-
ZAKON O LOVSTVU
I. OSNOVNE ODREDBE
lan 1.
Ovim Zakonom ureuje se: organizacija lovstva i lovita, uzgoj,
zatita, lov i koritenje divljai i njezinih dijelova, katastar
lovita, lovno-gospodarska osnova i planiranje, lovouvarska sluba,
upravni i inspekcijski nadzor nad provoenjem ovog Zakona, kaznene
odredbe i druga pitanja od znaenja za oblast lovstva na teritoriji
Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija).
Lovstvo, u smislu ovog Zakona, predstavlja javnu djelatnost i
obuhvata mjere zatite i uzgoja divljai, ureenje lovita, lovljenje
divljai i racionalnu upotrebu divljai i lovita, koji doprinosi
ouvanju bioloke raznolikosti ekolokih sistema i ekoloke ravnotee
prirodnih stanita divljai.
lan 2.
U ovom Zakonu u upotrebi su pojmovi sa sljedeim znaenjem: Divlja
u smislu ovog Zakona jesu odreene vrste ivotinja (lovna divlja)
koje slobodno ive u prirodi; Pravo lova je ovlatenje da se na
odreenoj povrini zemljita i voda provedu radnje i preduzimaju mjere
uzgoja, zatite, lova i upotrebe divljai; Korisnik zemljita je
vlasnik i korisnik zemljita na kojem je osnovano lovite; Lovite
jeste odreena povrina zemljita koja predstavlja zaokruenu prirodnu
cjelinu u kojoj postoje ekoloki i drugi uvjeti za uzgoj, zatitu,
lov i upotrebu divljai; Otvoreno lovite je ono u kojem je mogua
neometana dnevna i sezonska migracija divljai; Ograeno lovite je
ono u kojem je smanjena mogunost (prirodno ili ograeno preprekama)
migracija divljai. Koristi se za intenzivni uzgoj a povrina ne moe
biti manja od 600 ha; Uzgajalite divljai nalazi se na povrinama
zemljita veim od 100 ha a manjim od 2.000 ha, ograeno je ogradom
gdje se proizvodi divlja za reprodukciju i lov; Zvjerinjak je
povrina zemljita do 100 ha ograena ogradom koju divlja ne moe
napustiti; Lovno-gospodarska osnova je planski akt kojom se ureuje
gospodarenje divljai i lovitem za desetogodinji period. Bez
lovno-privredne osnove lov divljai nije doputen; Program uzgoja
divljai je planski i privredni akt kojim se potanko ureuje uzgoj,
zatita, lov i upotreba divljai u uzgajalitima divljai; Trofej
divljai je divlja ili njezini dijelovi ureeni za due uvanje i
ocjenjivanje; Vrhunski trofej divljai je trofej ocijenjen veim
brojem bodova taaka od evidentiranog najjaeg trofeja pojedine vrste
divljai u Federaciji. Vrhunski trofeji krupne divljai ne smiju se
iznositi iz Federacije; Lov je skup osmiljenih aktivnosti ovjeka u
svrhu odstrijela ili hvatanja ivotinja zakonom oznaenih kao
divlja.
-
lan 3.
Divlja je dravno vlasnitvo i dobro od opeg interesa koje uiva
posebnu brigu i zatitu. Ulovljena, ranjena i uginula divlja i njeni
dijelovi pripadaju korisniku lovita, a na zemljitima i vodama izvan
lovita pripada kantonalnom ministarstvu nadlenom za poslove
umarstva (u daljnjem tekstu: kantonalno ministarstvo), ili pravnom
ili fizikom licu kojem je povjerena zatita divljai izvan
lovita.
II. LOVSTVO - KORISNICI LOVITA I LOVAKA UDRUENJA
lan 4.
Prema namjeni lovstvo moe biti gospodarsko, sportsko,
gospodarsko-sportsko i sa posebnom namjenom.
Pod gospodarskim lovstvom podrazumijeva se bavljenje lovstvom u
cilju sticanja dobiti.
Pod sportskim lovstvom podrazumijeva se bavljenje lovstvom radi
line razonode i rekreacije.
Pod gospodarsko -sportskim lovstvom podrazumijeva se kombinacija
gospodarskog i sportskog lovstva.
Pod lovstvom sa posebnom namjenom podrazumijeva se bavljenje
lovstvom u cilju naunih istraivanja, nastave, zatite naroito
rijetkih ivotinja, kao i za druge potrebe utvrene posebnim
propisima.
lan 5.
Lovljenje divljai obuhvata: traenje, doekivanje, posmatranje,
slijeenje, odstrjel i hvatanje ive divljai, lovljenje pticama
grabljivicama, sakupljanje uginule divljai i njezinih dijelova.
lan 6.
Za vrenje lovstva osnivaju se lovita.
U lovite ne ulaze: - izgraeno i neizgraeno graevinsko zemljite;
- javni putevi i druge javne povrine ukljuujui i zatitni pojas do
300 m od naselja; - odreeni dijelovi prirode koji su proglaeni
posebno zatienim objektima prirode po propisima o zatiti prirode u
kojima je aktom o proglaenju ili posebnim aktom zabranjen
-
lov (nacionalni parkovi, parkovi prirode, strogi rezervati,
specijalni zooloki i ornitoloki rezervati i drugi posebno zatieni
objekti prirode); - more i privredni ribnjaci sa obalnim zemljitem
koji slue za koritenje ribnjaka; - rasadnici, voni i lozni nasadi
namijenjeni intenzivnoj proizvodnji na povrini do 100 ha, ako su
ograeni ogradom koja spreava prirodnu migraciju dlakave divljai; -
druge povrine na kojima je aktom o proglaenju njihove namjene
zabranjen lov; - ograeni prostori u kojima se umjetno uzgaja
divlja; - privatni posjedi, ako se na njima priinjava teta.
lan 7.
Na povrinama zemljita i na vodama izvan lovita divlja je duan
zatititi divlja vlasnik zemljita, pravno ili fiziko lice i
kantonalno ministarstvo na ijem se podruju nalazi zemljite i vode
koje se koriste.
Zabranjen je lov zatiene divljai na zemljitima i vodama izvan
lovita.
Izuzetno od stava 1. ovog lana, u sluajevima kada se radi o
povrinama zemljita veim od 100 ha pravnih ili fizikih lica koja
koriste ta zemljita, kantonalno ministarstvo povjerit e zatitu
divljai na takvim povrinama drugim pravnim ili fizikim licima.
lan 8.
Lovitima se gospodari na osnovu lovno-gospodarske osnove.
lan 9.
Pravo lova divljai imaju graani koji ispunjavaju uvjete odreene
ovim Zakonom, propisima donesenim na osnovu ovog Zakona i opih
akata pravnih lica (lovake organizacije i dr.) koja gospodare
lovitem.
Lov divljai moe se vriti samo dozvoljenim sredstvima, na
propisan nain i u odreeno vrijeme.
Godinji ulov zatiene divljai moe se vriti samo u granicama
godinjeg plana gospodarenja.
lan 10.
Korisnici lovita su pravna lica koja su na osnovu odredbi ovog
Zakona dobila lovite na gospodarenje.
Korisnici lovita, u smislu ovog Zakona, mogu biti lovaka
udruenja, privredna drutva umarstva, te ostala pravna lica
registrirana za bavljenje lovstvom.
-
Korisnici lovita mogu se dobrovoljno povezivati u lovake
asocijacije radi unapreenja i ostvarivanja zajednikog ili opeg
interesa ili cilja u skladu sa odredbama Zakona o udruenjima i
fondacijama (Slubene novine Federacije BiH, broj 45/02).
lan 11.
Lovaka udruenja formiraju se radi organiziranog bavljenja
lovstvom, ostvarenja opeg interesa za unapreenje uzgoja i zatite
lovstva i iskoritavanja divljai, zatite prirode i okolia u ouvanju
prirodnog stanita divljai, njegovanja lovake etike i obiaja ili
drugih ciljeva kroz sportsko-rekreacione i ekoloke aktivnosti.
lan 12.
Lovaki savezi u Federaciji su samostalne organizacije u koje su
svojevoljno ulanjeni korisnici lovita i druge organizacije i
udruenja zainteresirane za razvoj lovstva i na koje se primjenjuju
sve odredbe zakona koje su inae propisane za udruenja.
Lovaki savez, u smislu ovog Zakona, obavlja svoju osnovnu
djelatnost (za koju je registriran), te obavlja poslove koji su mu,
kao javna ovlatenja, povjereni ovim Zakonom, odnosno za koje je
ovlaten, a naroito: - unapreenje lovstva; - pruanje strune pomoi
kod donoenja i provoenja mjera gospodarenja lovitem i obrazovanja
lovaca; - dosljedno provoenje zakona i drugih propisa o lovstvu i
davanje prijedloga za njihovo unapreenje; - ostvarivanje
jedinstvene lovne politike iz oblasti lovstva, kao i ostvarivanje
odnosasa inozemnim lovakim udruenjima; - realizacija lovnog
menadmenta.
Korisnik lovita je duan: - uraditi inventuru ivotinjskih vrsta i
stanja lovita; - osiguravati finansijska sredstva za provoenje
lovno-gospodarske osnove, za tete na divljai i lovitu, kao i
nadoknadu tete koju ini divlja (osiguranjem kod osiguravajueg
zavoda, pologom kod banke, hipotekom na nekretnine i sl.); - imati
strunu slubu, odnosno strunjaka za provoenje lovno-gospodarske
osnove; - imati organiziranu lovouvarsku slubu; - imati lovake pse
odgovarajue pasmine za lovite koje uzima u zakup koji posjeduju
rodni list (rodovnik, pedigre) jedne od lanica Meunarodne kinoloke
federacije (FCI) i imaju pozitivnu ocjenu u obliku (eksterijeru) i
imaju poloen ispit u radu; - imati lovakog psa osposobljenog za
praenje krvnog traga, ili krvosljednika sa poloenim ispitom, ako u
lovitu koje uzima u zakup ima predvien odstrjel krupne divljai.
Osim uvjeta iz stava 2. ovog lana korisnik lovita obavezno daje
na uvid ispravu iz koje je vidljivo da je registriran za obavljanje
lova.
-
III. DIVLJA I NJENA ZATITA
lan 13.
