-
1
ZAKON
O PROSTORNOM PLANIRANU I KORITENJU ZEMLJITA NA NIVOUFEDERACIJE
BOSNE I HERCEGOVINE
(Slubene novine FBiH, 2/06, 72/07, 32/08, 4/10, 13/10 i 45/10
)
(PREIENI TEKST za internu upotrebu )
I. OPE ODREDBE lan 1.
Ovim Zakonom ureuje se: planiranje koritenja zemljita na nivou
Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) kroz
izradu i donoenje planskih dokumenata i njihovo provoenje, vrsta i
sadraj planskih dokumenata, koritenje zemljita na nivou Federacije,
nadzor nad provoenjem planskih dokumenata od znaaja za Federaciju,
nadzor nad provoenjem ovog Zakona, kao i kazne za pravna i fizika
lica. Planiranjem se, u smislu ovog Zakona, smatra plansko
upravljanje, koritenje zemljita i zatita prostora Federacije kao
osobito vrijednog i ogranienog dobra.
lan 2. Plansko upravljanje, koritenje zemljita i zatita prostora
(u daljnjem tekstu: plansko ureenje prostora) osigurava se
provedbom planskih dokumenata zasnovanim na cjelovitom pristupu
planskom ureenju prostora i na naelima odrivog razvoja. Cjelovit
pristup planskom ureenju prostora obuhvata naroito: 1) istraivanje,
provjeru i ocjenu mogunosti zahvata na prostoru Federacije, 2)
izradu planskih dokumenata iz nadlenosti Federacije, 3) provedbu i
praenje provedbe planskih dokumenata iz nadlenosti Federacije.
lan 3. Planiranje prostora zasniva se na naelima: 1) zatite
prostora u skladu sa principima odrivog razvoja; 2) zatite
integralnih vrijednosti prostora i zatite i unapreenja stanja
okolia; 3) zatite graditeljskog i prirodnog naslijea 4)
usaglaenosti interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja od
znaaja za Federaciju; 5) usaglaenosti planskih dokumenata kantona
sa planskim dokumentima Federacije i planskih dokumenata kantona
meusobno; 6) usaglaenosti planskih dokumenata Federacije i
Republike Srpske; 7) usaglaenosti planskih dokumenata Bosne i
Hercegovine sa planskim dokumentima susjednih drava; 8) javnosti i
slobodnog pristupa podacima i dokumentima znaajnim za planiranje u
skladu sa ovim Zakonom i posebnim propisima;
9) uspostavljanja sistema informacija o prostoru iz nadlenosti
Federacije u svrhu planiranja, koritenja zemljita i zatite prostora
Federacije.
lan 4. Planiranje na svim nivoima vlasti u Federaciji mora biti
usklaeno sa posebnim propisima iz oblasti zatite okolia,
kulturnohistorijskog, graditeljskog i prirodnog naslijea, tla,
zraka, uma, voda, zdravlja, kao i zatite energetskih, rudarskih i
industrijskih objekata, infrastrukturnih objekata i objekata veze,
te zatite sportskih, turistikih, namjenskih i sigurnosnih objekata
i njihove infrastrukture.
lan 5. Planiranje u Federaciji osigurava Parlament Federacije
Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu:
Parlament) i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem
tekstu: Vlada), zakonodavni i
izvrni organi kantona i slube za upravu jedinica lokalne
samouprave donoenjem planskih dokumenata i drugih dokumenata i
propisa odreenih ovim Zakonom. Strunu zasnovanost dokumenata iz
stava 1. ovog lana osiguravaju federalni organi uprave, kantonalni
organi uprave i slube za upravu jedinica lokalne samouprave
osnovani za obavljanje strunih poslova prostornog ureenja, te
pravna lica registrirana za izradu tih dokumenata.
-
2
II. PLANIRANJE
lan 6. Planski dokumenti odreuju svrsishodno organiziranje,
koritenje i namjenu zemljita, te mjere i smjernice za zatitu
prostora. Planski dokumenti su:
1) prostorni plan:
- prostorni plan Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem
tekstu: Prostorni plan Federacije),
- prostorni plan kantona,
- prostorni plan podruja posebnih obiljeja, - prostorni plan
opine ; 2) urbanistiki plan; 3) detaljni planski dokumenti:
- zoning plan
- regulacioni planovi,
- urbanistiki projekti.
1. Planski dokumenti od znaaja za Federaciju
lan 7. Obavezno je donoenje sljedeih planskih dokumenata: 1) za
teritorij Federacije - Prostorni plan Federacije,
2) za teritorij kantona - Prostorni plan kantona,
3) za gradove Mostar i Sarajevo - Urbanistiki plan grada, 4)
osim za opine koje ulaze u sastav gradova - Prostorni plan opine,
5) za podruja od znaaja za Federaciju - Prostorni plan podruja
posebnih obiljeja, 6) za urbano podruje opine u kojoj je smjeteno
sjedite kantona - urbanistiki plan, 7) za podruja za koja je takva
obaveza utvrena planom ireg podruja - regulacioni plan, urbanistiki
projekt i zoning plan
lan 8. U pripremi i izradi planskih dokumenata vodi se rauna o:
javnom interesu, opim i posebnim ciljevima prostornog razvoja, vri
koordinacija sektorskih politika, usklaivanje pojedinanih interesa
sa javnim interesom, neophodnim mjerama zatite stanovnika i
materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih
nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja utvrenim propisom Vlade,
neophodnim mjerama zatite lica sa smanjenim tjelesnim sposobnostima
utvrenim Zakonom o zatiti i spasavanju ljudi i materijalnih dobara
od prirodnih i drugih nesrea (Slubene novine Federacije BiH, br.
39/03) i propisima donesenim na osnovu tog zakona, strategijskoj
procjeni uticaja na okoli (SEA), te omoguava provjera opravdanosti,
usklaenosti i provodivosti planiranih prostornih rjeenja. Nain
pripreme, izrada i sadraj planskih dokumenata u Federaciji ureuje
se propisom o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih
dokumenata.
Propis iz stava 2. ovog lana donosi Vlada na prijedlog
Federalnog ministarstva prostornog ureenja (u daljnjem tekstu:
Ministarstvo), uz prethodno pribavljena miljenja kantona.
2. Prostorni plan Federacije
lan 9. Prostorni plan Federacije odreuje dugorone ciljeve i
mjere prostornog razvoja u skladu sa planiranim ukupnim privrednim,
drutvenim i historijskim razvojem od znaaja za Federaciju.
Prostorni plan Federacije sadri politiku koritenja zemljita i
usmjerava razvoj funkcija i djelatnosti na teritoriji
Federacije.
Prostornim planom Federacije utvruju se podruja od znaaja za
Federaciju a naroito: 1) objekti i trase privredne (magistralne)
infrastrukture od meunarodnog, dravnog i federalnog znaaja, kao i
interes dvaju ili vie susjednih kantona (cestovna, vodoprivredna,
energetska, telekomunikacijska i druga infrastruktura sa
objektima);
2) prostori i podruja od znaaja za Federaciju iz lana 17. ovog
Zakona; 3) objekti i podruja graditeljskog ili prirodnog naslijea
koje kao nacionalne spomenike utvrdi
-
3
Komisija za ouvanje nacionalnih spomenika u skladu sa Aneksom 8.
Opeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (u daljem
tekstu : Komisija);
4) objekti i prostori od znaaja za odbranu. Prostorni plan
Federacije razrauje planska opredjeljenja iz Prostorne osnove
Federacije. Uz uvaavanje prirodnih, kulturno-historijskih i
pejzanih vrijednosti, prostorni plan Federacije utvruje osnovna
naela planskog ureenja prostora, ciljeve prostornog razvoja,
zatitu, koritenje i namjenu zemljita a naroito: 1) osnovnu namjenu
zemljita i pojedinih podruja Federacije; 2) meusobnu povezanost
prostora kantona; 3) graevine i koridore magistralne i druge
infrastrukture od znaaja za Federaciju (vodoprivredna, prometna,
energetska, telekomunikacijska i druga infrastruktura);
4) drugu infrastrukturu od znaaja za Federaciju (zdravstvo,
obrazovanje, nauka, kultura, sport, uprava, turizam, bankarstvo,
usluge, snabdijevanje i sl.);
5) mjere zatite okolia; 6) mjere za obnovu i sanaciju
prostora;
7) zatitu graditeljskog i prirodnog naslijea; 8) mjere zatite od
prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i
ratnih djelovanja na nivou Federacije;
9) nain i obim iskoritavanja mineralnih sirovina. Prostorna
osnova Federacije, Program mjera i odluka o provoenju prostornog
plana Federacije sastavni su dijelovi Prostornog plana
Federacije.
Prostorni plan Federacije donosi Parlament na prijedlog Vlade na
period od dvadeset godina.
3. Prostorna osnova Federacije
lan 10. Prostorni plan Federacije radi se na osnovu Prostorne
osnove Federacije.
Prostorna osnova Federacije sadri snimak i ocjenu postojeeg
stanja u prostoru od znaaja za Federaciju, kao i osnovne smjernice
planiranog prostornog razvoja.
Prostornu osnovu Federacije donosi Parlament na prijedlog
Vlade.
4. Izvjetaj o stanju prostora u Federaciji
lan 11. Organi uprave nadleni za poslove prostornog ureenja na
svim nivoima vlasti vode dokumentaciju potrebnu za praenje stanja u
prostoru, izradu i praenje provedbe planskih dokumenata. O stanju
prostora na teritoriju Federacije i kantona radi se, po isteku
dvije godine od donoenja Prostornog plana Federacije, Izvjetaj o
stanju u prostoru (u daljnjem tekstu: Izvjetaj). Izvjetaj sadri
analizu provoenja planskih dokumenata i drugih dokumenata, ocjenu
provedenih mjera i njihove uinkovitosti u prostoru, na zatiti
vrijednosti prostora i okolia, te druge elemente od znaaja za
plansko ureenje prostora.
5. Program mjera prostornog ureenja Federacije
lan 12. Parlament na osnovu Izvjetaja donosi etverogodinji
Program mjera za unapreenje stanja u prostoru Federacije (u
daljnjem tekstu: Program mjera).
Program mjera sadri: procjenu potrebe izrade novih, odnosno
izmjenu i dopunu postojeih planskih dokumenata, potrebu
pribavljanja podataka i strunih podloga za njihovu izradu, te druge
mjere od znaaja za izradu i donoenje tih dokumenata. Programom
mjera utvruje se ureenje zemljita od znaaja za Federaciju, izvori
finansiranja ureenja, te rokovi ureenja za planiranu namjenu.
Programom mjera u dijelu koji se odnosi na podruja posebnih
obiljeja, utvruju se i druge mjere za provoenje politike planskog
ureenja prostora i planskih dokumenata.
-
4
lan 13. Prije utvrivanja prijedloga Prostornog plana Federacije
i Programa mjera pribavlja se miljenje zakonodavnih tijela kantona.
Zakonodavna tijela iz stava 1. ovog lana duni su dostaviti miljenje
u roku od 60 dana od dana dostave Prostornog plana Federacije i
Programa mjera, a u sluaju da miljenje nije dostavljeno smatrat e
se da je dato pozitivno miljenje. Sredstva potrebna za pripremu,
izradu i praenje Prostorne osnove Federacije, Prostornog plana
Federacije, Izvjetaja i Programa mjera osiguravaju se u budetu
Federacije. Prostorni plan Federacije, Izvjetaj i Program mjera
objavljuju se u Slubenim novinama Federacije BiH.
6. Prostorni plan kantona i Prostorni plan opine
lan 14. Prostorni plan kantona radi se na osnovu Prostornog
plana Federacije i Programa mjera za odnosni
prostor.
Uz uvaavanje prirodnih, kulturno-historijskih i pejzanih
vrijednosti prostorni plan kantona utvruje osnovna naela planskog
ureenja prostora, ciljeve prostornog razvoja, zatitu, koritenje i
namjenu zemljita a naroito: 1) osnovnu namjenu zemljita
(poljoprivredno, umsko, graevinsko zemljite, vodne i druge
povrine); 2) sistem naselja i urbana podruja; 3) graevine i
koridore magistralne i druge infrastrukture od znaaja za Federaciju
i kanton sa zatitnim infrastrukturnim pojasevima (vodoprivredna,
saobraajna, energetska, telekomunikaciona i druga
infrastruktura);
4) drugu infrastrukturu od znaaja za Federaciju i kanton
(zdravstvo, obrazovanje, nauka, kultura, sport, uprava, turizam,
bankarstvo, usluge, snabdijevanje i sl.);
5) mjere zatite okolia sa razmjetajem graevina i postrojenja
koja mogu znaajnije ugroziti okoli; 6) zatitu graditeljskog i
prirodnog naslijea; 7) mjere zatite od prirodnih i ljudskim
djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih
djelovanja;
8) nain i obim iskoritavanja mineralnih sirovina; 9) obaveze u
pogledu detaljnijeg planiranja ureenja manjih prostornih cjelina
unutar kantona (prostorni plan opine, podruja posebnih obiljeja,
urbanistiki plan i dr.). Program mjera i aktivnosti za provedbu
plana i Odluka o provoenju prostornog plana kantona sastavni su
dijelovi plana.
