-
– indirektno ispu{ta otpad i emituje toplotu u podzemnevode ili
apsorbuje toplotu iz podzemnih voda suprotnoodredbama ovog
zakona;
– ispu{ta otpadne vode u prirodna jezera, ribwake,pojili{ta i
ostale prirodne vodene rezervoare koji imajustalno ili privremeno
ulijevawe i odlijevaweunutra{wih ili podzemnih voda i u vodene
rezervoarekoji su nastali kao rezultat ekstrakcije ili
kori{tewamineralnih sirovina ili na druge sli~ne
na~inekori{tewa;
– koristi vode iz vje{ta~kih jezera, ribwaka, pojili{ta iostalih
prirodnih vodenih rezervoara koji imaju stalnoili privremeno
ulijevawe i odlijevawe unutra{wih ilipodzemnih voda na takav na~in
da se unaza|uje wihovoekolo{ko i hemijsko stawe;
– |ubri ili koristi sredstva za za{titu biqa na obalnomzemqi{tu
u suprotnosti sa odredbama ovog zakona;
– prevozi teret i obavqa plovidbu na naftni pogon naunutra{wim
vodama u suprotnosti sa odredbama ovogzakona;
– ispu{ta otpadne vode iz plovila direktno u vodu;– vr{i prawe
vozila i ostalih ma{ina i aparata u
povr{inskim vodama ili na vodnom zemqi{tu;
– ispu{ta ili odla`e supstancije ili predmete u vodu iliispu{ta
otpadne vode {to bi moglo ugroziti `ivote izdravqe qudi, akvati~kih
i semiakvati~kih ekosistema,ote`ati protok voda ili ugroziti
vodoprivrednapostrojewa i aparate;
– ostavqa ili pretovara opasne supstancije u ~vrstom,te~nom ili
gasovitom stawu;
– ostavqa ekstrahovane ili otpadne materijale ili ostalesli~ne
supstancije;
– koristi ili vr{i aktivnosti na prirodnim vodnimrezervoarima,
ukqu~uju}i mo~vare, {to bi moglougroziti wihov vodni re`im ili
prirodnekarakteristike;
– uklawa aluvijume u suprotnosti sa propisanim uslovima,na~inima
i kriterijumima ili kr{i obaveze ili na~inevra}awa aluvijuma u
unutra{we vode;
– djeluje u eutrofskom podru~ju u suprotnosti sa odredbamaovog
zakona;
– koristi obale i vodno zemqi{te ~ime pogor{ava
re`imispu{tawa;
– ne preduzima aktivnosti radi spre~avawa negativnihposqedica
vode na povr{inama koje su o{te}ene iliizmijewene uslijed
gra|ewa;
– vr{i aktivnosti ili koristi prostor u rizi~nimpodru~jima u
suprotnosti sa uslovima utvr|enim u Planuupravqawa podru~jem
rije~nog sliva.
Nov~anom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 500,00 KM zaprekr{aje
iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se fizi~ko lice.
Nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 2.000,00 KM zaprekr{aje
iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se odgovorno lice upravnom licu.
X - PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE
^lan 59.
Propise iz ~lana 5., stav 4.; ~lana 13. stav 3.; ~lana 15. stav
1.;~lana 20. st. 8.; ~lana 24. stav 2.; ~lana 33. stav 4. donije}e
VladaFederacije u roku od jedne godine od stupawa na snagu ovog
zakona.
Propise iz ~lana 7. stav 3.; ~lana 21. stav 1.; ~lana 23. st. 2.
i 4.;~lana 27. stav 3.; ~lana 28. stav 4.; ~lana 29. stav 3.; ~lana
31. stav 4.;~lana 32. st. 2. i 3.; ~lana 38. st. 1., 4. i 5.; ~lana
40. stav 5.; ~lana 41.stav 5.; ~lana 43. st. 3. i 10.; ~lana 47.
stav 5. donije}e federalniministar u roku od jedne godine od dana
stupawa na snagu ovogzakona.
^lan 60.
Danom po~etka primjene ovog zakona prestaju da va`e
odredbeposebnih propisa koje reguli{u pitawe za{tite voda.
^lan 61.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavqivawa
u"Slu`benim novinama Federacije BiH", a primjewiva}e seposlije
stupawa na snagu novog zakona o vodama, a najdu`e jednugodinu od
dana objavqivawa ovog zakona.
Predsjedavaju}iDoma naroda
Parlamenta Federacije BiHSlavko Mati}, s. r.
Predsjedavaju}iPredstavni~kog doma
Parlamenta Federacije BiHMuhamed Ibrahimovi}, s. r.
339Na osnovu ~lana IV.B.7.a)(IV) Ustava Federacije Bosne i
Hercegovine, donosim
UKAZO PROGLA[ENJU ZAKONA O ZA[TITI OKOLI[AProgla{ava se Zakon o
za{titi okoli{a koji je donio Parlament
Federacije BiH na sjednici Predstavni~kog doma odr`anoj
25.aprila 2003. godine i na sjednici Doma naroda od 14. maja
2003.godine.
Broj 01-338/038. jula 2003. godine
SarajevoPredsjednik
Niko Lozan~i}, s. r.
ZAKONO ZA[TITI OKOLI[A
I - OP]E ODREDBE
^lan 1.
Ciljevi Zakona
Ovim zakonom ure|uje se:– o~uvanje, za{tita, obnova i
pobolj{anje ekolo{kog
kvaliteta i kapaciteta okoli{a, kao i kvalitet `ivota;– mjere i
uvjeti upravljanja, o~uvanja i racionalnog
kori{tenja prirodnih resursa;– pravne mjere i institucije
o~uvanja, za{tite i pobolj{anja
za{tite okoli{a;– finansiranje aktivnosti vezanih za okoli{ i
dobrovoljne
mjere i– poslovi i zadaci organa uprave na razli~itim
nivoima
vlasti.U skladu sa na~elima saradnje i podjele odgovornosti
ovaj
zakon ima za cilj:– smanjeno kori{tenje, spre~avanje
optere}ivanja i
zaga|ivanja okoli{a, spre~avanje naru{avanja, kao ipobolj{anje i
obnovu o{te}enog okoli{a;
– za{titu ljudskog zdravlja i pobolj{anje uvjeta okoli{a
zakvalitet `ivota;
– o~uvanje i za{titu prirodnih resursa, racionalnokori{tenje
resursa i takav na~in privrede kojim seosigurava obnova
resursa;
– uskla|enost drugih interesa entiteta sa zahtjevima zaza{titu
okoli{a;
– me|unarodnu saradnju u za{titi okoli{a;– inicijative od
javnosti i u~e{}e javnosti u aktivnostima
koje imaju za cilj za{titu okoli{a;– koordiniranje privrede i
integriranje socijalnog i
ekonomskog razvoja u skladu sa zahtjevima za{titeokoli{a i
– uspostavu i razvoj institucija za za{titu i
o~uvanjeokoli{a.
^lan 2.Odredbe ovog zakona odnose se na:– sve oblike okoli{a
(zrak, vodu, tlo, biljni i `ivotinjski
svijet, predjele, izgra|eni okoli{);
Broj 33 - Strana 1592 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Subota,
19.07.2003.
-
– sve vidove aktivnosti koje imaju za svrhu kori{tenje
ioptere}ivanje prirodnih resursa, odnosno djeluju naokoli{ tako da
predstavljaju opasnost od zaga|ivanjaokoli{a, zaga|uju okoli{, ili
imaju izvjestan uticaj naokoli{ (poput buke, vibracija, radijacije
- izuzimaju}inuklearnu radijaciju i nuklearni otpad itd.).
Ovim zakonom utvr|uju se prava i odgovornosti pravnih ifizi~kih
lica koja obavljaju aktivnosti utvr|ene ovim zakonom.
Ovim zakonom utvr|uju se zadaci iz oblasti okoli{a kojiproisti~u
iz me|unarodnih konvencija, ukoliko se odredbamame|unarodne
konvencije ne nala`e druk~ije.
^lan 3.
Pravo na okoli{
Svako lice ima pravo na zdrav i ekolo{ki prihvatljiv okoli{kao
osnovno ustavno pravo.
Svako ljudsko bi}e ima pravo na `ivot u okoli{u podobnomza
zdravlje i blagostanje, stoga je individualna i kolektivnadu`nost
za{tititi i pobolj{ati okoli{ za dobrobit sada{njih ibudu}ih
generacija.
II - DEFINICIJE
^lan 4.U smislu ovog zakona, sljede}i izrazi zna~e:"najbolje
raspolo`ive tehnologije" - najefektniji i
najnapredniji stepen razvoja aktivnosti i njihovog na~ina
radakoji ukazuje na prakti~nu pogodnost primjena
odre|enihtehnologija (za osiguranje grani~nih vrijednosti emisija)
u ciljuspre~avanja i tamo gdje to nije izvodljivo, smanjenje
emisija uokoli{;
"promjena u radu" - promjena u prirodi, funkcioniranju
ilipro{irenje postrojenja koje bi moglo imati posljedice po
okoli{;
"opasna supstanca" - podrazumijeva supstancu, mje{avinusupstanci
ili preparat utvr|en provedbenim propisom, a koja jeprisutna kao
sirovina, proizvod, nusproizvod, talog ilime|uproizvod, uklju~uju}i
i one supstance za koje je osnovanoo~ekivati da bi mogle nastati u
slu~aju nesre}e;
"emisija" - direktno ili indirektno ispu{tanje
supstanci,vibracija, toplote, mirisa ili buke koje proizvodi jedan
ili vi{eizvora u postrojenju i ispu{ta u zrak, vodu, tlo;
"grani~ne vrijednosti emisija" - masa izra`ena u viduspecifi~nih
parametara, koncentracije i/ili nivoa emisija kojene}e biti
prekora~ene tokom odre|enog ili odre|enih vremenskihperioda;
"okoli{" - komponente okoli{a, odre|ene sisteme, procese
istrukturu okoli{a;
"komponente okoli{a" - tlo, zrak, voda, biosfera, kao iizgra|eni
(vje{ta~ki ) okoli{, koji je nastao kao rezultat aktivnostiljudskog
faktora koji je uz to i sastavni dio okoli{a;
" uticaj na okoli{" - promjene u okoli{u nastale kori{tenjem
ioptere}ivanjem okoli{a;
"procjena uticaja na okoli{" - identifikacija, opis i
odgova-raju}a procjena u odnosu na svaki pojedina~an slu~aj, u
skladu saodredbama ovog zakona, direktan i indirektan uticaj
nekogprojekta na slijede}e elemente i faktore:
– ljude, biljni i `ivotinjski svijet;– zemlji{te, vodu, zrak,
klimu i krajolike;– materijalna dobra i kulturno naslije|e;–
me|udjelovanje faktora navedenih u podta~. jedan, dva i
tri."informacije o okoli{u" - bilo koja informacija u
pisanoj,
vizuelnoj, audio, elektronskoj ili bilo kojoj drugoj
materijalnojformi o stanju okoli{a, odnosno o komponentama
okoli{a;
"optere}ivanje okoli{a" - emisija supstanci ili energije
uokoli{;
"za{tita okoli{a" - sve odgovaraju}e aktivnosti i mjere
kojeimaju za cilj prevenciju od opasnosti, {tete ili
zaga|ivanjaokoli{a, reduciranje ili odstranjivanje {tete koja je
nastala i povratna stanje prije izazvane {tete;
"standard kvaliteta okoli{a" - propisani zahtjevi koji semoraju
ispuniti u odre|enom vremenskom periodu, u odre|enojsredini ili
odre|enom dijelu kao {to je propisano ovim zakonom
ili drugim zakonima, npr. koje se odnose na kvalitet zraka
ilivode;
"opasnost" - unutra{nje svojstvo opasnih supstanci ili
fizi~kasituacija koja mo`e izazvati {tetu po ljudsko zdravlje ili
okoli{;
"podru~je uticaja" - je podru~je ili dio prostora gdje jeizazvan
izvjestan stepen utjecaja na okoli{ ili koji mo`e nastatikao
rezultat kori{tenja okoli{a;
"postrojenje" - mjesto na kojem se nalazi pogon, jedna ili
vi{etehni~kih jedinica u kojima se vr{e aktivnosti koje mogu
imatinegativne uticaje na okoli{ ili gdje su prisutne opasne
supstance;
"zainteresirana strana/organ" - fizi~ko ili pravno lice
iliorganizacija koja `ivi ili radi u podru~ju uticaja, ili podru~ju
koje}e vjerovatno biti pod uticajem;
"nesre}a ve}ih razmjera" - pojava emisije ve}ih razmjera,po`ara
ili eksplozije usljed nekontroliranih promjena nastalihtokom rada
postrojenja koje predstavljaju neposrednu iliodlo`enu ozbiljnu
opasnost po zdravlje ljudi ili okoli{, unutar iliizvan postrojenja,
a koja uklju~uje jednu ili vi{e opasnihsupstanci;
"prirodni resurs" - komponenta prirodnog okoli{a,
odnosnosastavni dio prirodnog okoli{a koji se mo`e koristiti da bi
sezadovoljile potrebe dru{tva, izuzimaju}i vje{ta~ki okoli{;
"nevladine organizacije koje promoviraju za{titu okoli{a" -su
organizacije koje se bave za{titom okoli{a i koje su se
svojimstatutima opredijelile da promoviraju za{titu okoli{a;
"operator" - bilo koje fizi~ko ili pravno lice koje
rukovodiradom ili kontrolira postrojenje, odnosno u
slu~ajevimautvr|enim zakonima, lice na koje je preneseno javno
ovla{}enje;
"dozvola" - pisana odluka potrebna za pribavljanjeodobravanja
gra|enja i rada pogona i postrojenja ili za
obavljanjeaktivnosti;
"zaga|enost" - podrazumijeva direktno ili indirektnouvo|enje,
kao rezultat ljudske aktivnosti, supstanci, vibracija,toplote,
mirisa ili buke u zrak, vodu ili tlo koje mogu biti {tetne
pozdravlje ~ovjeka ili imovinu, ili kvalitet `ivota u okoli{u;
"javnost" - jedno ili vi{e fizi~kih lica, njihova
udru`enja,organizacije ili grupacije;
"rizik" - mogu}nost pojave odre|enog u~inka unutarodre|enog
razdoblja ili u odre|enim okolnostima;
"skladi{tenje" - odlaganje radi ~uvanja na sigurnom mjestuili
dr`anja na lageru;
"zna~ajna promjena" - promjena u radu postrojenja kojamo`e imati
zna~ajan negativan uticaj na ljude i okoli{.Zna~ajnom promjenom
smatra se i bilo koja promjena ilipro{irenje postrojenja koje
odgovara kriterijumima/pragovimanavedenim u provedbenim
propisima;
"kori{tenje okoli{a" - aktivnost koja izaziva promjene uokoli{u
na na~in da se koristi okoli{em u cjelini ili nekomnjegovom
komponentom kao prirodnim resursom ili ispu{taju}isupstance,
odnosno energiju u okoli{ ili komponentu okoli{a, a uskladu sa
propisima koji reguliraju oblast za{tite okoli{a;
"nadle`ne institucije za okoli{" - institucije koje
raspola`upodacima relevantnim za okoli{.
