-
SLUBENE NOVINE FBIH 38/05 Objavljeno 04.07.2005
ZAKON
O SUDOVIMA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
GLAVA I I OPE ODREDBE lan 1. Sadraj zakona Ovim Zakonom ureuje
se: organizacija, nadlenost, finansiranje, pravosudna uprava i
druga pitanja od znaaja za organizaciju i funkcioniranje opinskih
sudova, kantonalnih sudova i Vrhovnog suda Federacije Bosne i
Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud Federacije). lan 2.
Sudska vlast Sudovi vre sudsku vlast u Federaciji Bosne i
Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija). lan 3. Nezavisnost
Sudovi su samostalni i nezavisni od zakonodavne i izvrne vlasti.
Niko ne smije uticati na nezavisnost i nepristrasnost sudije pri
odluivanju u predmetima koji su mu dodijeljeni u rad. lan 4.
Osnivanje sudova Sudovi se osnivaju i ukidaju ovim Zakonom. lan 5.
Zatita prava
1/22
-
SLUBENE NOVINE FBIH 38/05 Objavljeno 04.07.2005
Sudovi tite prava i slobode zagarantirane ustavima Bosne i
Hercegovine, Federacije i kantona i zakonom, te osiguravaju
ustavnost i zakonitost. Sudovi u svom radu postupaju nepristrasno,
blagovremeno i efikasno. lan 6. Preispitivanje sudskih odluka
Sudsku odluku moe preispitivati samo nadleni sud povodom pravnih
lijekova u postupku propisanom ustavom ili zakonom. lan 7.
Obaveznost sudskih odluka Odluke svih sudova u Bosni i Hercegovini
obavezujue su na teritoriji Federacije. lan 8. Javnost i
transparentnost Rad sudova je javan ukoliko nije drugaije odreeno
zakonom. Transparentnost rada suda osigurava se javnim
raspravljanjem u postupcima pred sudovima, objavljivanjem sastava
suda, te davanjem obavjetenja javnosti o toku sudskog postupka, pod
uvjetima predvienim zakonom. Transparentnost se moe ostvarivati i
objavljivanjem sudskih odluka i drugih informacija od interesa za
javnost. lan 9. Sastav sudova Sudovi sude kao sudije pojedinci ili
u vijeima sudija, odnosno u vijeima sudija i sudija porotnika, a u
odreenim sluajevima predvienim zakonom mogu postupati i odluivati i
struni saradnici. Sastav sudskog vijea odreuje se zakonom. Ako
zakonom nije drugaije propisano, Vrhovni sud Federacije sudi u
vijeima sastavljenim od trojice sudija, a u vijeima sastavljenim od
pet sudija kada odluuje o pravnim lijekovima protiv odluka svojih
vijea. lan 10. Slubeni jezici Slubeni jezici koji se koriste u
sudovima su bosanski, hrvatski i srpski a slubena pisma su latinica
i irilica. Sud vodi postupak i donosi odluke na jeziku kojim se
slui sudija u postupku ili jeziku koji odredi predsjednik vijea, s
tim da e se stranci, na njen zahtjev, osigurati prijevod na roitu
ili prijevod odluke suda na jezik kojim se stranka slui u
2/22
-
SLUBENE NOVINE FBIH 38/05 Objavljeno 04.07.2005
postupku i to u krivinom postupku na troak suda, a u svim
ostalim postupcima na troak stranke. Stranke mogu pismena upuivati
sudu na bilo kojem od slubenih jezika. lan 11. Slubene legitimacije
Sudijama se izdaju slubene legitimacije. Visoko sudsko i tuilako
vijee Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Visoko sudsko i
tuilako vijee) propisuje obrasce i izgled slubene legitimacije a
izdaje ih Federalno ministarstvo pravde. lan 12. Sudska toga Sudije
u toku suenja i prilikom javnog objavljivanja odluka nose togu.
Visoko sudsko i tuilako vijee propisuje koritenje i izgled sudske
toge a Federalno ministarstvo pravde osigurava njenu nabavku i
raspodjelu. lan 13. Oznake pripadnosti Sudije i slubenici suda ne
smiju ispoljavati bilo kakvu vjersku, politiku, nacionalnu ili
drugu pripadnost za vrijeme vrenja slubenih dunosti. Oznake
vjerske, politike, nacionalne ili druge pripadnosti ne smiju se
isticati na sudskoj zgradi ili u prostorijama suda. Zabrana iz
stava 1. ovog lana ne odnosi se na stranke i trea lica. lan 14.
Peat Sudovi imaju peat u skladu sa zakonom. lan 15. Saradnja i
pravna pomo Sudovi su duni saraivati meusobno, kao i sa organima
vlasti i stranim sudovima. U stvarima iz svoje nadlenosti sudovi
pruaju pravnu pomo drugim sudovima u Bosni i Hercegovini, u skladu
sa zakonom. Organi vlasti i pravna lica koja vre javna ovlatenja
duni su sudovima, na njihov zahtjev, blagovremeno dostaviti spise,
isprave i druge podatke potrebne za voenje sudskog postupka. Sudovi
meunarodnu pravnu pomo pruaju u skladu sa meunarodnim dokumentima
ili na osnovu naela reciprociteta. GLAVA II
3/22
-
SLUBENE NOVINE FBIH 38/05 Objavljeno 04.07.2005
ORGANIZACIJA I NADLENOST SUDOVA 1. Organizacija i podruje
djelovanja sudova lan 16. Opinski sudovi Opinski sudovi obrazuju se
za podruje jedne ili vie opina u kantonu. lan 17. Kantonalni sudovi
Kantonalni sudovi obrazuju se za podruje jednog kantona. lan 18.
Vrhovni sud Federacije Vrhovni sud Federacije je najvii albeni sud
u Federaciji. lan 19. Obavljanje poslova u sjeditu i van sjedita
suda Sudovi obavljaju poslove iz svoje nadlenosti u svom sjeditu.
