-
Z A K O N O ZATITI I ODRIVOM KORIENJU RIBLJEG FONDA
I. OSNOVNE ODREDBE
Predmet zakona
lan 1. Ovim zakonom ureuje se upravljanje ribljim fondom u
ribolovnim vodama, koje obuhvata zatitu i odrivo korienje ribljeg
fonda kao prirodnog bogatstva i dobra od opteg interesa.
Upravljanje ribolovnim resursima vri se u skladu sa principom
odrivog korienja, koji doprinosi ouvanju diverziteta ihtiofaune i
ekolokog integriteta vodenih ekosistema. Riblji fond u ribolovnim
vodama je u dravnoj svojini.
Znaenje izraza
lan 2. Pojedini izrazi upotrebljeni u ovom zakonu imaju sledee
znaenje: 1) adultni primerci riba su svi razvojni oblici riba koji
su dostigli polnu zrelost;
2) alohtone (strane) vrste riba su one vrste riba koje primarno
ne ive u odreenoj ribolovnoj vodi; 3) autohtone vrste riba su one
vrste riba koje primarno ive u odreenoj ribolovnoj vodi odnosno
nalaze se na podruju svoje prirodne rasprostranjenosti;
4) vetake ribolovne vode su: kanali; akumulacije; pozajmita -
potopljeni kopovi peska, ljunka, kamena, zemlje, uglja i drugih
mineralnih sirovina;
5) dozvola za privredni ribolov je dokument koji daje pravo
ribaru da obavlja delatnost privrednog ribolova u skladu sa ovim
zakonom;
6) dozvola za rekreativni ribolov je dokument koji daje pravo
rekreativnom ribolovcu da obavlja rekreativni ribolov u skladu sa
ovim
zakonom;
7) zatita je skup mera koje se preduzimaju radi ouvanja i
osiguranja uslova za odrivo dugorono korienje ribljeg fonda; 8)
juvenilni primerci riba su jedinke riba u periodu razvia izmeu
zavretka metamorfoze larvi (liinki) i sticanja polne zrelosti; 9)
kategorizacija ribolovnih voda je razvrstavanje ribolovnih voda na
osnovu kvalitativnih i kvantitativnih karakteristika ribljeg
fonda;
10) korisnik ribarskog podruja je privredno drutvo ili javno
preduzee, koje ispunjava uslove propisane ovim zakonom; 11)
lovostaj je vremenski period u kojem se pojedine vrste riba, osim
riba gajenih u ribnjacima, ne mogu loviti niti stavljati u
promet;
12) matica je polno zrela riba, bez obzira na pol, koja ima
maksimalni reproduktivni potencijal za datu vrstu;
13) monitoring je sistemsko praenje stanja ribljeg fonda; 14)
odrivo korienje ribljeg fonda je korienje i zatita ribljeg fonda
kojim se obezbeuje ista struktura i stopa njegovog korienja u
duem
-
vremenskom periodu;
15) poribljavanje je plansko unoenje jedinki ribe i oploene ikre
u ribolovne vode u skladu sa programom upravljanja ribarskim
podrujem; 16) privredni ribolov je lov polno zrelih primeraka riba
udiarskim, mrearskim i samolovnim alatima, radi stavljanja
ulovljene ribe u promet; 17) prirodne ribolovne vode su tekue vode
- potoci i reke sa rukavcima, mrtvajama i plavnom zonom do
odbrambenih nasipa i stajae vode - jezera, bare i movare; 18)
rekreativni ribolov je neprivredna aktivnost i podrazumeva lov
polno zrelih riba udiarskim i pomonim mrearskim alatima radi
zadovoljenja potreba graana za rekreacijom; 19) ribar je lice koje
se bavi privrednim ribolovom i ulovljenu ribu stavlja u promet;
20) ribarsko podruje je prirodna ili vetaka ribolovna voda ili
njen deo koji ini hidroloku, bioloku i ekonomsku celinu za zatitu i
odrivo korienje ribljeg fonda; 21) ribarstvo podrazumeva aktivnosti
zatite i odrivog korienja, lova i prometa ribljeg fonda; 22) riblja
plodita su delovi ribolovnih voda pogodni za razmnoavanje riba; 23)
riblji fond su sve vrste riba, mekuaca, rakova i ostalih akvatinih
organizama koji se tite i odrivo koriste; 24) ribolovac je lice
koje se bavi rekreativnim i sportskim ribolovom;
25) ribouvar je slubeno lice sa licencom u stalnom radnom odnosu
kod korisnika ribarskog podruja; 26) ribolovne vode su kopnene
(prirodne i vetake) tekue i stajae vode u kojima ive ribe; 27)
ribolovne organizacije su udruenja graana osnovana radi
rekreativnog ili sportskog ribolova, popularizacije ribolova,
edukacije
ribolovaca, njihovog organizovanja i evidencije.
28) sanacioni ribolov je takav ribolov koji se preduzima radi
spreavanja razvoja alohtonih vrsta ili prenamnoavanja pojedinih
vrsta riba na ribarskom podruju; 29) sportski ribolov je oblik
rekreativnog ribolova i odnosi se na takmiarski ribolov kao
sportska aktivnost; 30) translokacija ribe je premetanje jedinki u
druge ribolovne vode sa ciljem unapreenja ribljeg fonda, u skladu
sa ovim zakonom; 31) teta naneta ribljem fondu je svako namerno ili
nenamerno unitavanje ribljeg fonda ili stanita u ribolovnoj
vodi.
II. RIBARSKA PODRUJA
Ustanovljavanje i proglaavanje ribarskih podruja
lan 3. Radi odrivog korienja ribljeg fonda u ribolovnim vodama
ustanovljavaju se ribarska podruja. Ribarsko podruje ustanovljava
ministar za zatitu ivotne sredine (u daljem tekstu: ministar), po
prethodno pribavljenom miljenju Zavoda za zatitu prirode.
-
Aktom iz stava 2. ovog lana odreuju se granice i namena
ribarskog podruja u pogledu vrste ribolova koji se na njemu obavlja
(privredni i/ili rekreativni). Ribarsko podruje na ribolovnoj vodi
u nacionalnom parku ili drugom zatienom prirodnom dobru proglaava i
koristi preduzee koje upravlja nacionalnim parkom, odnosno upravlja
zatienog prirodnog dobra, po prethodno pribavljenom miljenju
ministra. Ribarsko podruje iz stava 1. ovog lana koristi se u
skladu sa odredbama ovog zakona.
Granica izmeu ribarskih podruja na tekuoj ribolovnoj vodi
odreuje se upravno na maticu toka od obale do obale, odnosno do
glavnih odbrambenih
nasipa.
Za ribolovne vode koje su istovremeno dravne granice, granice
ribarskog podruja odreuju se prema dravnoj granici, upravno na
maticu toka od obale do dravne granice, odnosno do glavnih
odbrambenih nasipa.
Ustupanje ribarskih podruja na korienje
lan 4. Ribarsko podruje ili deo ribarskog podruja (u daljem
tekstu: ribarsko podruje) ustupa na korienje ministar. Ribarsko
podruje koje se nalazi na teritoriji autonomne pokrajine ustupa na
korienje nadleni pokrajinski organ. Ribarsko podruje ustupa se na
korienje javnim konkursom na 10 godina.
Ribarsko podruje ustupljeno na korienje, korisnik ne moe
ustupati drugim subjektima.
Uslovi za ustupanje i oduzimanje ribarskog podruja
lan 5. Ribarsko podruje moe da se ustupi na korienje privrednom
drutvu ili javnom preduzeu (u daljem tekstu: korisnik) koje
ispunjava sledee uslove: 1) da je tehniki i struno opremljeno za
obavljanje delatnosti, odnosno da ima zaposleno lice u stalnom
radnom odnosu sa najmanje VII
stepenom strune spreme (ili master studije), biolokog, ekolokog
ili stoarskog usmerenja ili da obezbedi poslovno - tehniku saradnju
sa ovlaenom strunom ustanovom, uz odobrenje ministra; 2) da ima
organizovanu ribouvarsku slubu u skladu sa ovim zakonom;
3) da nije u roku od dve godine, pre objavljivanja konkursa
za
ustupanje ribarskog podruja na korienje, kanjavano za privredne
prestupe ili prekraje. Ministar moe oduzeti ribarsko podruje ako
korisnik ili preduzee koje upravlja nacionalnim parkom ili upravlja
zatienog prirodnog dobra: 1) koristi ribarsko podruje suprotno
programu upravljanja ribarskim podrujem; 2) ne sprovodi mere
predviene ugovorom o ustupanju na korienje ribarskog podruja; 3)
prestane da ispunjava uslove iz stava 1. ovog lana. Nadleni
pokrajinski organ moe oduzeti ribarsko podruje korisniku
-
na teritoriji autonomne pokrajine iz razloga navedenih u stavu
2. ta. 1), 2) i 3) ovog lana. Ministar blie propisuje uslove i nain
organizovanja ribouvarske slube.