III - NA^ELA ZA[TITE OKOLI[A
^lan 5.
Na~elo odr`ivog razvoja
Odr`ivost okoli{a podrazumijeva:– o~uvanje prirodnog blaga na
na~in da stepen potro{nje
obnovljivih materijala, vodnih i energetskih resursa
neprevazilazi okvire u kojima prirodni sistemi mogu tonadomjestiti
i da stepen potro{nje neobnovljivih resursane prevazilazi okvir
prema kojem se odr`ivi obnovljiviresursi zamjenjuju;
– da stepen polutanata koji se emitiraju ne prevazilazikapacitet
zraka, vode, tla te da apsorbuje i izvr{i preradupolutanata i
– stalno o~uvanje biolo{kog diverziteta, ljudskogzdravlja, te
kvaliteta zraka, vode i tla prema standardimakoji su uvijek
dovoljni za `ivot i blagostanje ljudi,biljnog i `ivotinjskog
svijeta.
Subota, 19.07.2003. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 33 -
Strana 1593
-
^lan 6.
Na~elo predostro`nosti i prevencije
Kada postoji prijetnja od nepopravljive {tete, nedostatakpune
nau~ne podloge ne mo`e se koristiti kao razlog zaodga|anje uvo|enja
mjera predostro`nosti i prevencije da bi sesprije~ila daljnja
degradacija okoli{a.
Kori{tenje okoli{a organizira se i vr{i na na~in da:– rezultira
najni`im mogu}im stepenom optere}enja i
kori{tenja okoli{a,– spre~ava zaga|ivanje okoli{a i– spre~ava
{tetu po okoli{.Pri kori{tenju okoli{a mora se ispo{tovati
na~elo
predostro`nosti, tj. pa`ljivo upravljati i ekonomi~no
koristitikomponente okoli{a, te svesti na najmanju mogu}u
mjerustvaranje otpada primjenom recikla`e nastalog otpada,
odnosnoponovnog kori{tenja prirodnih i vje{ta~kih materijala.
U cilju prevencije primjenjuju se najbolje
raspolo`ivetehnologije prilikom kori{tenja okoli{a.
Korisnik okoli{a koji predstavlja opasnost po okoli{ iliuzrokuje
{tetu po okoli{ du`an je odmah obustaviti radnju kojapredstavlja
opasnost ili uzrokuje {tetu.
Ukoliko je {teta nastala kao rezultat dosada{njih
aktivnostikorisnika, korisnik je du`an otkloniti i popraviti
nastalu {tetu uokoli{u.
^lan 7.
Na~elo zamjene
Svaku aktivnost koja bi mogla imati {tetne posljedice pookoli{
potrebno je zamijeniti drugom aktivno{}u koja predstavljaznatno
manji rizik. Zamjena aktivnosti vr{i se i u slu~aju da sutro{kovi
takve aktivnosti ve}i od vrijednosti koje treba za{titi.
Odredba stava 1. ovog ~lana primjenjuje se kod
kori{tenjaproizvoda, dijelova postrojenja, opreme i primjene
proizvodnihprocesa uz obavezno ograni~avanje zaga|ivanja okoli{a
naizvoru.
^lan 8.
Na~elo integralnog pristupa
Zahtjevi za visok nivo za{tite okoli{a i pobolj{anje
kvalitetaokoli{a sastavni su dio svih politika koje imaju za cilj
razvojokoli{a, a osiguravaju se u skladu sa na~elom odr`ivog
razvoja.
Svrha na~ela integralnog pristupa je spre~avanje ili svo|enjena
najmanju mogu}u mjeru rizika od {tete po okoli{ u cjelini.
Na~elo integralnog pristupa obuhvata:– uzimanje u obzir cijelog
`ivotnog ciklusa supstanci i
proizvoda;– predvi|anje posljedica u svim komponentama
okoli{a
kao rezultata djelovanja supstanci i aktivnosti (i novih
ipostoje}ih);
– svo|enje nastanka otpada i {tetnog djelovanja otpada
nanajmanju mogu}u mjeru;
– primjenjivanje op}ih metoda za procjenjivanje ipore|enje
problema u okoli{u i
– komplementarnu primjenu mjera u odnosu naposljedice, poput
kvalitativnih ciljeva za{tite okoli{a imjera koje su usmjerene na
izvore kada su u pitanjuemisije.
^lan 9.
Na~elo saradnje i podjele odgovornosti
Odr`ivi razvoj posti`e se kroz saradnju i zajedni~kodjelovanje
svih subjekata u cilju za{tite okoli{a, svako u okvirusvoje
nadle`nosti i odgovornosti.
Provedba ciljeva vezanih za okoli{ podsti~e seme|uentitetskom
saradnjom, bilateralnim ili multilateralnimme|unarodnim sporazumima
o za{titi okoli{a i drugimsporazumima o saradnji, kao i pru`anjem
informacija i podr{ke uvezi sa za{titom okoli{a, a posebno u
odnosima sa susjednimzemljama.
U nedostatku me|unarodnih sporazuma ciljevi za{titeokoli{a
drugih zemalja koji se uzimaju u obzir su smanjenje
prekograni~nog zaga|ivanja ili postojanje takve opasnosti
pookoli{, kao i spre~avanje zaga|ivanja i izazivanja {tete po
okoli{.
^lan 10.U~e{}e javnosti i pristup informacijama
Pitanja za{tite okoli{a ostvaruju se putem u~e{}a
svihzainteresiranih gra|ana. Svaki pojedinac i organizacija
morajuimati odgovaraju}i pristup informacijama koje se odnose
naokoli{, a kojim raspola`u organi uprave, uklju~uju}i iinformacije
o opasnim materijama i aktivnostima u njihovimzajednicama, kao i
mogu}nost u~e{}a u procesu dono{enjaodluka.
Organi koji donose propise i nadle`ni organi za za{tituokoli{a
su du`ni pomagati i razvijati svijest javnosti, kao ipodsticati
u~e{}e u odlu~ivanju, omogu}avaju}i dostupnostinformacija {iroj
javnosti.
U cilju postizanja obe{te}enja ili pravne za{tite
svakozainteresirano lice ima pravo na za{titu u upravnim i
sudskimpostupcima.
^lan 11.Na~elo - zaga|iva~ pla}a
Zaga|iva~ pla}a tro{kove kontrole i prevencije od zaga|enja,bez
obzira na to da li su tro{kovi nastali kao rezultat
nametanjaodgovornosti zbog emisija zaga|enja, naknada
utvr|enihodgovaraju}im finansijskim instrumentima ili kao
obavezautvr|ena u propisu o smanjivanju zaga|enosti okoli{a.
Korisnik okoli{a je odgovoran za sve aktivnosti koje
imajuuticaja na okoli{ u skladu sa ovim zakonom i drugim
propisima.
IV - ZA[TITA KOMPONENTI OKOLI[A
^lan 12.Integrirana za{tita komponenti okoli{a
Komponente okoli{a moraju biti za{ti}ene pojedina~no i usklopu
ostalih komponenti okoli{a, uzev{i u obzir njihoveme|uzavisne
odnose. U skladu s tim utvr|uje se i na~inoptere}ivanja i
kori{tenja komponenti okoli{a.
Za{tita komponenti okoli{a podrazumijeva za{titu
kvaliteta,kvantiteta i njihovih zaliha, kao i o~uvanje prirodnih
procesaunutar komponenti i njihove prirodne ravnote`e.
Posebnim propisima ure|uju se pojedine oblasti za{tite io~uvanja
komponenti okoli{a i za{tite od uticaja kojipredstavljaju opasnost
po okoli{.
^lan 13.O~uvanje tla
O~uvanje tla obuhvata povr{inu i ispodpovr{inske
slojevezemlji{ta, tlo, formacije stijena i minerala, kao i njihove
prirodnei prijelazne oblike i procese.
O~uvanje zemlji{ta obuhvata o~uvanje produktiviteta,strukture,
ravnote`e vode i zraka, te biota tla.
Na povr{ini zemlji{ta ili ispod povr{ine mogu se vr{iti
takvevrste aktivnosti i odlagati takve vrste materija koje ne
zaga|uju ilio{te}uju kvantitet, kvalitet, materijalne procese
zemlji{ta ikomponente okoli{a.
U toku provedbe projekata, kao i prije provedbe
projekata(izgradnje, eksploatiranja ruda itd.) mora se osigurati
adekvatnorazdvajanje i za{tita povr{inskog tla kao i za{tita i
kori{tenjepoljoprivrednog zemlji{ta.
Nakon zavr{etka aktivnosti koje uklju~uju kori{tenjezemlji{ta,
korisnik }e osigurati obnovu odnosno razvoj togpodru~ja prema
utvr|enom planu.
Korisnik }e osigurati obnovu i ponovni razvoj podru~ja utoku
kori{tenja okoli{a tamo gdje postoje uvjeti za to i ukoliko jeto
utvr|eno posebnim propisima ili odlukom nadle`nog organa.
^lan 14.Za{tita voda
Za{tita voda obuhvata o~uvanje povr{inskih i podzemnihvoda,
zaliha, reguliranje kvaliteta i kvantiteta vode, za{titukorita,
obalnih podru~ja kopnenih voda i akvafera.
Prirodan protok, struktura i uvjeti protoka, korito,
obalnapodru~ja mogu se mijenjati samo uz osiguranje o~uvanja
Broj 33 - Strana 1594 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Subota,
19.07.2003.
-
prirodne ravnote`e akvati~nih i semiakvati~nih ekosistema
injihovog funkcioniranja.
Uvjeti za ekstrakciju i kori{tenje vode za svaku vrstu
vodnihresursa, u skladu sa uvjetima tog podru~ja, utvr|uju se
posebnimpropisima.
Vode se mogu koristiti i optere}ivati, a otpadne vode
ikanalizacija ispu{tati u vode, uz primjenu odgovaraju}egtretmana,
na na~in koji ne predstavlja opasnost za prirodneprocese ili za
obnovu kvaliteta i kvantiteta vode.
Ekstrakcija i povrat otpadnih voda u vode, kao i prijenosvoda
vr{i se na na~in koji ne uti~e nepovoljno na rezerve, kvaliteti
biotu voda iz kojih se vr{i snabdijevanje ili u koje se vr{i povrat
ine predstavlja opasnost za njihovo samopre~i{}avanje.
^lan 15.
Za{tita zraka
Za{tita zraka obuhvata o~uvanje atmosfere u cjelosti sa
svimnjenim procesima, o~uvanje njene strukture i
klimatskihobilje`ja.
Zrak mora biti za{ti}en od optere}enja bilo kojih
vje{ta~kihuticaja koji se vr{e na zrak ili na druge komponente
okoli{aputem transmisija radiokativnih, te~nih, gasovitih ili
~vrstihmaterija ukoliko postoji opasnost da }e {tetno uticati na
kvalitetzraka ili se {tetno odraziti na ljudsko zdravlje.
Kada se planira uvo|enje aktivnosti i uspostava postrojenja,kao
i proizvodnja i kori{tenje proizvoda potrebno je preduzetimjere
kako bi nivo polutanata bio sveden na najmanju mogu}umjeru.
^lan 16.
O~uvanje biosfere
O~uvanje biosfere obuhvata za{titu `ivih organizama,njihovih
zajednica i stani{ta, uzev{i u obzir i o~uvanje prirodnihprocesa
unutar njihovih stani{ta i prirodne ravnote`e uzosiguravanje
odr`ivosti ekosistema.
Kori{tenje biosfere ne mo`e se vr{iti na na~in koji
naru{avaprirodne procese i uvjete biodiverziteta i predstavlja
opasnost zanjegovu odr`ivost.
^lan 17.
O~uvanje izgra|enog okoli{a
Razvojnim planom odre|uju se zone izgradnje na
odre|enimlokacijama zavisno od stepena optere}enja okoli{a i
svrheizgradnje unutar odre|enih dijelova na odre|enim
lokacijama.