Izuzetno od odredbe stava 1. ovog lana, opinski sudovi mogu poslove
iz svoje nadlenosti obavljati i izvan svog sjedita u odjeljenjima
izvan sjedita suda, kao i u drugim mjestima na sudskim danima, u
skladu sa zakonom. Vrhovni sud Federacije i kantonalni sudovi mogu
poslove iz svoje nadlenosti obavljati van svog sjedita iz razloga
efikasnosti, smanjenja trokova ili iz drugih opravdanih razloga.
lan 20. Odjeljenje izvan sjedita suda Odjeljenje izvan sjedita suda
obrazuje se i ukida ovim Zakonom. Odjeljenje izvan sjedita suda
trajno je smjeteno u mjestu koje se nalazi na podruju suda, ali
izvan njegovog sjedita. U odjeljenju izvan sjedita suda sud, po
pravilu, obavlja sve poslove iz svoje nadlenosti za podruje za koje
je odjeljenje obrazovano. Radom odjeljenja izvan sjedita suda
rukovodi predsjednik suda. Predsjednik suda utvruje mjesto voenja
postupka i nain formiranja sudskih vijea u predmetima u kojima broj
sudija rasporeenih u odjeljenju izvan sjedita suda nije dovoljan za
postupanje po pravilima sudskog postupka. Predsjednik suda duan je
da vodi rauna o efikasnosti rada suda i
4/22
-
SLUBENE NOVINE FBIH 38/05 Objavljeno 04.07.2005
ekonominosti sudskog postupka. Izuzetno od odredbi st. 3. i 5.
ovog lana, predsjednik suda u pojedinanom predmetu, na zahtjev
postupajueg sudije, moe iz razloga efikasnosti, smanjenja trokova
ili iz drugih opravdanih razloga odrediti da se postupak, odnosno
pojedine radnje u postupku vode i izvan mjesta u kojem bi se, prema
odredbama ovog lana, vodili. lan 21. Sudski dani Sud moe odrediti
da se odravaju sudski dani radi voenja postupaka ili obavljanja
drugih poslova u mjestima koja se nalaze na podruju suda, ali izvan
njegovog sjedita, odnosno odjeljenja izvan sjedita suda.
Predsjednik suda donosi odluku o mjestu i vremenu odravanja sudskih
dana. Mjesto i vrijeme odravanja sudskih dana objavljuje se na
oglasnoj tabli suda, kao i na oglasnoj tabli u zgradi u kojoj se
odravaju sudski dani. lan 22. Sjedite i podruje opinskih sudova
Opinski sudovi u Unsko-sanskom kantonu su: 1) Opinski sud u Bihau
za podruje opina Biha i Bosanski Petrovac; 2) Opinski sud u
Bosanskoj Krupi za podruje opina Bosanska Krupa i Buim.
Opinski sud u Bosanskoj Krupi ima odjeljenje izvan sjedita suda
u Buimu, za podruje opine Buim;
3) Opinski sud u Cazinu za podruje opine Cazin; 4) Opinski sud u
Sanskom Mostu za podruje opina Sanski Most i Klju; 5) Opinski sud u
Velikoj Kladui za podruje opine Velika Kladua. Opinski sud u
Posavskom kantonu je: Opinski sud u Oraju za podruje opina Oraje,
Domaljevac-amac i Odak. Opinski sudovi u Tuzlanskom kantonu su: 1)
Opinski sud u Graanici za podruje opina Graanica i Doboj-Istok; 2)
Opinski sud u Gradacu za podruje opina Gradaac i Srebrenik. Opinski
sud u
Gradacu ima odjeljenje izvan sjedita suda u Srebreniku, za
podruje opine Srebrenik; 3) Opinski sud u Kalesiji za podruje opina
Kalesija, Teoak i Sapna;
3) Opinski sud u Tuzli za podruje opina Tuzla, Lukavac i eli; 4)
Opinski sud u ivinicama za podruje opina ivinice, Banovii i
Kladanj. Opinski
sud u ivinicama ima odjeljenje izvan sjedita suda u Kladnju za
podruje opine Kladanj.
Opinski sudovi u Zeniko-dobojskom kantonu su: 1) Opinski sud u
Kaknju za podruje opine Kakanj; 2) Opinski sud u Tenju za podruje
opina Teanj, Usora i Doboj-Jug; 3) Opinski sud u Visokom za podruje
opina Visoko, Vare, Olovo i Breza. Opinski
sud u Visokom ima odjeljenje izvan sjedita suda u Olovu za
podruje opine Olovo;
5/22
-
SLUBENE NOVINE FBIH 38/05 Objavljeno 04.07.2005
4) Opinski sud u Zavidoviima za podruje opina Zavidovii i
Maglaj. Opinski sud u Zavidoviima ima odjeljenje izvan sjedita suda
u Maglaju, za podruje opine Maglaj; 5) Opinski sud u Zenici za
podruje opine Zenica;
5) Opinski sud u epu za podruje opine epe. Opinski sud u
Bosanskopodrinjskom kantonu - Gorade je Opinski sud u Goradu za
podruje opina Gorade, Pale-Praa i Foa-Ustikolina. Opinski sudovi u
Srednjobosanskom kantonu su: 1) Opinski sud u Travniku za podruje
opina Travnik, Vitez, Novi Travnik i
Busovaa; 2) Opinski sud u Bugojnu za podruje opina Bugojno,
Gornji Vakuf-Uskoplje, Donji
Vakuf, Jajce i Dobretii. Opinski sud u Bugojnu ima odjeljenje
izvan sjedita suda u Jajcu, za podruje opina Jajce i Dobretii;
3) Opinski sud u Kiseljaku za podruje opina Kiseljak, Fojnica i
Kreevo. Opinski sudovi u Hercegovako-neretvanskom kantonu su: 1)
Opinski sud u Mostaru za podruje Grada Mostara i podruje opine
itluk; 2) Opinski sud u Konjicu za podruje opina Konjic, Jablanica
i Prozor-Rama; 3) Opinski sud u apljini za podruje opina apljina,
Stolac, Neum i Ravno. Opinski sudovi u Zapadnohercegovakom kantonu
su: 1) Opinski sud u irokom Brijegu za podruje opina iroki Brijeg i
Posuje; 2) Opinski sud u Ljubukom za podruje opina Ljubuki i Grude.
