-
ZAKON
O ZATITI PRIRODE
("Sl. glasnik RS", br. 36/2009 i 88/2010)
I OSNOVNE ODREDBE
Predmet zakona
lan 1
Ovim zakonom ureuje se zatita i ouvanje prirode, bioloke,
geoloke i predeone raznovrsnosti kao dela ivotne sredine.
Priroda kao dobro od opteg interesa za Republiku Srbiju uiva
posebnu zatitu u skladu sa ovim zakonom i posebnim zakonima.
Cilj zakona
lan 2
Ovim zakonom ostvaruju se sledei ciljevi:
1) zatita, ouvanje i unapreenje bioloke (genetike, specijske i
ekosistemske), geoloke i predeone raznovrsnosti;
2) usklaivanje ljudskih aktivnosti, ekonomskih i drutvenih
razvojnih planova, programa, osnova i projekata sa odrivim
korienjem obnovljivih i neobnovljivih prirodnih resursa i dugoronim
ouvanjem prirodnih ekosistema i prirodne ravnotee;
3) odrivo korienje i/ili upravljanje prirodnim resursima i
dobrima, obezbeivanje njihove funkcije uz ouvanje prirodnih
vrednosti i ravnotee prirodnih ekosistema;
4) blagovremeno spreavanje ljudskih aktivnosti i delatnosti koje
mogu dovesti do trajnog osiromaenja bioloke, geoloke i predeone
raznovrsnosti, kao i poremeaja sa negativnim posledicama u
prirodi;
5) utvrivanje i praenje stanja u prirodi;
6) unapreenje stanja naruenih delova prirode i predela.
Primena zakona
lan 3
-
Odredbe ovoga zakona ne primenjuju se u sluaju suzbijanja i
spreavanja neposredne opasnosti po ivot ili zdravlje ljudi ili
imovinu, spaavanja ljudi i imovine i to samo dok traju navedene
okolnosti koje se utvruju posebnim aktom nadlenog organa.
Znaenje izraza
lan 4
Pojedini izrazi upotrebljeni u ovom zakonu imaju sledee
znaenje:
1) aktivnost u prirodi je svako privremeno ili trajno delovanje
oveka na prirodu koje moe naruiti prirodnu ravnoteu, ako to
delovanje nije u cilju zatite i ouvanja prirode;
2) alohtona vrsta je vrsta koja je u ekosisteme naih podruja
dospela namernim ili nenamernim unoenjem;
3) autohtona vrsta je vrsta koja je prirodno rasprostranjena u
ekosistemima naih podruja;
4) bioloka raznovrsnost (biodiverzitet) jeste sveukupnost gena,
vrsta i ekosistema na Zemlji ili nekom jasno odreenom podruju;
5) vrsta je grupa prirodnih jedinki odnosno populacija u okviru
kojih se jedinke meusobno slobodno ukrtaju i daju plodno potomstvo,
a reproduktivno su izolovane od drugih grupa jedinki odnosno
populacija;
6) geoloka raznovrsnost (geodiverzitet) jeste skup geolokih
formacija i struktura, pojava i oblika geoloke grae i geomorfolokih
karakteristika razliitog sastava i naina postanka i raznovrsnih
paleoekosistema menjanih u prostoru pod uticajima unutranjih i
spoljanjih geodinamikih inilaca tokom geolokog vremena;
7) geonaslee su sve geoloke, geomorfoloke, pedoloke i posebne
arheoloke vrednosti nastale tokom formiranja litosfere, njenog
morfolokog uobliavanja i meuzavisnosti prirode i ljudskih kultura,
koje predstavljaju ukupnu geoloku raznovrsnost i imaju nauni znaaj
za prouavanje razvoja Zemlje;
8) genotip fosila je tipina vrsta za neki rod fosila, kojoj
pripadaju sve individue u okviru te vrste roda i koja odgovara
holotipu;
9) genetika raznovrsnost je ukupan broj i ukupna raznovrsnost
gena, odnosno genetikih informacija sadranih u svim pojedinanim
vrstama biljaka, ivotinja, gljiva i mikroorganizama;
10) genski fond je ukupan broj gena ili koliina genetske
informacije koju poseduju svi lanovi populacije seksualno
reproduktivnih organizama;
11) genetiki materijal je svaki materijal biljnog, ivotinjskog,
mikrobskog ili drugog porekla koji sadri funkcionalne jedinice
nasleivanja;
12) derivat je organski ili neorganski produkt ivih organizama,
parogovi jelena, kljove vepra, oklop kornjae i drugo;
-
13) divlja vrsta je vrsta iz prirode koja nije bila pod uticajem
oveka i nema posledica nastalih ukrtanjem i/ili selekcijom ili
uzgojnim aktivnostima;
14) mineralne druze su kristali koji se javljaju kao skup iste
ili razliite vrste koji lee na zajednikoj podlozi;
15) evidentirana prirodna dobra su podruja, vrste i pokretna
prirodna dokumenta od znaaja za zatitu, a za koja nije pokrenut ili
sproveden postupak zatite;
16) ekoloka mrea je skup funkcionalno povezanih ili prostorno
bliskih ekoloki znaajnih podruja, koja biogeografskom zastupljenou
i reprezentativnou znaajno doprinose ouvanju bioloke raznovrsnosti,
ukljuujui i ekoloki znaajna podruja Evropske unije NATURA 2000;
16a) ekoloki znaajna podruja Evropske unije NATURA 2000 ine
posebna podruja za ouvanje stanita i vrsta i podruja posebne zatite
za ouvanje stanita odreenih vrsta ptica, u skladu sa propisima
Evropske unije o zatiti stanita i zatiti ptica;
17) ekoloki koridor je ekoloka putanja i/ili veza koja omoguava
kretanje jedinki populacija i protok gena izmeu zatienih podruja i
ekoloki znaajnih podruja od jednog lokaliteta do drugog i koji ini
deo ekoloke mree;
18) ekoloki znaajna podruja su delovi ekoloke mree znaajni za
ouvanje vrsta, odreenih tipova stanita i stanita odreenih vrsta od
znaaja za Republiku Srbiju, u skladu sa opteprihvaenim pravilima
meunarodnog prava i potvrenim meunarodnim ugovorima;
19) ekosistem (biogeocenoza) jeste strukturno, funkcionalno i
dinamiki sloen i jedinstven ekoloki sistem u kome se meusobno
proimaju uticaji biotopa i biocenoze (abiogena i biogena);
20) endemina vrsta je vrsta ije je rasprostranjenje ogranieno na
odreeno jasno definisano geografsko podruje;
21) ex situ zatita je aktivna mera zatite vrsta koja obuhvata
aktivnosti na ouvanju, gajenju i razmnoavanju vrsta na mestima van
njihovih prirodnih stanita, kao to su botanike bate, bate, vrtovi,
arboretumi, alpinetumi, zooloki vrtovi, akvarijumi, terarijumi,
banke gena, semena, plodova i vegetativnih delova, kao i
specijalizovane laboratorije;
22) ivotna zajednica (biocenoza) jeste skup svih populacija koje
ive zajedno na istom stanitu (biotopu) koje grade funkcionalne
zajednice;
23) zamka je sredstvo namenjeno za zadravanje, hvatanje ili
usmrivanje ivotinja;
24) zatita prirode je niz mera i aktivnosti usredsreenih na
spreavanje oteenja prirode, prirodnih vrednosti i prirodne
ravnotee;
25) zatiene vrste su organske vrste koje su zatiene zakonom;
-
26) zatiena podruja jesu podruja koja imaju izraenu geoloku,
bioloku, ekosistemsku i/ili predeonu raznovrsnost i zbog toga se
aktom o zatiti proglaavaju zatienim podrujima od opteg
interesa;
26a) zatitna zona je prostor izvan granica zatienog podruja,
ekoloki znaajnog podruja i/ili ekolokog koridora koji moe biti
odreen prilikom ustanovljavanja tih podruja, radi spreavanja,
odnosno ublaavanja spoljnih uticaja;
27) zatiena prirodna dobra su zatiena podruja, zatiene vrste i
pokretna zatiena prirodna dokumenta;
28) zooloki vrt je bilo koja trajna ustanova gde se dre divlje
vrste ivotinja radi izlaganja javnosti sedam ili vie dana godinje,
sa izuzetkom cirkusa, prodavnica kunih ljubimaca i ustanova koje ne
izlau javnosti znaajan broj ivotinja ili vrsta;
29) invazivna vrsta je strana vrsta koja unoenjem i/ili irenjem
ugroava druge vrste i ukupnu bioloku raznovrsnost;
30) indikatorska vrsta je vrsta osetljiva na promene uslova u
ivotnoj sredini koja se zbog toga moe koristiti za procenu opteg
stanja prirode i ivotne sredine;
31) introdukcija je namerno ili nenamerno unoenje vrste na
teritoriju i u ekosisteme u kojima do tada nije ivela;
32) in situ zatita je aktivna mera zatite koja obuhvata zatitu
populacija vrste na prirodnom stanitu, ouvanje prirodnih
ekosistema, ouvanje i oporavak populacija na njihovim prirodnim
stanitima, kao i ouvanje pojava geodiverziteta na mestu nastanka
ili nalazita stena, ruda, minerala, kristala i fosila;
33) iezla vrsta je ona vrsta za koju nema sumnje da je i
poslednji primerak iezao;
34) iezla vrsta u prirodi je ona vrsta koje vie nema u prirodi
ali se jedinke mogu nai u zoolokim vrtovima, botanikim batama i
drugim mestima, a koje se mogu ed situ metodama uzgajati za potrebe
reintrodukcije;
35) kiobran vrste su vrste ijom zatitom ujedno titimo i vei broj
drugih vrsta na istom stanitu, a koje su manje poznate ili ih je
teko tititi na drugi nain;
36) kljune vrste su one vrste ije prisustvo ili odsustvo ima
sutinski efekat na ostatak biocenoze (ekosistema);
37) korisnik zatienog podruja je pravno lice, preduzetnik,
fiziko lice ili drugi subjekat koji u zatienom prirodnom podruju
obavlja poslove, delatnosti, odnosno koristi prirodno dobro i/ili
njegove resurse, pogodnosti i odlike;
38) krajnje ugroena vrsta je vrsta suoena sa najviom verovatnoom
iezavanja u prirodi u neposrednoj budunosti, to se utvruje u skladu
sa meunarodno prihvaenim kriterijumima;
-
39) kristal je svaki mineral koji ima pravilnu unutranju grau i
pravilan spoljanji oblik i ogleda se u geometrijski pravilnim,
glatkim i sjajnim povrima i/ili pljosnima;
40) lektotip je primerak iz tipske serije koji predstavlja
duplikat holotipa, a sakupljen je kad i holotip;
41) lokalni endemit je vrsta ueg rasprostranjenja koje ne
prelazi veliinu jedne biogeografske provincije;
42) minerali su samorodni homogeni hemijski elementi ili
jedinjenja u vidu kristalizovane ili amorfne materije, odreene
strukture, oblika i sastava, koji nisu mineralne sirovine;
43) odrivo korienje prirodnih dobara i/ili resursa je korienje
komponenata biodiverziteta ili geodiverziteta na nain i u obimu
koji ne vodi ka dugoronom smanjenju biodiverziteta, odnosno
geodiverziteta, odravajui njihov potencijal radi zadovoljenja
potreba i tenji sadanjih i buduih generacija;
43a) ocena prihvatljivosti je postupak kojim se procenjuje da li
postoji verovatnoa da sprovoenje planova, osnova, programa,
projekata, radova i aktivnosti, koji sami ili u kombinaciji sa
drugim planovima, osnovama, programima, projektima, radovima i
aktivnostima, mogu imati znaajan uticaj na ciljeve ouvanja i
celovitost ekoloki znaajnih podruja;
44) ouvanje prirode je niz mera i aktivnosti koje se sprovode
radi zatite ili obnavljanja prirodnih stanita i populacija divljih
vrsta u cilju ouvanja njihovog povoljnog stanja, prirodnih
ekosistema i predeone raznovrsnosti;
45) oteenje prirode jeste pojava nastala usled menjanja
prirodnih procesa u tolikoj meri da je naruena prirodna ravnotea
ili su unitene prirodne vrednosti. Oteenje prirode moe biti
uzrokovano prirodnim i vetakim procesima, pojavama i nepogodama
(klizita, odroni, zemljotresi, poplave, poari itd.);
46) paratip je primerak vrste koji je odreen pre opisivanja
nominalne vrste;
47) plan upravljanja zatienog podruja je dokument kojim subjekat
zaduen za upravljanje zatienim podrujem planira mere i aktivnosti
zatite, ouvanja, unapreenja i korienja zatienog podruja;
48) planovi upravljanja prirodnim resursima i dobrima su planske