Obavljanje aktivnosti u pojedinim zonama gdje postojiza{titna
udaljenost ili podru~je, dozvoljeno je na na~in utvr|enposebnim
propisima u skladu sa prirodom optere}ivanja okoli{a ipropisima o
za{titi okoli{a.
Zelene povr{ine i pojas skloni{ta unutar op}ine ure|uju se
nana~in utvr|en posebnim propisima.
^lan 18.
Opasne supstance i tehnologije
Za{tita od {tetnih uticaja opasnih supstanci obuhvataupotrebu
svih prirodnih i vje{ta~kih supstanci koje se koriste,proizvode ili
distribuiraju od korisnika okoli{a u toku provo|enjaaktivnosti, a
koje su po svom kvantitetu ili kvalitetu:eksplozivne, zapaljive,
radioaktivne, toksi~ne, podlo`nekoroziji, izazivaju infekcije,
ekotoksi~ne, mutagene,karcinogene, ili iritiraju}e ili mogu
izazvati takav uticaj ukontaktu sa drugim supstancama.
Kada se upravlja opasnim supstanacama ili u toku
upotrebe,uklju~uju}i i eksploataciju, odnosno ekstrakciju,
skladi{tenje,transport, proizvodnju, izradu i primjenu ili kada se
primjenjujuopasne tehnologije, moraju se preduzeti sve potrebne
za{titne isigurnosne mjere kojima se rizik od opasnosti po okoli{
svodi nanajni`i stepen ili se eliminira mogu}nost takvih opasnosti
uskladu sa posebnim propisima.
Kada se primjenjuju tehnologije koje mogu predstavljatiopasnost
po okoli{ mora se odrediti za{titna oblast ili razdaljina,shodno
prirodi izvora opasnosti, kako bi se umanjio rizik odopasnosti po
okoli{.
^lan 19.
Otpad
Za{tita od {tetnog uticaja otpada po okoli{ obuhvata sve
vrstesupstanci, proizvoda uklju~uju}i ambala`u i materijal
zapakiranje tih supstanci, odnosno sve vrste proizvoda koji
seodla`u ili za koje se planira da }e biti odlo`eni.
Imalac otpada du`an je preduzeti adekvatne mjere zaupravljanje
otpadom i osigurati osnovne mjere u ciljuspre~avanja stvaranja
otpada, recikliranja i tretiranja otpada zaponovnu upotrebu,
ekstrakciju sirovina i mogu}e energije, tesigurno odlaganje.
^lan 20.
Buka i vibracije
Za{tita od buke i vibracija u okoli{u obuhvata sve vrste
vje{-ta~ki proizvedenih emisija energija koje izazivaju
optere}enjenepo`eljnom, neprijatnom bukom, odnosno vibracijama
kojemogu ugroziti zdravlje ili {tetno uticati na zdravlje.
Radi za{tite od buke potrebno je primjenjivati tehni~ke
iorganizacijske metode koje podsti~u:
– smanjivanje stvaranja emisija buke ili vibracija, odnos-no
izvora koji stvaraju buku ili vibracije;
– smanjivanje optere}enja, odnosno spre~avanje pove}a-vanja
optere}enja bukom ili vibracijama,
– naknadnu za{titu u onim sredinama koje su pod
stalnimoptere}enjem iznad utvr|enih standarda.
^lan 21.
Radijacija
Za{tita od {tetnih radijacijskih uticaja po okoli{
obuhvatavje{ta~ki proizvedenu i prirodnu jonizaciju,
nejoniziraju}uradijaciju i termalnu radijaciju.
V - INFORMIRANJE I EDUKACIJA O OKOLI[U
^lan 22.
Sistem informiranja o okoli{u i prikupljanje informacija
Federalno ministarstvo prostornog ure|enja i okoli{a (udaljem u
tekstu: Federalno ministarstvo) du`no je uspostavitisistem
informiranja o okoli{u i omogu}iti monitoring stanjaokoli{a,
aktivnosti mjerenja, prikupljanja, obrade i evidentiranjapodataka o
kori{tenju i optere}enju okoli{a.
Sistem informiranja uspostavlja se i organizira na
osnovuteritorijalne gustine naseljenosti na na~in da se:
– utvrde kvantitativne i kvalitativne promjene stanjaokoli{a
koje su nastale kao rezultat kori{tenja i uporedena me|unarodnom
nivou na na~in da se procjenjujuzajedno sa socijalnim i ekonomskim
podacima, kao i saaspekta uticaja na zdravlje stanovni{tva;
– utvrde uzroci uticaja na okoli{ sa zadovoljavaju}omta~no{}u
uklju~uju}i i detaljne prikaze koji su potrebniza odre|ivanje
uzro~no-posljedi~ne veze u odnosu na{tetu;
– {to je mogu}e prije predvidi opasnost po okoli{;
– mogu preduzimati mjere predvi|ene propisima i drugemjere od
nadle`nih organa;
– koristi u svrhu planiranja.Kantonalno ministarstvo nadle`no za
okoli{ (u daljem tekstu:
kantonalno ministarstvo) du`no je dostaviti podatke neophodneza
rad sistema informiranja o okoli{u.
^lan 23.
Korisnici okoli{a du`ni su vr{iti mjerenja optere}enja
ikori{tenja okoli{a koja su rezultat njihovih aktivnosti na
na~inutvr|en posebnim propisima, potvr|ivati ih i evidentirati
uskladu sa svojim tehni~kim mogu}nostima i omogu}itinadle`nim
organima pristup tim podacima.
Subota, 19.07.2003. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 33 -
Strana 1595
-
^lan 24.Upis podataka o okoli{u u druge registre
Utvr|eno ~injeni~no stanje, obim i priroda stalne {tete
pookoli{, utvr|eni odlukom nadle`nog organa ili suda,
evidentirajuse u zemlji{nim knjigama kao privremeni upis i
katastrunekretnina.
Federalno i kantonalno ministarstvo (u daljem tekstu:nadle`no
ministarstvo) po slu`benoj du`nosti zahtijeva upispodataka u
slu~aju kada je odgovornost utvr|ena od suda.
Izmjena ~injeni~nog stanja, stepena prirode zaga|enostiokoli{a
slu`i kao osnov za upis podataka koji se vr{i na zahtjevvlasnika
nekretnine, nadle`nog ministarstva ili suda.
^lan 25.
Istra`ivanje okoli{a i tehni~ki razvojOdgovornost za za{titu
okoli{a unapre|uje se kroz razvoj
nauke i tehnologije, organizaciju nau~nog istra`ivanja
itehni~kog razvoja, objavljivanjem nalaza, kao i
prakti~nomprimjenom doma}ih i me|unarodnih istra`iva~kih
radova.
Studija usmjerena na istra`ivanje stanja okoli{a i
razvojaza{tite okoli{a predmet je prioritetne podr{ke nadle`nih
organa iinstitucija. Federalni ministar za za{titu okoli{a i
kantonalniministar za za{titu okoli{a (u daljem tekstu: nadle`ni
ministar)du`an je, u saradnji sa ministrom nadle`nim za
nauku,koordinirati podr{ku i procjenu nau~nih istra`ivanja iz
oblastiokoli{a.
^lan 26.Edukacija, obuka i kultura u okoli{u
Svaki gra|anin ima pravo da sti~e i unapre|uje saznanja
ookoli{u.
[irenje i unapre|ivanje saznanja o okoli{u su primarneobaveze
Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu:Federacija) kantona
i lokalnih vlasti.
Nadle`ni ministar du`an je sara|ivati sa drugim ministrima
ucilju osiguravanja stru~ne edukacije o okoli{u.
^lan 27.Federalni, kantonalni organi uprave i op}inske slu`be
za
upravu du`ni su izvr{iti obaveze iz ~l. 25. i 26. ovog zakona
prekoinstitucija za instruiranje i obrazovanje javnosti, u saradnji
sudru`enjima za za{titu okoli{a i stru~nim organizacijama
kojeanga`iraju javnost u za{titi okoli{a. Federacija, kantoni
iop}inske slu`be za upravu su du`ni pru`iti podr{ku
obrazovniminstitucijama, vjerskim zajednicama, nau~nim
institucijama,stru~nim organizacijama i udru`enjima kako bi
moglidjelotvornije provoditi svoje obrazovne i trening
aktivnosti.
^lan 28.Registar o postrojenjima i zaga|ivanjima
Nadle`no ministarstvo vodi registar o pogonima, postro-jenjima i
zaga|ivanjima.
Registar sadr`i podatke o djelatnostima, pogonima i
postro-jenjima koja ugro`avaju ili mogu ugroziti okoli{ a
naro~ito:
– ime i adresu operatora i lokaciju pogona i postrojenja;–
kratak opis aktivnosti i tehnolo{kog procesa;– relevantne podatke
koji se ti~u emisija, opasnih
supstanci prisutnih u pogonu i postrojenju, produkcijeotpada i
kori{tenja resursa i energije;
– podatke koji se odnose na izdavanje dozvola, promjene isl.
i
– podatke o kontroli, relevantnim rezultatima i
preduzetimmjerama.
Kantonalno ministarstvo priprema godi{nji izve{taj oizdatim
dozvolama za pogone i postrojenja i sa podacima iz stava2.ovog
~lana dostavlja ga Federalnom ministarstvu.
Nadle`ne institucije za okoli{ du`ne su dostaviti
nadle`nomministarstvu podatke kojima raspola`u.
Federalni ministar }e propisati na~in dostavljanja
podataka.Registar o postrojenjima i zaga|ivanjima dostupan je
javnosti.Svako lice koje ima pravni interes mo`e tra`iti uvid u
registar
i izdavanje kopije podataka iz registara.
^lan 29.
Aktivno pru`anje informacija o za{titi okoli{a
Federalno ministarstvo pru`at }e informacije o okoli{u
natransparentan i djelotvoran na~in.
Federalno ministarstvo koristit }e publikacije u {tampanoj
ielektronskoj formi koje su dostupne javnosti, kao i
instrumentejavnog obavje{tavanja.
U slu~aju neposredne opasnosti po ljudsko zdravlje ili
okoli{federalni ministar odmah }e predstavnicima javnosti
dostavitisve podatke koje posjeduju organi uprave i koji bi
mogliomogu}iti javnosti preduzimanje mjera za spre~avanje
iliubla`avanje {tete koja proizilazi iz odre|ene opasnosti.
VI - U^E[]E JAVNOSTI I PRISTUP INFORMACIJAMA OOKOLI[U
^lan 30.Informacija o okoli{u, u smislu ovog zakona, zna~i bilo
koju
informaciju u pisanoj, vizuelnoj, audio, elektronskoj ili bilo
kojojdrugoj materijalnoj formi o:
– stanju elemenata okoli{a kao {to su zrak i atmosfera,voda,
tlo, pejza`i, prostor i prirodna podru~ja, biolo{kidiverzitet i
njegove komponente, uklju~uju}i genetskimodificirane organizme i
me|udjelovanje ovihelemenata;
– faktorima kao {to su supstance, energija, buka i radija-cija,
djelatnosti i mjere, uklju~uju}i administrativnemjere, sporazume o
za{titi okoli{a, planove i programe,koji uti~u ili postoji
vjerovatno}a da }e uticati naelemente okoli{a u okviru alineje 1.
ovog stava, analizatro{kova i dobiti i druge ekonomske analize
ipretpostavke koje se koriste u odlu~ivanju u okoli{u;
– stanju ljudskog zdravlja i sigurnosti, `ivotnim
uvjetima,kulturnim dobrima i gra|evinama u mjeri u kojoj su ili
bimogli biti pod uticajem stanja elemenata okoli{a ilipreko ovih
elemenata pod uticajem faktora, djelatnostiili mjera navedenih u
alineji 2. ovog stava;
– organima i institucijama nadle`nim za okoli{.Zainteresirana
javnost, u smislu ovog zakona, zna~i javnost
koja ima interes u odlu~ivanju u okoli{u bilo zbog
lokacijeprojekta ili zbog prirode datog zahvata u okoli{u, javnost
koja jepod uticajem ili je vjerovatno da }e biti pod
uticajemnamjeravanog zahvata u okoli{u i nevladine organizacije
kojepromoviraju za{titu okoli{a.
^lan 31.U skladu sa odredbama ovog zakona javnost ima
pristup
informacijama, mogu}nost u~e{}a u odlu~ivanju i za{titu
pravapred upravnim i sudskim organima po pitanjima za{tite
okoli{abez diskriminacije na osnovu dr`avljanstva, nacionalnosti
ilimjesta stanovanja i u slu~aju pravnih lica bez diskriminacije
naosnovu njihovog mjesta registracije ili centra aktivnosti.
Organi uprave osigurat }e da lica koja ostvaruju svoja prava
uskladu sa odredbama ovog zakona ne}e biti ka`njena, proganjanaili
uznemiravana na bilo koji na~in zbog svog u~e{}a u postupku.
Zloupotreba pravnih sredstava (pokretanje parnice,
pla}anjeod{tete ili pokretanje gra|anskog krivi~nog, prekr{ajnog
iliradno-pravnog postupka) radi ka`njavanja, progona
iliuznemiravanja lica koja su ostvarivala svoja prava na
u~e{}ejavnosti smatrat }e se nezakonitim.
^lan 32.
Edukacija i kadrovsko ja~anje
Federalno ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta
usaradnji sa Federalnim ministarstvom izradit }e godi{njeobrazovne
programe o za{titi okoli{a u cilju obrazovanja ipodizanja svijesti
javnosti u oblasti okoli{a. Obrazovni programiza{tite okoli{a bit
}e uklju~eni u nastavne i vannastavneprograme. Pored bitnih pitanja
za{tite okoli{a, obrazovniprogrami }e sadr`avati podatke o tome
kako se osigurava pristupinformacijama, kako se u~estvuje u
odlu~ivanju i kako seostvaruje za{tita prava u oblasti okoli{a.