Opinski sud u Kantonu Sarajevo je: Opinski sud u Sarajevu za
podruje opina: Stari Grad Sarajevo, Centar Sarajevo, Novo Sarajevo,
Novi Grad Sarajevo, Ilija, Vogoa, Hadii, Ilida i Trnovo. Opinski
sud u Kantonu 10 je: Opinski sud u Livnu za podruje opina: Livno,
Glamo, Drvar, Bosansko Grahovo, Tomislavgrad i Kupres. Opinski sud
u Livnu ima odjeljenje izvan sjedita suda u Drvaru, za podruje
opina Drvar i Bosansko Grahovo i odjeljenje u Tomislavgradu, za
podruje opina Tomislavgrad i Kupres. lan 23. Opinski sudovi sa
privrednim odjeljenjima U privrednim predmetima opinski sudovi u
kojima se obrazuju privredna odjeljenja mjesno su nadleni za
podruje cijelog kantona. Privredna odjeljenja obrazuju se u
opinskim sudovima u: Bihau, Oraju, Tuzli, Zenici, Goradu, Travniku,
Mostaru, irokom Brijegu, Sarajevu i Livnu. lan 24. Opinski sudovi
koji vre poslove upisa u registar Poslove upisa u registre pravnih
lica vre opinski sudovi u: Bihau, Oraju, Tuzli, Zenici, Goradu,
Travniku, Mostaru, irokom Brijegu, Sarajevu i Livnu za podruje
cijelog kantona. lan 25.
6/22
-
SLUBENE NOVINE FBIH 38/05 Objavljeno 04.07.2005
Sjedite i podruje kantonalnih sudova Kantonalni sudovi su: 1)
Kantonalni sud u Bihau za podruje Unsko-sanskog kantona; 2)
Kantonalni sud u Odaku za podruje Posavskog kantona; 3) Kantonalni
sud u Tuzli za podruje Tuzlanskog kantona; 4) Kantonalni sud u
Zenici za podruje Zeniko-dobojskog kantona; 5) Kantonalni sud u
Goradu za podruje Bosanskopodrinjskog kantona - Gorade; 6)
Kantonalni sud u Novom Travniku za podruje Srednjobosanskog
kantona; 7) Kantonalni sud u Mostaru za podruje
Hercegovakoneretvanskog kantona; 8) Kantonalni sud u irokom Brijegu
za podruje Zapadnohercegovakog kantona; 9) Kantonalni sud u
Sarajevu za podruje Kantona Sarajevo i 10) Kantonalni sud u Livnu
za podruje Kantona 10. lan 26. Sjedite i podruje Vrhovnog suda
Federacije Vrhovni sud Federacije ima sjedite u Sarajevu i nadlean
je za podruje cijele Federacije. 2. Stvarna nadlenost lan 27.
Stvarna nadlenost opinskih sudova Opinski sud je nadlean: 1) U
krivinim predmetima: a) da u prvom stepenu sudi: za krivina djela
za koja je zakonom propisana kao glavna kazna novana kazna
ili kazna zatvora do 10 godina, ako posebnim zakonom nije
odreena nadlenost drugog suda;
za krivina djela za koja je posebnim zakonom odreena nadlenost
opinskog suda;
za krivina djela za koja je Sud Bosne i Hercegovine prenio
nadlenost na opinski sud;
u svim krivinim postupcima protiv maloljetnika; b) da postupa
tokom istrage i nakon podizanja optunice u skladu sa zakonom; c) da
odluuje o vanrednim pravnim lijekovima kad je to zakonom predvieno;
d) da odluuje o brisanju osude i prestanku mjera sigurnosti i
pravnih posljedica
osude, na osnovu sudske odluke i e) da postupa po molbama za
pomilovanje u skladu sa zakonom. 2) U graanskim predmetima da u
prvom stepenu sudi: a) u svim graanskim sporovima i
7/22
-
SLUBENE NOVINE FBIH 38/05 Objavljeno 04.07.2005
b) u vanparninom postupku. 3) U privrednim predmetima opinski
sudovi koji imaju privredna odjeljenja u prvom
stepenu sude: a) u sporovima koji se odnose na prava i obaveze
po osnovu pravnog prometa roba,
usluga, vrijednosnih papira, vlasnikih i drugih stvarnih prava
na nekretninama, te na prava i obaveze proistekle iz vrijednosnih
papira u kojima su obje stranke u postupku pravno lice ili fiziko
lice koje, u svojstvu samostalnog poduzetnika ili u drugom
svojstvu, obavlja privrednu ili drugu registriranu djelatnost u
vidu osnovnog ili dopunskog zanimanja;
b) u sporovima koji se odnose na brodove i na plovidbu na moru i
unutranjim vodama, te u sporovima na koje se primjenjuje plovidbeno
pravo, osim sporova o prijevozu putnika;
c) u sporovima koji se odnose na avione, te u sporovima na koje
se primjenjuje vazduhoplovno pravo, osim sporova o prijevozu
putnika;
d) sporove iz autorskog prava, srodnih prava i prava
industrijske svojine; e) sporove nastale povodom djela za koja se
tvrdi da predstavljaju nelojalnu
konkurenciju ili monopolistiki sporazum; f) privredne prijestupe
i g) u postupku steaja i likvidacije, u skladu sa zakonom, kao i u
svim sporovima koji
nastanu u toku i povodom provoenja postupka steaja i
likvidacije. 4) U drugim predmetima: a) da vodi izvrni postupak,
ako zakonom nije drugaije odreeno; b) da odreuje mjere osiguranja,
ako zakonom nije drugaije odreeno; c) da rjeava u posebnim
postupcima, ako zakonom nije drugaije odreeno; d) da obavlja
zemljino-knjine poslove u skladu sa zakonom; e) da prua pravnu pomo
sudovima u Bosni i Hercegovini; f) da vri poslove meunarodne pravne
pomoi, ako zakonom nije odreeno da neke
od tih poslova vri kantonalni sud; g) da vri poslove upisa u
registre pravnih lica i h) da vri druge poslove odreene zakonom.
lan 28. Stvarna nadlenost kantonalnih sudova Kantonalni sud je
nadlean: 1) Prvostepena nadlenost: a) da sudi za krivina djela za
koja je zakonom propisana kazna zatvora vie od 10
godina ili dugotrajni zatvor, ako zakonom nije odreena nadlenost
drugog suda; b) da postupa u toku istrage i nakon podizanja
optunice u skladu sa zakonom; c) da sudi za krivina djela za koja
je Sud Bosne i Hercegovine prenio nadlenost na
kantonalne sudove i d) da odluuje u svim upravnim sporovima, kao
i o zahtjevima za zatitu sloboda i
prava utvrenih ustavom, ako su takve slobode i prava povrijeeni
konanim pojedinanim aktom ili radnjom slubenog lica u organima
uprave, odnosno
8/22
-
SLUBENE NOVINE FBIH 38/05 Objavljeno 04.07.2005
odgovornog lica u preduzeu, ustanovi ili drugom pravnom licu
kada za zatitu tih prava nije osigurana druga sudska zatita.
