak, voda, biosfera,
kao i izgra eni (vje ta ki) ivotni okoli koji je nastao kao
rezultat djelatnosti ljudskog imbenika koji je uz to i
sastavni dio ivotnog okoli a;
«uporaba ivotnog okoli a» - zna i djelatnost koja izaziva
promjene u ivotnom okoli u, i na in da se rabi ivotnom sredinom u
cjelini, ili nekom njenom sastavnicom, kao prirodnim resursom ili
ispu taju i supstance, odnosno energiju, u ivotni okoli ili
komponentu ivotnog okoli a, a u okviru propisa koji ure uju oblast
za tite ivotnog okoli a;
«nevladine organizacije koje promoviraju za titu ivotnog okoli
a» - koje su registrirane na podru ju Br ko distrikta;
«nesre a ve ih razmjera/akcident» - pojava emisije ve ih
razmjera, po ara ili eksplozije usljed nekontroliranih promjena
nastalih tijekom rada ure aja koje predstavljaju ozbiljnu opasnost
po zdravlje ljudi ili ivotni okoli , neposrednu ili odlo enu,
unutar ili izvan ure aja, a koja uklju uju jednu ili vi e opasnih
supstanci;
«odgovorna osoba» - fizi ka ili pravna osoba koja upravlja radom
ili kontrolira ure aj, odnosno u onim slu ajevima za koje je utvr
eno zakonom, osoba na koju je prenesena ovlast odlu ivanja o tehni
kom funkcioniranju ure aja;
«opasnost» - unutra nje svojstvo opasnih supstanci ili fizi ka
situacija koja mo e izazvati tetu po ljudsko zdravlje ili ivotni
okoli ;
«opasna supstanca» - podrazumjeva supstancu, mje avinu supstanci
ili preparat koji odgovara kriterijima koji su propisani
podzakonskim aktom, koja je nazo na kao sirovina, proizvod,
nusproizvod, talog ili me uproizvod, uklju uju i i one supstance za
koje je osnovano o ekivati da bi mogle nastati u slu aju nesre
e;
«optere ivanje ivotnog okoli a» - emisija supstanci ili energije
u ivotnom okoli u;
«projekt» - projektiranje i izvo enje svih radova, i ostale
intervencije u prirodnom okru enju i prostoru, uklju uj i i one
koje su vezane za uporabu mineralnih resursa;
«promjena u radu» - promjena u prirodi ili funkcioniranju ili
pro irenje ure aja koje bi moglo imati posljedice po ivotni okoli
;
«procjena utjecaja na ivotni okoli » - identifikacija,
opisivanje i procjena (u konkretnom slu aju), na jedan odgovaraju i
na in, u odnosu na svaki pojedina ni slu aj i sukladno lancima ovog
poglavlja, direktan i indirektan utjecaj nekog projekta na sljede
e
elemente i imbenike: - ljude, biljni i ivotinjski svijet, -
zemlji te, vodu, zrak, klimu i pejza , - materijalna dobra i
kulturno naslje e,
- me udjelovanje imbenika navedenih u pod to kama jedan, dva i
tri;
«podru je utjecaja» - podru je ili dio prostora gdje je izazvan
stupanj utjecaja na ivotni okoli ;
koji je definiran zakonskim propisima, ili koji mo e nastati kao
rezultat uporabe ivotnog okoli a;
«ure aj» - mjesto na kojem se nalazi pogon ili jedan ili vi e
tehni kih jedinica u kojima se vr e djelatnosti koje mogu imati
negativne utjecaje na ivotni okoli ili gdje su nazo ne opasne
supstance;
«prirodni resurs» - sastavnica prirodnog ivotnog okoli a,
odnosno sastavni dio prirodnog ivotnog okoli a koji se mo e rabiti
da bi se zadovoljile potrebe dru tva, izuzimaju i vje ta ki ivotni
okoli ;
«rizik» - mogu nost pojave odre enog u inka unutar odre enog
razdoblja ili u odre enim okolnistima;
«standard kvalitete ivotnog okoli a» - propisani zahtjevi koji
se moraju ispuniti u odre enom vremenskom razdoblju u odre enoj
sredini ili odre enom dijelu, kao to je
-
4 .
propisano ovim zakonom ili drugim zakonima, npr. koji se odnose
na kvalitetu zraka ili vode;
«skladi tenje» - nazo nost neke koli ine opasnih supstanci radi
skladi tenja, odlaganja radi uvanja na sigurnom mjestu ili dr anja
na lageru;
«utjecaj na ivotni okoli » - promjene u ivotnom okoli u nastale
uporabom i optere ivanjem ivotnog okoli a;
«biota» - skup svih biolo kih ( ivih) organizama u bioti koj
sredini. Bioti ka sredina je sustav u kome pored fizi kih i
kemijskih zakonitosti vladaju i specifi ne biolo ke
zakonitosti.
III. NA ELA ZA TITE IVOTNOG OKOLI A
Na ela odr ivog razvoja
lanak 5
Odr ivost ivotnog okoli a podrazumjeva o uvanje prirodnog blaga.
Potrebno je voditi ra una da stupanj potro nje obnovljivih
materijala, vodenih i energentskih resursa, ne prevazilazi okvire u
kojima prirodni sustavi mogu to nadomjestiti, te da stupanj potro
nje neobnovljivih resursa ne prevazilazi okvir prema kojem se odr
ivi resursi zamjenjuju.
Odr ivost ivotnog okoli a tako er podrazumjeva da stupanj zaga
uju ih materija koje se emitira ne prevazilazi mogu nosti zraka,
vode, zemlji ta da ih apsorbiraju i izvr i preradu.
Odr ivost ivotnog okoli a podrazumjeva stalno o uvanje biolo ke
raznolikosti, ljudskog zdravlja, te kvalitete zraka, vode, i zemlji
ta prema standardima koji su uvijek dovoljni za ivot i blagostanje
ljudi, kao biljnog i ivotinjskog svijeta.
Na elo predostro nosti i prevencije
lanak 6
Kada prijeti opasnost od stvarne i nepopravljive tete po ivotni
okoli , nedostatak potpune znanstvene ispitanosti ne mo e se rabiti
kao razlog za odga anje poduzimanja nu nih mjera da bi se sprije
ila dalja teta po ivotni okoli .
Uporaba prirodnih resursa ivotnog okoli a se organizira i
obavlja na takav na in da:
- rezultira najni im mogu im stupanjom optere enja i uporabe
ivotnog okoli a, - sprje ava zaga ivanje ivotnog okoli a,
- sprje ava tetu po ivotni okoli .
Pri uporabi prirodnih resursa ivotnog okoli a mora se po tovati
na elo predostro nosti, tj. pozorno upravljati i ekonomi no rabiti
sastavnice ivotnog okoli a; osim toga, i produciranje otpada mora
se svesti na najmanju mogu u mjeru, uz primjenu recikla e nastalog
otpada, odnosno ponovne uporabe prirodnih i vje ta kih
materijala.
U cilju prevencije, primjenjuju se najbolje raspolo ive
tehnologije prilikom uporabe prirodnih resursa ivotnog okoli a.
Korisnik ivotnog okoli a koji izaziva opasnost po ivotni okoli ,
ili uzrokuje tetu po ivotni okoli , du an je odmah obustaviti
radnju koja predstavlja opasnost ili uzrokuje tetu.
Ukoliko je teta nastala kao rezultat djelatnosti korisnika
ivotnog okoli a, onda je korisnik du an otkloniti i popraviti tetu
koja je nastala u ivotnom okoli u.
-
5 .
Na elo zamjene
lanak 7
Svaku djelatnost koja bi mogla imati tetne posljedice po ivotni
okoli potrebno je zamjeniti drugom djelatno u koja predstavlja
znatno manji rizik od opasnosti, ak i u slu aju da su tro kovi
takve djelatnosti ve i od vrijednosti koje treba za titi.
One i enje ivotnog okoli a treba ograni iti na izvoru, na na in
propisan predhodnim stavkom.
Na elo integralnog pristupa
lanak 8
Zahtjevi za visoku razina za tite ivotnog okoli a i pobolj anje
kvalitete ivotnog okoli a sastavni su dio politika koje imaju za
cilj razvoj i unapre ivanje ivotnog okoli a, a osiguravaju se
sukladno na elu odr ivog razvoja.
Svrha na ela integralnog pristupa je srje avanje ili svo enje na
najmanju mogu u mjeru rizika od tete po ivotni okoli u cjelini.
Na elo integralnog pristupa obuhva a:
- uzimanje u obzir cijelog ivotnog ciklusa supstanci i
proizvoda; - predvi anje posljedica u svim sastavnicama ivotnog
okoli a kao rezultata djelovanja
supstanci i aktivnosti (postoje ih i novih); - svo enje nastanka
otpada i tetnog djelovanja otpada na najmanju mogu u mjeru;
- primjenjivanje op ih metoda za procjenjivanje i pore enje
problema u ivotnom okoli u,
- primjenu svih mogu ih mjera u odnosu na posljedice, poput
kvalitativnih ciljeva za tite ivotnog okoli a i mjera koje su
usmjerene na izvore, kada su u pitanju emisije.
Na elo suradnje i podjele odgovornosti
lanak 9
Krajnji cilj odr ivog razvoja posti e se kroz zajedni ku
suradnju i zajedni ko djelovanje svih subjekata u cilju za tite
ivotnog okoli a na osnovi podjeljene odgovornosti, obveza suradnje
i zajedni kog djelovanja odnosi se na sve faze postizanja ciljeva
za tite ivotnog okoli a.
Provedba ciljeva vezanih za ivotni okoli podsti e se preko ovla
tenih organa Br ko distrikta, me uentitetskom suradnjom,
bilaterlnim ili multilateralnim me unarodnim sporazumima o
suradnji, kao i pru anjem informacija i potpore u vezi sa za titom
ivotnog okoli a, a posebno u odnosima sa susjednim zemljama.
U nedostatku me unarodnih sporazuma, ciljevi za tite ivotnog
okoli a drugih zemalja koji se uzimaju u obzir su smanjenje
prekograni nog zaga ivanja ili postojanje takve opasnosti po ivotni
okoli , kao i sprje avanje zaga ivanja i izazivanja tete po ivotni
okoli .
Udio javnosti i pristup informacijama
lanak 10
Pitanje za tite ivotnog okoli a ostvaruje se putem udjela svih
zainteresiranih gra ana, na odre enoj razini. Svaki pojedinac i
organizacija moraju imati odgovaraju i pristup informacijama koje
se odnose na ivotni okoli , a kojim raspola e Distrikt, uklju uju i
i informacije o opasnim materijama i aktivnostima u njihovim
zajednicama, kao i mogu nost udjela u procesu dono enja odluka.
Ovla teni odjeli Vlade koji donose propise i koji se bave
pitanjem za tite ivotnog okoli a su du ni poticati razvoj svijesti
javnosti, kao i poticati udio javnosti u postupku dono enja propisa
i odlu ivanju, omogu avaju i dostupnost informacija iroj
javnosti.
Mora se osigurati udio javnosti u upravnom i sudskom
postupku.
-
6 .
Na elo «zaga iva pla a»
lanak 11
Zaga iva pla a tro kove kontrole i prevencije od zaga enja, bez
obzira da li su tro kovi rezultat nametanja obveze zbog emisija
zaga enja, ili odgovaraju i ekonomski mehanizam, ili obveza proizi
la iz propisa o smanjivanju zaga enosti ivotnog okoli a.
Korisnik ivotnog okoli a je odgovoran za sve djelatnosti koje
imaju utjecaja na ivotni okoli .
IV. ZA TITA SASTAVNICA IVOTNOG OKOLI A
Integrirana za tita sastavnica ivotnog okoli a
lanak 12
Sastavnice ivotnog okoli a moraju biti za ti ene pojedina no i u
sklopu ostalih sastavnica ivotnog okoli a, uzev i u obzir njihove
me uovisne odnose. Sukladno tomu utvr uje se i na in
optere ivanja i uporabe sastavnica ivotnog okoli a.