Prostorni plan kantona moe sadravati i druge elemente od vanosti
za kanton na osnovu kantonalnog zakona o prostornom ureenju.
lan 15. Prostorni plan opine radi se na osnovu Prostornog plana
kantona i Programa mjera kantona, uz uvaavanje prirodnih,
kulturno-historijskih i pejzanih vrijednosti prostora opine.
Program mjera i aktivnsoti za provedbu plana u kratkoronom periodu
i Odluka o provoenju prostornog plana opine sastavni su dijelovi
plana. Prostorni plan opine moe sadravati i druge elemente od
znaaja za opinu koji nisu u suprotnosti sa Prostornim planom
kantona.
lan 16. Prostorni plan kantona, odnosno opine je dugoroni plan a
donosi ga zakonodavno tijelo kantona, odnosno opinsko vijee za
period utvren kantonalnim zakonom. Prije donoenja prostornog plana
kanton je duan pribaviti misljenje Ministarstva. Prostorni plan
opine je dugoroni plan a donosi ga opinsko vijee za period utvren u
zakonu o prostornom ureenju kantona. Pribavljanje saglasnosti za
Prostorni plan opine, kao i ostala pitanja vezana za donoenje
Prostornog plana opine uredit e se kantonalnim zakonom o prostornom
ureenju.
-
5
7. Prostorni plan podruja posebnih obiljeja Federacije
lan 17. Prostorni plan podruja posebnih obiljeja Federacije
donosi se za podruja od znaaja za Federaciju utvrena Prostornim
planom Federacije. Podruje posebnog obiljeja Federacije utvruje se
naroito za: 1) podruje izgradnje velikih hidroenergetskih graevina
(vie od 30 MW instalirane snage) utvreno Prostornim planom
Federacije; 2) slivno podruje hidroakumulacija za potrebe
regionalnog snabdijevanja vodom u uvjetima kada dva ili vie kantona
nisu osigurali mogunost zajednikog snabdijevanja; 3) koridore i
graevine meunarodnog saobraaja (meunarodne ceste sa prateim
objektima, meunarodni aerodromi, luke i sl.); 4) hidromelioracione
i agrarne sisteme na povrinama veim od 2000 ha; 5) posebno ugroena
podruja (plavna podruja, goleti, klizita i sl.) ukoliko dva ili vie
kantona nisu uredili odnose na zatiti; 6) podruja za potrebe
odravanja meunarodnih sportskih manifestacija; 7) podruja koja
imaju izrazit prirodni, graditeljski ili kulturno-historijski znaaj
i kao takva su utvrena Prostornim planom Federacije. 8) podruja
graditeljskog ili prirodnog nasljea koje kao nacionalne spomenike
utvrdi Komisija za ouvanje nacionalnih spomenika u skladu sa
Aneksom 8. Opeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i
Hercegovini.
Prostorni plan podruja posebnih obiljeja, s obzirom na zajednika
prirodna, kulturna ili druga obiljeja, utvruje osnovnu
organiziranost prostora, mjere koritenja, ureenja i zatite tog
podruja sa aktivnostima koje imaju prednost, mjere za unapreivanje
i zatitu okolia, te po potrebi odreuje obavezu izrade urbanistikih
i detaljnih planova ureenja za ua podruja unutar prostornog plana
podruja posebnog obiljeja. Izuzetno od stava 1. ovog lana za
podruja iz stava 2. taka 8) ovog lana donosi se detaljni planski
dokument.
8. Prostorni plan podruja posebnih obiljeja kantona
lan 18. Kanton moe donijeti prostorni plan posebnih obiljeja za
podruja od znaaja za kanton, ako se Prostornim planom kantona
utvrdi potreba i ako nije utvreno kao podruje od znaaja za
Federaciju.
Dva ili vie kantona mogu donijeti Prostorni plan podruja
posebnog obiljeja kao jedinstven plan kada se to podruje nalazi na
prostorima tih kantona, ako nije utvreno kao podruje od znaaja za
Federaciju i ako za njegovo donoenje postoji zajedniki interes
dvaju ili vie kantona.
lan 19. Prostorni plan podruja posebnih obiljeja od znaaja za
Federaciju donosi Parlament. Prije utvrivanja prijedloga plana iz
stava 1. ovog lana pribavlja se miljenje zakonodavnih tijela
kantona.
Zakonodavno tijelo iz stava 2. ovog lana duni su miljenje
dostaviti u roku od 60 dana od dana dostave prijedloga plana, a u
sluaju da miljenje nije dostavljeno smatrat e se da je dato
pozitivno miljenje. Prostorni plan posebnih obiljeja od znaaja za
kanton, dvaju ili vie kantona donosi zakonodavno tijelo kantona,
odnosno zakonodavna tijela tih kantona.
Prije donoenja plana iz stava 4. ovog lana kanton je duan
pribaviti miljenje Ministarstva. Sredstva za pripremu, izradu i
praenje provoenja Prostornog plana podruja posebnih obiljeja iz
stava 1. ovog lana osiguravaju se iz budeta Federacije, a od znaaja
za kanton, odnosno dvaju ili vie kantona iz budeta kantona. Odluka
o donoenju Prostornog plana iz stava 1. ovog lana, zajedno sa
tekstualnim dijelom prostornog plana objavljuje se u Slubenim
novinama Federacije BiH. Prostornu osnovu i urbanistiku osnovu
planskih dokumenata podruja posebnih obiljeja iz nadlenosti
Federacije donosi Parlament na prijedlog Vlade.
-
6
Odluka o donoenju Prostornog plana iz stava 4. ovog lana je
javni dokument i zajedno sa tekstualnim dijelom Prostornog plana
objavljuje se u slubenim glasilima kantona.
9. Urbanistiki plan lan 20.
Urbanistiki plan donosi se na osnovu Prostornog plana kantona,
opine, odnosno podruja posebne namjene a njime se razrauju naroito:
1) osnovno organiziranje prostora;
2) koritenje i namjena zemljita sa prijedlogom dinamike njihovog
ureenja (granice graevinskog, poljoprivrednog i umskog zemljita);
3) namjena zemljita za potrebe stanovanja, rada, rekreacije,
sporta, turizma i posebne namjene; 4) zatita graditeljskog i
prirodnog naslijea; 5) mjere za unapreenje i zatitu okolia; 6)
mjere zatite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i
ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih
djelovanja;
7) mjere zatite prava lica sa smanjenim tjelesnim sposobnostima;
8) zatitne zone; 9) zone obnove i sanacije, saobraajna, vodna,
energetska i komunalna infrastruktura; 10) drugi elementi od
vanosti za podruje za koje se urbanistiki plan donosi. Urbanistikim
planom utvruje se obaveza izrade detaljnih planova ureenja prostora
za ua podruja unutar prostornog obuhvata tog plana.
lan 21. Granice urbanog podruja za koje se donosi urbanistiki
plan utvruju se Prostornim planom kantona, opine, odnosno podruja
posebnog obiljeja. Urbanistiki plan iz lana 20. ovog Zakona donosi
zakonodavno tijelo kantona, odnosno opinsko vijee. Urbanistiki i
detaljni plan za ua podruja unutar podruja posebnih obiljeja
Federacije, ija se obaveza donoenja utvruje Prostornim planom
podruja posebnih obiljeja Federacije donosi Parlament.
Sredstva za pripremu, izradu i praenje provedbe urbanistikog
plana iz stava 2. ovog lana osiguravaju se u budetu kantona,
odnosno opine, a iz stava 3. ovog lana u budetu Federacije.
10. Detaljni planski dokumenti
lan 22. Detaljni planovi ureenja utvruju: 1) detaljnu namjenu
zemljita; 2) gustinu naseljenosti;
3) koeficijent izgraenosti; 4) nivelacione podatke;
5) regulacionu i graevinsku liniju; 6) nain opremanja zemljita
komunalnom, saobraajnom, telekomunikacijskom i drugom
infrastrukturom;
7) uvjete za graenje i poduzimanje drugih aktivnosti u prostoru;
8) mjere zatite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i
ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih
djelovanja;
9) mjere zatite prava lica sa smanjenim tjelesnim sposobnostima;
10) druge elemente od vanosti za podruje za koje se plan donosi.
Obaveza izrade i donoenja detaljnih planova ureenja utvruje se
planskim dokumentima ireg podruja. Izmjena detaljnog plana ureenja
moe se donijeti najranije pet godina nakon donoenja detaljnog
plana.
Sredstva potrebna za pripremu, izradu i praenje provoenja
detaljnih planova osiguravaju se iz budeta Federacije za podruja od
znaaja za Federaciju, iz budeta kantona kada je obaveza njihovog
donoenja utvrena planskim dokumentom ireg podruja kojeg donosi
kanton, ili kada je
-
7
ta obaveza utvrena zakonom o prostornom ureenju kantona, odnosno
u budetu opine i iz drugih izvora.
Odluka o donoenju ili izmjeni detaljnog plana za podruja od
znaaja za Federaciju, zajedno sa tekstualnim dijelom plana,
objavljuje se u Slubenim novinama Federacije BiH.
lan 22a. Zoning plan je detaljni planski dokument koji se moe
donijeti za urbana podruja opine na osnovu prostornog plana opine,
a za gradove na osnovu urbanistikog plana grada. Zoning plan
definie namjene pojedinih povrina i propisuje uslove projektovanja
i izgradnje novih, odnosno rekonstrukcije pojedinih graevina.
Zoning planom se odreuju lokacijski i urbanistiko tehniki uslovi na
osnovu dozvoljenih parametara odgovarajuih urbanistikih standarda,
to slui za pripremu glavnog projekta u svrhu odobrenja za graenje.
Urbansitiki satndardi za potrebe utvrivanja lokacijkih i
urbanistiko tehnikih uslova uredit e se pravilnikom kojeg donosi
Ministar.
lan 22b. Zoning plan sadri:
1) zoning kartu sa dozvoljenim i uslovno dozvoljenim namjenama
sa svim parametrima odgovarajuih urbanistikih standarda,
2) zone sa specifinim namjenama za koje je neophodno donoenje
regulacijskih planova i urbanistikih projekata.
lan 22c. Granice urbanog podruja za koje se moe donijeti zoning
plan utvrene su prostornim planom opine odnosno urbanistikim planom
grada."
III. IZRADA PLANSKIH DOKUMENATA
1. Odluka o pristupanju izradi planskog dokumenta
lan 23. Odluku o pristupanju izradi planskog dokumenta donosi
Parlament, zakonodavno tijelo kantona ili
opinsko vijee. Odluka iz stava 1. ovog lana sadri naroito: 1)
vrstu dokumenta ijoj se izradi pristupa; 2) granice podruja za koje
se planski dokument izrauje; 3) vremenski period za koji se planski
dokument donosi;
4) smjernice za izradu planskog dokumenta;
5) rok izrade;
6) nain osiguranja sredstava za izradu; 7) odredbe o javnoj
raspravi;
8) nosioca pripreme za izradu planskog dokumenta;
9) nosioca izrade planskog dokumenta;
10) druge elemente, zavisno od vrste planskog dokumenta i
specifinosti podruja za koje se donosi.
Odlukom o pristupanju izradi Prostornog plana podruja posebnih
obiljeja i detaljnog plana ureenja, zavisno od namjene zemljita,
utvruju se i obavezni elementi plana. Donoenjem odluke o
pristupanju izradi "planskog dokumenta".zakonodavna tijela iz stava
1. ovog lana, po potrebi, donose i odluku o zabrani graenja na
prostoru ili dijelu prostora za koji se plan izrauje. Odluka o
zabrani graenja primjenjuje se do donoenja "planskog dokumenta"a
najdue u trajanju od dvije godine. Izmjena planskog dokumenta vri
se po postupku i na nain predvien za izradu i donoenje tog
dokumenta.
Odluka o pristupanju izradi planskih dokumenta od znaaja za
Federaciju objavljuje se u Slubenim novinama Federacije BiH.
-
8
2. Nosilac pripreme za izradu planskog dokumenta
lan 24. Za izradu planskog dokumenta imenuje se nosilac pripreme
za izradu dokumenta.
Nosilac pripreme za izradu planskog dokumenta za ije je donoenje
nadlean Parlament je Ministarstvo.