2) Drugostepena nadlenost: a) da odluuje o albama protiv odluka
opinskih sudova, b) da odluuje o drugim redovnim i vanrednim
pravnim lijekovima, ako je to odreeno
zakonom. 3) Ostalo: a) da rjeava o sukobu mjesne nadlenosti
izmeu opinskih sudova sa podruja
kantona; b) da odluuje o prijenosu mjesne nadlenosti sa jednog
opinskog suda na drugi
opinski sud na podruju kantona; c) da odluuje o brisanju osude i
prestanku mjera sigurnosti i pravnih posljedica osude
na osnovu sudske odluke; d) da postupa po molbama za pomilovanje
u skladu sa zakonom; e) da rjeava o priznavanju odluka stranih
sudova, stranih trgovakih sudova i stranih
arbitraa; f) da prua meunarodnu pravnu pomo u krivinim
predmetima i g) da obavlja druge poslove odreene zakonom. lan 29.
Stvarna nadlenost Vrhovnog suda Federacije Vrhovni sud Federacije
nadlean je: 1) da odluuje o redovnim pravnim lijekovima protiv
odluka kantonalnih sudova, ako je
to zakonom odreeno; 2) da odluuje o vanrednim pravnim lijekovima
protiv pravomonih odluka sudova kada
je to zakonom odreeno; 3) da odluuje o pravnim lijekovima protiv
odluka svojih vijea, ako zakonom nije
drugaije odreeno; 4) da rjeava sukobe nadlenosti izmeu
kantonalnih i opinskih sudova sa podruja
razliitih kantona, ako zakonom nije drugaije odreeno; 5) da
odluuje o prenoenju mjesne nadlenosti sa jednog suda na drugi sud
kada je to
odreeno zakonom i 6) da obavlja druge poslove utvrene zakonom,
osim onih iz nadlenosti Ustavnog suda
Federacije Bosne i Hercegovine. Vrhovni sud Federacije moe imati
i izvorne nadlenosti, ako su utvrene federalnim zakonima. lan 30.
Postupak pred ustavnim sudovima Vrhovni sud Federacije i kantonalni
sudovi mogu pokrenuti postupak pred Ustavnim sudom Federacije Bosne
i Hercegovine, odnosno Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine
9/22
-
SLUBENE NOVINE FBIH 38/05 Objavljeno 04.07.2005
u skladu sa ustavom i odgovarajuim propisima koji ureuju
postupak pred Ustavnim sudom. GLAVA III UNUTRANJA ORGANIZACIJA
SUDOVA lan 31. Dunosti predsjednika suda suda odgovoran je za
rukovoenje cjelokupnim sudom i sudakom upravom. Predsjednik
predstavlja sud pred drugim organima i organizacijama. Predsjednik
suda moe pojedine svoje nadlenosti prenijeti na sudije ili
slubenike suda. Predsjednik suda odreuje sudiju koji e vriti dunost
predsjednika suda u njegovom odsustvu. lan 32. Sekretar suda Sudovi
koji imaju vie od sedam sudija mogu imati sekretara suda. Sekretar
suda moe biti lice koje ima visoku strunu spremu i najmanje pet
godina radnog staa, ukljuujui i odgovarajue iskustvo na
organizacijskim poslovima u trajanju od najmanje tri godine. lan
33. Dunosti sekretara suda Sekretar suda odgovoran je za pravilno i
blagovremeno obavljanje administrativnih, tehnikih i finansijskih
poslova u sudu. Sekretar suda za svoj rad odgovoran je predsjedniku
suda. lan 34. Sudovi bez sekretara U sudovima koji nemaju sekretara
suda predsjednik suda sam obavlja poslove sekretara ili osigurava
da ih izvre druge sudije ili slubenici suda. lan 35. Opa sjednica i
proirena opa sjednica Opu sjednicu suda ine sve sudije tog suda.
Opu sjednicu saziva i njenim radom rukovodi predsjednik suda. Opa
sjednica saziva se kad je to predvieno pravilima sudskog postupka.
Za punovanost odluivanja na opoj sjednici potrebno je prisustvo
10/22
-
SLUBENE NOVINE FBIH 38/05 Objavljeno 04.07.2005
najmanje dvije treine sudija, a odluke se donose veinom glasova
prisutnih sudija. Vrhovni sud Federacije ima proirenu opu sjednicu
na kojoj se zauzimaju naelni stavovi o pitanjima koja su od
interesa za primjenjivanje federalnih zakona. Proirenu opu sjednicu
sainjavaju predsjednik suda i sudije Vrhovnog suda Federacije i
odreen broj sudija kao delegati kantonalnih sudova. Za odravanje
proirene ope sjednice potrebno je prisustvo najmanje dvije treine
sudija koji ulaze u sastav proirene ope sjednice. Blie odredbe o
radu i nainu rada ope sjednice i proirene ope sjednice ureuju se
opim aktom suda. lan 36. Sudska odjeljenja U sudovima se mogu
obrazovati sudska odjeljenja radi odluivanja o stvarima iz iste
pravne oblasti. lan 37. Propisi o unutranjoj organizaciji i
poslovanju suda Visoko sudsko i tuilako vijee donosi pravilnik o
unutranjem sudskom poslovanju, koji prethodno priprema u saradnji
sa federalnim ministrom pravde. Predsjednik suda, uz saglasnost
federalnog ministra pravde, donosi pravilnik o unutranjoj
organizaciji suda i sistematizaciji radnih mjesta u skladu sa
kriterijima iz lana 41. ovog Zakona. Pravilnik o unutranjoj
organizaciji suda i sistematizaciji radnih mjesta predsjednik suda
dostavlja Visokom sudskom i tuilakom vijeu. GLAVA IV SUDIJE lan 38.