Broj 33 - Strana 1596 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Subota,
19.07.2003.
-
Federalno ministarstvo organizirat }e obuku
nevladinihorganizacija koje se bave pitanjima za{tite okoli{a.
^lan 33.Pristup informacijama o okoli{u
Federalno ministarstvo }e, na zahtjev zainteresiranog
lica,osigurati da informacije iz oblasti za{tite okoli{a budu
dostupnejavnosti.
Zainteresirano lice je ono lice koje ima opravdan interes
zatra`enje informacije.
Federalno ministarstvo, uz informaciju, prila`e
kopijudokumentacije na osnovu koje je sa~injena
informacija.Informacija mo`e biti data i u drugoj formi sa
navo|enjemrazloga za takvu formu ili u slu~aju da je informacija
ve}dostupna javnosti u drugoj formi.
Informacije o okoli{u iz stava 1. ovog ~lana bit }e stavljenena
raspolaganje {to je prije mogu}e, a najkasnije u roku od 15dana od
dana podno{enja zahtjeva, osim u slu~ajevima kadasadr`aj i
slo`enost datih informacija opravdava produ`enje ovogroka do jednog
mjeseca. Podnosilac zahtjeva bit }e obavije{ten osvakom produ`enju
datog roka i razlozima tog produ`enja.
^lan 34.Zahtjev za davanje informacija o okoli{u mo`e biti
odbijen
ukoliko:– nijedan organ uprave ne posjeduje tra`ene informacije
o
okoli{u;– zahtjev je o~igledno neosnovan ili formuliran
suvi{e
uop}eno;– zahtjev se ti~e materijala koji je u fazi pripreme ili
se ti~e
unutra{nje komunikacije organa uprave gdje je takvoizuzimanje od
davanja informacije predvi|eno nekimdrugim zakonom, uzimaju}i u
obzir naru{avanje op}eginteresa davanjem informacije, ili
– informacija je ve} dostavljena predstavnicimanevladinih
organizacija, zainteresiranom stanovni{tvuodnosnog podru~ja i
{tampi zbog kolektivnog javnoginteresa. U tom slu~aju nadle`ni
organ uprave }e uputitipodnosioca zahtjeva gdje mo`e dobiti
potrebneinformacije.
Zahtjev za informacije o okoli{u mo`e biti odbijen i ukolikobi
davanje informacija imalo {tetan uticaj na:
– me|unarodne odnose, odbranu ili op}u sigurnost;– tok pravde,
pravo lica na pravedno su|enje i mogu}nost
organa uprave da provede krivi~ni ili disciplinskipostupak;
– povjerljivost informacija koje se ti~u trgovine iindustrije i
informacija o emisijama koje su bitne zaza{titu okoli{a, ukoliko je
to utv|eno posebnimpropisom s ciljem za{tite ekonomskih
interesa;
– prava intelektualne svojine;– povjerljivost li~nih podataka
i/ili dokumente koji se
odnose na fizi~ka lica u slu~aju da ta lica nisu dalasaglasnost
za otkrivanje datih informacija javnosti,ukoliko je to utvr|eno
posebnim propisom;
– interese tre}eg lica koje je osiguralo tra`ene informacijea da
na to nije bilo obavezno i ukoliko to lice ne dasaglasnost za
otkrivanje datog materijala, ili
– okoli{ na koji se informacije odnose kao {to su mjestauzgoja
rijetkih vrsta.
Razlog za odbijanje zahjeva za davanje informacija iz stava2.
ovog ~lana mora biti obrazlo`en.
Ukoliko organ uprave ne posjeduje tra`ene informacijedu`an je da
u najkra}em mogu}em roku proslijedi zahtjev organuuprave koji bi
mogao imati date informacije i o tome obavijestitipodnosioca
zahtjeva.
Organ uprave u~init }e dostupnim one tra`ene informacije
ookoli{u koje se mogu izdvojiti od informacija iz st. 1. i 2.
ovog~lana.
Odgovor o odbijanju zahtjeva daje se u pisanoj formi ukolikoje i
sam zahtjev za davanje informacija bio u pisanoj formi iliukoliko
podnosilac zahtjeva to tra`i.
^lan 35.Naknada za pru`anje informacija
Nadle`no ministarstvo uvest }e naknadu za davanjeinformacija.
Naknada za davanje postoje}ih informacija ilidokumenata ne}e
prevazilaziti tro{kove umno`avanja tihinformacija i dokumenata. U
slu~ajevima u kojima nadle`noministarstvo mora da provede
istra`ivanje ili neke drugeaktivnosti na koje nije obavezan
zakonom, podnosilac zahtjevadu`an je platiti naknadu u skladu sa
tro{kovnikom.
Nadle`no ministarstvo donosi tro{kovnik o visini naknade
zadavanje informacija koji }e biti predo~en podnosiocu
zahtjeva.
^lan 36.U~e{}e javnosti u odlukama o posebnim
aktivnostimaNadle`no ministarstvo osigurat }e u~e{}e javnosti u:–
postupcima procjene uticaja projekata na okoli{,– postupcima
izdavanja okolinskih dozvola za pogone i
postrojenja iz svoje nadle`nosti.Odredbe stava 1. ovog ~lana
odnose se i na odluke o
aktivnostima koje nisu navedene u stavu 1. ovog ~lana, a
moguimati zna~ajan uticaj na okoli{.
Odredbe ovog ~lana ne primjenjuju se u slu~aju dono{enjaodluka o
aktivnostima koje slu`e odbrani zemlje.
Nakon pokretanja upravnog postupka javnost }e bitiinformirana o
sljede}em:
– predlo`enim aktivnostima podnosioca zahtjeva izahtjevu za
izdavanje okolinske dozvole;
– organima uprave koji su odgovorni za dono{enjeodluke, odnosno
okolinske dozvole;
– toku postupka uklju~uju}i informacije o:a) na~inu u~e{}a
javnosti;b) vremenu i mjestu predvi|ene javne rasprave;c) organima
uprave za dobijanje relevantne infor-
macije i vr{enje uvida u dokumentaciju;d) organu uprave ili bilo
kom drugom organu kome se
mogu podnijeti primjedbe i pitanja, kao i rok zapodno{enje
primjedaba ili pitanja,
f) okoli{u koje su relevantne za predlo`ene aktivnosti;–
~injenici da li predlo`ena aktivnost podlije`e entitet-
skom ili prekograni~nom postupku procjene uticaja naokoli{,
– nacrtu odluke ili okolinske dozvole.Zainteresirana javnost bit
}e obavije{tena o vremenu
postupka izvo|enja dokaza i obavije{tena da se u roku od 30
danaod dana pokretanja postupka mogu podnijeti dokazi i
~injenicekoje su od uticaja na predlo`enu aktivnosti.
Nadle`no ministarstvo zahtijevat }e od podnosioca zahtjevada
animira zainteresiranu javnost da u~estvuje u raspravama
prijepodno{enja zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole.
^lan 37.Informacije koje se daju na tra`enje
Nadle`no ministarstvo }e, na zahtjev zainteresirane javnosti,u
najkra}em mogu}em roku, omogu}iti besplatan uvid u sveinformacije
koje su relevantne za dono{enje odluka.
Uvid se odnosi na:– opis lokacije, fizi~kih i tehni~kih
karakteristika
predlo`ene aktivnosti uklju~uju}i procjenu
o~ekivanihrezidijuma/taloga i emisija;
– opis zna~ajnih uticaja predlo`ene aktivnosti po okoli{;– opis
mjera koje su predvi|ene za spre~avanje i/ili
smanjenje tih uticaja uklju~uju}i emisije;– kratak netehni~ki
rezime navedenih podataka;– prikaz osnovnih alternativnih rje{enja
prou~enih od
podnosioca zahtjeva;– osnovne izvje{taje i stru~na mi{ljenja
koja su pripremili
organi uprave.Zainteresirana javnost mo`e, u roku od 30 dana od
dana
uvida u informacije iz stava 2. ovog ~lana, u pisanoj
formipodnijeti bilo kakve primjedbe, informacije, analize ili
mi{ljenjakoje smatra relevantnim za datu aktivnost. U slu~aju
izuzetno
Subota, 19.07.2003. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 33 -
Strana 1597
-
slo`enih pitanja, organ uprave mo`e na zahtjev
zainteresiranejavnosti produ`iti rok na 60 dana. Rezultati u~e{}a
javnosti uzet}e se u obzir kod dono{enja odluke.
U skladu sa odredbama Zakona o upravnom postupku("Slu`bene
novine Federacije BiH", br. 2/98 i 48/99) nadle`noministarstvo
obavijestit }e javnost o donesenoj odluci.
^lan 38.Pristup pravdi
Podnosilac zahtjeva ~iji zahtjev za dobijanje informacija
nijerazmatran, neopravdano odbijen, da je na njega u potpunosti
ilidjelimi~no neadekvatno odgovoreno, ima pravo pokrenutipostupak
preispitivanja odluke pred drugostepenim organom, uskladu sa
odredbama Zakona o upravnom postupku.
^lan 39.Predstavnici zainteresirane javnosti koji su u~estvovali
u
prvostepenom postupku imaju pravo da ulo`e `albu protivodluke
ili dijela odluke.
Predstavnici zainteresirane javnosti pored prava u~estvo-vanja u
postupcima izdavanja dozvola i procjene uticaja naokoli{ imaju
pravo, ukoliko se neko pona{a suprotno okolinskimprincipima iz
okolinskih zakona, pokrenuti postupak za{titesvojih prava pred
nadle`nim sudom.
Nakon provo|enja postupka iz stava 2.ovog ~lana sud mo`e:–
nalo`iti pravnim i fizi~kim licima da preduzmu sve
neophodne sanacione mjere, uklju~uju}i obustavuodre|enih
aktivnosti i/ ili pla}anje {teta;
– obavezati pravna i fizi~ka lica da izvr{e uplatu naknade
uFederalni fond za za{titu okoli{a,
– nalo`iti privremene mjere.
VII - NADLE@NOST
^lan 40.Federalno ministarstvo i kantonalna ministarstva, svako
u
okviru svoje nadle`nosti, nadle`ni su za:– za{titu okoli{a,
spre~avanje i otklanjanje opasnosti i
{teta po okoli{, obnovu i postepeno pobolj{anje
stanjaokoli{a;
– utvr|ivanje prioritetnih zadaka za za{titu okoli{a;–
uspostavljanje pravnih, ekonomskih i tehni~kih mjera u
interesu za{tite okoli{a;– razvoj, o~uvanje i djelovanje sistema
koji slu`i kao
osnov za dobivanje i obradu podataka o mjerenjima,monitoringu,
kontroli, procjeni stanja okoli{a, tedavanje informacija o
eventualnim uticajima na okoli{;
– dono{enje finansijskih propisa u sferi za{tite okoli{a i–
saradnja sa drugim entitetom.
^lan 41.Savjetodavno vije}e za okoli{
Savjetodavno vije}e za okoli{ (u daljem tekstu: Savjeto-davno
vije}e) osniva se radi pru`anja nau~ne i stru~ne podr{kefederalnom
ministru i Vladi Federacije Bosne i Hecegovine (udaljem tekstu:
Vlada FBiH) u oblasti okoli{a.
Savjetodavno vije}e ima konsultativnu i savjetodavnu ulogu,a
~ini ga 13 predstavnika zainteresiranih strana iz oblasti
za{titeokoli{a.
Deset ~lanova Savjetodavnog vije}a predla`u nadle`nakantonalna
ministarstva za za{titu okoli{a iz organizacija iustanova koje
zastupaju stru~ne i ekonomske interese i nau~nihkrugova. Jednog
predstavnika predla`e predsjednik Akademijenauka i umjetnosti Bosne
i Hercegovine. Jednog predstavnikaUdru`enja za za{titu okoli{a
predla`e Regionalni centar zaza{titu okoli{a-Ured za Bosnu i
Hercegovinu na osnovu pisanesaglasnosti najmanje pet nevladinih
organizacija registriranih napodru~ju FBiH.
^lanove Savjetodavnog vije}a imenuje Vlada FBiH na pe-riod od 4
godine.
Savjetodavno vije}e u~estvuje u ocjenjivanju
strategijskihprocjena okoli{a i nacrta koji slu`e kao osnova za
Strategijskuprocjenu okoli{a.
Nadle`ni ministri dostavljaju Savjetodavnom vije}u planoveiz
oblasti okoli{a radi zauzimanja stavova i davanja mi{ljenja.
Savjetodavno vije}e bira predsjedavaju}eg i kopredsjeda-vaju}eg
iz reda ~lanova Savjetodavnog vije}a.
Savjetodavno vije}e donosi pravila o svom radu.
^lan 42.Federalno ministarstvo:– analizira i ocjenjuje stanje
okoli{a i aktivnosti za{tite
okoli{a, kao i iskustva ste~ena u oblasti za{tite,kori{tenja i
razvoja okoli{a;
– uspostavlja i rukovodi sistemom informiranja o okoli{uu
Federaciji BiH;
– izdaje dozvole za kori{tenje okoli{a iz svoje nadle`nosti,u
skladu sa odredbama ovog zakona i drugih propisa;
– odre|uje okolinski klasifikacioni sistem supstanci,proizvoda i
tehnologija i daje mi{ljenja za njihovudistribuciju i
kori{tenje;
– organizira poslove koji imaju za cilj spre~avanje ilismanjenje
{tetnih posljedica po okoli{;
– u~estvuje sa drugim nadle`nim organima u izradiprograma i
planova za kori{tenje prirodnih resursa,izradi i ostvarivanju
posebnog plana i kvalifikacionogsistema;
– rje{ava po `albama na rje{enja kantonalnihministarstava
donesenih na osnovu federalnog zakona idrugih federalnih propisa i
vr{i druge poslove i zadatkeza{tite okoli{a iz nadle`nosti
Federacije BiH.