Nosioca pripreme za izradu planskog dokumenta za ije su donoenje
nadlena dva ili vie zakonodavnih tijela kantona utvruju ta tijela
sporazumno. Nosilac pripreme za izradu planskog dokumenta za ije je
donoenje nadlean kanton ili opina utvruje se kantonalnim
zakonom.
lan 25. Nosilac pripreme za izradu planskog dokumenta duan je u
toku izrade dokumenta staviti na raspolaganje nosiocu izrade
dokumenta svu raspoloivu dokumentaciju relevantnu za izradu plana,
a naroito dokumentaciju plana ireg podruja, vodoprivredne i
umsko-privredne osnove, strategiju zatite okolia, planove razvoja
privrede, poljoprivrede, saobraaja, podatke o geolokoj podlozi,
mineralnim resursima i dr.
Nosilac pripreme za izradu planskog dokumenta duan je osigurati
saradnju i usaglaavanje stavova sa svim vlasnicima nekretnina,
korisnicima prostora i relevantnim uesnicima u njegovoj izgradnji i
ureivanju, a naroito sa: nadlenim organima uprave, pravnim licima
nadlenim za vodoprivredu, umarstvo, poljoprivredu, saobraaj,
energetiku, rudarstvo, turizam, zdravstvo, obrazovanje, kulturu,
zatitu kuturno-historijskog i prirodnog naslijea, zatitu okolia,
organima nadlenim za odbranu, privrednom komorom, pravnim licima
nadlenim za komunalne djelatnosti, predstavnicima vjerskih
zajednica, te pribaviti miljenja i saglasnosti nadlenih organa i
organizacija na koje ih zakon obavezuje.
Organi i organizacije iz stava 2. ovog lana duni su dati
raspoloive podatke i druge informacije nosiocu pripreme planskog
dokumenta uz naknadu.
Izuzev naknade trokova umnoavanja materijala, pravo na naknadu
iz stava 3. ovog lana nemaju korisnici sredstava iz budeta. Za
potrebe strunog praenja i usmjeravanja izrade Prostornog plana
Federacije i drugih prostornih planova nosilac pripreme moe
formirati savjet plana sastavljen od strunih, naunih, javnih i
drugih lica.
3. Nosilac izrade planskog dokumenta
lan 26. Izrada planskog dokumenta moe se povjeriti pravnom licu
registriranom za obavljanje tih poslova (u daljnjem tekstu: nosilac
izrade dokumenta).
Izbor nosioca izrade planskog dokumenta izvrit e nosilac
pripreme za izradu planskog dokumenta u skladu sa Zakonom o javnim
nabavkama Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH, br. 9/04).
Vlada na prijedlog Ministarstva propisuje uvjete koje pored opih
moraju ispunjavati privredna drutva i druga pravna lica da bi se
mogla registrirati za obavljanje strunih poslova izrade planskih
dokumenata.
4. Obaveze nosioca izrade planskog dokumenta
lan 27. Nosilac izrade planskog dokumenta duan je dokument
izraditi u skladu sa zakonom, Uredbom o jedinstvenoj metodologiji
za izradu dokumenta prostornog ureenja, propisima donesenim na
osnovu zakona, odlukom o pristupanju izradi dokumenta i drugim
propisima i podacima koji su
znaajni za podruje za koje se dokument izrauje.
5. Usaglaavanje planskih dokumenata lan 28.
-
9
Planski dokument ueg podruja usaglaava se sa planskim dokumentom
ireg podruja, a u sluaju njihove neusaglaenosti primjenjuje se
planski dokument ireg podruja. Izuzetno od stava 1. ovog lana,
planski dokument ueg podruja primjenjuje se ukoliko se njime ne
mijenja osnovna koncepcija planskog ureenja prostora utvrena
planskim dokumentom ireg podruja, uz prethodno pribavljeno miljenje
ministarstva nadlenog za provoenje planskog dokumenta ireg podruja.
Usaglaavanje planskih dokumenata osigurava se, po pravilu, u
postupku izrade dokumenta.
6. Postupak donoenja planskog dokumenta
lan 29. Postupak usvajanja i donoenja planskog dokumenta iz
nadlenosti Federacije istovjetan je postupku donoenja i usvajanja
federalnih zakona. Postupak donoenja planskog dokumenta iz
nadlenosti kantona utvrdit e kanton svojim propisom. Nakon
usvajanja nacrta svaki dokument prostornog ureenja stavlja se na
javnu raspravu pod uvjetima i u trajanju utvrenom u odluci o
pristupanju izradi dokumenta prostornog ureenja a najdue u trajanju
od tri mjeseca. "Evidencija, arhiviranje i uvid u planske dokumente
iz nadlenosti Federacije uredit e se pravilnikom kojeg donosi
Ministar."
7. Struni ispit lan 30.
Strunjaci iz oblasti urbanizma, arhitekture, graevinarstva,
mainstva, elektrotehnike i saobraaja, koji obavljaju strune poslove
planiranja prostora i graenja, moraju imati poloen struni ispit.
Provedbenim propisom federalnog ministra prostornog ureenja (u
daljnjem tekstu: federalni ministar) utvrdit e se uvjeti, nain
polaganja i program strunog ispita. Izuzetno od stava 1. ovog lana,
od polaganja strunog ispita oslobaaju se doktori nauka i magistri u
oblasti planiranja prostora i graenja i lica koja imaju poloen
struni ispit na teritoriji Bosne i Hercegovine.
Komisiju za polaganje strunih ispita imenuje federalni ministar.
Aktom o imenovanju komisije odreuje se broj lanova, vrijeme na koje
se komisija imenuje i nain finansiranja rada komisije.
IV. DOKUMENTACIJA
1. Jedinstveni informacioni sistem
lan 31. U svrhu prikupljanja, obrade i koritenja podataka od
znaaja za planiranje Ministarstvo zajedno sa drugim ministarstvima
nadlenim za oblast od znaaja za planiranje uspostavlja i odrava
jedinstveni informacioni sistem.
Jedinstveni informacioni sistem obuhvata oblast podataka i
informacija za cijeli prostor Federacije.
Vlada na prijedlog Ministarstva propisuje sadraj i nosioce
informacionog sistema, metodologiju prikupljanja i obrade podataka,
te jedinstvene obrasce na kojima se vodi evidencija.
2. Evidencija
lan 32. U okviru jedinstvenog informacionog sistema vodi se i
odrava jedinstvena evidencija koja obuhvata podatke o:
1. Prostornom planu Federacije i drugim planskim dokumentima
Federacije;
2. prostornim planovima kantona, odnosno opina; 3. izvodima iz
katastra zemljita, prirodnih resursa sa kvalitativnim i
kvantitativnim obiljejima i sl.;
4. infrastrukturnim sistemima;
5. graevinskom zemljitu;
-
10
6. graditeljskom i prirodnom naslijeu; 7. ugroavanju okolia
(bespravno graenje, zagaenje tla, vode, zraka i sl.); 8. podrujima
gdje je opasnost od posljedica prirodnih i ljudskim djelovanjem
izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja posebno izraena
(seizmike karakteristike terena, poremeaji u stabilnosti tla,
plavna podruja, podruja ugroena mogunou izbijanja poara, podruja
izloena moguem uticaju tehnikih katastrofa i prekomjernom zagaenju
zbog havarije u pogonima i sl.); 9. kadrovima i pravnim licima koja
se bave poslovima u oblasti planskog ureenja prostora; 10. druge
podatke koji su od znaaja za planiranje i odravanje jedinstvenog
informacionog sistema, a koji su kompatibilni podacima Zavoda za
statistiku.
lan 33. "Opinske slube nadlene za poslove prostornog planiranja
i koritenja zemljita vode jedinstvenu evidenciju o stanju prostora
na jedinstvenim obrascima i duni su do 15. januara tekue godine
dostaviti kantonalnom ministarstvu nadlenom za poslove prostornog
ureenja i graenja izvjetaj o stanju prostora, kao i izvjetaj o
provoenju planskih dokumenata na nivou opine. Nadleni organi uprave
koji posjeduju, prikupljaju, izrauju ili obrauju podatke potrebne
za formiranje jedinstvene evidencije iz lana 32. Zakona duni su
podatke i dokumentaciju redovno dostavljati opinskoj slubi nadlenoj
za prostorno planiranje i graenje. Na zahtjev opinske slube za
prostorno planiranje i graenje investitori, pravna lica i druge
organizacije dune su joj dostaviti podatke iz stava 2. ovog lana.
Kantonalno ministarstvo nadleno za poslove prostornog planiranja i
koritenja zemljita duno je do 31. januara tekue godine dostaviti
Ministarstvu godinji izvjetaj o stanju prostora u kantonu, kao i
izvjetaj o provoenju planskih dokumenata na podruju kantona."
V. KORITENJE ZEMLJITA RADI GRAENJA
lan 34. Koritenje zemljita na nivou Federacije vri se u skladu
sa planskim dokumentima Federacije. Pod koritenjem zemljita u
smislu ovog Zakona podrazumijeva se izgradnja graevina i izvoenje
drugih zahvata u prostoru iz nadlenosti Federacije. Graenjem
graevine (u daljnjem tekstu: graenje), u smislu ovog Zakona,
podrazumijeva se: izgradnja nove graevine, rekonstrukcija,
dogradnja, nadogradnja, sanacija, rehabilitacija, izvoenje drugih
zahvata u prostoru, uklanjanje graevine, pripremni radovi, promjena
namjene graevine ili zemljita i graenje privremenih graevina, osim
radova tekueg odravanja, radova sanacije koji se mogu smatrati
tekuim odravanjem i konzervacije graevine. Graenje i drugi zahvati
u prostoru iz stava 2. ovog lana mogu se odobriti samo u urbanim
podrujima i na graevinskom zemljitu. Izuzetno, izvan granica
urbanog podruja, odnosno graevinskog zemljita moe se, ako je
prostornim planom predvieno, odobriti graenje koje, s obzirom na
svoje osobenosti, zauzima prostor izvan urbanih podruja a naroito:
1) magistralne infrastrukture (saobraajna, energetska,
vodoprivredna, telekomunikacijska i dr.); 2) zdravstvene,
rekreacione i sportske graevine; 3) graevine za potrebe odbrane; 4)
stambene i privredne graevine poljoprivrednog proizvoaa za potrebe
poljoprivredne proizvodnje ili seoskog turizma;
5) istraivanje, iskoritavanje i ureivanje prostora prirodnih
dobara (mineralne sirovine, ume, vode, poljoprivredno zemljite i
dr.); 6) komunalne i druge graevine (deponije, groblja,
spomen-obiljeja i sl.).
lan 35. Graevinom se smatra graevinski objekt trajno povezan sa
tlom koji se sastoji od graevinskog sklopa i ugraene opreme, koji u
okviru tehnolokog procesa zajedno ine tehnoloku cjelinu, kao i
samostalno postrojenje trajno povezano sa tlom.
-
11
Graevinskim sklopom smatra se skup svrhovito povezanih
graevinskih proizvoda, ukljuujui instalacije i opremu, koji nisu
izravno povezani sa tehnolokim procesom. "Sloena graevina je sklop
vie meusobno funkcionalno i/ili tehnoloko povezanih graevina".
Opremom se smatraju ugraena postrojenja, ureaji, strojevi, procesne
instalacije i drugi u graevinu ugraeni proizvodi. Radovi na zamjeni
i dopuni opreme, kao i radovi koji su posebnim zakonom utvreni kao
radovi na odravanju graevine, ako je to u skladu sa namjenom
graevine u smislu ovog Zakona, ne smatraju se rekonstrukcijom.
Privremenom graevinom smatra se graevinski objekt izgraen ili
privremeno postavljen na odreenoj lokaciji za potrebe gradilita, za
primjenu odgovarajue tehnologije graenja, vrenje istranih radova u
cilju eksploatacije mineralnih sirovina i arheolokih istraivanja,
organizovanja sajmova, javnih manifestacija i sl.
Pripremnim radovima smatra se izvoenje radova na ureenju
zemljita, kao i izvoenje drugih radova za potrebe organiziranja
gradilita i primjenu odgovarajue tehologije graenja. Odravanjem
graevine smatra se praenje stanja graevine i poduzimanje
graevinskih i drugih radova na odravanju graevine, kao i
poduzimanje mjera nunih za sigurnost, pouzdanost i izgled graevine,
te ivot i zdravlje ljudi. Sanacijom se smatraju graevinski i drugi
radovi na oteenim graevinama kojima se graevina dovodi u stanje
prije oteenja. Radovi redovnog odravanja i sanacije oteene
graevine, koji se mogu smatrati radovima tekueg odravanja,
podrazumijevaju radove koji ne utiu na konstrukciju graevine,
zatitu okoline, namjenu, promjenu dimenzija i vanjskog izgleda
(manji popravci, malterisanje, bojenje fasada i
njihovo dovoenje u prvobitno stanje, zamjena i bojenje
graevinske stolarije, zastakljivanje postojeih otvora, pokrova,
manjih dijelova krovne konstrukcije, zidanje pregradnih zidova,
zamjena i opravka oteenih instalacija, zidanje poruenih dimnjaka i
sl.), odnosno kojima se ne mijenjaju uvjeti utvreni urbanistikom
saglasnosti i odobrenjem za graenje. Rekonstrukcijom graevine
smatra se izvoenje graevinskih i drugih radova na postojeoj
graevini kojima se: mijenjaju konstruktivni elementi koji mogu biti
od uticaja na stabilnost graevine ili njenih dijelova; uvode nove
instalacije i ugrauje nova oprema u graevinu; mijenja namjena,
tehnoloki proces ili vanjski izgled graevine; mijenjaju uvjeti pod
kojima je, na osnovu odobrenja za graenje, izgraena graevina.
