Vodic Kroz Kazneni Postupak

Vodi kroz Kazneni PostupakPlease visit the links below for more information on the ABA Rule of Law Initiative.

Criminal Law and Trafficking Programs In many host countries, new criminal codes have only recently come into force, in some cases providing jury trials for the first time ever. The Rule of Law Initiative assists legal professionals and law enforcement officers in implementing these novel codes of procedure. The Rule of Law Initiative also provides training, legislative drafting, and other support in combating human trafficking, corruption, money laundering and cybercrime and in addressing prosecutorial reform issues. Read more

Curriculum Development and Professional Training The ABA also supported activities to strengthen professional relationships between Croatian and international legal professionals involved in the investigation, prosecution, and adjudication of war crimes and other complex criminal matters. The ABA, the Croatian Judicial Academy, and the International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia (ICTY) Outreach Program organized a study visit to the ICTY for Croatian judges and prosecutors in February and March 2005. Read more

www.abarol.org/

VODI KROZ KAZNENI POSTUPAK PRIRUNIK ZA NOVINARE

1. KAZNENI POSTUPAK 1.1 Openito

Kazneni postupak ureen je prema temeljnim postulatima hrvatskog Ustava: u primjeni represije zabranjeno je sve to (zakonom) nije izriito doputeno zahvati u temeljna prava i slobode graana doputeni su samo ako je to odreeno zakonom i ako je o tome odluku donio (nadleni) sud na temelju zakona.

Zakon o kaznenom postupku (ZKP) odreuje mogunost privremenog posega u ustavna prava i slobode radi pribavljanja podataka i dokaza za provedbu kaznenog postupku (l. 180-183 ZKP). Pravni okvir posega temelji se na etiri postulata, prema kojima posezi moraju biti: utemeljeni na normi zakonskog ranga materijalnopravno legitimirani teinom kaznenog djela (kriminalnopolitiki nisu prihvatljivi intenzivni posezi kod lakih delikata) procesnopravno legitimirani postojanjem osnovane sumnje da je poinjeno odreeno kanjivo djelo vremenski ogranieni i pod nadzorom sudskog tijela.

1.1.1 Definicija i cilj kaznenog postupka Kazneni postupak je skup propisima odreenih aktivnosti koje provode odreena tijela i druge osobe kad postoji sumnja da je poinjeno kazneno djelo. Cilj kaznenog postupka je sudskom odlukom utvrditi osnovanost tvrdnji i zahtjeva iznijetih u optubi: je li poinjeno kazneno djelo tko ga je poinio, odnosno je li ga poinio okrivljenik moe li poinitelju biti izreena kazenenopravna sankcija ili mjera koju predvia kazneni zakon.

1

1.1.2 Dvije tenje kaznenog postupka U kaznenom postupku postoje dvije oprene tenje (l. 1 st. 1 Zakona o kaznenom postupku): Tenja za uinkovitou svaki poinitelj kaznenog djela mora biti uhvaen i kanjen (...da se poinitelju kaznenog djela izrekne kazna...) i Tenja za zatitom prava graana sprjeavanje kaznenog progona i osude nedune osobe (...da nitko neduan ne bude osuen...).

1.1.3 Naela kaznenog postupka Za kazneni postupak vrijede odredbe Zakona o kaznenom postupku. Te odredbe i postupak temelje se na osnovnim naelima kaznenog postupka. Kad ZKP ne nudi izriito rjeenje za odreeni procesno-pravni problem, temeljna naela kaznenog postupka predstavljaju pomo sucima u tumaenju i primjeni zakonskih odredaba ZKP. Zakonitost. Kazna ili druga kaznena sankcija moe biti izreena poinitelju samo uz uvjete koje predvia zakon i na temelju zakonito provedenog postupka pred nadlenim sudom (l. 1 st. 1 ZKP). Akuzatornost. Kazneni postupak moe biti pokrenut i voen samo na zahtjev ovlatenog tuitelja (l. 2 st. 1 ZKP). Ovlateni tuitelj moe biti dravni odvjetnik, oteenik i privatni tuitelj. Legalitet kaznenog progona. Dravni odvjetnik je duan poduzeti kazneni progon ako postoji osnovana sumnja da je odreena osoba poinila kazneno djelo za koje se progoni po slubenoj dunosti i da nema zakonskih smetnji za progon te osobe (l. 2 st. 3 ZKP). Ovo naelo vai ako u zakonu nije drugaije predvieno.1 Pretpostavka okrivljenikove nedunosti. Svatko je neduan i nitko ga ne moe smatrati krivim za kazneno djelo dok mu se pravomonom sudskom presudom ne utvrdi krivnja (l. 3 st. 1 ZKP). Ovo naelo ojaano je s dva dodatna naela: 1. In dubio pro reo. Dvojbu u odnosu na postojanje injenica koje tvore obiljeja kaznenog djela ili o kojima ovisi primjena neke odredbe

1 Iznimke postoje: kad dravni odvjetnik treba odobrenje za progon (v. odjeljak 1.2.2.2), kad dravni odvjetnik pravo gonjenja moe koristiti prema naelu svrhovitosti (l. 175 ZKP), ako dolazi u obzir primjena odredbe l. 176 ZKP (tzv. pentiti), u odreenim situacijama predvienim u postupku prema maloljetnicima (l. 63 - 63 Zakona o sudovima za mlade) i kod ustupanja kaznenog progona stranoj dravi (l. 505 i 509 ZKP/93).

2

kaznenog zakonodavstva sud rjeava presudom povoljniji za okrivljenika (l. 3 st. 2 ZKP). 2. "Pravo na utnju". Okrivljenik nije duan iznijeti odgovarati na pitanja. Zabranjeno je i kanjivo druge osobe koja sudjeluje u postupku iznuivati drugu izjavu (l. 4 st. 3 ZKP).

na nain koji je svoju obranu niti od okrivljenika ili priznanje ili kakvu

Materijalna i formalna obrana. Okrivljenik se ima pravo braniti sam ili uz strunu pomo branitelja. Ako okrivljenik sam ne uzme branitelja, okrivljeniku e branitelj biti postavljen radi osiguranja obrane kad je to odreeno ZKP (l. 5 ZKP). Drugi dio ovog naela jami pravo okrivljeniku da ve na prvom ispitivanju bude obavijeten o tome to mu je stavljeno na teret i koje su osnove optube. Okrivljeniku mora biti omogueno da se oituje o svim injenicama i dokazima koji ga terete i da iznese sve injenice i dokaze koji mu idu u korist (l. 4 st. 1 i 2 ZKP). Zatita osobne slobode. Osobna sloboda kao i druga okrivljenikova prava mogu biti ograniena samo na temelju zakona i to onda ako postoji "osnovana sumnja" da je okrivljenik poinio kazneno djelo. Ovo naelo trai osiguranje odreenih prava za okrivljenika navedenih u l. 6 st. 1 ZKP. Ekspeditivno voenje kaznenog postupka. Okrivljenik ima pravo da u najkraem roku bude izveden pred sud (l. 10 st. 1 ZKP). Svakome treba biti sueno bez velikog zakanjenja. Sud mora rjeenjem uskratiti pravo na radnju ako je rije o oiglednom odugovlaenju kaznenog postupka ili ta radnja predstavlja zlouporabu prava iz ZKP (l. 10 st. 3 ZKP) Zatita ovjekove osobnosti i dostojanstva. Zabranjeno je i kanjivo od okrivljenika ili druge osobe koja sudjeluje u postupku iznuivati priznanje ili kakvu drugu izjavu (l. 4 st. 3 ZKP). Inkvizitorno naelo (maksima). Sud i dravna tijela koja sudjeluju u kaznenom postupku s jednakom panjom ispituju i utvruju injenice koje terete okrivljenika i koje mu idu u korist (l. 8 st. 1 ZKP).2 Slobodna ocjene dokaza. Pravo suda i dravnih tijela koja sudjeluju u kaznenom postupku da ocjenjuju postojanje ili nepostojanje injenica nije vezano ni ogranieno posebnim formalnim dokaznim pravilima (l. 8 st. 2 ZKP). Zakoniti dokazi (izdvajanje nezakonitih dokaza). Sudske odluke se ne mogu utemeljiti na dokazima pribavljenim na nezakonit nain. Definicija zakonitih dokaza u ZKP navedena je negativno, odreivanjem koji su dokazi nezakoniti (l. 9 ZKP). Nezakoniti su oni dokazi koji su pribavljeni:2

Sintagma "dravna tijela" odnosi se na dravno odvjetnitvo.