^lan 43.Kantonalno ministarstvo:– analizira i ocjenjuje stanje
okoli{a i aktivnosti za{tite
okoli{a, kao i iskustva ste~ena u oblasti za{tite,kori{tenja i
razvoja okoli{a;
– obavlja poslove i zadatke utvr|ene federalnim zakonomi drugim
federalnim propisima;
– uspostavlja i rukovodi sistemom informiranja o okoli{uu
kantonu;
– izdaje dozvole za kori{tenje okoli{a iz svoje nadle`nosti;–
organizira poslove koji imaju za cilj spre~avanje ili
smanjenje {tetnih posljedica po okoli{;– vr{i nadzor nad
provo|enjem kantonalnih zakona i
drugih kantonalnih propisa iz oblasti za{tite okoli{a.
^lan 44.U slu~aju da je izazvana {teta ili postoji opasnost od
{tete po
okoli{, nadle`ni tu`ilac ima pravo da kod nadle`nog suda
ulo`itu`bu kojom se zahtijeva zabrana ili ograni~enje aktivnosti
ikompenzacija za {tetu koja je nastala kao rezultat te
aktivnosti.
VIII - PLANIRANJE ZA[TITE OKOLI[A
^lan 45.
Sistem okolinskog planiranja
Sistem okolinskog planiranja obuhvata dono{enje
sljede}ihprogramskih dokumenata:
– Me|uentitetski plan za{tite okoli{a;– Federalna strategija
za{tite okoli{a i Akcioni plan za{tite
okoli{a i– Kantonalni plan za{tite okoli{a.
^lan 46.Federalna strategija i Plan za{tite okoli{a uskla|uje se
sa
Me|uentitetskim planom za{tite okoli{a.Kantonalni planovi
za{tite okoli{a uskla|uju se sa Federal-
nom srategijom i Akcionim planom za{tite okoli{a.Me|uentitetsko
tijelo za okoli{ priprema prijedlog Me|uen-
titetskog plana za{tite okoli{a.Federalna strategija i planovi
za{tite okoli{a su obavezuju}i
dijelovi sistema okolinskog planiranja.
Broj 33 - Strana 1598 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Subota,
19.07.2003.
-
Planiranje za{tite okoli{a uskla|uju se sa socijalnim
iekonomskim razvojnim programima, me|unarodnim programi-ma razvoja
i dokumentima prostornog ure|enja.
Plan za{tite okoli{a donosi Vlada FBiH na prijedlogFederalnog
ministarstva. Plan za{tite okoli{a donosi se na periodod najmanje
pet godina.
Federalno ministarstvo podnosi Vladi FBiH izvje{taj oprovo|enju
Plana svake dvije godine radi razmatranja, usvajanjai dostavljanja
Parlamentu Federacije.
^lan 47.
Elementi programskih dokumenata za{tite okoli{a
Federalna strategija i planovi, pored ostalog, sadr`e:–
obrazlo`enje o sada{njem stanju okoli{a ustanovljeno na
osnovu nau~nih iskustava i informacija;– ciljeve koji se moraju
ostvariti u planiranom periodu;– na~ela i smjernice za{tite
okoli{a;– zadatke i du`nosti koje treba obaviti radi ostvarenja
ciljeva, redoslijed planiranih aktivnosti i krajnji rok
zaimplementaciju;
– sredstva i metode za ostvarivanje postavljenih ciljeva
sanazna~enim planiranim izvorima finansiranja;
– nazna~ena podru~ja u kojima su potrebni posebniinstrumenti
za{tite okoli{a, kao i sadr`aje takvihinstrumenata.
^lan 48.
Federalna strategija za{tite okoli{a
Federalno ministarstvo priprema prijedlog Federalne strate-gije
za{tite okoli{a.
Sastavni dijelovi Federalne strategije za{tite okoli{a su i:–
Federalna strategija za{tite voda,– Federalna strategija za{tite
prirode,– Federalna strategija za{tite zraka,– Federalna strategija
upravljanja otpadom.Prijedlog Federalne strategije za{tite okoli{a
dostavlja se
kantonalnim ministarstvima i Savjetodavnom vije}u radidavanja
mi{ljenja i mora biti dostupan javnosti radi davanjasugestija i
primjedaba.
Prijedlog Federalne strategije za{tite okoli{a dostavlja
seMe|uentitetskom tijelu za okoli{ i Vladi Republike Srpske
radidavanja mi{ljenja.
Primjedbe i sugestije na prijedlog Federalne strategije
za{titeokoli{a dostavljaju se u roku od tri mjeseca od dana
prijemaprijedloga.
Parlament Federacije donosi Federalnu strategiju za{titeokoli{a
na period od najmanje deset godina.
^lan 49.
Kantonalni plan za{tite okoli{a
Kantoni su du`ni donijeti Kantonalni plan za{tite
okoli{auskla|en sa Federalnom strategijom za{tite okoli{a.
Kantonalno ministarstvo priprema prijedlog Plana
za{titeokoli{a.
Prijedlog Kantonalnog plana za{tite okoli{a dostavlja
seFederalnom ministarstvu, Savjetodavnom vije}u i
susjednimkantonalnim ministarstvima radi davanja sugestija i
primjedaba.
Prijedlog Kantonalnog plana za{tite okoli{a mora bitidostupan
javnosti radi davanja sugestija i primjedaba.
Sugestije i primjedbe na prijedlog Kantonalnog plana
za{titeokoli{a dostavljaju se u roku od tri mjeseca od dana
prijemaprijedloga.
Skup{tina kantona donosi Kantonalni plan za{tite okoli{a
naperiod od najmanje pet godina.
Kantonalno ministarstvo podnosi izvje{taj o
provo|enjuKantonalnog plana za{tite okoli{a skup{tini kantona svake
drugegodine.
Skup{tina kantona mo`e donijeti propis kojim }e
reguliratidono{enje op}inskih planova za{tite okoli{a i njihov
sadr`aj.
^lan 50.
Planovi i programi privrednih dru{tava uoblasti za{tite
okoli{a
Privredna dru{tva mogu izraditi programe za{tite okoli{a
nadobrovoljnoj osnovi.
Privredna dru{tva su du`na da izrade planove za{tite
okoli{aukoliko je to propisano posebnim zakonom.
^lan 51.
Strategijska procjena okoli{a
Organ nadle`an za poslove prostornog ure|enja kod
izradedokumenata prostornog ure|enja koji mogu imati
negativanuticaj na okoli{ du`an je izraditi Strategijsku procjenu
okoli{a(SEA).
Prilikom izrade Strategijske procjene okoli{a uzimaju se uobzir
komponente okoli{a, kvalitet okoli{a i uticaj na
ljudskozdravlje.
Strategijska procjena okoli{a izra|uje se i kod
dono{enjaekonomskih propisa koji mogu imati uticaja na okoli{
(propisi ocarini, porezima, obavezama itd.).
^lan 52.Strategijska procjena okoli{a obuhvata naro~ito:– stepen
do kojeg planirane mjere mogu uticati ili mogu
pobolj{ati stanje okoli{a;– u slu~aju da se ne provedu planirane
mjere kolika bi {teta
nastala po okoli{, odnosno stanovni{tvo;– u kojoj mjeri postoje
uvjeti za uvo|enje planiranih
mjera;– kolike su mogu}nosti nadle`nih organa za provedbu
planiranih mjera.Nacrti dokumenata prostornog ure|enja i
Strategijska
procjena okoli{a dostavlja se Savjetodavnom vije}u narazmatranje
i davanje mi{ljenja.
Strategijsku procjenu okoli{a donosi Vlada FBiH.
IX - PROCJENA UTICAJA NA OKOLI[ (EIA)
^lan 53.Procjena uticaja na okoli{ obuhvata identifikaciju,
opis,
procjenu, direktan i indirektan uticaj projekta ili aktivnosti
na:– ljude, biljni i `ivotinjski svijet;– zemlji{te, vodu, zrak,
klimu i prostor;– materijalna dobra i kulturno naslije|e,–
me|udjelovanje faktora navedenih u alinejama 1., 2. i 3.
ovog stava.
^lan 54.Nadle`ni organ ne}e izdati urbanisti~ku saglasnost ili
druge
neophodne saglasnosti za projekte za koje je neophodna
procjenauticaja na okoli{ ukoliko uz zahtjev nije dostavljena
okolinskadozvola.
^lan 55.
Nadle`nost u procjeni uticaja na okoli{
Nadle`no ministarstvo provodi postupak procjene uticaja
naokoli{.
U postupku procjene uticaja na okoli{ uklju~it }e
sezainteresirani organi na kantonalnom i federalnom nivou.
^lan 56.
Projekti podlo`ni procjeni uticaja na okoli{
Provedbenim propisom utvrdit }e se pogoni i postrojenja
iliznatne izmjene postoje}ih pogona i postrojenja za koje
jeobavezna procjena uticaja na okoli{, te pogoni i postrojenja
iliznatne izmjene postoje}ih pogona i postrojenja za koje
}enadle`no ministarstvo odlu~iti da li je potrebna procjena
uticajana okoli{.
Pod znatnom izmjenom pogona i postrojenja smatra se:– bilo kakva
modifikacija pogona i postrojenja;
Subota, 19.07.2003. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 33 -
Strana 1599
-
– rast vi{e od 25% u pove}anju proizvodnje, upotrebeenergije,
kori{tenja vode, kori{tenja prostora, emisija iliproizvodnje
otpada;
– rast vi{e od 25% u posljednjih deset godina u
pove}anjuproizvodnje, upotrebe energije, kori{tenja vode,kori{tenja
prostora, emisija ili proizvodnje otpada.
Za prekid rada i ru{enje pogona i postrojenja za koje jepotrebna
okolinska dozvola obavezno se vr{i procjena uticaja naokoli{.
^lan 57.Procjena uticaja na okoli{ mo`e se vr{iti u dvije faze:–
prethodna procjena uticaja na okoli{ i– studija o uticaju na
okoli{.
^lan 58.
Prethodna procjena uticaja na okoli{
Zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na okoli{ podnosi
senadle`nom ministarstvu.
Uz zahtjev se prila`e:– opis projekta sa informacijama o
lokaciji, namjeni i
veli~ini pogona i postrojenja;– opis mjera predvi|enih kako bi
se sprije~ile, smanjile ili
ukoliko je mogu}e sanirale zna~ajne nepovoljneposljedice;
– podaci koji su potrebni za identificiranje i procjenuosnovnih
uticaja na okoli{;
– opis alternativnih rje{enja i izabrane alternative;– izvod iz
planskog akta odnosnog podru~ja;– netehni~ki rezime.Nadle`no
ministarstvo dostavlja zahtjev iz stava 1. ovog
~lana sa pripadaju}om dokumentacijom nadle`nim organima
izainteresiranim subjektima radi davanja sugestija i
primjedaba.
Rok za dostavljanje sugestija i primjedaba je trideset dana
oddana prijema zahtjeva.
O prethodnoj procjeni uticaja na okoli{ obavijestit }e
sepodnosilac zahtjeva i subjekti iz stava 3. ovog ~lana.
^lan 59.
Studija o uticaju na okoli{
Nadle`no ministarstvo, na osnovu prethodne procjeneuticaja na
okoli{, donosi rje{enje o izradi Studije o uticaju naokoli{ u roku
od trideset dana od dana isticanja roka zadostavljanje sugestija i
primjedaba.
U rje{enju iz stava 1. ovog ~lana nadle`no
ministarstvoodre|uje:
– sadr`aj Studije o uticaju na okoli{ uzimaju}i u obziruputstva
za procjenu uticaja na okoli{,
– listu nosioca izrade Studije o uticaju na okoli{ i– naknadu za
ocjenu Studije o uticaju na okoli{.Naknada za ocjenu Studije o
uticaju na okoli{ obuhvata
nadoknadu za rad pravnih i tehni~kih stru~njaka iz
nadle`nogorgana i sve ostale tro{kove koje mogu imati nadle`ni
organi ilidrugi u~esnici u postupku procjene uticaja na okoli{.
Naknadu i ostale tro{kove iz stava 3.ovog ~lana snosipodnosilac
zahtjeva.
Provedbenim propisom uredit }e se uvjeti i kriteriji kojemoraju
ispunjavati nosioci izrade Studije o uticaju na okoli{ zaobavljanje
poslova izrade Studije o uticaju na okoli{, kao i visinanadoknade i
tro{kova iz stava 3.ovog ~lana.
^lan 60.Podnosilac zahtjeva dostavlja Studiju o uticaju na
okoli{
nadle`nom ministarstvu u roku od 30 dana od dana prijemaStudije
od nosioca izrade Studije.
^lan 61.
Javna rasprava
U postupku ocjene Studije o uticaju na okoli{
nadle`noministarstvo obavje{tava i poziva javnost na raspravu o
Studijiputem {tampe dostupne na podru~ju Federacije.
Sugestije i primjedbe javnosti dostavljaju se
nadle`nomministarstvu u roku od 30 dana od dana javnog
obavje{tavanja.
^lan 62.Nadle`no ministarstvo organizira javnu raspravu o
projektu
u prostoru koji je najbli`i lokaciji datog projekta o ~emu
sejavnost obavje{tava najmanje 15 dana prije rasprave.