Za tita sastavnica ivotnog okoli a podrazumjeva za titu
kvalitete, kvantiteta i njihovih zaliha, kao i o uvanje prirodnih
procesa unutar sastavnica i njihove prirodne ravnote e.
Sveobuhvatnim pravilima ure uju se posebne oblasti za tite i o
uvanja sastavnica ivotnog okoli a i za tite od utjecaja koji
predstavljaju opasnost po ivotni okoli koji se donese u okviru
posebnih zakonskih propisa.
Za tita zemlji ta
lanak 13
Za tita zemlji ta obuhva a povr inu i ispod povr inske slojeve
zemlji ta, formacije stijena i minerala kao i njihove prirodne i
prijelazne oblike i procese.
Za tita zemlji ta obuhva a za titu produktiviteta, strukture,
ravnote e vode i zraka, te biote zemlji ta.
Na povr ini zemlji ta ili ispod povr ine mogu se vr iti takve
vrste djelatnosti i odlagati takve vrste materija koje ne zaga uju
ili o te uju kvantitet, kvalitetu, materijalne procese zemlji ta i
sastavnice ivotnog okoli a.
U tijeku, kao i prije provo enja projekata (izgradnje,
eksploatacije ruda, itd.), mora se osigurati adekvatno razdvajanje
i za tita povr inskog zemlji ta, kao i uporaba tog zemlji ta, kao i
uporaba tog zemlji ta kao poljogospodarskog zemlji ta.
Korisnik takvog podru ja e osigurati obnovu tog podru ja prema
utvr enom planu, odnosno razvoj, nakon zavr etka djelatnosti koje
uklju uju uporabu zemlji ta, a timo gdje postoje uvjeti za to i
ponovni razvoj - ak i ranije u tijeku same uporabe prirodnih
resursa ivotnog okoli a ukoliko se to zahtijeva zakonskim propisima
ili odlukom ovla tenog odjela.
Za tita voda
lanak 14
Za tita voda obuhva a za titu izvori ta, povr inskih i podzemnih
voda, zaliha, reguliranje kvalitete i kvantiteta vode, za titu
korita, obalnih podru ja kopnenih voda i akvafera.
Prirodan protok, struktura protoka, uvjeti protoka, korito,
obalna podru ja mogu se mjenjati samo uz osiguranje o uvanja
prirodne ravnote e vodenih ekosustava i njhovog funkcioniranja.
Uvjeti za ekstrakciju i uporaba vode se propisuju za svaku vrstu
vodenih resursa sukladno uvjetima tog podru ja prema utvr enim
standardima za uporaba. Posebnim propisima utvr uje se redosljed za
ispunjavanje zahtjeva u vezi s vodama.
-
7 .
Vode se mogu rabiti i optere evati, a otpadne vode i
kanalizacija mogu se ispu tati u vode
uz
primjenu odgovaraju eg tretmana
na na in koji ne predstavlja opasnost za prirode procese ili
za obnovu kvalitete i kvantiteta vode.
Ekstrakcija i povrat otpadnih voda u vode, kao i prijenos voda,
vr i se na na in koji ne uti e nepovoljno na rezerve, kvalitetu i
biotu voda iz kojih se vr i opskrba ili u koje se vr i povrat, i
koji ne predstavlja opasnost za njihovo samopre i avanje.
Planiranje za tite voda, za tita voda, za tita voda i vodenih
ekosustava, organizacija za tite voda, nadzor, udio javnosti i
financiranje za tite voda su propisani posebnim Zakonom o za titi
voda.
Za tita zraka
lanak 15
Za tita zraka obuhva a za titu atmosfere u cjelosti, sa svim
njenim procesima, te njene strukture i klimatskih obilje ja.
Zrak mora biti za ti en od optere enja bilo koje vrste vje ta
kih utjecaja koja se vr e na zrak ili na druge sastavnice ivotnog
okoli a putem transmisija radioaktivnih, teku ih, plinovitih ili
vrstih materija ukoliko postoji opasnost da e tetno utjecati na
kvalitetu zraka ili se tetno
odraziti na ljudsko zdravlje.
Kada se planira uvo enje djelatnosti i uspostava ure aja, kao i
proizvodnja i uporaba proizvoda, potrebno je poduzeti potrebne
mjere kako bi stupanj zaga uju ih materija zraka bio sveden na
najmanju mogu u mjeru.
Planiranje za tite zraka, izvori emisija, za tita zraka, nadzor,
udio javnosti i financiranje za tite zraka propisani su posebnim
Zakonom o za titi zraka.
Za tita biosfere
lanak 16
Za tita biosfere obuhva a za titu ivih organizama, njihovih
zajednica i stani ta
uzev i u obzir i za titu prirodnih procesa unutar njihovih stani
ta
uzev i u obzir i za titu prirodnih procesa unutar njihovih stani
ta i prirodne ravnote e, uz osiguranje odr ivosti ekosustava.
Uporaba biosfere mo e se vr iti na na in koji ne naru ava
prirodne procese i uvjete biodiverziteta, niti predstavlja opasnost
za njegovu odr ivost.
O uvnje izgra enog ivotnog okoli a
lanak 17
Prostornim planovima odre uju se zone izgradnje na odre enim
lokacijama u odre enom podru ju ovisno od stupnja optere enja
ivotnog okoli a i svrhe izgradnje unutar odre enih djelova na odre
enim lokacijama.
Obavljanje odre enih djelatnosti u pojedinim zonama gdje postoji
za titna udaljenost ili podru je, mo e biti dozvoljena na na in
utvr en posebnim zakonskim propisima sukladno prirodom optere
ivanja ivotnog okoli a, ukoliko su ispo tovani odre eni propisi o
za titi ivotnog okoli a.
Zelene povr ine, kao i pojas za titnih zona unutar Distrikta,
ure uju se posebnim zakonskim propisima.
Opasne supstance i tehnologije
lanak 18
Za tita od tetnih utjecaja opasnih supstanci obuhva a upotrebu
svih prirodnih i vje ta kih supstanci koje se rabe, proizvode ili
distribuiraju od strane korisnika ivotnog okoli a u tijeku provo
enja djelatnosti, a koje su po svom kvantitetu ili kvaliteti,
eksplozivne, zapaljive, radioaktivne, toksi ne, isu ive, podlo ne
koroziji, izazivaju infekciju, ekotoksi ne, mutagene, kancerogene,
ili iritiraju e, ili koje mogu izazvati takav utjecaj u kontaktu s
drugim supstancama.
-
8 .
Kada se upravlja opasnim supstancama ili u tijeku uporabe
uklju uju i i eksploataciju,
odnosno ekstrakciju, skladi tenje, transport, proizvodnju,
izradu i primjenu, ili kada se primjenjuju opasne tehnologije,
moraju se poduzeti sve potrebne za titne i sigurnosne mjere kojima
se rizik od opasnosti po ivotni okoli svodi na najni i stupanj ili
se sasvim eliminira mogu nost takvih opasnosti, kako je to utvr eno
zakonskim propisima.
Kada se primjenjuju tehnologije koje mogu predstavljati opasnost
od tete po ivotni okoli , mora se odrediti za titna oblast ili
razdaljina primjerena prirodi izvora opasnosti kako bi se umanjio
rizik od opasnosti po ivotni okoli .
Otpad
lanak 19
Za tita od tetnog utjecaja otpada na ivotni okoli obuhva a
tretiranje svih vrsta supstanci i proizvoda
uklju uju i ambala u i materijal za pakiranje tih supstanci,
odnosno sve vrste proizvoda koji se odla u ili za koje se planira
da e biti odlo eni.
Imatelj otpada je du an poduzeti adekvatne mjere za upravljanje
otpadom i osigurati osnovne mjere u cilju sprje avanja stvaranja
otpada, recikliranja i tretiranja otpada za ponovnu uporabu,
ekstrakciju sirovina i mogu e energije, te ne kodljivo
odlaganje.
Planiranje upravljanja otpadom, dozvole za upravljanje otpadom,
nadzor nad upravljanjem otpadom, djelatnosti i odgovornosti
upravljanja otpadom, prekograni no kretanje otpada, naknade teta
propisani su posebnim Zakonom o upravljanju otpadom.
Buka i vibracija
lanak 20
Za tita ivotnog okoli a od buke i vibracije obuhva a sve vrste
za tite od vje ta kih proizvedenih emisija energije koje izazivaju
tetne posljedice po zdravlje.
U okviru za tite od buke, potrbno je primjenjivati tehni ke i
organizacijske metode koje poti u:
- smanjivanje stvaranja emisija buke, ili vibracija, odnosno
izvora koji stvaraju buku ili vibracijama;
- smanjivanje optere enja, odnosno spre avanje pove avanja
optere enja bukom ili vibracijama;
- naknadna za tita u onim sredinama koje su pod stalnim opter
enjem iznad utvr enih standarda.
Radijacija
lanak 21
Za tita od tetnih utjecaja radijacije po ivotni okoli obuhva a
za titu od vje ta kih i prirodno proizvedene jonizacije i termelne
radijacije.
V. INFORMIRANJE I EDUKACIJA U OBLASTI ZA TITE IVOTNOG OKOLI
A
Sustav informiranja o ivotnom okoli u i prikupljanje
informacija
lanak 22
Gradona elnik je obvezan podzakonskim aktom uspostavi sustav
informiranja o ivotnom okoli u i omogu i provo enje monitoringa
stanja ivotnog okoli a, kao i aktivnosti mjerenja, prikupljanja,
obrade i evidentiranja podataka o uporabi i optere enju.
Sustav informiranja se uspostavlja i organizira na osnovi
teritorijalne gustine naseljenostii na na in:
-
9 .
- da je mogu e utvrditi kvantitativne i kvalitativne promjene
stanja ivotnog okoli a koje su nastale kao rezultat uporabe, i
porediti ih na me unarodnom razinu, na na in da se procjenjuju
zajedno sa socijalnim i ekonomskim podatcima, kao i s aspekta
utjecaja na zdravlje stanovni tva;
- da uzroci utjecaja na ivotni okoli biti utvr eni sa
zadovoljavaju om to no u, uklju uju i i detaljne prikaze koji su
potrebni za odre ivanje uzro no
posljedni ne veze
u odnosu na tetu;
- da se to je mogu e prije mo e predvidjeti opasnost po ivotni
okoli ;
- mogu poduzimati mjere predvi ene propisima i druge mjer od
strane ovla tenih odjela Vlade;
- da se rabe u svrhu planiranja.
lanak 23
Korisnici ivotnog okoli a su du ni vr iti mjerenje optere enja i
uporabe ivotnog okoli a nastalo kao rezultat njihovih djelatnosti
na na in utvr en ovim zakonom, odnosno da ih potvrde i evidentiraju
sukladno propisanim tehni kim mogu nostima, te omogu e pristup
podatcima ovla tenom odjelu Vlade Br ko distrikta (u daljnjem
tekstu: ovla teni odjel).
Upis podataka o ivotnom okoli u u druge registre
lanak 24
Obim i vrsta stalne tete po ivotni okoli , utvr eno odlukom ovla
tenog odjela ili suda upisuje se u katastar nekretnina, bri e se
ukoliko institucija Br ko distrikta ovla tena za ocjenu zakonitosti
donese povodom pravnog lijeka suprotnu odluku.
Ako je odlukom suda utvr ena odgovornost za po injenu tetu,
takva odluka se po slu benoj du nosti dostavlja ovla tenom odjelu i
katastru nekretnina.
Na osnovi zahtjeva vlasnika nekretnine, odlukom ovla tenog
odjela ili odlukom suda se utvr uje prestanak ili smanjenje
stupanja prirodnog one i enja ivotnog okoli a. Odluka se po slu
benoj du nosti dostavlja katastru nekretnina radi brisanja izvr
enog upisa.
Istra ivanje u oblasti za tite ivotnog okoli a i tehni ki
razvoj
lanak 25
Izvr avanje obveza koje se odnose na za titu ivotnog okoli a se
unapre uje kroz razvoj znanosti i tehnologije, organizaciju
znanstvenog istra ivanja i tehni kog razvoja, objavljivanje nalaza,
kao i prakti ne primjene tuzemnih i me unarodnih istra iva kih
radova.