Zamjena instalacija i opreme koja se izvodi prema uvjetima utvrenim
u odobrenju za graenje ne smatra se rekonstrukcijom.
Rekonstrukcijom graevine smatraju se i radovi kojima se oteena
graevina, ije oteenje prelazi 70%, dovodi u stanje prije oteenja,
ako je oteenje nastalo kao posljedica starosti graevine, ili kao
posljedica prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i
katastrofa i ratnih djelovanja.
Rehabilitacija podrazumijeva vraanje oteenog ili unitenog dobra
graditeljskog naslijea u stanje u kojem je to dobro bilo prije
unitenja, kao i ponovna izgradnja (obnova) nacionalnog spomenika na
istom mjestu, u istom obliku i dimenzijama, od istog ili istovrsnog
materijala kao to je bio prije ruenja uz, u mjeri u kojoj je to
mogue, koritenje iste tehnologije graenja. Zatita podijeljena prema
vrsti i karakteru, s obzirom na to da su potpuno drugaiji principi
tretiranja, ako se radi o pojedinanom spomeniku arhitekture ili
prirodnom fenomenu, urbanoj ili ruralnoj cjelini ili arheolokom
lokalitetu, podrazumijeva sljedee postupke: - konzervacija
podrazumijeva ouvanje fizikih ostataka spomenika i njegovog
okruenja, uz sistem stalne fizike brige koja zabranjuje bilo kakvu
mogunost izgradnje novog na istom lokalitetu, te zatitu od unitenja
nalaza i preureenja koje bi ugrozilo autentinost spomenika; -
restauracija podrazumijeva precizno ouvanje raritetne, autentine
vrijednosti spomenika sa svim njegovima estetskim, umjetnikim i
historijskim vrijednostima, uz potivanje upotrebe tradicionalnih
vjetina i graevinskih materijala (mogua samo kada postoji
dokumentacija za sve vrste intervencija);
- reprodukcija (replika) podrazumijeva kopiranje izravnog
izgleda originala, strukture i estetinosti spomenika u cilju
prezentacije kulturnog ili tradicijskog fenomena;
- iluminacija podrazumijeva poduzimanje intervencija na
spomeniku, ili u njegovom neposrednom
okruenju radi ugradnje sistema elektrine rasvjete u cilju
prezentiranja spomenikih vrijednosti podrazumijevajui takve zahvate
koji ni na koji nain ne smiju otetiti dobro, ili ugroziti njegovu
ukupnu vrijednost.
-
12
Dogradnjom se smatra svako proirenje postojeeg objekta kojim se
zauzima zemljite ili prostor i ako dograeni dio ini graevinsku i
funkcionalnu cjelinu sa objektom uz koji se dograuje, a kojom se
mijenjaju uvjeti iz urbanistike saglasnosti i odobrenja za graenje.
Nadogradnjom se smatra izgradnja jedne ili vie etaa, kao i
preureenje krovita odnosno tavanskog prostora na postojeim
graevinama kojima se dobija novi korisni prostor - stambeni,
poslovni ili drugi korisni prostori." Uklanjanjem graevine smatraju
se graevinski i drugi radovi kojima se rui i demontira graevina ili
njen dio ukljuujui i zbrinjavanje graevinskog i drugog otpada i
dovoenje graevinske parcele u uredno stanje. Uklanjanje graevine
vri se zbog fizike dotrajalosti, ili veih oteenja nastalih kao
posljedica prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda,
katastrofa i ratnih djelovanja.
Uklanjanjem graevine smatra se i ruenje graevine radi privoenja
zemljita konanoj namjeni.
lan 36. U smislu ovog Zakona pod graevinom se podrazumijevaju:
1) graevine trajno povezane sa tlom koje se sastoje od graevinskog
sklopa ili od graevinskog sklopa i ugraene opreme, kao i samostalna
postrojenja trajno povezana sa tlom; 2) saobraajne, vodoprivredne i
energetske graevine i povrine sa pripadajuim instalacijama,
telekomunikacijske graevine i instalacije, graevine i instalacije
komunalne infrastrukture; 3) proizvodne i druge privredne graevine
i postrojenja, skladita, sajmita i sline graevine; 4) objekti na
vodnim povrinama (ribogojilita, plutajue platforme i sl.); 5)
trgovi, javne povrine, javne zelene povrine, igralita, sportske
graevine, groblja, deponije otpadaka, javne pijace, sklonita i
sline graevine.
1. Urbanistika saglasnost lan 37.
Graenje se moe odobriti ako se prethodno utvrdi da je odnosno
graenje u skladu sa planskim dokumentima i drugim uvjetima utvrenim
za taj prostor, posebnim zakonima i propisima donesenim na osnovu
tih zakona, izdavanjem urbanistike saglasnosti.
lan 38. Zahtjev za izdavanje urbanistike saglasnosti za graevine
i zahvate iz lana 40. stav 1. ta. od 1) do 7) ovog Zakona podnosi
investitor Ministarstvu.
Za graenje na zemljitu koje se stie putem licitacije ili
neposrednom pogodbom, prije sticanja prava na zemljite,
Ministarstvo izdaje naelnu urbanistiku saglasnost ako se na
odnosnom zemljitu namjerava graditi graevina iz nadlenosti
Federacije. Urbanistikom saglasnou iz stava 2. ovog lana utvruju se
osnovni uvjeti za graenje na odnosnom zemljitu. Investitor, koji je
postao vlasnik zemljita putem licitacije ili neposrednom pogodbom,
podnosi zahtjev za izdavanje urbanisticke saglasnosti radi
utvrivanja urbanistiko tehnikih uvjeta za graenje.
lan 39. Zahtjev za izdavanje urbanistike saglasnosti sadri: 1)
podatke o parceli;
2) idejni projekt koji sadri: - tehniki opis, - situaciono
rjeenje, - sve osnove graevine, - presjek,
- fasade;
3) okolinsku dozvolu ili idejni plan upravljanja graevinskim
otpadom". (za graevine za koje je to propisano posebnim
zakonom);
4) obrazloenje zahtjeva sa podacima potrebnim za utvrivanje
urbanistiko-tehnikih i drugih
-
13
uvjeta.
Ministarstvo moe zahtijevati i druge priloge u zavisnosti od
sloenosti graenja.
lan 40. Na osnovu prethodno pribavljenog miljenja kantonalnog
ministarstva prostornog ureenja Ministarstvo izdaje urbanistiku
saglasnost za izgradnju: 1) graevina i zahvata koji se odvijaju na
teritoriju dvaju ili vie kantona; 2) graevina i zahvata na
prostorima i podrujima od znaaja za Federaciju; 3) na meudravnoj
granici; 4) slobodnih zona;
5) graevina i vrenje djelatnosti i zahvata koji mogu u znatnoj
mjeri uticati na okoli, ivot i zdravlje ljudi Federacije i ire. 6)
graevina od znaaja za Federaciju i 7) graevina i zahvata na
prostorima u granicama nacionalnog spomenikakoje su utvrene Odlukom
komisije, odnosno za graevine i zahvate na podrujima upisanim na
Privremenu listu nacionalnih spomenika u granicama koje kao
privremene utvrdi Komisija. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog lana,
za graevinu koja se namjerava graditi u prostoru za koji su
doneseni detaljni planski dokumenti ne izdaje se urbanistika
saglasnost nego Ministarstvo utvruje "izdaje lokacijsku
informaciju". Miljenje iz stava 1. ovog lana daje kantonalno
ministarstvo prostornog ureenja na osnovu planskog dokumenta
odnosnog podruja propisanog kao osnov za odobravanje graenja.
Izuzetno od stava 3. ovog lana, za podruja za koja nije donesen
planski dokument kantonalni organ daje miljenje na osnovu strune
ocjene komisije koju imenuje zakonodavno tijelo kantona ili strune
ocjene organizacije koju taj organ ovlasti za davanje strune
ocjene.
Do donoenja Prostornog plana podruja posebnog obiljeja od znaaja
za Federaciju Autocesta na Koridoru Vc, izuzetno od odredbi st. 3.
i 4. ovog lana, urbanistika saglasnost za dionice Svilaj-Odak,
Drivua-Donja Graanica, Vlakovo-Tarin i Zvirovii-Bijaa, izdaje se na
osnovu strune ocjene Komisije koju imenuje Parlament Federacije
Bosne i Hercegovine od predstavnika Ministarstva i po jednog
predstavnika
kantonalnih ministarstava prostornog ureenja odnosnih podruja.
Komisija strunu ocjenu daje u skladu sa usvojenom Prostornom
osnovom Prostornog plana podruja posebnog obiljeja od znaaja za
Federaciju Autocesta na Koridoru Vc. Graevine i zahvate iz stava 1.
ta. 5) i 6) ovog lana, na prijedlog Ministarstva, utvruje Vlada
provedbenim propisom.
lan 41. Urbanistika saglasnost sadri: 1) podatke o namjeni,
poloaju i oblikovanju graevine, odnosno drugih radova; 2) izvod iz
planskog dokumenta na osnovu kojeg se izdaje urbanistika saglasnost
sa granicama pripadajueg zemljita - graevinska parcela; 3)
propisane saglasnosti, odnosno uvjete za graenje nadlenih organa i
slubi; 4) urbanistiko-tehnike uvjete; 5) nalaz o geotehnikom
ispitivanju tla (gdje je to potrebno); 6) okolinsku dozvolu (za
graevine za koje je to predvieno posebnim zakonom); 7) posebne
uvjete propisane zakonom ili na osnovu zakona;
8) obaveze u odnosu na susjede i prava drugih lica posebno u
odnosu na prava lica sa umanjenim
tjelesnim sposobnostima;
9) iznos trokova ureenja graevinskog zemljita, odnosno uvjete za
ureenje graevinskog zemljita, ako se graenje vri na neureenom
graevinskom zemljitu, kao i druge obaveze korisnika koje su
proistekle iz koritenja odnosnog zemljita; 10) druge podatke i
uvjete od znaaja za graenje. "Pravilnikom Ministra utvrdit e se
sadraj idejnog plana upravljanja graevinskim otpadom iz lana 39.
stav 1. taka 3), detaljnog plana iz lana 55. stav 1. taka 9) i lana
79. stav 2. taka 5. Zakona i uslovi upravljanja graevinskim otpadom
iz lana 42. stav 1. taka 9) Zakona".
-
14
Saglasnosti i uvjete za graenje iz stava 1. ta. od 2) do 9) ovog
lana pribavlja investitor i jednom pribavljeni u postupku izdavanja
urbanistike saglasnosti smatraju se pribavljenim i za postupak
odobravanja graenja, osim za sluajeve kada je to posebnim zakonom
drugaije utvreno. Urbanistika saglasnost izdaje se za cijelu
graevinsku parcelu koja je planom namijenjena za graenje odnosne
graevine.
a) Urbanistiko-tehniki uvjeti lan 42.
Urbanistiko-tehnikim uvjetima u zavisnosti od vrste graenja
utvruje se: 1) oblik i veliina parcele; 2) regulaciona i graevinska
linija; 3) koeficijent izgraenosti parcele; 4) nivelacione
kote;
5) tehniki pokazatelji graevine; 6) prostorno organiziranje
graevinske parcele, ukljuujui rjeenje internog i saobraaja u
mirovanju;
7) ureenje parcele; 8) nain i uvjeti prikljuenja parcele,
odnosno graevine na javnu saobraajnu povrinu i komunalnu
infrastrukturu;
"9) uslovi upravljanja graevinskim otpadom i uslovi reciklae
graevinskog otpada ukoliko nisu propisani posebnim propisom". 10)
primjena materijala i arhitektonskih smjernica;
11) uvjeti za otklanjanje urbanistiko-arhitektonskih barijera za
kretanje lica sa umanjenim tjelesnim sposobnostima;
12) uvjeti za zatitu od prirodnih i ljudskim djelovanjem
izazvanih nepogoda, katastrofa i ratnih djelovanja.
lan 43. U postupku izdavanja urbanistike saglasnosti primjenjuje
se Zakon o upravnom postupku ukoliko ovim Zakonom nije drugaije
utvreno. Na rjeenje Ministarstva o urbanistikoj saglasnosti ne moe
se izjaviti alba, ali se moe pokrenuti upravni spor tubom kod
nadlenog kantonalnog suda u roku od 30 dana od dana prijema
rjeenja. b) Urbanistika saglasnost za privremene graevine
lan 44. Urbanistika saglasnost za privremene graevine izdaje se
samo izuzetno i sa ogranienim rokom vaenja. Urbanistika saglasnost
za privremene graevine moe se izdati samo na graevinskom zemljitu
koje nije privedeno konanoj namjeni utvrenoj u planskom dokumentu.