Nadle`no ministarstvo priprema zapisnik sa javne rasprave uroku
od tri dana od dana odr`avanja javne rasprave.
^lan 63.
Vjerovatno}a prekograni~nih uticaja na okoli{
Pravila koja se odnose na procjenu uticaja na okoli{ ukontekstu
prekograni~nih uticaja primjenjuju se i kada:
– postoji vjerovatno}a da }e projekt imati zna~ajan uticajna
okoli{ drugog entiteta,
– postoji obaveza po me|unarodnim ugovorima, bilateral-nim
sporazumima ili iz drugih razloga.
Kada nosilac izrade Studije o uticaju na okoli{ ima saznanjada
}e projekt vjerovatno imati zna~ajan uticaj na okoli{
drugogentiteta, du`an je izraditi posebno poglavlje u Studiji o
uticaju naokoli{ sa podacima o mogu}im uticajima na okoli{
drugogentiteta.
Detalji o postupcima za projekte sa mogu}im me|uen-titetskim
uticajem mogu biti odre|eni sporazumom izme|uentiteta koji se
zaklju~uje uz konsultiranje Me|uentitetskog tijelaza okoli{.
Kada nosilac izrade Studije uticaja na okoli{ ima saznanja da}e
projekt vjerovatno imati zna~ajan uticaj na okoli{ drugedr`ave,
du`an je izraditi posebno poglavlje u Studiji o uticaju naokoli{ sa
podacima o mogu}im uticajima na okoli{ dr`ave.
Federalno ministarstvo }e drugom entitetu/dr`avi iz st. 2. i
3.ovog ~lana dostaviti obavijest koja, izme|u ostalog, sadr`i:
– opis projekta sa dostupnim podacima o mogu}emprekograni~nom
uticaju,
– informacije o odluci koja mo`e biti donesena,– period u kojem
}e se dr`ava/entitet izjasniti da li `eli da
u~estvuje u postupku procjene uticaja na okoli{.Ukoliko
dr`ava/entitet iska`e svoju namjeru da u~estvuje u
postupku procjene uticaja na okoli{ Federalno ministarstvo
}edostaviti datoj dr`avi/entitetu posebno poglavlje Studije
outicaju na okoli{ i relevantne podatke koji se ti~u datog
postupka.
Federalno ministarstvo omogu}uje u~e{}e predstavnikajavnosti iz
dr`ave/entiteta na koju projekt mo`e imati uticaja.
Federalno ministarstvo obavit }e konsultacije sa pred-stavnicima
dr`ave/entiteta na koju projekt mo`e imati uticaja.
Ukoliko se sazna za informaciju o projektu koji se odvija
udrugoj dr`avi/entitetu koji mo`e imati zna~ajne posljedice
pookoli{ na teritoriji Federacije, Federalno ministarstvo
preduzimaaktivnosti s ciljem da nadle`ni organi i javnost u~estvuju
uprocjeni prekograni~nih uticaja na okoli{.
Federalno ministarstvo dostavlja sugestije i primjedbeorgana
uprave i javnosti nadle`nim organima dr`ave/entiteta izkoje poti~u
prekograni~ni uticaji na okoli{ i obavlja konsultacijesa
predstavnicima dr`ave/entiteta iz koje poti~u uticaji na
okoli{.
Tro{kove za izradu posebnih poglavlja Studije o uticaju naokoli{
iz st. 2. i 4. ovog ~lana snosi podnosilac zahtjeva.
^lan 64.
Odobravanje Studije o uticaju na okoli{
Nadle`no ministarstvo rje{enjem odobrava Studiju o uticajuna
okoli{ u roku od 30 dana od zavr{etka postupka ocjene Studijeo
uticaju na okoli{.
Studija o uticaju na okoli{ ne}e biti odobrena ukoliko:– se
utvrdi da bi projekt mogao izazvati znatno
zaga|ivanje okoli{a ili u znatnoj mjeri ugroziti okoli{,–
projekt nije u skladu sa Me|uentitetskim programom
za{tite okoli{a i Federalnom strategijom i Akcionimplanom
za{tite okoli{a i
– projekt nije u skladu sa me|unarodnim obavezamadr`ave po
pitanju za{tite okoli{a.
Broj 33 - Strana 1600 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Subota,
19.07.2003.
-
Rje{enjem o odobravanju ili odbijanju Studije o uticaju naokoli{
dostavlja se podnosiocu zahtjeva i zainteresiranimsubjektima iz
~lana 58. stav 3. ovog zakona.
Dostavljanje rje{enja iz stava 3. ovog ~lana vr{i se u skladu
saodredbama Zakona o upravnom postupku.
U slu~aju prekograni~nog uticaja Federalno ministarstvo
}eproslijediti rje{enje drugom entitetu/dr`avi na koju projekt
mo`eimati uticaj.
^lan 65.
U~e{}e nadle`nog ministarstva u postupcimaizdavanja dozvola
Nadle`no ministarstvo u~estvuje u postupcima
izdavanjaurbanisti~kih saglasnosti.
U postupcima iz stava 1. ovog ~lana nadle`no
ministarstvoprovjerava da li su se okolnosti u kojima je vo|en
postupakprocjene uticaja na okoli{ promijenile i da li su ispunjeni
uvjetiutvr|eni u Studiji o uticaju na okoli{, odnosno u
okolinskojdozvoli.
Postupci iz stava 1. ovog ~lana moraju biti zavr{eni u roku
odtri godine od dana dono{enja Studije o uticaju na okoli{. Po
istekunavedenog roka Studija o uticaju na okoli{ ne mo`e biti osnov
zaizdavanje dozvola iz stava 1. ovog ~lana.
Ukoliko rok za izdavanje dozvola nije prekora~en krivicomnosioca
izrade Studije, va`enje Studije o uticaju na okoli{produ`ava se za
dvije godine, s tim da se po potrebi Studijaa`urira.
Ukoliko je rok za izdavanje dozvola prekora~en krivicomnadle`nog
ministarstva tro{kove a`uriranja snosi ministarstvo.
X - IZDAVANJE OKOLINSKIH DOZVOLA ISPRE^AVANJE NESRE]A VELIKIH
RAZMJERA
^lan 66.Aktivnosti ili pogoni i postrojenja koja ugro`avaju ili
mogu
ugroziti okoli{ ili koja imaju ili mogu imati negativan uticaj
naokoli{ bit }e podvrgnuta posebnom re`imu kontrole.
Kontrola se provodi:– utvr|ivanjem da li su ispunjene posebne
obaveze i uvjeti
propisani za aktivnosti ili pogone i postrojenja;– utvr|ivanjem
da li su ispunjeni uvjeti utvr|eni u
okolinskoj dozvoli;– obavje{tavanjem nadle`nog ministarstva o
stanju
sigurnosti i planu spre~avanja nesre}a ve}ih razmjeraprije
izgradnje ili po~etka rada pogona i postrojenja;
– vo|enjem registra o zaga|enosti okoli{a;– redovnom
inspekcijskom kontrolom i– nalaganjem sanacionih mjera za
spre~avanje zaga-
|enosti.
^lan 67.
Osnovne obaveze operatoraPogoni i postrojenja moraju biti
izgra|eni i funkcionirati tako
da se:– ne ugro`ava niti ometa zdravlje ljudi i ne
predstavlja
nesnosnu/pretjeranu smetnju za ljude koji `ive napodru~ju
uticaja postrojenja ili za okolinu zbog emisijasupstanci, buke,
mirisa, vibracija ili toplote, ilisaobra}aja, ili od
postrojenja;
– preduzmu sve odgovaraju}e preventivne mjere tako dase sprije~i
zaga|enje i da se ne prouzrokuje zna~ajnijezaga|enje;
– izbjegava produkcija otpada, a ukoliko dolazi dostvaranja
otpada koli~ina }e se svesti na najmanjumogu}u mjeru ili }e se
vr{iti recikla`a ili ukoliko to nijetehni~ki ili ekonomski
izvodljivo, otpad se odla`e a da sepri tom izbjegava ili smanjuje
bilo kakav negativanuticaj na okoli{;
– energetski i prirodni resursi efikasno koriste;– preduzmu
neophodne mjere za spre~avanje nesre}a i
ograni~avanje njihovih posljedica i
– preduzmu neophodne mjere nakon prestanka radapostrojenja da bi
se izbjegao bilo kakav rizik odzaga|enja i da bi se lokacija na
kojoj se postrojenjenalazi vratila u zadovoljavaju}e stanje.
Zadovoljavaju}estanje zna~i da su ispunjeni svi standardi
kvalitetaokoli{a koji su relevantni za lokaciju postrojenjanaro~ito
oni koji se ti~u za{tite zemlji{ta i vode.
Zahtjevi dati u stavu 1. ovog ~lana predstavljaju op}eobaveze
operatora koje se trebaju ispuniti tokom izgradnje, rada iprestanka
rada pogona i postrojenja. Ovi standardi se morajuprimijeniti
prilikom izdavanja okolinske dozvole.
Za pogone i postrojenja za koje nije potrebno
pribavljanjeokolinske dozvole nadle`ni organ }e kod izdavanja
urbanisti~kesaglasnosti voditi ra~una o ispunjenju zahtjeva iz
stava 1. ovog~lana.
^lan 68.Okolinska dozvola
Okolinska dozvola ima za cilj visok nivo za{tite
okoli{a.Provedbenim propisom utvrdit }e se pogoni i postrojenja
koji
mogu biti izgra|eni i pu{teni u rad samo ukoliko imaju
okolinskudozvolu izdatu u skladu sa odredbama ovog zakona i Zakona
oupravnom postupku.
Ukoliko je posebnim propisima utvr|eno izdavanje drugihdozvola
za pogone i postrojenja dozvole }e biti izdatezajedno/uskla|eno sa
okolinskom dozvolom.
Organi nadle`ni za izdavanje drugih dozvola uklju~uju se
upostupak izdavanja okolinske dozvole.
Okolinska dozvola pribavlja se i u slu~aju zna~ajne promjeneu
radu pogona i postrojenja.
Nadle`no ministarstvo izdaje okolinsku dozvolu na petgodina.
^lan 69.Zahtjev
Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole sadr`i:– ime i adresu
operatora/investitora;– lokaciju pogona i postrojenja kao i
opis:
– pogona i postrojenja i aktivnosti (plan, tehni~ki opisrada
itd.);
– osnovnih i pomo}nih sirovina, ostalih supstanci ienergije koja
se koristi ili koju proizvodi pogon ipostrojenje;
– izvora emisija iz pogona i postrojenja;– stanja lokacije
pogona i postrojenja;– prirode i koli~ine predvi|enih emisija iz
pogona i
postrojenja u okoli{ (zrak, voda, tlo) kao iidentifikacija
zna~ajnih uticaja na okoli{;
– predlo`enih mjera, tehnologija i drugih tehnika zaspre~avanje
ili ukoliko to nije mogu}e, smanjenjeemisija iz postrojenja;
– mjera za spre~avanje produkcije i za povrat korisnogmaterijala
iz otpada koji produkuje postrojenje;
– ostalih mjera radi uskla|ivanja sa osnovnimobavezama operatora
posebno mjera nakonzatvaranja postrojenja;
– mjera planiranih za monitoring emisija unutarpodru~ja i/ili
njihov uticaj;
– predvi|enih alternativnih rje{enja;– kopiju zahtjeva za
dobijanje drugih dozvola koje }e
biti izdate zajedno sa okolinskom dozvolom i– netehni~ki
rezime.
Za pogone i postrojenja za koje je nadle`no ministarstvoutvrdilo
potrebu izrade Studije o uticaju na okoli{ uz zahtjev zaizdavanje
okolinske dozvole umjesto podataka iz stava 1. ovog~lana podnosi se
Studija o uticaju na okoli{.
Ukoliko na osnovu zahtjeva i prilo`enih dokaza za
prethodnuprocjenu uticaja na okoli{ nadle`no ministarstvo utvrdi da
nijepotrebna izrada Studije o uticaju na okoli{, zahtjev za
prethodnuprocjenu smatrat }e se zahtjevom za izdavanje
okolinskedozvole.
Subota, 19.07.2003. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 33 -
Strana 1601
-
^lan 70.
Prekograni~ni uticaji
Ukoliko rad nekog pogona i postrojenja mo`e da izazovezna~ajne
negativne posljedice na podru~ju druge dr`ave ilientiteta, ili
ukoliko druga dr`ava ili entitet tako zahtijeva, zahtjevza
izdavanje okolinske dozvole bit }e dostavljen drugom entitetuili
putem nadle`nog organa na dr`avnom nivou drugoj dr`avi.
Ukoliko u postupku izdavanja dozvole koji se provodi udrugoj
dr`avi ili entitetu, Federalno ministarstvo primidokumentaciju koja
ukazuje na to da pogon i postrojenje mo`eimati negativan uticaj na
okoli{ na podru~ju Federacije,informirat }e stanovni{tvo koje `ivi
na tom podru~ju i pru`iti immogu}nost da daju svoj komentar.
Gra|ani koji `ive na podru~ju drugog entiteta imaju istaprava da
u~estvuju u ovom postupku u svojstvu stranke kao igra|ani koji `ive
na podru~ju gdje pogon i postrojenje treba da segradi.
Detaljne informacije u vezi sa prekograni~nim uticajima
radapogona i postrojenja na drugu dr`avu bit }e odre|ene
ubilateralnim sporazumima. Detalji o postupcima vezanim zaprojekte
koji }e imati me|uentitetske prekograni~ne uticajemogu biti
odre|eni sporazumima. Ovakvi sporazumi se donoseuz konsultiranje
Me|uentitetskog tijela za okoli{.
^lan 71.