Studija usmjerena na istra ivanje stanja ivotnog okoli a i
razvoja za tite ivotnog okoli a predmet je prioritetne potpore.
Edukacija, poduka i kultura u sferi za tite ivotnog okoli a
lanak 26
Svaki gra anin ima pravo stjecati i unapre ivati spoznaje o
ivotnom okoli u.
irenje i unapre ivanje spoznaja o ivotnom okoli u su primarne
obveze gradona elnika.
U tijeku ispunjavanja obveze ovla teni odjel u sferi za tite
ivotnog okoli a, du an je sura ivati s ostalim odjelima, a u cilju
osiguravanja stru ne edukacije o ivotnom okoli u i da nastavi sa
unapre ivanjem znanja na trajnoj osnovi.
lanak 27
Ovla teni odjel je du an izvr iti obveze iz prethodnog stavka, u
suradnji s udrugama za za titu ivotnog okoli a i nevladinim
organizacijama koje anga iraju javnost u za titi ivotnog okoli
a.
Ovla teni odjel je du an pru iti potporu nastavnim
institucijama, vjerskim zajednicama, znanstvenim institucijama,
stru nim organizacijama i udrugama kako bi mogli djelotvornije
-
10 .
provoditi svoje nastavne aktivnosti i ukoliko je potrebno,
dodjeliti raspolo iva financijska sredstva.
Registar ure aja i zaga iva a
lanak 28
Ovla teni odjel vodi registar ure aja i zaga iva a.
Registar sadr i sljede e podatke o djelatnostima i ure ajima
koji ugro avaju ili mogu ugroziti ivotni okoli :
- ime odgovorne osobe i adresu lokacije ure aja;
- kratak opis aktivnosti, tehni kog procesa; - relevantne
podatke koji se ti u emisija, opasnih supstanci nazo nih u ure
aju,
produciranje otpada, uporabe resursa i energije; - podatke koji
se odnose na izdavanje dozvola, promjena i sl.; - podatke o
kontroli, relevantnim rezultatima i poduzetim mjerama.
Aktivno pru anje informacija o za titi ivotnog okoli a
lanak 29
Ovla teni odjel je obvezan davati informacije o ivotnom okoli u,
propisane podzakonskim aktima, na transparentan na in rabe i
publikacije u tiskanoj i elektronskoj formi koje su lako dostupne
javnosti kao i rabiti sredstva javnog informiranja.
U slu aju neposredne opasnosti po ljudsko zdravlje ili ivotni
okoli , bez obzira da li je ona prouzro ena djelatnostima ovjeka
ili prirodnim uzrocima, voditelj ovla tenog odjela e predstavnicima
javnosti koja bi mogla biti ugro ena, odmah dostaviti sve podatke
koje posjeduju odjeli i koji bi mogli omogu iti javnosti
poduzimanje mjera za sprje avanje ili smanjenje tete koja
proizilazi iz odre ene opasnosti.
VI. UDIO JAVNOSTI I PRISTUP INFORMACIJAMA KOJE SE ODNOSE NA
IVOTNI OKOLI
lanak 30
Odredbama ovoga zakona daje se mogu nost pristupa javnosti
informacijama, mogu nost sudjelovanja u odlu ivanju i mogu nost
pristupa pravdi po pitanjima vezanim za za titu ivotnog okoli a bez
obzira na dr avljanstvo, nacionalnost ili mjesto prebivali ta, a za
pravne osobe bez obzira na prebivali te. Organ pred kojim se vodi
postupak, u kojem sudjeluje osoba radi za tite svojih prava
propisanih ovim zakonom, du an je osigurati da osoba ne bude ka
njena, gonjena ili uznemiravana na bilo koji na in zbog udjela u
postupku.
Parni ni, kazneni, prekr ajni postupak ili postupak vezan za
radne odnose pokrenut radi naknade tete, ka njavanja, gonjenja ili
uznemiravanja osoba koje su ostvarile svoje pravo na udio javnosti
se smatra nezakonitim.
Edukacija i kadrovsko ja anje
lanak 31
Ovla teni odjel izra uje godi nje nastavne planove u oblasti za
tite ivotnog okoli a i postupa sukladno s njim. Nastavnim planovima
za za titu ivotnog okoli a unapre uje se naobrazba i svijest
javnosti o za titi ivotnog okoli a u nastavnom i izvannastavnom
programu.
Nastavni planovi sadr e podatke o tome kako se dolazi do
pristupa informacijama, kako se sudjeluje u odlu ivanju i kako se
dolazi do pristupa pravdi po pitanjima za tite ivotnog okoli a.
Ovla teni odjel organizira redovitu poduku nevladinih
organizacija koje se bave pitanjima za tite ivotnog okoli a.
-
11 .
Pristup informacijama o ivotnom okoli u
lanak 32
Ovla teni odjel mora osigurati da informacije o ivotnom okoli u
u ini dostupnim javnosti, kao i kopije dokumentacije koja sadr i
takve informacije.
Zahtjev za pristup informacijama o ivotnom okoli u mora biti u
pisanoj formi. Uz zahtjev se ne moraju navesti razlozi za tra enu
informaciju.
Odgovor na zahtjev mora biti u pisanoj formi, osim:
- ako je opravdano da ovla teni odjel dostavi tra ene
informacije u drugoj formi, s tim da postoji obveza ovla tenog
odjela da obrazlo i razlog zbog kojeg se informacija dostavlja u
drugoj formi;
- ukoliko je informacija dostupna javnosti u drugoj formi.
Informacija o ivotnom okoli u e biti stavljena na raspolaganje
najkasnije u roku od 15 dana od dana podno enja zahtjeva za davanje
informacija.
lanak 33
Zahtjev za davanje informacija o ivotnom okoli u bit e
odbijen:
- ukoliko ovla teni odjel ne posjeduje tra ene informacije o
ivotnom okoli u;
- ukoliko se zahtjev odnosi na informacije iji sadr aj nije
pripremljen, ili se odnosi na informaciju koja se ti e unutra njih
odnosa Distrikta, a takve informacije su izuzete od davanja nekim
drugim;
- ukoliko je informacija ve adekvatno dana predstavnicima
nevladinih organizacija, tisku. U takvim slu ajevima, ovla teni
odjel e dati uputu podnositelju zahtjeva gdje mo e dobiti potrebne
informacije.
Zahtjev za pristup informacijama o ivotnom okoli u mo e biti
odbijen ukoliko bi objavljivanje danih informacija imalo tetan
utjecaj na:
- me unarodna odnose, obranu ili op u sigurnost;
- tijek pravde, pravo osobe na zakonito su enje i mogu nost
organa da provedu kaznenu ili drugu istragu,
- povjerljivost informacija koje se ti u trgovine i industrije,
gdje je takva povjerljivost za ti ena zakonom kako bi se za titili
legitimni ekonomski interesi. U ovom okviru, informacije o
emisijama koje su bitne za za titu ivotnog okoli a ne smiju se
otkrivati;
- prava intelektualnog vlasni tva;
- povjerljivost osobnih podataka ili dokumenti koji se odnose na
fizi ke osobe u slu aju da te osobe nisu dale suglasnost za
otkrivanje danih informacija javnosti gdje je ta povjerljivost
predvi ena zakonom;
- interes tre e osobe koja je osigurala tra ene informacije a da
na to nije bilo obvezno i ukoliko ta osoba ne da suglasnost s
otkrivanjem danog materijala;
- ivotni okoli na koji se informacije odnose, kao to su mjesta
uzgoja rijetkih vrsta.
Ako se odbija pristup informacijama koje se odnose na ivotni
okoli , osnova za odbijanje e se kratko obrazlo iti uzimaju i u
obzir da objavljivanje informacija nije od javnog interesa.
Ako ovla teni odjel ne posjeduje tra ene informacije du an je u
najkra em roku, a najkasnije u roku od 8 dana, o tome obavijestiti
podnositelja zahtjeva. Rok za davanje informacija ra una se od dana
kada je podnositelj zahtjeva podnio zahtjev za pristup informaciji
ovla tenom odjelu koji je zahtjev prosljedio.
Ovla teni odjel e odobriti pristup informaciji o ivotnom okoli u
ako se takva informacija mo e izdvojiti od informacija koje su
izuzete od objavljivanja propisanog stavkom u alineji 3 i stavkom 2
ovoga lanka.
-
12 .
Ako se odbije pristup informaciji, ovla teni odjel e u pisanoj
formi obavijestiti podnositelja zahtjeva o odbijanju pristupa
informaciji u roku od osam dana od podno enja zahtjeva za pristup
informaciji. Rok se mo e produljiti za jo osam dana zbog slo enosti
informacije, s tim da e podnositelj zahtjeva biti obavije ten o
razlozima produ enja.
Pristojbe za pru anje informacija
lanak 34
Ovla teni odjel mo e odlukom propisati pristojbu za davanje
informacija.
Za slu ajeve u kojima mora provesti istra ivanje ili neke druge
aktivnosti na koje nije obvezan zakonom, propisat e se poseban
iznos pristojbe.
Ovla teni odjel koje nemjerava uvesti pristojbe za davanje
informacija stavit e na uvid podnositeljima zahtjeva cjenovnik s
iznosima pristojbi koje mogu biti uvedene.
Udio javnosti u odlukama o posebnim djelatnostima.
lanak 35
Ovla teni odjel e osigurati udio javnosti u:
- postupcima procjene projekata na ivotni okoli (poglavlje IX
ovoga zakona),
- postupcima izdavanja ekolo kih dozvola za ure aje koji prelaze
pragove propisane
podzakonskim aktom.
Ovla teni odjel e primijeniti odredbe ovoga lanka i na odluke o
predlo enim djelatnostima koje nisu navedene u lanku 1 i koje mogu
imati zna ajan utjecaj na ivotni okoli .
Ovla teni odjel mo e odlu iti da se ne e primijeniti odredba
ovoga zakona, ukoliko bi pristup tra enoj informaciji imao tetan
utjecaj na obranu zemlje.
Nakon pokretanja upravnog postupka, zainteresirana javnost e
biti obavje tena putem sredstava javnog informiranja o sljede
em:
- predlo enim aktivnostima/djelatnostima i zahtjevu za izdavanje
ekolo ke dozvole kome e biti donesena odluka, izme u ostalog o:
- ovla tenom odjelu koji je odgovoran za dono enje odluke;
- predvi enom postupku, uklju uju i dostupne informacije o:
- pokretanju postupka,
- mogu nosti za udio javnosti;
- vremenu i mjestu predvi ene javne rasprave;
- ovla tenom odjelu od kojeg se mogu dobiti bitne informacije i
kod kojeg javnost mo e izvr iti pristup bitnim informacijama,
- ovla tenom odjelu kojem se mogu podnjeti primjedbe i pitanja
kao i vremenski rok za podno enje primjedbi ili pitanja,
- o stanju ivotnog okoli a,
- injenice da je dana djelatnost entiteta ili prekograni nom
postupku procjene utjecaja na ivotni okoli .
Zainteresirana javnost e biti obavje tena prije o vremenu po
etka postupka izvo enja dokaza. Obavijest e sadr ati upozorenje da
se u roku od 30 dana obavje ivanja moraju podnjeti dokazi i
injenice koje se ti u danog slu aja.
Ovla teni odjel, gdje je to mogu e, poticati podnositelje
zahtjeva za izdavanje ekolo ke dozvole prije nego to taj zahtjev
podnese.
-
13 .