i/ili programske osnove za upravljanje, gazdovanje i korienje
prirodnih resursa i dobara u privredne, socijalne i ekoloke namene
i/ili svrhe propisane na osnovu posebnih zakona;
49) peinski nakit su razliiti oblici i pojave taloenja
kristalnog kalcijum karbonata u speleolokim objektima (stalaktiti,
heliktiti, stalagmiti, stubovi, salivi, draperije, kadice i
drugo);
50) peinski sediment je u speleolokim objektima nataloen ili na
drugi nain odloen reni materijal (pesak, ljunak), glina, drobina,
blokovi stena i bigar;
51) povoljno stanje vrste je stanje u kojem populacije vrste
imaju perspektivu dugoronog opstanka kao ivotno sposobni deo
prirodnog ekolokog sistema i kada se ekoloko podruje
-
rasprostranjenosti vrste ne smanjuje niti postoji verovatnoa da
e se u predvidljivoj budunosti smanjiti;
52) povoljno stanje tipa prirodnog stanita je stanje tipa
prirodnog stanita u kojem je njegovo podruje rasprostranjenosti
stabilno ili je u porastu, kada su specifina struktura i funkcije
neophodne za dugorono ouvanje prisutni ili e biti prisutni u
predvidljivoj budunosti i kada je status zatite njihovih tipinih
vrsta povoljan. Prirodno stanite je ugroeno ako nije u povoljnom
stanju i/ili mu preti nestanak;
53) pokretna zatiena prirodna dokumenta su delovi geolokog,
paleontolokog i biolokog naslea koji imaju izuzetan nauni i
obrazovni znaaj;
54) populacija je prostorno i vremenski integrisana grupa
jedinki iste vrste koja raspolae zajednikim skupom naslednih
faktora, naseljava odreeni prostor, pripada odreenom ekosistemu, a
u okviru koje su jedinke meusobno povezane prvenstveno odnosima
reprodukcije;
55) praenje stanja (monitoring) jeste plansko, sistematsko i
kontinualno praenje stanja prirode, odnosno delova bioloke, geoloke
i predeone raznovrsnosti, kao deo celovitog sistema praenja stanja
elemenata ivotne sredine u prostoru i vremenu;
56) predeo je odreena teritorija iji karakter predstavlja
specifian spoj prirodnih i stvorenih vrednosti karakteristinih za
dati region;
57) predeoni elemenat je najmanja, relativno homogena ekoloka
jedinica strukture predela, bilo prirodnog ili antropogenog
porekla;
58) predeona raznovrsnost je strukturiranost prostora nastala u
interakciji (meudejstvu) prirodnih i/ili stvorenih predeonih
elemenata odreenih biolokih, klimatskih, geolokih, geomorfolokih,
pedolokih, hidrolokih, kulturno-istorijskih i sociolokih
obeleja;
58a) prioritetni tipovi stanita i prioritetne vrste su oni
tipovi stanita i vrste koji su kao takvi utvreni u Republici
Srbiji, u skladu sa opteprihvaenim pravilima meunarodnog prava i
potvrenim meunarodnim ugovorima;
59) priroda predstavlja jedinstvo geosfere i biosfere, izloeno
atmosferskim promenama i razliitim uticajima i obuhvata prirodna
dobra i prirodne vrednosti koje se iskazuju biolokom, geolokom i
predeonom raznovrsnou;
60) prirodne vrednosti su prirodni resursi kao obnovljive ili
neobnovljive geoloke, hidroloke i bioloke vrednosti koji se,
direktno ili indirektno, mogu koristiti ili upotrebiti, a imaju
realnu ili potencijalnu ekonomsku vrednost i prirodna dobra kao
delovi prirode koji zasluuju posebnu zatitu;
61) prirodna ravnotea je stanje meusobno uravnoteenih odnosa i
uticaja ivih bia meu sobom i s njihovim stanitem. Prirodna ravnotea
je naruena, kada se poremeti kvantitativna ili kvalitativna
struktura ivotnih zajednica, oteti ili uniti stanite, uniti ili
promeni sposobnost delovanja ekolokog sastava, prekine meusobna
povezanost pojedinih ekolokih sastava ili prouzrokuje znaajnija
izolovanost pojedinih populacija;
-
62) ranjiva vrsta je ona vrsta koja se suoava s visokom
verovatnoom da e ieznuti u prirodnim uslovima u nekoj srednje
bliskoj budunosti;
63) reim zatite jeste skup mera i uslova kojima se odreuje nain
i stepen zatite, korienja, ureenja i unapreenja zatienog prirodnog
dobra;
64) reintrodukcija je metod zatite i ouvanja bioloke
raznovrsnosti vetakim vraanjem vrste na nekadanja stanita sa kojih
je iezla ili na stanita na kojima je brojnost njene populacije
drastino smanjena;
65) reliktna vrsta je ona vrsta koja je u dalekoj prolosti imala
iroko rasprostranjenje, a iji je dananji areal (ostatak) sveden na
prostorno male delove;
66) sanacija prirode su mere koje se preduzimaju za
zaustavljanje oteenja prirode, poboljanja stanja i
funkcionalnosti;
67) sintipovi fosila su svi primerci iz jedne serije za koju ne
postoji holotip;
68) speleoloki objekat je podzemna upljina u obliku kanala,
hodnika i dvorana razliitih dimenzija, nagiba i izgleda nastala
prirodnim procesima prvenstveno u krenjacima i dolomitima ali i u
drugim stenama;
69) stanite je geografski jasno odreen prostor u kome konkretna
zajednica biljaka, ivotinja, gljiva i mikroorganizama (biocenoza)
stupa u interakciju sa abiotikim faktorima (zemljita, klima,
koliina i kvalitet vode i dr.) formirajui funkcionalnu celinu;
70) stanite vrste su ona stanita u kojima populacije konkretne
vrste imaju uslove za opstanak u duem vremenskom periodu, odnosno
prostor u kome konkretna vrsta realizuje bilo koju fazu svog
ivotnog ciklusa;
71) stenoendemit je vrsta ije je rasprostranjenje ogranieno na
veoma malo podruje, odnosno jedan lokalitet (planinski vrh, greben,
klisura i slino);
71a) tip stanita je skup ili grupa stanita koja su po svojim
biotikim i abiotikim karakteristikama veoma slina;
72) tipovi predela su kategorije predela ija je jedinstvenost i
kvalitet odreen ekolokim, strukturnim, fiziognomskim, istorijskim,
socio-ekonomskim i estetskim obelejima;
73) ugroena vrsta jeste ona vrsta koja se suoava sa visokom
verovatnoom da e ieznuti u prirodnim uslovima u bliskoj budunosti
to se utvruje u skladu sa opteprihvaenim meunarodnim
kriterijumima;
74) unapreenje prirode je niz mera i aktivnosti koje su potrebne
za obnavljanje prirodnih stanita i populacija kako bi se oni doveli
u povoljno prirodno stanje, kao i niz aktivnosti na revitalizaciji
i sanaciji prirodnih ekosistema i predela;
-
75) fosili su ostaci, sauvani u celini ili delovima, biljnih i
ivotinjskih organizama koji su iveli u prolosti, ukljuujui i
tragove izumrlih organizama, a slue kao materijalni dokazi na
osnovu kojih se pouzdano rekonstruie geoloka prolost;
76) holotip fosila je vrsta koja je odreena i slui kao etalon za
sve druge odredbe i taj jedan primerak se uva u Prirodnjakom
muzeju;
77) holotip je originalni primerak na osnovu koga je dat opis
vrste i njeno ime;
78) crvena knjiga je naunostruna studija ugroenih divljih vrsta
rasporeenih po kategorijama ugroenosti i faktorima ugroavanja;
79) crvena lista je spisak ugroenih divljih vrsta rasporeenih po
kategorijama ugroenosti.
Naela zatite prirode
lan 5
Osnovna naela zatite prirode jesu:
1) naelo visokog stepena zatite prirode svako je duan da pri
preduzimanju aktivnosti ili vrenju delatnosti doprinese zatiti i
unapreivanju prirode, bioloke, geoloke i predeone raznovrsnosti,
ouvanju optekorisnih funkcija prirode i prirodne ravnotee;
2) naelo odrivog korienja korienje prirodnih resursa moe se
vriti samo do stepena i na nain kojima se ne ugroava raznovrsnost i
funkcionisanje prirodnih sistema i procesa;
3) naelo primene mera i uslova zatite prirode u korienju
prirodnih resursa i zatienih prirodnih dobara, planiranju i ureenju
prostora, primenjuju se naela, mere i uslovi zatite prirode;
4) naelo integrisane zatite zatita prirode je sastavni deo
strategije odrivog razvoja, prostornog i urbanistikog planiranja i
drugih planova, programa i osnova;
5) naelo "korisnik plaa" korisnik prirodnog resursa i zatienog
prirodnog dobra, duan je da plati naknadu za njihovo korienje i
snosi trokove sanacije i rekultivacije prostora;
6) naelo saradnje dravni organi, organi autonomne pokrajine i
organi jedinice lokalne samouprave, organizacije i institucije, kao
i druga pravna i fizika lica, pri vrenju svojih poslova i zadataka
duni su da postupaju u skladu sa naelima, ciljevima, merama i
uslovima zatite i trajnog ouvanja prirode i da pri tome ostvaruju
meusobnu i meunarodnu saradnju;
7) naelo neposredne primene meunarodnog prava dravni organi i
organi autonomne pokrajine i organi jedinice lokalne samouprave,
organizacije i institucije, kao i druga pravna lica, preduzetnici i
fizika lica, pri vrenju svojih poslova i zadataka neposredno
primenjuju opteprihvaena pravila meunarodnog prava i potvrene
meunarodne ugovore kao sastavni deo pravnog sistema.
Na zatitu prirode primenjuju se i osnovna naela zatite ivotne
sredine, u skladu sa zakonom.
-
Subjekti zatite prirode
lan 6
Zatitu i ouvanje prirode, u okviru svojih ovlaenja,
obezbeuju:
1) Republika Srbija;
2) autonomna pokrajina;
3) optina, grad i grad Beograd (u daljem tekstu: jedinica
lokalne samouprave);
4) upravlja zatienog podruja;
5) pravna lica, preduzetnici i fizika lica koji u obavljanju
privrednih i drugih delatnosti koriste prirodne resurse i zatiena
prirodna dobra;
6) strune i naune organizacije i druge javne slube;
7) graanin, grupe graana, njihova udruenja, profesionalne ili
druge organizacije.
II ZATITA PRIRODE
Mere zatite prirode
lan 7
Zatita prirode sprovodi se naroito:
1) utvrivanjem i procenom stanja, pojava i procesa u prirodi i
predelu;
2) uspostavljanjem i utvrivanjem zatienih prirodnih dobara i
sistema praenja njihove zatite;
3) sprovoenjem mera zatite prirode i predela;
4) utvrivanjem uslova i mera zatite prirode i zatienih prirodnih
dobara i predela u prostornim i urbanistikim planovima, projektnoj
dokumentaciji, osnovama i programima upravljanja prirodnim
resursima u rudarstvu, energetici, saobraaju, vodoprivredi,
poljoprivredi, umarstvu, lovstvu, ribarstvu, turizmu i drugim
delatnostima od uticaja na prirodu;
5) odrivim korienjem prirodnih resursa i zatienih prirodnih
dobara i kontrolom njihovog korienja uspostavljanjem sistema
upravljanja prirodnim resursima i zatienim prirodnim dobrima;
6) izradom izvetaja o stanju prirode, donoenjem i sprovoenjem
strategija, programa, akcionih i sanacionih planova i planova
upravljanja;
-
7) ublaavanjem tetnih posledica koje su nastale aktivnostima u
prirodi, korienjem prirodnih resursa ili prirodnim
katastrofama;
8) povezivanjem i usklaivanjem nacionalnog sistema zatite
prirode sa meunarodnim sistemom zatite prirode;
9) podsticanjem naunog i strunog rada u oblasti zatite
prirode;
10) obavetavanjem javnosti o stanju prirode i uestvovanjem
javnosti u odluivanju o zatiti prirode;
11) podsticanjem i promocijom zatite prirode, razvijanjem svesti
o potrebi zatite prirode u procesu vaspitanja i obrazovanja;
12) ukljuivanjem lokalnih zajednica u praenje stanja, zatitu i
unapreenje prirode.
