Natalija Lupšić Marija Sefčik Boban Dinić Sanja Kamjanac Za tebe, za mene, za sve!!!
GDE SE NALAZIMO?
U centralnoj Srbiji, 230 km od Beograda
Kopaonik se prostire u dve opštine: Rašku i Brus sa
mogućim proširenjem i na opštinu Leposavić
RELJEF
Kopaonik, najveca planina Centralne Srbije pruža se razgranatim
grebenom u dužini od 82 kilometra sa vrhovima: Gobelja (1934
m), Karaman Vučak (1936 m), Suvo Rudište (1976 m) i Pančićev
vrh (2017 m).
Sa zapadne strane duž celog grebena Kopaonika duboko je
usecena dolina reke Ibar.
KLIMA
Preko 200 sunčanih dana
godišnje (zbog toga Kopaonik
ima i drugo ime: PLANINA
SUNCA)
Temperatura na najvišim
Delovima prosečno iznosi 3,7°C
Snegovi padaju krajem
novembra i traju do meseca
maja, prosečno 159 dana
godišnje. Padavine su u
proseku vece od 1000 mm
godišnje.
VODE KOPAONIKA
U regionu planine ima dosta
termalnih izvora. Vrlo su poznate
Vrnjacka Banja, Mataruška Banja i
Sijarinska Banja. U samom
podnožju nalazi se Jošanicka Banja
(termalni izvor, 78°C), Lukovska
Banja (36—56°C) i Kuršumlijska
Banja (38—57°C).
Pored termalnih izvora na
Kopaoniku postoje i mineralni izvori
kao i izvor niskoradioaktivne
vode(najradioaktivniji u Srbiji)
Krcmar na visini od 1950 m i Marine
vode na visini od 1700 m.
Iznad mešovitih šumskih zajednica u nižim predelima (cera,
graba, hrasta, divlje Jaruške), prostire se pojas bukovih šuma u
kojima ima planinskog javora, belog jasena klena, lipe a na vecim
visinama i jela
Najviši šumski pojas na Kopaoniku iznad 1500 m pokrivaju guste
smrceve šume. Na vecim nadmorskim visinama (1750-1900 m)
smrceve šume se proreduju i prelaze u zajednicu niskih žbunova
gde preovladuju planinska kleka i borovnica kao i druge vrste
prizemnog sprata među kojima treba izdvojiti gencijan, divizmu,
runolist.
BILJNI SVET
Endemične vrste koje su ujedno i zakonom zaštićene:
Pančićeva omorika
Pančićeva potočarka
kopaonička ljubičica
Runolist
Kopaonička čuvarkuća
Pančićeva režuha
Posebnu karakteristiku biljnog sveta visokog Kopaonika cine 'Tresave".
BILJNI SVET
ZIVOTINJSKI SVET
Zivotinje koje ovde zive su: vuk, srna, lisica, zec, a takode i razne
vrste ptica od kojih ušasta sova u manjem broju, jarebica
kamenjarka kao i ptica krstokljun koja se hrani semenom
četinara.
Od insekata treba naglasiti sibirskog skakavca koji živi u visokim
hladnim predelima planine.
U bistrim vodama i brzacima Samokovske reke živi potocna
pastrmka.
Na kopaoniku postoji 148
različitih vrsta ptica.
ZIVOTINJSKI SVETZakonom zaštićene životinje
su:
• sivi soko
• suri orao
• Buljina
• divlja macka
• Živorodni gušter
• Planinska ševa
• Sivi puh
• Srna
Zone sa posebno znacajnim i retkim biljnim i životinjskim vrstama suizolovani i zašticeni su kao rezervati.
Postoji 12 takvih rezervata:
1. Kozje stene
2. Vucak
3. Mrkonja
4. Jankova bara
5. Gobelja
6. Barska reka
7. Samokovska reka
8. Metode
9. Jerak
10. Suvo rudište
11. Duboka
12. Ravnica
REZERVATI
Srednjovekovni gradovi :
* Ras
* Zvečanj (XI—XIV vek),
* Maglić (XIII vek),
* Brvenik (XIV vek),
* Vrh Lab (XIV vek),
* Koznik (XV vek)
Manastiri
* Petrova crkva kod Novog Pazara
* Studenica kod Ušca
* Žica kod Kraljeva
* Sopocani kod Novog Pazara
* Ðurdevi stupovi kod Novog Pazara
* Gradac kod Raške
* Pavlica kod Raške
TURIZAM
U okolini Kopaonika postoji veliki broj kulturno—istorijskih spomenika. Neki od njih su:
* Ostaci srednjovekovnog manastira Crkvine kod Nebeskihstolica
* Ostaci srednjevekovnog puta — Kukavica (oko 4 km)* Ostaci srednjevekovnog rudnika — Gvozdac* Gradevine sakralne arhitekture — svetilište Metode, crkva Sv.
Petra i Pavla u Krivoj reci,* Gradevina iz turskog perioda — tursko kupatilo u Jošanickoj banji* Spomenici iz oslobodilackoh ratova: spomenik na Mramoru,
spomenici Ðacki grob, Rasksnica, spomenik žrtvama fašizma u KrivojReci,
* Pancicev mauzolej* Znacajni istorijski objekti — Mijatovica jaz, seoske kuce: selo
Lisina, selo Ðordevici, selo Crna Glava, selo Kriva Reka, selo Brzece, vodenice i pilane: Brzece, Kriva Reka, Gobeljska reka, Jošanicka Banja
TURIZAM
Zbog povoljne klime, broja sunčanih dana u godini, geomorfološke raznovrsnosti Kopaonik je izuzetno pogodan za razvoj turizma. Kopaonik pruža posetiocima –ljubiteljima prirode, uživanje i lepe doživljaje...U okviru Nacionalnog parka izgrađen je prelep turistički centar sa sistemom žičara i skijaških terena za alpsko i nordijsko skijanje. Jedan kompleks se razvija kod sela Brzeca na istocnoj padini, gde u hotelima, apartmanima i kucama ima oko 1.000 ležaja.
TURIZAM
TURIZAM
počela je gradnja
luksuznog
sportsko-
rekreativnog
centra
"Kopaonik-
Lisina", ukupne
korisne površine
100.000 kvadrata.
RUDE
Pored vec poznatih ruda
metala gvožda, olova i cinka, u
nedrima Kopaonika ima i
retkih metala srebra i zlata i
retkih minerala: volastonita,
fluorita, azbesta i drugih.
Koliko je ovde, posebno tokom leta, prirodabajkolika i neobicna, najbolje svedocianegdota iz davnina. Jednog za planinutoplog dana u avgustu 1336. godine, stigaoje na Kopaonik car Dušan sa svitom. Zarucak su na trpezu domacini izneli -jagnjetinu sa ražnja, sveže trešnje izJošanicke Banje, grožde iz Župe i hladnovino. Dušan Silni se tome jako zacudio. Planinci su mu onda objasnili da se ovceovde dockan jagnje zbog duge zime, trešnjekasno stižu zbog hladnoce, da je grožde u Župi poranilo, a za hladno vino naKopaoniku i u avgustu ima snega...
ANEGDOTA