3

na nain koji predstavlja krenje temeljnih ljudskih prava na obranu, dostojanstvo, ugled i ast, te pravo na nepovredivost osobnog i obiteljskog ivota, a koja su zajamena Ustavom, zakonom ili meunarodnim pravom krenjem odredaba kaznenog postupka i koji su izriito predvieni ZKP drugi dokazi za koje se iz njih saznalo.3 Uporaba hrvatskog jezika. U kaznenom postupku u uporabi je hrvatski jezik i latinino pismo. Procesni sudionici imaju se pravo sluiti svojim jezikom sukladno odredbama ZKP (l. 7 ZKP). Zabrana dvostrukog suenja o istoj stvari i ponavljanja kaznenog postupka na tetu okrivljenika. Nitko ne moe biti ponovno suen za djelo za koje je ve bio suen i za koje je donesena pravomona sudska odluka (l. 11 st. 1 ZKP). Kazneni postupak protiv osobe koja je osloboena pravomonom presudom ne moe biti ponovljen (l. 11 st. 2 ZKP).4 Rehabilitacija i popravljanja tete neopravdano osuenoj ili neosnovano uhienoj osobi. Osoba koja je neopravdano osuena za kazneno djelo ili je neosnovano uhiena ima pravo na punu rehabilitaciju, pravo na naknadu tete te druga prava utvrena zakonom (l. 12 ZKP). Pomo u pravo neupuenoj osobi. Okrivljenika ili drugu osobu koja sudjeluje u postupku, a koja bi iz neznanja mogla propustiti kakvu radnju ili se zbog neznanja ne bi koristila svojim pravom, sud je duan pouiti o pravima koja joj pripadaju prema ZKP kao i o posljedicama proputanja radnje (l. 13 ZKP). Njihovo neznanje im ne moe ii na tetu. Cilj kaznenog postupka, pretpostavka okrivljenikove nedunosti (ustavno naelo) i definicije naziva procesnih uesnika (v. odjeljak 1.5) vani su i za praenje i za izvjeivanje o radnjama koje prethode kaznenom postupku, kao i za praenje i izvjeivanje o tijeku kaznenog postupka. Postupak koji prethodi kaznenom postupku (kriminalistika obrada, hitne istrane radnje prije formalnog otvaranja istrage), podnoenje istranog zahtjeva, donoenje rjeenja o provoenju istrage i podizanje optunice su aktivnosti i radnje koje se poduzimaju ako postoji osnovana sumnja da je neka osoba poinila kazneno djelo. Osnovana sumnja znai da postoji stupanj izvjesnosti, potkrijepljen prikupljenim obavijestima, dokazima, da je odreena osoba poinila kazneno djelo.

3 4

Doktrina "plodova otrovnog drveta" (dokazi koji su izvedeni iz nezakonitih dokaza). Kazneni postupak na tetu okrivljenika mogue je ponoviti jedino ako je postupak zavren presudom kojom je optuba odbijena. Uvjeti za tu iznimku propisani su l. 406 ZKP.

4

Svatko je neduan i nitko ga ne moe smatrati krivim za kazneno djelo dok mu se pravomonom sudskom presudom ne utvrdi krivnja (l. 3 st. 1 ZKP).

Taj stupanj izvjesnosti moe biti vei ili manji. No, to nikako ne znai da je ta osoba doista i poinila to kazneno djelo. Okolnost da je neka osoba poinila kazneno djelo, utvruje jedino i iskljuivo sud u kaznenom postupku.

Izvjea redarstvenih vlasti (ili bilo kojeg drugog tijela) koja kao rezultat kriminalistike ili sline obrade navode utvrenje da je kazneno djelo poinjeno i da je poinitelj uhvaen ili da je utvreno da je NN poinio kazneno djelo su naelno i u kaznenopravnom smislu pogrena. U takvim situacijama sve do pravomone presude kojom je neka osoba proglaena krivom zato to je poinila kazneno djelo, poglavito u medijskom praenju prethodnog ili kaznenog postupka, valja rabiti izriaje koji prosjenom itatelju ili gledatelju oivotvoruju pretpostavku okrivljenikove nevinosti. Umjesto npr.: kriminalistikom obradom utvreno je da je NN poinio kazneno djelo, NN je u obavljanju slube zlouporabio ovlasti ili utvreno je da je NN drogu nabavio radi daljnje prodaje, valja uporabiti navodno, postoji osnovana sumnja ili slian izriaj. 1.2 Pokretanje kaznenog postupka

Kazneni postupak pokree iskljuivo ovlateni tuitelj. Nakon to ovlateni tuitelj podnese akt kojim se pokree kazneni postupak, sud, ako su ispunjeni zakonski uvjeti, donosi akt kojim kazneni postupak zapoinje (v. odjeljak 1.3.). Sud nikada ne pokree kazneni postupak, ali donosi odluku o njegovom zapoinjanju. Dakle, postoji razlika izmeu pokretanja i zapoinjanja kaznenog postupka. Bez pokretanja kazneni postupak ne moe zapoeti, ali ovlateni tuitelj nikada ne zapoinje kazneni postupak. Pokretanje kaznenog postupka ovisi jedino i iskljuivo o ovlatenom tuitelju. Hoe li neki dogaaj zavriti na sudu i u odnosu na njega biti voen kazneni postupak, ovisi samo o tome je li ovlateni tuitelj za taj dogaaj pokrenuo kazneni postupak. Sud ne smije sam, po slubenoj dunosti, pokretati kazneni postupak niti donositi odluku o zapoinjanju kaznenog postupka bez akta kojim ovlateni tuitelj pokree kazneni postupak. 1.2.1 Ovlateni tuitelji Dravni odvjetnik za kaznena djela za koja se progoni po slubenoj dunosti

5

Privatni tuitelj za kaznena djela za koje se progoni po privatnoj tubi Oteenik kao tuitelj moe stupiti na mjesto dravnog odvjetnika ako dravni odvjetnik ustanovi da nema osnova za pokretanje ili provoenje kaznenog postupka.

Zakon o kaznenom postupku ne navodi kaznena djela za koja se progoni po privatnoj tubi, ali ih odreuje Kazneni zakon (KZ). To su: Tjelesna ozljeda, l. 98 st. 1 KZ Prisila, l. 128 st. 3 KZ Kaznena djela protiv asti i ugleda, l. 199 - 202 KZ "Sitna" kraa, l. 216 st. 2 KZ Utaja, l. 220 st. 6 KZ Unitenje i oteenje tue stvari, l. 222 st. 3 KZ Prijevara, l. 224 st. 8 KZ Zloporaba povjerenja, l. 227 st. 3 KZ Kraa, teka kraa, oduzimanje tue pokretne stvari, prijevara, povreda tuih prava i prikrivanje ako su poinjena prema branom drugu, roaku po krvi u ravnoj lozi, bratu, sestri, posvojitelju ili posvojeniku ili prema osobi s kojom poinitelj ivi u zajednikom domainstvu (l. 337 KZ) Protuzakoniti ribolov, l. 259 st. 3 KZ Neprijavljivanje poinjenog kaznenog djela, l. 300 st. 2 KZ Samovlast, l. 329 st. 3 KZ.

1.2.2 Prijedlog i odobrenje za kazneni progon Dravni odvjetnik nije ovlateni tuitelj za kaznena djela za koja se progon poduzima privatnom tubom. Za sva ostala kaznena djela dravni odvjetnik je ovlateni tuitelj, ali za poduzimanje kaznenog progona za neka kaznena djela prije pokretanja kaznenog progona mora imati prijedlog oteenika. U odreenim situacijama za pokretanje kaznenog progona ovlateni tuitelj mora imati odobrenje za progon, koje mu daje nadleno dravno tijelo. Ovlateni tuitelj mora pribaviti odobrenje nadlenog dravnog tijela prije podnoenja zahtjeva za provoenje istrage, optunice ili optunog prijedloga (l. 163 st. 2 ZKP). Dravni odvjetnik mora pribaviti oteenikov prijedlog za progon prije podnoenja zahtjeva za provoenje istrage, optunice ili optunog prijedloga (l. 163 st. 1 ZKP).

Postojanje prijedloga ili odobrenja je procesna pretpostavka za kazneni progon. Izostanak prijedloga ili odobrenja, kada je ono prema zakonu nuno, je okolnost koja iskljuuje kazneni progon i na koju sud pazi po slubenoj dunosti. To, meutim, ne znai da sud pribavlja prijedlog ili odobrenje, jer je 6

sud neovisno i nepristrano tijelo drave koje presuuje spor dviju stranaka. Stranka koja ima interes za kazneni progon (ovlateni tuitelj, v. odjeljak 1.2.1) je duna dati dokaz da postoji prijedlog ili da je dano odobrenje za kazneni progon.

1.2.2.1 Prijedlog za kazneni progon Kad zakon odreuje da je za kazneni progon potreban prijedlog oteenika, dravni odvjetnik ne smije staviti zahtjev za provoenje istrage niti podignuti neposrednu optunicu ili optuni prijedlog dok oteenik ne stavi prijedlog. Dravni odvjetnik poduzima kazneni progon na prijedlog oteenika za sljedea kaznena djela: Teka tjelesna ozljeda ako postoji srodstvo izmeu poinitelja i oteenika (l. 102 st. 2 KZ) Prisila poinjena u sastavu grupe ili zloinake organizacije (l. 128 st. 3 KZ) Prijetnja prema osobi koja nije slubena osoba (l. 129 st. 4 KZ) Povreda tajnosti pisama i drugih poiljaka koju poini osoba koja nije slubena osoba (l. 130 st. 4 KZ) Neovlateno snimanje i prislukivanje koje ini privatna osoba (l. 131 st. 4 KZ) Neovlateno otkrivanje profesionalne tajne (l. 132 st. 3 KZ) Nedoputena uporaba osobnih podataka (l. 133 st. 2 KZ) Kraa ili utaja dravnog vlasnitva (l. 216 st. 3, 220 st. 6 KZ) Oduzimanje pokretne stvari u vlasnitvu drave (l. 221 st. 3 KZ) Oteenje i uporaba tuih podataka (l. 223 st. 3 KZ) Zloporaba osiguranja (l.225 st. 4) Zloporaba eka i kreditne kartice (l. 226 st. 1 KZ) Oteenje tuih prava (l. 228 st. 3 KZ) Kraa, teka kraa, prijevara, oteenje tuih prava i prijevara u sluajevima srodstva izmeu poinitelja i oteenika (l. 237KZ) Prenoenje spolne bolesti (l. 239 st.2 KZ) Pogodovanje vjerovnika (l. 281 st. 2 KZ) Samovlast poinitelja u sastavu grupe ili zloinake organizacije (l. 329 st. 3 KZ).