Naknada za korienje ribarskog podruja
lan 6. Ribarsko podruje ustupa se na korienje uz naknadu.
Naknada za korienje ribarskog podruja prihod je budeta Republike
Srbije i koristi se preko Fonda za zatitu ivotne sredine, a naknada
za korienje ribarskog podruja na teritoriji autonomne pokrajine,
prihod je budeta autonomne pokrajine i koristi se preko
podrajinskog budetskog fonda za zatitu ivotne sredine. Visina
naknade iz stava 2. ovog lana iznosi 15% od novanog iznosa trokova
za izdavanje dozvole za privredni ribolov i 10% od novanog iznosa
trokova za izdavanje dozvole za rekreativni ribolov (godinje,
dnevne i viednevne). Sredstva od naknade za korienje ribarskog
podruja korisnik je dunan da uplati na raun propisan za uplatu
javnih prihoda budeta Republike Srbije do 10. u mesecu za prethodni
mesec.
Sredstva od naknade za korienje ribarskog podruja koriste se
namenski za zatitu, unapreenje i odrivo korienje ribljeg fonda.
Ugovor o ustupanju na korienje ribarskog podruja
lan 7. O ustupanju ribarskog podruja na korienje ministar,
odnosno nadleni pokrajinski organ zakljuuje ugovor sa korisnikom
ribarskog podruja. Ugovor iz stava 1. ovog lana naroito sadri:
naziv ribarskog podruja; period korienja ribarskog podruja; granice
ribarskog podruja; obaveze korisnika; uslove i nain raskida
ugovora.
Privremeno ustupanje ribarskog podruja
lan 8. Ribarsko podruje koje konkursom nije ustupljeno na
korienje ili je oduzeto, ministar privremeno ustupa na korienje bez
konkursa privrednom drutvu ili javnom preduzeu, koje ispunjava
uslove iz lana 5. stav 1. ovog zakona, do raspisivanja konkursa, a
najdue na period od godinu dana.
Obeleavanje ribarskog podruja
lan 9. Korisnik je duan da vidno obelei granice ribarskog
podruja u roku od tri meseca od dana potpisivanja ugovora o
ustupanju na korienje ribarskog podruja. Korisnik je duan da
programom upravljanja ribarskim podrujem odredi pojedine delove
ribarskog podruja za mrest i razvie riba (riblja plodita i sl.), da
zabrani ribolov na tim delovima ribarskog podruja i da
-
ih vidno oznai do dana poetka zabrane ribolova. Ministar blie
propisuje nain obeleavanja granica ribarskog podruja.
uvanje ribarskog podruja
lan 10. Korisnik je duan da obezbedi uvanje ribarskog podruja.
uvanje ribarskog podruja vri lice koje je zaposleno na neodreeno
vreme kod korisnika, koje ima poloen struni ispit i licencu za
ribouvara, i ono je slubeno lice (u daljem tekstu: ribouvar). Pored
ribouvara, korisnik ribarskog podruja moe da angauje i lica
volontere koji poslove uvanja ribarskog podruja obavljaju kao
pratnja ribouvaru. Ribouvar pri vrenju svojih poslova mora imati
ribouvarsku znaku i ribouvarsku legitimaciju, koju izdaje korisnik.
Volonter za poslove uvanja ribarskog podruja, koje obavlja kao
pratnja ribouvaru mora imati znaku ribouvar-volonter i ribouvarsku
legitimaciju koju izdaje korisnik, a u kojoj je naznaen njegov
volonterski status. Ministar propisuje obrazac ribouvarske
legitimacije i izgled ribouvarske znake.
Struni ispit za ribouvara
lan 11. Struni ispit za ribouvara polae se pred komisijom koju
obrazuje ministar.
Ministar blie propisuje uslove, program i nain polaganja ispita
iz stava 1. ovog lana.
Licenca za ribouvara
lan 12. Licencu za ribouvara izdaje ministarstvo za zatitu
ivotne sredine (u daljem tekstu: Ministarstvo) licu koje je poloilo
struni ispit iz lana 11. ovog zakona. Trokove izdavanja licence
snosi podnosilac zahteva za izdavanje licence.
Ministarstvo vodi registar izdatih licenci.
Ministar propisuje blie uslove i postupak za izdavanje i
oduzimanje licence, kao i nain voenja registra izdatih licenci.
Ovlaenja ribouvara
lan 13. U vrenju svojih poslova ribouvar, kao slubeno lice, duan
je da preduzme sledee mere: 1) zatrai od lica zateenog na
ribolovnoj vodi, ili u neposrednoj blizini ribolovne vode, ili u
ribolovu, da pokae isprave kojima se utvruje njegov identitet i
dozvolu za privredni ribolov, odnosno dozvolu za
rekreativni ribolov;
-
2) izvri pregled objekata, plovnih objekata, vozila, ribolovnog
alata, opreme i ulova i da utvrdi da li se ribolov obavlja u skladu
sa ovim
zakonom;
3) pristupi svakoj ribolovnoj vodi na ribarskom podruju u cilju
kontrole;
4) vri prodaju dnevnih, viednevnih i doplatnih dozvola za
rekreativni ribolov;
5) privremeno oduzme dozvolu za privredni ili rekreativni
ribolov,
sredstva, alat i opremu, kao i druge predmete pronaene na
ribolovnoj vodi ili u njenoj neposrednoj blizini, ako postoji
osnovana sumnja da su
upotrebljeni ili namenjeni za izvravanje radnji koje su
zabranjene ovim zakonom;
6) oduzme ulov ukoliko postoji osnovana sumnja da je riba
ulovljena u
suprotnosti sa odredbama ovog zakona;
7) i druge poslove u skladu sa Programom upravljanja
ribarskim
podrujem. O izvrenom privremenom oduzimanju dokumenata,
sredstava, alata, opreme i ulova, ribouvar izdaje licu od koga je
izvrio privremeno oduzimanje potvrdu o tome.
Oduzeta sredstva, alate, opremu, ulov, kao i dokumenta iz stava
1.
taka 5. ovog lana ribouvar je duan da bez odlaganja preda
korisniku.
Prava i obaveze korisnika
lan 14. Korisnik je duan da izvesti ministra, a za ribarsko
podruje na teritoriji pokrajine i nadleni pokrajinski organ o
promenama na ribarskom podruju koje su od znaaja za korienje
ribarskog podruja. Korisnik utvruje nain organizovanja ribolova,
vreme trajanja ribolova, kontrolu izlovljavanja riba, mere
sigurnosti u ribolovu i nain korienja objekata u ribolovu. Korisnik
je duan da ribolovne vode na ribarskom podruju kategorizuje i
obelei na propisan nain. Pravno lice, preduzetnik ili fiziko lice
koje obavlja ribolov suprotno odredbama ovog zakona ili na drugi
nain nanese tetu ribljem fondu duan je da tu tetu nadoknadi
korisniku ribarskog podruja, po podnetom zahtevu korisnika.
Zahtev za naknadu tete korisnik podnosi, u skladu sa ovim
zakonom, licu za koje je utvreno da je nanelo tetu ribljem fondu.
Korisnik je duan da sredstva dobijena po osnovu naknade tete iz
stava 4. ovog lana, namenski upotrebi za zatitu i unapreenje
ribljeg fonda, o emu izvetava Ministarstvo. Korisnik je duan da
izvesti Ministarstvo o uinjenom prekraju od strane ribara radi
evidentiranja prekraja u registru ribara, jednom meseno. Ministar
propisuje nain odreivanja i visinu naknade tete nanete ribljem
fondu i kategorizaciju ribolovnih voda.
Programi upravljanja ribarskim podrujem
lan 15.