Informacije koje se daju po zahtjevu
lanak 36
U pokrenutim postupcima, ovla teni odjel e na zahtjev
zainteresirane javnosti, u najkra em vremenskom roku, omogu iti
besplatan uvid u sve informacije koje su bitne za dono enje odluke,
tj. informacije koje su dostupne u vrijeme postupka udjela
javnosti, to ne utje e na pravo da se odbije objavljivanje odre
enih informacija. Ove tra ene informacije e sadr avati sljede
e:
- opis lokacije, fizi kih i tehni kih karakteristika predlo ene
aktivnosti/djelatnosti i uklju uju i procjenu o ekivanih
rezidijuma/taloga i emisija;
- opis zna ajnih utjecaja predlo ene djelatnosti na ivotni okoli
;
- opis mjera koje su predvi ene za sprje avanje ili smanjenje
tih utjecaja uklju uju i osnovna alternativna rje enja prou enih od
strane podnositelja zahtjeva;
- osnovna izvje a i stru na mi ljenja koje je pripremio ovla
teni odjel.
Zainteresirana javnost mo e, u roku od 30 dana od dobijanja
informacija iz stavka 1 ovoga lanka, u pisanoj formi podnjeti
primjedbe, informacije, analize ili mi ljenja koje smatra bitnim
za
danu djelatnost. U slu aju iznimno slo enih pitanja, ovla teni
odjel mo e na zahtjev zainteresirane javnosti produljiti ovaj rok
jo za 30 dana.
Ovla teni odjel e osigurati da javnost bude obavje tena o odluci
odmah nakon dono enja, na na in da e osigurati da tekst odluke bude
objavljen, kao i razlozi na kojima se ona zasniva.
Pristup pravdi
lanak 37
Svaka osoba koja smatra da njen zahtjev za davanje informacija
nije razmatran, da je neosnovano odbijen, da na njega nije u
potpunosti ili pravilno odgovoreno, ima pravo podno enja albe
Apelacijskom povjerenstvu Vlade Br ko distrikta.
VII. MJERODAVNOSTI
Mjerodavnosti Skup tine Br ko distrikta u oblasti za tite
ivotnog okoli a
lanak 38
Skup tina Br ko distrikta u oblasti za tite ivotnog okoli a ovla
tena je da:
- provodi interese za tite ivotnog okoli a dono enjem
zakona;
- usvaja strategiju za tite ivotnog okoli a i druge planove nu
ne za o uvanje interesa;
- za tite ivotnog okoli a, i procjenjuje njihovo izvr avanje
svake dvije godine na osnovi izvje a gradona elnika o stanju
ivotnog okoli a;
- odobrava sredstva za ostvarivanje ciljeva vezanih za ivotni
okoli ;
- da kontrolira uporabu tih sredstava.
Mjerodavnost gradona elnika Br ko distrikta u oblasti za tite
ivotnog okoli a
lanak 39
Gradona elnik Br ko distrikta u oblasti za tite ivotnog okoli a
ovla ten je:
- izvr avati zakone, druge propise i op e akte iz ove
oblasti,
- donositi strate ki plan za za titu ivotnog okoli a u roku od
dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga zakona,
-
14 .
- donositi pravilnike, upute, odluke i druge akte za izvr avanje
zakona iz oblasti za tite ivotnog okoli a,
- predlagati Skup tini Br ko distrikta prijedlog strategije za
tite ivotnog okoli a i podnositi Skup tini izvje e o stanju ivotnog
okoli a. Pri izradi drugih planova i programa, kao i pri
uspostavljanju razvojnih ciljeva, Distrikta je du an
primjenjivati/ugraditi standarde koji se odnose na za titu ivotnog
okoli a, te promovirati pobolj anje stanja ivotnog okoli a;
- za ostvarivanje prava i izvr avanje obveza proiza lih iz me
unarodnih sporazuma iz oblasti ivotnog okoli a, kao i za
implementaciju me uentitetskih tijela;
- promovira proizvodnju na ekolo ki prihvatljiv na in, i u tom
pogledu ispunjava zahtjeve koji se odnose na za titu ivotnog okoli
a, te unapre ivati primjenu tehnologija i ure aja koji su
prihvatljivi za ivotni okoli .
U slu aju izvanrednih doga aja koji mogu izazvati osobito tetne
posljedice po ivotni okoli , gradona elnik je ovla ten ukloniti
posljedice tete nastale po ivotni okoli i nadoknaditi tro kove
prouzrokovane nastankom tete.
Savjetodavno vije e za za titu ivotnog okoli a Br ko
distrikta
lanak 40
U cilju ostvarivanja ire dru tvene, znanstvene i stru ne osnove
za za titu ivotnog okoli a, formira se Savjetodavno vije e za za
titu ivotnog okoli a (u daljnjem tekstu: Vije e), u cilju pru anja
savjeta gradona elniku i ovla tenom odjelu. Vije e formira gradona
elnik kao posebno tijelo koje ima konzultativnu i savjetodavnu
ulogu.
Vije e se sastoji od 5 lanova, i to iz:
- udruga za za titu ivotnog okoli a, - organizacija i ustanova
koji zastupaju stru ne i ekonomske interese, - Vlade Br ko
distrikta.
Vije e zauzima stavove o programima i drugim pitanjima vezanim
za za titu ivotnog okoli a i iste dostavlja gradona elniku i ovla
tenom odjelu.
Vije e sudjeluje u ocjenjivanju strate kih procjena ivotnog
okoli a i nacrta koji slu e kao osnova za strate ku procjenu
ivotnog okoli a.
Ovla teni odjel dostavlja Vije u svoje planove koji se odnose na
izradu propisa i programa politike u okviru svojih mjerodavnosti
radi zauzimanja stavova i davanja mi ljenja na iste.
Gradona elnik imenuje predsjedavaju eg Vije a na godinu dana.
Voditelj ovla tenog odjela je kopresjedavaju i Vije a.
Mjerodavnost odjela u oblasti za tite ivotnog okoli a
lanak 41
Ovla teni odjel obavlja sljede e poslove:
- analizira i ocjenjuje stanje ivotnog okoli a i aktivnosti za
tite ivotnog okoli a, kao i iskustva ste ena u oblasti za tite,
uporabe i razvoja ivotnog okoli a,
- priprema zakone i druge propise i op e akte,
- sudjeluje u izradi programa i planova koji se odnose na
uporabu prirodnih resursa a sudjeluje i u izradi i ostvarivanju
posebnog plana za pitanja za tite ivotnog okoli a,
- uspostavlja i upravlja sustavom informiranja o ivotnom okoli
u;
- upravlja poslovima u oblasti za tite ivotnog okoli a;
-
15 .
- obavlja poslove za tite ivotnog okoli a, izdavanje ekolo kih
dozvola sukladno odredbama ovoga zakona i drugim propisima koji se
odnose na ivotni okoli ;
- provodi provo enje zakonske obveze po pitanju ivotnog okoli a,
kao to su, monitoring i nadzor, i dr.;
- odre uje ekolo ki klasifikacijski sustav supstanci, proizvoda
i tehnologija, i izdaje dozvole za distribuciju i njihovu
uporabu;
- organizira poslove koji imaju za cilj sprje avanje ili
smanjenje tetnih posljedica po ivotni okoli .
Savjetnik za pitanje za tite ivotnog okoli a
lanak 42
U ovla tenom odjelu se bira savjetnik za pitanja za tite ivotnog
okoli a.
Savjetnik za pitanja za tite ivotnog okoli a u ovla tenom odjelu
je nositelj aktivnosti i koordinira radom s drugim odjelima Vlade
po svim pitanjima iz ove oblasti.
Uloga javnog tu itelja
lanak 43
U slu aju nastanka tete ili postojanja opasnosti po ivotni okoli
javni tu itelj ima pravo podnijeti tu bu radi zabrane ili ograni
enja djelatnosti.
VII. PLANIRANJE ZA TITE IVOTNOG OKOLI A
Sustav planaranja
lanak 44
U Distriktu se donosi strate ki plan za tite ivotnog okoli
a.
Radi planiranja za tite ivotnog okoli a na razini dr ave BiH Br
ko distrikt zaklju uje sporazum s entitetima, odnosno ovla tenim
organom na razini Vije a ministara BiH.
O planiranju uop e
lanak 45
Mjere za tite ivotnog okoli a utvr ene planskim dokumentima o za
titi ivotnog okoli a moraju biti uskla eni s ekonomskim, socijalnim
i prostornim planskim dokumentima o razvoju Br ko distrikta kao i
ostalim planovima razvoja svih sektora gospodarstva.
Svi planski dokumenti za tite ivotnog okoli a donose se na
razdoblje od est godina.
O provo enju odre enih planskih dokumenata za tite ivotnog okoli
a podnosi se izvje e Skup tini koja je donjela planske dokumente,
svake dvije godine.
Na osnovi planskih izvje a Skup tina mo e izmjeniti ili dopuniti
odgovaraju e planske dokumente (rebelans).
Elementi planskih dokumenata
lanak 46
Planski dokumenti za za titu ivotnog okoli a sadr e:
- subjekte planiranja, - podatke o sada njem stanju ivotnog
okoli a,
-
16 .
- ciljeve koji se moraju ostvariti u planiranom razdoblju, - na
ela i smjernice za za titu ivotnog okoli a, - aktivnosti i zadatke
koji se trebaju obaviti radi ostvarivanja planskih ciljeva, - kao i
redosljed ostvarivanja planiranih aktivnosti i zadataka s utvr enim
rokovima,
- sredstva i metode za ostvarivanje postavljenih ciljeva, s
nazna enim planiranim izvorima
financiranja, - nazna ena podru ja u kojim su potrebni
instrumenti za za titu ivotnog okoli a, kao i
sadr aje takvih instrumenata.
Strate ki plan Br ko distrikta
lanak 47
Strate ki plan Br ko distrikta sadr i:
- op e elemente za za titu i upravljanje ivotnom sredinom iz
lanka 54 ovoga zakona,
- strate ke dokumente o za titi voda, zraka i prirode, upravlja
otpadom i drugim sastavnim sastavnicama ivotnog okoli a i
utjecajima na ivotni okoli , koji se odnose na osnovi posebnih
zakona.
Dono enje strate kog plana Br ko distrikta
lanak 48
Nacrt strate kog plana Br ko Distrikta priprema i izra uje ovla
teni odjel i dostavlja Savjetodavnom vije u, da u roku od 30. dana
da svoje primjedbe.
Po isteku roka iz stavka 1 ovoga lanka izra eni nacrt ovla teni
odjel za za titu ivotnog okoli a dostavlja gradona elniku Br ko
Distrikta.
Gradona elnik u roku od 30. dana dostavlja nacrt Skup tini Br ko
distrikta na razmatranje i usvajanje.
Na osnovu usvojenog nacrta strate kog plana, gradona elnik
priprema u roku od 60 dana prijedlog plana i dostavlja ga Skup tini
na razmatranje i usvajanje.
Prijedlog strate kog plana s obrazlo enjem dostavlja se Skup
tini na razmatranje i dono enje.
Planski dokumenti poduze a
lanak 49
Poduze a donose programe upravljanja za titom ivotnog okoli a u
okviru svojih potreba i interesa.
Zakonom e se propisati obveza da su odre ena poduze a du na
donijeti programe upravljanja za titom ivotnog okoli a ili druge
planske dokumente o za titi ivotnog okoli a.
Strate ka procjena
lanak 50
Prilikom dono enja propisa i odluka, koje donosi gradona elnik
ili Skup tina Distrikta, a koje mogu tetno utjecati na kvalitetu
ivotnog okoli a i ljudsko zdravlje, potrebno je pribaviti strate ku
procjenu utjecaja na ivotni okoli .
Strate ku procjenu utjecaja na ivotni okoli izra uje pravna
osoba koje ima licencu ovla tenog odjela ili ministarstva entiteta
BiH.
Strate ku procjenu utjecaja na ivotni okoli pribavlja predlaga
propisa ili odluka iz stavka 1 ovoga lanka i dostavlja je uz nacrt
propisa ili odluke njenom donositelju, zajedno s mi ljenjem
Savjetodavnog vije a za za titu ivotnog okoli a.