Rok. Prijedlog za progon ovlatena fizika ili pravna osoba podnosi dravnom odvjetnitvu u roku od tri mjeseca od saznanja za kazneno djelo i poinitelja. 1.2.2.2 Odobrenje za kazneni progon Za kazneni progon u odreenim situacijama dravni odvjetnik mora imati odobrenje nadlenog dravnog tijela. U toj situaciji on ne smije staviti

7

zahtjev za provoenje istrage niti podignuti neposrednu optunicu ili optuni prijedlog ako ne podnese dokaz da je odobrenje dano. Dravni odvjetnik mora imati odobrenje nadlenog dravnog tijela za: Kazneni progon osoba koje uivaju zastupniki imunitet (l. 75 st. 1 i 3 Ustava Republike Hrvatske) Kazneni progon sudaca Ustavnog suda RH (l. 3 Ustavnog zakona o Ustavnom sudu RH) Kazneni progon lanova Dravnog sudbenog vijea (l. 8 Zakona o Dravnom sudbenom vijeu) Kazneni progon sudaca (l. 9 Zakona o sudovima) Kazneni progon dravnih odvjetnika (l. 7 Zakona o dravnom odvjetnitvu) Kazneni progon poinitelja odreenih kaznenih djela kada odobrenje daje dravni odvjetnik Republike Hrvatske (l. 15 st. 1, 16 st. 2 i 3, 186 st. 3 KZ) Kazneni progon poinitelja za kazneno djelo povrede ugleda strane drave i meunarodne organizacije (l. 186 st. 3 KZ) Pritvaranje odvjetnika zbog kaznenog djela poinjenog u pruanju pravne pomoi (l. 16 Zakona o odvjetnitvu).

1.2.3 Imunitet Imunitet (kaznenoprocesni imunitet) je pravo odreenih kategorija osoba da protiv njih uope ne moe biti voen kazneni postupak ili moe biti voen samo uz odobrenje nadlenog dravnog tijela. Predvien je djelomino propisima unutarnje prava Republike Hrvatske, a propisima meunarodnog prava. Prema unutarnjem pravu (v. odjeljak 1.2.2.2) imunitet imaju:Zastupnici u Saboru RH. Oni ne mogu biti pozvani na kaznenu odgovornost niti pritvoreni ili kanjeni za izraeno miljenje ili glasovanje u Saboru (apsolutni materijalnopravni imunitet). Ako poini neko drugo kazneno djelo zastupnik ne smije biti pritvoren niti protiv njega smije biti voen kazneni postupak bez odobrenja Sabora (procesnopravni imunitet), osim ako je zateen pri poinjenju kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora od pet godina ili tea. Odobrenje za kazneni progon daje Sabor ako zasjeda. Ako Sabor ne zasjeda, odobrenje daje mandatnoimunitetska komisija iju odluku naknadno potvruje Sabor. Ako nadleno tijelo uskrati odobrenje, kazneni postupak moe biti voen tek nakon prestanka mandata zastupnika. Suci Ustavnog suda RH uivaju imunitet kao i zastupnici u Saboru RH. lanovi Dravnog sudbenog vijea uivaju imunitet kao i zastupnici, s tim da odobrenje za kazneni progon ili za pritvaranje svog lana daje Dravno sudbeno vijee. Suci imaju imunitet kao i zastupnici. Odobrenje za njihov kazneni progon ili pritvaranje daje Dravno sudbeno vijee.

8

Dravni odvjetnici imaju imunitet prema Zakonu o dravnom odvjetnitvu. Odobrenje za njihov kazneni progon ili pritvaranje daje Dravno odvjetniko vijee. Odvjetnici imaju ogranieni procesni imunitet. Odvjetnik ne smije biti pritvoren zbog kaznenog djela poinjenog u pruanju pravne pomoi. Odobrenje za pritvaranje odvjetnika daje vijee nadlenog suda sastavljeno od trojice sudaca.

Na postojanje imuniteta sud pazi po slubenoj dunosti. Odricanje od prava na imunitet nema uinak na voenje kaznenog postupka. Ako nadleno tijelo nije dalo odobrenje, kazneni postupak ne smije biti voen ak i ako osoba koja uiva imunitet izjavi da se odrie tog prava. Prema meunarodnom pravu imunitet imaju:5efovi stranih drava (njihov brani drug i maloljetna djeca) kad borave u RH imaju apsolutni (materijalni i procesnopravni) imunitet. Isto pravo uivaju i lanovi njihove slubene pratnje. Ako ef strane drave u RH boravi privatno ili incognito, imunitet ne vrijedi osim ako se naim tijelima ne predstavi u svom pravom svojstvu. Diplomatski agenti stranih drava akreditirani u RH uivaju apsolutni (materijalni i procesnopravni) imunitet. Diplomatskim agentima smatraju se efovi i lanovi stranih diplomatskih misija. Imunitet uivaju i lanovi obitelji diplomatskog agenta, te itavo administrativno i tehniko osoblje misije. Predstavnici, funkcionari i strunjaci Ujedinjenih naroda Vojno osoblje NATO-a.

1.2.4 Zastara Zastara je institut kaznenog prava prema kojem zbog protoka vremena prestaje pravo drave na primjenu kaznenopravnog zakonodavstva. Ovaj institut kaznenog prava temelji se na kriminalnopolitikim ciljevima kaznenog prava, na opim naelima kaznenog prava, te na razlozima i svrsi kanjavanja. Primjena kaznenopravne sankcije poslije dueg vremena nije svrsishodna. Protokom vremena kazna gubi svoju aktualnost, a time nestaje i svrha kazne. S vremenom stvari padaju u zaborav, tee je utvrditi odlune injenice, rizik zablude je vei, a poinitelj se moda popravio i bez sankcije. To su uglavnom razlozi koji opravdavaju institut zastare.

5

Velik broj izvora sadri odredbe o imunitetu po meunarodnom pravu. Zato su ovdje samo primjerice navedene neke situacije u kojima je na snazi imuniteta prema tom pravu.

9

Kazneni zakon poznaje dva oblika zastare: zastara kaznenog progona i zastara izvrenja kazne (l. 19 24 KZ). U oba oblika postoje apsolutna i relativna zastaru. Kazneni zakon za oba oblika propisuje rokove zastare, nakon kojih vie nije mogue pokrenuti kazneni progon, odnosno izvriti kaznenopravnu sankciju. Tu je rije o relativnoj zastari zato to je tijek zastare mogue prekinuti postupovnom radnjom nadlenog tijela radi pokretanja kaznenog postupka prema poinitelju ili radi izvrenja kaznenopravne sankcije. Apsolutna zastara je definitivno nastupanje zastare poslije dvostrukog zakonom odreenog zastarnog roka. Prema Kaznenom zakonu nikada ne zastarijeva kazneni progon radi poinjenja odreenih kaznenih djela kao niti radi izvrenja kazne koja je izreena poinitelju tih kaznenih djela. Sljedea kaznena djela nikada ne zastarijevaju: Genocid (l. 156 Kaznenog zakona) Agresivni rat (l. 157 Kaznenog zakona) Ratni zloin protiv civilnog puanstva (l. 158 Kaznenog zakona) Ratni zloin protiv ranjenika i bolesnika (l. 159 Kaznenog zakona) Ratni zloin protiv ratnih zarobljenika (l. 160 Kaznenog zakona) Kaznena djela koja ne zastarijevaju prema meunarodnom pravu.

1.2.4.1 Zastara kaznenog progona Kad protekne odreeno vrijeme od poinjenja kaznenog djela, kazneni progon ne smije biti poduzet. Nastup zastare tijekom kaznenog postupka dovodi ili do obustave kaznenog postupka (rjeenjem izvan glavne rasprave) ili do presude kojom se optuba odbija (tijekom glavne rasprave).

Zastara kaznenog progona je okolnost koja iskljuuje kazneni progon i ona je razlog za odbijanje optube na glavnoj raspravi (tzv. formalna presuda), a nikada za oslobaajuu presudu. Pogreno je rei ili napisati da je okrivljenik osloboen od optube, jer je nastupila zastara kaznenog progona.

Zastarni rokovi za kazneni progon ovise o propisanoj kazni za odreeno kazneno djelo:ZA KAZNENO DJELO JE PROPISANA KAZNA1.

RELATIVNA ZASTARA25 godina

APSOLUTNA ZASTARA50 godina

Dugotrajni zatvor (npr. teko ubojstvo, genocid, ratni zloini,

10

2.

3.

4.