Divlja, u smislu ovog Zakona, su sljedee vrste ivotinja:
a) Dlakava divlja (sisari) - Glodari (Rodentia): zec (Lepus
europeaus), divlji kuni (Oryctolagus cuniculus), bizamski pacov
(Ondatra zibethicus), puh obini (Glis glis), vjeverica (Sciurus
vulgaris); - Mesojedi (Carnivora): divlja maka (Felis silvestris),
ris (Lynx Iynx), vuk (Canis lupus), agalj (Anis aureus), lisica
(Vulpes vulpes), kuna zlatica (Martes martes), kuna bjelica (Martes
foina), smei tvor (Putorius putorius), velika lasica - hermelin
(Mustela erminea), lasica mala (Mustela nivalis), vidra (Lutra
lutra), jazavac (Meles meles), mrki medvjed (Ursus arctos); -
Papkari (Arctiodactyla): obini jelen (Cervus elaphus), jelen
lopatar (Dama dama), srna (Capreolus capreolus), divokoza
(Rupicapra rupicapra), kozorog (Capra ibex), muflon (Ovis musimon),
divlja svinja (Sus scrofa);
b) Pernata divlja (ptice) - Koke (Phasianidae): fazan (Phasianus
colchicus), prepelica popura (Conturnix coturnix), jarebica poljska
- trka (Perdix perdix), jarebica kamenjarka - grivna (Alectoris
graeca), jarebica umska - ljetarka (Terastes bonasia), veliki
tetrijeb - gluhan (Tetrao urogallus), mali tetrijeb - ruevac
(Lyrurus tetrix); - Patke (Anatidae): patka gluhara (Anas
platyrhynchos), patka pupanica (Anas crecca), patka glogoljica
(Netta rufina), patka kreketaljka (Anas strepera), patka lastarka
(Anas acuta), patka kaikara (Anas clypeata), patka krunata (Aythya
fuligula), patka glavata (Aythya ferina), utva zlatokrila (Tadorna
ferruginea), utva morska (Tadorna tadorna), guska divlja (Anser
anser), guska glogovnjaa (Anser fabalis), guska lisasta (Anser
albiforns), labud crvenokljuni (Cygnus olor), labud utokljuni
(Cygnus cygnus), ronac veliki (Mergus merganser), ronac srednji
(Mergus serrator), ronac mali (Mergus albellus); - aplje
(Ardeidae): aplja siva (Ardea cinerea), aplja danguba (Ardea
purpurea), aplja uta (Ardeola ralloides), aplja bijela (Egretta
garzetta), gak kvakavac (Nyctocorax nyctocorax), bukavac - nebogled
(Botaurus stellaris), apljica mala (Ixobrychus minutus); - Rode
(Coconidae): bijela roda (Coconia coconia), crna roda (Coconia
nigra); - Ranji (Threskiornithidae): raan blistavi (Plegadis
fascinellus), iliarka bijela (Platalea leucordia); - Pelikani
(Pelecanidae): nesit ruiasti (Pelecanus onocrotalus), nesit kudravi
(Pelecanus crispus); - Jastrebovi (Accipitridae): sup bjeloglavi
(Gyps fulvus), sup smeoglavi (Aegypius monachus), kostoberina
utoglava - bradan (Gypeatus barbatus), strvinar bijeli (Neophron
percnopterus), orao suri (Aquila chrysaetos), orao krsta (Aquila
pomorina), orao tekavac (Haliaetus albicilla), orao ribar (Pandion
haliaetus), kanjac miar (Buteo buteo), kanjac gaa (Buteo logopus),
jastreb kokoar (Accipiter gentilis), kobac ptiar (Accipiter nisus),
eja movarica (Circus aeruginusus), eja livadarica (Circus
pygargus), eja stepska (Circus macrourus), lunja crna (Milvus
migrans), lunja hrasta (Milvus
-
milvus); - Sokolovi (Falconidae): soko sivi (Falco peregrinus),
soko kragujac (Falco subbuteo), soko smei (Falco sherrug), soko
juni (Falco biarmicus), soko kragulji (Falco columbarius), vjetrua
kliktava (Falco tinnunculus), vjetrua kopi (Falco vespertinus),
vjetrua bjelonokta (Falco naumanni); - dralovi (Gruidae): sivi dral
(Grus grus); - Liske (Rallidae): liska crna (Fulica atra), kokoica
mlakara (Rallus aquaticus), zelenonoga mlakua (Gallinula
choloropus), hari prdavac (Crex crex), tijaka kuica (Porzana
pusilla), tijaka riuka (Porzana porzana); - Droplje (Otidae):
droplja velika (Otis tarda), droplja mala (Teatrax tetrax); - Vivci
(Chardriidae): vivak (Vanellus vanellus); - ljuke (Scolopacidae):
ljuka umska (Scolopax rusticola), barska ljuka - ljuka kokoica
(Gallinago gallinago), ljuka livadarka (Gallinago media), ljuka
kozica - mala bokasina (Lymnocryptes minimus), mrka prutka (Tringa
ochropus), crvenonoga prutka (Tringa totanus), crvenorepa muljaa
(Limusa limosa), muljaa smea (Limosa lapponica); - Pomornici
(Stercorariidae): kratkorepi pomornik (Stercorarius parasiticus),
irokorepi pomornik (Stercorarius pomarinus); - Galebovi (Laridae):
galeb rijeni (Lurus ridbundus), galeb srebrni (Larus argentatus),
galeb obini (Larus caonus), galeb mali (Larus minutus), galeb crni
mediteranski (Larus melanocephalus); - igre (Strenidae): igra obina
(Sterna hirundo), igra mala (Sterna albifrons), igra crna
(Chlidonias niger); - Golubovi (Columbidae): golub divlji (Columba
livia); golub grivnja (Columba palumbus), golub duplja (Columba
oenas), grlica (Streptopelia turtur), gugutka-kumrija (Streptopelia
decaocto); - Sove (Strigidae): velika uara - buljina (Bbubo bubo),
sova umska (asio otus), uara umska (Strix aluco), uk (Athene
noctua), kukuvija (Tyto alba); - Vranci, kormorani
(Phalacrocoracidae): vranac veliki - kormoran (Phalacrocoraxcarbo),
vranac kukma (Phalacrocorax aristotelis), vranac mali
(Phalacrocorax pigmeus); - Gnjurci (Podicipedidae): gnjurac ubasti
(Podiceps cristatus), gnjurac rioglavi (Podiceps grisegena),
gnjurac zlatouhi (Podiceps nigricollis), gnjurac uati (Podiceps
auritus), gnjurac mali (Podiceps ruficollis); - Pljenori (Gavidae):
pljenor srednji (Gavia arctica), pljenor mali (Gavia stellato); -
Vrane (Corvidae): gavran (Corvs corax), vrana siva (Corvus cornix),
gaac (Corvus frugilegus), avka (Corvus monedula), kreja - sojka
(Garrulus glandarius), svraka (Pica pica), kreja ljenikara
(Nucifraga corycatactes), galica planinska (Pyrrhocorax graculus),
galica crvenokljuna (Pyrrhocorax pyrrhocorax).
Ako se na teritoriji Federacije pojavi, ili unese nova
ivotinjska vrsta, njen status divljai privremeno e odrediti
federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva (u
daljnjem tekstu: federalni ministar), dok se to pitanje ne uredi
zakonom.
lan 14.
-
Uzgoj i zatita divljai obuhvata sve mjere i radnje kojima se
pomae razmnoavanje i opstanak divljai propisano lovno-gospodarskom
osnovom, a naroito: - lovostaj za odreene vrste divljai; -
privremena zabrana lova divljai; - provedba radnji koje uvjetuju
opstanak i razmnoavanje divljai koja trajno ili sezonski ivi u
lovitu, te mjere za ouvanje i poboljanje stanita; - odravanje
utvrene brojnosti, omjera spolova i starosti populacije divljai
koja se uzgaja; - osiguravanje uvjeta za razmnoavanje i voenje
mladunadi; - unos i uvanje divljai radi postizanja brojnosti
utvrene lovno-gospodarskom osnovom i programom uzgoja; - osiguranje
provoenja preventivnih dijagnostikih, kurativnih i
higijensko-zdravstvenih mjera u lovitima i ostalim prostorima gdje
se divlja uzgaja, ili obitava radi zdravstvene zatite divljai; -
smanjenje broja divljai koja ini tetu na podnoljiv broj, te
uklanjanje pasa i maaka skitnica; - spasavanje divljai od
elementarnih nepogoda; - provoenje mjera za osiguranje dovoljne
koliine kvalitetne hrane i pitke vode; - podizanje i odravanje
lovno-tehnikih i lovno-gospodarskih objekata; - preduzimanje
preventivnih mjera (istjerivanje divljai) prilikom obavljanja
poljoprivrednih i drugih radova, te upotreba zatitnih naprava na
poljoprivrednim strojevima; - upotreba sredstava za zatitu bilja
ili drugih hemijskih sredstava na propisan nain i preduzimanje
preventivnih mjera pri njihovoj upotrebi, ili paljenje strnita,
kukuruzita, traka i sl.; - koritenje odreenih pasmina radno
ispitanih lovakih pasa; - uvanje lovita; - suzbijanje nezakonitog
lova; - poboljanje stanita divljai; - higijensko-zdravstvene mjere;
- spreavanje smanjenja i presijecanja povrina; - uklanjanje
tetoina.
Za vrijeme zabrane lova ili lovostaja odreena vrsta divljai se
ne smije loviti, proganjati, ili namjerno uznemirivati, ako zakonom
nije drukije odreeno.
Zabranjeno je lovljenjem ili na drugi nain ugroziti opstanak
bilo koje vrste divljai u prirodi.
Odstrjel bolesne ili ranjene divljai (sanitarni odstrjel)
dozvoljen je i u vrijeme zabrane lova i lovostaja.
Zabranjeno je loviti enku dlakave divljai kada je visoko
bremenita, ili dok vodi mladunad, pernatu divlja kad sjedi na
jajima i dok hrani mladunad, unitavanje i prisvajanje mladunadi, te
unitavanje i oteivanje legla, gnijezda i jaja divljai.
-
Izuzetno od stava 5. ovog lana, moe se dopustiti lov za potrebe
nauke, nastave, lovnu obuku ptica grabljivica, za potrebe zoolokih
vrtova, muzeja, te sokolarskih i kinolokih priredbi, uz prethodno
odobrenje Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i
umarstva (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo).
U postupku izdavanja odobrenja korisnici ove vrste lova duni su
podnijeti izvjetaj Federalnom ministarstvu o razlozima lova,
koliini i vrsti divljai, vremenu vrenja lova, mjestu, nainu i
sredstvima lova, a sve to uz sudjelovanje nadlenog inspektora,
predstavnika Federalnog ministarstva i korisnika lovita (a po
potrebi i drugih zainteresiranih stranaka), uz uvjet da se saini
zapisnik na licu mjesta o preduzetim radnjama.
Federalni ministar ukinut e odobrenje iz stava 6. ovog lana u
sluajevima kada korisnik postupi suprotno odredbama stava 7. ovog
lana.
lan 15.