-
17 .
lanak 51
Strate ka procjena utjecaja na ivotni okoli sadr i:
- stupanj do kojeg namjeravani propis ili odluka mo e pozitivno
ili negativno utjecati na stanje ivotnog okoli a;
- kolika bi teta mogla nastati po ivotni okoli , odnosno
stanovni tvo, ako propis, odnosno odluka ne bude donesena;
- u kojoj mjeri su povoljni uvjeti za uvo enje mjera
namjeravanim propisom, odnosno odlukom;
- kolike su mogu nosti ovla tenih organa da sprovedu propise,
odnosno odluku, koja se namjerava donijeti.
Strate ka procjena utjecaja na ivotni okoli dostavlja se
Savjetodavnom vije u za pitanja za tite ivotnog okoli a, zajedno s
nacrtom propisa, odnosno odluke.
Savjetodavno vije e du no je u roku od 90 dana donijeti mi
ljenje o nacrtu propisa, odnosno odluke i strate koj procjeni
utjecaja na ivotni okoli .
Savjetodavno vije e mo e zahtjevati pomo stru njaka da se izvr i
detaljna procjena utjecaja na ivotni okoli za odre eni propis,
odnosno odluku.
IX. PROCJENA UTJECAJA NA IVOTNI OKOLI
Cilj procjene utjecaja na ivotni okoli
lanak 52
Procjena utjecaja na ivotni okoli podrazumjeva: utvr ivanje,
opisivanje i analizu direktnih i indirektnih utjecaja nekog
projekta na sljede e elemente i imbenike:
- ljude, floru i faunu, - zemlji te, vodu, zrak, klimu i
prostor, - materijalna dobra i kulturno naslje e,
- me udjelovanje imbenika navedenih u alinejama jedan, dva i
tri.
lanak 53
Uz odobrenje za dono enje rje enja o odobrenju za gra enje,
podnositelj zahtjeva mora dostaviti ovjerenu kopiju odobrene
studije o procjeni utjecaja na ivotni okoli .
Ovla teni organi za procjenu utjecaja na ivotni okoli
lanak 54
Ovla teni odjel odlu uje o dono enju procjene utjecaja na ivotni
okoli .
Kad odlu uje o procjeni utjecaja na ivotni okoli , ovla teni
odjel pribavlja suglasnost odjela za zdravstvo Vlade Br ko
distrikta kao i primjedbe i sugestije me uentitetskog tijela.
Projekti podlo ni procjeni utjecaja na ivotni okoli
lanak 55
Podzakonskim aktom utvr uju se projekti za koje je uvijek
potrebna procjena utjecaja na ivotni okoli , kao i projekti podlo
ni procjeni utjecaja na ivotni okoli ukoliko ovla teni odjel tako
odlu i dono enjem odluke o procjeni.
Procjena utjecaja na ivotni okoli potrebna je:
- za znatne promjene na projektima iz stavka 1 ovoga lanka, za
projekte iji rast proizvodnje, uporaba energije, uporaba vode,
uporaba prostora, emisije ili proizvodnja otpada u zadnjih deset
godina prelazi 25%;
- za prestanak rada ure aja i ru enje objekata iz stavka 1 ovoga
lanka.
-
18 .
lanak 56
Uz zahtjev za dono enje odluke o procjeni utjecaja na ivotni
okoli za projekte navedene u prethodnom lanku ovoga zakona,
dostavlja se :
- opis projekta koji sadr i informacije o lokaciji, namjeni i
veli ini projekta; - opis predvi enih mjera kako bi se sprije ile,
smanjile ili ukoliko je mogu e sanirale
zna ajne nepovoljne posljedice; - podatci koji su potrebni za
identifikaciju i procjenu osnovnih utjecaja na ivotni okoli ; -
kratak pregled alternativa koje je dao obra iva /podnositelj
zahtjeva za projekt s
osnovnim razlozima zbog kojih su dane alternative izabrane
uzimaju i u obzir utjecaj na okolinu;
- izvadak iz planskog akta.
Uz zahtjev iz stavka 1 ovoga lanka s dokazima, ovla teni odjel
dostavlja zainteresiranim osobama radi davanja mi ljenja i
primjedbi. Rok za dostavljanje mi ljenja i primjedbi je 30 dana od
dana prijama zahtjeva.
Odluka o procjeni utjecaja dostavlja se podnositelju zahtjeva i
svim osobama navedenim u lanku 62 stavak 2.
Postupak procjene utjecaja na ivotni okoli
lanak 57
U roku od est mjeseci od dobijanja odluke o procjeni utjecaja mo
e se podnjeti zahtjev ovla tenoj instituciji za izradu studije o
procjeni utjecaja na ivotni okoli .
Uz zahtjev se podnose:
- informacije propisane lankom 36 stavak 1, - dodatne
informacije propisane podzakonskim aktom.
Po prijamu zahtjeva, gradona elnik obvezano u daljnjem roku od
15 dana zaklju it e ugovor sa ovla tenim institucijama o izradi
studije o procjeni utjecaja na ivotni okoli sukladno smjernicama i
uputom danom u podzakonskom aktu kojeg donosi gradona elnik.
Ovla tena institucija je du na, u roku od 90 dana od dana zaklju
enja ugovora, izraditi nacrt studije o utjecaju na ivotni okoli
suglasno uputi voditelja ovla tenog za za titu ivotnog okoli a.
lanak 58
Ovla teni odjel dostavlja nacrt studije o utjecaju na ivotni
okoli podnositelju zahtjeva, ovla tenim organima iz lanka 62 stavak
2 i drugim zainteresiranim osobama ( lanak 35 stavak 2) ostavljaju
i im rok od 30 dana od dana primanja nacrta studije za davanje
primjedbi.
Ovla teni odjel obavje uje i poziva javnost na raspravu o nacrtu
studije putem sredstava javnog informiranja da u roku od 30 dana po
zavr etku javne rasprave dostave pismene primjedbe na nacrt.
Ovla tena institucija e kona nu studiju o utjecaju na ivotni
okoli izraditi u roku od 30 dana po zavr etku javne rasprave, uva
avaju i i primjedbe upu ene od strane podnositelja zahtjeva
organima iz lanka 52 stavak 3 i javnosti.
Javna rasprava
lanak 59
Ovla teni odjel organizira javnu raspravu o nacrtu studije u
naselju koje je najbli e lokaciji danog projekta.
Javnu raspravu vodi predstavnik ovla tenog odjela. Stru njaci i
predstavnici zainteresiranih institucija mogu pribivati javnoj
raspravi i imat e priliku iskazati svoje stavove. Sve ostale
osobe
-
19 .
koje pribivaju javnoj raspravi e imati priliku da daju svoje
primjedbe na na in koji odredi predstavnik ovla tenog odjela.
Ovla teni odjel priprema zapisnik s javne rasprave u roku od tri
dana nakon odr avanja.
Vjerojatno a prekograni nih utjecaja na ivotni okoli
lanak 60
Pravila koja se odnose na procjenu utjecaja na ivotni okoli
primjenjuju se i u slu ajevima:
- kada postoji vjerojatno a da e projekt imati zna ajan utjecaj
na ivotni okoli drugog entiteta;
- kada dr avu na to obvezuju me unarodni ugovori i na osnovi
bilateralnih sporazuma, reciprociteta ili drugih razloga.
Kada ovla tena institucija za izradu studije o utjecaju ima
spoznaju da e neki projekat vjerojatno imati zna ajan utjecaj na
ivotni okoli Br ko distrikta, izradit e posebno poglavlje studiji o
mogu im utjecajima projekta na ivotni okoli entiteta.
Detalji o postupcima izrade studije za projekte s mogu im me
uentitetskim utjecajem mogu biti odre eni sporazumom izme u
entiteta i Br ko distrikta koji se zaklju uje uz konzultaciju ovla
tenog me uentitetskog tijela za za titu ivotnog okoli a.
Kada ovla tena institucija za izradu studije ima spoznaju da e
neki projekt vjerojatno imati zna ajan utjecaj na ivotni okoli
druge dr ave izradit e posebno poglavlje o studiji o utjecaju
projekta na ivotni okoli . Ovla teni odjel e entitetu/dr avi na
koju mo e biti utjecaja dostaviti obavjest koja sadr i:
- opis projekta s dostupnim informacijama o mogu em prekograni
nom utjecaju,
- informacije o odluci koja mo e biti donesena,
- rok u kome e se dr ava/entitet na koje projekat mo e imati
utjecaja, izjasniti da li eli da sudjeluje u postupku procjene
utjecaja na ivotni okoli .
Ukoliko dr ava/entitet koja je obavje tena, iska e svoju namjeru
da sudjeluje u postupku procjene utjecaja na ivotni okoli , ovla
teni odjel e proslijediti danoj dr avi/entitetu posebno poglavlje
studije o utjecaju na ivotni okoli i bitne podatke koji se ti u
danog postupka.
Ovla teni odjel e omogu iti udio predstavnika javnosti iz dr
ave/entiteta na koje projekt mo e imati utjecaja u javnoj raspravi.
Nakon izrade kona ne studije, ovla teni odjel e s predstavnicima dr
ave na koju projekat mo e imati utjecaja pristupiti
konzultacijama.
Ukoliko se sazna za projekt koji se odvija u drugoj dr
avi/entitetu koji mo e imati zna ajne posljedice po ivotni okoli na
teritoriju Br ko Distrikta, ovla teni odjel e poduzeti sve nu ne
mjere kako bi osigurao da ovla teni odjel i javnost mogu uzeti
udjela u procjeni prekograni nih utjecaja na ivotni okoli . Ovla
teni odjel e tako er poduzeti sve nu ne mjere kako bi osigurao da
primjedbe odjela i javnosti do u do ovla tenih organa dr ave/drugog
entiteta iz koje poti u prekograni ni utjecaji na ivotni okoli
.
Tro kove koji proizilaze iz stavaka 2
4 snosit e podnositelj zahtjeva, dok e se tro kovi koji
proizilaze iz stavka 5 podmiriti iz sredstava Fonda za za titu
ivotnog okoli a.
Odobravanje studije o procjeni utjecaja na ivotni okoli
lanak 61
Odjel ovla ten za za titu ivotnog okoli a odobrava studiju o
procjeni utjecaja na ivotni okoli u roku od 30 dana od dana
dobijanja izra ene studije.
Studija o procjeni utjecaja na ivotni okoli ne e se odobriti
ukoliko se:
-
20 .
- utvrdi da bi projekt mogao izazvati znatno one i enje ivotnog
okoli a, odnosno da bi projekt mogao u znatnoj mjeri ugroziti
ivotni okoli ;
- utvrdi da projekt nije sukladan s planom za tite ivotnog okoli
a na dr avnom i entitetskoj razini;
- ustanovi da projekt nije sukladan s me unardnim obvezama dr
ave po pitanju za tite ivotnog okoli a.
Odluka o odbijanju zahtjeva za odobrenje studije o procjeni
utjecaja dostavlja se:
- podnositelju zahtjeva,
- ovla tenim odjelu,
- ovla tenom me uentitetskom organu i ostalim zainteresiranim
osobama.
Odluka se objavljuje na na in propisan ovim zakonom.
U slu aju prekograni nog utjecaja, ovla teni odjel proslje uje
odluku drugom entitetu/dr avi na koju projekt mo e imati
utjecaja.
Obavijest i javno objavljivanje moraju sadr avati:
- sadr aj odluke, - osnovne razloge na kojima je odluka
zasnovana.
Sudjelovanje ovla tenog odjela u postupcima davanja dozvola
lanak 62
Ovla teni odjel za za titu ivotnog okoli a sudjeluje u postupku
izdavanja odobrenja za gra anje za projekte koji su podlo ni
procjeni utjecaja na ivotni okoli .
Ovla teni odjel, u postupcima iz stavka 1 ovoga lanka, pazi da
li su se okolnosti u kojima je vo en postupak procjene utjecaja na
ivotni okoli promijenile i kontrolira da li su ispunjeni uvjeti
odre eni u studiji o procjeni utjecaja na ivotni okoli .
U roku od tri godine nakon izrade studije o procjeni utjecaja na
ivotni okoli , zapo eti postupci izdavanja dozvola iz stavka 1
ovoga lanka moraju biti zavr eni.