1. Planiranje, ureenje i korienje prostora, prirodnih resursa,
zatienih podruja i ekoloke mree
lan 8
Planiranje, ureenje i korienje prostora, prirodnih resursa,
zatienih podruja i ekoloke mree sprovodi se na osnovu prostornih i
urbanistikih planova, planske i projektne dokumentacije, osnova i
programa upravljanja i korienja prirodnih resursa i dobara u
rudarstvu, energetici, saobraaju, vodoprivredi, poljoprivredi,
umarstvu, lovstvu, ribarstvu, turizmu i drugim delatnostima od
uticaja na prirodu, u skladu sa merama i uslovima zatite
prirode.
Korienje prostora, prirodnih resursa i zatienih podruja
dozvoljeno je na nain predvien ovim i drugim zakonima.
Nosilac projekta, odnosno pravno lice, preduzetnik i fiziko lice
koje koristi prirodne resurse, obavlja graevinske i druge radove,
aktivnosti i intervencije u prirodi duno je da postupa u skladu sa
merama zatite prirode utvrenim u planovima, osnovama i programima i
u skladu sa projektno-tehnikom dokumentacijom, na nain da se
izbegnu ili na najmanju meru svedu ugroavanje i oteenje
prirode.
Pravno lice, preduzetnik i fiziko lice iz stava 3. ovog lana
duno je da po prestanku radova i aktivnosti izvri sanaciju, odnosno
rekultivaciju u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima.
Uslovi zatite prirode
lan 9
U postupku izrade planova, osnova, programa, projekata, radova i
aktivnosti iz lana 8. ovog zakona pribavljaju se uslovi zatite
prirode koje izdaje nadleni zavod za zatitu prirode (u daljem
tekstu: zavod).
Akt o uslovima zatite prirode sadri naroito:
-
1) podatke o prirodnim vrednostima, posebno biljnog i
ivotinjskog sveta, objekata geonaslea i predela u granicama
prostornog obuhvata dokumenta iz stava 1. ovog lana i prostornom
okruenju;
2) podatke o zatienim prirodnim dobrima, ukljuujui prirodna
dobra planirana za zatitu i u postupku zatite;
3) podatke o ekoloki znaajnim podrujima i tipovima stanita;
4) podatke o ustanovljenim reimima i merama zatite i korienja
prirodnih vrednosti i dobara i ekoloki znaajnih podruja;
5) procenu da li se planirani radovi i aktivnosti mogu
realizovati sa stanovita ciljeva zatite prirode i donetih propisa i
dokumenata;
6) uslove, odnosno zabrane i ogranienja pod kojima se planirani
radovi i aktivnosti mogu realizovati;
7) bioloke, tehnike i tehnoloke mere zatite prirode koje treba
primeniti;
8) pravni i struni osnov za utvrene uslove i mere.
Uz zahtev za izdavanje akta o uslovima zatite prirode prilau
se:
1) podaci o vrsti i nosiocu izrade dokumenta iz stava 1. ovog
lana i investitoru;
2) podaci o lokaciji i prostornom obuhvatu sa odgovarajuim
kartografskim i grafikim prilozima, a za projekte i sa kopijom
katastarskog plana;
3) kratak opis ciljeva zbog kojih se dokument izrauje,
nameravanih aktivnosti na njegovoj realizaciji i glavnih oekivanih
rezultata, a za projekat idejno reenje.
Akt o uslovima zatite prirode zavod izdaje reenjem.
Ukoliko podnosilac zahteva u roku od dve godine od dana
dostavljanja akta ne otpone radove i aktivnosti za koje je akt o
uslovima zatite prirode izdat, duan je da pribavi novi akt.
Za prikupljanje i procenu informacija neophodnih za izdavanje
akta o uslovima zatite prirode plaa se naknada.
Visinu i nain obrauna i naplate naknade iz stava 6. ovog lana,
obveznike naknade i oslobaanje ili umanjenje od obaveze plaanja
naknade utvruje zavod, uz saglasnost Vlade.
Na akt o uslovima zatite prirode moe se izjaviti alba
ministarstvu nadlenom za poslove zatite ivotne sredine (u daljem
tekstu: Ministarstvo) u roku od 15 dana, a na teritoriji autonomne
pokrajine organu nadlenom za poslove zatite ivotne sredine
autonomne pokrajine.
-
Organ nadlean za donoenje, odnosno usvajanje dokumenta iz stava
1. ovog lana pribavlja akt o ispunjenosti uslova zatite prirode iz
stava 2. ovog lana.
Ocena prihvatljivosti
lan 10
Ukoliko se u postupku izdavanja uslova zatite prirode iz lana 9.
utvrdi da postoji verovatnoa da planovi, osnove, programi,
projekti, radovi i aktivnosti mogu imati znaajan uticaj na ciljeve
ouvanja i celovitost ekoloki znaajnog podruja, Ministarstvo, organ
nadlean za poslove zatite ivotne sredine autonomne pokrajine,
odnosno organ nadlean za poslove zatite ivotne sredine jedinice
lokalne samouprave, sprovodi ocenu prihvatljivosti.
Za planove, osnove i programe za koje se, u skladu sa posebnim
zakonom, sprovodi postupak strateke procene i za projekte, radove i
aktivnosti za koje se u skladu sa posebnim zakonom, sprovodi
postupak procene uticaja, ocena prihvatljivosti sprovodi se u
okviru tih postupaka.
U sluaju kada se na osnovu ocene prihvatljivosti utvrdi da
planovi, osnove, programi, projekti, radovi i aktivnosti mogu imati
znaajan uticaj na ciljeve ouvanja i celovitost ekoloki znaajnog
podruja, nadleni organ e odbiti davanje saglasnosti.
U sluaju sumnje smatrae se da planovi, osnove, programi,
projekti, radovi i aktivnosti, mogu imati znaajan uticaj na ciljeve
ouvanja i celovitost ekoloki znaajnog podruja.
U sluaju kada se na osnovu ocene prihvatljivosti utvrdi da
planovi, osnove, programi, projekti, radovi i aktivnost mogu imati
znaajan uticaj na ciljeve ouvanja i celovitost ekoloki znaajnog
podruja, nadleni organ e dati saglasnost, samo pod sledeim
uslovima:
1) ukoliko ne postoji drugo alternativno reenje;
2) u odnosu na ekoloki znaajna podruja u kojima se nalazi makar
jedan prioritetni tip stanita i/ili prioritetna vrsta, samo ukoliko
postoje imperativni razlozi preovladavajueg javnog interesa, koji
se odnose na zatitu zdravlja ljudi i javne sigurnosti, na korisne
efekte od primarne vanosti za ivotnu sredinu; ukoliko postoje drugi
preovladavajui razlozi od javnog interesa uz prethodno pribavljeno
miljenje Evropske komisije. U odnosu na sva ostala ekoloki vana
podruja samo ukoliko postoje drugi imperativni razlozi od javnog
interesa, ukljuujui interese socijalne ili ekonomske prirode, koji
preteu u odnosu na interes ouvanja ovih podruja;
3) ukoliko je mogue preduzeti kompenzacijske mere iz lana 12.
ovog zakona, neophodne za ouvanje sveukupne koherentnosti ekoloke
mree.
Vlada blie propisuje postupak, sadrinu, rokove, nain sprovoenja
ocene prihvatljivosti u odnosu na ciljeve ouvanja ekoloki znaajnog
podruja, kao i nain obavetavanja javnosti, utvrivanja
preovladavajueg javnog interesa i kompenzacijskih mera.
Ogranienja ili prekid korienja
lan 11
-
Ako nain ili obim korienja prirodnih resursa neposredno ugroava
opstanak neke vrste, njenog stanita ili prirodnog ekosistema,
ministar nadlean za poslove zatite ivotne sredine (u daljem tekstu:
ministar) naredbom moe ograniiti, privremeno ili trajno obustaviti
korienje po prethodno pribavljenom miljenju ministarstva nadlenog
za poslove poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede, ministarstva
nadlenog za poslove rudarstva i energetike i ministarstva nadlenog
za poslove infrastrukture.
Za ogranienja kojima su podvrgnuti, na osnovu naredbe iz stava
1. ovog lana, vlasnici ili korisnici prirodnih resursa imaju pravo
na naknadu srazmerno umanjenom prihodu.
Visina naknade utvruje se sporazumno, a u sluaju spora o visini
naknade odluuje sud.
Naknada iz stava 3. ovog lana isplauje se na teret sredstava
budeta Republike Srbije.
Vlasnik ili korisnik prirodnih resursa koji ne postupi po
naredbi iz stava 1. ovog lana odgovara za tetu nastalu na vrsti,
stanitu ili prirodnom ekosistemu, koja je nastala nakon donoenja
naredbe.
Ublaavanje tetnih posledica na prirodu
lan 12
Radi ublaavanja tetnih posledica na prirodu, koje mogu nastati
ili su nastale realizacijom planova, osnova, programa, projekata,
radova ili aktivnosti na zatienom prirodnom dobru ili podruju
ekoloke mree, pravno lice, preduzetnik i fiziko lice, odnosno
nosilac projekta, duno je da sprovede kompenzacijske mere u skladu
sa reenjem koje donosi Ministarstvo na predlog zavoda.
Kompenzacijske mere odreuju se u zavisnosti od predvienih ili
prouzrokovanih oteenja prirode, i to:
1) uspostavljanjem novog lokaliteta koje ima iste ili sline
osobine kao oteeni lokalitet;
2) uspostavljanjem drugog lokaliteta znaajnog za ouvanje bioloke
i predeone raznovrsnosti, odnosno za zatitu prirodnog dobra;
3) novanom naknadom u vrednosti prouzrokovanog oteenja
lokaliteta u sluaju da nije mogue sprovesti kompenzacijske ili mere
sanacije.
Kompenzacijske mere iz stava 1. ovog lana utvruje
Ministarstvo.
Pri odreivanju kompenzacijskih mera prednost ima nadoknaivanje
novim lokalitetom koji ima iste ili sline osobine kao i oteeni
lokalitet.
Za ekoloki znaajna podruja Evropske unije NATURA 2000 jedina
kompenzacijska mera jeste uspostavljanje novog lokaliteta, u smislu
stava 2. taka 1) ovog lana.
O kompenzacijskim merama koje se odnose na ekoloki znaajno
podruje Evropske unije NATURA 2000 obavetava se Evropska
komisija.
-
Novani iznos na ime kompenzacijskih mera uplauje se na raun
propisan za uplatu javnih prihoda budeta Republike Srbije i koristi
se preko Fonda za zatitu ivotne sredine iskljuivo za finansiranje
projekata zatite prirode.
Otklanjanje tetnih posledica
lan 13
Ako su projekti ili aktivnosti u prirodi izvedene bez utvrenih
uslova zatite prirode ili suprotno datim uslovima zatite prirode,
zbog ega su nastala oteenja prirode i zatienih prirodnih dobara,
nosilac projekta ili aktivnosti odnosno, korisnik prirodnih
resursa, duan je da bez odlaganja i o svom troku otkloni tetne
posledice svog delovanja, po naelima objektivne odgovornosti.
Ako nosilac aktivnosti iz stava 1. ovog lana ne otkloni tetne
posledice svog delovanja ili ne postupi u skladu sa reenjem iz lana
12. ovog zakona kojim su utvrene kompenzacijske mere, Ministarstvo
e iste sprovesti na njegov troak i reenjem utvrditi obavezu na
naknadu tete i visinu trokova izvrenja.
Procenu nastale tete, kao i nain otklanjanja tetnih posledica
Ministarstvu predlae zavod.
2. Predmet zatite
Zatita bioloke raznovrsnosti
lan 14
Zatita bioloke raznovrsnosti ostvaruje se sprovoenjem mera
zatite i unapreenja vrsta, njihovih populacija, prirodnih stanita i
ekosistema.
Zatita vrsta
lan 15
Zatita vrsta se ostvaruje sprovoenjem mera i aktivnosti na
ouvanju samih vrsta, njihovih populacija i stanita, ekosistema i
koridora koji ih povezuju.
Zatita ptica i migratornih vrsta ostvaruje se sprovoenjem mera
potrebnih za ouvanje, odravanje i obnovu dovoljne raznovrsnosti i
rasprostranjenosti njihovih stanita, izbegavanje zagaenja ili
naruavanja kvaliteta stanita i podsticanje istraivanja i
upravljanja.
Za ouvanje malih biotopa i stanita preduzimaju se mere koje
ukljuuju stvaranje zatienih podruja, odravanje i upravljanje
stanitima unutar zatienih podruja, obnovu unitenih biotopa i
stvaranje novih biotopa.
Zatita stanita
lan 16
-
Zatita stanita vri se sprovoenjem mera i aktivnosti na zatiti i
ouvanju prirode, odrivom korienju prirodnih resursa i zatienih
prirodnih dobara i ouvanjem ekoloki znaajnih podruja.
Ministar propisuje kriterijume za izdvajanje ugroenih, retkih i
osetljivih stanita i tipova stanita od posebnog znaaja za ouvanje,
mere zatite za njihovo ouvanje i utvruje spisak tipova stanita u
Republici Srbiji.