-
Korisnik je duan da najkasnije u roku od godinu dana od dana
potpisivanja ugovora o korienju ribarskog podruja donese Program
upravljanja ribarskim podrujem za period na koji mu je dodeljeno na
korienje. Korisnik je duan da najkasnije u roku od godinu dana od
dana donoenja Programa upravljanja ribarskim podrujem pribavi
saglasnost na isti.
U skladu sa Programom upravljanja ribarskim podrujem, korisnik
donosi godinji program upravljanja ribarskim podrujem najkasnije do
kraja tekue godine za narednu godinu. Do dobijanja saglasnosti na
Program upravljanja ribarskim podrujem, ribarsko podruje koristi se
na osnovu Privremenog programa upravljanja ribarskim podrujem koji
se donosi za prve dve godine korienja, a koji korisnik donosi u
roku od tri meseca od dana ustupanja ribarskog podruja na korienje.
Ministar, odnosno nadleni pokrajinski organ daje saglasnost na
programe iz st. 1, 3. i 4. ovog lana. Programe iz st. 1, 3. i 4.
ovog lana mogu izraivati organizacije koje su registrovane za
struna i nauna istraivanja iz oblasti ribolovnog ribarstva,
ihtiologije, ribarstvene biologije ili ekologije kopnenih voda.
Program upravljanja ribarskim podrujem i Privremeni program
upravljanja ribarskim podrujem
lan 16. Program upravljanja ribarskim podrujem i Privremeni
program upravljanja ribarskim podrujem sadre: 1) podatke o
korisniku ribarskog podruja; 2) podatke o ribarskom podruju; 3)
osnovne hidroloke, bioloke, fizike, hemijske i druge karakteristike
voda ribarskog podruja; 4) podatke o kategorizizaciji ribolovnih
voda, ribljim vrstama u
vodama ribarskog podruja, procenu njihove biomase (koliine) i
godinje produkcije sa posebnim osvrtom na ribolovno najznaajnije
vrste; 5) mere za zatitu i odrivo korienje ribljeg fonda i
mogunosti i naine njegovog godinjeg poveanja; 6) program
poribljavanja po vrstama i koliini riba i vremenu i mestu
poribljavanja;
7) mere za zatitu ribljih plodita, riba i riblje mlai sa plavnih
podruja; 8) procedure za otkrivanje i suzbijanje zagaivanja voda
ribarskog podruja; 9) dozvoljeni izlov ribe po vrstama i koliinama
na osnovu godinjeg prirasta ribljeg fonda; 10) uslove obavljanja
ribolovnih aktivnosti i mere za njihovo
unapreenje, kao i za unapreenje ribolovnog turizma na ribarskom
podruju; 11) organizaciju ribouvarske slube i broj ribouvara; 12)
ekonomske pokazatelje korienja ribarskog podruja; 13) sredstva
potrebna za sprovoenje programa upravljanja ribarskim podrujem i
nain obezbeivanja i korienja tih sredstava.
-
Godinji program upravljanja ribarskim podrujem
lan 17. Godinji program upravljanja ribarskim podrujem sadri: 1)
procenu biomase i prirasta ribljeg fonda u ribarskom podruju; 2)
dozvoljeni godinji i dnevni izlov ribe po vrstama; 3) dinamiku
poribljavanja ribarskog podruja po vrstama i koliini riba, vremenu
i mestu poribljavanja, kao i potrebna novana sredstva; 4) mere i
nain zatite ribarskog podruja i organizaciju rada ribouvarske
slube.
Usklaivanje programa upravljanja ribarskim podrujima
lan 18. Korisnik ribarskog podruja koje se nalazi u nacionalnom
parku, odnosno drugom zatienom prirodnom dobru, duan je da program
upravljanja ribarskim podrujem uskladi sa programom zatite i
razvoja nacionalnog parka, odnosno zatienog prirodnog dobra.
Izvetaj o korienju ribarskog podruja
lan 19. Korisnik ribarskog podruja duan je da pripremi godinji
izvetaj o korienju ribarskog podruja i dostavi ga Ministarstvu ili
nadlenom pokrajinskom organu i Agenciji za zatitu ivotne sredine
najkasnije do 1. marta tekue godine za prethodnu godinu. Korisnik
je duan da najkasnije 90 dana pre isteka perioda na koji mu je
ribarsko podruje dodeljeno na korienje, pripremi izvetaj o korienju
ribarskog podruja i dostavi ga Ministarstvu ili nadlenom
pokrajinskom organu i Agenciji za zatitu ivotne sredine.
Ministarstvo blie propisuje formu, sadraj i obim finalnog izvetaja
o korienju ribarskog podruja za period koji mu je ugovorom o
korienju dodeljen.
III. OUVANJE I ZATITA RIBLJEG FONDA
lan 20. Na ribarskom podruju zabranjeno je: 1) loviti,
posedovati i unitavati riblju mla i primerke ribe u vreme mresta i
lovostaja;
2) loviti ribu neposredno rukom;
3) loviti ribu eksplozivom i drugim rasprskavajuim sredstvima,
harpunom, ostima, podvodnom pukom i drugim zabranjenim ili
nedozvoljenim sredstvima i alatima, vatrenim orujem, strujom,
vetakim izvorom svetlosti ili hemijskim i drugim sredstvima koja
ubijaju, truju ili omamljuju
ribu;
4) pregraivati vodeni tok privremenim ili stalnim pregradama
koje ometaju prolaz ribe, ako to nije predvieno
investiciono-tehnikom dokumentacijom za izgradnju, odnosno
rekonstrukciju objekata ili postrojenja,
osim za hidroenergetska postrojenja instalirane snage vee od 1
MW;
-
5) loviti nou mladicu, lipljana i pastrmku; 6) zatvarati,
odvraati i iscrpljivati vodu iz ribolovne vode, ako se time
prouzrokuje opasnost za opstanak ribe;
7) naglo, tehniki neopravdano, isputati vodu iz prirodnih i
vetakih jezera i drugih akumulacija ako se time prouzrokuje
opasnost za opstanak ribe;
8) ometati postavljanje znakova kojima se obeleava ribarsko
podruje, riblje plodite, prirodno dobro, ribnjak ili ribolovna voda
za ribolov pod posebnim uslovima i mestima na kojima je ribolov
zabranjen, kao
i vriti oteivanje i premetanje znakova; 9) spreavati spaavanje
ribe i riblje mlai, sa zemljita koje je poplavljeno;
10) kretanje licu bez dozvole za privredni ili rekreativni
ribolov
sa sredstvima i alatima za ribolov van puteva na ribarskom
podruju, a u neposrednoj blizini ribolovne vode;
11) dranje alata i sredstava za privredni ribolov i
elektroribolov u objektima, vozilima i plovnim objektima koja se
nalaze na ribolovnoj vodi
ili na drugim objektima na ribarskom podruju od strane lica koja
nisu ovlaena za obavljanje privrednog ribolova, ili ribolova u
naunoistraivake svrhe; 12) moiti lan, divizmu i konoplju; 13)
loviti ribu potezanjem, odnosno kaenjem udicom za telo
grabuljanjem;
14) spreavati, na bilo koji nain, ribouvara u izvravanju odredbi
iz lana 13. ovog zakona; 15) spreavati ili ometati lica koja
poseduju dozvolu za privredni ili rekreativni ribolov da na
ribolovnoj vodi obavljaju isti;
16) postavljanje ograda ili bilo kakvih prepreka kojima se
spreava pristup ribouvara ribolovnoj vodi; 17) upotreba alata za
privredni ribolov na ribolovnoj vodi koja nije
namenjena za obavljanje privrednog ribolova;
18) zagaivati ribolovnu vodu tetnim i opasnim materijama koje
mogu menjati ili pogoravati ustaljeni kvalitet ribolovne vode i na
taj nain ugroavati riblji fond; 19) posedovanje ribe koja je
ulovljena suprotno odredbama ovog zakona.
Mere za ouvanje i zatitu ribljeg fonda
lan 21. Radi ouvanja i zatite ribljeg fonda ustanovljava se
lovostaj za sve ili pojedine vrste riba na ribarskom podruju, kao i
zabrana lova riba koje nemaju propisanu veliinu. Ministar blie
propisuje mere za ouvanje i zatitu ribljeg fonda. Radi praenja
stanja ribljeg fonda u ribolovnim vodama ministar propisuje program
monitoringa.