Va enje studije o procjeni utjecaja produ it e se za idu e dvije
godine ukoliko je do propu tanja roka iz prethodnog stavka do lo
zbog nea urnosti odjela.
Tro kove produ enja va enja studije o procjeni utjecaja snosi
organ iz stavka 1 ovoga lanka.
X. IZDAVANJE EKOLO KIH DOZVOLA I SPRJE AVANJE NESRE A VE IH
RAZMJERA
lanak 63
Aktivnosti ili ure aja koja ugro avaju ili mogu ugroziti ivotni
okoli ili koja imaju ili mogu imati negativan utjecaj na ivotni
okoli stavljaju se pod poseban re im kontrole.
Kontrola se provodi putem:
- posebnih obveza i uvjeta propisanih za ove aktivnosti ili ure
aja ( lanak 73),
- uvjeta propisanih za dobivanje ekolo ke dozvole, -
dokumentacije u registru/katastru o zaga enosti ivotnog okoli
a,
- redovite inspekcijske kontrole, - sanacijskih mjera za sprje
avanje one i enja.
-
21 .
Osnovne obveze odgovorne osobe
lanak 64
Ure aji moraju biti izgra eni i raditi tako da:
- ne ugro avaju niti ometaju zdravlje ljudi i ne predstavljaju
nesnosnu/pretjeranu smetnju
za ljude koji ive na podru ju utjecaja ure aja ili za okoli zbog
emisija supstanci, buke, mirisa, vibracija ili toplote ili prometa
iz ure aja ili prema ure aju;
- poduzmu sve odgovaraju e preventivne mjere tako da se sprije i
one i enje i da se ne prouzrokuje zna ajnije zaga enje;
- izbjegavaju produkciju otpada;
- se energetski i prirodni resursi u inkovito rabe;
- se poduzimaju nu ne mjere za sprje avanje nesre a/akcidenata i
ograni avanje njihovih posljedica;
- se poduzimaju nu ne mjere nakon prestanka rada ure aja da bi
se izbjegao bilo kakav rizik od one i enja i da bi se lokacija na
kojoj se ure aj nalazi vratilo u zadovoljavaju e stanje, to zna i
da su ispunjeni svi standardi kvalitete ivotnog okoli a koji su
bitni za lokaciju ure aja osobito oni koji se ti u za tite zemlji
ta i vode.
Uvjeti dani u stavku 1 ovoga lanka predstavljaju op u obvezu
odgovorne osobe koja treba ispuniti tijekom izgradnje, rada i
prestanka rada ure aja. Ovi uvjeti moraju biti ispunjeni prilikom
dono enja ekolo ke dozvole.
Ako ne postoji poseban uvjet za izdavanje ekolo ke dozvole (ure
aj nije naveden u podzakonskom aktu), ovla teni odjel e prilikom
izdavanja urbanisti ke suglasnosti/dozvole za gradnju za namjeravni
projekt tra iti ispunjenje uvjeta propisanih stavkom 1 ovoga
lanka.
Ekolo ka dozvola
lanak 65
Podzakonskim aktom, donesenim na osnovi ovog zakona, navedeni su
ure aji koji mogu biti izgra ena i pu tena u rad samo ukoliko imaju
ekolo ku dozvolu koju donosi ovla teni odjel propisan lankom 70
ovoga zakona. Podzakonskim aktom e se propisati pravila za dono
enje ekolo ke dozvole.
Ekolo ka dozvola ima za cilj visoku razinu za tite ivotnog okoli
a u cjelini preko za tite zraka, vode i zemlji ta. Ukoliko je
posebnim zakonom propisano dono enje drugih dozvola za ure aje, ove
dozvole e biti izdane zajedno s ekolo kom dozvolom. Ovla teni odjel
za izdavanje posebnih dozvola uklju uju se u postupak izdavnja
ekolo ke dozvole.
Ekolo ka dozvola se izdaje i za zna ajne promjene u radu ure
aja.
Ovla teni odjel svakih pet godina vr i reviziju izdanih ekolo
kih dozvola.
Zahtjev za izdavanje ekolo ke dozvole
lanak 66
Zahtjev za izdavanje ekolo ke dozvole treba sadr avati:
- ime i adresu odgovorne osobe i adresu lokacije na kojoj se ure
aj nalazi,
- opis ure aja i aktivnosti (plan, tehni ki opis rada, itd),
- opis osnovnih i pomo nih sirovina, ostalih supstanci i
energije koja se rabi ili koju proizvodi ure aj,
- opis izvora emisija iz ure aja,
-
22 .
- opis stanja lokacije na kojoj se ure aj nalazi,
- opis prirode i koli ine predvi enih emisija iz ure aja u sve
dijelove ivotnog okoli a
(zrak, voda, zemlji te), kao i identifikacija zna ajnih utjecaja
na ivotni okoli ,
- opis predlo enih mjera, tehnologija i drugih tehnika za sprje
avanje, ili ukoliko to nije mogu e, smanjenje emisija iz ure
aja,
- opis mjera za sprje avanje produkcije i za povrat korisnog
materijala iz otpada koji
producira ure aj,
- opis ostalih mjera radi uskla ivanja s osnovnim obvezama
odgovorne osobe, posebno mjera nakon zatvaranja ure aja,
- opis mjera planiranih za pra enje emisija unutar podru ja i
njihov utjecaj,
- opis alternativnih rje enja.
Zahtjev mora sadr avati i ostale dokaze radi dobivanja dozvola
propisanih posebnim zakonima koje e biti izdane zajedno s ekolo kom
dozvolom.
Dokaze iz stavka 1 ovoga lanka moraju pripremiti ovla tene
institucije, a odgovorna osoba ove dokaze podnosi uz zahtjev ovla
tenom odjelu.
Zahtjev za izdavanje ekolo ke dozvole mora biti dostupan
javnosti radi davanja mi ljenja.
Zahtjev se objavljuje putem sredstava javnog informiranja.
Mi ljenje se mo e dati najkasnije u roku od 30 dana od dana
njegovog objavljivanja.
Izdavanje ekolo ke dozvole, organi ovla teni za izdavanje ekolo
kih dozvola, sprje avanje nesre a velikih razmjera.
lanak 67
Ovla teni organ je du an da u roku od 60 dana od dana prijama
zahtjeva izda ekolo ku dozvolu. Dozvola posebno sadr i osnovne
obveze odgovorne osobe i uvjete propisane zakonima ije odredbe se
primjenjuju na dani ure aj. Ukoliko ovi uvjeti nisu ispunjeni, ovla
teni organ ne e izdati dozvolu.
Ekolo ka dozvola sadr i:
- grani ne vrijednosti emisija za zaga uju e materije koje
moraju biti zasnovane na najboljim raspolo ivim tehnologijama;
- uvjete za za titu zemlji ta, zraka, vode, biljnog i
ivotinjskog svijeta; - mjere za upravljanje otpadom koje proizvodi
ure aj;
- zahtjeve za pra enje emisija uz odre ivanje metodoligije i u
estalosti mjerenja; - uvjete za dovo enje na minimum prekograni nog
zaga enja;
- mjere za uvjete ivota u izvanrednim situacijama.
Ukoliko standardi o kvaliteti ivotnog okoli a (vode, zraka,
itd.) zahtijevaju stro ije uvjete od onih koji se posti u primjenom
najboljih raspolo ivih tehnologija, dodatne mjere e se odrediti
radi izdavanja dozvole (npr. ograni enje radnih sati, manje zaga
uju ih goriva, itd.).
Ponovno razmatranje i izmjena dozvola
lanak 68
Ovla teni odjel Vlade Br ko distrikta ponovno razmatra i mijenja
ekolo ku dozvolu, ili, ukoliko ona nije potrebna, urbanisti ku
suglasnost:
- ukoliko ja zaga enje koje stvara dano ure aj toliko zna ajno
da postoje e grani ne vrijednosti emisije propisane u dozvoli
moraju biti razmotrene ili nove vrijednosti moraju biti unesene u
dozvolu,
-
23 .
- ukoliko je do lo do zna ajnih promjena u najboljim raspolo
ivim tehnologijama koje omogu uju zna ajno smanjenje emisija bez ve
ih tro kova,
- ukoliko sigurnost odvijanja rada i aktivnosti zahtjeva uporabu
drugih tehnologija.
Ovla teni odjel mo e izmjeniti ekolo ku dozvolu na zahtjev osobe
koja ivi na podru ju na kojem rad ure aja mo e imati negativn
utjecaj.
Ukoliko izmjene ure aja radi prilago avanja uvjetima iz oblasti
za tite ivotnog okoli a prouzrokuje potpunu promjenu ure aja, ovla
teni odjel mora narediti odgovornoj osobi da joj dostavi program
pobolj anja/prilago avanja za ure aj s mjerama i vremenskim
rokovima za prilago avanje ure aj s mjerama i vremenskim rokovima
za prilago avanje ure aja osnovnim obvezama utvr enim ovim
zakonom.
Sprje avanje i kontrola nasre a velikih razmjera
lanak 69
Odgovorna osoba ure aja u kojem su nazo ne opasne supstance mora
poduzeti sve preventivne mjere nu ne za sprje avanje nesre a ve ih
razmjera i ograni iti njihov utjecaj na ljude i ivotni okoli .
Odgovorna osoba uvijek mora predo iti ovla tenom odjelu, a posebno
prilikom inspekcijskog nadzora, da je poduzela nu ne mjere
propisane ovim zakonom.
Prekograni ni utjecaji
lanak 70
Ukoliko rad nekog ure aja mo e izazovati zna ajne negativne
posljedice na podru ju druge dr ave, entiteta, ili u Br ko
distriktu ili ukoliko druga dr ava, entitet ili Br ko distrikt tako
zahtjeva, zahtjev za izdavanje ekolo ke dozvole bit e dostavljen
drugom entitetu ili Br ko distriktu putem ovla tenog odjela, drugoj
dr avi u isto vrijeme kada postane dostupan javnosti.
Ukoliko, u okviru procesa izdavanja dozvole koji se provodi u
drugoj dr avi ili entitetima, ovla teni odjel primi dokaze o tome
da ure aj mo e imati negativan utjecaj na ivotni okoli na podru ju
Br ko dstrikta, ovla teni odjel e informirati stanovni tvo koje ivi
na tom podru ju i pru iti mogu nost da iznesu svoje mi ljenje.
Osobe koje ive na podru ju entiteta, imaju ista prava da
sudjeluju u ovom postupku, kao i one osobe koje ive na podru ju
gdje ure aj treba graditi. Osobe koje ive u entitetima i na koje
rad ure aja mo e imati negativne posljedice, mogu imati svojstvo
stranke u postupku.
Detaljne informacije u vezi prekograni nog utjecaja rada ure aja
na drugu dr avu e biti odre ene u bilateralnim sporazumima
sklopljenim s drugim dr avama.
Postoje i ure aji
lanak 71
Za ure aje koji su dobili odobrenje za gra enje i dozvolu za rad
bez ekolo ke dozvole, prije stupanja na snagu ovoga zakona, moraju
se osigurati ekolo ke dozvole do 2008. godine.
Gradona elnik Br ko distrikta e odrediti rokove za podno enje
zahtjeva za izdavanje ekolo ke dozvole za odre ene vrste ure aja
putem podzakonskih akata, uzimaju i u obzir njihovu mogu nost zaga
ivanja.
Na promjene u radu postoje ih ure aja, primjenjivat e se odredbe
ovoga zakona.
Podatci koje dostavlja odgovorna osoba
lanak 72
Odgovorna osoba za ure aja za koje je izdana ekolo ka dozvola
mora redovito obavje ivati ovla teni odjel o rezultatima pra enja
emisija i bez odlaganja prijaviti svaku slu ajnu ili nepredvi enu
nezgodu ili akcident koji zna ajno utje u na ivotni okoli i
dostavlja ovla tenom odjelu sve podatke i informacije potrebne da
bi se ispunili uvjeti propisani za izvje ivanje na dr avnoj i me
udr avnoj razini.
-
24 .