5. 6.

kvalificirani oblik zlouporabe opojnih droga iz l. 173 st. 2, kvalificirani oblik spolnog odnoaja s djetetom iz l. 192 st. 5) Tea od 10 godina zatvora (npr. kvalificirani oblik zlouporabe opojnih droga iz l. 173 st. 2, ubojstvo, kvalificirano silovanje, kvalificirani oblik razbojnitva, oruana pobuna) Tea od 5 godina zatvora (npr. ubojstvo na mah, kvalificirani oblici teke tjelesne ozljede, osnovni oblik silovanja, osnovni oblik razbojnitva, kvalificirani oblik prijevare, edomorstvo) Tea od 3 godina zatvora (npr. osnovni oblik otmice, teka kraa, osnovni oblik prijevare, osnovni oblik iznude, organiziranje zloinake organizacije l. 333 st. 2) Tea od 1 godina zatvora (npr. osnovni oblik teke tjelesne ozljede, nasilniko ponaanje u obitelji, prikrivanje) Zatvora do 1 godine ili novana kazna (npr. tjelesna ozljeda, uvreda, kleveta, obmanjivanje kupaca, nedozvoljena trgovina)

15 godina

30 godina

10 godina

20 godina

5 godina

10 godina

3 godine 2 godine

6 godina 4 godine

Zastara kaznenog progona poinje tei od dana poinjenja kaznenog djela. Zastara ne tee za vrijeme za koje se prema zakonu kazneni progon ne moe poduzeti ili se ne moe nastaviti, a prekida se svakom postupovnom radnjom poduzetom radi kaznenog progona poinitelja kaznenog djela. Nakon svakog prekida zastara poinje tei iznova (relativna zastara). Zastara definitivno nastupa poslije dvostrukog zakonom predvienog roka (apsolutna zastara). 1.2.4.2 Zastara izvrenja kazni i sigurnosnih mjera Nakon odreenog vremena kaznenopravna sankcija koju je izrekao sud ne smije biti izvrena. Rok ove zastare ovisi o mjeri izreene kazne. Za sigurnosne mjere vrijedi pravilo da zastara izvrenja nastupa nakon protoka vremena jednakog onome kojeg je sud odredio za trajanje te mjere (relativna zastara izvrenja sigurnosne mjere). Apsolutna zastara izvrenja sigurnosne mjere nastupa protokom dvostrukog roka relativne zastare.6 Za kazne vrijede ovi zastarni rokovi:IZREENA MJERA KAZNE ZATVORA 1. 2. 3. 4. Dugotrajni zatvor Kazna zatvora u trajanju duljem od 10 godina Kazna zatvora u trajanju duljem od 5 godina Kazna zatvora u trajanju duljem od 3 godina RELATIVNA ZASTARA 25 godina 15 godina 10 godina 5 godina APSOLUTNA ZASTARA 50 godina 30 godina 20 godina 10 godina

6

Primjerice, ako je izreena sigurnosna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od dvije godine, rok relativna zastare izvrenja je dvije godine, a rok apsolutne zastare izvrenja je etiri godine.

11

5. 6.

Kazna zatvora u trajanju duljem od 1 godina Novana kazna ili kazna zatvora do 1 godine

3 godine 2 godine

6 godina 4 godine

Zastara ovdje poinje tei od dana pravomonosti odluke kojom je izreena kazna ili sigurnosna mjera. Zastara ne tee za vrijeme za koje prema zakonu izvrenje ne moe zapoeti ili se nastaviti, a prekida se svakom radnjom tijela nadlenog za izvrenje kazne ili primjene sigurnosne mjere. Nakon svakog prekida zastara poinje tei iznova (relativna zastara). Zastara definitivno nastupa poslije dvostrukog zakonom predvienog roka (apsolutna zastara). 1.3 Zapoinjanje kaznenog postupka

Kazneni postupak zapoinje kad (l. 164 ZKP): Istrani sudac donese rjeenja o provoenju istrage Istrani sudac dade suglasnost ovlatenom tuitelju za podizanje neposredne optunice7 Predsjednik vijea odredi glavnu raspravu na temelju neposredne optunice ako nije bilo prigovora protiv optunice ili zahtjeva predsjednika vijea za njenim ispitivanjem Optunica postane pravomona Predsjednik vijea ili sudac pojedinac zakae glavnu raspravu u skraenom postupku Sudac pojedinac izda kazneni nalog.

1.4

Vrste postupaka

Teorija dijeli kazneni postupak na pet stadija: 1. istraga, 2. optuivanje s eventualnom kontrolom optunice, 3. glavna rasprava s donoenjem i objavljivanjem presude, 4. postupak povodom albe na presudu i 5. slanje presude na izvrenje. Tzv. redovni kazneni postupak sadri sve stadije i predvien je za sva kaznena djela osim za ona za koja je u ZKP odreeno da se vodi skraeni postupak. Optuni akt u redovnom postupku je optunica. Tzv. skraeni kazneni postupak predvien je ako je rije o kaznenim djelima za koja je kao glavna kazne propisana novana kazna ili kazna zatvora do pet godina.8 Skraeni postupak zapoinje kad sudac pojedinac iliDravni odvjetnik moe podignuti optunicu i bez provoenja istrage ako je rije o kaznenom djelu za koje je predviena kazna zatvora do osam godina i ako podaci koji se odnose na kazneno djelo i na poinitelja daju dovoljno osnova za optubu tzv. neposredna optunica (l. 191 st. 6 ZKP). 8 Izmjena ZKP prema kojoj je skraeni postupak za djela za koja je predviena kazna zatvora u trajanju do pet godina u primjeni je od 01. 01. 2003. godine. Do tada, skraeni postupak predvien je kad je rije o kaznenim djelima za koja je previena kazna zatvora u trajanju do tri godine.7

12

predsjednik vijea odredi glavnu raspravu. Mnoge forme redovnog postupka ne postoje u skraenom postupku, no postoje u skraenom obliku. Npr. nema istrage (ali su mogue istrane radnje), rok za albu protiv presude je krai (8 dana, a u redovnom postupku 15 dana), a pisano izraena presuda ne mora sadravati obrazloenje ako su se stranke odrekle prava na albu i ako nisu zahtijevale dostavu presude. Optuni akt u skraenom postupku je optuni prijedlog ili privatna tuba. U skraenom postupku sudac pojedinac moe izdati kazneni nalog ako je to u optunom prijedlogu zatraio dravni odvjetnik. Privatni tuitelj nema mogunosti traiti izdavanje kaznenog naloga u privatnoj tubi. Kazneni postupak prema maloljetnicima (osobe mlae od 18 godina, a starije od 14 godina) je posebni oblik kaznenog postupka, jer sadri vana odstupanja od redovnog kaznenog postupka Kazneni postupak prema neubrojivom okrivljeniku moe biti voen kao redovni i kao skraeni (ovisi o predvienoj kazni za kazneno djelo i nazivu optunog akta). Neubrojiva je osoba koja u vrijeme ostvarenja zakonskih obiljeja kaznenog djela nije bila u mogunosti shvatiti znaenje svojeg postupanja ili nije mogla vladati svojom voljom zbog duevne bolesti, privremene duevne poremeenosti, nedovoljnog duevnog razvitka ili neke druge tee duevne smetnje. Neubrojiva osoba ne moe ostvariti subjektivna obiljeja djela, jer ne moe djelovati s namjerom ili nehajem. Neubrojiva osoba nije kriva (l. 40 st. 1 KZ). Zato neubrojiva osoba nije poinila kazneno djelo, ve je ostvarila objektivne elemente kaznenog djela. Pogreno je rei ili napisati da je neubrojiva osoba kriva ili da je poinila kazneno djelo. Raspravni sudac prije rasprave mora utvrditi je li neubrojivi okrivljenik sposoban sudjelovati i pratiti glavnu raspravu (tzv. raspravna sposobnost). Ako nije raspravno sposoban, rasprava moe biti provedena i u odsutnosti okrivljenika. Ako je utvreno da je okrivljenik ostvario objektivna obiljeja kaznenog djela u stanju neubrojivosti i ako je dravni odvjetnik stavio zahtjev za takvim utvrenjem, sud donosi tzv. utvrujuu presudu (v. odjeljak 1.11). 1.5 Procesni uesnici

U kaznenom postupku se u pravilu pojavljuje vie osoba. Svaka od njih ima naziv koji sadri odreeno znaenje. U smislu ZKP procesni uesnici su: Sudac nositelj pravosudne dunosti u tijelu sudbene vlasti, ovlaten odluivati, sam ili u vijeu o pitanjima i spisima predmeta podnijetim na sud. Istrani sudac sudac upanijskog suda ija je osnovna funkcija voditi istragu, te provoditi istrane radnje. Predsjednik vijea sudac opinskog ili upanijskog suda koji predsjeda raspravnom vijeu koje sudi u odreenom predmetu.