Dodatne sudije Ako predsjednik suda smatra da su sudu neophodne
dodatne sudije radi rada na zaostalim predmetima ili zbog zamjene
due odsutnog jednog ili vie sudija tog suda, podnijet e Visokom
sudskom i tuilakom vijeu zahtjev za imenovanje dodatnih sudija. lan
39. Sudije porotnici Predsjednik opinskog suda, nakon pribavljenog
miljenja Visokog sudskog i tuilakog vijea, utvruje broj sudija
porotnika potrebnih za taj sud. Predsjednik opinskog suda
objavljuje konkurs za sudije porotnike oglaavanjem na oglasnoj
tabli suda i u najmanje
11/22
-
SLUBENE NOVINE FBIH 38/05 Objavljeno 04.07.2005
jednim dnevnim novinama. Predsjednik suda, prema svojoj ocjeni,
bira najbolje kandidate za sudije porotnike izmeu kandidata koji
ispunjavaju uvjete utvrene zakonom i dostavlja listu kandidata
Visokom sudskom i tuilakom vijeu. lan 40. Personalna evidencija
sudija i sudija porotnika Sud vodi evidenciju za svakog sudiju i
sudiju porotnika u kojoj su sadrani lini podaci i podaci o strunoj
spremi i iskustvu sudije, kao i ostali podaci. Sudija, odnosno
sudija porotnik ima pravo uvida u svoj dosje i pravo da trai
ispravku pogrenih podataka. lan 41. Ocjenjivanje rezultata rada
sudija Rezultati rada sudija ocjenjuju se najmanje jednom godinje u
skladu sa kriterijima koje utvrdi Visoko sudsko i tuilako vijee.
Ocjenjivanje rezultata rada sudija vri predsjednik suda. Rezultate
rada predsjednika suda ocjenjuje predsjednik neposredno vieg suda.
GLAVA V SLUBENICI SUDA lan 42. Broj i struna sprema slubenika suda
Federalni ministar pravde utvruje kriterij za odreivanje ukupnog
broja slubenika u sudovima. Pod slubenicima suda, u smislu ovog
Zakona, podrazumijevaju se dravni slubenici i namjetenici zaposleni
u sudu. Broj slubenika, njihova struna sprema i drugi uvjeti za
zapoljavanje u svakom sudu posebno se utvruju pravilnikom o
unutranjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta. lan 43.
Struni saradnici Za strunog saradnika u sudu moe biti primljen
diplomirani pravnik sa poloenim pravosudnim ispitom. Struni
saradnik moe postupati i odluivati u vanparninim i izvrnim stvarima
i sporovima male vrijednosti kada je to predvieno zakonom u
predmetima koje mu dodijeli predsjednik suda. Struni saradnik pomae
sudiji u njegovom radu, vri analizu pravnih pitanja, priprema
predmete za suenje, te obavlja, samostalno ili pod nadzorom i po
uputstvima sudije, druge strune poslove predviene zakonom ili
pravilnikom.
12/22
-
SLUBENE NOVINE FBIH 38/05 Objavljeno 04.07.2005
lan 44. Struni savjetnici Vrhovni sud Federacije moe zapoljavati
strune savjetnike. Za strunog savjetnika moe biti primljen
diplomirani pravnik sa poloenim pravosudnim ispitom i iskustvom na
radu na pravnim poslovima od najmanje pet godina. Struni savjetnik
obavlja poslove iz lana 43. stav 3. ovog Zakona. lan 45.
Pripravnici Za sudskog pripravnika moe biti primljen na praksu
diplomirani pravnik najdue na pe riod do dvije godine. Edukacija
sudskih pripravnika odvija se u skladu sa programom poetne obuke
koju utvruje Centar za edukaciju sudija i tuilaca Federacije Bosne
i Hercegovine. Pripravnici, pod nadzorom sudije ili strunog
saradnika, mogu obavljati iste zadatke kao i struni saradnici, s
tim to ne mogu donositi odluke u predmetima. lan 46. Pripravnici -
volonteri Sudovi mogu primati na praksu pripravnike - volontere.
Odredbe ovog Zakona koje se odnose na sudijske pripravnike shodno
se primjenjuju na pripravnike - volontere. Pripravnicima -
volonterima za vrijeme obavljanja prakse ne pripada naknada za rad,
niti druga prava koja se stiu po osnovu rada, osim ako posebnim
zakonom nije drugaije odreeno. lan 47. Administrativni poslovi koje
samostalno obavljaju ostali slubenici suda Odreeni poslovi koje ne
moraju obavljati sudije mogu se povjeriti slubenicima suda koji
obavljaju administrativne poslove. Ukoliko zakonom ili drugim
propisom nije drugaije propisano, ovlateni slubenici koji obavljaju
administrativne poslove mogu samostalno obavljati sljedee poslove i
to: 1) ovjeravati potpise; 2) davati obavjetenja na osnovu podataka
iz sudskog registra; 3) izdavati uvjerenja o injenicama o kojima
sud vodi evidenciju; 4) primati na zapisnik ili u obliku slubene
zabiljeke kratka obavjetenja stranaka i
drugih zainteresiranih lica o promjeni adrese ili boravita, ili
o datumu prijema sudske odluke kada dostavnica nije vraena sudu ili
je vraena sudu, ali datum izvrenja dostave nije naznaen na
dostavnici;
5) poduzimati odgovarajue mjere za naplatu novanih kazni i
trokova postupka i
13/22
-
SLUBENE NOVINE FBIH 38/05 Objavljeno 04.07.2005
6) obavljati druge poslove i zadatke koje im dodijeli
predsjednik suda ili sekretar suda. lan 48. Prava iz radnih odnosa
Propisi o poloaju, pravima i obavezama slubenika u organima uprave
shodno se primjenjuju na slubenike suda, ako zakonom nije drugaije
odreeno. lan 49. Probni period Svi slubenici suda primaju se u
radni odnos uz obavezan probni rad od tri mjeseca. lan 50.