Za zatienu odreuje se sljedea divlja: - Dlakava divlja:
divokoza, srna, vidra, muflon, kozorog, mrki medvjed, jelen
lopatar, zec, vjeverica, puh, ris; - Pernata divlja: prave koke,
divlje patke, divlje guske, ljuke, aplje (osim sive aplje), rode,
labudovi, supovi leinari, orlovi, kanjci, eje, lunje, sokolovi,
nesiti, sivi dralovi, jastrebovi, droplje, liske, alarke, prutke,
muljae, vivak pozvizda, pomornice, galebovi, igre, kirgiska saa,
golubovi, sove, ronci, vranci, gnjurci, pljenori, gavran, galica,
olica i galica crvenokljuna.
Korisnik lovita moe proglasiti zatienom i divlja koja nije
navedena u stavu 1. ovog lana.
lan 16.
Stalna zabrana lova, u skladu sa Crvenom listom, odreuje se za
sljedee vrste zatiene divljai: vidra, ris, vjeverica, koka velikog
tetrijeba, mali tetrijeb i njegova koka, koka umske jarebice, aplje
(osim sive aplje), rode, labudovi, supovi leinari, orlovi, kanjci,
eje, lunje, sokolovi, nesiti, sivi dral, jastrebovi, droplje, liske
(osim crne liske), alarke, prutke, muljae, vivak pozvizda,
pomornici, galebovi, igre, kirgiska saa, sove, ronci, vranci,
gnjurci, pljenori, galica, olica i galica crvenokljuna.
lan 17.
Lovostajem zatiena divlja je: mrki medvjed na uzgojnim
podrujima, srna, divokoza, jelen lopatar, muflon, kozorog, zec,
vuk, kuna, divlja svinja, veliki tetrijeb-mujak, fazan, prepelica,
jarebica kamenjarka, jarebica poljska, jarebica umska-mujak, ljuke,
divlji golubovi, grlica, divlje patke, divlje guske i crna
liska.
-
Uzgojno podruje za medvjeda iz stava 1. ovog lana obuhvata
prostore na kojima postoje ekoloki i prirodni uvjeti za njegov
opstanak (razvoj i reprodukcija).
Uzgojna podruja mogu se osnovati i za druge vrste zatiene
divljai.
Uzgojna podruja osniva federalni ministar na prijedlog
kantonalnog ministarstva, odnosno kantonalnih ministarstava, ako se
lovite nalazi na podruju vie kantona.
Izvan uzgojnog podruja medvjed nije zatien.
Lovostaj se ne odnosi na divlja koja se uzgoja u ograenom
prostoru ija je povrina manja od 1,0 ha.
lan 18.
Privremena zabrana lova odreuje se za vrste divljai ija je
brojnost u lovitu osjetno smanjena uslijed vremenskih nepogoda,
bolesti, poara, ili iz nekih drugih razloga, a koju treba zatititi
na odreeno vrijeme u cilju poveanja njihove brojnosti.
Zabranu iz stava 1. ovog lana odreuje korisnik lovita.
Zabranu iz stava 1. ovog lana propisuje federalni ministar za
podruje vie kantona i kantonalni ministar za podruje kantona, ako
tu zabranu ne odredi korisnik lovita.
lan 19.
Ako od zatiene divljai nastupi direktna opasnost po ivot i
zdravlje ljudi, ili za dravnu imovinu i za imovinu graana, zatiena
divlja moe se odstrijeliti, odnosno njen broj smanjiti, bez obzira
na vrijeme zatite i godinji plan gospodarenja.
Odobrenje za smanjenje broja zatiene divljai i nain izvrenja
izdaje federalni ministar na osnovu zahtjeva zainteresiranih, a po
pribavljenom miljenju korisnika lovita i nadlene veterinarske
slube.
lan 20.
Ako se za zatitu poljoprivrednih i umskih kultura upotrebljavaju
hemijska sredstva tetna za zatienu divlja, upotreba tih sredstava
mora se vriti na nain koji je najmanje opasan za divlja.
Radi preduzimanja preventivnih mjera vlasnici, odnosno korisnici
zemljita duni su najmanje tri dana prije upotrebe sredstava
obavijestiti korisnika lovita o mjestu, vremenu i nainu upotrebe
sredstava iz stava 1. ovog lana.
-
lan 21.
Zabranjen je lov ptica i sisara korisnih za poljoprivredu i
umarstvo, kao i kvarenje i unitavanje njihovih gnijezda, legla i
skupljanje i unitavanje mladunadi i jaja, ako ovim Zakonom nije
drukije odreeno.
Zabranjeno je hvatanje divljai i dranje u zatvorenom ili
ograenom prostoru, ako ovim Zakonom nije drukije rijeeno, odnosno
ako to nije u svrhu uzgoja divljai ili poboljanja prirodnog fonda
iste vrste.
lan 22.
Vlasnici ne smiju putati pse da se bez kontrole kreu po
lovitu.
Korisnik lovita duan je uklanjati pse i make koji se kreu bez
kontrole po lovitu na udaljenosti veoj od 300 m od naseljenih
objekata.
lan 23.
Ovarski psi mogu biti u lovitu samo uz stado.
Pse i make njihovi vlasnici, a pastiri pastirske pse, ne smiju
putati da se kreu lovitem bez nadzora na udaljenosti od 300 m od
nastambe vlasnika, odnosno stada.
Korisnik lovita ima pravo i dunost u lovitu ukloniti pse i make
koji se kreu lovitem protivno odredbi stava 2. ovog lana bez
nadoknade vlasniku psa ili make.
Nije dozvoljeno ukloniti lovake pse koji u organiziranom lovu,
ispitima, ili utakmicama pasa u gonjenju divljai, preu u drugo
lovite.
Vlasnici pasa odgovorni su za tetu koju njihovi psi poine u
lovitu i nadoknauju je korisniku lovita.
lan 24.
Federalni ministar propisat e vrijeme lova lovostajem zatiene
divljai i utvrditi koje se ptice i sisari smatraju korisnim za
poljoprivredu i umarstvo.
Akt iz stava 1. ovog lana propisat e se po prethodno
pribavljenom miljenju kantonalnog ministarstva.
lan 25.
-
Ograivanje lovita, ija povrina ne moe biti manja od 600 ha, u
cilju intenzivnog gospodarenja, ako nije predvieno lovnom osnovom,
moe se vriti samo uz odobrenje Federalnog ministarstva.
lan 26.
Naseljavanje novih vrsta divljai vri se na osnovu odobrenja
Federalnog ministarstva.
Odobrenje se donosi na prijedlog kantonalnog ministarstva.
Naseljavanje iz stava 1. ovog lana vri se uz prisutnost nadlenog
inspektora, predstavnika ministarstva i korisnika, kao i drugih
lica na licu mjesta, uz obavezu da se saini zapisnik i konstatuju
uraene radnje.
Uz zahtjev za odobrenje korisnik lovita dostavlja struno
miljenje i uvjerenje o zdravstvenom stanju divljai koja se
naseljava.
lan 27.
Izuzetno, na osnovu odredaba lana 20. stav 2. ovog Zakona za
potrebe naunog istraivanja, obrazovanja, zoolokih vrtova, muzeja,
naseljavanja lovita i suzbijanja zaraznih bolesti federalni
ministar moe odobriti hvatanje i dranje divljai u zatvorenom,
odnosno ograenom prostoru.
Za potrebe treninga i ispitivanja uroenih osobina lovakih pasa
kantonalni ministar moe odobriti dranje nezatiene divljai u
ograenom prostoru na zahtjev korisnika lovita.
U sluajevima iz st. 1. i 2. ovog lana u odobrenju e se propisati
nain i mjere koje e se pri tome provoditi, te rok vanosti
odobrenja.
lan 28.
Zabranjeno je: - etva i koenje poljoprivrednim strojevima koji
nemaju ugraene ureaje za plaenje i istjerivanje divljai; - paljenje
korova, strnjika, trstika, trave i drugog rastinja u lovitima; -
oblaganje otvorenih kanala, akumulacija jezera i obala vodotoka
plastinim i drugim materijalima na nain koji bi ugroavao divlja; -
upotreba hemijskih preparata na nain i u koliini koji ugroavaju
zdravlje i opstanak divljai; - odlaganje otpada, smea, ili neiste
tvari u prostoru lovita.
-
Korisnici lovita obavezni su iz lovita ukloniti otpad i smee i
imaju pravo za nadoknadu trokova od fizikog ili pravnog lica koji
su otpad ili smee deponirali u lovitu, odnosno moraju odravati i
poboljavati ivotne prostore za divlja potivajui zahtjeve prirodnog
gospodarenja umama (stvarati prostor za parenje i odmor divljai) i
zahtjeve zatite ivotinja i biljaka, te zahtjeve javnosti.
lan 29.
Trovanje divljai je zabranjeno.
Izuzetno od stava 1. ovog lana, federalni ministar moe na
zahtjev zainteresiranih lica (inspektora, Lovakog udruenje i dr.)
odobriti trovanje odreene vrste divljai u sluaju direktne opasnosti
koja od te divljai zaprijeti ivotu ili zdravlju ljudi, zdravlju
domaih ivotinja ili opstanku zatiene divljai. Uz zahtjev se
obavezno dostavlja struno miljenje o razlozima davanja odobrenja za
trovanje odreene vrste divljai.
U odobrenju za trovanje divljai odredit e se nain i vrijeme
upotrebe otrova i lica odgovornog za te poslove.
lan 30.
Zabranjeno je unoenje oruja u lovite koje nije lovako (vojniko,
poluautomatska puka sa vie od dva metka, malokalibarsko oruje i
samostrijel).
Zabranjeno je kretati se izvan javnih puteva, ili voziti po tuem
lovitu sa lovakim orujem koje nije u futroli ili prtljaniku
automobila i ispranjeno.
IV. LOVITA
lan 31.
Lovitem, u smislu ovog Zakona, smatraju se povrine zemljita, uma
i voda koje predstavljaju prostornu, prirodnu i lovno-gospodarsku
cjelinu u kojoj postoje uvjeti za trajan opstanak, uzgoj,
razmnoavanje, zatitu i upotrebu divljai, bez obzira na
vlasnitvo.
Lovite osniva kantonalna skuptina na prijedlog kantonalnog
ministarstva.
Akt o osnivanju lovita sadri: naziv lovita, granice i ukupnu
povrinu lovita, vrste divljai koje ga naseljavaju, divlja koja je
pod posebnom zatitom i druge potrebne podatke. Lovita koja se
prostiru na povrinama uma sa posebnom namjenom (naunog, kulturnog,
vjerskog, historijskog i dr. znaenja), kao i na povrinama koje
predstavljaju
-
izuzetno prigodna stanita rijetkih, vrlo rijetkih i vrijednih
vrsta divljai, Vlada Federacije BiH (u daljnjem tekstu: Vlada
Federacije), na prijedlog federalnog ministra, moe proglasiti
posebnim lovitem.