Izuzetno, privremene graevine (gradilina naselja koja se podiu
prilikom gradnje velikih i kompleksnih graevina) mogu se zadrati
ako se uklapaju u budue koritenje prostora, posebno izgraena
infrastruktura, o emu Ministarstvo, na zahtjev, zakonodavnog tijela
kantona, donosi posebno rjeenje.
lan 45. Zahtjev za izdavanje urbanistike saglasnosti
Ministarstvo je duno rijeiti u roku od 30 dana od dana uredno
podnesenog zahtjeva za izdavanje urbanistike saglasnosti, te
pribavljene dokumentacije i akata iz lana 39. ovog Zakona. Nadleni
organi od kojih su zatraena miljenja iz lana 40. stav 3. ovog
Zakona duni su ih dostaviti u roku od 15 dana od dana prijema
zahtjeva Ministarstva.
lan 46. Urbanistika saglasnost vai godinu od dana njene
pravomonosti u kom roku se mora podnijeti zahtjev za odobrenje za
graenje.
-
15
Izuzetno, vaenje urbanistike saglasnosti moe se, iz opravdanih
razloga, produiti za jo jednu godinu.
"b1) Lokacijska informacija
lan 46.a
Lokacijska informacija definira uvjete za projektovanje, graenje
i izvoenje drugih zahvata u prostoru koji se utvruju na osnovu
detaljnih planskih dokumenata. Lokacijska informacija izdaje se po
skraenom upravnom postupku.
lan 46.b
Zahtjev za izdavanje lokacijske informacije za objekte iz lana
40. Zakona podnosi se Ministarstvu.
Uz zahtjev za izdavanje lokacijske informacije prilae se:
1) izvod iz katastarskog plana, 2) idejni projekat, 3) predviene
tehnologije rada ako se radi o proizvodnom objektu, 4) okolinsku
dozvolu ako se radi o graevini, djelatnosti ili zahvatu koji mogu u
znatnoj
mjeri uticati na okoli, ivot i zdravlje ljudi u Federaciji i
ire, i 5) obrazloenje zahtjeva sa podacima potrebnim za izdavanje
lokacijske informacije.
lan 46.c Lokacijskom informacijom, u zavisnosti od vrste
graevine ili zahvata, utvruju se:
1) Oblik i veliina parcele 2) Regulaciona i graevinska linija 3)
Koeficijent izgraenosti parcele 4) Nivelacione kote 5) Tehniki
pokazatelji graevine 6) Prostorno organiziranje graevinske parcele
ukljuujui rjeenje internog
saobraaja u mirovanju 7) Ureenje parcele 8) Nain i uvjeti
prikljuenja parcele odnosno graevine na saobraajnu povrinu i
komunalnu infrastrukturu
9) Primjena materijala i arhitektonskih smjernica 10) Uslovi za
sprjeavanje stvaranja barijera za lica sa umanjenim tjelesnim
sposobnostima,
11) Uvjeti za zatitu od prirodnih i ljudskim djelovanjem
izazvanih nepogoda, katastrofa i ratnih djelovanja
12) Uslovi upravljanja graevinskim otpadom i uslovi reciklae
graevinskog otpada ukoliko nisu propisani posebnim propisom,
13) Iznos trokova ureenja graevinskog zemljita, odnosno uvjete
za ureenja graevinskog zemljita ako se graenje vri na neureenom
graevinskom zemljitu, kao i druge obaveze korisnika koje su
proistekleiz koritenja odnosnog zemljita,
14) Druge podatke i uvjete od znaaja za graenje
b2) Lokacijska informacija za privremene graevine
-
16
lan 46.d Lokacijska informacija se izdaje za privremene graevine
na lokacijama koje se nalaze na graevinskom zemljitu koje nije
privedeno konanoj namjeni utvrenoj u planskom dokumentu, za
graevine iz lana 35. stav 5. Zakona.
lan 46.e Lokacijska informacija vai godinu dana od dana njene
pravosnanosti u kom roku se mora podnijeti zahtjev za izdavanje
odobrenja za graenje. Izuzetno, vaenje lokacijske informacije moe
se, iz opravdanih razloga, produiti za jo jednu godinu."
c) Lokacijska informacija za privremene graevine
lan 46.f Lokacijska informacija se izdaje i za privremene
graevine na loakcijama koje se nalaze na graevinskom zemljitu koje
nije privedeno konanoj namjeni utvrenoj u planskom dokumentu ili na
lokacijama koje su planskim dokumentom predviene za postvljanje
privremenih graevina. U lokacijskoj informaciji za privremenu
graevinu navodi se da je prilikom privoenja graevinskog zemljita
krajnjoj namjeni obaveza investitora da ukloni privremenu graevinu
i vlastitim sredstvima zemljite dovede u prvobitno stanje. U sluaju
da se zbog privoenja graevinskog zemljita konanoj namjeni nastane
potreba da se privremena graevina ukloni prije isteka roka utvrenog
lokacijskom informacijom, nadleni organ je duan odmah po izdavanju
lokacijske informacije za trajnu graevinu obavjestiti investitora o
potrebi i roku njenog uklanjanja.
Ako investitor po isteku ostavljenog roka ne ukloni privremenu
graevinu organ nadlean za izdavanje lokacijske informacije e
ukloniti privremenu graevinu i dovesti zemljite u prvobitno stanje
na teret investitora.
lan 46.g Lokacijska informacija vai godinu dana od dana njene
pravosnanosti u kom roku se mora
podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za graenje. Izuzetno,
vaenje lokacijske informacije moe se, iz opravdanih razloga,
produiti za jo
jednu godinu.
d) Ureenje graevinskog zemljita
lan 47.
"Pripremanje i opremanje graevinskog zemljita (u daljem tekstu:
ureenje graevinskog zemljita) obuhvata izgradnju komunalne
infrastrukture koja je potrebna za izgradnju i koritenje graevina i
zahvata planiranih u planskim dokumentima. Izgradnja graevina vri
se na ureenom graevinskom zemljitu. Izuzetno od stava 2. ovoga
lana, izgradnja graevina moe se vriti i na neureenom graevinskom
zemljitu ako se ureenje graevinskog zemljita vri u toku graenja
graevine, a najkasnije do tehnikog prijema graevine. U sluaju da
graevinsko zemljite nije ureeno u momentu podnoenja zahtjeva za
izdavanje odobrenja za graenje, investitor moe vlastitim sredstvima
urediti graevinsko zemljite. Sredstva uloena u ureenje graevinskog
zemljita priznaju se investitoru prilikom utvrivanja visine naknade
za ureenje graevinskog zemljita. U sluaju iz stava 4. ovog lana
investitor i organ nadlean za izdavanje odobrenja za graenje
ugovorom definiu vrstu i obim radova, potrebna finansijska sredstva
i meusobne odnose izmeu investitora, nadlenog organa i javnog
preduzea nadlenog za odreenu infrastrukturu."
-
17
lan 48. Priprema zemljita za graenje obuhvata: 1. ureenje
imovinsko-pravnih odnosa i drugih stvarno pravnih odnosa sa
vlasnicima nekretnina; 2. donoenje dokumenta prostornog ureenja
koji je osnova za odobravanje graenja na odnosnom prostoru;
3. izradu plana parcelacije;
4. uklanjanje postojeih graevina, premjetanje postojeih
nadzemnih i podzemnih instalacija u skladu sa planom prostornog
ureenja i odvoz materijala; 5. sanaciju zemljita (osiguranje
klizita, drenaa, regulacija vodotoka, ravnanje zemljita i sl.); 6.
izradu dokumentacije i vrenje radova na zatiti
kulturno-historijskog i prirodnog naslijea koje bi moglo biti
ugroeno radovima na pripremi zemljita za graenje.
lan 49. Opremanje graevinskog zemljita obuhvata: 1. graenje
cesta i ulica ukljuujui plonike i pjeake prijelaze, trgove i javna
parkiralita; 2. podizanje objekata javne rasvjete, vertikalne
saobraajne signalizacije (semafori); 3. ureenje zelenih povrina,
parkova, pjeakih staza, nasada, travnjaka, terena za djeija
igralita, objekata javne higijene;
4. izgradnju ureaja za odvod povrinskih i otpadnih voda, te za
njihovo preiavanje; 5. izgradnju graevina za potrebe snabdijevanja
vodom, distribuciju elektrine, plinske i druge energije,
telekomunikacijske objekte i ureaje; 6. ureenje deponija i graenje
graevina za preradu i unitavanje otpadaka; 7. regulaciju vodotoka i
ureenje obala voda i vodnih povrina; 8. Minimum ureenja graevinskog
zemljita osigurava: - snabdijevanje vodom i rjeenje otpadnih voda,
- kolski prilaz graevinskoj parceli, - snabdijevanje elektrinom
energijom.
e) Parcelacija graevinskog zemljita lan 50.
Parcelacija se vri na aurnim geodetsko-katastarskim planovima
ovjerenim od nadlenog organa, odnosno slube, a prema planskom
dokumentu koji je osnova za odobravanje graenja na odnosnom
zemljitu. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog lana, za podruja za
koja nije donesen odgovarajui detaljni planski dokument parcelacija
se vri na osnovu namjene povrine iz plana ireg podruja i strune
ocjene.
Plan parcelacije za podruja od znaaja za Federaciju donosi organ
kojeg svojim propisom odredi Vlada.
Plan parcelacije, po pravilu, donosi se istovremeno za prostornu
cjelinu. Ako se plan parcelacije ne
donosi za prostornu cjelinu, parcelacija se mora izvriti tako da
se na preostalom dijelu omogui obrazovanje druge parcele.
Plan parcelacije, odnosno graevinska parcela sadri regulacionu
liniju i podatke o vlasnicima graevinskog zemljita po graevinskim
parcelama. Za graenje izvan graevinskog zemljita, u smislu ovog
Zakona, graevinska parcela utvruje se urbanistikom saglasnou. Plan
parcelacije donesen na osnovu prikaza parcela i lokacija iz
detaljnog plana ureenja smatra se sastavnim dijelom detaljnog plana
ureenja.
lan 51. Akt o parcelaciji graevinskog zemljita provodi se u
katastru zemljita u skladu sa postojeim propisima, a po
pribavljenoj potvrdi organa, odnosno slube uprave nadlene za vrenje
parcelacije da je parcelacija izvrena u skladu sa detaljnim planom
ureenja, odnosno sa urbanistikom saglasnou. e) Regulaciona i
graevinska linija
lan 52.
-
18
Regulacionom linijom utvruju se pojedinane graevinske parcele.
Graevinskom linijom utvruje se granina linija graevine u odnosu na
javnu povrinu, ulicu, vodotok i druge graevine i parcele od kojih
mora biti odvojena iz funkcionalnih, estetskih, ili zatitnih
razloga. Graevinska linija oznaava liniju po kojoj se gradi,
odnosno iskolava graevina, ili liniju koju graevina, odnosno
gabarit graevine ne smije prei. Graevinska linija utvruje se
detaljnim planom ureenja. Na podrujima za koja nije donesen
detaljni plan ureenja graevinska linija utvruje se urbanistikom
saglasnou. Ako graevinska linija prelazi preko postojee graevine,
za tu graevinu ne moe se odobriti nikakvo graenje.
2. Odobrenje za graenje lan 53.
Graenju graevine moe se pristupiti samo na osnovu izdatog
odobrenja za graenje. Odobrenje za graenje nije potrebno pribaviti
za radove redovnog odravanja graevina i sanaciju oteenih graevina
koji se mogu svrstati u radove tekueg odravanja. Odobrenje za
graenje izdaje se za graenje graevine u cjelini.
lan 54. Odobrenje za graenje graevina iz lana 40. stav 1. ovog
Zakona, na zahtjev lica na ije ime glasi urbanistika saglasnost
odnosno lokacijska informacija, izdaje Ministarstvo. Ministarstvo
izdaje odobrenje za graenje bez prethodnog izdavanja urbanistike
saglasnosti za rehabilitaciju, ili sanaciju ratnim djelovanjem
oteenih i poruenih graevina graditeljskog naslijea, koje kao
nacionalne spomenike utvrdi Komisija, ili se one nalaze na
privremenoj listi nacionalnih spomenika.