Personalna evidencija slubenika suda Za slubenike suda vodi se
evidencija u kojoj su sadrani lini podaci, podaci o strunoj spremi
i iskustvu i ostali podaci. Svi slubenici iji se podaci uvaju u
evidenciji imaju pravo uvida u svoj dosje i pravo da trae ispravku
pogrenih podataka. lan 51. Ocjenjivanje rezultata rada slubenika
suda Rezultati rada slubenika suda ocjenjuju se najmanje jednom
godinje. Predsjednik suda ocjenjuje rezultate rada sekretara suda.
Na prijedlog rukovodioca koji je neposredno nadreen slubeniku koji
se ocjenjuje, predsjednik suda ocjenjuje rezultate rada strunih
saradnika i pripravnika, a sekretar suda rezultate ostalih
slubenika. lan 52. Odgovornost Slubenik suda odgovoran je za
povredu slubene dunosti i protiv njega se moe voditi disciplinski
postupak u skladu sa zakonom. GLAVA VI SUDSKI TUMAI lan 53.
Postavljanje
14/22
-
SLUBENE NOVINE FBIH 38/05 Objavljeno 04.07.2005
Nakon pribavljenog miljenja Visokog sudskog i tuilakog vijea
Vlada Federacije donosi propise o postavljanju, te pravima i
dunostima stalnih sudskih tumaa. Sudovi koriste usluge stalnih
sudskih tumaa, osim u sluajevima kada nema sudskih tumaa za odreeni
jezik. Postupak za takve sluajeve utvruje se propisima iz stava 1.
ovog lana. GLAVA VII OBAVEZE PREMA STRANKAMA I JAVNOSTI lan 54.
Povjerljivost Sudije i slubenici suda duni su uvati u tajnosti sve
to u toku svog rada saznaju o uesnicima u postupku i o pravnim i
injeninim okolnostima njihovog predmeta, te su duni uvati kao
povjerljive podatke koji nisu dostupni javnosti. lan 55. Slubena
tajna Sudije i slubenici suda duni su uvati slubenu tajnu, bez
obzira na nain na koji su je doznali. Pod slubenom tajnom
podrazumijevaju se naroito: 1) svi podaci koji su kao slubena tajna
odreeni zakonom ili drugim propisom; 2) svi podaci koji su kao
slubena tajna odreeni opim aktima dravnih organa, pravnih
lica i drugih institucija; 3) podaci i isprave koji su posebno
odreeni kao slubena tajna od dravnih organa,
pravnih lica i drugih institucija i 4) podaci i isprave koje je
kao slubenu tajnu odredio predsjednik suda ili ovlateni
slubenik suda. Obaveza uvanja slubene tajne traje i nakon
prestanka rada u sudu. Predsjednik suda moe sudiju, odnosno
slubenika suda osloboditi obaveze uvanja slubene tajne, ako u
pojedinom sluaju za to postoje opravdani razlozi. lan 56. Radno
vrijeme Predsjednik suda utvruje raspored radnog vremena u sudu.
lan 57. Hitni predmeti
15/22
-
SLUBENE NOVINE FBIH 38/05 Objavljeno 04.07.2005
Radi postupanja po hitnim predmetima izvan radnog vremena
odreuju se u sudu deurne sudije i slubenici. lan 58. Sloboda
pristupa sudskim spisima i upisnicima Javnost i stranke u postupku
imaju pravo pristupa sudskim spisima u skladu sa zakonom. Podaci
upisani u sudski upisnik su javni i svako ih moe prepisati i
zahtijevati da mu se izda ovjeren izvod iz sudskog upisnika, osim
ako za pojedine podatke iz sudskog upisnika zakonom nije drugaije
odreeno. lan 59. Odgovornost Federacija, odnosno kanton, zavisno od
toga ko osigurava sredstva za rad suda, odgovaraju za tetu koju u
vrenju slube uine slubenici suda fizikim ili pravnim licima svojim
nezakonitim ili nepravilnim radom. lan 60. Pritube na rad sudija i
slubenika suda Sud je duan utvrditi postupak primanja pritubi na
rad sudija i slubenika suda, te postupanja po tim pritubama.
Predsjednik suda postupa po pritubama protiv slubenika suda, a
pritube protiv sudija bez odlaganja dostavlja Visokom sudskom i
tuilakom vijeu. GLAVA VIII PRAVOSUDNA UPRAVA lan 61. Ministarstva
pravde Federalno ministarstvo pravde ima sljedee nadlenosti: 1)
prati primjenu ovog Zakona i drugih propisa koji se odnose na
organizaciju i
poslovanje svih sudova u Federaciji i 2) prikuplja statistike
podatke o radu svih sudova u Federaciji i daje uputstva
sudovima
za prikupljanje, voenje i dostavljanje tih podataka. Federalno
ministarstvo pravde u odnosu na Vrhovni sud Federacije i kantonalna
ministarstva pravde u odnosu na kantonalne i opinske sudove, imaju
sljedee nadlenosti: 1) prate obavljanje poslova sudske uprave;
16/22
-
SLUBENE NOVINE FBIH 38/05 Objavljeno 04.07.2005
2) sarauju sa predsjednikom suda u rjeavanju pritubi koje primi
ministarstvo, a koje se odnose na sudsku upravu;
3) daju prijedloge predsjedniku suda i sa njim sarauju radi
unapreenja organizacije i poslovanja suda;
4) prikupljaju statistike podatke o radu sudova; 5) osiguravaju
materijalne uvjete za rad sudova, ako zakonom nije drugaije odreeno
i 6) vre nadlenosti u vezi sa sudskim budetom u skladu sa odredbama
l. 69., 71. i 72.