Monitoring iz stava 3. ovog lana moe da vri ovlaena organizacija
koja ispunjava propisane uslove u pogledu kadrova, opreme i
prostora.
Ministar odreuje organizacije iz stava 4. ovog lana koje
ispunjavaju uslove za vrenje monitoringa.
-
Reenje o promeni reima ribolova i perioda lovostaja
lan 22. Ministar, na osnovu ukazane potrebe, a prema
meteorolokim, hidrolokim i biolokim pokazateljima donosi reenje o
promeni reima ribolova ili perioda lovostaja za pojedine vrste riba
na ribarskom podruju. Korisnik na osnovu ukazane potrebe, a prema
meteorolokim, hidrolokim i biolokim pokazateljima, u skladu sa
programom upravljanja ribarskim podrujem, moe od ministra zatraiti
privremenu promenu reima ribolova ili perioda lovostaja za pojedine
vrste riba na ribarskom podruju.
Riblja plodita
lan 23. Ministar odreuje riblja plodita na pojedinim delovima
ribarskih podruja radi neometanog mresta riba. Korisnik moe
programom upravljanja ribarskim podrujem odrediti pojedine delove
ribarskog podruja za riblja plodita u odreenom vremenskom
periodu.
U ribljim ploditima iz stava 1. ovog lana zabranjen je svaki vid
ribolova, kao i bilo kakve druge aktivnosti koje ometaju mrest,
razvoj i
kretanje riba, osim ribolova u naunoistraivake svrhe. Korisnik
ribarskog podruja na kome se nalaze riblja plodita duan je da ih
vidno obelei, istakne zabranu ribolova, zabranu kretanja bez
ovlaenja i zabranu bilo kakvog drugog uznemiravanja riba i da
preduzme sve potrebne mere koje obezbeuju nesmetan priliv i odliv
vode iz plodita i druge mere integralnog upravljanja ribarskim
podrujem koje obezbeuju funkcionalni integritet ribljeg
plodita.
Poribljavanje ribolovnih voda i translokacija
lan 24. Poslove poribljavanja ribolovnih voda i translokacije
vri korisnik, u skladu sa programom upravljanja ribarskim podrujem.
Trokove poribljavanja i translokacije snosi korisnik ribarskog
podruja. Poribljavanje se vri autohtonim vrstama riba. Ribolovne
vode mogu se poribljavati materijalom za poribljavanje
proizvedenim u mrestilitu koje je registrovano za obavljanje
proizvodnje ribe, oploene ikre, uzgoj ribe i mlai, uz potvrdu o
poreklu roditeljskih matica. Poribljavanje ribolovnih voda vrstama
riba koje su nestale iz tih
voda (reintrodukcija ili ponovno naseljavanje), kao i autohtonim
vrstama
poreklom iz uvoza obavlja se na osnovu dozvole ministra.
Poribljavanje se
vri u prisustvu inspektora za zatitu ivotne sredine uz potvrdu o
zdravstvenom stanju materijala kojim se vri poribljavanje.
Translokacija se vri autohtonim vrstama riba uz dozvolu ministra,
potvrdu o zdravstvenom stanju, a u prisustvu inspektora za zatitu
ivotne sredine.
Ogranienja korienja ribolovnih voda
-
lan 25. Izgradnja ili rekonstrukcija vodoprivrednog objekta ili
postrojenja na
ribolovnoj vodi moe se vriti samo pod uslovom da se obezbedi
nesmetano razmnoavanje riba, migracije riba i ouvanje ribljeg
fonda. - 12 -
Korisnici dovodnih, turbinskih i drugih kanala duni su da ugrade
i odravaju odgovarajue ureaje koji spreavaju ulaz ribe u te kanale,
a korisnici brana su duni da obezbede adekvatne riblje prolaze
(staze) ili da svedu na minimum negativne efekte prepreka koje
ometaju ili spreavaju migraciju ribljeg fonda.
Ograivanje ili pregraivanje ribolovne vode vri korisnik uz
saglasnost ministra.
U ribolovnoj vodi zabranjeno je postavljanje kaveznih sistema
ili
drugih objekata za uzgoj ribe.
U ribljim ploditima zabranjeno je vaenje peska, ljunka, kamenja,
panjeva, kao i preduzimanje svih radnji kojima se, naruavanjem
ekolokih odlika ribolovnih voda, ugroava riblji fond.
Spaavanje ribe sa poplavljenog podruja
lan 26. Na poplavljenom podruju zabranjeno je obavljanje
ribolova dok se voda ne povue u korito ribolovne vode. Korisnik je
duan da preduzme odgovarajue mere da se riba sa poplavljenih
podruja vrati u korito ribolovne vode. Vlasnik zemljita koje je
poplavljeno duan je da omogui korisniku sprovoenje mera i
aktivnosti vraanja ribe sa poplavljenog podruja u korito ribolovne
vode.
Korisnik je duan da vlasniku zemljita nadoknadi tetu nastalu
prilikom sprovoenja mera i aktivnosti vraanja ribe sa poplavljenog
podruja u korito ribolovne vode.
Ouvanje ekosistema ribolovnih voda
lan 27. Zabranjeno je u ribolovnu vodu isputati tetne i opasne
materije ili na nju delovati drugim agensima koji bi naruili njene
fizike, hemijske, bioloke i ambijentalne odlike, poremetili
ustaljeni kvalitet vode, ugrozili zdravstveno stanje, ivot i
opstanak riba i doveli do naruavanja faunistikog sastava ribolovne
vode. Zabranjeno je preduzimati mere koje dovode do promena
hidrolokog reima koje negativno utiu na ivotni ciklus, posebno na
mrest ribljih vrsta, osim za hidroenergetska postrojenja
instalirane snage vee od 1 MW. Zabranjeno je deponovanje i
odlaganje smea na ribolovnoj vodi.
Zabrana unoenja alohtonih vrsta riba
lan 28. Zabranjeno je unositi alohtone vrste riba u ribolovnu
vodu.
Spaavanje ribe i sanacioni izlov
-
lan 29. U sluaju da doe do promene fizikih, hemijskih ili
biolokih odlika ribolovne vode koje e tetno delovati na riblji fond
ili da postoji opravdana sumnja da e do toga doi, korisnik je duan
da preduzme odgovarajue mere kako bi sauvao riblji fond. Izlov
ugroene ribe radi spaavanja u smislu stava 1. ovog lana i
translokaciju u drugu ribolovnu vodu, korisnik obavlja u
prisustvu
inspektora za zatitu ivotne sredine. Korisnik je duan da
zainteresovanim licima omogui da o svom troku ostvare pravo uvida u
nain i tok sprovoenja aktivnosti na spaavanju ribljeg fonda. Radi
spreavanja razvoja alohtonih vrsta ili prenamnoavanja pojedinih
vrsta riba na ribarskom podruju, a na osnovu analize strunog lica
iz lana 5. ovog zakona, korisnik moe obavljati sanacioni ribolov,
na osnovu dozvole, a u prisustvu inspektora za zatitu ivotne
sredine. Korisnik koji vri aktivnosti iz st. 2. i 3. ovog lana duan
je da po izvrenom ribolovu podnese izvetaj Ministarstvu, a za
ribarsko podruje na teritoriji pokrajine i nadlenom pokrajinskom
organu o koliini i vrsti ribe, vremenu obavljanja ribolova, mestu i
nainu ribolova, odnosno korienju pribora i sredstava za obavljeni
ribolov. Zabranjeno je stavljati u promet ribu ulovljenu radi
spaavanja. Dozvolu za sanacioni ribolov iz st. 2. i 3. ovog lana
izdaje ministar. Dozvolom iz stava 6. ovog lana odreuje se vreme i
nain vrenja ribolova, vrsta i koliina ribe koju treba izloviti, kao
i dalje postupanje sa ulovljenom ribom.
IV. RIBOLOV
1. Privredni ribolov
Uslovi za obavljanje privrednog ribolova
lan 30. Privredni ribolov na ribarskom podruju moe da obavlja
privredno drutvo ili preduzetnik, koji ispunjava uslove propisane
ovim zakonom. Privredno drutvo moe da obavlja privredni ribolov ako
ima: 1) dva zaposlena lica sa VII stepenom strune spreme (ili
master studije), biolokog, ekolokog ili stoarskog usmerenja; 2)
zaposlena lica koja su upisana u registar privrednih ribara.
Preduzetnik moe da obavlja privredni ribolov ako je upisan u
registar privrednih ribara.