Informiranje o nesre ama
lanak 73
Odgovorna osoba ure aja mora obavijestiti ovla teni odjel Vlade
Br ko distrikta za za titu ivotnog okoli a o nesre i ve ih razmjera
i dostaviti sljede e podatke:
- okolnosti nesre e, - opasne supstance koje su nazo ne, -
podatke potrebne za procjenu utjecaja nesre e na ljude i ivotni
okoli , - urne mjere koje su poduzete.
Odgovorna osoba mora obavjestiti mjerodavnu osobu iz stavka 1
ovoga lanka o mjerama predvi enim za ubla avanje posljedica nesre e
i sprje avanje pojave novih.
Izvje e o procjeni opasnosti
lanak 74
Za ure aja u kojima su opasne supstance nazo ne u propisanim
koli inama, odgovorna osoba mora napraviti izvje e o stanju
sigurnosti iz kojeg se vidi:
- da su politika sprje avanja nesre a ve ih razmjera i sustav
sigurnosnog upravljanja za njeno provo enje po eli da se
provoditi;
- da su rizici od pojave ve ih nesre a identificirani i da su
poduzete nu ne mjere za identificiranje takvih nesre a i ograni
avanje njihovih posljedica;
- da su odgovaraju a sigurnost i pouzdanost uklju ene u
projektiranje, gradnju, funkcioniranje i odr avanje ure aja;
- da su napravljeni unutra nji planovi intervencija koji pru aju
informacije za dono enje vanjskog plana.
Izvje e mora sadr avati dovoljno informacija da bi ovla teni
odjel prilikom izrade prostornih planova bio u mogu nosti odrediti
lokacije za nove djelatnosti u blizini postoje ih ure aja. Izvje e
sadr i izmjenjenu listu opasnih supstanci nazo nih u danom ure
aju.
Ovla teni odjel Vlade Br ko distrikta u suradnji s me
uentitetskim tijelom donosi akt kojim propisuje na in izrade i sadr
aj izvje a o sigurnosnom stanju.
Odgovorna osoba vr i reviziju izvje a o sigurnosnom stanju
svakih pet godina, a kada je to potrebno, izvje e se mjenja i
ranije ili na inicijativu odgovorne osobe ili na zahtjev ovla tenog
organa iz razloga to se injeni no stanje izmjenilo ili su se
pojavile nove tehnologije u vezi s pitanjima sigurnosti.
Izvje e o procjeni opasnosti podnosi se ovla tenom odjelu.
Za nova ure aja zajedno sa zahtjevom za izdavanje dozvola
potpisanih ovim ili drugim zakonima, a za postoje e ure aje u roku
od dvije godine od stupanja na snagu ovog zakona, u slu aju da ga
je nu no izmijeniti ili izmijeniti periodi no izvje e bez
odlaganja.
Izvje e o procjeni opasnosti mora biti dostupno javnosti.
Promjene na ure aju
lanak 75
U slu aju promijena na ure aju ili koli ini opasnih supstanci
koje mogu biti uzrok ve ih nesre a, odgovorna osoba mora, ukoliko
je nu no, promijeniti politiku sprje avanja nesre a ve ih razmijera
ili izvje e o stanju sigurnosti.
Inforamacija o procjeni opasnosti
lanak 76
Odgovorna osoba je du na dostaviti informacije o mjerama
procjene opasnosti osobama na koje nesre a ve ih razmjera
uzrokovana kvarom na ure aju mo e imati utjecaja, kao i o
-
25 .
adekvatnom pona anju u slu aju nesre e. Ove informacije e se
razmatrati svake tre e godine ili ukoliko je to nu no, opetovane i
izmjenjene najmanje svake pete godine. Informacije moraju biti
dostupne javnosti.
Obveze ovla tenog odjela za za titu ivotnog okoli a
lanak 77
Na osnovi obavijesti koje se podnose, odjel ovla ten za za titu
ivotnog okoli a du an je voditi evidenciju i vr i izmjene u
registru ure aja, kao i voditi registar ve ih razmjera koje su
prijavljene.
Ovla teni odjel iz stavka 1 ovoga lanka e zabraniti uporabu ili
pu tanje u pogon ure aja ili dijelova ure aja ukoliko postoje
ozbiljni nedostatci kod mjera koje odgovorna osoba poduzima za
sprje avanje ili ubla avanje nesre a ili ukoliko odgovorna osoba
nije dostavila obavijest, izvje e o stanju sigurnosti ili neku
drugu tra enu informaciju u navedenom roku.
lanak 78
Na osnovi izvje a o procjeni opasnosti, odjel ovla ten za za
titu ivotnog okoli a du an je identificirati ure aje ili grupe ure
aja kod kojih je vjerojatno a ili mogu nost pojave posljedica
prouzrokovane nesre om ve ih razmjera mogu biti pove ane zbog
blizine lokacije ili blizine takvih ure aja kao i izvr iti
identifikaciju supstanci.
Kada se takvi ure aji identificiraju, odjel ovla ten za za titi
ivotnog okoli a mora osigurati razmjenu informacija koje e omogu
iti odgovornim osobama takvih ure aja da uzmu u obzir prirodu i
ukupni rizik nastao zbog pojave nesre a, upravljanja sustava
sigurnosti, pripremanja izvje a o procjeni opasnosti i unutarnjih
planova intervencija u izvanrednim situacijama.
Pravne i fizi ke osobe ovakvih ure aja koji su utvr eni stavkom
1 ovoga lanka moraju raditi na informiranju javnosti i dostavljanju
informacija ovla tenom organu radi pripreme vanjskih planova
intervencije.
Unutra nji i vanjski planovi intervencije
lanak 79
Pravna osoba je du na izraditi i pripremiti unutra nji plan
intervencije koji sadr i mjere koje e se poduzeti u ure aju u slu
aju nesre a ve ih razmjera i dostaviti ga ovla tenom organu za
upravljanje u izvanrednim situacijama, radi izrade vanjskih planova
intervencije za mjere koje e se poduzeti izvan ure aja.
Svrha izrade planova intervencije je:
- da kontrolira nesre e tako da se njihove poslijedice svedu na
najmanju mogu u mjeru i da se ograni i tetan utjecaj na ljude,
ivotni okoli i imovinu;
- da se primjenjuju mjere koje su nu ne za za titu ovjeka i
ivotnog okoli a od utjecaja nesre a ve ih razmjera;
- da se prenesu nu ne informacije javnosti i ovla tenim slu bama
i organima koji se nalaze u danom podru ju;
- da se omogu i restauracija i i enje ivotnog okoli a nakon
nesre a ve ih razmjera.
Unutra nji i vanjski planovi intervencija moraju biti
primjenjeni bez odlaganja u slu aju nesre a ve ih razmjera ili u
slu aju da se pojave nekontrolirane nezgode koje bi mogle dovesti
do ve e nesre e.
Odgovorna osoba ili mjerodavno ministarstvo je du no u razdoblju
od tri godine provjeriti u koliko je nu no, izmijeniti unutra nji,
odnosno vanjski plan intervencije uzimaju i u obzir promjene do
kojih je do lo u radu ure aja ili u planovima intervencije, ili u
novim tehnolo kim spoznajama.
-
26 .
Planovi prostornog ure enja
lanak 80
Kod izrade i dono enja planova prostornog ure enja moraju se
uzeti u obzir ciljevi sprje avanja nesre a ve ih razmjera i ograni
avanje njihovih posljedica, a posebno kod odre ivanja prostora
namijenjenog za nove ure aja i promjene koje e nastati na postoje
im ure ajima i nove gra evine (prometnice, javna mjesta) u blizini
stambenih naselja.
Mora se voditi ra una o udaljenostima izme u ure aja iz stavka 1
ovoga lanka i stambenih naselja, javnih mjesta i podru ja posebne
prirodne osjetljivosti za kojima postoji poseban interes.
Da se ne bi pove ao rizik po ljude ili ivotni okoli , vlasnik
postoje eg ure aja i ovla teni organ moraju voditi ra una o potrebi
primjene dodatnih tehni kih mjera za tite.
XI. UTVR IVANJE UVJETA ZA URE AJA I STANDARDA ZA KVALITETU
IVOTNOG OKOLI A
Propisi/podzakonski akti
lanak 81
Gradona elnik Br ko distrikta na prijedlog voditelja odjela ovla
tenog za za titu ivotnog okoli a, na osnovi ovoga zakona, donosi
podzakonske akte kojim propisuje:
- posebne uvjete koji se ti u dokumenata koji se podnose tijekom
postupka izdavanja ekolo ke dozvole;
- pravila za vo enje postupka izdavanja ekolo kih dozvola;
- uvjete u vezi s izdavanjem ekolo kih dozvola za posebne vrste
ure aja, a posebno u vezi s najboljim raspolo ivim tehnologijama i
grani nim vrijednostima emisija i tehni kim mjerama sukladno
pravilima za uspostavljanje standarda;
- uvjete koje mora ispunjavati ovla tena institucija za pripremu
dokumentacije koja je propisana ovim zakonom:
- dodatne odredbe za sprje avanje nesre a ve ih razmjera;
- standarde kvalitete ivotnog okoli a.
Propisi iz stavka 1 ovoga lanka donose se na osnovi preporuka me
uentitetskog tijela za za titu ivotnog okoli a i standarde koje
utvr uje zavod za standardizaciju.
Standardi za ure aje
lanak 82
Gradona elnik Br ko distrikta utvr uje podzakonskim aktom
standarde za vrste ure aja ili djelatnosti sukladno najboljim
raspolo ivom tehnologijama i suvremenim znanstvenim dostignu ima
kako bi se utjecaji ure aja na ivotni okoli sprije ili ili sveli na
najmanju mogu u mjeru, to se posti e putem:
- uspostavljanje grani nih vrijednosti emisija za zaga uju e
materije; - odre ivanja tehnolo kih i operativnih uvjeta za ure
aje; - postavljanjem uvjeta za mjerenje, monitoring i podno enje
izvje a.
Standardi se primjenjuju i na postoje e ure aje. Podzakonskim
aktima iz stavka 1 ovoga lanka propisuje se vremenski rok za
prilago avanje i opremanje postoje ih ure aja, uzimaju i u obzir
potencijal zaga ivanja i tehnologije kojima raspola e postoje i ure
aj.
-
27 .
Voditelj ovla ten za za titu ivotnog okoli a priprema prijedlog
podzakonskog akta iz stavka 1 ovoga lanka, uzimaju i u obzir
postoje e me unarodne standarde, i publikacije Europske unije,
uporedne standarde drugih zemalja i znanstvene publikacije.
XII. NADZOR
Upravni nadzor
lanak 83
Upravni nadzor nad primjenom odredaba ovog zakona i propisa
donesenih na osnovi njega, vr i odjel mjerodavan za za titu ivotnog
okoli a.
Inspekcijski nadzor
lanak 84
Inspekcijski nadzor nad provo enjem odredaba ovoga zakona i
drugih propisa donesenih na osnovi njega vr i Odjel za javnu
sigurnost Vlade Br ko distrikta, odnosno inspektor za za titu
ivotnog okoli a u okviru svojih mjerodavnosti.
Inspektor za za titu ivotnog okoli a u vr enju inspekcijskog
nadzora rabi odredbe utvr ene Zakonom o upravnom postupku i ovim
zakonom.
lanak 85
Za inspektora za tite ivotnog okoli a mo e biti postavljena
osoba sa zavr enom visokom stru nom spremom odgovaraju eg smjera,
pri emu prednost imaju osobe zavr enih tehni kih ili prirodnih
znanosti.
lanak 86
Inspektori za tite ivotnog okoli a imaju prava na nesmetan
pristup svim prostorijama, radnim podru jima i ure ajima radi provo
enja kontrole na licu mjesta. Inspektori mogu kontrolirati sve
dokumente, ure aje i materijale koji se nalaze u pogonu i
postrojenjima, uzimati uzorke i provoditi mjerenja, odnosno vr iti
kontrolu na svim mjestima gdje postoji mogu nost ugro avanja
ivotnog okoli a.