ovog Zakona. U vrenju svojih nadlenosti Federalno ministarstvo
pravde i kantonalna ministarstva pravde sarauju i razmjenjuju
informacije. Federalno ministarstvo pravde, u cilju usklaivanja
rada kantonalnih ministarstava pravde, koordinira vrenje njihovih
nadlenosti, te u tu svrhu moe izdavati uputstva. U vrenju svojih
nadlenosti iz poslova pravosudne uprave Federalno ministarstvo
pravde i kantonalna ministarstva pravde usko sarauju i dostavljaju
sve informacije Visokom sudskom i tuilakom vijeu. lan 62. Federalni
ministar pravde Federalni ministar pravde donosi propise predviene
ovim Zakonom u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog
Zakona. lan 63. Dostava podataka i izvjetaja Sudovi su duni
dostaviti nadlenim ministarstvima pravde sve traene podatke koji su
im potrebni za vrenje nadlenosti iz lana 61. ovog Zakona. Sud
podnosi godinji izvjetaj o svom radu za proteklu godinu nadlenom
ministarstvu pravde i Visokom sudskom i tulakom vijeu do 31. marta
tekue godine. lan 64. Nepravilnosti Ako kantonalno ministarstvo
pravde utvrdi da u sudu postoje nepravilnosti u primjeni ovog
Zakona ili drugih propisa koji se odnose na organizaciju i
poslovanje sudova, obavijestit e o tome Federalno ministarstvo
pravde. Ako Federalno ministarstvo pravde, pri vrenju svojih
nadlenosti ili na osnovu izvjetaja kantonalnih ministarstava
pravde, utvrdi da u sudu postoje nepravilnosti u primjeni ovog
Zakona ili propisa iz stava 1. ovog lana, obavijestit e o tome
predsjednika suda ili Visoko sudsko i tuilako vijee radi
poduzimanja odgovarajuih mjera. lan 65. Pritube
17/22
-
SLUBENE NOVINE FBIH 38/05 Objavljeno 04.07.2005
Ministarstva pravde nisu nadlena za postupanje po pritubama
protiv sudija, te e takve pritube, po prijemu, bez odlaganja
proslijediti Visokom sudskom i tuilakom vijeu na daljnje
postupanje. lan 66. Nezavisnost sudova Ministarstva pravde vre
svoje dunosti na nain koji osigurava nezavisnost sudova i ne smiju
na bilo koji nain uticati na rad sudova u vezi sa pojedinanim
predmetima. lan 67. Informacijske tehnologije Visoko sudsko i
tuilako vijee koordinira upotrebu informacijskih tehnologija u
sudovima radi ostvarivanja jednoobraznosti. Sud moe uvesti
automatizirani sistem praenja ili registracije predmeta, ili drugi
sistem upravljanja predmetima, ukljuujui sisteme sigurnosne pohrane
i uvanja podataka, samo uz prethodno odobrenje Visokog sudskog i
tuilakog vijea. GLAVA IX FINANSIRANJE SUDOVA I SUDSKI BUDET lan 68.
Sredstva za rad sudova Sredstva za rad Vrhovnog suda Federacije
osigurava Federacija. Sredstava za rad kantonalnih i opinskih
sudova osiguravaju kantoni. Sredstva se osiguravaju tako da obimom
i vremenom doznaavanja omoguavaju svakom sudu da u svom radu
postupa nezavisno, nepristrasno i efikasno, te da svaki sud
ispunjava sve svoje finansijske obaveze po njihovom dospijeu.
Sredstva za rad svakog suda iskazuju se posebno u budetima i
sistemu trezora. lan 69. Izrada prijedloga budeta Sud izrauje
prijedlog godinjeg budeta za narednu godinu na osnovu iznosa
trokova u tekuoj godini, te predvienih trokova u narednoj godini.
Sud podnosi prijedlog budeta Visokom sudskom i tuilakom vijeu radi
davanja eventualnih primjedbi u roku koji odredi Visoko sudsko i
tuilako vijee. Nakon razmatranja primjedbi Visokog sudskog i
tuilakog vijea i eventualne izmjene prijedloga budeta, odnosno
nakon isteka roka od
18/22
-
SLUBENE NOVINE FBIH 38/05 Objavljeno 04.07.2005
30 dana od dana dostavljanja prijedloga Visokom sudskom i
tuilakom vijeu, sud dostavlja prijedlog budeta nadlenom
ministarstvu pravde, zajedno sa komentarima Visokog sudskog i
tuilakog vijea u roku koji odredi to ministarstvo. Ukoliko se
nadleno ministarstvo pravde ne slae sa predloenim budetom ili su mu
potrebne dodatne informacije, kontaktirat e sekretara suda, odnosno
predsjednika suda, ako sud nema sekretara suda i o tome
obavijestiti Visoko sudsko i tuilako vijee. Nadleno ministarstvo
pravde dostavlja svakom sudu i Visokom sudskom i tuilakom vijeu
primjerak konanog prijedloga budeta za odnosni sud u obliku koji je
dostavljen ministarstvu finansija, odnosno vladi. Prije nego to
izmijeni prijedlog sudskog budeta nadleno ministarstvo finansija,
odnosno vlada obavit e konsultacije sa Visokim sudskim i tuilakim
vijeem. Ukoliko budet nije usvojen u iznosu koji je predloio sud, u
skladu sa odredbama ovog lana, nadleno ministarstvo pravde prije
izrade konanog budeta za taj sud obavit e konsultacije sa
sekretarom suda, odnosno sa predsjednikom suda, ako sud nema
sekretara suda. lan 70. Izmirenje dugova Prijedlog sudskog budeta
koji se dostavlja na usvajanje zakonodavnom tijelu sadri plan
izmirenja dugova nastalih u sudovima u prethodnom periodu. lan 71.
Izvrenje i izmjene budeta Izvrenje sudskog budeta vri se u skladu
sa budetom koji je odobrilo zakonodavno tijelo. Odluku o izmjeni
budeta kojim se smanjuje iznos budeta sudova moe donijeti samo
zakonodavno tijelo. Prije pokretanja postupka izmjene budeta kojim
se smanjuje iznos budeta sudova nadleno ministarstvo pravde ili
drugo nadleno tijelo vlade mora o tome obavijestiti Visoko sudsko i
tuilako vijee. U toku budetske godine sud moe zahtijevati
preraspodjelu novanih sredstava u okviru razliitih pozicija
usvojenog budeta, s tim da nijedna pozicija ne moe biti smanjena za
vie od 10 % od odobrenog iznosa za tu poziciju. Zahtjev za
preraspodjelu iz stava 4. ovog lana podnosi se u pisanoj formi
nadlenom ministarstvu pravde, uz dostavu primjerka zahtjeva
nadlenom ministarstvu finansija i Visokom sudskom i tuilakom vijeu.