Privredno drutvo ili preduzetnik obavlja privredni ribolov na
osnovu ugovora sa korisnikom ribarskog podruja i godinje dozvole za
privredni ribolov, u skladu sa Programom upravljanja ribarskim
podrujem, odnosno Privremenim programom upravljanja ribarskim
podrujem i kategorizacijom ribolovnih voda.
Struni ispit za ribara
lan 31. Struni ispit za ribara polae se pred komisijom koju
obrazuje ministar.
-
Lice sa poloenim strunim ispitom iz stava 1. ovog lana stie
pravo na upis u registar privrednih ribara.
Ministar blie propisuje uslove, nain i program polaganja strunog
ispita iz stava 1. ovog lana.
Registar privrednih ribara
lan 32. Registar privrednih ribara vodi Ministarstvo.
Ministar blie propisuje sadrinu i nain voenja registra
privrednih ribara.
Godinja dozvola za privredni ribolov
lan 33. Godinju dozvolu za privredni ribolov izdaje korisnik
ribarskog podruja na zahtev privrednog drutva ili preduzetnika. Za
izdavanje godinje dozvole iz stava 1. ovog lana privredno drutvo
ili preduzetnik plaa trokove izdavanja dozvole iju visinu odreuje
korisnik. Sredstva iz stava 2. ovog lana prihod su korisnika i
koriste se u skladu sa programom upravljanja ribarskim podrujem.
Godinja dozvola za privredni ribolov koja se izdaje preduzetniku
glasi na ime i neprenosiva je.
Godinja dozvola za privredni ribolov koja se izdaje privrednom
drutvu vai samo za jedno lice u radnom odnosu kod privrednog drutva
koje ima poloen struni ispit za ribara. Godinja dozvola za
privredni ribolov moe da se oduzme licu ako to lice prestane da
ispunjava uslove za obavljanje privrednog ribolova, ako se
utvrdi da je dozvola izdata na osnovu netanih podataka ili ako
to lice privredni ribolov obavlja suprotno odredbama ovog
zakona.
Ministar propisuje sadrinu obrasca godinje dozvole za privredni
ribolov.
Pritisak na riblji fond
lan 34. Korisnik ribarskog podruja, radi ouvanja ribljeg fonda
kao prirodnog resursa, izdaje broj godinjih dozvola za privredni
ribolov utvren programom upravljanja ribarskim podrujem i
kategorizacijom ribolovnih voda.
Alati za obavljanje privrednog ribolova
lan 35. Privredno drutvo i preduzetnik obavlja privredni ribolov
mrearskim, udiarskim i samolovnim alatima koji ne ugroavaju
juvenilne primerke riba i ivotinje kojima se riba hrani. Ministar
blie propisuje nain, alate i sredstava kojima se obavlja privredni
ribolov.
-
Ogranienja privrednog ribolova
lan 36. Korisnik ribarskog podruja namenjenog za privredni
ribolov, moe programom upravljanja ribarskim podrujem ograniiti ili
zabraniti upotrebu pojedinih alata za privredni ribolov.
Radi zatite ribljeg fonda, korisnik ribarskog podruja moe, uz
saglasnost ministra, odnosno nadlenog pokrajinskog organa,
privremeno, a najdue na period od godinu dana, zabraniti privredni
ribolov na odreenom delu ribarskog podruja. O ogranienjima i
zabranama iz st. 1. i 2. ovog lana, korisnik ribarskog podruja duan
je da obavesti zainteresovana privredna drutva ili preduzetnike
koji obavljaju privredni ribolov.
Privredna drutva i preduzetnici koji obavljaju privredni ribolov
duni su da potuju ogranienja iz st. 1. i 2. ovog lana. U sluaju iz
st. 1. i 2. ovog lana privredno drutvo ili preduzetnik koji obavlja
privredni ribolov ima pravo na novanu naknadu ili na umanjenje cene
godinje dozvole za privredni ribolov, u visini izgubljene dobiti,
odnosno srazmerno iznosu te dobiti.
Evidencija ulova privrednog ribara
lan 37. Privredno drutvo ili preduzetnik koje obavlja privredni
ribolov obavezno je da svakodnevno vodi evidenciju o ulovu ribe,
saini meseni i godinji izvetaj i dostavi korisniku ribarskog
podruja na kraju tekueg meseca, odnosno godine.
Korisnik ne moe izdati dozvolu za privredni ribolov u tekuoj
godini privrednom drutvu ili preduzetniku koje mu nije dostavilo
godinji izvetaj za prethodnu godinu. Ministar blie propisuje nain
voenja evidencije o ulovu ribe.
2. Rekreativni i sportski ribolov
Opti uslovi
lan 38. Rekreativnim ribolovom moe da se bavi lice na osnovu
dozvole za obavljanje rekreativnog ribolova (u daljem tekstu:
ribolovac).
Lica mlaa od 14 godina mogu obavljati rekreativni ribolov bez
dozvole u prisustvu lica sa dozvolom za obavljanje rekreativnog
ribolova.
Dozvola za rekreativni ribolov
lan 39. Dozvolu za rekreativni ribolov za kalendarsku godinu
(godinja dozvola), za jedan dan (dnevna dozvola), odnosno za vie
dana, a najvie do sedam dana (viednevna dozvola) izdaje korisnik.
Godinja dozvola za rekreativni ribolov vai na svim ribolovnim
vodama Republike Srbije, uz lansku kartu ribolovne organizacije.
Korisnik moe izdati doplatnu dozvolu za rekreativni ribolov,
koja
-
vai uz godinju, za obavljanje rekreativnog ribolova na pojedinim
delovima ribarskog podruja, u skladu sa kategorizacijom ribolovnih
voda. Korisnik izdaje dozvolu u jedinicama lokalne samouprave koje
se
nalaze na teritoriji ribarskog podruja za koje korisnik ima
ugovor o ustupanju na korienje. Dozvolu za rekreativni ribolov lice
kupuje u mestu prebivalita. Ministar blie propisuje sadrinu obrasca
dozvole iz st. 1. i 3. ovog lana.
Izdavanje dozvole za rekreativni ribolov
lan 40. Za izdavanje dozvole iz lana 39. stav 2. ovog zakona
plaaju se trokovi izdavanja dozvole iju visinu odreuje ministar
najkasnije do 1. septembra tekue godine za narednu godinu. Visinu
trokova izdavanja doplatne dozvole iz lana 39. stav 3. ovog zakona
odreuje korisnik u skladu sa kategorizacijom ribolovnih voda i ona
je prihod korisnika.
Ispit za ribolovca
lan 41. Korisnik organizuje i sprovodi edukaciju ribolovaca.
Ministar daje saglasnost na program edukacije iz stava 1. ovog
lana.
Ograniavanje rekreativnog ribolova
lan 42. Korisnik moe programom upravljanja ribarskim podrujem,
odnosno posebnim aktom odrediti sluajeve u kojima se moe ograniiti
ili zabraniti rekreativni ribolov na ribarskom podruju, odnosno
upotrebu pojedinih ribolovnih alata, opreme i sredstava za
rekreativni ribolov, uz saglasnost
ministra.
Korisnik je duan da o ogranienjima iz stava 1. ovog lana javno
obavesti sve zainteresovane za obavljanje rekreativnog
ribolova.
Ribolovac je duan da potuje ogranienja iz stava 1. ovog lana.
Ministar blie propisuje nain, alate, opremu i sredstva kojima se
obavlja rekreativni ribolov.
Evidencija ulova ribolovaca
lan 43. Ribolovac je duan da vodi evidenciju o ulovu, na
jedinstvenom obrascu iji izgled i sadrinu propisuje ministar.
Evidenciju ulova ribolovac dostavlja korisniku na kraju tekue
godine. Korisnik ne moe izdati dozvolu za tekuu godinu ribolovcu
koji nije dostavio evidenciju ulova za prethodnu godinu.
Podaci iz evidencije ulova ribolovaca sastavni su deo godinjeg
izvetaja korisnika.
Sportski ribolov
-
lan 44. Korisnik je duan da na ribarskom podruju dozvoli
takmienja sportski ribolov pod uslovima utvrenim programom
upravljanja ribarskim podrujem i propisom o kategorizaciji
ribolovnih voda. Ribolovne organizacije obavezne su da za izvoenje
svojih takmienja trae odobrenje od korisnika ribarskog podruja na
kome obavljaju takmienja i uslove obavljanja takmienja. Organizator
takmienja obavezan je da obezbedi da svi uesnici takmienja na dan
takmienja imaju odgovarajue dozvole za rekreativni ribolov.