Tipovi stanita iz stava 2. ovog lana dokumentuju se kartom
stanita i GIS bazom podataka.
Karta stanita se objavljuje na internet stranici Ministarstva i
Zavoda za zatitu prirode Srbije.
Upravljanje GIS bazom, prikupljanje podataka i stalno auriranje
obezbeuje zavod i druge strune i naune institucije koje ovlasti
ministar.
Zatita ekosistema
lan 17
Zatita ekosistema (umskih, visokoplaninskih, vodenih i vlanih,
osetljivih, agro i drugih ekosistema) ostvaruje se ouvanjem
njihovog prirodnog sastava, strukture, funkcije, celovitosti i
ravnotee putem sprovoenja odgovarajuih mera i aktivnosti na
njihovoj zatiti, unapreenju i odrivom korienju.
Zatita umskih, vlanih i vodenih ekosistema i stanita unutar
agroekosistema
lan 18
Ouvanje bioloke raznovrsnosti umskih ekosistema obavlja se radi
jaanja optekorisnih funkcija uma, u skladu sa zakonom.
Gazdovanje umama mora se zasnivati na naelima odrivog razvoja i
ouvanja bioloke raznovrsnosti, ouvanja prirodnog sastava, strukture
i funkcije umskih ekosistema, saglasno uslovima zatite prirode koji
su sastavni deo umskih osnova.
Radi obogaivanja bioloke i predeone raznovrsnosti u gazdovanju
umama postupa se na nain da se u najveoj meri ouvaju umske istine
(livade, panjaci i drugo) i umski rubovi.
U vlanim i vodenim ekosistemima sa obalnim pojasom zabranjene su
radnje, aktivnosti i delatnosti kojima se ugroava hidroloka pojava
ili opstanak i ouvanje bioloke raznovrsnosti.
Koliinu vode u vlanim i vodenim ekosistemima, izvan zatienih
podruja, koja je nuna za ouvanje hidroloke pojave i opstanak
bioloke raznovrsnosti odreuje ministarstvo nadleno za poslove
poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede, po prethodno pribavljenom
miljenju Ministarstva, a u zatienim podrujima i podrujima ekoloke
mree Ministarstvo, po prethodno pribavljenom miljenju ministarstva
nadlenog za poslove poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede.
-
Ouvanje bioloke i predeone raznovrsnosti stanita unutar
agroekosistema i drugih neautonomnih i poluautonomnih ekosistema
sprovodi se prvenstveno ouvanjem i zatitom rubnih stanita, ivica,
mea, pojedinanih stabala, grupe stabala, bara i livadskih pojaseva,
kao i drugih ekosistema sa ouvanom ili delimino izmenjenom
drvenastom, bunastom, livadskom ili movarnom vegetacijom.
Prilikom ukrupnjavanja poljoprivrednog zemljita mora se voditi
rauna o ouvanju postojeih i stvaranju novih rubnih stanita radi
obezbeenja bioloke i predeone raznovrsnosti ekosistema.
Upotreba biolokih, biotehnikih i hemijskih sredstava u zatiti
ekosistema i zatienim podrujima
lan 19
Radi zatite ekosistema dozvoljena je upotreba biolokih,
biotehnikih i hemijskih sredstava u skladu sa zakonom.
U zatienim podrujima mogu se koristiti bioloka i biotehnika
sredstva radi ouvanja bioloke raznovrsnosti.
Hemijska sredstva u zatienim podrujima mogu se koristiti u
skladu sa propisanim reimima zatite, uz odobrenje ministarstva
nadlenog za poslove poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede a uz
saglasnost Ministarstva.
Ouvanje genetike raznovrsnosti
lan 20
Genetiki materijal se koristi u skladu sa ovim zakonom i
posebnim propisima.
Uzimanje genetikog materijala iz prirode radi korienja ne sme
ugroavati opstanak ekosistema ili populaciju divljih vrsta biljaka,
ivotinja i gljiva u njihovim stanitima.
Pristup izvorima genetikog materijala
lan 21
Genetiki materijal iz prirode moe se koristiti u skladu sa ovim
zakonom.
Na genetikom materijalu koji je stvoren od genetikog materijala
divljih vrsta biljaka, ivotinja i gljiva ne moe se stei
svojina.
Banka gena
lan 22
Radi ouvanja genetike raznovrsnosti divljih biljaka, ivotinja i
gljiva osniva se banka gena.
-
U bankama gena uva se bioloki materijal nadzirane ili uzgajane
populacije, delovi biljaka, ivotinja i gljiva, seme, spore, polne
elije i drugi bioloki materijali, koji se koriste radi ouvanja
vrsta, odnosno njihovog genetskog fonda i potencijala.
Banku gena iz stava 1. ovog lana moe da osnuje pravno lice ili
preduzetnik koje ispunjava uslove u pogledu kadra, opreme i
prostora.
Ispunjenost uslova iz stava 3. ovog lana utvruje Ministarstvo u
dozvoli koja se izdaje u formi reenja.
Dozvola iz stava 4. ovog lana izdaje se na zahtev pravnog ili
fizikog lica.
Reenje iz stava 4. ovog lana je konano, a protiv njega se moe
pokrenuti upravni spor.
Blie uslove iz stava 3. ovog lana, kao i nain rada banke gena,
nain postupanja sa biolokim materijalom, sadrinu zahteva i
dokumentaciju koja se podnosi uz zahtev za izdavanje dozvole
propisuje Ministarstvo, uz prethodnu saglasnost ministarstva
nadlenog za poslove poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede.
Zatita geoloke raznovrsnosti
lan 23
Zatita geoloke raznovrsnosti pri korienju i ureenju prostora
ostvaruje se sprovoenjem mera ouvanja prirode, geolokih i
paleontolokih dokumenata, kao i objekata geonaslea u uslovima in
situ i ex situ zatite.
Zatita speleolokih objekata
lan 24
Speleoloki objekti su javno dobro u svojini Republike
Srbije.
Speleoloki objekti zbog svojih prirodnih i kulturnih vrednosti
uivaju zatitu i koriste se u skladu sa ovim zakonom i drugim
propisima.
Za speleoloke objekte izrauje se Katastar speleolokih objekata
kao digitalni geografski informacioni sistem (u daljem tekstu:
katastar).
Zatita i korienje speleolokih objekata
lan 25
U speleolokim objektima i njihovoj okolini zabranjeno je:
1) zagaivati vodotoke i izvore, uputati, unositi i ostavljati
otrovne materije, vrste otpatke i uginule ivotinje ili deponovati
bilo koju vrstu otpadaka na mestima i na takav nain da mogu biti
uneti u speleoloki objekat tekuom vodom ili slobodnim
kretanjem;
-
2) unitavati, oteivati ili odnositi delove peinskog nakita,
peinskih sedimenata, fosilnih ostataka i artefakata;
3) unitavati ili odnositi primerke faune i flore i naruavati
njihove stanine uslove;
4) izvoditi graevinske radove koji mogu prouzrokovati znaajne
nepovoljne i trajne promene geomorfolokih i hidrolokih obeleja.
Vlada propisuje nain i uslove upravljanja, korienja i
istraivanja speleolokih objekata, kao i izrade i voenja katastra iz
lana 24. stav 3. ovog zakona.
Zatita predela
lan 26
Predeli se prema svojim prirodnim i stvorenim obelejima
razvrstavaju u predeone tipove koji izraavaju raznolikost prirodne
i kulturne batine.
Zatita predela podrazumeva planiranje i sprovoenje mera kojima
se spreavaju neeljene promene, naruavanje ili unitenje znaajnih
obeleja predela, njihove raznovrsnosti, jedinstvenosti i estetskih
vrednosti i omoguavanje tradicionalnog naina korienja predela.
U planiranju i ureenju prostora, kao i u planiranju i korienju
prirodnih resursa mora se obezbediti ouvanje znaajnih i
karakteristinih obeleja predela.
Zatita, upravljanje i planiranje predela zasniva se na
identifikaciji predela i proceni njihovih znaajnih i
karakteristinih obeleja.
Ministar propisuje kriterijume za identifikaciju predela i nain
procene njihovih znaajnih i karakteristinih obeleja.
III ZATIENA PRIRODNA DOBRA
Zatiena prirodna dobra
lan 27
Zatiena prirodna dobra su:
1) zatiena podruja
- strogi rezervat prirode,
- specijalni rezervat prirode,
- nacionalni park,
- spomenik prirode,
-
- zatieno stanite,
- predeo izuzetnih odlika,
- park prirode;
2) zatiene vrste
- strogo zatiena divlja vrsta,
- zatiena divlja vrsta;
3) pokretna zatiena prirodna dokumenta.
1. Zatiena podruja
lan 28
Podruja koja imaju izraenu geoloku, bioloku, ekosistemsku i/ili
predeonu raznovrsnost i koja su znaajna kao stanita vrsta ptica i
drugih migratornih vrsta znaajnih u skladu sa meunarodnim propisima
mogu se proglasiti za zatiena podruja od opteg interesa.
Zatiena podruja mogu se prekogranino povezivati sa zatienim
podrujima susednih drava.
Plan upravljanja i mere zatite zatienog podruja koje je
prekogranino povezano sa zatienim podrujem susedne drave,
sporazumno se utvruje s nadlenim organima te drave, a uz saglasnost
Ministarstva.
Strogi i specijalni rezervat prirode
lan 29
Strogi rezervat prirode je podruje neizmenjenih prirodnih odlika
sa reprezentativnim prirodnim ekosistemima, namenjeno iskljuivo za
ouvanje izvorne prirode, genskog fonda, ekoloke ravnotee, praenje
prirodnih pojava i procesa, nauna istraivanja kojima se ne
naruavaju prirodna obeleja, vrednosti, pojave i procesi.
Specijalni rezervat prirode je podruje sa neizmenjenom ili
neznatno izmenjenom prirodom, od naroitog znaaja zbog
jedinstvenosti, retkosti ili reprezentativnosti, a koje obuhvata
stanite ugroene divlje vrste biljaka, ivotinja i gljiva, bez
naselja ili sa retkim naseljima u kojima ovek ivi usklaeno sa
prirodom, namenjeno ouvanju postojeih prirodnih odlika, genskog
fonda, ekoloke ravnotee, praenju prirodnih pojava i procesa, naunim
istraivanjima i obrazovanju, kontrolisanim posetama i ouvanju
tradicionalnog naina ivota.
Specijalni rezervat prirode moe biti floristiki, mikoloki, umske
i druge vegetacije, zooloki (ornitoloki, ihtioloki i drugi),
geoloki, paleontoloki, hidrogeoloki, hidroloki i drugi.
-
U strogom i specijalnom rezervatu prirode zabranjeno je vriti
radnje i aktivnosti i obavljati delatnosti koje mogu naruiti
svojstva zbog kojih su proglaeni zatienim prirodnim dobrom (branje
i unitavanje biljaka, uznemiravanje, hvatanje i ubijanje ivotinja,
uvoenje novih biolokih vrsta, melioracijski radovi, razni oblici
privrednog i drugog korienja i slino).
Poseivanje strogog i specijalnog rezervata prirode u cilju
obrazovanja moe se vriti na osnovu dozvole koju izdaje upravlja
zatienog podruja (u daljem tekstu: upravlja).
Mere zatite strogog i specijalnog rezervata prirode blie se
odreuju aktom o proglaenju zatienog podruja.
Praenje prirodnih pojava i procesa i nauna istraivanja vre se na
osnovu dozvole koju izdaje Ministarstvo i uz prisustvo
upravljaa.
U strogom rezervatu prirode zabranjene su privredne i druge
aktivnosti.
Nacionalni park
lan 30
Nacionalni park je podruje sa veim brojem raznovrsnih prirodnih
ekosistema od nacionalnog znaaja, istaknutih predeonih odlika i
kulturnog naslea u kome ovek ivi usklaeno sa prirodom, namenjeno
ouvanju postojeih prirodnih vrednosti i resursa, ukupne predeone,
geoloke i bioloke raznovrsnosti, kao i zadovoljenju naunih,
obrazovnih, duhovnih, estetskih, kulturnih, turistikih,
zdravstveno-rekreativnih potreba i ostalih aktivnosti u skladu sa
naelima zatite prirode i odrivog razvoja.
U nacionalnom parku dozvoljene su radnje i delatnosti kojima se
ne ugroava izvornost prirode, kao i obavljanje delatnosti koje su u
funkciji obrazovanja, zdravstveno-rekreativnih i turistikih
potreba, nastavka tradicionalnog naina ivota lokalnih zajednica, a
na nain kojim se ne ugroava opstanak vrsta, prirodnih ekosistema i
predela, u skladu sa ovim zakonom i planom upravljanja koji donosi
upravlja.