U sluaju graenja graevine na meudravnoj granici nadlenost za
izdavanje odobrenja za graenje utvruje se sporazumom izmeu dviju
ili vie drava.
lan 55. Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za graenje prilae se:
1) urbanistika saglasnost odnosno lokacijska informacija ; 2) izvod
iz katastra - katastarska estica; 3) izvod iz zemljine knjige,
ugovor ili odluka nadlenog organa na osnovu koje je investitor
stekao pravo koritenja radi graenja, ugovor o partnerstvu sklopljen
sa vlasnikom zemljita, i/ili nekretnine, ugovor o koncesiji kojim
se stie pravo graenja; 4) tri primjerka glavnog projekta;
5) pisani izvjetaj o obavljenoj kontroli glavnog projekta u
skladu sa lanom 81. stav 3. ovog Zakona;
6) pisani izvjetaj i potvrdu o izvrenoj nostrifikaciji u
sluajevima iz lana 81. stav 3. ovog Zakona;
7) elaborati o istranim radovima, te tehnoloki elaborat ako je
potreban; 8) saglasnosti i dozvole pribavljene u postupku izdavanja
urbanistike saglasnosti za predmetnu graevinu; "9) detaljan plan
upravljanja graevinskim otpadom"; 10) drugi prilozi odreeni
posebnim zakonom. "Izuzetno od stava 1. take 3) ovog lana, ukoliko
je u izvodu iz zemljine knjige upisano dravno vlasnitvo na
nekretnini koja je proglaena nacionalnim spomenikom, uz zahtjev za
izdavanje odobrenja za graenje investitor prilae izvod iz zemljine
knjige, bez obzira na eventualno utvreno pravo koritenja nekretnine
u korist treih lica." Izuzetno od odredbe stava 1. taka 1. ovog
lana, uz zahtjev za izdavanje odobrenja za graenje ne prilae se
urbanistika saglasnost u sluajevima iz lana 40. stav 2. ovog
Zakona, ali se prilikom izrade glavnog projekta moraju ispotovati
dati uvjeti iz lokacijske informacije .
-
19
lan 55.a Odobrenje za graenje sadri: 1) Podatke o investitoru;
2) Podatke o graevini sa osnovnim podacima o namjeni, gabaritu i
spratnosti i oznaku
katastarske estice; 3) Naziv glavnog projekta sa nazivom pravnog
lica koje je izradilo glavni projekat i
imenom odgovornog projektanta;
4) Izjavu da je glavni projekat sastavni dio odobrenja za
graenje; 5) Rok za poetak izvoenja radova; 6) Obavezu investitora
da prijavi poetak radova nadlenoj inspekciji osam dana prije
otpoinjnja radova; 7) Druge podatke od znaaja za specifinu
lokaciju i graevinu.
lan 56. Ministarstvo je duno u postupku izdavanja odobrenja za
graenje utvrditi da li je glavni projekt izraen u skladu sa
uvjetima datim u urbanistikoj saglasnosti ili iz lokacijske
informacije za graevine i zahvate iz lana 40. stav 2. ovog Zakona.
Prije izdavanja odobrenja za graenje Ministarstvo je duno strankama
u postupku omoguiti uvid u glavni projekt.
Strankama u postupku iz stava 3. ovog lana smatraju se: pravno
i/ili fiziko lice na iji zahtjev se vodi postupak izdavanja
odobrenja za graenje, vlasnik nekretnine i nosilac drugih stvarnih
prava na nekretnini za koju se izdaje dozvola, kao i vlasnik i
nosilac drugih stvarnih prava na nekretnini
koja neposredno granii sa nekretninom za koju se izdaje
odobrenje za graenje. Strankom u postupku smatra se i jedinica
lokalne samouprave, ako ispunjava neki od uvjeta iz stava
4. ovog lana. Ministarstvo je duno stranke u postupku pozvati na
uvid u glavni projekt javnim pozivom koji sadri mjesto i vrijeme
uvida u projekt, naziv investitora, vrstu i lokaciju graevine.
Javni poziv na uvid u projekt objavljuje se najmanje osam dana
prije uvida u projekt, a stranke su
dune da se izjasne u roku od osam dana, odnosno najkasnije u
roku od 15 dana od dana objavljivanja poziva.
Ukoliko se stranka u postupku iz opravdanih razloga ne odazove
na javni poziv za uvid u projekt
moe se o tome pisano izjasniti u roku od osam dana od dana
objavljivanja poziva. Trokove javnog poziva snosi investitor.
lan 57. Ministarstvo je duno donijeti rjeenje najkasnije u roku
od 30 dana od dana dostavljanja urednog zahtjeva za izdavanje
odobrenja za graenje. Zahtjev za odobrenje za graenje odbit e se
rjeenjem ako: 1) u postupku izdavanja odobrenja za graenje utvrdi
se da glavni (izvedbeni) projekt nije usklaen sa uvjetima iz
urbanistike saglasnosti odnosno lokacijske informacije, 2) glavnim
projektom nisu ispunjeni uvjeti propisani provedbenim propisom
donesenim na osnovu
ovog Zakona i/ili posebnih propisa,
3) uviajem na terenu utvrdi da se stvarno stanje na graevinskoj
parceli ne podudara sa glavnim projektom.
U postupku izdavanja odobrenja za graenje primjenjuje se Zakon o
upravnom postupku ukoliko odredbama ovog Zakona nije drugaije
utvreno. Protiv rjeenja Ministarstva ne moe se izjaviti alba, ali
se moe pokrenuti upravni spor kod nadlenog suda u roku od 30 dana
od prijema rjeenja.
lan 58. Odobrenje za graenje prestaje da vai ako radovi na
graevini za koju je izdato odobrenje za graenje ne ponu u roku od
jedne godine od dana pravomonosti odobrenja za graenje. Izuzetno,
vaenje odobrenja za graenje moe se, na zahtjev investitora,
produiti za jo godinu ako za to postoje opravdani razlozi i ako se
nisu promijenili uvjeti na osnovu kojih je izdato odobrenje
za graenje. lan 59.
-
20
Investitor je duan podnijeti zahtjev za izmjenu i/ili dopunu
odobrenja za graenje ako tokom graenja namjerava na graevini uiniti
bilo kakve izmjene kojima se odstupa od rjeenja datog glavnim
(izvedbenim) projektom na osnovu kojeg je izdato odobrenje za
graenje. U sluaju iz stava 1. ovog lana izmjena i/ili dopuna
odobrenja za graenje vri se na osnovu izmijenjene i/ili dopunjene
urbanistike saglasnosti. Izmjene i/ili dopune odobrenja za graenje
vre se po postupku izdavanja odobrenja za graenje. Izuzetno od
odredbe lana 55. ovog Zakona, zahtjevu za izmjenu i/ili dopunu
odobrenja za graenje prilae se samo ona dokumentacija i saglasnosti
koje se odnose na namjeravanu izmjenu. Zahtjev za izmjenu i/ili
dopunu odobrenja za graenje podnesen radi prilagoavanja graevine
licima sa tekoama u kretanju rjeava se po hitnom postupku.
lan 60. Ako u toku graenja doe do promjene investitora,
Ministarstvo e u roku od 20 dana od dana prijema pisanog zahtjeva
izvriti izmjenu odobrenja za graenje. Novi investitor duan je uz
zahtjev za izmjenu odobrenja za graenje priloiti: 1) vaee odobrenje
za graenje, 2) dokaz da je na odreenoj nekretnini stekao pravo
vlasnitva nad graevinom u skladu sa odredbom lana 55. stav 1. taka
3. ovog Zakona. Promjena investitora u sluaju iz stava 1. ovog lana
moe se zatraiti do izdavanja odobrenja za upotrebu. 3. Posebni
sluajevi graenja
a) Naelno odobrenje za graenje za sloene graevine
lan 61. Odobrenje za graenje za sloenu graevinu moe se izdati za
jednu ili vie graevina koje su sastavni dio sloene graevine. Prije
podnoenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za graenje iz stava 1.
ovog lana investitor je duan pribaviti naelno odobrenje za graenje
za sloenu graevinu. Naelnim odobrenjem za graenje, na zahtjev
investitora, odreuju se dijelovi sloene graevine, funkcionalne
i/ili tehnoloke veze izmeu dijelova sloene graevine, te redoslijed
izdavanja pojedinanih odobrenja za graenje. Glavni projekt dijela
sloene graevine za koji se izdaje odobrenje za graenje mora biti
izraen u skladu sa idejnim projektom cijele sloene graevine,
urbanistikom saglasnou odnosno lokacijskom informacijom, odredbama
ovog Zakona i posebnih zakona.
Na osnovu naelnog odobrenja za graenje moe se pristupiti
izvoenju pripremnih radova. Uz zahtjev za izdavanje naelnog
odobrenja za graenje za sloenu graevinu prilae se: 1) urbanistika
saglasnost odnosno lokacijska informacija za cijelu sloenu
graevinu; 2) izvadak iz katastarskog plana sa ucrtanom situacijom
cijele sloene graevine i susjednih objekata (za graevine koje se
grade na veem podruju situacija se moe prikazati na geodetskoj
podlozi odgovarajueg mjerila); 3) tri primjerka idejnog projekta
cijele sloene graevine; 4) popis dijelova sloene graevine sa
redoslijedom kako e se izdavati pojedinana odobrenja za graenje; 5)
popis pripremnih radova koje treba izvesti;
6) okolinska dozvola ili detaljni plan upravljanja graevinskim
otpadom." ; 7) drugi nacrti i podaci, zavisno od sloenosti
graevine, ako su oni znaajni za izradu glavnog projekta.
Uz zahtjev iz stava 6. ovog lana moe se, umjesto idejnog,
priloiti glavni projekt cijele sloene graevine. Naelno odobrenje za
graenje moe se izdati i za izvoenje radova i gradnju dijelova
energetskih, vodoprivrednih, saobraajnih i infrastrukturnih
graevina, pod uvjetom da takvi radovi, odnosno dijelovi graevine
imaju odgovarajuu tehniku dokumentaciju, idejni projekt i
urbanistiku saglasnost odnosno lokacijsku informaciju za cijelu
graevinu, te da predstavljaju graevinsku i tehniku cjelinu, a da
izgradnja cijele graevine traje vie godina. Izdavanje naelnog
odobrenja za graenje vri se po postupku izdavanja odobrenja za
graenje. Naelno odobrenje za graenje za sloenu graevinu, na osnovu
kojeg se izdaju pojedinana
-
21
odobrenja za graenje, prestaje vaiti u roku od pet godina od
dana pravomonosti. Vaenje naelnog odobrenja za graenje za sloenu
graevinu moe se produiti za jo dvije godine ako se nisu promijenili
urbanistiki uvjeti i ako je za najmanje jedan dio sloene graevine
izdato odobrenje za upotrebu.
b) Odobrenje za graenje za pripremne radove
lan 62. Pripremni radovi za potrebe gradilita izvode se na
osnovu odobrenja za graenje graevine. Izuzetno od odredbe stava 1.
ovog lana, odobrenje za graenje potrebno je za pripremne radove za
koje je potrebno rjeavanje imovinsko-pravnih pitanja, kao i za
graevine i radove koji mogu biti opasni po ivot i zdravlje ljudi,
saobraaj, okoli i to za: 1) asfaltnu bazu, separaciju agregata,
tvornicu betona i sl. koji e se koristiti za graenje vie graevina
kroz dui vremenski period, 2) dalekovod i transformatorsku stanicu
koju je potrebno graditi radi napajanja gradilita elektrinom
energijom, 3) sloenije radove koji mogu uticati na ivot i zdravlje
ljudi, ili na stabilnost. Odobrenjem za graenje iz stava 2. ovog
lana mora se odrediti rok u kom se graevine izgraene na osnovu
odobrenja za graenje za pripremne radove moraju ukloniti.
Obavljanje prethodnih radova istranog karaktera (prethodne studije,
istraivanja i ispitivanja terena, izrada idejnih rjeenja, izrada
investicionog programa, prikupljanje podataka za projektiranje i
drugi radovi koji slue za izradu tehnike dokumentacije i za
donoenje odluke o izgradnji investicionog objekta) izvodi se na
osnovu urbanistike saglasnosti odnosno lokacijske informacije i
dokaza o pravu vlasnitva iz lana 55. stav 1. taka 3. ovog Zakona
ili saglasnosti vlasnika.
"Za obavljanje geolokih i hidrogeolokih istraivanja mineralnih
sirovina Ministarstvo izdaje urbanistiku saglasnost i odobrenje za
graenje privremenih objekata."
c) Odobrenje za graenje privremenih objekata
lan 63. Za graevine izgraene ili postavljene na privremeno
odreenoj lokaciji za potrebe gradilita i/ili za primjenu
odgovarajue tehnologije graenja izdaje se odobrenje za graenje
privremenih graevina. Odobrenjem za graenje iz stava 1. ovog lana
odreuje se rok u kom se privremena graevina mora ukloniti, a najdue
u roku od tri godine. Ukoliko investitor ne izvri obavezu iz stava
2. ovog lana, nadleni nadzorni organ naredit e uklanjanje
privremene graevine i dovoenje zemljita u prvobitno stanje na teret
investitora.
d) Rekonstrukcija postojee graevine lan 64.