Ribolovne organizacije obavezne su da svoje takmienje organizuju
u skladu sa merama zatite i ouvanja ribljeg fonda propisanim ovim
zakonom.
3. Ribolov u naunoistraivake svrhe i elektroribolov
Dozvola za ribolov u naunoistraivake svrhe
lan 45. Ribolov u naunoistraivake svrhe obavlja se u prisustvu
inspektora nadlenog za poslove zatite i odrivog korienja ribljeg
fonda na osnovu dozvole koju izdaje ministar.
U dozvoli za ribolov u naunoistraivake svrhe utvruje se: 1)
ribarsko podruje i ribolovne vode gde e se obavljati ribolov; 2)
svrha ribolova;
3) vremenski period u kome e se obavljati ribolov; 4) imena lica
koja obavljaju ribolov, sa podacima o
naunoistraivakim ustanovama iz kojih su ta lica; 5) sluajevi i
obim odstupanja od propisa o lovostaju; 6) vrsta i nain upotrebe
sredstava i alata za obavljanje ribolova. Imalac dozvole duan je da
obavesti korisnika i Ministarstvo o vremenu u kojem e obavljati
ribolov u naunoistraivake svrhe i da o obavljenom ribolovu saini
izvetaj i dostavi ga Ministarstvu.
Uslovi za obavljanje ribolova u naunoistraivake svrhe
lan 46. Ribolov u naunoistraivake svrhe moe se obavljati svim
mrearskim, udiarskim, samolovnim alatima i aparatom za
elektroribolov, u meri i obimu koji ne naruava sastav ihtiofaune i
ne umanjuje bitno postojei riblji fond. Ribolov u naunoistraivake
svrhe mogu obavljati organizacije koje su registrovane za struna i
nauna istraivanja iz oblasti ribolovnog ribarstva, ihtiologije,
ribarstvene biologije ili ekologije kopnenih voda.
Elektroribolov
lan 47. Ribolov elektrinom strujom u naunoistraivake svrhe (u
daljem tekstu: elektroribolov) na ribarskom podruju obavlja se u
prisustvu inspektora za zatitu ivotne sredine na osnovu dozvole
koju izdaje ministar.
-
Izuzetno, elektroribolov moe se obavljati u sluaju izlovljavanja
ribe radi poribljavanja i u sluajevima spaavanja ribe sa
poplavljenog podruja uz dozvolu ministra pod uslovima iz stava 1.
ovog lana. Elektroribolov mogu da vre samo lica koja su struno
osposobljena za tu vrstu ribolova.
Aparat za elektroribolov mora biti takvih odlika da dovodi
do
reverzibilne elektronarkoze riba i da ne izaziva njihovo uginue.
Aparat za elektroribolov mogu posedovati samo naunoistraivake i
strune organizacije, ovlaene od strane ministra. Imalac dozvole
duan je da obavesti korisnika i Ministarstvo o vremenu obavljanja
elektroribolova i o aparatima za elektroribolov koje e koristiti i
da o obavljenom ribolovu saini izvetaj i dostavi ga
Ministarstvu.
V. PROMET RIBA
Uslovi za obavljanje prometa ribe
lan 48. Promet ribe mogu da obavljaju proizvoai, privredna
drutva i preduzetnici registrovani za promet ribe, kao i privredna
drutva i preduzetnici koji obavljaju privredni ribolov, u skladu sa
posebnim
propisima.
Udruenja graana, ribolovci i druga lica ne mogu ulovljenu ribu
stavljati u promet.
Ogranienja prometa ribe
lan 49. Zabranjuje se stavljanje u promet riba koje nemaju
propisanu veliinu ili su ulovljene u vreme lovostaja.
Ribe ulovljene u ribolovnoj vodi pre ustanovljenja lovostaja ne
mogu
se stavljati u promet posle isteka 24 asa od ustanovljenja
lovostaja. Promet riba koje nemaju propisanu veliinu ili u vreme
lovostaja dozvoljen je samo za ribe poreklom iz objekata
registrovanih za gajenje ribe.
Pri prometu riba koje nemaju propisanu veliinu ili u vreme
lovostaja, prodavac mora imati pismeni dokaz o proizvoau, odnosno
uvozniku ribe, vrsti i koliini ribe, kao i o datumu i mestu ulova,
odnosno kupovine ribe.
Zabranjen je promet prepariranih trofejnih primeraka riba
ili
delova riba bez saglasnosti ministra.
VI. NADZOR
Nadzor nad radom
lan 50. Autonomna pokrajina poslove iz l. 4, 5, 7, 15. i 36.
ovog zakona vri kao poverene poslove.
Ministarstvo vri nadzor nad radom nadlenog organa autonomne
-
pokrajine u vrenju poverenih poslova.
Inspekcijski nadzor
lan 51. Inpekcijski nadzor nad primenom odredaba ovog zakona i
propisa
donetih na osnovu ovog zakona vri Ministarstvo preko inspektora
za zatitu ivotne sredine (u daljem tekstu: inspektor). Autonomna
pokrajina vri inspekcijski nadzor nad izvravanjem poslova poverenih
ovim zakonom na teritoriji autonomne pokrajine preko inspektora za
zatitu ivotne sredine (u daljem tekstu: inspektor).
Poslove inspektora moe da obavlja lice koje ima VII stepen
strune spreme, tri godine radnog iskustva i poloen dravni struni
ispit.
Prava i dunosti inspektora
lan 52. U vrenju poslova inspekcijskog nadzora, inspektor ima
pravo i dunost da utvruje: 1) da li se ustupljeno ribarsko podruje
koristi u skladu sa programom upravljanja ribarskim podrujem i u
skladu sa ovim zakonom; 2) da li je korisnik obeleio ribarsko
podruje, u __________skladu sa ovim zakonom;
3) da li je korisnik uskladio program upravljanja ribarskim
podrujem sa drugim programima i aktima utvrenim ovim i drugim
zakonima; 4) da li korisnik podnosi izvetaj o korienju ribarskog
podruja, u skladu sa ovim zakonom;
5) da li se na ribarskom podruju i drugoj ribolovnoj vodi
primenjuju propisane zabrane lova riba, i druge radnje, u skladu sa
ovim zakonom;
6) da li korisnik ribarskog podruja na kome se nalaze riblja
plodita sprovodi propisane mere, u skladu sa ovim zakonom; 7) da li
se poribljavanje ribolovnih voda vri na propisan nain; 8) da li se
primenjuju propisane zabrane i ogranienja korienja i ouvanja
ekosistema ribolovnih voda, odnosno mere i aktivnosti za spaavanje
ribe i riblje mlai sa poplavljenog podruja; 9) da li se primenjuje
zabrana unoenja novih vrsta riba bez odobrenja ministra;
10) da li se sprovode mere ouvanja ribljeg fonda; 11) da li se
privredni i rekreativni ribolov,translokacija ribe,
sanacioni ribolov, ribolov u naunoistraivake svrhe i
elektroribolov vre u skladu sa propisanim uslovima; 12) da li su
ispunjeni uslovi za promet ribe;
13) da li se sprovode i druge propisane mere i uslovi u skladu
sa
ovim zakonom.