Delatnosti iz stava 2. ovog lana mogu se ograniiti radi ouvanja
izvornosti prirode nacionalnog parka.
umama u nacionalnom parku gazduje pravno lice koje upravlja
nacionalnim parkom.
ume iz stava 4. ovog lana nisu obuhvaene umskim podrujem.
Mere zatite nacionalnog parka i nain njegovog korienja, blie se
odreuju posebnim zakonom.
Spomenik prirode
lan 31
Spomenik prirode je manja neizmenjena ili delimino izmenjena
prirodna prostorna celina, objekat ili pojava, fiziki jasno izraen,
prepoznatljiv i/ili jedinstven, reprezentativnih
-
geomorfolokih, geolokih, hidrografskih, botanikih i/ili drugih
obeleja, kao i ljudskim radom formirana botanika vrednost od
naunog, estetskog, kulturnog ili obrazovnog znaaja.
Spomenik prirode moe biti geoloki
(istorijskogeoloko-stratigrafski, paleontoloki, petroloki,
sedimentoloki, mineraloki, strukturnogeoloki, hidrogeoloki i
drugi), geomorfoloki, speleoloki (peina, jama i drugo), hidroloki
(ceo ili deo vodotoka, slap, jezero, tresava i drugo), botaniki
(retki ili znaajni primerci biljnog sveta, pojedinano stablo ili
skupina stabala, drvoredi, parkovi, arboretumi, botanike bate i
drugo).
Na spomeniku prirode zabranjene su sve radnje i aktivnosti koje
ugroavaju njegova obeleja i vrednosti.
Mere zatite spomenika prirode i nain njegovog korienja, blie se
odreuju aktom o proglaenju zatienog podruja.
Zatieno stanite
lan 32
Zatieno stanite je podruje koje obuhvata jedan ili vie tipova
prirodnih stanita znaajnih za ouvanje jedne ili vie populacija
divljih vrsta i njihovih zajednica.
Cilj zatite stanita je:
1) zatita ugroenih i retkih tipova stanita, ekosistema i/ili
autohtonih divljih vrsta na nacionalnom i/ili meunarodnom
nivou;
2) obezbeivanje povoljnog stanja populacija autohtone divlje
vrste i/ili vrsta;
3) omoguavanje nesmetanog odvijanja neke od ivotnih faza
autohtonih divljih vrsta (mreenje, parenje, gneenje, podizanje
mladunaca, prezimljavanje i drugo);
4) zatita krajnje ugroenih i ranjivih vrsta;
5) omoguavanje protoka gena izmeu populacija vrste;
6) obezbeivanje migratornih puteva i odmorita;
7) omoguavanje naunih istraivanja, upravljanja populacijama i
obrazovanja.
Na zatienom stanitu zabranjene su radnje i aktivnosti kojima se
ugroava ili oteuje jedan ili vie tipova stanita.
Aktom o proglaenju zatienog stanita blie se utvruje njegov
znaaj, namena i mere zatite.
Predeo izuzetnih odlika
lan 33
-
Predeo izuzetnih odlika je podruje prepoznatljivog izgleda sa
znaajnim prirodnim, bioloko-ekolokim, estetskim i
kulturno-istorijskim vrednostima, koje se tokom vremena razvijalo
kao rezultat interakcije prirode, prirodnih potencijala podruja i
tradicionalnog naina ivota lokalnog stanovnitva.
Predeo izuzetnih odlika moe biti prirodni predeo izuzetnih
odlika i kulturni predeo izuzetnih odlika.
Prirodni predeo izuzetnih odlika je podruje znaajne
bioloko-ekoloke i estetske vrednosti gde tradicionalan nain ivota
lokalnog stanovnitva nije bitnije naruio prirodu i prirodne
ekosisteme.
Kulturni predeo izuzetnih odlika je podruje znaajne predeone,
estetske i kulturno-istorijske vrednosti koje se tokom vremena
razvijalo kao rezultat interakcije prirode, prirodnih potencijala
podruja i tradicionalnog naina ivota lokalnog stanovnitva.
U predelu izuzetnih odlika zabranjene su radnje i aktivnosti
kojima se naruavaju primarne prirodne i stvorene vrednosti i
karakter predela.
Mere zatite, nain obavljanja privrednih i tradicionalnih
delatnosti i korienje prirodnih i stvorenih vrednosti u predelu
izuzetnih odlika, blie se utvruju aktom o proglaenju zatienog
podruja.
Park prirode
lan 34
Park prirode je podruje dobro ouvanih prirodnih vrednosti sa
preteno ouvanim prirodnim ekosistemima i ivopisnim pejsaima,
namenjeno ouvanju ukupne geoloke, bioloke i predeone raznovrsnosti,
kao i zadovoljenju naunih, obrazovnih, duhovnih, estetskih,
kulturnih, turistikih, zdravstveno-rekreativnih potreba i ostalih
delatnosti usklaenih sa tradicionalnim nainom ivota i naelima
odrivog razvoja.
U parku prirode nisu dozvoljene privredne i druge delatnosti i
radnje kojima se ugroavaju njegova bitna obeleja i vrednosti.
Mere zatite, nain obavljanja privrednih delatnosti i korienje
prirodnih vrednosti u parku prirode, blie se utvruju aktom o
proglaenju zatienog podruja.
Reimi zatite
lan 35
Na zatienom podruju uspostavljaju se sledei reimi zatite:
1) I stepena,
2) II stepena i/ili
-
3) III stepena.
Reim zatite I stepena - stroga zatita, sprovodi se na zatienom
podruju ili njegovom delu sa izvornim ili malo izmenjenim
ekosistemima izuzetnog naunog i praktinog znaaja, kojom se
omoguavaju procesi prirodne sukcesije i ouvanje stanita i ivotnih
zajednica u uslovima divljine.
Reim zatite I stepena:
1) zabranjuje korienje prirodnih resursa i izgradnju
objekata;
2) ograniava radove i aktivnosti na nauna istraivanja i praenje
prirodnih procesa, kontrolisanu posetu u obrazovne, rekreativne i
optekulturne svrhe, kao i sprovoenje zatitnih, sanacionih i drugih
neophodnih mera u sluaju poara, elementarnih nepogoda i udesa,
pojava biljnih i ivotinjskih bolesti i prenamnoavanja tetoina, uz
saglasnost Ministarstva.
Reim zatite II stepena - aktivna zatita, sprovodi se na zatienom
podruju ili njegovom delu sa delimino izmenjenim ekosistemima
velikog naunog i praktinog znaaja i posebno vrednim predelima i
objektima geonaslea.
U II stepenu zatite mogu se vriti upravljake intervencije u
cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unapreenja zatienog
podruja, bez posledica po primarne vrednosti njihovih prirodnih
stanita, populacija, ekosistema, obeleja predela i objekata
geonaslea, obavljati tradicionalne delatnosti i ogranieno koristiti
prirodni resursi na odriv i strogo kontrolisan nain.
Reim zatite II stepena:
1) zabranjuje izgradnju industrijskih, metalurkih i rudarskih
objekata, asfaltnih baza, rafinerija nafte, kao i objekata za
skladitenje i prodaju derivata nafte i tenog naftnog gasa,
termoelektrana i vetrogeneratora, luka i robno-trgovinskih centara,
aerodroma, uslunih skladita, magacina i hladnjaa, vikendica i
drugih porodinih objekata za odmor, eksploataciju mineralnih
sirovina, treseta i materijala renih korita i jezera, preoravanje
prirodnih travnjaka, privredni ribolov, unoenje invazivnih
alohtonih vrsta, izgradnju objekata za reciklau i spaljivanje
otpada i obrazovanje deponija otpada;
2) ograniava regulaciju i pregraivanje vodotoka, formiranje
vodoakumulacija, melioracione i druge hidrotehnike radove,
izgradnju hidroelektrana, solarnih elektrana i elektrana na
bio-gas, objekata turistikog smetaja, ugostiteljstva, nautikog
turizma i turistike infrastrukture i ureenje javnih skijalita,
izgradnju objekata saobraajne, energetske, komunalne i druge
infrastrukture, stambenih i ekonomskih objekata poljoprivrednih
gazdinstava, tradicionalno korienje kamena, gline i drugog
materijala za lokalne potrebe, izgradnju ribnjaka, objekata za
konvencionalno gajenje domaih ivotinja i divljai, ribolov, lov,
sakupljanje gljiva, divljih biljnih i ivotinjskih vrsta, gazdovanje
umama i umskim zemljitem, formiranje umskih i poljoprivrednih
monokultura, unoenje vrsta stranih za divlji biljni i ivotinjski
svet regije u kojoj se nalazi zatieno podruje i primenu hemijskih
sredstava.
Reim zatite III stepena - proaktivna zatita, sprovodi se na
zatienom podruju ili njegovom delu sa delimino izmenjenim i/ili
izmenjenim ekosistemima, predelima i objektima geonaslea od naunog
i praktinog znaaja.
-
U III stepenu zatite mogu se vriti upravljake intervencije u
cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unapreenja zatienog
podruja, razvoj sela i unapreenje seoskih domainstava, ureenje
objekata kulturno-istorijskog naslea i tradicionalnog
graditeljstva, ouvanje tradicionalnih delatnosti lokalnog
stanovnitva, selektivno i ogranieno korienje prirodnih resursa i
prostora uz potrebnu infrastrukturnu i drugu izgradnju.
Reim zatite III stepena:
1) zabranjuje izgradnju rafinerija nafte i objekata hemijske
industrije, metalurkih i termoenergetskih objekata, skladita nafte,
naftnih derivata i prirodnog gasa, unoenje invazivnih alohtonih
vrsta i obrazovanje deponija;
2) ograniava izgradnju drugih industrijskih i energetskih
objekata, asfaltnih baza, objekata turistikog smetaja i javnih
skijalita, infrastrukturnih objekata, skladita industrijske robe i
graevinskog materijala, vikendica, eksploataciju i primarnu preradu
mineralnih sirovina, obrazovanje objekata za upravljanje otpadom,
izgradnju naselja i irenje njihovih graevinskih podruja, lov i
ribolov, formiranje umskih i poljoprivrednih monokultura, primenu
hemijskih sredstava i druge radove i aktivnosti koji mogu imati
znaajan nepovoljan uticaj na prirodne i druge vrednosti zatienog
podruja.
Reimi zatite i granice delova zatienog podruja sa razliitim
reimima zatite utvruju se aktom o proglaenju zatienog podruja na
osnovu studije zatite.
Reim zatitne zone zatienog podruja zabranjuje i ograniava radove
i aktivnosti za koje se (u postupku utvrenim zakonom i drugim
propisima) utvrdi da mogu imati znaajan nepovoljan uticaj na
bioloku raznovrsnost, vrednosti geonaslea i predela tog zatienog
podruja.
Vlada blie propisuje reime zatite, postupak i nain njihovog
odreivanja i objekte, radove i aktivnosti koji su zabranjeni ili
ogranieni.
U nacionalnom parku mogu se, u skladu sa posebnim zakonom,
zabraniti radovi i aktivnosti koji su reimima zatite iz ovog lana
ogranieni.
2. Zatiene vrste
lan 36
Divlje vrste koje su ugroene ili mogu postati ugroene, koje
imaju poseban znaaj sa genetikog, ekolokog, ekosistemskog, naunog,
zdravstvenog, ekonomskog i drugog aspekta, tite se kao strogo
zatiene divlje vrste ili zatiene divlje vrste.
Strogo zatienom divljom vrstom moe se proglasiti:
1) vrsta iezla u Republici Srbiji i vraena programom
reintrodukcije;
2) krajnje ugroena divlja vrsta;
3) ugroena divlja vrsta;
-
4) reliktna vrsta;
5) lokalni endemit;
6) stenoendemit;
7) meunarodno znaajna i zatiena divlja vrsta;
8) vrsta kojoj je iz drugih razloga potrebna stroga zatita.
Zatienom divljom vrstom moe se proglasiti:
1) ranjiva divlja vrsta;
2) endemina vrsta;
3) indikatorska, kljuna i kiobran vrsta;
4) reliktna vrsta;
5) meunarodno znaajna i zatiena divlja vrsta;
6) vrsta koja nije ugroena ali se zbog njenog izgleda moe lako
zameniti s ugroenom vrstom.
Zatiene vrste u smislu ovoga zakona, odreuju se na osnovu
nacionalnih i meunarodnih crvenih lista ili crvenih knjiga, strunih
nalaza i naunih saznanja.