Investitor je duan pribaviti odobrenje za graenje, ako namjerava
rekonstruisati postojeu graevinu. U postupku izdavanja odobrenja za
rekonstrukciju postojee graevine primjenjuju se odredbe ovog Zakona
koje se odnose na odobrenje za graenje. Izuzetno od odredbi lana
55. stav 1. ovog Zakona, uz zahtjev za rekonstrukciju postojee
graevine prilae se: 1) projekt izvedenog stanja;
2) izvod iz katastra - katastarska estica; 3) dokaz prava
graenja iz lana 55. stav 1. taka 3) ovog Zakona; 4) izvod iz
detaljnog planskog dokumenta na temelju kojeg se moe utvrditi da
graevina nije predviena za uklanjanje; 5) tri primjerka glavnog
projekta za graevinu, odnosno dio graevine na koji se
rekonstrukcija odnosi;
6) pisani izvjetaj o obavljenoj reviziji glavnog projekta prema
lanu 81. stav 2. ovog Zakona;
-
22
7) pisani izvjetaj i potvrda o izvrenoj nostrifikaciji u
sluajevima iz lana 81. stav 3. ovog Zakona; 8) saglasnosti, odnosno
miljenja potrebna, s obzirom na prirodu namjeravane rekonstrukcije.
"9) detaljni plan upravljanja graevinskim otpadom". Projekt
izvedenog stanja mora sadravati: 1. snimak postojeeg stanja (sve
osnove, presjek, krovite, fasade itd.), 2. glavni projekt za
graevinu, odnosno dio graevine na koji se rekonstrukcija odnosi.
Projekt izvedenog stanja radi se prema lanu 81.stav 3.ovog
Zakona.
lan 64.a Prije poetka graenja vri se iskolavanje graevine u
skladu sa uvjetima utvrenjim odobrenjem za graenje i na osnovu
glavnog projekta ili izvedbenog projekta. Iskolaavanje graevine vri
organ nadlean za poslove katastra samostalno ili te poslove
provjerava pravnom licu registrovanom za vrenje tih poslova. O
iskolavanju graevine sainjava se zapisnik iji je jedan primjerak
dostavlja nadlenoj graevinskoj inspekciji. Za tetu proisteklu iz
pogrenog iskolavanja graevine odgovara lice koje je vrilo
iskolavanje graevine po opimk pravilima o naknadi tete. Nadleni
organ duan je provjeriti dali je iskop temelja graevine uraen u
skladu sa elaboratom o iskolavanju i odobriti nastavak radova koje
dalje prati nadleni graevinski inspektor.
d) Prijava graenja (ovo bih trebalo biti pod e !)
lan 65. Investitor je duan Ministarstvu pisano prijaviti poetak
graevinskih radova najkasnije u roku od osam dana prije poetka
radova. Ukoliko je dolo do prekida radova na period dui od tri
mjeseca investitor je duan pisano prijaviti nastavak radova.
4. Odobrenje za upotrebu
lan 66. Izgraena graevina iz lana 40. stav 1. ovog Zakona, ili
njen dio koji predstavlja ekonomsko-tehniku cjelinu, koja se kao
takva moe samostalno koristiti, moe se poeti koristiti, odnosno
staviti u pogon, te izdati rjeenje za obavljanje djelatnosti po
posebnom propisu tek nakon to Ministarstvo izda odobrenje za
upotrebu.
Odobrenje za upotrebu izdaje se nakon izvrenog tehnikog
pregleda.
lan 67. Zahtjev za izdavanje odobrenja za upotrebu investitor
podnosi Ministarstvu.
Uz zahtjev iz stava 1. ovog lana prilae se: 1) kopija odobrenja
za graenje, 2) kopija katastarskog plana sa ucrtanim poloajem
graevine, 3) pisana izjava izvoaa o izvedenim radovima i uvjetima
za odravanje graevine, 4) pisani izvjetaj o izvrenom nadzoru nad
graenjem.
a) Tehniki pregled lan 68.
Ministarstvo je duno u roku od 30 dana od dana prijema urednog
zahtjeva za izdavanje odobrenja za upotrebu izvriti tehniki pregled
graevine. Tehnikim pregledom utvruje se da je graevina izgraena u
skladu sa tehnikom dokumentacijom na osnovu koje je izdato
odobrenje za graenje, tehnikim propisima i normativima, kao i
uvjetima za odnosnu graevinu utvrenim posebnim propisima.
Ministarstvo rjeenjem imenuje strunu komisiju za tehniki pregled (u
daljnjem tekstu: komisija) i to predsjednika i lanove komisije.
-
23
Ministarstvo donosi rjeenje o imenovanju komisije za tehniki
pregled u roku od osam dana od dana prijema urednog zahtjeva za
izdavanje odobrenja za upotrebu.
Za predsjednika i lanove komisije mogu se imenovati diplomirani
ininjeri sa deset godina radnog iskustva i poloenim strunim
ispitom. Broj lanova komisije zavisi od vrste i sloenosti objekta.
U komisiju se imenuje po jedan struni lan za svaku vrstu radova
koje komisija pregleda (arhitektonski/graevinski, mainski radovi,
vodovod i kanalizacija, elektroinstalacije itd.) i ovlateni
predstavnici nadlenih tijela i pravnih lica koji prema odredbama
posebnih zakona treba da uestvuju u radu komisije. U radu komisije
ne mogu uestvovati slubena lica koja su donosila rjeenja u postupku
izdavanja odobrenja za graenje. O mjestu, danu i satu vrenja
tehnikog pregleda Ministarstvo obavjetava investitora, predsjednika
i lanove komisije najkasnije 10 dana prije dana za koji je zakazan
tehniki pregled.
lan 69. Investitor je duan osigurati na tehnikom pregledu
prisustvo sudionika u graenju. Investitor je duan, najkasnije osam
dana od dana imenovanja komisije, komisiji dati na uvid tehniku
dokumentaciju sa svim izmjenama i dopunama, na osnovu koje je
izgraena graevina, odnosno izvedeni radovi.
Komisija sastavlja zapisnik o izvrenom tehnikom pregledu.
Zapisnik i izvjetaj o izvrenom tehnikom pregledu komisija dostavlja
Ministarstvu u roku od osam dana od obavljenog tehnikog pregleda.
Izvjetaj o izvrenom tehnikom pregledu sadri struno miljenje
komisije da li se izgraena graevina moe koristiti, odnosno staviti
u pogon, ili su utvreni nedostaci na graevini.
lan 70. Ako su izvjetajem komisije utvreni nedostaci na graevini
koje treba otkloniti, Ministarstvo zakljukom utvruje rok za
otklanjanje nedostataka koji ne moe biti dui od 90 dana.
lan 71. Ministarstvo e odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za
upotrebu: 1) ako je graevina izgraena bez odobrenja za graenje, 2)
ako su u toku graenja izvrene izmjene i dopune na graevini za koje
nije izmjenjeno, ili dopunjeno odobrenje za graenje, 3) ako se u
roku utvrenom zakljukom ne otklone nedostaci na graevini, 4) ako je
donesen zakljuak kojim se doputa obnova postupka izdavanja
odobrenja za graenje.
lan 72. Ako se prilikom tehnikog pregleda utvrdi da se nedostaci
na graevini ne mogu otkloniti, ili da postoji neotklonjiva opasnost
po stabilnost graevine, po ivot ili zdravlje ljudi, okoli, saobraaj
ili susjedne objekte, Ministarstvo e odbiti zahtjev za izdavanje
odobrenja za upotrebu i donijeti rjeenje o uklanjaju, odnosno
ruenju graevine.
lan 73. Ukoliko je izvjetajem komisije utvreno da se izgraena
graevina moe koristiti, odnosno staviti u pogon, Ministarstvo u
roku od 10 dana od prijema izvjetaja o izvrenom tehnikom pregledu
izdaje odobrenje za upotrebu.
U sluaju sloene graevine odobrenja za upotrebu se izdaju prema
uvjetima utvrenim naelnim odobrenjem za graenje, glavnim projektom
i odobrenjem za graenje za taj dio graevine. Nakon zavretka sloene
graevine izdaje se jedno odobrenje za upotrebu za cijelu graevinu
bez obzira na prethodno izdato jedno odobrenje ili vie pojedinanih
odobrenja za upotrebu za dijelove sloene graevine.
lan 74. Ministarstvo moe, na prijedlog komisije, izdati
odobrenje za probni rad za graevinu koja po svom tehnolokom procesu
treba odreeno vrijeme da bude u probnom radu kako bi se utvrdila
potpuna tehnika ispravnost graevine.
-
24
Odobrenje za probni rad moe se izdati samo pod uvjetom da probni
rad ne ugroava ivot i zdravlje ljudi, okoli i susjedne graevine.
Probni rad graevine moe trajati najdue 12 mjeseci, a, izuzetno, u
posebno sloenim tehnolokim procesima probni rad se moe produiti za
jo 12 mjeseci.
lan 75. Na zahtjev investitora, ako je predvieno glavnim
projektom, odobrenje za upotrebu moe se izdati prije zavretka
cijele graevine i za dio graevine: 1) kada je to potrebno radi
nastavka i dovrenja graenja (most za pristup gradilitu,
trafostanica, dalekovod i sl.),
2) kada je u pitanju sloena graevina iz lana 61. ovog Zakona, 3)
kada se odreeni dio moe poeti koristiti prije dovrenja cijele
graevine. "U sluaju sloene graevine odobrenja za upotrebu se izdaju
prema uslovima utvrenim naelnim odobrenjem za graenje, glavnim
projektom i odobrenjem za graenje za taj dio graevine. Nakon
zavretka sloene graevine izdaje se jedno odobrenje za upotrebu za
cijelu graevinu bez obzira na prethodno izdato jedno ili vie
pojedinanih odobrenja za upotrebu za djelove sloene graevine".
lan 76. Trokove vrenja tehnikog pregleda snosi investitor. Nain
imenovanja lanova komisije, vrenje tehnikog pregleda, sadraj pisane
izjave izvoaa o izvedenim radovima i uvjetima koritenja graevine,
sadraj zapisnika o izvrenom tehnikom pregledu, sadraj izvjetaja, te
naknada za rad lanova komisije uredit e se pravilnikom koji donosi
federalni ministar.
lan 77. Odobrenje za upotrebu je upravni akt koji se donosi u
skladu sa Zakonom o upravnom postupku,
ako ovim Zakonom nije drugaije utvreno. Graevina za koju nije
izdato dobrenje za graenje i odobrenje za upotrebu ne moe se
upisati u zemljine knjige.
Va. UPOTREBA I ODRAVANJE GRAEVINE
lan 77.a Graevina se moe upotrebljavati samo na nain koji je u
skladu sa njenom namjenom.
Vlasnik graevine duan je odravati graevinu na nain da se u
predvienom vremenu njenog trajanja ouvaju tehnika svojstva bitna za
graevinu odnosno da se ne dozvoli naruavanje njenih spomenikih
svojstava, ako se radi o graevini uvrtenoj u popis graevina
kulturno-historijskog naslijea.
U sluaju oteenja graevine koja ugroava stabilnost same graevine
ili njenog dijela, te ako postoji opasnost za susjedne graevine ili
ljudsko zdravlje, vlasnik graevine duan je poduzeti hitne mjere za
otklanjanje opasnosti i do otklanjanja opsanosti oznaiti graevinu
kao opasnu.
Za graevinu vie vlasnika svi suvlasnici i vlasnici posebnih
dijelova graevine snose po principu objektivne odgovornosti
solidarno nastalu tetu treim licima i ne mogu pojedinano poduzimati
zamjene i popravak zajednikih dijelova i ureaja zgrade suprotno
odredbama zakona o upravljanju, koritenju i odravanju zajednikih
dijelova i ureaja zgrade suprotno odredbama ovog zakona.