Ako se lovite nalazi na podruju dvaju ili vie kantona, miljenje
za formiranje posebnog lovita daju sporazumno kantonalni
ministri.
Aktom o osnivanju lovita iz prethodnog stava Vlada Federacije
odreuje i korisnika lovita.
lan 32.
Lovnim povrinama ne smatraju se: naselja, groblja, javni putevi,
plantani vonjaci i vinogradi, parkovi u naseljima, objekti za
lijeenje, odmor i rekreaciju, zrane luke, dvorita industrijskih i
drugih objekata, kao i drugi objekti utvreni posebnim
propisima.
Ograeni prostori za umjetni uzgoj divljai se, takoer, ne
smatraju lovnom povrinom.
lan 33.
Lovita su dolinska (nizinska), brdska i planinska.
Nizinskim lovitem smatra se lovite u kojem je vie od 50% povrine
ispod 400 m nadmorske visine.
Brdskim lovitem smatra se lovite u kojem je vie od 50% povrine
lovita izmeu 400 i 1.000 m nadmorske visine.
Planinskim lovitem smatra se lovite u kojem je vie od 50%
povrine iznad 1.000 m nadmorske visine.
lan 34.
Lovita se mogu osnivati kao otvorena lovita, ograena lovita i
uzgajalita divljai.
Otvoreno lovite je lovite u kojem je omoguena dnevna i sezonska
migracija dlakave i pernate divljai. Ovo lovite ne moe biti manje
od 1.000 ha za nisku i 3.000 ha za visoku divlja.
Ograeno lovite je lovite koje je ograeno prirodnim (iroki
vodotoci, velike vodene povrine i sl.) ili umjetnim (ograde ili
slini ureaji ili graevine i sl.) preprekama koje spreavaju ili
znatno umanjuju mogunost da divlja, koja se u njemu prvenstveno
uzgaja, titi i lovi, napusti tu povrinu.
-
Ograeno lovite obuhvata povrinu na kojoj postoje uvjeti za
intenzivni uzgoj, zatitu, lov i upotrebu divljai, a ne moe biti
manje od 600 ha.
Uzgajalite divljai obuhvata povrine zemljita vee od 100 ha a
manje od 2.000 ha na kojima se mogu uzgajati pojedine vrste divljai
za proizvodnju veeg broja kvalitetne i zdrave divljai namijenjene
lovu i reprodukciji.
Izuzetno od stava 5. ovog lana, uzgajalite divljai moe se
osnivati na vlastitim povrinama gospodarskog ribnjaka sa obalnim
zemljitem, ili rasadnicima i vonim i loznim nasadima namijenjenim
za intenzivnu proizvodnju.
lan 35.
Nain odreivanja granica lovita, obiljeavanje, kao i postupak
osnivanja lovita propisuje federalni ministar.
Korisnik lovita je duan vidljivo obiljeiti granice lovita.
lan 36.
Lovite se daje na gospodarenje korisniku lovita u skladu sa ovim
Zakonom i Zakonom o koncesijama (Slubene novine Federacije BiH, br.
40/02). Jednom korisniku lovita na gospodarenje se moe dati vie
lovita.
Korisnik lovita lovite, ili njegove dijelove ne moe davati pod
zakup, ili ustupiti drugom korisniku.
lan 37.
Vlada kantona na prijedlog kantonalne komisije za koncesije
dodjeljuje koncesiju najpovoljnijem ponuau koji je ispunio i
zadovoljio sve kriterije utvrene u tenderu (poziv na javni tender)
i visokog je ranga u odnosu na ostale ponuae.
Lovite se daje na gospodarenje na odreeno vrijeme.
Rok na koji se daje koncesija na lovite ne moe biti krai od 10
godina a ni dui od 30 godina.
lan 38.
Lovite se daje na gospodarenje jednom pravnom licu koje ponudi
najpovoljnije uvjete za gospodarenje lovitem i unapreenje lovita
(objekte, ureaje i druga sredstva za uzgoj i
zatitu divljai, strune kadrove i sl.).
-
Uvjete gospodarenja lovitem iz stava 1. ovog lana propisuje
federalni ministar.
Korisnik zemljita i voda na kojem je osnovano lovite ima pod
jednakim uvjetima iz stava 2. ovog lana pravo prvenstva u dobijanju
lovita na gospodarenje.
Korisnik kome je dato lovite na gospodarenje ne moe to lovite
ustupati drugim fizikim ili pravnim licima.
lan 39.
O predaji lovita na gospodarenje zakljuuje se ugovor izmeu
kantonalnog ministarstva i korisnika lovita.
Ako se lovite daje pod koncesiju, ugovor o koncesiji mora
obavezno sadravati sve elemente iz lana 29. Zakona o koncesijama,
ali, takoer, mora sadravati: naziv lovita, podatke o sudskoj
registraciji korisnika lovita, vrijeme na koje se daje lovite na
gospodarenje, granice lovita, procjenu brojnog stanja divljai,
uvjete kojih se korisnik lovita mora pridravati, mjere koje je
korisnik lovita duan preduzeti u cilju unapreivanja lovita, mjere
zatite divljai, uvjete organiziranja i finansiranja lovouvarske
slube, odredbe o provoenju lovno-gospodarske osnove, visinu i nain
plaanja nadoknade, kao i uvjete za raskidanje ugovora.
Pored elemenata iz stava 2. ovog lana ugovorne strane mogu
ugovoriti i druge obligaciono-pravne elemente.
lan 40.
Ugovor o davanju lovita na gospodarenje moe se raskinuti: - ako
korisnik ne ispunjava uvjete, odnosno obaveze odreene ovim Zakonom,
ugovorom, ili ne gospodari u skladu sa odredbama lovno-gospodarske
osnove; - ako je potrebno da se zemljite, uma ili voda koristi za
ciljeve koji iskljuuju mogunost bavljenja lovstvom.
O raskidu ugovora iz stava 1. ovog lana odluuje kantonalno
ministarstvo koje je dalo lovite na gospodarenje. Korisnik lovita
kojem je lovite oduzeto raskidom ugovora ima pravo na nadoknadu
uloenih, a neiskoritenih sredstava.
Visina nadoknade iz stava 3. ovog lana utvruje se sporazumom
izmeu zainteresiranih ugovornih strana. U sluaju kada se ne moe
postii sporazum o visini nadoknade odluuje nadleni sud.
-
Nadoknada za izgraene objekte i unitenu divlja utvruje se za
objekte prema knjigovodstvenoj vrijednosti a za divlja prema
cjenovniku.
Nadoknadu plaa korisnik lovita kojem je lovite, odnosno dio
lovita nakon raskida ugovora dato na gospodarenje.
Kantonalni, odnosno federalni inspektor za lovstvo pokree
postupak oduzimanja lovita u sluaju iz stava 1. alineja 1. ovog
lana.
lan 41.
Korisnik lovita duan je u roku od est mjeseci od dana
preuzimanja lovita na gospodarenje obiljeiti granice lovita.
Nain obiljeavanja granica lovita propisuje federalni
ministar.
lan 42. Korisnik lovita mora osigurati da planiranje i
realiziranje strunih poslova lovstva obavlja lice sa zavrenim VII
stepenom obrazovanja, umarskog smjera, koje je izuavalo tokom svog
kolovanja predmet Lovstvo.
lan 43.
Ako se nakon provoenja postupka iz lana 36. ovog Zakona niko ne
javi, ili se ne javi dovoljan broj ponuaa na oglas, ili se od
korisnika oduzme lovite na osnovu lana 39. taka 1. ovog Zakona,
lovitem gospodari kantonalno ministarstvo.
Lovite koje putem oglasa nije moglo biti ustupljeno na koritenje
u skladu sa stavom 1. ovog lana privremeno se daje na koritenje,
bez konkursa, pravnom licu koje obavlja djelatnost lovstva ili
udruenju, odnosno organizaciji lovaca do donoenja odluke o davanju
lovita na koritenje u skladu sa lanom 36. ovog Zakona.
Ustupanje u pogledu stava 2. ovog lana moe trajati najdue jednu
godinu.
V. KATASTAR LOVITA
lan 44.
Za svako lovite osniva se i vodi katastar lovita.
Katastar lovita osniva i vodi korisnik lovita, a jedan primjerak
katastra obavezno se dostavlja kantonalnom ministarstvu.
-
Korisnik iz stava 2. ovog lana dostavlja propisane podatke o
katastru kantonalnom ministarstvu najdalje do 30. aprila tekue
godine za proteklu lovnu godinu.
Sadraj i nain voenja katastra lovita propisuje federalni
ministar.
VI. LOVNO-GOSPODARSKA OSNOVA I PLANIRANJE
lan 45.
Za svako lovite donosi se lovno-gospodarska osnova.
Lovno-gospodarska osnova je dugoroni planski dokument kojim se
ureuje gospodarenje lovitem i divljai na desetogodinji period.
Lovno-gospodarsku osnovu donosi korisnik lovita na period od
najmanje 10 godina.
Lovno-gospodarsku osnovu korisnik lovita duan je donijeti u roku
od jedne godine od dana preuzimanja lovita, a moe je izraditi
pravno lice registrirano za djelatnost lovstva, ili fiziko lice
(umarski inenjer, inenjer lovstva i zatite prirode) sa obrtnicom za
obavljanje te djelatnosti.
Odredbe lovno-gospodarske osnove su obavezne i bez nje lov nije
dozvoljen.
U finansiranju izrade lovno-gospodarske osnove sudjeluje 50%
korisnik lovita i 50% kantonalno ministarstvo, a ako se lovite daje
pod koncesiju koncesionar finansira ukupan iznos izrade
lovno-gospodarske osnove.
lan 46.
Federalno ministarstvo daje saglasnost na lovno-gospodarsku
osnovu.
Izrada nove lovno-privredne osnove mora biti zavrena etiri
mjeseca prije isteka vaee lovno-gospodarske osnove.
Federalno ministarstvo na osnovu prijedloga strune komisije
donosi rjeenje o odobrenju lovno-gospodarske osnove, ili daje
primjedbe na ponuenu osnovu.
Greke i nedostatke lovno-gospodarske osnove utvrene od strune
komisije duno je otkloniti lice kojem je povjerena izrada
osnove.
Za lovita koje je osnovala Vlada Federacije lovno-gospodarsku
osnovu odobrava Federalno ministarstvo.
-
Ako se lovite nalazi na podruju dvaju ili vie kantona, miljenje
na lovno-gospodarsku osnovu sporazumno daju kantonalna ministarstva
putem zajednikog akta, a Federalno ministarstvo daje saglasnost na
osnovu.