Pravna osoba iji rad podlije e nadzoru du na je omogu iti provo
enje inspekcijskog nadzora, dati na uvid potrebnu dokumentaciju i
pru iti sve potrebne podatke i obavijesti.
O izvr enom nadzoru, utvr enom stanju i poduzetim, odnosno izvr
enim mjerenjima inspektor je du an sastaviti zapisnik.
Ako inspektor utvrdi da je povrije en zakon ili drugi propis,
rje enjem e narediti mjere i rok za njihovo otklanjanje, a ako se
smatra da je povredom po injeno kazneno djelo ili prekr aj,
inspektor e podnijeti prijavu ovla tenom organu.
Primjerak zapisnika se dostavlja pravnoj osobi kod koje je izvr
en inspekcijski nadzor u roku od 15 dana.
lanak 87
Ukoliko je inspektor prilikom vr enja inspekcijskih nadzora
utvrdio nepravilnosti kojima je povrije en zakon ili drugi propis
donesen na osnovi ovoga zakona,du an je donijeti rje enje kojim e
se nalo iti otklanjanje nedostataka u odre enom roku.
Ukoliko utvr ene nepravilnosti nisu otklonjene u danom roku,
inspektor e donijeti rje enje o zabrani rada ure aja, odnosno
pravne osobe koja obavlja djelatnost.
Na rje enje inspektora mo e se ulo iti alba Apelacijskom
povjerenstvu Vlade Br ko distrikta ali ona ne odla e izvr enje rje
enja.
-
28 .
lanak 88
Ovla teni odjel je du an uspostaviti inspekcijski nadzor i
stalni sustav kontrole za ure aje i pogone koji rabe opasne
materije, uklju uju i i skladi tenje opasnih materija radi kontrole
upravljanja sigurnosnim sustavom i provo enja plana sprje avanja
nesre a velikih razmjera.
Ovla teni organ mora izraditi program kontrole po kojem e se
predvidjeti najmanje jedan pregled godi nje za ure aj u kojem su
nazo ne opasne materije, utvr ene propisima.
Ukoliko ure aj mora pro i postupak procjene utjecaja na ivotni
okoli , kontrola koju vode organi za procjenu utjecaja e biti uskla
ena s pomenutom kontrolom.
XII. SUSTAV EKOOZNA AVANJA I UPRAVLJANJA IVOTNIM OKOLI OM
lanak 89
Sustav dodjele ekooznaka se uspostavlja radi poticanja izrade,
proizvodnje, marketinga, kao i uporabe proizvoda sa smanjenim
utjecajem na ivotni okoli u tijeku ukupnog razdoblja trajanja toga
proizvoda, kao i radi bolje informiranosti potro a a o utjecaju
proizvoda na ivotni okoli . Ekooznaka se dodjeljuje za proizvode i
usluge.
Ekooznaka je amblem koji se utvr uje posebnim propisima.
Utjecaji na ivotni okoli se utvr uju na osnovi ispitivanja i me
usobnog djelovanja proizvoda sa ivotnim okoli om, uklju uju i
uporabu energije i prirodnih resursa, u odnosu na ukupan ivotni
ciklus proizvoda.
Sustav dodjele mora biti sukladan postoje im novonastalim
zdravstvenim, sigurnosnim i ekolo kim zahtjevima.
Podzakonskim aktom donijetim na osnovi ovoga zakona, gradona
elnik na prijedlog voditelja odjela ovla tenog za a titu ivotnog
okoli a propisuje sustav dodjele oznaka, na na in koji omogu ava
dragovoljni udio pravnih i fizi kih osoba, iji proizvodi i usluge
zadovoljavaju zahtjeve ovog sustava.
lanak 90
Ekooznaka se mo e donijeti za proizvode koji su sukladni ekolo
kim uvjetima i kriterijem ekooznaka koji se uspostavlja prema grupi
proizvoda.
Pod grupom proizvoda podrazumijeva se bilo koja vrsta proizvoda
ili usluga koji imaju sli ne svrhe i koji se kao takvi izjedna
avaju u smislu uporabe i zapa anja od strane potro a a.
Da bi bila uvr tena u ovu vrstu ozna avanja, grupa proizvoda
mora ispunjavati sljede e uvjete:
- da je zastupljena u znatnoj mjeri u prodaji i prometu na tr i
tu;
- da u tijeku jedne ili vi e faza ukupnog ivotnog ciklusa
proizvoda ima va an utjecaj na ivotni okoli na globalnom ili
regionalnom planu;
- da predstavlja veliku mogu nost utjecaja na ivotni okoli u
smislu pobolj anja ivotnog okoli a putem izbora potro a a i daju
poticaj proizvo a ima, ili onima koji pru aju usluge da izna u
konkurentne prednosti, nude i proizvode koji odgovaraju sustavu
eko-oznaka;
- da se znatan dio prodajne koli ine proizvoda te grupe nalazi
na prodaji za kona nu potro nju i uporabu.
Ekooznake se ne mogu stavljati na supstance, ili na preparate,
koji su ozna eni kao visoko toksi ni i opasni po ivotni okoli , ili
koji su kancerogeni, toksi ni za reprodukciju, ili su mutageni, kao
ni na proizvode koji se izra uju u procesima za koje postoji
vjerojatno a da su izrazito opasni po ovjeka ili ivotni okoli , ili
da njihova uobi ajna primjena mo e biti opasna za potro a a.
Posebnim propisima urediti e se dodjela ekooznaka za hranu, pi
e, farmaceutske ili medicinske ure aje.
-
29 .
lanak 91
Podzakonskim aktima e se utvrditi ovla teni organ koji vr i
upravljanje sustavom ekooznaka, od izbora grupa proizvoda i
njihovog ekolo kog kriterija, do dodjele ekooznaka i zaklju ivanja
ugovora koji se odnosi na uvjete za uporabu oznake.
Izbor grupa proizvoda i ekolo ki kriteriji tih grupa se utvr uju
nakon konzultacija s predstavnicima zainteresiranih grupa iz
oblasti industrije, trgovine, potro a kih organizacija,
organizacija za pitanje za tite ivotnog okoli a. Zainteresirane
grupe same biraju svoje predstavnike ovisno od grupe proizvoda o
kojima se radi.
Pravila postupaka utvr uju se podzakonskim aktom.
lanak 92
Ekooznaka se dodjeljuje na osnovi zahtjeva koje podnose proizvo
a , uvoznik, dobavlja
usluga i trgovac.
Odluku o dodjeli oznaka donosi ovla teni organ, koji prima
zahtjev nakon to se provjeri da li su ispo tovani zahtjevi ekolo
kih kriterija za te grupe proizvoda.
Odluka se donosi na razdoblje od tri godine.
Ovla teni organ zaklju uje ugovor s podnositeljom zahtjeva za
ekooznaku kojim su utvr eni uvjeti za uporabu oznake. Ovaj ugovor
sadr i i odredbe koje se odnose na povla enje ovlasti za uporabu
oznake.
Podzakonskim aktom iz stavka 1. lanka 94 se odre uju tro kovi
postupka dodjele i pristojbe za uporabu oznaka koju pla a
podnositelj zahtjeva za dodjelu ekooznake.
Ekooznaka se ne mo e rabiti, niti se mo e pozivati na ekooznaku
pri reklamiranju, sve dok se ne izvr i dodjela oznake, a nakon
dodjele se mo e rabiti samo za onu vrstu proizvoda za koju je
dodjeljena.
lanak 93
Sustav upravljanja ivotnom sredinom obuhva a organizacijsku
strukturu, obveze, postupke i resurse bilo koje organizacije za
utvr ivanje i provo enje sustavnih mjera za za titu ivotnog okoli
a.
Glavni ciljevi ovog sustava su da se izvr i procjena i unapre
ivanje djelatnosti u okviru za tite ivotnog okoli a, te pru anja
odgovaraju ih informacija javnosti, kao i da se nastavi sa stalnim
i
neprekidnim unapre ivanjem operacijskih djelatnosti u okviru za
tite ivotnog okoli a.
Osnovni elementi ovog sustava su sljede i:
- uspostavljanje i provo enje sustavnih mjera za za titu ivotnog
okoli a, programa i sustava upravljanja od strane organizacija;
- sustavne, objektivne i periodi ne procjene djelovanja takvih
elemenata;
- prikupljanje informacija o unapre ivanju u oblasti za tite
ivotnog okoli a.
lanak 94
Podzakonskim aktom ure uje se sustav za upravljanje i kontrolu
ivotnog okoli a kao i uvjeti udjela u tom sustavu i postupak za
evidentiranje u registru.
Organizacije koje ispunjavaju uvjete za uklju ivanje u takav
sustav moraju se registrirati kao jedinice koje mogu sudjelovati u
sustavu. Ovla teni organ propisan aktom Iz stavka 1 ovoga lanka vr
i registraciju dane organizacije, poduze a na osnovi ekolo ke
izjave, propisane istim
aktom.
Da bi se mogla registrirati u ovom sustavu, organizacija, poduze
e mora ispuniti sljede e uvjete:
- usvojiti sustavne mjere za za titu ivotnog okoli a koje osim
to moraju biti sukladne odre enim zakonskim zahtjevima koji se
odnose na pitanja ivotnog okoli a, moraju obuhvatiti obveze koje
imaju za cilj opravdano i stalno unapre ivanje u oblasti
ivotnog
-
30 .
okoli a, u smislu smanjivanja tetnog utjecaja na ivotni okoli do
razine koja odgovara ekonomski izvodljivoj primjeni odgovaraju ih
najboljih raspolo ivih tehnologija;
- vr iti ekolo ke preglede;
- uvesti program za za titu ivotnog okoli a i sustav upravljanja
ivotnog okoli a primjenjiv za sve aktivnosti na tom mjestu;
- program za tite ivotnog okoli a ima za cilj ostvarivanje
obveza sadr anih u sustavnim mjerama za tite i pobolj anja ivotnog
okoli a, i unapre ivanja rada na tom planu;
- provoditi kontrolu i doprinositi kontroli u pogledu za tite
ivotnog okoli a;
- uspostaviti ciljeve na najvi oj razini odgovaraju eg sustava
upravljanja koji su usmjereni na stalno unapre ivanje rada u
oblasti za tite ivotnog okoli a, u smislu odre ivanja kontrole, i
revidirati programe za za titu ivotnog okoli a kako bi se omogu ilo
ostvarivanje ciljeva na tom mjestu;
- pripremiti ekolo ku izjavu, koja se objavljuje javno;
- proslijediti ekolo ku izjavu ovla tenom organu.
DRAGOVOLJNI SPORAZUMI
lanak 95
Osobe koje zastupaju odre ene interese grupa mogu ih zaga iva a
ili pojedinih zaga iva a mogu zaklju iti sporazume s ovla tenim
organima radi zadovoljavanja ekolo kih zahtjeva na ekolo ki
prihvatljiv i ekonomski u inkovit na in.
Podzakonskim aktima biti e propisani uvjeti i postupak za
dragovoljni sporazum i sukladno uvjetima utvr enim ovim
zakonima.
lanak 96
Kod zaklju ivanja dragovoljnog sporazuma moraju se uzeti u obzir
sljede e smjernice i uvjeti:
- uspostavljanje procesa konzultacija, u kojem bi se
zainteresirane grupacije - sve relativne poslovne asocijacije ili
poduze a, udruge za za titu ivotnog okoli a, lokalni i drugi organi
mogli dati svoje sugestije o nacrtu sporazuma;
- ugovor je obvezuju i za obje strane i predvi a jasan okvir, a
to mo e obuhvatiti i sankcije koje su primjenjive u slu aju nepo
tivanja ugovora;
- ciljevi ugovora izra avaju se broj anim iznosima;
- uspostavljanje cilja i odre ivanje roka pristupa
sporazumu;
- definiranje sporazuma na na in na koji se odvija
monitoring;
- sporazumi se objavljuju u Slu benom glasniku Br ko
distrikta.
XIV. FINANCIRANJE ZA TITE IVOTNOG OKOLI A I EKONOMSKI
INSTRUMENTI
Pro