-
25
VI. UKLANJANJE GRAEVINE
1. Odobrenje za uklanjanje graevine lan 78.
Uklanjanju graevine ili njenog dijela, ukoliko se ne radi o
uklanjanju na osnovu inspekcijskog rjeenja, moe se pristupiti samo
na osnovu odobrenja za uklanjanje.
lan 79. Zahtjev za izdavanje odobrenja za uklanjanje graevine
podnosi vlasnik graevine. Uz zahtjev iz stava 1. ovog lana prilau
se: 1) tri primjerka projekta za uklanjanje graevine, 2) dokaz o
vlasnitvu nad graevinom (izuzetno od lana 55. stav 1. taka 3. ovog
Zakona, dokazom vlasnitva smatra se izvod iz zemljine knjige), 3)
saglasnosti nadlenih organa ili pravnih lica, ako se uklanjanjem
graevine moe ugroziti javni interes (zatita i spasavanje ljudi,
zatita okolia, zatita kulturno-historijskog naslijea, te zatita
komunalnih i drugih instalacija),
4) procjena uticaja na okoli u skladu sa posebnim zakonom. 5)
detaljan plan upravljanja graevinskim otpadom. Uklanjanje graevine
ili njenog dijela vrsi se uz struni nadzor. Stranka u postupku
izdavanja odobrenja za uklanjanje je i vlasnik i nosilac drugih
stvarnih prava na
nekretnini koja neposredno granii sa nekretninom za koju se
izdaje odobrenje za uklanjanje, ako se tim uklanjanjem utie na
njegova stvarna prava.
lan 80. Projekt uklanjanja graevine sadri: 1) nacrte, proraune
i/ili druge ininjerske dokaze da tokom uklanjanja nee doi do
gubitka stabilnosti konstrukcije ime bi se ugrozio ivot i zdravlje
ljudi ili okoli, 2) tehniki opis uklanjanja graevine i nain
zbrinjavanja graevinskog otpada i ureenja graevinske parcele nakon
uklanjanja graevine, 3) proraun stabilnosti okolnog i drugog
zemljita i/ili okolnih i drugih graevina, ako uklanjanje graevine
ili nain njena uklanjanja utie na stabilnost tog zemljita i/ili
udovoljavanje bitnim zahtjevima tih graevina. Projekt uklanjanja
graevine podlijee kontroli projekta u pogledu mehanike otpornosti i
stabilnosti za sluaj da nain uklanjanja graevine utie na stabilnost
okolnog i drugog zemljita i/ili udovoljavanje bitnim zahtjevima
okolnih i drugih graevina.
lan 80.a Ministarstvo po slubenoj dunosti rjeenjem odreuje
uklanjanje graevine ili dijela graevine za koje utvrdi da zbog
fizike dotrajalosti, elementarnih nepogoda ili ratnih dejstava i
veih oteenje ne moe dalje sluiti svojoj namjeni ili da predstavlja
opasnost po ivot i zdravlje ljudi, okolne objekte i saobraaj, kao i
uvjete i mjere koje je potrebno sprovesti odnosno obezbijediti pri
uklanjanju graevine ili dijela graevine. alba protiv rjeenja iz
stava 1.ovog lana ne odlae izvrenje rjeenja.
lan 81. Na utvrivanje uvjeta i naina plaanja trokova ureenja
graevinskog zemljita , naknada za koritenje graevinskog zemljita i
naknada za pogodnost graevinskog zemljita za graenje graevina iz
lana 40. stav 1 ovog Zakona primjenjuju se odredbe Zakona o
graevinskom zemljitu Federacije Bosne i Hercegovine (Slubene novine
Federacije BiH, broj 25/03). Pitanja koja se odnose na ureenje
gradilita, obaveznu dokumentaciju na gradilitu i ko su sudionici u
graenju provedbenim propisom ureuje Vlada. Vrste, sadraj,
oznaavanje i uvanje, kontrolu i nostrifikaciju investiciono-tehnike
dokumentacije provedbenim propisom utvrdit e Vlada. Nain koritenja
i odravanja graevine, tehnika svojstva koja graevine moraju
zadovoljiti u pogledu sigurnosti provedbenim propisom utvrdit e
Vlada. Upotrebu, odnosno ugraivanje graevinskih proizvoda,
materijala i opreme ovlatene institucije za
-
26
izdavanje certifikata o njihovoj usklaenosti sa posebnim
propisima, odobravanje i rok njihove upotrebe, odnosno ugradnje,
ukoliko nisu certifikovani provedbenim propisom, ureuje federalni
ministar.
Tehnika svojstva koja moraju ispunjavati graevinski proizvod
propisuju se pravilnicima i tehnikim propisima koje donosi
Ministarstvo, uz obaveznu konsultaciju strunih organizacija i
uvaavanje europskih standarda, a u skladu s meunarodnim naelima
harmonizacije tehnikog zakonodavstva. Bitne zahtjeve za graevine
koji se osiguravaju u projektovanju, graenju i odravanju graevina,
uz uvaavanje evropskih standarda, provedbenim propisima ureuje
Ministar.
"lan 81a.
Prije izdavanja odobrenja za upotrebu odnosno prije promjene
vlasnitva ili iznajmljivanja graevine ili njezinog dijela, mora se
pribaviti potvrda o energetskim svojstvima graevine, koju izdaje
ovlateno lice. Ovlatenje za izdavanje potvrde licu iz stava 1. ovog
lana izdaje Ministarstvo. Uz potvrdu iz stava 1. ovog lana kupac
ili unajmljiva graevine ili njezinog dijela ima pravo uvida prije
sklapanja ugovora o kupoprodaji ili iznajmljivanju prema posebnom
zakonu.
Energetska svojstva i nain obrauna toplotnih svojstava graevine,
energetskih zahtjeva za nove i postojee graevine s izuzeima od
propisanih zahtjeva, te uslove, sadraj i nain izdavanja potvrda
(certificiranje) graevine za koje postoji obaveza javnog izlaganja
potvrda o energetskim svojstvima i uslove za lica ovlatena za
izdavanje potvrda propisuje Ministar.
lan 81b.
Ispitivanje odreenih dijelova graevine u svrhu provjere, odnosno
dokazivanja ispunjavanja bitnih zahtjeva za graevinu te prethodna
istraivanja bitna za projektovanje, graenje ili odravanje graevina,
obavljaju ovlatena lica. Ovlatenje za obavljanje poslova iz stava
1. ovoga lana daje i oduzima Ministar. Uslove za obavljanje poslova
ispitivanja i istraivanja iz stava 1. ovog lana u odnosu na lica,
tehniku opremljenost, nain i sloenost obavljanja tih poslova,
odgovornost za rezultate ispitivanja, odnosno prethodnih
istraivanja, nezavisnost u odnosu na lica koja sudjeluju u
projektovanju, graenju ili odravanju graevine i nain dokumentovanja
rezultata ispitivanja, odnosno prethodnih istraivanja, sredstva
kojima pravna lica dokazuju ispunjavanje tih uslova u postupku
davanja ovlatenja iz stava 2. ovog lana, te uslove za produenje i
oduzimanje tog ovlatenja propisuje Ministar pravilnikom. Uslove za
obavljanje poslova iz stava 3. ovog lana koji se odnose na
ispitivanje i istraivanje vezano za zatitu od poara, uz saglasnost
federalnog ministra unutranjih poslova, propisuje Ministar
pravilnikom."
VII. NADZOR
lan 82. Nadzor nad provoenjem planskih dokumenata iz nadlenosti
Federacije, ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu ovog Zakona
vri Ministarstvo.
lan 83. Poslove inspekcionog nadzora vri Federalna
urbanistiko-graevinska inspekcija. Poslove federalne urbanistike
inspekcije u oblasti planiranja obavlja federalni urbanistiki
inspektor.
Poslove federalne graevinske inspekcije u oblasti koritenja
zemljita na federalnom nivou obavlja federalni graevinski
inspektor. Federalni urbanistiki i graevinski inspektor svoj
identitet dokazuju slubenom iskaznicom.
-
27
Sadraj, nain izdavanja i oblik iskaznice iz stava 4. ovog lana
provedbenim propisom ureuje federalni ministar.
1. Federalni urbanistiki inspektor lan 84.
Federalni urbanistiki inspektor vri inspekcijski nadzor nad: 1.
izradom planskih dokumenata iz nadleznosti Federacije,
2. provoenjem Prostornog plana Federacije i Programa mjera,
Prostornog plana podruja posebnih obiljeja Federacije, urbanistikog
i detaljnog plana podruja posebnih obiljeja Federacije, 3.
provoenjem ovog Zakona na podrujima od znaaja za Federaciju. a)
Prava i dunosti federalnog urbanistikog inspektora
lan 85. U vrenju inspekcijskog nadzora federalni urbanistiki
inspektor ima pravo i dunost rjeenjem: 1. narediti da se utvrene
nepravilnosti u primjeni ovog Zakona i propisa donesenih za njegovo
provoenje otklone u odreenom roku, 2. narediti obustavu izrade i
donoenja planskog dokumenta, ako se izrada i donoenje vre protivno
odredbama ovog Zakona i propisa donesenih za njegovo provoenje, 3.
zabraniti provoenje dokumenta koji je u suprotnosti sa odredbama
ovog Zakona i propisa donesenih za njegovo provoenje, 4. narediti
obustavu provoenja planskog dokumenta, ako utvrdi da prijeti
opasnost da se promjenom namjene zemljita utvrenom tim dokumentom,
ugroavaju ili pogoravaju uvjeti na odreenom podruju od znaaja za
Federaciju do izmjene tog planskog dokumenta.
lan 86. Federalni urbanistiki inspektor duan je zatraiti od
Ministarstva da proglasi nitavnim rjeenje o urbanistikoj
saglasnosti odnosno lokacijsku informaciju, ako utvrdi da je izdato
protivno odredbama ovog Zakona.
Rjeenje iz stava 1. ovog lana moe se u svako doba proglasiti
nitavnim. lan 87.
U postupku inspekcijskog nadzora primjenjue se Zakon o upravnom
postupku ukoliko odredbama
ovog Zakona nije drugaije utvreno. O poduzimanju mjera i radnji
za koje je ovim Zakonom ovlaten federalni urbanistiki inspektor
obavezno donosi rjeenje. Na rjeenje iz stava 2. ovog lana ovlateno
lice kod kojeg je izvren inspekcijski nadzor moe izjaviti albu
ministru u roku od osam dana od dana prijema rjeenja. alba ne odlae
izvrenje rjeenja. Protiv rjeenja ministra moe se pokrenuti upravni
spor kod nadlenog kantonalnog suda.
lan 88. Za federalnog urbanistikog inspektora moe se postaviti
diplomirani ininjer arhitekture ili graevine sa poloenim strunim
ispitom i sa 10 godina radnog iskustva na poslovima prostornog i
urbanistikog planiranja, ili poslovima provoenja planskih
dokumenata.
2. Federalni graevinski inspektor lan 89.
Federalni graevinski inspektor vri inspekcijski nadzor nad
graenjem za koje Ministarstvo izdaje odobrenje za graenje.
Federalni graevinski inspektor vri inspekcijski nadzor nad radom
sudionika u graenju i odravanju graevine u skladu sa propisom Vlade
donesenim na osnovu lana 81. st. 2. i 4. ovog Zakona, odnosno nad
kvalitetom graevinskih proizvoda koji se ugrauju u skladu sa
propisom federalnog ministra donesenim na osnovu lana 81. stav 5.
ovog Zakona. a) Prava i dunosti federalnog graevinskog
inspektora
lan 90.
-
28
U vrenju nadzora federalni graevinski inspektor ima pravo i
dunost rjeenjem narediti otklanjanje nepravilnosti, obustavu
graenja i uklanjanje graevine. b) Otklanjanje nepravilnosti
lan 91. U vrenju nadzora federalni graevinski inspektor ima
pravo i dunost rjeenjem narediti: 1) u primjerenom roku otklanjanje
nepravilnosti koje utvrdi,
2) obustavu graenja, ako utvrdi da prijeti opasnost da se
graenjem mogu ugroziti, ili pogorati uvjeti na odreenim podrujima
od znaaja za Federaciju, 3) vlasniku postojee graevine, odnosno
investitoru da otkloni nedostatke na graevini koji su nastali, ili
su uoeni tokom njenog koritenja, ako utvrdi da ti nedostaci mogu
ugroziti stabilnost graevine, susjednih graevina, ivot i zdravlje
ljudi, okoli, ili nesmetan pristup licama sa tekoama u kretanju, 4)
obustavu upotrebe graevine ukoliko nije pribavljeno odobrenje za
upotrebu. c) Obustava graenja
lan 92. Federalni graevinski inspektor rjeenjem obustavlja
daljnje graenje, odnosno izvoenje pojedinih radova ako:
1) graevina se gradi, odnosno rekonstruie protivno odobrenju za
graenje, 2) je donesen zakljuak kojim se dozvoljava postupak obnove
odobrenja za graenje, 3) utvrdi nedostatke i nepravilnosti u
projektu, ili izvoenju radova koji mogu ugroziti tehnika svojstva
bitna za graevinu, 4) utvrdi da se radovi izvode na nain da se
ugroava stabilnost susjednih graevina, stabilnost tla na okolnom
zemljitu, ivot i zdravlje ljudi ili materijalna dobra, saobraajne
povrine, komunalne i druge instalacije i dr.,
5) utvrdi da radove izvodi ili nadzire pravno ili fiziko lice
koje nije registrirano, odnosno ovlateno za izvoenje ili nadziranje
te vrste radova, odnosno ako ne ispunjava propisane uvjete. U
sluaju iz stava 1. take 1) ovog lana federalni graevinski inspektor
rjeenjem odreuje primjeren ro