Crvenu knjigu, odnosno listu koja sadri ugroene divlje vrste
biljaka, ivotinja i gljiva, lokalitet na kome se nalaze, brojnost
populacije vrsta i stepen ugroenosti utvruje Ministarstvo, na
predlog zavoda.
Zatita divljih vrsta koja nije ureena ovim zakonom, regulie se
posebnim propisima.
3. Pokretna zatiena prirodna dokumenta
lan 37
Delovi geolokog i paleontolokog naslea, kao i bioloka dokumenta
koji imaju izuzetan nauni, obrazovni i kulturni znaaj, mogu se
tititi kao pokretna zatiena prirodna dokumenta.
Pokretna zatiena prirodna dokumenta mogu biti:
1) svi primerci holotipova, sintipova i genotipova fosila, kao i
tipske vrste fosila;
2) svi pojedinani minerali i/ili kristali i mineralne druze na
leitu;
3) svi holotipovi i sintipovi fosila, tipske vrste fosila
pojedinanih minerala i kristala;
-
4) mikoloke, botanike i zooloke zbirke, kao i pojedinani
konzervirani preparati organskih vrsta, njihovi holotipovi i
sintipovi.
Zabranjeno je sakupljanje i/ili unitavanje pokretnih prirodnih
dokumenata kao i unitavanje ili oteivanje njihovih nalazita.
Ekoloka mrea
lan 38
Ekoloku mreu ine: ekoloki znaajna podruja, ekoloki koridori i
zatitna zona ukoliko je potrebna.
Zavod, u saradnji sa drugim strunim i naunim institucijama,
priprema dokumentaciju za uspostavljanje ekoloke mree na teritoriji
Republike Srbije, u skladu sa kriterijumima utvrenim zakonom,
opteprihvaenim pravilima meunarodnog prava i potvrenim meunarodnim
ugovorima.
Zavod vodi digitalnu bazu podataka za ekoloku mreu koja sadri i
vektorski prikazane granice podruja ekoloke mree u odgovarajuoj
razmeri dravne karte.
Vlada utvruje ekoloku mreu kao i blii nain njenog upravljanja i
finansiranja.
Zatita ekoloke mree
lan 39
Zatita ekoloke mree obezbeuje se sprovoenjem propisanih mera
zatite radi ouvanja bioloke i predeone raznovrsnosti, odrivog
korienja i obnavljanja prirodnih resursa i dobara i unapreenja
zatienih podruja, tipova stanita i stanita divljih vrsta u skladu
sa ovim zakonom, drugim propisima, opteprihvaenim pravilima
meunarodnog prava i potvrenim meunarodnim ugovorima.
Mere zatite ekoloke mree odnose se na pravna i fizika lica koja
koriste prirodne vrednosti i obavljaju aktivnosti i radove u skladu
sa zakonom.
Na podruju ekoloke mree primenjuju se mere, metode i
tehniko-tehnoloka reenja sa ciljem ouvanja ekoloki znaajnih podruja
i unapreivanja naruenog stanja delova ekoloke mree.
Praenje stanja ekoloke mree obavlja zavod i/ili druge strune i
naune institucije po ovlaenju Ministarstva.
Zabranjuju se radovi, aktivnosti i delatnosti koji mogu dovesti
do ugroavanja i naruavanja funkcija ekoloke mree i do naruavanja
ili trajnog oteenja svojstava i vrednosti pojedinih delova ekoloke
mree.
Izuzetno od stava 5. ovog lana, Ministarstvo moe dozvoliti
radove, aktivnosti i delatnosti u skladu sa lanom 10. ovog
zakona.
-
Upravljanje ekolokom mreom
lan 40
Podrujem ekoloke mree koje je istovremeno i zatieno podruje,
upravlja upravlja tog zatienog podruja.
Za upravljanje ekoloki znaajnim podrujem i ekolokim koridorom
koje nije stavljeno pod zatitu kao zatieno podruje, Vlada na
predlog Ministarstva, odnosno nadleni organ autonomne pokrajine,
odnosno nadleni organ jedinice lokalne samouprave na ijoj se
teritoriji nalazi deo ekoloke mree moe odrediti ili osnovati pravno
lice.
Za podruje ekoloke mree moe se doneti plan upravljanja ili
propisati skup mera za ouvanje, obnavljanje i unapreenje stanja
ovih podruja.
Plan upravljanja iz stava 3. ovog lana donosi pravno lice kome
je povereno upravljanje delom ekoloke mree.
Blii nain upravljanja ekolokom mreom utvrdie se aktom iz lana
14. stav 4. ovog zakona.
IV POSTUPAK PROGLAAVANJA ZATIENIH PRIRODNIH DOBARA
1. Kategorizacija zatienih podruja
lan 41
Zatiena podruja, u zavisnosti od vrednosti i znaaja, svrstavaju
se u kategorije:
1) I kategorija - zatieno podruje meunarodnog, nacionalnog,
odnosno izuzetnog znaaja;
2) II kategorija - zatieno podruje pokrajinskog/regionalnog,
odnosno velikog znaaja;
3) III kategorija - zatieno podruje lokalnog znaaja.
Ministar propisuje kriterijume vrednovanja i postupak
kategorizacije zatienih podruja.
Proglaenje zatienih podruja
lan 41a
Nacionalni park proglaava se zakonom.
Zatieno podruje I kategorije proglaava Vlada na predlog
Ministarstva.
Zatieno podruje II kategorije proglaava Vlada, odnosno nadleni
organ autonomne pokrajine, kada se zatieno podruje nalazi na
teritoriji autonomne pokrajine. Kada zatieno podruje proglaava
nadleni organ autonomne pokrajine, a obuhvata zemljite, druge
-
nepokretnosti u svojini Republike Srbije i dobra od opteg
interesa, u postupku proglaenja pribavlja se saglasnost
Ministarstva, uz prethodno pribavljena miljenja nadlenih
ministarstava.
Zatieno podruje III kategorije proglaava nadleni organ jedinice
lokalne samouprave, a ako se to zatieno podruje nalazi na
teritoriji dveju ili vie jedinica lokalne samouprave, sporazumno
proglaavaju zatienim podrujem nadleni organi tih jedinica lokalne
samouprave. Kada zatieno podruje obuhvata zemljite i druge
nepokretnosti u svojini Republike Srbije, odnosno autonomne
pokrajine i dobra od opteg interesa, u postupku proglaenja
pribavlja se saglasnost Ministarstva, odnosno organa nadlenog za
poslove zatite ivotne sredine autonomne pokrajine, uz prethodno
pribavljena miljenja nadlenih ministarstava, odnosno nadlenih
organa autonomne pokrajine.
Studija zatite
lan 42
Predlog akta o proglaenju zatienog podruja zasniva se na naunoj
i/ili strunoj osnovi - studiji zatite, kojom se utvruju vrednosti
podruja koje se predlae za zatitu i nain upravljanja podrujem.
Inicijativu za proglaenje zatienog podruja mogu podneti subjekti
zatite prirode iz lana 6. ovog zakona.
Studiju zatite izrauje zavod, koji o pokrenutoj inicijativi i
postupku izrade studije obavetava lokalno stanovnitvo, vlasnike i
korisnike podruja koje je predmet studije i sarauje sa njima.
Studija zatite sadri obrazloenje predloga za pokretanje postupka
zatite, opis prirodnih, stvorenih i predeonih odlika prirodnog
dobra sa tematskim kartografskim prilozima, temeljne vrednosti
prirodnog dobra, ocenu stanja ivotne sredine podruja, predloene
reime zatite, kartografski prikaz sa ucrtanim granicama i reimima
zatite na osnovu podataka iz katastra nepokretnosti, koncept zatite
i unapreenja, mogue perspektive odrivog razvoja, analizu
zainteresovanih strana, dokumentaciju o usklaivanju potreba zatite
sa zainteresovanim stranama, nain upravljanja, procenu
socioekonomskih efekata zatite, razvoja i odrivog korienja,
potrebnu kadrovsku i tehniku opremljenost upravljaa, eventualni
predlog upravljaa i druge elemente od znaaja za proglaenje zatienog
podruja.
Sredstva za izradu studije zatite obezbeuju se u budetu
Republike Srbije, budetu autonomne pokrajine, odnosno budetu
jedinice lokalne samouprave.
Podruje za koje je pokrenut postupak zatite smatra se zatienim u
smislu ovog zakona.
Postupak zatite prirodnog podruja je pokrenut kada zavod dostavi
studiju zatite nadlenom organu.
Uee javnosti
lan 43
O predlogu akta za proglaenje zatienog podruja predlaga akta
obavetava javnost.
-
Predlaga akta obezbeuje javni uvid i organizuje javnu raspravu o
predlogu akta o proglaenju zatienog podruja i strunoj osnovi -
studiji o zatiti sa kartografskom dokumentacijom.
Obavetenje iz stava 1. ovog lana objavljuje se u najmanje jednom
dnevnom listu, koji se distribuira na celoj teritoriji Republike
Srbije i u lokalnom listu jedinice lokalne samouprave na ijoj se
teritoriji nalazi podruje ija se zatita predlae, a sadri podatke o
vremenu i mestu javnog uvida i javne rasprave.
Izlaganje akta o proglaenju zatienog podruja i strune osnove iz
stava 2. ovog lana na javni uvid traje najmanje 20 dana od dana
objavljivanja obavetenja.
Sadraj akta o proglaenju zatienog podruja
lan 44
Akt o proglaenju zatienog podruja naroito sadri:
1) vrstu, naziv i poloaj zatienog podruja;
2) osnovne ciljeve proglaenja i vrednosti zatienog podruja;
3) ukupnu povrinu zatienog podruja i povrine podruja optina,
odnosno teritorija gradova obuhvaenih granicom zatienog podruja, sa
spiskom katastarskih optina;
4) osnovnu vlasniku strukturu na nepokretnostima;
5) opis i grafiki prikaz granica zatienog podruja i granica
prostora sa propisanim reimima zatite, kao i granica zatitne zone,
na nain koji obezbeuje identifikaciju tih granica na terenu i
katastarskom planu;
6) blie ciljeve zatite i odrivog korienja zatienog podruja
iskazane po prostorima sa propisanim reimima zatite i mere kojim se
ti ciljevi postiu;
7) naziv, pravni/organizacioni status i sedite upravljaa;
8) blii sadraj i nain donoenja plana upravljanja;
9) blii nain obezbeenja sredstava za sprovoenje akta o
proglaenju odnosno plana upravljanja u okviru zakonom utvrenih
izvora sredstava;
10) druge elemente od znaaja za upravljanje zatienim
podrujem.
Neophodni podaci iz ta. 3), 4) i 5) ovog lana obezbeuju se iz
baze podataka katastra nepokretnosti koje izdaje Republiki
geodetski zavod bez naknade trokova, na zahtev zavoda.
Objavljivanje akta o proglaenju
lan 45
-
Akt o proglaenju zatienog podruja iz lana 41. st. 1. i 2. ovog
zakona objavljuje se u "Slubenom glasniku Republike Srbije", akt o
proglaenju iz lana 41. stav 3. ovog zakona u slubenom glasilu
autonomne pokrajine, a akt o proglaenju iz lana 41. st. 4. i 5.
ovog zakona u slubenom glasilu jedinice lokalne samouprave.
Organ koji donosi akt o proglaenju zatienog podruja isti
dostavlja u roku od 30 dana, od dana stupanja na snagu:
1) (brisana)
2) Republikom geodetskom zavodu, odnosno nadlenom organu za
upis;
3) upravljau zatienog podruja;
4) zavodu, radi upisa u registar zatienih prirodnih dobara.
Akt o prestanku zatite
lan 46
Ako podruje izgubi vrednosti zbog kojih je zatieno, zavod
predlae donoenje akta o prestanku zatite organu koji je doneo
akt.
Organ iz stava 1. ovog lana duan je da u roku od est meseci od
prijema predloga zavoda, donese akt o prestanku zatite i dostavi
zavodu radi brisanja iz registra zatienih prirodnih dobara.
Akt iz stava 1. ovog lana dostavlja se Republikom geodetskom
zavodu, odnosno nadlenom organu za upis radi brisanja zabelebe u
zemljinim knjigama ili katastru nepokretnosti.
Zavod u roku od mesec dana od dana donoenja akta o prestanku
zatite brie zatieno podruje iz registra zatienih prirodnih
dobara.
Prethodna zatita
lan 47
Podruje za koje se na osnovu strunog obrazloenja zavoda utvrdi
da ima svojstva zatienog podruja i/ili je pokrenut postupak za
proglaenje iz lana 41. ovog zakona, podruje je pod prethodnom
zatitom.
Akt o prethodnoj zatiti donosi Ministarstvo, po prethodno
pribavljenim miljenjima nadlenih ministarstava.