13

Sudac pojedinac sudac opinskog suda izuzetno zakonom ovlaten sam suditi u odreenom predmetu za koji se provodi skraeni postupak. Sudac izvjestitelj sudac drugostupanjskog suda koji prouava, priprema i izvjeuje o predmeta prvostupanjskog suda, te izrauje nacrt odluke suda vieg stupnja. Sudac za mlade sudac opinskog, upanijskog ili Vrhovnog suda RH koji mora imati izraeno nagnue za odgoj, potrebe i probitke mladei, te vladati osnovnim znanjima s podruja kriminologije, socijalne pedagogije i socijalne skrbi za mlade osobe. Predsjednik suda sudac koji uz sudaku dunost obavlja i poslove sudske uprave. Sudac porotnik graanin koji sudaku funkciju ne vri kao redovno zanimanje i koji kao lan sudskog vijea ravnopravno sa sucem (sucima) odluuje o pitanjima o kojima u kaznenom postupku treba donijeti odluku. Stranka u kaznenom postupku stranka je i tuitelj i okrivljenik (l. 170 st. 1 ZKP). Tuitelj tuitelj je dravni odvjetnik, privatni tuitelj i oteenik kao tuitelj. Dravni odvjetnik nositelj pravosudne dunosti u dravnom tijelu kome je povjerena funkcija kaznenog progona. Privatni tuitelj ovlateni tuitelj za manji broj lakih kaznenih djela za koja zakonodavac smatra da ih treba progoniti samo ako se odreene osobe smatraju tako povrijeenima da trae kanjavanje poinitelja. Oteenik kao tuitelj oteenik koji je preuzeo kazneni progon od dravnog odvjetnika i umjesto njega postao ovlateni tuitelj. Oteenik osoba ije je kakvo osobno ili imovinsko pravo kaznenim djelom povrijeeno ili ugroeno. Osumnjienik osoba za koju tijela kaznenog progona ili redarstvene vlasti imaju osnova sumnjati da je poinila kazneno djelo. Uhienik osoba prema kojoj je primijenjena bilo koja mjera ili radnja koja dovodi do liavanja slobode te osobe. Okrivljenik osoba protiv koje se vodi kazneni postupak, a i osoba s duevnim smetnjama prema kojoj se vodi poseban postupak (postupak prema neubrojivoj osobi). Optuenik osoba protiv koje je optunica postala pravomona ili protiv koje je podnesena privatna tuba ili optuni prijedlog i zakazana glavna rasprava. Osuenik osoba za koju je pravomonom presudom utvreno da je kriva za odreeno kazneno djelo. Izraz "okrivljenik" upotrebljava se i kao opi naziv za okrivljenika, optuenika i osuenika.

14

Pogreno je za osobu protiv koje se vodi kazneni postupak rei ili napisati tuenik. To je termin iz graanskog procesnog prava, a ne iz kaznenog. Redarstvene vlasti redarstvene vlasti su ovlatene slubene osobe Ministarstva unutarnjih poslova i ovlatene slubene osobe Ministarstva obrane (vojna policija) u okviru njihovog djelokruga na vojnim graevinama i drugim vojnim objektima koji slue potrebama obrane (l. 170 st. 2 ZKP). Branitelj - odvjetnik, iznimno odvjetniki vjebenik, koji kao procesni pomonik okrivljeniku u obrani pomae svojim pravnim znanjem i procesnom vjetinom. Branitelj nije stranka u kaznenom postupku. Svjedok osoba razliita od okrivljenika za koju je vjerojatno da e moi dati obavijesti o injenicama koje su predmetom utvrivanja u kaznenom postupku i koju je sud pozvao da o njima da svoj iskaz. Vjetak strunjak s izvanpravnog podruja kojeg je sud pozvao radi utvrivanja ili ocjene neke vane injenice koja moe biti utvrena samo pomou izvanpravnog znanja i umijea.

1.6

Nadlenost i sastav vijea

Nadlenost suda je pravo i dunost postupanja suda u odreenim predmetima, odnosno pravo i dunost vrenja odreenih procesnih radnji. Razlikujemo stvarnu i mjesnu nadlenost. Stvarna nadlenost je nadlenost suda u rjeavanju odreenih vrsta predmeta ili u poduzimanju odreenih vrsta procesnih radnji. Mjesna nadlenost je vrsta nadlenosti koja rjeava pitanje koji e od vie stvarno nadlenih sudova postupati u konkretnom predmetu.

1.6.1 Stvarna nadlenost U kaznenim predmetima sude opinski sudovi, upanijski sudovi i Vrhovni sud Republike Hrvatske. Za odreivanje stvarne nadlenosti suda prvog stupnja potrebno je znati koje je kazneno djelo predmetom postupka i koja kazne je u Kaznenom zakonu za to djelo predviena. Opinski sudovi su nadleni (l. 17 ZKP): 1. Suditi u prvom stupnju za kaznena djela: a) za koja je kao glavna kazna propisna novana kazna ili kazna zatvora u trajanju do deset godina

15

b) za koje je posebnim zakonom odreena nadlenost opinskog suda9 2. Poduzimati hitne radnje u prethodnom kaznenom postupku povodom kaznenih djela poinjenih na podruju opinskog suda samo ako postoji bojazan da istrani sudac nee moi pravodobno poduzeti te radnje 3. U postupcima iz toke 1. a) rjeavati o prigovorima protiv optunice i zahtjevima predsjednika vijea za ispitivanje osnovanosti optunice 4. Obavljati druge poslove povjerene im zakonom. upanijski sudovi su nadleni (l. 19 ZKP): 1. Suditi u prvom stupnju za kaznena djela: a) za koja je zakonom propisana kazna zatvora preko deset godina ili dugotrajni zatvor; b) za sljedea kaznena djela: ubojstvo na mah (l. 92 KZ), otmica (l. 125 KZ), silovanje (l. 188 st. 1 KZ), spolni odnoaj s djetetom (l. 192 st. 1 i 3 KZ), zlouporaba poloaja i ovlasti (l. 337 st. 4 KZ), kaznena djela iz glave XII Kaznenog zakona (sva kaznena djela protiv Republike Hrvatske) i druga kaznena djela za koja je posebnim zakonom propisana nadlenost upanijskog suda.10 2. Odluivati o albama protiv odluka opinskih sudova donesenih u prvom stupnju 3. Provoditi u prethodnom kaznenom postupku istragu i poduzimati druge radnje, rjeavati povodom neslaganja dravnog odvjetnika i istranog suca o albama stranaka protiv rjeenja istranog suca te o prigovorima protiv optunice i zahtjevima predsjednika vijea za ispitivanje osnovanosti optunice 4. Odluivati u postupku izvrenja kazni zatvora prema posebnim propisima, 5. Provoditi postupak za izruenje okrivljenih i osuenih osoba ako zakonom nije propisana nadlenost Vrhovnog suda Republike Hrvatske 6. Obavljati poslove meunarodne pravne pomoi u kaznenim stvarima ukljuivi i priznanje i izvrenje strane kaznene presude 7. Rjeavati o sukobu mjesne nadlenosti opinskih sudova sa svoga podruja 8. Obavljati i druge poslove koji su predvieni zakonom. Vrhovni sud Republike Hrvatske je nadlean (l. 21 ZKP):Nadlenost opinskog suda predviena je u l. 56 Zakona o sudovima za mlade. Nadlenost upanijskog suda predviena je u l. 29 st. 1, 37, 44 53 Zakona o zatiti osoba s duevnim smetnjama.

9

10

16

1. Odluivati u drugom stupnju o albama protiv odluka upanijskih sudova 2. Odluivati u treem stupnju o albama protiv presuda donesenih u drugom stupnju kada je to odreeno ZKP (l. 394 ZKP) 3. Odluivati o izvanrednim pravnim lijekovima kada je to propisano ZKP 4. Obavljati i druge poslove propisane zakonom.

1.6.2 Mjesna nadlenost (najee situacije u praksi) U pravilu je mjesno nadlean sud na ijem je podruju kazneno djelo poinjeno ili pokuano. Ako je kazneno djelo poinjeno ili pokuano na podrujima raznih sudova ili na granici tih podruja ili ako se ne zna na kojem je podruju poinjeno ili pokuano, nadlean je onaj od tih sudova koji je na zahtjev ovlatenog tuitelja prvi zapoeo postupak, a ako postupak jo nije zapoet, sud kojem je prije podnijet zahtjev za pokretanje postupka. Privatna tuba moe biti podnijeta i sudu na ijem podruju okrivljenik ima prebivalite ili boravite. Ako je kazneno djelo poinjeno tiskom, nadlean je sud na ijem je podruju spis tiskan. Ako to mjesto nije poznato ili je spis tiskan u stranoj dravi, nadlean je sud na ijem se podruju tiskani spis raspaava. Ovo smisleno treba tumaiti ako je spis ili izjava objavljena putem radija ili televizije. Ako prema zakonu odgovara sastavlja spisa, nadlean je i sud mjesta u kojem sastavlja ima prebivalite ili sud mjesta gdje se odigrao dogaaj na koji se spis odnosi. Ako je kazneno djelo poinjeno na domaem brodu ili na domaem zrakoplovu dok se nalazi u domaem pristanitu, nadlean je sud na ijem se podruju nalazi to pristanite. U ostalim situacijama kad je kazneno djelo poinjeno na domaem brodu ili zrakoplovu, nadlean je sud na ijem se podruju nalazi matina luka broda odnosno zrakoplova ili domae pristanite u kojem se brod odnosno zrakoplov prvi put zaustavi. Ako je neka osoba poinila kaznena djela u Republici Hrvatskoj i u stranoj dravi, nadlean je sud koji je nadlean za kazneno djelo poinjeno u Republici Hrvatskoj. Ako prema odredbama ZKP ne moe biti utvreno koji je sud mjesno nadlean, Vrhovni sud Republike Hrvatske odredit e jedan od stvarno nadlenih sudova pred kojim se onda ima provesti postupak.