Finansiranje lovno-gospodarskih osnova za posebna lovita snosi
Vlada Federacije.
Sastav, rad i trokove strune komisije iz stava 2. ovog lana
propisat e federalni ministar.
lan 47.
Lovno-gospodarska osnova naroito sadri: prikaz stanja lovita,
osnovne bioloke i fizike karakteristike lovita, sastav divljai
(kvantitet i kvalitet), ciljeve gospodarenja, vrste i obim radova,
mjere i metode za postizanje ciljeva gospodarenja, kao i
ekonomsko-finansijsku osnovu gospodarenja, program za unapreenje
lovstva i lovouvarsku slubu.
Prikaz stanja lovita naroito sadri podatke o: povrini lovita,
prirodnim i drugim uvjetima za ivot i razvoj divljai, stanju fonda
divljai po pojedinim vrstama i prirastu divljai u lovitu.
Lovno-gospodarskom osnovom mora se u skladu sa zakonom odrediti
vrsta i broj divljai koja e se uzgajati u lovitu kao i obim zatite
i iskoritavanja divljai.
Lovno-gospodarska osnova mora biti usklaena sa dugoronim
programom razvoja poljoprivredne proizvodnje i umsko-gospodarskom
osnovom za povrine na kojima se lovite nalazi, kao i sa
vodoprivrednom osnovom, prostornim planom i ratifikovanim
meunarodnim ugovorom iz oblasti lova, zatite prirode i prirodnih
stanita divljai.
lan 48.
Do donoenja lovno-gospodarske osnove korisnici lovita gospodare
lovitem na osnovu privremenog godinjeg plana gospodarenja lovitem
najdue jednu godinu.
Redovni godinji plan gospodarenja sadri naroito mjere za
unapreenje lovstva kao i obim koritenja pojedinih vrsta divljai i
utvruje se prostor u lovitu gdje se mogu obuavati lovaki psi.
Godinji plan donosi se do 31. marta za period od 01. aprila
tekue do 31. marta naredne godine (lovna godina).
Lov se moe vriti tek poslije donoenja godinjeg plana.
Godinji plan dostavlja se kantonalnom ministarstvu najkasnije do
30. aprila a izvjetaj o izvrenju plana za proteklu godinu do 31.
maja.
-
Suglasnost na godinji plan gospodarenja lovitem daje kantonalno
ministarstvo, a na godinje planove gospodarenja za posebna lovita
Federalno ministarstvo.
Lov se moe vriti nakon dobijene suglasnosti.
lan 49.
Blii propis o sadraju, nainu izrade i nosiocima izrade
lovno-gospodarske osnove lovita, privremenog godinjeg plana
gospodarenja lovitem i godinjeg plana gospodarenja lovitem donosi
Federalno ministarstvo.
Izrada lovno-gospodarske osnove i njena revizija moe se
povjeriti pravnom licu koje je registrirano za tu djelatnost i ima
zaposleno struno lice sa zavrenim umarskim fakultetom ili inenjer
lovstva i zatite prirode.
Revizija lovno-gospodarske osnove vri se kada se trajno ili
bitno izmjene uvjeti i okolnosti na kojima se zasniva
lovno-gospodarska osnova, a posebno uslijed uginua vie od 1/3
divljai, poara, elementarnih nepogoda, trovanja i slino.
Revizija lovno-gospodarske osnove vri se po postupku propisanom
za njeno donoenje.
lan 50.
Korisnici lovita duni su voditi evidenciju o izvrenim radovima i
provedenim mjerama predvienim lovno-gospodarskom osnovom i godinjim
planom. Korisnik posebnih lovita duan je Federalnom ministarstvu
dostaviti izvjetaj o izvrenju godinjeg plana gospodarenja za
proteklu godinu. Izvjetaji iz st. 1. i 2. ovog lana dostavljaju se
do 31 marta tekue godine.
Evidencija izvrenih radova iz st. 1. i 2. ovog lana upisuje se u
obrasce koje donosi federalni ministar.
lan 51.
Sredstva koja korisnik lovita ostvari u gospodarenju lovitem
smiju se koristiti samo za gospodarenje i unapreivanje lovstva
ukoliko ovim Zakonom nije drukije odreeno. Unapreivanjem lovstva
smatra se: - zatita, odravanje i poboljanje ivotnih uvjeta za
divlja u lovitu (poboljavanje ispasita, dodatno hranjenje,
odravanje solila i pojilita); - dostizanje i odravanje odgovarajue
spolne i starosne strukture pojedinih vrsta divljai u okviru
utvrenog kapaciteta lovita; - unoenje novih vrsta divljai u lovite;
- uvanje i zatita divljai i lovita; - izgradnja lovno-uzgojnih i
lovno-tehnikih objekata;
-
- preduzimanje mjera za smanjenje teta koje poini divlja; -
struno osposobljavanje kadrova; - izrada planskih dokumenata; -
nauno-istraivaki rad u lovstvu; - nabavka rasnih lovakih pasa i -
izdavaka djelatnost.
VII. LOV I UPOTREBA DIVLJAI
lan 52.
Korisnici lovita duni su pri lovljenju i upotrebi divljai
sprijeiti neetina ponaanja u lovitu, uznemiravanje divljai u njenom
stanitu (naroito sa psima u vrijeme reprodukcije), otrovima,
omamljujuim sredstvima i sl. ime se osigurava provoenje meunarodnih
konvencija o zatiti divljai i ptica.
lan 53.
Korisnici lovita odredit e svojim aktom ko moe i pod kojim
uvjetima vriti lov divljai, kao i uee lovaca u koritenju ulova.
lan 54.
Odstrjel divljai dozvoljen je samo lovakom pukom kuglaricom sa
izoluenom cijevi i pukom samaricom.
Izuzetno od stava 1. ovog lana, odstrjel medvjeda, kozoroga,
muflona, srne i divokoze dozvoljen je samo lovakom pukom kuglaricom
sa izoluenom cijevi.
Zabranjen je lov divljai nabojima koji nisu lovaki i lovakom
pukom sa glatkim cijevima, koja je izgraena tako da sadri vie od
dva metka istog kalibra, te poluautomatskim i automatskim orujem sa
glatkim ili ulijebljenim cijevima.
Zabranjen je lov krupne divljai, osim divljih svinja, prigonom,
progonom ili sa psima.
Odredbe stava 3. ovog lana ne odnose se na lov pernate divljai
koja se umjetno uzgaja na povrinama koje su namijenjene takvom
uzgoju.
Nain upotrebe lovakog oruja i municije propisuje federalni
ministar.
lan 55.
Divlja mogu loviti lanovi lovakih udruenja koji imaju poloen
lovaki ispit.
-
Lica koja su kroz kolovanje izuavala i poloila predmet Lovstvo
osloboena su polaganja lovakog ispita.
Program, uvjete i nain polaganja lovakog ispita, kao i izdavanje
potvrda, odnosno uvjerenja o poloenom ispitu propisuje federalni
ministar.
Izuzetno od odredbe stava 1. ovog lana, divlja mogu loviti: -
lovci pripravnici bez prava odstrjela zatiene divljai i pod
nadzorom instruktora; - strani i domai lovci turisti u pratnji
strunog lica; - diplomatski predstavnici u skupnom lovu.
Komisiju za polaganje lovakog ispita formira federalni
ministar.
lan 56.
lanovi lovakih udruenja lov divljai visokog lova vre na osnovu
odobrenja za odstrjel, a lov divljai niskog lova na osnovu lovne
karte.
Strani i domai lovci turisti love na osnovu odobrenja za
odstrjel (dozvole za lov).
Odobrenje za odstrjel i lovnu kartu izdaje korisnik lovita a
jedinstvene obrasce, oblik i sadraj donosi federalni ministar.
lan 57.
Divlja je zabranjeno uznemiravati i loviti: - u vrijeme kada je
na prostoru na kojem je divlja ugroena poplavom, snijegom, poarom,
poledicom i prirodnim nesreama; - otrovom, zamkama, gvoama,
klopkama i omamljujuim sredstvima, a ptice pomou lijepaka i mrea
ili drugih sredstava za masovno unitavanje; - gaanjem iz motornih
vozila, gaenjem motornim vozilima i gaanjem iz motornih amaca; -
upotrebom reflektora (farova), gramofona, magnetofona, audioaparata
i slinim napravama, ivih i umjetnih mamaca - vabila ili pomou
naprava koje djeluju na principu infra-crvenih zraka; - vojnikim
orujem, vojnikom municijom, sportskim malokalibarskim i
poluautomatskim lovakim orujem sa vie od pet metka; - hrtovima i
nerasnim psima; - papkastu lovostajem zatienu divlja pomou pasa; -
medvjeda progonom i prigonom; - pticama grabljivicama i zvijerima;
- upotrebom luka i strijele osim lova na visoku divlja u ograenim
lovitima do 1.000 ha; - u noima bez mjeseine (noni lov) i bez
izgraenih objekata za lov;
-
- samom na udaljenosti od 200 m od naselja i pukom kuglaricom na
udaljenosti od 500 m od naselja.
Izuzetno od stava 1. ovog lana, korisnik lovita moe odobriti
noni lov i sa improviziranih objekata, ako je u pitanju spreavanje
teta na poljoprivrednim imanjima, te moe dopustiti hvatanje mladih
divljih svinja u cilju suzbijanja svinjske kuge na nain i pod
uvjetima propisanim u lanu 59. ovog Zakona.
Nerasnim psima iz alineje 6. stava 1. ovog lana smatraju se psi
koji nisu registrirani kod nadlene kinoloke organizacije i koji
nemaju odgovarajui rodovnik.
Zabranjeno je sa psima proganjati divlja izvan terena ograenog
za trening u vremenu od 05 januara. do 31.jula.
Zabranjen je lov divljai u plantanim vonjacima i vinogradima,
rasadnicima i na drugim umskim i poljoprivrednim povrinama koje su
ograene ogradom kroz koju dlakava divlja ne moe prolaziti, na
povrinama koje se koriste za vojne poligone i komunalne potrebe,
kao i na drugim povrinama i u objektima kada je to utvreno posebnim
propisima.
Izuzetno od odredaba stava 1. ovog lana, licu koje ima poloen
sokolarski ispit doputen je lov divljai pticama grabljivicama koje
su za to posebno kolovane.
Sokolarski ispit polae se pred Komisijom za polaganje lovakog
ispita koja se formira pri Federalnom ministarstvu.
Program sokolarskog ispita i nain lova divljai sa pticama
grabljivicama (sokolarenje) propisuje federalni ministar.
lan 58.
U lovu se smiju iskljuivo koristiti istokrvni lovaki psi sa
poloenim ispitom uroenih osobina, potrebnim ispitom u radu
propisanim za svaku pasminu pojedinano koji posjeduje rodni list
jedne od lanica Meunarodne kinoloke federacije (FCI) i koji imaju
pozitivnu ocjenu u obliku (eksterijeru).