Ovlaenja inspektora
lan 53. U vrenju poslova iz lana 52. ovog zakona inspektor je
ovlaen da: 1) naredi sprovoenje mera u cilju realizacije programa
upravljanja ribarskim podrujem;
-
2) naredi korisniku obeleavanje ribarskog podruja iz lana 9.
ovog zakona;
3) naredi korisniku usklaivanje programa upravljanja ribarskim
podrujem sa drugim programima i aktima utvrenim ovim i drugim
zakonima; 4) zabrani ograivanje i pregraivanje dela ribolovne vode
i naredi uklanjanje ako je izvreno bez dozvole ministra; 5) naredi
uklanjanje plivajuih kaveza i drugih objekata za uzgoj ribe iz
ribolovne vode;
6) zabrani na ribarskom podruju i drugoj ribolovnoj vodi,
preduzimanje radnji koje su suprotne lanu 20. ovog zakona; 7)
naredi korisniku ribarskog podruja na kome se nalaze riblja plodita
da sprovede propisane mere, u skladu sa ovim zakonom; 8) zabrani
__________poribljavanje ribolovne vode ukoliko je u suprotnosti
sa
ovim zakonom;
9) zabrani izgradnju ili rekonstrukciju vodoprivrednog objekta
ili
postrojenja na ribolovnoj vodi koji spreavaju nesmetan mrest i
migraciju riba bez odobrenja ministra i naloi mere za ouvanje i
zatitu ribljeg fonda;
10) zabrani rad korisnicima dovodnih, turbinskih i drugih kanala
koji
nemaju odgovarajue ureaje koji spreavaju ulaz ribe u te kanale i
korisnicima brana koji nisu obezbedili adekvatne riblje prolaze
(staze) ili
nisu sveli na minimum negativne efekte prepreka koje ometaju ili
spreavaju migraciju ribljeg fonda;
11) zabrani obavljanje ribolova na poplavljenom podruju i naredi
preduzimanje mera za spaavanje ribe; 12) zabrani isputanje tetnih i
opasnih materija u ribolovnu vodu ili agenasa kojima se naruavaju
njene fizike, hemijske i bioloke odlike; 13) zabrani zahvatanja ili
uputanja vode koja dovode do promene hidrolokog reima ribolovne
vode i tetne su po riblji fond; 14) zabrani deponovanje i odlaganje
smea na obalama ribolovnih voda i u ribolovnoj vodi;
15) zabrani unoenje alohtone vrste ribe u ribolovnu vodu; 16)
naredi korisniku preduzimanje mera ouvanja ribljeg fonda iz lana
29. ovog zakona; 17) zabrani privredni, rekreativni, sportski i
naunoistraivaki ribolov, translokaciju ribe, elektroribolov i
sanacioni ribolov, ako se
vre u suprotnosti sa odredbama ovog zakona i programima; 18)
zabrani lov ribe nedozvoljenim alatima i sredstvima;
19) zabrani korisniku da izda dozvolu licu koje ne vodi
evidenciju o
ulovu ribe iz l. 37. i 43. ovog zakona; 20) zabrani promet koji
se vri suprotno lanu 48. ovog zakona; 21) naredi ispunjavanje
uslova iz l. 48. i 49. ovog zakona; 22) zabrani promet ribe iz
ribolovnih voda suprotno lanu 49. ovog zakona;
23) pregleda poslovne knjige, dokumenta, i evidencije
privrednih
drutava, preduzetnika i fizikih lica, koji se odnose na
sprovoenje odredaba ovog zakona i propisa donetih na osnovu
njega;
24) naredi sprovoenje mera ouvanja i zatite riba, u skladu sa
ovim zakonom;
25) naredi izvrenje drugih obaveza u odreenom roku. Kad
inspektor u vrenju inspekcijskog nadzora utvrdi da propis nije
-
primenjen ili da je nepravilno primenjen, donee reenje kojim e
naloiti otklanjanje utvrene nepravilnosti i odrediti rok u kome se
to mora izvriti. Ako pravno lice ili preduzetnik ne postupi u roku
koji mu je ostavljen
za otklanjanje nepravilnosti, inspektor e doneti reenje o
zabrani obavljanja delatnosti do otklanjanja nepravilnosti.
Na reenje inspektora iz st. 2. i 3. ovog lana moe se izjaviti
alba ministru u roku od osam dana od dana dostavljanja reenja. alba
na reenje inspektora ne odlae izvrenje reenja. Reenje po albi je
konano.
lan 54. U vrenju poslova iz l. 52. i 53. ovog zakona inspektor
je ovlaen i duan da: 1) privremeno oduzme sredstva, alat i opremu,
kao i druge predmete
pronaene na ribolovnoj vodi ili u njenoj neposrednoj blizini ako
postoji osnovana sumnja da su upotrebljeni ili bili namenjeni
izvrenju radnji zabranjenih ovim zakonom i preda ih korisniku;
2) trajno oduzme ulovljenu ribu i neobeleene alate za privredni
ribolov naene u ribolovnoj vodi i preda ih korisniku; 3) oduzme
dozvolu za privredni, odnosno rekreativni ribolov, kao i
dozvolu za ribolov u naunoistraivake svrhe, elektroribolov i
sanacioni ribolov.
U vrenju nadzora nad primenom mera zatite ivotne sredine
inspektor ima i ovlaenja i dunosti utvrene posebnim zakonom.
VII. KAZNENE ODREDBE
Privredni prestupi
lan 55. Novanom kaznom od 1.500.000 do 3.000.000 dinara kaznie
se za privredni prestup privredno drutvo ili javno preduzee, ako:
1) ne proglasi ribarsko podruje i ne pribavi miljenje ministra (lan
3. stav 3); 2) ribarsko podruje ustupi drugom subjektu na korienje
(lan 4. stav 4);
3) ne vri uplatu naknade za korienje ribarskog podruja (lan 6.
stav 4);
4) ne donese akt o kategorizaciji ribolovnih voda (lan 14. stav
3); 5) sredstva dobijena po osnovu naknade tete nastale krenjem
ovog zakona, namenski ne upotrebi za zatitu i unapreenje ribljeg
fonda (lan 14. stav 6);
6) u roku od godinu dana od dana potpisivanja ugovora o korienju
ribarskog podruja ne donese Program upravljanja ribarskim podrujem,
i u odgovarajuem roku ne pribavi saglasnost (lan 15. st. 1. i 2);
7) do kraja tekue godine ne donese godinji program za narednu
godinu (lan 15. stav 3); 8) u roku od tri meseca od dana ustupanja
ribarskog podruja na korienje ne donese privremeni program
upravljanja ribarskim podrujem (lan 15. stav 4);
-
9) postupi suprotno lanu 20. stav 1. ta. 1), 4), 6), 7), 15),
16) i 18) ovog zakona;
10) vri izlov i praenje stanja ribljeg fonda suprotno lanu 21.
ovog zakona;
11) vri poribljavanje i translokaciju suprotno odredbama lana
24. ovog zakona;
12) postupi suprotno lanu 25. ovog zakona; 13) isputa u
ribolovnu vodu tetne i opasne materije ili na nju deluje drugim
agensima koji naruavaju njene fizike, hemijske i bioloke odlike i
time poremeti ustaljeni kvalitet vode, ugrozi zdravstveno
stanje,
ivot i opstanak riba i dovede do naruavanja faunistikog sastava
ribolovne vode ili ugroavanja ribljeg fonda (lan 27. stav 1); 14)
preduzima mere koje dovode do takvih promena hidrolokog reima koje
negativno utiu na ivotni ciklus, posebno na mrest ribljih vrsta
(lan 27. stav 2); 15) deponuje i odlae smee na ribolovnoj vodi (lan
27. stav 3); 16) unosi alohtone vrste riba (lan 28); 17) ne
preduzima mere iz lana 29. ovog zakona; 18) obavlja izlov koji nije
u skladu sa dozvolom za sanacioni ribolov
(lan 29); 19) vri privredni ribolov bez godinje dozvole za
privredni ribolov i suprotno lanu 33. ovog zakona; 20) ogranii
ribolov bez saglasnosti ministra, odnosno nadlenog pokrajinskog
organa (lan 36. stav 2); 21) izdaje dozvolu za rekreativni ribolov
suprotno lanu 39. ovog zakona.
Za privredni prestup iz stava 1. ovog lana kaznie se i odgovorno
lice u privrednom drutvu ili javnom preduzeu novanom kaznom od
100.000 do 200.000 dinara.
Za privredni prestup iz stava 1. ovog lana moe se izrei zatitna
mera:
1) zabrana privrednom drutvu ili javnom preduzeu da se bavi
odreenom privrednom delatnou u trajanju od est meseci do 10 godina
raunajui od dana pravosnanosti presude; 2) zabrana odgovornom licu
u privrednom drutvu ili javnom preduzeu da vri odreene dunosti u
trajanju od est meseci do 10 godina raunajui od dana pravosnanosti
presude; 3) javno objavljivanje presude.