17

1.6.3 Sastav suda Opinski sudovi sude u vijeima sastavljenim od jednog suca i dva suca porotnika (l. 18 ZKP). Za kaznena djela za koja je propisana kao glavna kazna novana kazna ili kazna zatvora do pet godina sudi sudac opinskog suda kao pojedinac. Sudac pojedinac ne sudi kad je rije o slijedeim kaznenim djelima (tada sudi vijee, l. 18 st. 2 ZKP): prouzroenje smrti iz nehaja (l. 95 KZ), tjelesna ozljeda na mah sa smrtnom posljedicom (l. 100 st. 3 KZ), tjelesna ozljeda iz nehaja sa smrtnom posljedicom (l. 101 st. 3 KZ), povreda pregovaraa (l. 164 KZ), grubo postupanje s ranjenicima, bolesnicima i ratnim zarobljenicima (l. 165 KZ), zlouporaba meunarodnih znakova (l. 168 KZ), ugroavanje sigurnosti osoba pod meunarodnom zatitom (najlaki oblik, l. 170 st. 4 KZ), zlouporaba nuklearnih tvari (l. 172 st. 1, 2 i 3 KZ), prisila na spolni odnoaj (l. 190 KZ), spolni odnoaj zlouporabom poloaja (l. 191 KZ) i izazivanje prometne nesree sa smrtnom posljedicom (l. 272 st. 4 KZ). Do poetka glavne rasprave stranke se mogu suglasiti da glavnu raspravu u kaznenom postupku za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora do deset godina provede predsjednik vijea kao sudac pojedinac, osim ako sastav vijea nije propisan posebnim zakonom. Tu suglasnost stranke ne mogu opozvati (l. 18 st. 3 ZKP). U vijeu sastavljenom od tri suca opinski sudovi sude kad vijee donosi odluke izvan glavne rasprave. upanijski sudovi kao sudovi prvog stupnja sude (l. 20 st.1 ZKP): U vijeima sastavljenim od jednog suca i dva suca porotnika za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora u trajanju do petnaest godina U vijeima sastavljenim od dva suca i tri suca porotnika za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora od petnaest godina ili kazna dugotrajnog zatvora. U vijeu sastavljenom od tri suca upanijski sudovi sude u drugom stupnju i donose odluke izvan glavne rasprave (l. 20 st. 2 ZKP). Kad upanijski sud sudi u drugom stupnju na raspravi vijee je sastavljeno od dva suca i tri suca porotnika (l. 20 st. 3 ZKP). U istrazi radnje obavlja sudac upanijskog suda (istrani sudac) (l. 20 st. 4 ZKP).

18

Vrhovni sud Republike Hrvatske odluuje u vijeima sastavljenim od (l. 22 ZKP): Tri suca Pet sudaca kad sudi za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora od petnaest godine ili kazna dugotrajnog zatvora Dva suca i tri suca porotnika kad sudi na raspravi u drugom stupnju za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora od petnaest godina Tri suca i etiri suca porotnika kad sudi na raspravi u drugom stupnju za kaznena djela za koja po zakonu moe biti izreena kazna dugotrajnog zatvora Pet sudaca kad odluuje u treem stupnju o albama protiv presuda svojih vijea donesenih u drugom stupnju Tri suca kad odluuje o izvanrednim pravnim lijekovima za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora od petnaest godina Pet sudaca kad odluuje o izvanrednim pravnim lijekovima za kaznena djela za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora. 1.6.3.1 Izuzee suca Izuzee suca (suca porotnika) je njegovo ili njezino izuzimanje od suenja ili obavljanja drugih procesnih radnji u konkretnom spisu kaznenog predmeta zbog razloga koji dovode u sumnju njegovu objektivnost. Sudac ili sudac porotnik iskljuen je od obavljanja sudske dunosti (l. 36 st. 1 ZKP): ako je oteen kaznenim djelom ako mu je okrivljenik, njegov branitelj, tuitelj, oteenik, njihov zakonski zastupnik ili opunomoenik brani drug ili srodnik u uspravnoj liniji bilo do kojeg stupnja, u pobonoj liniji do etvrtog stupnja, a po tazbini do drugog stupnja ako je s okrivljenikom, njegovim braniteljem, tuiteljem ili oteenikom u odnosu skrbnika, tienika, posvojitelja, posvojenika, branitelja ili hranjenika ako je u tom kaznenom predmetu obavljao istrane radnje ili sudjelovao u odluivanju o prigovoru protiv optunice ili u postupku kao tuitelj, branitelj, zakonski zastupnik ili opunomoenik oteenika, odnosno tuitelja, te ako je ispitan kao svjedok ili vjetak ako je u istom predmetu sudjelovao u donoenju odluke nieg suda ili ako je u istom sudu sudjelovao u donoenju odluke koja se pobija albom ili izvanrednim pravnim lijekom.

19

Osim iz tih razloga sudac ili sudac porotnik moe biti iskljuen od obavljanja sudske dunosti ako se izvan nabrojanih situacija navedu i dokau okolnosti koje izazivaju sumnju u njegovu nepristranost (ovo je u praksi najee razlog zbog kojeg stranke trae izuzee suca). Kad je stavljen zahtjev za izuzee zbog ove osnove, sudac moe do donoenja rjeenja o zahtjevu poduzimati samo one radnje za koje postoji opasnost od odgode. im sudac ili sudac porotnik sazna da postoji koji od razloga za iskljuenje navedenih u popisu od 1 do 5, duan je prekinuti svaki rad na tom predmetu i o tome izvijestiti predsjednika suda koji e mu odrediti zamjenu (l. 37 st. 1 ZKP). Kad sudac ili sudac porotnik sazna da je stavljen zahtjev za njegovo izuzee, duan je odmah obustaviti svaki rad na predmetu. Ako sam sudac ili sudac porotnik smatra da postoje druge okolnosti koje opravdavaju njegov otklon, izvijestit e o tome predsjednika suda. Zahtjev za izuzee stranke mogu podnijeti do poetka glavne rasprave,11 a ako su za razlog iskljuenja iz l. 36 st. 1 saznale kasnije, onda zahtjev podnose odmah nakon saznanja. Stranka moe traiti izuzee samo poimenino odreenog suca, suca porotnika ili suca vieg suda koji u predmetu postupa. Stranka je duna u zahtjevu navesti okolnosti zbog kojih smatra da postoji kakva zakonska osnova za izuzee. Nije doputeno isticati iste razloge kao u prethodnom zahtjevu za izuzee koji je odbijen (l. 38 st. 4 i 5 ZKP). Ako je zahtjev za otklon zbog okolnosti koje izazivaju sumnju u nepristranost podnesen nakon poetka glavne rasprave ili ako je podnositelj zahtjeva postupio protivno odredbi l. 38 st. 4 i 5 ZKP, zahtjev e biti odbaen u cijelosti, odnosno djelomino. Rjeenje o odbaaju zahtjeva za izuzee za vrijeme rasprave donosi raspravno vijee (u skraenom postupku sudac pojedinac), a izvan rasprave predsjednik suda. U donoenju tog rjeenja moe sudjelovati sudac ije je izuzee traeno (l. 39 st. 5 ZKP).

1.7

Mjere osiguranja prisutnosti

Rije je o procesnim sredstvima razliite pravne prirode sa zajednikom karakteristikom da slue osiguranju okrivljenikove prisutnosti pri obavljanju odreene procesne radnje.11

Glavna rasprava poinje itanjem optunog akta (l. 319 st. 1 ZKP).

20

Pri odluivanju koju mjeru primijeniti u konkretnoj situaciji sud kao glavno interpretativno pravilo koristi naelo razmjernosti. Sud pazi da tea mjera ne bude primijenjena ako ista svrha moe biti postignuta blaom mjerom. Po slubenoj dunosti sud e ukinuti mjeru ili je zamijeniti blaom ako su prestali uvjeti za njenu primjenu ili ako su nastupili uvjeti da se ista svrha moe postii blaom mjerom. 1.7.1 Poziv Poziv je najblaa mjera. To je pisani nalog kojim procesno tijelo nalae okrivljeniku da u odreeno vrijeme pristupi procesnom tijelu radi obavljanja odreene procesne radnje (l. 88 ZKP). Osim okrivljeniku sud poziv upuuje i ostalim procesnim uesnicima (svjedoci, vjetaci, branitelji, punomonici, itd.). Neodazivanje uredno dostavljenom pozivu pretpostavka je za primjenu stroe mjere osiguranja prisutnosti dovoenje.

1.7.2 Dovoenje Dovoenje je mjera procesne prisile prema okrivljeniku, svjedoku ili vjetaku koja se sastoji u tome da se navedene osobe prinudno dovode tijelima koje vode postupak (l. 89 ZKP). U kaznenom postupku dovedbeni nalog izdaje sud, a izvravaju ga redarstvene vlasti. Sud izdaje dovedbeni nalog ako je doneseno rjeenje o pritvoru ili ako uredno pozvani okrivljenik (svjedok, vjetak) ne doe, a svoj izostanak ne opravda ili ako uredna dostava nije mogla biti obavljena a iz okolnosti oito proizlazi da okrivljenik izbjegava primiti poziv. Dovedbeni nalog izvrava se tako da osoba kojoj je povjereno izvravanje naloga isti predaje osobi na koju se nalog odnosi i poziva da poe s njom. Ako ta osoba to odbije, dovoenje se mora obaviti prisilno. Dovedbeni nalog nee biti izdan protiv vojnih osoba, pripadnika redarstvene vlasti i pravosudne policije. U odnosu na te osobe sud e zatraiti od njihova zapovjednitava, odnosno ustanove da ih dovede.