Izdavanje okolinske dozvole
Nadle`no ministarstvo izdaje okolinsku dozvolu u roku odnajdu`e
120 dana od dana podno{enja zahtjeva.
U slu~ajevima gdje je potrebna procjena uticaja na
okoli{okolinska dozvola izdaje se u roku od 60 dana od
danadostavljanja Studije o uticaju na okoli{.
Okolinska dozvola sadr`i:– grani~ne vrijednosti emisija za
zaga|uju}e materije;– uvjete za za{titu zraka, tla, voda, biljnog i
`ivotinjskog
svijeta;– mjere za upravljanje otpadom koji proizvodi pogon
i
postrojenje;– mjere za minimizaciju prekograni~nog zaga|enja;–
sistem samomonitoringa uz odre|ivanje metodologije i
u~estalosti mjerenja i– mjere vezane za uvjete rada u vanrednim
situacijama.Grani~ne vrijednosti emisija i ekvivalentni parametri
i
tehni~ke mjere zasnivaju se na najboljim
raspolo`ivimtehnologijama uzimaju}i u obzir tehni~ke karakteristike
pogona ipostrojenja, njihov geografski polo`aj i ostale uvjete.
Ukoliko su standardima kvaliteta predvi|eni stro`iji uvjetiod
onih koji se posti`u primjenom najboljih raspolo`ivihtehnologija
utvrdit }e se dodatne mjere neophodne za izdavanjeokolinske dozvole
(npr. ograni~enje radnih sati, manjezaga|uju}ih goriva itd.).
^lan 72.
Postoje}i pogoni i postrojenja
Pogoni i postrojenja utvr|eni provedbenim propisom iz ~lana68.
ovog zakona za koja su izdate dozvole prije stupanja na snaguovog
zakona, moraju pribaviti okolinsku dozvolu najkasnije do2008.
godine.
Federalni i kantonalni ministar, svaki iz svoje
nadle`nosti,utvrdit }e rokove za podno{enje zahtjeva za izdavanje
okolinskedozvole za pogone i postrojenja iz stava 1. ovog
~lana.
^lan 73.
Podaci koje dostavlja operator
Operator pogona i postrojenja za koje je izdata okolinskadozvola
i operator pogona i postrojenja za koje nije potrebnaokolinska
dozvola du`an je redovno obavje{tavati nadle`noministarstvo o
rezultatima monitoringa emisija, bez odlaganjaprijaviti svaku
vanrednu situaciju koja zna~ajno uti~e na okoli{,dostaviti sve
podatke i infomacije potrebne da bi se ispunilizahtjevi propisani
za izvje{tavanja na dr`avnom ime|udr`avnom nivou.
^lan 74.
Ponovno razmatranje i izmjene dozvola
Nadle`no ministarstvo razmatra i vr{i izmjenu okolinskedozvole
ili ukoliko ona nije potrebna urbanisti~ke saglasnostiukoliko
je:
– zaga|enje koje stvara pogon i postrojenje tolikozna~ajno da se
moraju izmijeniti postoje}e grani~nevrijednosti emisija;
– do{lo do zna~ajnih promjena u najboljim
raspolo`ivimtehnologijama koje omogu}uju zna~ajno smanjenjeemisija
bez ve}ih tro{kova ili
– sigurnost odvijanja rada i aktivnosti zahtijeva
kori{tenjedrugih tehnologija.
Nadle`no ministarstvo mo`e, na zahtjev zainteresiranihsubjekata
koji `ive na podru~ju na kojem rad pogona ipostrojenja mo`e imati
negativan uticaj i ugro`avati ilipredstavljati opasnost za okoli{ i
zdravlje, preispitati okolinskudozvolu.
Ukoliko bi izmjene pogona i postrojenja radi
prilago|avanjazahtjevima iz oblasti za{tite okoli{a prouzrokovale
korjenitepromjene pogona i postrojenja, nadle`no ministarstvo
nala`eoperatoru da sa~ini plan prilago|avanja sa mjerama i
rokovimaza prilago|avanje pogona i postrojenja osnovnim
obavezamautvr|enim ovim zakonom.
^lan 75.
Spre~avanje i kontrola nesre}a ve}ih razmjera
Operator pogona i postrojenja du`an je preduzeti
preventivnemjere neophodne za spre~avanje nesre}a ve}ih razmjera
iograni~iti njihov uticaj na ljude i okoli{.
Operator je du`an u bilo koje vrijeme prezentirati
nadle`nomministarstvu dokaz o preduzetim mjerama.
^lan 76.
Informiranje o nesre}ama ve}ih razmjera
Operator pogona i postrojenja du`an je obavijestiti
nadle`noministarstvo o nesre}i ve}ih razmjera i ~im budu
dostupnidostaviti podatke o:
– okolnostima nesre}e;– opasnim supstancama koje su prisutne;–
procjeni uticaja nesre}e na ljude i okoli{,– hitnim mjerama koje su
preduzete.Operator je du`an obavijestiti nadle`no ministarstvo
o
preduzetim mjerama za ubla`avanje posljedica nesre}e
ispre~avanje pojave novih nesre}a.
Ukoliko daljnja istraga otkrije dodatne ~injenice operator ihje
du`an dostaviti nadle`nom ministarstvu.
^lan 77.
Plan spre~avanja nesre}a ve}ih razmjera
Operator je du`an da izradi Plan spre~avanja nesre}a
ve}ihrazmjera kojim se posti`e visoki nivo za{tite ljudi i okoli{a
putemodgovaraju}ih sredstava, struktura i sistema
upravljanja,organizacije i kadrova, identifikacije i procjene
opasnosti,kontrole rada, planiranja interventnih mjera i
provo|enjamonitoringa.
Operator je du`an da izvr{i procjenu stanja sigurnosti za
novepogone i postrojenja u roku od najmanje tri mjeseca prije
po~etkagradnje ili pu{tanja u rad pogona i postrojenja.
^lan 78.
Izvje{taj o stanju sigurnosti
Za pogone i postrojenja u kojima su opasne supstanceprisutne u
koli~inama navedenim u provedbenom propisu, oper-ator je du`an da
izradi Izvje{taj o stanju sigurnosti iz kojeg se vidida su:
– plan spre~avanja nesre}a ve}ih razmjera i sistemsigurnosnog
upravljanja za njeno provo|enje po~eli dase provode;
Broj 33 - Strana 1602 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Subota,
19.07.2003.
-
– rizici od pojave ve}ih nesre}a identificirani i da supreduzete
neophodne mjere za identificiranje takvihnesre}a i ograni~avanje
njihovih posljedica;
– odgovaraju}a sigurnost i pouzdanost uklju~ene uprojektiranje,
gradnju, funkcioniranje i odr`avanjepogona i postrojenja i
– napravljeni unutra{nji planovi intervencija koji
pru`ajuinformacije za dono{enje Spoljnog plana.
Izvje{taj iz stava 1. ovog ~lana mora da sadr`i
dovoljnoinformacija kako bi nadle`no ministarstvo moglo
odreditilokacije za nove aktivnosti u blizini postoje}ih pogona
ipostrojenja i revidiranu listu opasnih supstanci prisutnih u
datompogonu i postrojenju.
Operator vr{i reviziju Izve{taja o stanju sigurnosti
najmanjesvakih pet godina.
Na zahtjev nadle`nog ministarstva ili samoinicijativno,
oper-ator vr{i izmjenu Izvje{taja o stanju sigurnosti sa
obrazla`enjemza novonastalo ~injeni~no stanje i nove tehnologije
vezano zapitanja sigurnosti.
Izvje{taj o stanju sigurnosti za postoje}e pogone i
postrojenjadostavlja se nadle`nom ministarstvu u roku od dvije
godine oddana stupanja na snagu ovog zakona.
Izvje{taj o stanju sigurnosti pogona i postrojenja mora
bitidostupan javnosti.
^lan 79.
Promjene u radu postrojenja
U slu~aju promjena u radu pogona i postrojenja ili
koli~iniopasnih supstanci koje mogu da rezultiraju pojavom
nesre}ave}ih razmjera operator je du`an da preispita i, ukoliko je
toneophodno, promijeni Plan spre~avanja nesre}a ve}ih razmjeraili
Izvje{taj o stanju sigurnosti.
^lan 80.
Informacija o sigurnosnim mjerama
Operator je du`an da dostavi informacije o sigurnosnimmjerama
Federalnom ministarstvu, pravnim i fizi~kim licima nakoja mo`e da
uti~e nesre}a ve}ih razmjera a prouzrokuje jepogon i postrojenje,
kao i o adekvatnom pona{anju u slu~ajunesre}e.
Informacija }e biti ponovo razmotrena svake tre}e godine
ili,ukoliko je to neophodno, ponovljena i revidirana u
slu~ajupromjena u radu postrojenja najmanje svake pete godine.
Informacija mora biti dostupna javnosti.
^lan 81.Na osnovu podnesene informacije nadle`no
ministarstvo
vodi evidenciju i revidira registar pogona i postrojenja i
registarprijavljenih nesre}a ve}ih razmjera.
Nadle`no ministarstvo }e zabraniti upotrebu ili pu{tanje urad
pogona i postrojenja ili dijelova pogona i postrojenja
ukolikopostoje ozbiljni nedostaci kod mjera koje operator preduzima
zaspre~avanje ili ubla`avanje nesre}a ili ukoliko operator
nijedostavio informaciju o stanju sigurnosti ili neku drugu
tra`enuinformaciju u navedenom roku.
^lan 82.
Domino-efekat
Na osnovu informacije o stanju sigurnosti nadle`noministarstvo
je du`no da identificira pogone i postrojenja iligrupe pogona i
postrojenja kod kojih vjerovatno}a ili mogu}nostpojave posljedica
prozrokovanih nesre}om ve}ih razmjera mogubiti pove}ane zbog
lokacije ili blizine takvih pogona i postrojenjai da izvr{i
identifikaciju supstanci (Domino-efekat).
Nadle`no ministarstvo du`no je da osigura razmjenuinformacija o
identifikaciji pogona i postrojenja {to }e omogu}itioperatorima
ovih pogona i postrojenja da uzmu u obzir prirodu iukupni rizik
nastao zbog pojave nesre}a ve}ih razmjera prilikomizrade Plana
spre~avanja ve}ih nesre}a, upravljanja sistemimasigurnosti, izrade
Izvje{taja o stanju sigurnosti i unutra{njihplanova intervencija u
vanrednim situacijama.
Operatori pogona i postrojenja iz stava 1. ovog ~lana du`ni suda
sara|uju na informiranju javnosti i dostavljanju informacija
nadle`nom ministarstvu radi pripreme spoljnih
planovaintervencije.
^lan 83.
Unutra{nji i spoljnji planovi intervencijeOperator je du`an da
izradi Unutra{nji plan intervencije koji
sadr`i mjere koje }e se preduzeti u slu~aju nesre}e ve}ih
razmjerai dostaviti ga organu nadle`nom za upravljanje u
vanrednimsituacijama radi izrade spoljnjih planova intervencije za
mjerekoje }e se preduzeti izvan pogona i postrojenja.
Cilj izrade planova intervencije je da se:– kontroliraju nesre}e
tako da se njihove posljedice svedu
na najmanju mogu}u mjeru i da se ograni~i {tetan uticajpo ljude,
okoli{ i imovinu;
– primjenjuju mjere koje su neophodne za za{titu ljudi iokoli{a
od uticaja nesre}a ve}ih razmjera;
– prenesu neophodne informacije javnosti i nadle`nimslu`bama i
organima koje se nalaze u datom podru~ju i
– omogu}i revitalizacija i ~i{}enje okoli{a nakon nesre}ave}ih
razmjera.
Unutra{nji i spoljnji planovi intervencija moraju
bitiprimijenjeni bez odlaganja u slu~aju nesre}a ve}ih razmjera ili
uslu~aju pojave nekontroliranog incidenta koji bi mogao dovestido
nesre}e ve}ih razmjera.
Planovi moraju biti razmotreni, provjereni i, ukoliko
jeneophodno, promijenjeni i revidirani od operatora ili
nadle`nogministarstva u vremenskim intervalima ne du`im od tri
godine,uzimaju}i u obzir promjene do kojih je do{lo u radu pogona
ipostrojenja, u planovima intervencije ili u novim
tehnolo{kimsaznanjima.
^lan 84.Ciljevi spre~avanja nesre}a ve}ih razmjera i
ograni~avanja
njihovih posljedica uzimaju se u obzir pri izradi
dokumenataprostornog ure|enja i dono{enju odluka, u skladu sa
Zakonom oprostornom ure|enju, posebno prilikom odre|ivanja lokacija
zanove pogone i postrojenja, promjena nastalih na
postoje}impogonima i postrojenjima i novih gra|evina (kao {to
susaobra}ajnice, javna mesta i stambena podru~ja) u
blizinistambenih podru~ja.
Kod izrade unutra{njih i spoljnih planova mora se voditira~una o
udaljenosti izme|u pogona i postrojenja i stambenihpodru~ja, javnih
mjesta i podru~ja posebne prirodne osjetljivostiili interesa.
Kod postoje}ih pogona i postrojenja vlasnik i nadle`ni
organmoraju da vode ra~una o potrebi primjene dodatnih
tehni~kihmjera kako se ne bi pove}ao rizik po ljude ili okoli{.
^lan 85.