Aktom o prethodnoj zatiti utvruje se podruje pod prethodnom
zatitom, mere zatite i rok na koji se odreuje prethodna zatita,
koji ne moe biti dui od jedne godine od dana donoenja.
Nadleni organ je duan da akt o proglaenju zatienog podruja
donese u roku iz stava 3. ovog lana, a u protivnom prestaje
prethodna zatita i ista se vie ne moe uspostaviti.
-
Reenje o prethodnoj zatiti objavljuje se u "Slubenom glasniku
Republike Srbije" i dostavlja organu nadlenom za proglaenje
zatienog podruja, lokalnoj samoupravi na ijoj se teritoriji nalazi
podruje pod prethodnom zatitom i zavodu radi upisa u registar
zatienih prirodnih dobara.
2. Zatiene vrste
lan 48
Na osnovu procene ugroenosti pojedinih vrsta i obaveza iz
potvrenih meunarodnih ugovora, kao i na osnovu nacionalnih i
meunarodnih crvenih lista i/ili crvenih knjiga i/ili druge strune
dokumentacije, ministar sporazumno sa ministrom nadlenim za poslove
poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede, a na predlog zavoda,
proglaava divlje vrste strogo zatienim divljim vrstama ili zatienim
divljim vrstama.
O vrstama iz stava 1. ovog lana stara se zavod, kao i imaoci tih
vrsta, upravljai zatienih podruja, javna preduzea za gazdovanje
umama, korisnici lovita i ribarskih podruja koji su duni da
planiraju i sprovode mere i aktivnosti na upravljanju populacijama
strogo zatienih i zatienih divljih vrsta u okviru programa i
planova upravljanja, u skladu sa ovim i posebnim zakonima.
Aktom iz stava 1. ovog lana, utvruju se mere zatite za strogo
zatiene i zatiene divlje vrste biljaka, ivotinja i gljiva, kao i
mere zatite njihovih stanita.
Akt iz stava 1. ovog lana objavljuje se u "Slubenom glasniku
Republike Srbije".
3. Pokretna zatiena prirodna dokumenta
lan 49
Geoloka, paleontoloka i bioloka dokumenta koja su ugroena u
smislu ovog zakona, na predlog Prirodnjakog muzeja, po pribavljenom
miljenju zavoda, proglaava zatienim prirodnim dobrom ministar
sporazumno sa ministrom nadlenim za poslove zatite kulturnih
dobara.
Akt iz stava 1. ovog lana objavljuje se u "Slubenom glasniku
Republike Srbije".
Registar zatienih prirodnih dobara
lan 50
Zatiena prirodna dobra upisuju se u registar zatienih prirodnih
dobara.
Registar zatienih prirodnih dobara predstavlja elektronsku bazu
podataka o zatienim podrujima, podrujima pod prethodnom zatitom,
zatienim vrstama i pokretnim zatienim prirodnim dokumentima i vodi
se kao centralni i pokrajinski.
Centralni registar zatienih prirodnih dobara za teritoriju
Republike Srbije vodi Zavod za zatitu prirode Srbije.
-
Pokrajinski registar zatienih prirodnih dobara za teritoriju
autonomne pokrajine vodi Pokrajinski zavod za zatitu prirode koji
je duan da podatke o promenama u registru u roku od 15 dana od dana
evidentiranja promene dostavi Zavodu za zatitu prirode Srbije, radi
upisa u centralni registar.
Ministar propisuje vrstu podataka, nain pribavljanja, voenja,
zatite i korienja podataka iz registra zatienih prirodnih dobara,
kao i podatke iz registra koji su javnog karaktera.
V UPRAVLJANJE I KORIENJE ZATIENIH PODRUJA
Planiranje upravljanja zatienim podrujem
lan 51
Zatita, upravljanje, korienje i unapreenje zatienih podruja
sprovodi se na osnovu akta o proglaenju zatienog podruja i plana
upravljanja zatienim podrujem.
Plan upravljanja zatienim podrujem
lan 52
Upravlja donosi plan upravljanja za period od deset godina.
Za odreena zatiena podruja, aktom o proglaenju moe biti
predvieno da se plan upravljanja donosi za krai period (pojedinana
stabla, drvoredi i slino).
Planom upravljanja odreuje se nain sprovoenja zatite, korienja i
upravljanja zatienim podrujem, smernice i prioriteti za zatitu i
ouvanje prirodnih vrednosti zatienog podruja, kao i razvojne
smernice, uz uvaavanje potreba lokalnog stanovnitva.
Pravna lica, preduzetnici i fizika lica duna su da obavljaju
delatnosti u zatienom podruju u skladu sa planom upravljanja.
Pre isteka perioda na koji se plan donosi analizira se njegovo
sprovoenje i ostvareni rezultati, a ako je to potrebno moe se vriti
njegova revizija.
Izvetaj o ostvarivanju plana dostavlja se na nain i po postupku
propisanom za donoenje plana.
Sadraj plana upravljanja
lan 53
Plan upravljanja sadri naroito:
1) prikaz glavnih prirodnih i stvorenih vrednosti, kao i
prirodnih resursa;
2) ocenu stanja ivotne sredine zatienog podruja;
-
3) pregled konkretnih aktivnosti, delatnosti i procesa koji
predstavljaju faktor ugroavanja zatienog podruja;
4) dugorone ciljeve zatite, ouvanja i unapreenja i odrivog
razvoja;
5) analizu i ocenu uslova za ostvarivanje tih ciljeva;
6) prioritetne aktivnosti i mere na zatiti, odravanju, praenju
stanja i unapreenju prirodnih i stvorenih vrednosti;
7) prioritetne zadatke naunoistraivakog i obrazovnog rada;
8) planirane aktivnosti na odrivom korienju prirodnih vrednosti,
razvoju i ureenju prostora;
9) prostornu identifikaciju planskih namena i reima korienja
zemljita;
10) aktivnosti na promociji vrednosti zatienog podruja;
11) studijsku (istraivaku), programsku, plansku i projektnu
dokumentaciju potrebnu za sprovoenje ciljeva i aktivnosti;
12) oblike saradnje i partnerstva sa lokalnim stanovnitvom i
drugim vlasnicima i korisnicima nepokretnosti;
13) aktivnosti i mere na sprovoenju plana sa dinamikom i
subjektima realizacije plana upravljanja i nain ocene uspenosti
njegove primene;
14) finansijska sredstva i druge materijalne pretpostavke za
izvravanje poverenih poslova u upravljanju zatienim podrujem i nain
njihovog obezbeenja.
Sprovoenje plana upravljanja
lan 54
Na plan upravljanja nacionalnim parkom saglasnost daje Vlada po
prethodno pribavljenim miljenjima nadlenih ministarstava.
Na plan upravljanja zatienim podrujem koje je proglaeno aktom
Vlade saglasnost daje Ministarstvo, po prethodno pribavljenim
miljenjima nadlenih ministarstava.
Na plan upravljanja zatienim podrujem koje je proglaeno aktom
nadlenog organa autonomne pokrajine, odnosno nadlenog organa
jedinice lokalne samouprave saglasnost daje organ nadlean za
poslove zatite ivotne sredine autonomne pokrajine, odnosno jedinice
lokalne samouprave po prethodno pribavljenom miljenju zavoda.
Planovi upravljanja iz st. 1, 2. i 3. ovog lana ostvaruju se
godinjim programima upravljanja, na koje saglasnost daje
Ministarstvo, organ nadlean za poslove zatite ivotne sredine
autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave.
-
Izvetaj o ostvarivanju godinjeg programa za prethodnu godinu i
godinji program upravljanja za narednu godinu, upravlja dostavlja
nadlenom organu do 15. decembra tekue godine, a izvetaj o
ostvarivanju plana upravljanja iz lana 52. ovog zakona najkasnije
60 dana pre isteka perioda za koji je plan donet.
O predlogu plana upravljanja zatienim podrujem upravlja je duan
da obavesti javnost.
Obavetavanje javnosti podrazumeva javni uvid u predloeni
plan.
Javni uvid organizuje i sprovodi upravlja zatienog podruja i
traje 30 dana.
Prostorni plan podruja posebne namene
lan 55
Organizacija, korienje, ureenje prostora i izgradnja objekata na
zatienom podruju vri se na osnovu prostornog plana podruja posebne
namene odnosno urbanistikog plana, u skladu sa zakonom.
Planovi iz stava 1. ovog lana moraju biti u skladu sa aktom o
proglaenju zatienog podruja i planom upravljanja zatienim
podrujem.
U postupku izrade planova iz stava 1. ovoga lana, nadleni organ
za izradu plana, duan je da pribavi uslove zatite prirode, u skladu
sa lanom 9. ovog zakona.
Pravilnik o unutranjem redu i uvarskoj slubi
lan 56
Upravlja je duan da obezbedi unutranji red i uvanje zatienog
podruja u skladu sa pravilnikom o unutranjem redu i uvarskoj slubi
koji donosi, uz saglasnost nadlenog organa.
Pravilnik iz stava 1. ovog lana, za nacionalni park i zatiena
podruja za koja akt o zatiti donosi Vlada, upravlja donosi uz
saglasnost Ministarstva.
Pravilnik iz stava 1. ovog lana, za zatiena podruja za koja akt
o zatiti donosi nadleni organ autonomne pokrajine ili jedinice
lokalne samouprave, upravlja donosi uz saglasnost nadlenog organa
autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave.
Pravilnikom iz stava 1. ovog lana utvruju se pravila za
sprovoenje propisanog reima zatite, a naroito: nain ponaanja
posetilaca i drugih korisnika pri kretanju, boravku i obavljanju
poslova na zatienom podruju; nain obavljanja delatnosti pri
korienju prirodnih resursa i prostora za izgradnju objekata; mesta,
povrine i objekti u kojima se zbog ouvanja divljih biljaka i
ivotinja i drugih vrednosti ograniava kretanje ili zabranjuje i
ograniava obavljanje odreenih radnji, kao i trajanje tih mera;
vrste divljih biljaka i ivotinja ije je korienje, odnosno branje,
sakupljanje i izlov ogranieno, kao i nain i uslovi obavljanja tih
radnji; uslovi zatite prilikom obavljanja naunih istraivanja i
obrazovnih aktivnosti; mesta i uslovi za odlaganje otpada; nain
odravanja urednosti i istoe zatienog podruja; postupak izdavanja
saglasnosti i drugih akata korisnicima od strane upravljaa; nain i
organizacija uvarske slube, uvanja zatienog
-
prirodnog dobra, oprema i sredstva neophodna za uvanje i
odravanje; nain sprovoenja preventivnih mera zatite od poara,
drugih elementarnih nepogoda i udesa.
Aktom o proglaenju zatienog podruja blie se utvruju sadraj, nain
donoenja i oglaavanja akta iz stava 1. ovog lana.
Radovi i aktivnosti na zatienom podruju
lan 57
Na zatienom podruju zabranjeni su radovi i aktivnosti, odnosno
izvoenje projekata, koji oteuju, naruavaju i menjaju osobine i
vrednosti zbog kojih je podruje zatieno.
Vlada moe, u skladu sa zakonom, dozvoliti radove i aktivnosti,
odnosno projekte na zatienom podruju, posebno iz oblasti
energetike, saobraajne infrastrukture, vodoprivrede, poljoprivrede,
turizma, sporta, rudarstva i zatite prirode i ivotne sredine ije je
izvoenje zabranjeno propisanim reimima zatite, ukoliko se radi o
projektima od opteg interesa i nacionalnog znaaja.
Za radove i aktivnosti, odnosno izvoenje projekata na zatienom
podruju sprovodi se postupak procene uticaja na ivotnu sredinu, u
skladu sa zakonom, uz obavezno pribavljanje akta o uslovima i
merama zatite prirode.
Za radove i aktivnosti, odnosno projekte za koje se ne sprovodi
postupak procene uticaja na ivotnu sredinu, a koji mogu imati
uticaj na vrednosti i obeleja zatienog dobra, izvoa radova, odnosno
nosilac projekta, duan je da od zavoda pribavi akt o uslovima i
merama zatite prirode, u skladu sa ovim zakonom.
Planirane radove i aktivnosti, odnosno izvoenje projekta iz ovog
lana, nosilac projekta duan je da pismeno prijavi upravljau
zatienog podruja, koji je u obavezi da ga upozna o mogunostima za
obavljanje istih, kao i o daljoj proceduri.
Korienje i poseivanje zatienih podruja
lan 58
Zatiena podruja mogu se koristiti i poseivati na nain koji ne
ugroava njihove vrednosti i sprovoenje zatite.
Korienje i poseivanje zatienog podruja dozvoljeno je svima pod
jednakim uslovima, u skladu sa ovim zakonom i aktom o zatiti tog
zatienog prirodnog dobra.