Kinoloki savezi u Federaciji izdaju rodovnik kojim se dokazuje
istokrvnost i pasminska pripadnost, propisuju uvjete za ispit
uroenih osobina i svaki pojedini radni ispit, te izdaju certifikat
za poloene radne ispite.
Vrstu i broj pasa za lov na pojedine vrste divljai u odreenim
podrujima propisuje federalni ministar.
lan 59.
-
Izuzetno od odredbe lana 57. stav 1. al. 2. i 4., federalni
ministar moe odobriti korisniku lovita hvatanje divljai mreama,
klopkama i omamljujuim sredstvima, ali samo u naune svrhe, za
umjetni uzgoj, preseljenje u druga lovita, kao i za potrebe
zoolokih vrtova i izvoz.
lan 60.
Kantonalni ministar moe propisati da se na zemljitima zasijanim
ili zasaenim odreenim poljoprivrednim kulturama moe zabraniti lov
divljai u vrijeme kada bi to tetilo tim kulturama.
lan 61.
Tereni za obuku i trening lovakih pasa odreuju se
lovno-gospodarskom osnovom. U tom cilju moe se izdvojiti najvie do
5% od ukupne povrine lovita.
lan 62.
Ulovljena ili uginula divlja i njeni dijelovi pripadaju
korisniku lovita. Za koritenje divljai i njenih dijelova, kao i za
pruene usluge u lovitu korisniku lovita plaa se nadoknada, osim u
ograenim prostorima za obuku pasa. Ulovljena ili uginula divlja i
njeni dijelovi na povrinama izvan lovita pripadaju kantonalnom
ministarstvu ili licima kojim je povjerena zatita divljai na tim
povrinama.
Lovac, lan lovakog udruenja koji je korisnik lovita, plaa za
upotrebu divljai i njenih dijelova: - za visoku divlja 40% od trine
vrijednosti, - za nisku divlja 25% od trine vrijednosti.
Strani i domai lovci turisti za upotrebu divljai i njenih
dijelova i drugih usluga plaaju punu trinu cijenu.
Cjenovnik odstrjela i upotrebe divljai te drugih usluga u lovitu
na bazi trine vrijednosti donosi federalni ministar.
lan 63.
Ulovljena ili uginula divlja i njeni dijelovi mogu se iznositi
iz lovita samo uz potvrdu korisnika lovita.
Potvrdu o porijeklu divljai i njenih dijelova na propisanom
obrascu izdaje korisnik lovita.
-
Obrazac potvrde o porijeklu divljai i njenih dijelova iz stava
2. ovog lana i uvjete pod kojima se moe vriti prepariranje divljai
i dranje trofeja javno izloenih u objektima, kao i upotreba mesa
divljai u ugostiteljskim objektima, donosi federalni ministar.
lan 64.
Trofejima od divljai, u smislu ovog Zakona, smatraju se rogovi
srndaa, jelena, jelena lopatara, divojarca, divokoze, muflona i
alpskog kozoroga, kljove divljeg vepra, lubanja i krzno medvjeda,
vuka i divlje make, lubanja jazavca i lisice, kao i cijeli
primjerak velikog i malog tetrijeba.
Trofeji od divljai mogu se iznositi iz lovita samo uz trofejni
list.
Korisnik lovita izdaje trofejni list i vodi evidenciju o izdatim
trofejnim listovima.
lan 65.
Trofej ocjenjuje komisija sastavljena od tri lana koju formira
korisnik lovita.
Komisija iz stava 1. ovog lana vri ocjenu trofeja na osnovu
standarda Meunarodnog savjeta za lovstvo i zatitu divljai (u
daljnjem tekstu: CIC).
lanovi komisije iz stava 1. ovog lana moraju imati poloen ispit
za ocjenjivanje trofeja.
Program i nain polaganja ispita iz stava 3. ovog lana donosi
Lovaki savez.
lan 66.
Blie propise o obliku obrasca, sadraju, nainu i postupku
izdavanja potvrda i trofejnog lista donosi federalni ministar.
lan 67.
Vrhunskim trofejima smatraju se tri po broju CIC poena najjaa
trofeja odreene vrste divljai u Federaciji na osnovu banke podataka
o vrijednim trofejima.
Banku podataka o vrijednim trofejima vodi Lovaki savez.
Korisnici lovita duni su nadlenom Lovakom savezu dostaviti
podatke iz trofejnog lista za trofeje vrijednosti bronzane medalje
pa navie.
Vrhunski trofej je vlasnitvo onog ko je divlja odstrijelio, ali
se ne moe iznijeti izvan teritorije Federacije sve dok prema
vrijednosti CIC poena ne doe na 4. mjesto.
-
Korisnik lovita duan je upoznati stranog dravljanina prije
odlaska u lov sa propisima koji vrijede za vrhunske trofeje.
Obavijest o izlaenju odreenog trofeja iz kategorije vrhunskih
daje lovaki savez.
Izuzetno od stava 4. ovog lana, federalni ministar, na prijedlog
Lovakog saveza ili Lovakog udruenja, moe odobriti iznoenje
vrhunskog trofeja izvan teritorije Federacije.
Blii propis o bankama podataka vrijednih trofeja, kategoriji
vrhunskih trofeja i trajanju tog akta odredit e federalni ministar
posebnim aktom.
VIII. SPREAVANJE I NADOKNADA TETE
lan 68.
Korisnik lovita duan je preduzimati mjere za spreavanje teta
koju divlja moe uiniti imovini ili ljudima na zemljitu i vodi na
kojima se nalazi lovite (odravanje broja divljai prema kapacitetu
lovita, osiguranje prehrane u lovitu, postavljanje uvara i
dr.).
Vlasnici zemljita i stoke, odnosno korisnici zemljita na kojem
je osnovano lovite duni su na zemljitu, objektima gdje stoka boravi
i opremi koja se koristi u obradi zemlje preduzimati uobiajene
mjere za spreavanje teta od divljai i na divljai (uinkovitom
ogradom, elektrinim pastirom, postavljanjem plaila, zatitom mladih
sadnica omotavanjem ili premazivanjem, ispaom stoke sa pastirom na
povrinama dozvoljenim za pau, postavljanjem plailica na kosaice i
kombajne, sudjelovanjem u organiziranom progonu i sl.).
Mjere iz stava 2. ovog lana propisuje kantonalni ministar.
Korisnik lovita i korisnici zemljita i voda na ijem je podruju
osnovano lovite, kao i korisnici okolnih zemljita i voda mogu
pitanje nadoknade tete koju divlja poini regulirati i meusobnim
sporazumom (ugovaranje paualne nadoknade, osiguranje kod
osiguravajueg drutva i sl.).
lan 69.
Ako se radnjama, odnosno mjerama iz lana 68. stav 1. ovog
Zakona, poini teta, korisnik lovita duan je nadoknaditi tetu
vlasniku, odnosno korisniku zemljita na kojem se nalazi lovite.
lan 70.
-
Za tetu koju poini lovostajem zatiena divlja odgovoran je
korisnik lovita u ijem je lovitu teta poinjena, ukoliko je oteeni
preduzeo propisane mjere zatite.
tetu koju poini divlja za koju je propisana stalna ili
privremena zabrana lova duan je nadoknaditi onaj ko je propisao
zabranu.
Izuzetno, za tetu koji poini medvjed na utvrenim uzgojnim
podrujima nadoknadu plaa Federacija u visini od 45%, kantoni u
visini od 25% i korisnik lovita u visini od 30% od procjene
tete.
Nema odgovornosti za tetu koju je poinio medvjed na stoci bez
pastira kao i u podrujima gdje je paa zabranjena.
Obaveza oteenog je da sauva sve tragove koji ukazuju na
priinjenu tetu.
lan 71.
Za tetu koju prilikom lova divljai uine lovci i njihovi pomonici
odgovoran je korisnik lovita, a korisnik lovita ima pravo regresa
od lovaca, odnosno njihovih pomonika.
lan 72.
Fizika ili pravna lica koja odstrijele, ili nanesu tetu divljai
bespravnim lovom, ili na drugi nezakonit nain, duni su korisniku
lovita, u ijem lovitu ta divlja stalno boravi, nadoknaditi tetu
prema odtetnom cjenovniku, a u sluaju spora odreuje se nadlenost
suda prema mjestu nastanka tete.
Odtetni cjenovnik iz stava 1. ovog lana donosi federalni
ministar.
Sporove o nadoknadi tete iz stava 1. ovog lana rjeava nadleni
sud.
lan 73.
Prijava o priinjenoj teti od divljai podnosi se kantonalnom
ministarstvu odmah a najkasnije u roku od tri dana od dana kada je
teta nastala.
Kantonalno ministarstvo duno je odmah a najkasnije tri dana po
prijemu prijave tete odrediti komisiju za utvrivanje uzroka tete i
procjenu vrijednosti.
Komisiju sainjavaju tri lana: predstavnik kantonalnog
ministarstva (predsjednik komisije), struno lice za procjenu
vrijednosti tete (poljoprivredni ili veterinarski strunjak) i
struno lice za utvrivanje uzroka tete (vjetak za lovstvo), umarske,
veterinarske, poljoprivredne ili bioloke struke sa iskustvom na tim
poslovima.
-
Komisija je duna odmah izvriti uviaj i o svom radu saini
zapisnik. Na uviaj se poziva oteeni i korisnik lovita.
Zapisnik komisije naroito sadri: mjesto i nain nastanka tete,
znakove koji upuuju na odreenu vrstu divljai, obim i visinu tete,
kao i preduzete mjere oteenog prije i poslije poinjene tete.
lan 74.
Po prijemu zapisnika iz lana 73. stav 4. ovog Zakona, kantonalno
ministarstvo pokuat e sporazumno utvrditi tetu izmeu oteenog i
korisnika, odnosno organa odgovornog za nadoknadu tete.
Sporazum o nadoknadi tete naroito sadri visinu nadoknade i rok
njene isplate.
Sporazum o nadoknadi tete ima snagu izvrnog naslova.
Ako ne doe do sporazuma, oteeni e se pravno uputiti za podnoenje
tube nadlenom sudu u pogledu utvrivanja tete i njene visine.
IX. LOVOUVARSKA SLUBA
lan 75.
Korisnik lovita duan je osigurati lovouvarsku slubu.
Lovouvarsku slubu vre lovouvari kao slubena (ovlatena) lica
zaposlena u lovitu.
Lovouvari vre dunost naoruani lovakim orujem u uniformi sa
slubenom oznakom - lovouvar.