21

1.7.3 Mjere opreza Mjere opreza su procesni institut osiguranja prisutnosti okrivljenika koji se kao nadomjestak za pritvor sastoje od odreenih zabrana, mjera ili obveze koje se nameu okrivljeniku (l. 90 ZKP). Postoje etiri zabrane, dvije mjere i jedna obveza koje mogu biti nametnute okrivljeniku. Mjere opreza se ne smiju biti primjenjivane prema drugim procesnim uesnicima. Zabrana naputanja boravita Zabrana posjeivanja odreenih mjesta ili podruja Obveza okrivljenika da se povremeno javlja odreenoj osobi ili dravnom tijelu, Zabrana pribliavanja odreenoj osobi i zabrana uspostavljanja ili odravanja veze s odreenom osobom Zabrana poduzimanja odreenih poslovnih aktivnosti Privremeno oduzimanje putne i druge isprave za prijelaz dravne granice Privremeno oduzimanje dozvole za upravljanje motornim vozilom.

Mjere opreza rjeenjem odreuje istrani sudac (prije zapoinjanja kaznenog postupka i tijekom istrage), odnosno sudac pojedinac ili predsjednik vijea (nakon podnoenja optunog akta). Protiv rjeenja kojim se odreuje, produljava ili ukida mjera opreza stranke imaju pravo izjaviti albu. alba ne zadrava izvrenje rjeenje. Redarstvene vlasti smiju privremeno oduzeti vozaku dozvolu, najdulje do tri dana, ako su ispunjeni sljedei uvjeti (kumulativno): Ako postoji vjerojatnost da je poinjeno kazneno djelo protiv sigurnosti javnog prometa Ako su redarstvene vlasti izale na mjesto dogaaja Ako u odnosu na osobu kojoj privremeno oduzimaju vozaku dozvolu postoji osnova sumnje da je poinitelj.

1.7.4 Jamstvo Jamstvo je procesni institut osiguranja prisutnosti okrivljenika koji se kao nadomjestak za pritvor sastoji u polaganju odreene svote novca (ili drugih materijalnih vrijednosti) koja propada ako okrivljenik pobjegne (l. 91 ZKP).

22

Jamstvo nije pravo okrivljenika ve fakultativno sredstvo kao nadomjestak pritvoru koji je odreen ili bi trebao biti odreen zbog opasnosti od bijega, ali ne i zbog drugih pritvorskih osnova. Jamstvo uvijek, kao i mjere opreza, odreuje sud (istrani sudac, sudac pojedinac ili predsjednik vijea ovisno o tome u kojem stadiju postupka sud donosi odluku). Jamstvo je mjera prisutnosti koja se primjenjuje samo u odnosu na okrivljenika, ne i druge procesne uesnika (svjedoke, vjetake). 1.7.5 Uhienje Uhienje je mjera procesne prisile koja se sastoji od svake radnje ili mjere koja ukljuuje prisilno zadravanje neke osobe pod sumnjom da je poinila kazneno djelo (l. 94 ZKP). Samo redarstvene vlasti imaju ovlatenje nekog uhititi. Svatko drugi smije sprijeiti bijeg osobe zateene u kaznenom djelu za koje se progoni po slubenoj dunosti. To sprjeavanje je blai poseg u slobodu od uhienja. Osoba sprijeena u bijegu mora biti odmah dovedena istranom sucu ili redarstvenim vlastima. Redarstvene vlasti ovlatene su uhititi osobu: Protiv koje izvravaju dovedbeni nalog Protiv koje treba izvriti rjeenje o pritvoru Zateenu u kaznenom djelu za koje se progoni po slubenoj dunosti Za koju postoje osnove sumnje12 da je poinila kazneno djelo za koje se progoni po slubenoj dunosti kad postoji neki od razloga za odreivanje pritvora.

Uhiena osoba nema slobodu kretanja. Redarstvene vlasti imaju vlast nad uhienikom i on se ponaa prema njihovim poticajima koji mogu biti verbalni, ali se mogu sastojati i u primjeni fizike snage. Dolazak osumnjienika u policijsku postaju i zadravanje u postaji nisu uhienje sve dok ga redarstvenici ne upozore da se ne smije udaljavati, da mora ekati u hodniku ili mu na drugi nain ne ogranie kretanje u postaji (npr. zakljuaju u sobu). Redarstvene vlasti uhienika moraju odmah izvijestiti o razlozima uhienja, osim ako to s obzirom na okolnosti nije mogue, a duni su o uhienju izvijestiti uhienikovu rodbinu (osim ako se on tome protivi).

12

Istrani sudac duan je takvo obrazloenje pomno prouiti i ako sumnja na kakvu zloporabu slubenih ovlasti, duan je podnijeti kaznenu prijavu.

23

Prilikom uhienja doputeno je uporabiti samo onu silu koja je prijeko potrebna da bi uhienje bilo izvreno i ije su posljedice razmjerne teini poinjenog djela. Sila opasna po ivot ili sila koja moe teko naruiti zdravlje uhieniku smije biti uporabljena ako je: Rije o kaznenom djelu za koje prema zakonu moe biti izreena kazna zatvora od deset godina ili tea, a potrebno je sprijeiti bijeg uhienika, Otporom uhienika ugroen neiji ivot ili postoji opasnost tekog naruenja neijeg zdravlja. Redarstvene vlasti smiju uporabiti ovu silu samo uz prethodno upozorenje, osim ako okolnosti sluaja ne zahtijevaju uporabu sile bez upozorenja. Redarstvene vlasti moraju uhienika odmah, a najkasnije u roku od 24 sata dovesti istranom sucu ili ga pustiti na slobodu. Zakanjenje moraju posebno obrazloiti.11 Istrani sudac mora uhienika koji mu je doveden odmah upoznati o razlozima uhienja, o pravu na utnju i o pravu na branitelja. Po potrebi, istrani sudac e pomoi uhieniku da uzme branitelja. Te aktivnosti moraju biti konstatirane u zapisniku. 1.7.6 Zadravanje Zadravanje je mjera procesne prisile koju istrani sudac odreuje prema okrivljeniku, a sastoji se od 24-satnog lienja slobode da bi policiji bilo omogueno obavljanje potrebnih provjera i izvida, odnosno od 48-satnog lienja slobode da bi dravnom odvjetniku bilo omogueno prouavanje predmeta i podnoenje istranog zahtjeva, te traenje odreivanja pritvora (l. 98 ZKP). Postoje dvije vrste zadravanja. Istrani sudac na prijedlog redarstvenih vlasti ili dravnog odvjetnika moe odrediti istrano zadravanje. Ono moe trajati 24 sata i njime se redarstvenim vlastima omoguuje uspjenost njihovih izvida (provjera alibija, prikupljanje podataka o dokazima). Redarstvene vlasti u prijedlogu za odreivanje zadravanja moraju istranom sucu obrazloiti postojanje osnova sumnje da je uhienik poinio kazneno djelo. Osnove sumnje ne smiju biti utemeljene na dokazima koji e tek biti prikupljeni, ve na rezultatima izvida koje su redarstvene vlasti ve obavile. Redarstvene vlasti nemaju pravo albe na odluku istranog suca o istranom zadravanju. Novo istrano zadravanje u odnosu na istog uhienika mogue je samo ako su prikupljene obavijesti o drugom kaznenom djelu; ono se ne odnosi na djelo za koje je ve predloeno i odreeno istrano zadravanje.

24

Na prijedlog dravnog odvjetnika ili po slubenoj dunosti istrani sudac moe odrediti preventivno zadravanje. Ono moe trajati 48 sati i njime se dravnom odvjetniku omoguuje podnoenje optunog akta kojim e pokrenuti kazneni postupak ako jo nije zapoeo. Za podnoenje ovog zadravanja mora postojati osnovana sumnja da je uhienik poinio kazneno djelo. Dravni odvjetnik ima pravo albe protiv rjeenja istranog suca kojim je odbio prijedlog za odreivanje zadravanja. Redarstvene vlasti ne mogu traiti odreivanje preventivnog zadravanja, ali mogu istovremeno s dovoenjem uhienika i sa zahtjevom za odreivanje istranog zadravanja podnijeti dravnom odvjetniku kaznenu prijavu u kojoj e postojati podaci koji e dravnog odvjetnika navesti da zatrai preventivno zadravanje. Preventivno zadravanje moe slijediti nakon istranog zadravanja. Ukupno trajanje zadravanja ne smije prijei 48 sati. Uhienik uvijek ima pravo albe protiv rjeenja kojim je odreeno zadravanje. alba ne zadrava izvrenje rjeenja, a o albi odmah po njenom primitku odluuje izvanraspravno vijee upanijskog suda. Nakon roka od 24, odnosno 48 sati, uhienik mora odmah biti puten na slobodu, osim ako dravni odvjetnik u optunom aktu stavi prijedlog za odreivanje pritvora. U toj situaciji istrani sudac e13 zadrati uhienika do isteka prvog sljedeeg radnog dana do kada sud mora odluiti o optunom aktu i potrebi odreivanja pritvora. Ako sud ne odredi pritvor do isteka prvog sljedeeg radnog dana nakon protoka roka za zadravanje (24, odnosno 48 sati), uhienik mora odmah biti puten na slobodu. Do ovog dodatnog zadravanja (do isteka prvog sljedeeg radnog dana) moe doi samo ako se uhienik nije alio protiv rjeenja o zadravanju. Ako je uhienik podnio albu i izvanraspravno vijee je uvailo, on mora biti puten na slobodu bez obzira na to to je dravni odvjetnik u optunom aktu traio odreivanje pritvora. 1.7.7 Pritvor Pritvor je najstroa mjera procesne prisile koju odreuje sud, a sastoji se od lienja slobode okrivljenika radi ostvarivanja odreenih procesnih ciljeva (sprjeavanje bijega, onemoguavanje opstrukcije dokaznog postupka, prevencije nove kriminalne djelatnosti, te radi posebnih ciljeve koji proizlaze iz teine kaznenog djela l. 101 118 ZKP). Pritvor uvijek odreuje samo sud na prijedlog dravnog odvjetnika ili po slubenoj dunosti. Pogreno je rei ili napisati da je pritvor odredio dravni odvjetnik ili redarstvene vlasti.