Ministarstvo pravde duno je udovoljiti zahtjevu suda iz stava 4.
ovog lana, te o izvrenoj preraspodjeli obavijestiti nadleno
ministarstvo finansija i Visoko sudsko i tuilako vijee. lan 72.
Dodatno finansiranje iz budeta Sud kojem su u toku godine za rad
neophodna dodatna sredstva podnosi zahtjev za odobrenje dodatnih
finansijskih sredstava nadlenom ministarstvu pravde, uz dostavu
primjerka takvog zahtjeva Visokom sudskom i tuilakom vijeu.
19/22
-
SLUBENE NOVINE FBIH 38/05 Objavljeno 04.07.2005
lan 73. Donacije Sud moe, u skladu sa zakonom, primati donacije
u novcu, stvarima i uslugama, pod uvjetom da njihovo prihvaanje ne
ugroava ili ne dovodi u sumnju nezavisnost i nepristrasnost suda.
Za prijem svake donacije za sud predsjednik suda mora dobiti
odobrenje od Visokog sudskog i tuilakog vijea. GLAVA X PRIJELAZNE I
ZAVRNE ODREDBE lan 74. Prvostepena nadlenost Vrhovnog suda
Federacije Prvostepeni postupak u krivinim predmetima za koje je,
prema odredbama ranije vaeeg zakona, bio nadlean Vrhovni sud
Federacije, nastavit e se pred sudom nadlenim prema odredbama o
stvarnoj nadlenosti ovog Zakona i Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine
("Slubeni glasnik BiH", br. 29/00, 16/02, 24/02 i 3/03). Spisi
predmeta iz stava 1. ovog lana dostavit e se nadlenom sudu u roku
od 15 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. lan 75. Stvarna
nadlenost u upravnim sporovima Postupak u predmetima upravnih
sporova u kojima je stvarna nadlenost izmijenjena odredbama lana
28. stav 1. taka 1. podtaka d) ovog Zakona, koji je pokrenut do
dana stupanja na snagu ovog Zakona, nastavit e se pred sudom
nadlenim prema odredbama l. 5. i 6. Zakona o upravnim sporovima
("Slubene novine Federacije BiH", br. 2/98 i 8/00), osim u
postupcima koji nisu zavreni po tubama podnesenim Vrhovnom sudu
Federacije nakon 31.12.2003. godine, koji postupak e se nastaviti
pred nadlenim kantonalnim sudom u skladu sa ovim Zakonom. lan 76.
Stvarna nadlenost za poslove upisa u registar Postupak u predmetima
upisa u sudski registar u kojima je stvarna nadlenost izmijenjena
odredbama lana 27. stav 1. taka 4. podtaka g), koji je pokrenut do
dana stupanja na snagu ovog Zakona, nastavit e se pred sudom
nadlenim prema odredbama ovog Zakona. Spisi predmeta iz stava 1.
ovog lana dostavit e se nadlenom sudu u roku od 15 dana od dana
stupanja na snagu ovog Zakona. Postupak u predmetima iz stava 1.
ovog
20/22
-
SLUBENE NOVINE FBIH 38/05 Objavljeno 04.07.2005
lana u kojima je do stupanja na snagu ovog Zakona donesena
prvostepena odluka kojom se postupak pred prvostepenim sudom
zavrava, nastavit e se pred sudom nadlenim prema odredbama l. 8.,
56., 57. i 62. Zakona o postupku upisa pravnih lica u sudski
registar ("Slubene novine Federacije BiH", br. 4/00, 19/00, 49/00,
32/01, 14/02 i 29/03). Ako nakon stupanja na snagu ovog Zakona bude
ukinuta prvostepena odluka iz stava 3. ovog lana, postupak e se
nastaviti pred sudom nadlenim prema odredbama ovog Zakona. lan 77.
Centar za edukaciju sudija i tuilaca Federacije Bosne i Hercegovine
Dok Centar za edukaciju sudija i tuilaca Federacije Bosne i
Hercegovine ne utvrdi program poetne obuke za pripravnike i
pripravnike - volontere ova obuka e se vriti u skladu sa postojeim
programima obuke. lan 78. Koritenje postojeih automatiziranih
sistema Sudovi koji su do stupanja na snagu ovog Zakona posjedovali
automatizirane sisteme praenja ili registracije predmeta, ili druge
sisteme upravljanja predmetima mogu nastaviti koristiti iste
sisteme i bez odobrenja iz lana 67. ovog Zakona, dok Visoko sudsko
i tuilako vijee ne utvrdi jednoobrazne sisteme za sve sudove ili
jednoobrazne kriterije za usvajanje tih sistema. lan 79. Primjena
lana 9., 39. i 40. Odredbe l. 9., 39. i 40. ovog Zakona, u dijelu
koji se odnosi na sudije porotnike, primjenjuju se samo na postupke
koji se, u skladu sa prijelaznim i zavrnim odredbama Zakona o
krivinom postupku Federacije Bosne i Hercegovine ("Slubene novine
Federacije BiH", br. 35/03 i 56/03) i Zakona o parninom postupku
("Slubene novine Federacije BiH", broj 53/03), provode prema
propisima koji su se primjenjivali do dana njihovog stupanja na
snagu. lan 80. Prestanak vaenja zakona o sudovima Danom stupanja na
snagu ovog Zakona prestaje vaiti Zakon o Vrhovnom sudu Federacije
Bosne i Hercegovine ("Slubene novine Federacije BiH", br. 2/95,
4/95, 9/96, 20/01 i 44/01). U sluaju da je ovaj Zakon u suprotnosti
sa drugim zakonima u Federaciji primjenjivat e se ovaj Zakon.
Kantonalna zakonodavna tijela duna su u roku od 90
21/22
-
SLUBENE NOVINE FBIH 38/05 Objavljeno 04.07.2005
dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona uskladiti svoje
zakone i druge propise sa odredbama ovog Zakona. lan 81. Stupanje
na snagu Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja
u "Slubenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajui Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH Slavko Mati, s. r. Predsjedavajui
Predstavnikog doma Parlamenta Federacije BiH Muhamed Ibrahimovi, s.
r.
22/22