Ako bi se korienjem i poseivanjem zatienog podruja mogla
prouzrokovati opasnost za njegovo ouvanje, moe se zabraniti ili
ograniiti korienje i poseivanje.
Obaveze korisnika ili vlasnika nepokretnosti
lan 59
-
Vlasnik ili korisnik nepokretnosti u zatienom podruju duan je da
dozvoli pristup odreenoj prirodnoj vrednosti, radi zadovoljenja
naunih, obrazovnih, estetskih, kulturnih i rekreacijskih potreba,
na nain i pod uslovima utvrenim aktom o proglaenju zatienog
podruja.
Pravo pree kupovine
lan 60
Vlasnik nepokretnosti u granicama zatienog podruja koji namerava
da proda nepokretnost, duan je da tu nepokretnost prvo ponudi na
prodaju organu koji je doneo akt o zatiti to jest Republici Srbiji,
autonomnoj pokrajini, odnosno jedinici lokalne samouprave na ijem
se podruju nepokretnost nalazi.
Vlasnik nepokretnosti u granicama zatienog podruja duan je da u
ponudi navede cenu i uslove prodaje.
Republika Srbija, autonomna pokrajina, odnosno jedinica lokalne
samouprave duna je da se o ponudi izjasni u roku od trideset dana
od prijema pisane ponude.
Ako ponuda ne bude prihvaena u propisanom roku, vlasnik moe
nepokretnost prodati uz iste ili za njega povoljnije uslove od onih
iz ponude.
Ako vlasnik proda nepokretnost u zatienom podruju, a nije
postupio u skladu sa st. 1. i 4. ovog lana, Republika Srbija,
autonomna pokrajina, odnosno jedinica lokalne samouprave ima pravo
da pokrene sudski postupak za ponitaj ugovora o prodaji, u roku do
devedeset dana od dana saznanja za zakljuenje tog ugovora, ali
najkasnije u roku od pet godina od dana zakljuenja ugovora o
kupoprodaji.
Postupak za ponitaj ugovora shodno stavu 5. ovog lana, moe se
pokrenuti i kada je taj ugovor zakljuen kao ugovor o poklonu ili
kada su uslovi prodaje ili cena prividni, kao i kada je stvarna
cena nia i uslovi ugovora povoljniji za kupca, u odnosu na ponudu
iz stava 1. ovog lana.
Sticanje vlasnitva u zatienom podruju
lan 61
Vlasnitvo na nepokretnostima u zatienim podrujima moe se sticati
pod uslovima propisanim ovim zakonom i drugim zakonima.
Strana pravna ili fizika lica mogu sticati pravo vlasnitva nad
nepokretnostima u zatienim podrujima, u skladu sa zakonom.
Oduzimanje (eksproprijacija) i ogranienje prava svojine
lan 62
-
U zatienom podruju, radi sprovoenja zatite i ouvanja zatienih
podruja, kada postoji interes Republike Srbije, moe se nepokretnost
eksproprisati ili ograniiti svojinska i druga stvarna prava na
nekretninama.
Postupak eksproprijacije prava svojine na nepokretnosti sprovodi
se u skladu sa posebnim propisima.
Naknada za uskraivanje ili ograniavanje prava korienja
lan 63
Pravno lice, preduzetnik ili fiziko lice, kome su, zbog
ogranienja i zabrana iz ovog zakona ili na osnovu donetih akata o
zatiti, bitno smanjeni postojei uslovi za sticanje prihoda od
delatnosti, a kojima se bavio najmanje pet godina do donoenja akta
kojim je utvrena zabrana, odnosno ogranienje korienja, a to nije
mogue nadoknaditi dozvoljenom delatnou u okviru propisanog reima
zatite u zatienom podruju, ima pravo na naknadu za ogranienja i
zabrane.
Lice iz stava 1. ovog lana kome se usled primena mera bioloko
tehnike zatite i ureenjem u cilju odrivog korienja zatienog podruja
nanosi teta, ima pravo na naknadu tete.
Naknada iz st. 1. i 2. ovog lana moe se nadoknaditi ako
Ministarstvo, nadleni organ autonomne pokrajine, odnosno jedinice
lokalne samouprave, u saradnji sa upravljaem zatienog podruja,
utvrdi da pravno lice, preduzetnik ili fiziko lice sprovodi
propisane mere i uslove zatite prirode.
Iznos naknade utvruje se sporazumno, a u sluaju spora o visini
naknade odluuje sud.
Naknada iz st. 1. i 2. ovog lana isplauje se na teret sredstava
budeta Republike Srbije, autonomne pokrajine, odnosno jedinice
lokalne samouprave.
Odgovornost za tetu
lan 64
Republika Srbija ne odgovara za tetu koju prouzrokuju divlje
vrste, osim u sluajevima odreenim ovim zakonom i drugim
propisima.
Pravno lice, preduzetnik ili fiziko lice kome bi strogo zatiene
i zatiene divlje vrste mogle prouzrokovati imovinsku ili drugu tetu
(u daljem tekstu: oteeno lice) duno je da na primeren nain i o svom
troku preduzme sve dozvoljene radnje i aktivnosti kako bi spreilo
nastanak tete.
Pod radnjom ili aktivnosti u smislu stava 2. ovog lana,
podrazumeva se ograivanje, uvanje dobara i rasterivanje strogo
zatienih ivotinjskih vrsta, sa mesta gde neposredno ugroavaju dobra
i na nain koji ne ugroava opstanak vrsta.
Ukoliko okolnosti dozvoljavaju, za radnje i aktivnosti iz stava
3. ovog lana, potrebno je pribaviti miljenje zavoda.
-
Pravo na nadoknadu tete
lan 65
Oteeno lice ima pravo na nadoknadu tete u visini stvarne tete
koju su nanele strogo zatiene i zatiene divlje vrste i ako je
preduzeo propisane radnje i aktivnosti.
Oteeno lice je duno da Ministarstvu, odnosno nadlenom organu
autonomne pokrajine, odnosno upravljau zatienog podruja, prijavi
nastanak tetnog dogaaja bez odlaganja, a najkasnije u roku od osam
dana od dana nastanka tete.
Oteeno lice i vetak utvruju na mestu tetnog dogaaja injenice
koje su znaajne za ustanovljenje nastanka tete, uzronika i visinu
tete, o emu se sastavlja zapisnik.
Radnje i aktivnosti iz lana 64. ovog zakona, nain rada i
postupanja vetaka u postupku utvrivanja tete, iznose naknade tete i
kriterijume za izraunavanje tete propisuje ministar.
Visina naknade tete utvruje se sporazumno izmeu Ministarstva,
odnosno nadlenog organa autonomne pokrajine i oteenog lica, a u
sluaju spora o visini tete odluuje sud.
Nadoknade tete prouzrokovane nedozvoljenom radnjom
lan 66
Pravna lica, preduzetnici i fizika lica duna su da naknade tetu
koju prouzrokuju povredama ovog zakona.
Visina naknade tete utvruje se sporazumno izmeu Ministarstva,
odnosno nadlenog organa autonomne pokrajine i lica iz stava 1. ovog
lana, a u sluaju spora o visini tete odluuje sud.
Visina naknade tete prouzrokovane nedozvoljenom radnjom u odnosu
na pojedine primerke strogo zatienih i zatienih divljih vrsta
utvruje se prema odtetnom cenovniku koji donosi ministar u
sporazumu sa ministrom nadlenim za poslove poljoprivrede, umarstva
i vodoprivrede.
Sredstva ostvarena od naknade tete iz st. 1, 2. i 3. ovog lana
prihod su budeta Republike Srbije, odnosno budeta autonomne
pokrajine i koriste se za ouvanje i unapreenje zatienog
podruja.
Upravljanje zatienim podrujem
lan 67
Upravljanje zatienim podrujem je delatnost od opteg
interesa.
Zatienim podrujem upravlja pravno lice (u daljem tekstu:
upravlja), koje ispunjava strune, kadrovske i organizacione uslove
za obavljanje poslova ouvanja, unapreenja, promovisanja prirodnih i
drugih vrednosti i odrivog korienja zatienog podruja.
-
Izuzetno od stava 2. ovog lana, upravlja moe biti preduzetnik
i/ili fiziko lice ukoliko se radi o zatienom podruju male povrine i
veinskom privatnom vlasnitvu na nepokretnostima.
Upravlja se odreuje/imenuje aktom o proglaenju.
Organ nadlean za donoenje akta o proglaenju moe za potrebe
upravljanja jednim ili vie zatienih podruja osnovati javno
preduzee, javnu ustanovu ili privredno drutvo.
Ispunjenost uslova iz stava 2. ovog lana utvruje Ministarstvo,
odnosno organ nadlean za poslove zatite ivotne sredine autonomne
pokrajine, odnosno organ nadlean za poslove zatite ivotne sredine
jedinice lokalne samouprave, u postupku pripreme predloga akta o
proglaenju.
Ministar propisuje blie uslove iz stava 2. ovog lana.
U cilju zatite i prezentacije prirodnih vrednosti zatienog
podruja upravljau, kada ima svojstvo pravnog lica, mogu se dodeliti
na korienje nepokretnosti u javnoj svojini, u skladu sa zakonom i
propisima koji ureuju korienje sredstava u svojini Republike Srbije
i dobara od opteg interesa.
Obaveze upravljaa
lan 68
U upravljanju zatienim podrujem upravlja, je duan naroito
da:
1) uva zatieno podruje i sprovodi propisane reime zatite;
2) unapreuje i promovie zatieno podruje;
3) donosi plan upravljanja i akt o unutranjem redu i uvarskoj
slubi utvren aktom o zatiti;
4) obelei zatieno podruje, granice i reime zatite u skladu sa
posebnim pravilnikom o nainu obeleavanja;
5) osigura neometano odvijanje prirodnih procesa i odrivog
korienja zatienog podruja;
5a) daje saglasnost za obavljanje naunih istraivanja, izvoenje
istranih radova, snimanje filmova, postavljanje privremenih
objekata na povrinama u zatienom podruju i daje druga odobrenja u
skladu sa ovim zakonom i pravilnikom o unutranjem redu i uvarskoj
slubi;
6) obezbedi nadzor nad sprovoenjem uslova i mera zatite
prirode;
7) prati kretanje i aktivnosti posetilaca i obezbeuje obuene
vodie za turistike posete;
8) vodi evidencije o prirodnim vrednostima i o tome dostavlja
podatke zavodu;
9) vodi evidenciju o ljudskim aktivnostima, delatnostima i
procesima koji predstavljaju faktor ugroavanja i oteenja zatienog
podruja i o tome dostavlja podatke zavodu i Ministarstvu;
-
9a) vodi evidenciju o nepokretnostima sa podacima od znaaja za
upravljanje zatienim podrujem;
10) u saradnji sa republikom i pokrajinskom inspekcijom i
organima bezbednosti spreava sve aktivnosti i delatnosti koje su u
suprotnosti sa aktom o zatiti i predstavljaju faktor ugroavanja i
devastacije zatienog podruja;
11) donosi akt o naknadama;
12) vri i druge poslove utvrene zakonom i aktom o zatiti.
Ako upravlja vrenjem poslova iz stava 1. ta. 1), 5a) i 6) ovog
lana utvrdi da je uinjen prekraj ili postoji osnovana sumnja da je
uinjeno krivino delo ili privredni prestup, ovlaen je i duan da
podnese odgovarajuu prijavu ili zahtev za pokretanje prekrajnog
postupka.
U cilju obavetavanja, pruanja pomoi i kontrole posetilaca i
naplate naknade za upotrebu motornog vozila u zatienom podruju, na
javnom putu kroz zatieno podruje moe se zasnovati ulazna stanica sa
odgovarajuim objektima, opremom i osobljem, na osnovu prostornog
odnosno urbanistikog plana i plana upravljanja zatienim podrujem i
uz saglasnost upravljaa javnog puta.
Ulazna stanica moe imati i objekte, sredstva, opremu i lica za
potrebe odravanja javnog puta i bezbednosti saobraaja.
Kada se na ulaznoj stanici vri naplata naknade, upravlja
zatienog podruja duan je da naplatu organizuje tako da obezbedi
protok vozila sa to manjim zastojem, a u skladu sa
saobraajno-tehnikim uslovima, koje utvruje upravlja javnog puta u
postupku izdavanja saglasnosti.
Ukoliko se u postupku nadzora nad radom, strunog i inspekcijskog
nadzora utvrdi da upravlja ne izvrava obaveze ustanovljene aktom o
zatiti, upravljanje zatienim podrujem se oduzima i poverava drugom
upravljau.
Ministar propisuje nain obeleavanja zatienog podruja iz stava 1.
taka 4) ovog lana.
Finansiran