Prekraji
lan 56. Novanom kaznom od 500.000 do 1.000.000 dinara kaznie se
za prekraj privredno drutvo, udruenje graana ili javno preduzee,
ako: 1) ne izvri obeleavanje granica ribarskog podruja u roku (lan
9. stav 1);
2) ne odredi i ne oznai vidno zabranu ribolova na delovima
ribarskog podruja bitnim za mrest (lan 9. stav 2); 3) obelei
ribarsko podruje suprotno lanu 9. stav 3. ovog zakona; 4) ne
obezbedi uvanje ribarskog podruja (lan 10. st. 1. i 2); 5) ne izda
ribouvaru legitimaciju na propisanom obrascu i
-
ribouvarsku znaku propisanog izgleda (lan 10. stav 4); 6) ne
dostavi izvetaj propisan odredbama lana 14. stav 7. ovog
zakona;
7) ne uskladi program upravljanja ribarskim podrujem sa
programom zatite i razvoja nacionalnog parka odnosno zatienog
prirodnog dobra (lan 18); 8) ne postupi po odredbama lana 19. ovog
zakona; 9) vri ribolov u podrujima proglaenim za riblja plodita,
kao i bilo kakve druge aktivnosti koje ometaju mrest, razvoj i
kretanje riba suprotno
lanu 23. stav 3. ovog zakona; 10) ne sprovodi ili spreava mere
spaavanja ribe sa poplavljenog podruja (lan 26. st. 2. i 3); 11)
privredni ribolov obavlja suprotno lanu 30. ovog zakona; 12)
koristi godinju dozvolu za privredni ribolov suprotno lanu 33. stav
5. ovog zakona;
13) izda vei broj godinjih dozvola za privredni ribolov od broja
dozvola utvrenih programom upravljanja ribarskim podrujem i
kategorizacijom ribolovnih voda (lan 34); 14) obavlja privredni
ribolov mrearskim, udiarskim i samolovnim alatima koji ugroavaju
juvenilne primerke riba i ivotinje kojima se riba hrani (lan 35.
stav 1); 15) postupi suprotno ogranienjima privrednog ribolova iz
lana 36. stav 4. ovog zakona;
16) ne vodi svakodnevno evidenciju o ulovu ribe i ne sainjava
meseni i godinji izvetaj, odnosno ne dostavlja ih korisniku na
kraju tekueg meseca, odnosno godine (lan 37. st. 1. i 2); 17) izda
dozvolu rekreativnom ribolovcu koji nije dostavio
evidenciju o ulovu (lan 43. stav 3); 18) postupi suprotno lanu
44. st. 3. i 4. ovog zakona; 19) obavlja ribolov u naunoistraivake
svrhe bez dozvole ministra i suprotno lanu 45. ovog zakona; 20)
obavlja ribolov u naunoistraivake svrhe i elektroribolov suprotno
lanu 46. ovog zakona; 21) obavlja elektroribolov bez dozvole
ministra i suprotno lanu 47. ovog zakona;
22) poseduje ili koristi aparat za elektroribolov bez
saglasnosti
ministra (lan 47. stav 5); 23) obavlja promet ribe suprotno lanu
48. ovog zakona; 24) stavlja u promet ribu suprotno lanu 49. ovog
zakona; 25) ne omogui inspektoru obavljanje kontrole, odnosno ne
postupi po reenju inspektora (lan 53). Za prekraj iz stava 1. ovog
lana kaznie se i odgovorno lice u privrednom drutvu, udruenju
graana ili javnom preduzeu novanom kaznom od 25.000 do 50.000
dinara.
Novanom kaznom od 250.000 do 500.000 dinara kaznie se za prekraj
preduzetnik ukoliko postupi suprotno lanu 20. stav 1. ta. 1), 3),
4), 6), 7), 8), 9), 10), 11), 14), 15), 16), 17), 18) i 19) i stavu
1. ta. 9), 10), 11), 14), 15), 16), 20), 21), 22), 23), 24) i 25)
ovog lana. Za prekraj iz st. 1. i 3. ovog lana, pored novane kazne,
izrie se i zatitna mera oduzimanja predmeta koji su upotrebljeni
ili bili namenjeni izvrenju prekraja ili su nastali njegovim
izvrenjem, a moe se izrei i
-
zatitna mera zabrane vrenja delatnosti pravnom licu i
preduzetniku u trajanju do tri godine.
lan 57. Novanom kaznom od 25.000 do 50.000 dinara kaznie se za
prekraj fiziko lice, ako: 1) spreava ribouvara u obavljanju poslova
iz lana 13. ovog zakona; 2) postupi suprotno lanu 20. stav 1. ta.
1), 2), 3), 4), 5), 6), 7), 8), 9), 10), 11), 12), 13), 14), 15),
16), 17), 18) i 19) ovog zakona;
3) lovi ribu koja nema propisanu veliinu ili u vreme lovostaja
(lan 21. stav 1); 4) lovi ribu u podrujima odreenim za riblja
plodita ili vri druge aktivnosti koje ometaju mrest i kretanje riba
(lan 23. stav 3); 5) postupi suprotno ogranienjima iz lana 25. ovog
zakona; 6) lovi ribu na poplavljenom podruju ili spreava spaavanje
ribe sa poplavljenog podruja (26. st. 1. i 3); 7) ugroava ekosistem
ribolovnih voda (lan 27. st. 1. i 3); 8) unosi u vodu alohtone
vrste riba (lan 28); 9) stavlja u promet ribu ulovljenu radi
spaavanja (lan 29. stav 5); 10) obavlja privredni ribolov bez
godinje dozvole za privredni ribolov (lan 33); 11) lovi ribu bez
dozvole (lan 38); 12) postupi suprotno lanu 39. stav 5. ovog
zakona; 13) postupi suprotno ogranienjima iz lana 42. ovog zakona;
14) koristi ili poseduje aparat za elektroribolov (lan 47); 15)
stavlja u promet ulovljenu ribu (lan 48. stav 2); 16) stavlja u
promet ribu suprotno lanu 49. ovog zakona; 17) spreava inspektora u
obavljanju slubene dunosti (lan 53). Za prekraj iz stava 1. ovog
lana, pored novane kazne, izrie se i zatitna mera oduzimanja
predmeta koji su upotrebljeni ili bili namenjeni izvrenju prekraja
ili su nastali njegovim izvrenjem, a moe se izrei i zatitna mera
zabrane ribolova.
lan 58. Novanom kaznom od 25.000 do 50.000 dinara kaznie se za
prekraj odgovorno lice u nadlenom organu, ako ne vodi registar
privrednih ribara (lan 32).
lan 59. Postupak po prekrajima iz ovog zakona ne moe se
pokrenuti kad proteknu tri godine od dana kada je prekraj
uinjen.
lan 60. Sredstva dobijena od novanih kazni i izreenih zatitnih
mera prihod su budeta Republike Srbije.
VIII. PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lan 61. Ribouvari su obavezni da poloe struni ispit za ribouvara
roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Ribari su obavezni da poloe struni ispit za ribara u roku od
dve
-
godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Korisnici ribarskih podruja su duni da usklade svoj rad, pravni
status i programe upravljanja ribarskim podrujem sa odredbama ovog
zakona, najkasnije do 31. decembra 2009. godine.
lan 62. Propisi koji se donose na osnovu ovlaenja iz ovog zakona
donee se u roku od est meseci od dana stupanja na snagu ovog
zakona. Do donoenja propisa iz stava 1. ovog lana primenjivae se
propisi doneti na osnovu Zakona o ribarstvu (,,Slubeni glasnik RS,
br. 35/94, 38/94 i 101/05 dr. zakon), osim odredaba tih propisa
koji nisu u skladu sa ovim zakonom.
lan 63. Vaenje ugovora o ustupanju ribarskih podruja koji su
zakljueni do dana stupanja na snagu ovog zakona moe se produiti pre
isteka roka na koji su zakljueni na period koji ukupno ne moe biti
dui od 10 godina od dana zakljuivanja ugovora. U sluaju iz stava 1.
ovog lana zakljuuje se aneks tog ugovora. Korisnici koji su
zakljuili aneks ugovora iz stava 2. ovog lana duni da u roku od
godinu dana od dana zakljuenja aneksa ugovora donesu Program
upravljanja ribarskim podrujem za period vaenja zakljuenih aneksa
ugovora.
lan 64. Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da vai
Zakon o ribarstvu (,,Slubeni glasnik RS, br. 35/94, 38/94 i 101/05
dr. zakon), osim odredaba koje se odnose na proizvodnju oploene
ikre, riblje mlai i ribe u ribnjacima.
lan 65. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana
objavljivanja u
,,Slubenom glasniku Republike Srbije.