Nadle`na ministarstvaZa pogone i postrojenja za koja je potrebna
okolinska
dozvola ili za pogone i postrojenja kod kojih postoji opasnosti
odnesre}a ve}ih razmjera nadle`ni su:
– Federalno ministarstvo za velike i srednje pogone ipostrojenja
iznad pragova koji su utvr|eni uprovedbenom propisu i za pogone i
postrojenja koja sunavedena u provedbenom propisu za koje
postojiopasnost nesre}a ve}ih razmjera ,
– kantonalno ministarstvo za manje pogone i postrojenjaispod
pragova utvr|enih u provedbenom propisu,odnosno koji nisu navedeni
u provedbenom propisu iveoma male pogone i postrojenja ~ije emisije
ne prelazeuobi~ajene emisije doma}instva i za koje nije
potrebnaokolinska dozvola.
Federalno ministarstvo }e provedbenim propisima
definiratisadr`aj Izvje{taja o stanju sigurnosti, sadr`aj
Informacije osigurnosnim mjerama i sadr`aj unutra{njih i spoljnjih
planovaintervencije.
XI - USPOSTAVA STANDARDA KVALITETA OKOLI[A
^lan 86.Federalni ministar provedbenim propisima utvr|uje:
Subota, 19.07.2003. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 33 -
Strana 1603
-
– dodatne zahtjeve koji se ti~u dokumenata koji sepodnose tokom
postupka izdavanja okolinska dozvole;
– specifikacije zahtjeva okolinske i druge vrste dozvola;–
specifikaciju najboljih raspolo`ivih tehnologija za
odre|ene vrste postrojenja, posebno putem odre|ivanjagrani~nih
vrijednosti emisija i drugih tehni~kihparametara i mjera;
– ostale standarde i uvjete za postrojenja i djelatnosti;–
mjerenja i podno{enje izvje{taja o emisijama, relevantne
metode, dokumentaciju i preno{enje podatakanadle`nim
organima;
– kriterijume za kvalifikacije stru~njaka koji
pripremajudokumente i provode samomonitoring;
– dodatne odredbe za spre~avanje nesre}a ve}ih razmjera i–
standarde kvaliteta okoli{a.Propisi iz stava 1. ovog ~lana donose
se na osnovu preporuka
Me|uentitetskog tijela za okoli{ ili standarda koje donosi
Institutza standarde, mjeriteljstvo i intelektualno vlasni{tvo
Bosne iHercegovine.
^lan 87.
Standardi kvaliteta okoli{a
Federalni ministar utvr|uje standarde kvaliteta okoli{a zavrste
pogona i postrojenja ili aktivnosti u skladu sa
najboljimraspolo`ivim tehnologijama i savremenim nau~nim
dostig-nu}ima kako bi se negativni uticaji pogona i postrojenja
iliaktivnosti na okoli{ sprije~ili ili sveli na najmanju mogu}u
mjerua posebno:
– uspostavljanjem grani~nih vrijednosti emisija za zaga-|uju}e
materije,
– odre|ivanjem tehnolo{kih i operativnih zahtjeva zapogone i
postrojenja i
– odre|ivanjem zahtjeva za mjerenja, monitoring ipodno{enje
izvje{taja.
Standardi se primjenjuju i na postoje}e pogone i
postrojenja.Provedbenim propisima iz stava 1. ovog ~lana utvr|uju
se
rokovi za prilago|avanje i opremanje postoje}ih pogona
ipostrojenja, uzimaju}i u obzir potencijal zaga|ivanja itehnologije
kojima raspola`e postoje}i pogon i postrojenje imogu}nost
kori{tenja shema za smanjivanje zaga|enja za pogoni
postrojenje.
^lan 88.Federalni ministar pri izradi propisa iz ~lana 87. stav
1. ovog
zakona vr{i konsultacije sa nadle`nim organima na federalnom
ikantonalnom nivou, nau~nim radnicima, drugim
interesnimgrupacijama, uzimaju}i u obzir me|unarodne standarde
istandarde i publikacije Evropske unije, uporedne standardedrugih
zemalja i nau~ne publikacije.
Federalni ministar razmatra sugestije i primjedbe subjekataiz
stava 1. ovog ~lana i uzma ih u obzir prilikom izrade
kona~neverzije propisa.
^lan 89.
Obaveze operatora
Operator je du`an da provodi samomonitoring emisija iuticaja
koje pogon i postrojenje izazivaju.
Operator je du`an da osigura provjeru uskla|enosti radapogona i
postrojenja sa zakonskim zahtjevima koju provodestru~ne institucije
svake tri godine, ukoliko nije druga~ijeodre|eno okolinskom
dozvolom ili posebnim propisom.
Nedostaci utvr|eni prilikom provjere pogona i postrojenjamoraju
se odmah sanirati. Nadle`nom ministarstvu podnosi seizvje{taj o
provjeri i sanacionim mjerama koje se preduzimaju uslu~aju
utvr|enih nedostataka.
Operator je du`an da osigura adekvatno odr`avanje pogona
iredovnu kontrolu rada tehni~kih ure|aja. U slu~aju nesre}a
kojevode prekora~enju grani~nih vrijednosti emisija operator
jedu`an odmah preduzeti sanacione mjere u cilju
ponovnoguspostavljanja uskla|enosti sa propisima. Ukoliko nesre}a
mo`eda prouzrokuje ozbiljnu prijetnju po ljudsko zdravlje ili
okoli{
operator je du`an da smanji ili privremeno obustavi
radpostrojenja.
XII - NADZOR
^lan 90.Nadzor nad provo|enjem odredaba ovog zakona i
propisa
donesenih na osnovu njega vr{i Federalno
ministarstvo.Inspekcioni nadzor vr{e Federalno i kantonalno
ministarstvo, svako u okviru svojih nadle`nosti putem
inspektoraza{tite okoli{a.
Za inspektora za{tite okoli{a mo`e se postaviti lice savisokom
stru~nom spremom, polo`enim stru~nim ispitom inajmanje pet godina
iskustva na tim ili sli~nim poslovima.
Nadle`no ministarstvo po slu`benoj du`nosti ili po
zahtjevuzainteresiranog lica vr{i kontrolu da li operator postupa
pozahtjevima iz okolinske dozvole, zakona ili
provedbenogpropisa.
Nadle`no ministarstvo donosi godi{nji/polugodi{nji pro-gram
inspekcije kojim se uspostavlja sistematski okvir zainspekcije i
monitoring, odre|uju prioriteti za odre|ene vrstepogona i
postrojenja i podru~ja prema postoje}im problemima izoblasti
za{tite okoli{a.
Inspektor za{tite okoli{a ima pravo pristupa svimprostorijama,
radnim podru~jima i postrojenjima radiprovo|enja inspekcije na licu
mjesta i mo`e provjeravati svedokumente, podatke, ure|aje i
materijale koji se nalaze u pogonui postrojenju, uzimati uzorke i
provesti mjerenja.
Operator i osoblje zaposleno u postrojenju moraju omogu}itii
pomo}i inspektoru tako {to }e osigurati sve neophodneinformacije,
podatke i dokumente.
Inspektor za{tite okoli{a sa~injava zapisnik o
izvr{enojinspekciji koji obuhvata:
– ime operatora i lokaciju,– datum i trajanje inspekcije,– opis
izvr{ene inspekcije i svih relevantnih nalaza,
posebno tehni~kih podataka i uzoraka i– utvr|eno kr{enje propisa
i razloge i obrazlo`enja
operatora/osoblja.Zapisnik se dostavlja operatoru i javnosti
ukoliko to
zahtijeva.
^lan 91.Nadle`no ministarstvo je du`no da uspostavi inspekciju
i
sistem kontrole za pogone i postrojenja koja koriste
opasnesupstance, uklju~uju}i i skladi{tenje opasnih supstanci
radikontrole upravljanja sigurnosnim sistemom i provedbom
Planaspre~avanja nesre}a ve}ih razmjera.
Nadle`no ministarstvo du`no je da izradi program kontrolekoji
predvi|a bar jednu godi{nju kontrolu na licu mjesta zapostrojenja
iz provedbenih propisa. Ukoliko postrojenje mora dapro|e postupak
procjene uticaja na okoli{, rad organa za procjenuuticaja bit }e
uskla|en sa radom inspektora za{tite okoli{a.
^an 92.Inspektor za{tite okoli{a nakon izvr{enog
inspekcijskog
pregleda donosi rje{enje kojim nala`e:– rok za otklanjanje
nepravilnosti,– provo|enje neophodnih mjera, uklju~uju}i
zatvaranje
pogona i postrojenja ukoliko nepravilnosti nisuotklonjene u
ostavljenom roku i
– preduzimanje sanacionih mjera.U slu~aju ponovljenog kr{enja
propisa ili u slu~aju ozbiljne
opasnosti po ljudsko zdravlje i okoli{ koja se ne mo`e
rije{itidrugim mjerama, inspektor za{tite okoli{a }e zatra`iti
odnadle`nog ministarstva da poni{ti izdatu okolinsku dozvolu.
XIII - DOBROVOLJNI PRISTUP
^lan 93.
Sistem eko-ozna~avanjaSistem dodjele eko-oznaka uspostavlja se
radi promoviranja
izrade, proizvodnje, marketinga i upotrebe proizvoda sa
Broj 33 - Strana 1604 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Subota,
19.07.2003.
-
smanjenim uticajem na okoli{ u odnosu na ukupan periodtrajanja
tog proizvoda, te radi bolje informiranosti potro{a~a outicaju
proizvoda na okoli{. Eko-oznaka dodjeljuje seproizvodima i
uslugama.
Eko-oznaka je amblem koji se utvr|uje provedbenimpropisima.
Uticaji na okoli{ utvr|uju se na osnovu ispitivanjame|usobnog
djelovanja proizvoda sa okoli{em, uklju~uju}ikori{tenje energije i
prirodnih resursa u odnosu na ukupan `ivotniciklus proizvoda.
Sistem dodjele eko-oznaka mora biti u skladu sa postoje}im
inovonastalim zdravstvenim, sigurnosnim i okolinskim
zah-tjevima.
Sistem dodjele eko-oznaka vr{i se na na~in koji
omogu}avadobrovoljno u~e{}e pravnih i fizi~kih lica ~iji proizvodi
i uslugezadovoljavaju zahtjeve ovog sistema u skladu sa
odredbamaovog zakona i provedbenih propisa.
^lan 94.Eko-oznaka se mo`e dodijeliti proizvodima dostupnim
u
Federaciji, koji su u skladu sa osnovnim okolinskim zahtjevima
ikriterijima eko-oznaka uspostavljenih prema grupi proizvoda.
Pod grupom proizvoda podrazumijeva se bilo koja vrstaproizvoda
ili usluga sa sli~nim namjenama koji se kao takviizjedna~avaju u
smislu upotrebe i zapa`anja od potro{a~a.
Da bi bila uvr{tena u ovu vrstu ozna~avanja grupa proizvodamora
ispunjavati sljede}e uvjete:
– da je zastupljena u znatnoj mjeri u prodaji i prometu
natr`i{tu;
– da uklju~uje, u toku jedne ili vi{e faza ukupnog
`ivotnogciklusa proizvoda, va`an uticaj na okoli{ na globalnomili
regionalnom planu;
– da predstavlja veliku mogu}nost uticaja na okoli{ usmislu
pobolj{anja okoli{a putem izbora potro{a~a ibude podsticaj
proizvo|a~ima, ili onima koji pru`ajuusluge da izna|u konkurentne
prednosti nude}iproizvode koji odgovaraju sistemu eko-oznaka i
– da se znatan dio prodajne koli~ine proizvoda te grupenalazi u
prodaji za kona~nu potro{nju i upotrebu.
Eko-oznake se ne mogu stavljati na supstance ili preparatekoji
su ozna~eni kao veoma toksi~ni i opasni po okoli{ ili koji
sukarcinogeni, toksi~ni za reprodukciju ili su mutageni, niti
naproizvode koji se izra|uje u procesima za koje
postojivjerovatno}a da su izrazito opasni po ljudsko zdravlje ili
okoli{ ilida njihova uobi~ajena primjena mo`e biti opasna za
potro{a~a.
Dodjela eko-oznaka za hranu, pi}e, farmaceutske ilimedicinske
ure|aje uredit }e se provedbenim propisom.
^lan 95.Federalno ministarstvo, u skladu sa provedbenim
propisima,
upravlja sistemom eko-oznaka od izbora grupa proizvoda injihovog
ekolo{kog kriterija do dodjele eko-oznake izaklju~ivanja ugovora
koji se odnosi na uvjete za upotrebuoznake.
Izbor grupa proizvoda i ekolo{ki kriterij tih grupa
uspostavljase nakon konsultacija sa predstavnicima interesnih grupa
izoblasti industrije, trgovine, potro{a~kih organizacija
iorganizacija za pitanje okoli{a. Interesne grupe same biraju
svojepredstavnike ovisno od grupe proizvoda o kojima se radi.
Federalni ministar utvr|uje pravila postupaka
provedbenimpropisom.
^lan 96.Eko-oznaka se dodjeljuje na osnovu dobrovoljnih
zahtjeva
podnesenih od proizvo|a~a, uvoznika, snabdjeva~a
uslugama,trgovaca, maloprodajnih trgovaca.
Odluku o dodjeli eko-oznake donosi Federalno ministarstvonakon
provjere da li su ispo{tovani zahtjevi ekolo{kog kriterijaza te
grupe proizvoda.
Eko-oznaka se dodjeljuje na period od tri godine.Federalno
ministarstvo zaklju~uje ugovor sa podnosiocem
zahtjeva za eko-oznaku kojim se utvr|uju uvjeti kori{tenjaoznake
i povla~enje ovla{tenja za kori{tenje oznake.
Tro{kovi obrade zahtjeva i takse za kori{tenje oznakeure|uju se
provedbenim propisom iz ~lana 95. stav 3. ovogzakona.