Lovouvar moe biti lice koje je zavrilo najmanje III stepen
srednje kole (umarske, poljoprivredne ili veterinarske struke),
koje je zdravstveno sposobno za obavljanje odreenih poslova
utvrenih za to radno mjesto, sa poloenim lovakim i lovouvarskim
ispitom, koje ispunjava uvjete za noenje oruja, kao i druge uvjete
utvrene zakonom i aktima korisnika lovita.
Lovouvar posjeduje legitimaciju lovouvara koju izdaje korisnik
lovita.
Federalni ministar propisat e vrstu uniforme, oznake, uvjete za
noenje oruja, vrstu oruja i veliinu lovouvarskog rejona.
lan 76.
-
Lovouvar je ovlaten: - od lica zateenih sa sredstvima za lov u
lovitu zahtijevati da pokau odobrenje za odstrijel, odnosno lovaku
kartu, kao i druge isprave kojima se utvruje identitet tih lica; -
zahtijevati linu ispravu od lica zateenog u vrenju prekraja, ili
kaznenog djela koji se odnose na lovstvo i od lica za koje postoji
osnovana sumnja da su izvrila takvo djelo ili prekraj, ako ne moe
na drugi nain da utvrdi identitet tog lica; - radi pronalaenja
predmeta kojima je izvren prekraj ili kazneno djelo koji se odnose
na lovstvo, vriti pregled vozila i drugih sredstava za prijevoz i
prenoenje stvari za koja postoji osnovana sumnja da prevoze,
odnosno prenose ulovljenu divlja, dijelove ulovljene divljai, ili
trofeje od divljai; - pregledati ulov i sredstva za lov, kao i
utvrditi da li je lov obavljen u skladu sa propisima; - privremeno
oduzimati i bez odlaganja predati nadlenom organu ulov, sredstva za
lov, kao i druge predmete pronaene u lovitu, ako postoji osnovana
sumnja da su upotrijebljeni ili bili namijenjeni za izvrenje
kaznenog dijela ili prekraja koji se odnosi na lov, ili da su
nastali ili pribavljeni izvrenjem takvog kaznenog dijela ili
prekraja; - odstraniti ranjenu i bolesnu divlja; - obavjetavati o
pojavi bolesti ili uginuu divljai i opasnosti od elementarnih
nepogoda.
Lovouvar je duan licu od kojeg su oduzeti ulov, psi i drugi
predmeti za lov izdati potvrdu o oduzimanju spomenutih
sredstava.
Sa privremeno oduzetim sredstvima iz prethodnog stava korisnik
ne moe raspolagati (unititi, prodati, predati, zamijeniti i sl.) do
okonanja prekrajnog postupka ili postupka pred drugim nadlenim
organom.
Zapisnik i potvrda o oduzimanju sredstava za lov koriste se u
prekrajnom postupku kao dokaz uz prijavu za pokretanje prekrajnog
postupka koji podnosi nadleni lovni inspektor ili oteeni.
U sluajevima iz stava 1. ovog lana lice koje je zateeno sa
sredstvima za lov u lovitu duno je, na zahtjev lovouvara, pokazati
odobrenje za odstrjel, odnosno lovaku kartu i ispravu kojom se
utvruje njegov identitet, kao i omoguiti pregled ulova, sredstava
za lov, pregled vozila i drugih sredstava za prijevoz i prenoenje
stvari.
lan 77.
Oblik i sadraj obrasca legitimacije lovouvara, voenje evidencije
o izdatim legitimacijama i sadraju slubene knjige lovouvara
propisuje federalni ministar.
Lovouvar je duan voditi slubenu knjigu.
lan 78.
-
Zahtjev za pokretanje sudskog postupka za bespravan lov,
priinjenu tetu na divljai i lovitu podnosi korisnik lovita na
osnovu izvjetaja prijave lovouvara i drugih slubenih lica.
X. NADZOR NAD PROVOENJEM OVOG ZAKONA
lan 79.
Federalno ministarstvo vri upravni nadzor nad primjenom ovog
Zakona i propisa donesenih na osnovu ovog Zakona koji su ovim
Zakonom dati u nadlenost Federacije, kao i upravni nadzor nad radom
ovlatenih pravnih lica u prenijetim poslovima odreenim ovim Zakonom
koji predstavljaju vrenje javnih ovlatenja.
Federalno ministarstvo vri instancijski nadzor, daje struna
uputstva i objanjenja u primjeni zakona nad radom pravnih lica
kojima su povjerena javna ovlatenja.
Federalno ministarstvo vri i nadzor nad kantonalnim
ministarstvima u dijelu izvrenja federalne politike u oblasti
lovstva na teritoriji Federacije.
Kantonalna ministarstva vre upravni nadzor nad provoenjem ovog
Zakona i propisa donesenih na osnovu ovog Zakona koji su zakonom
dati u nadlenost kantona, kao i upravni nadzor nad obavljanjem
poslova odreenih ovim Zakonom koji predstavljaju vrenje javnih
ovlatenja, a dati su u nadlenost kantona.
lan 80.
Inspekcijski nadzor nad provoenjem ovog Zakona vre federalni
lovni inspektori, federalni granini lovni inspektori i kantonalni
lovni inspektori u skladu sa odredbama ovog Zakona i Zakona o umama
(Slubene novine Federacije BiH, br. 20/02, 29/03 i 37/04).
Federalni lovni inspektor ima sljedee nadlenosti: 1. pregleda
lovno-gospodarsku osnovu i provjerava kako se ona primjenjuje; 2.
kontrolira primjenu godinjeg plana gospodarenja lovitem, poslovne
knjige i ostalu dokumentaciju kada je to potrebno radi kontrole
primjene propisa i mjera koje se odnose na divlja i lovita; 3.
kontrolira rad lovakih saveza u poslovima koji su im povjereni kao
javna ovlatenja ovim Zakonom; 4. kontrolira provoenje odredbi ovog
Zakona o sanacijskom odstrjelu, odstrjelu za nauno-istraivake
svrhe, kao i sokolarenju; 5. obavlja sve poslove i zadatke iz
nadlenosti kantonalnog inspektora za lovstvo ukoliko ovaj iz bilo
kojeg razloga ne obavlja poslove i zadatke utvrene ovim Zakonom i
propisima donesenim na osnovu njega.
-
Ukoliko nae da je povrijeen ovaj Zakon ili drugi propis donesen
na osnovu njega federalni lovni inspektor ima pravo i obavezu: -
rjeenjem narediti otklanjanje utvrenih nedostataka, odnosno
nepravilnosti u odreenom roku; - podnijeti nadlenom organu zahtjev
za pokretanje prekrajnog postupka; - preduzeti i druge mjere,
odnosno izvriti druge radnje za koje je posebnim propisima
ovlaten.
Kantonalni lovni inspektor ima sljedee ovlasti: 1. kontrolira da
li korisnik lovita ispunjava propisane uvjete za gospodarenje; 2.
kontrolira da li je godinji plan gospodarenja lovitem u skladu sa
lovno-gospodarskom osnovom; 3. kontrolira lovljenje divljai,
odobrenje za odstrjel divljai, lovne karte i trofejne listove za
ulovljenu divlja; 4. pregleda radove i objekte u lovitima; 5.
oduzima do odluke nadlenog organa bespravno ulovljenu ili bespravno
prisvojenu uginulu divlja ili njene dijelove, kao i predmete kojima
su izvrene ove bespravne radnje; 6. nareuje privremene mjere za
spreavanje tete u hitnim sluajevima u kojima bi mogla nastupiti
teta; 7. prikuplja, kad je to potrebno, obavijetenja od svjedoka,
vjetaka, odgovornih i drugih lica; 8. vodi slubene podatke za
podruje kantona o povredama odredaba ovog Zakona i propisa
donesenih na osnovu njega; 9. obavjetava nadlene organe federalne
uprave o nepravilnostima i predlae provoenje odreenih mjera, ako
sam nije ovlaten za preduzimanje odgovarajuih mjera; 10. podnosi
prijavu za pokretanje prekrajnog postupka radi povrede odredaba
ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu njega; 11. preduzima i
druge mjere i radnje za koje je ovlaten posebnim propisima.
lan 81.
Kada nadleni inspektor prilikom vrenja inspekcijskog nadzora
utvrdi da propis nije primijenjen, ili je nepravilno primijenjen
donijet e rjeenje kojim e naloiti otklanjanje utvrene nepravilnosti
i odrediti rok u kom se one moraju otkloniti.
Protiv rjeenja kantonalnog lovnog inspektora moe se izjaviti
alba Federalnom ministarstvu u roku od osam dana od dana prijema
rjeenja.
Protiv rjeenja kantonalnog ministarstva moe se izjaviti alba
Federalnom ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijema
rjeenja.
Protiv rjeenja federalnog lovnog inspektora moe se izjaviti alba
Federalnom ministarstvu u roku od osam dana od dana prijema
rjeenja.
-
XI. KAZNENE ODREDBE
lan 82.
Novanom kaznom u iznosu od 5.000 KM do 20.000 KM kaznit e se za
prekraj pravno lice ako: 1. lovi zatienu divlja na zemljitima i
vodama izvan lovita (lan 7. st. 1. i 2.); 2.za vrijeme zabrane lova
ili lovostaja lovi, proganja ili namjerno uznemirava divlja (lan
14. st. 2. i 3.); 3.dozvoli lov vrsta za koje je propisana stalna
zabrana lova (lan 16.) ili lovostajem zatienih vrsta za vrijeme
trajanja lovostaja (lan 17.) ili privremena zabrana lova (lan 18.),
4. vri smanjenje broja zatiene divljai bez dozvole Federalnog
ministarstva (lan 19. stav 2.); 5. postupi protivno odredbama lana
21.; 6. vri trovanje divljai (lan 29. stav 1.); 7. vri trovanje
divljai bez odobrenja federalnog ministra (lan 29. stav 2); 8.
unosi u lovite oruje koje nije lovako i postupa sa njim suprotno
odredbama lana 30.; 9. korisnik lovita d u podzakup, ili ustupi
drugom korisniku lovite (lan 38. stav 4.); 10. korisnik lovita ne
osigura obavljanje strunih poslova licima predvienim u lanu 42.;
11. korisnik lovita ne vodi katastar lovita na nain kako je
propisano lanom 44.; 12. na vrijeme ne donese lovno-gospodarsku
osnovu (l. 45. i 46.); 13. ne donese i ne dostavi na odobrenje u
propisanom roku privremeni plan gospodarenja i godinji plan
gospodarenja lovitem (lan 48.); 14.ne donese opi akt iz lana 53.;
15.postupi protivno odredbama lana 56. st. 1. i 2. i lana 57. stav
1.al. od 1. do 12. i st. 4. i 5.; 16.ne osigura i ne organizira
lovouvarsku slubu na nain kako je propisano lanom 75.; 17.lovnom
inspektoru ne omogui pregled na osnovu ovlatenja iz lana 80.
Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznit e se novanom kaznom u
iznosu od 1.000 KM do 2.000 KM i odgovorno lice u pravnom licu.
lan 83.
Novanom kaznom u iznosu od 2.000 KM do 10.000 KM kaznit e se za
prekraj pravno lice ako: 1. vlasnik puta pse bez kontrole po
lovitu, odnosno korisnik lovita ne uklanja pse i make koji se kreu
bez kontrole po lovitu (lan 22.); 2. vri ograivanje lovita protivno
odredbama lana 25.; 3. vri naseljavanje novih vrsta divljai bez
odobrenja Federalnog ministarstva (lan 26.); 4. postupi protivno
odredbama lana 27.;
-
5. korisnik lovita vidljivo ne obiljei granice lovita (l. 35. i
41.); 6. ne uosnovi katastar lovita, ili ne dostavi kantonalnom
ministarstvu katastar lovita (lan 44.); 7. korisnik lovita lov vri
prije dobivene suglasnosti (lan 48. stav 7.); 8. ne izvri reviziju
lovno-gospodarske osnove (lan 49. stav 3.); 9. na propisanim
obrascima i rokovima ne vodi evidenciju o izvrenim radovima i
mjerama predvienim lovno-gospodarskom osnovom i godinjim planom
(lan 50.); 10. koristi ostvarena sredstva za druge svrhe, a ne za
gospodarenje i unapreenje lovita (lan 51.); 11. korisnik lovita ne
sprijei sva neetika ponaanja u lovitu (lan 52.); 12. dozvoli lov
lanovima lovakog udruenja koji nemaju poloen lovaki ispit (lan 55.)
i koji nisu lanovi lovakih udruenja; 13.ne osigura odobrenje za
odstrjel, odnosno lovnu kartu (lan 56.); 14. korisnik lovita ne
vodi evidenciju o izdatim trofejnim listovima (lan 64. stav 3.);
15. nadleni lovaki savez ne vodi banku podataka o vrijednim
trofejima (lan 67. stav 2.); 16.dozvoli iznoenje trofeja izvan
teritorije Federacije (lan 67. st. 4. i 7.); 17.ne izda
legitimaciju lovouvaru i lovouvar ne vodi slubenu knjigu (lan 77.
st. 1. i 2.).
Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznit e se novanom kaznom u
iznosu od 1.000 KM do 2.000 KM i odgovorno lice u pravnom licu.
lan 84.
Novanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 2.000 KM kaznit e se za
prekraj pojedinac (fiziko lice) ako: 1. za vrijeme zabrane lova ili
lovostaja proganja, lovi ili uznemirava divlja, ili na neki drugi
nain ugroava opstanak divljai (lan 14. stav 2.); 2. vri lov ptica i
sisara korisnih za poljoprivredu i umarstvo (lan 21. stav. 1.); 3.
bez odobrenja kantonalnog ministra dri divlja u ograenom prostoru
(lan 27. stav 2.); 4. vri trovanje divljai (lan 29. stav 1.); 5.
vri odstrjel divljai nelovakim orujem (lan 54. stav 1.); 6. lov vri
nabojima koji nisu lovaki, ili poluautomatskom ili automatskom
pukom (lan 54. stav 3.); 7. vri lov krupne divljai, osim svinja,
prigonom i progonom ili sa psima (lan 54. stav 4.); 8. vri lov bez
lovne karte, odnosno odobrenja za odstrjel (lan 56. stav 1.); 9.
lovi divlja u sluajevima navedenim u lanu 57. stav 1. al. 1. do
12., i st. 4. i 5.; 10. u lovu se koristi neistokrvnim lovakim
psima (lan 58. stav 1.); 11. vri lov divljai mreama, klopkama i
omamljujuim sredstvima bez odobrenja federalnog ministra (lan 59.
stav 1.); 12. uginulu divlja, ili ulovljenu divlja koristi suprotno
lanu 62. stav 1.; 13. vri promet divljai i njenih dijelova protivno
odredbama lana 63. stav 1.; 14.iznosi sa podruja lovita ulovljenu
divlja i njene dijelove bez popratnice, odnosno
-
trofejnog lista (lan 64. stav 2.); 15. na zahtjev lovouvara ne
pokae lovake i druge isprave, ili ne dozvoli pregled ulova,
sredstava za lov ili sredstava za prijevoz, odnosno prijenos stvari
(lan 76. stav 1. al. 1. do 5.).
lan 85.
Novanom kaznom u iznosu od 500 KM do 1.000 KM kaznit e se za
prekraj pojedinac ako: 1. lovi divlja na zemljitima i vodama izvan
lovita (lan 7. stav 2.); 2. lovi divlja nedozvoljenim sredstvima,
na nepropisan nain i izvan odreenog vremena (lan 9. stav 2.); 3.
vri lov enki dok su bremenite, lee na jajima ili se hrane, unitava
legla, gnijezda i jaja divljai (lan 14. stav 5.); 4. vri lov
medvjeda i drugih zatienih divljai unutar zatienog uzgojnog podruja
(lan 17.); 5. vri lov odreene vrste divljai za vrijeme privremene
zabrane lova (lan 18. stav 1.); 6. koristi hemijska sredstva tetna
za divlja (lan 20. stav 1.); 7. puta pse da se bez kontrole kreu po
lovitu (lan 22. stav 1.); 8. puta ovarske pse po lovitu izvan stada
(lan 22. stav 1. i lan 23. stav 1.); 9. vlasnici pasa i maaka
putaju pse i make u lovitu bez nadzora na udaljenosti od 300 m od
nastambe ili stada (lan 23. stav 2.); 10. postupi protivno
odredbama lana 28. stav 1. al. 1. do 5.; 11. unosi u lovite oruje
koje nije lovako, ili se kree izvan javnih puteva, ili vozi po tuem
lovitu sa orujem koje nije u futroli ili prtljaniku vozila i
ispranjeno (lan 30. st. 1. i 2.); 12. vri trening i obuku pasa
protivno lanu 61.; 13. bespravnim lovom nanese tetu divljai (lan
72. stav 1.).
lan 86.
U postupku po prekraju pored novane kazne izrei e se i zatitna
mjera oduzimanja sredstava koja su upotrijebljena ili namijenjena
za poinjenje prekraja.
Licu koje poini prekraj iz lana 84. stav 1. ta. od 1. do 8. i
lana 85. stav 1. ta. 3. i 4. ovog Zakona, uz izreenu kaznu, izrei e
se i zatitna mjera oduzimanja sredstava koja su upotrijebljena za
poinjenje prekraja i oduzimanje imovinske koristi pribavljene
poinjenim prekrajem.
Za sluaj iz stava 2. ovog lana izrei e se mjera oduzimanja
dozvole za dranje i noenje oruja u trajanju od dvije do pet
godina.
XII. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
-
lan 87.
Postupak za nadoknadu tete priinjene od divljai zapoet prije
stupanja na snagu ovog Zakona nastavit e se prema odredbama ovog
Zakona, ako do dana stupanja na snagu ovog Zakona nije doneseno
prvostepeno rjeenje o nadoknadi tete.
Ako je u postupku nadoknade tete doneseno prvostepeno rjeenje do
dana stupanja na snagu ovog Zakona, postupak po albi nastavit e se
prema odredbama koje su bile na snazi do tog dana.
Ako je rjeenje iz stava 2. ovog lana poniteno prije stupanja na
snagu ovog Zakona, postupak nadoknade tete nastavit e se prema
odredbama ovog Zakona.
lan 88.
Korisnici koji gospodare lovitima duni su u roku od godinu dana
od dana stupanja na snagu ovog Zakona uskladiti svoje poslovanje,
ope i druge akte sa odredbama ovog Zakona.
lan 89.
Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje primjena Zakona o
lovstvu (Slubeni list SRBiH, br. 7/77, 30/90, 4/93 i 13/94).
Do donoenja podzakonskih propisa predvienih u lanu 90. ovog
Zakona, na teritoriji Federacije primjenjivat e se podzakonski
propisi koji su se primjenjivali do stupanja na snagu ovog Zakona,
ako nisu u suprotnosti sa odredbama ovog Zakona.
lan 90.
Federalni ministar u roku od godinu dana od dana stupanja na
snagu ovog Zakona donijet e sljedee provedbene propise o: - nainu,
sredstvima i alatima kojima se vri lov iz lana 9. stav 2.; -
privremenoj zabrani lova iz lana 18. stav 3.; - vremenu lova
divljai zatiene lovostajem iz lana 24. stav 1.; - uvjetima
gospodarenja lovitem iz lana 38. stav 2.; - nainu obiljeavanja
granica lovita iz lana 41. stav 2.; - sadraju i nainu voenja
katastra lovita iz lana 44. stav 4.; - evidentiranju obavljenih
radova iz lana 50. stav 4.; - nainu upotrebe lovakog oruja i
municije iz lana 54. stav 6.; - programu, uvjetima i nainu
polaganja lovakog ispita iz lana 55. stav 3.; - programu
sokolarskog ispita i nainu lova divljai pticama grabljivicama
(sokolarenje) iz lana 57. stav 8.;
-
- vrsti i broju pasa za lov pojedinih vrsta divljai u odreenim
podrujima iz lana 58. stav 3.; - cjenovniku odstrjela i koritenja
divljai i drugih usluga u lovitu iz lana 62. stav 6.; - obrascu
potvrde o porijeklu divljai i njenih dijelova i uvjetima pod kojim
se moe vriti prepariranje divljai i dranje trofeja javno izloenih u
objektima, kao i upotrebi mesa divljai u ugostiteljskim objektima
iz lana 63. stav 3.; - obliku obrasca, sadraju, nainu i postupku
izdavanja potvrde i trofejnog lista iz lana 66.; - o banci podataka
vrijednih trofeja i kategoriji vrhunskih trofeja iz lana 67. stav
8.; - odtetnom cjenovniku iz lana 72. stav 2.; - o obliku i sadraju
obrasca legitimacije lovouvara, vrsti uniforme, oznake, uvjetima za
noenje oruja, vrsti oruja i veliini lovouvarskog rejona iz lana 75.
stav 6.; - o obliku i sadraju obrasca legitimacije, voenju
evidencije o izdatim legitimacijama i sadraju slubene knjige
lovouvara iz lana 77. stav 1.
lan 91.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u
Slubenim novinama Federacije BiH.
PREDSJEDAVAJUI PREDSJEDAVAJUI DOMA NARODA PREDSTAVNIKOG DOMA
PARLAMENTA FEDERACIJE BIH PARLAMENTA FEDERACIJE BIH
Slavko Mati Muhamed Ibrahimovi