13

Uvijek kad u zakonu pie e, to znai mora.

25

Prvi uvjet za odreivanje pritvora je postojanje osnovane sumnje da je okrivljenik poinio kazneno djelo. Uz taj uvjet pritvor protiv odreene osobe moe biti odreen: Ako postoje okolnosti koje upuuju na opasnost da e pobjei (krije se, istovjetnost ne moe biti utvrena i dr.) Ako postoji osnovana sumnja da e unititi, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove vane za kazneni postupak ili da e ometati kazneni postupak utjecajem na svjedoke, sudionike ili prikrivae (koluziona opasnost) Ako osobite okolnosti opravdavaju bojazan da e ponoviti kazneno djelo, da e dovriti pokuano kazneno djelo ili da e poiniti kazneno djelo kojim prijeti (iteracijska opasnost), ali samo ako postoji opasnost od poinjenja kaznenog djela protiv imovine ili drugog kaznenog djela za koje je prema zakonu mogue izrei kaznu zatvora preko tri godine Ako su u pitanju kaznena djela ubojstva, razbojnitva, silovanja, terorizma, otmice, zlouporabe opojnih droga, iznude, zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju, zlouporabe poloaja ili ovlasti, udruivanja za poinjenje kaznenog djela ili kojeg drugog kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora od dvanaest godina ili tea kazna, ako je to neophodno zbog posebno tekih okolnosti djela.

Izvan ove etiri osnove pritvor moe biti odreen i protiv okrivljenika koji, iako uredno pozvan, izbjegava doi na glavnu raspravu, ali samo nakon pravomonosti optunice. To su sve situacije kad pritvor moe biti odreen (fakultativni pritvor). Jedina situacija kad sud mora odrediti pritvor (obvezni pritvor) je pri izricanju presude kojom je okrivljeniku izreena kazna zatvora od pet godina ili tea. Pri odluivanju o pritvoru, posebno o njegovu trajanju, sud mora voditi rauna o razmjeru izmeu teine poinjenog kaznenog djela, kazne koja se prema podacima kojima sud raspolae moe oekivati i potrebe odreivanja i trajanja pritvora. U pritvorskim predmetima sud mora postupati posebno urno i paziti jesu li prestali razlozi i zakonski uvjeti za pritvor, pa ako jesu, mora ukinuti pritvor. Pritvor odreuje ili ukida: Istrani sudac tijekom istrage, kad provodi pojedine istrane radnje u skraenom postupku ili kad je dravni odvjetnik od njega traio suglasnost za podizanje neposredne optunice Izvanraspravno vijee nakon podnoenja optunice ili optunog prijedloga izvan glavne rasprave Sudac pojedinac ili raspravno vijee za vrijeme trajanja glavne rasprave albeno vijee ono koje odluuje o albi protiv presude 26

Sudbeno vijee koje odluuje o izvanrednim pravnim lijekovima ako ukine presudu i predmet vrati na ponovni postupak moe odrediti pritvor ako nisu protekli maksimalni rokovi trajanja pritvora.

Maksimalno trajanje pritvora, bez obzira na to po kojoj je osnovi odreen, ovisi o tome koja kazna je predviena za kazneno djelo koje je predmet postupka. Ukupno trajanje pritvora do donoenja prvostupanjske presude (rauna se od uhienja) ne smije prijei (l. 109 ZKP): est mjeseci ako za kazneno djelo moe biti izreena kazna zatvora do tri godine Godinu dana - ako za kazneno djelo moe biti izreena kazna zatvora do pet godina Godinu i est mjeseci - ako za kazneno djelo moe biti izreena kazna zatvora do osam godina Dvije godine - ako za kazneno djelo moe biti izreena kazna zatvora preko osam godina Tri godine - ako za kazneno djelo moe biti izreena kazna dugotrajnog zatvora.

Ako je donesena nepravomona presuda, ukupno trajanje pritvora do pravomonosti presude moe biti produljeno za: Jedan mjesec ako za kazneno djelo moe biti zatvora do tri godine Dva mjeseca - ako za kazneno djelo moe biti zatvora do pet godina Tri mjeseca - ako za kazneno djelo moe biti zatvora do osam godina est mjeseci- ako za kazneno djelo moe biti zatvora preko osam godina Devet mjeseci - ako za kazneno djelo moe biti dugotrajnog zatvora. izreena kazna izreena kazna izreena kazna izreena kazna izreena kazna

Maksimalno trajanje pritvora moe biti samo jedanput produljeno za jo najvie est mjeseci ako je rije o kaznenom djelu za koje moe biti izreena kazna zatvora do osam godina, odnosno za najvie godinu dana ako je rije o kaznenim djelu za koje moe biti izreena kazna zatvora preko osam godina.

Tu odluku moe donijeti vijee Vrhovnog suda na prijedlog dravnog odvjetnika kad po pravnom lijeku ukine prvostupanjsku presudu.

27

Ako je donesena drugostupanjska presude protiv koje je doputena alba, pritvor moe trajati do pravomonosti presude, ali najdulje tri mjeseca.14

1.7.7.1

Kuni pritvor

Kuni pritvor je mjera procesne prisile kojom sud zabranjuje okrivljeniku udaljenje iz stana ili drugog prostora u kojem okrivljenik boravi radi ostvarivanja odreenih procesnih ciljeva (sprjeavanje bijega, prevencije nove kriminalne djelatnosti, l. 102 a ZKP). Kuni pritvor je (kao i jamstvo) nadomjestak pritvoru koji je odreen ili bi trebao biti odreen zbog opasnosti od bijega ili zbog iteracijske opasnosti, ali ne i zbog drugih pritvorskih osnova. Za vrijeme trajanja kunog pritvora sud moe odrediti elektroniki ili video nadzor na svim otvorima stana ili drugog prostora u kojem okrivljenik boravi ako okrivljenik za to dade suglasnost. Kuni pritvor nadzire sud. Redarstvena vlast takoer nadzire kuni pritvor po nalogu suda, ali i bez naloga suda (l. 111 a st. 3 ZKP). Udaljenje iz kunog pritvora sud moe iznimno odobriti: 1) 2) ako je to neophodno radi lijeenja ili ako to nalau posebne okolnosti uslijed kojih bi mogle nastupiti teke posljedice po ivot, zdravlje ili imovinu.

Protiv okrivljenika kojem je odreen pritvor sud e odrediti pritvor: ako se udalji iz kunog pritvora protivno zabrani suda, ako se u odreeno vrijeme ne vrati u kuni pritvor, ako se ne pridrava zabrane komuniciranja s osobama, ako se ne pridrava zabrane uporabe sredstava komuniciranja, ako izbjegava ili ometa provoenje mjera video ili elektronikog nadzora.

14

alba protiv drugostupanjske presude je doputena samo ako je drugostupanjski sud (l. 394 ZKP): 1) izrekao ili potvrdio prvostupanjsku presudu kojom je izreena kazna dugotrajnog zatvora, 2) odrao glavnu raspravu i na temelju drugaije utvrenog injeninog stanja nego prvostupanjski sud utemeljio svoju presudu i 3) preinaio ptvostupanjsku oslobaajuu presudu i izrekao presudu kojom je okrivljenik proglaen krivim.

28

1.8

Istraga

Istraga je skup procesnih radnji koje, na zahtjev ovlatenog tuitelja, u pravilu provodi istrani sudac kad postoji osnovana sumnja da je odreena osoba poinila kazneno djelo (l. 187 ZKP i dalje). Svrha istrage je prikupljanje dokaza i podataka koji su potrebni da bi moglo biti odlueno o podizanju optunice ili o obustavljanju postupka, te dokaza za koje postoji opasnost da nee moi biti ponovljeni na glavnoj raspravi ili bi njihovo izvoenje bilo skopano s tekoama. Istraga poinje donoenjem rjeenja o provoenju istrage. Rjeenje donosi istrani sudac u odnosu na istrani zahtjev koji je podnio ovlateni tuitelj. Istrani sudac rukovodi istragom i to samo u svezi s onim kaznenim djelom i protiv onog okrivljenika na koje se odnosi rjeenje o provoenju istrage. Ako tijekom istrage se pokae da postupak treba proiriti na drugo kazneno djelo ili protiv druge osobe, istrani sudac mora o tome izvijestiti dravnog odvjetnika. Tada mogu biti poduzete radnje koje ne trpe odgodu, ali o svemu poduzetom mora biti izvjeten dravni odvjetnik (l. 195). U odreenim situacijama istrani sudac moe provoenje pojedinih istranih radnji povjeriti redarstvenim vlastima (pretraga stana ili osoba, privremeno oduzimanje predmeta, l. 193 st. 4 ZKP). Redarstvene vlasti i druga dravna tijela dune su istranom sucu na njegov zahtjev pruiti potrebnu pomo. Istrani sudac (ili slubena osoba redarstvenih slubi kojoj je povjereno poduzimanje pojedine istrane radnje) naloit e osobama koje ispituju ili koje su prisutne istranim radnjama ili razgledaju spise istrage da uvaju kao tajnu odreene injenice ili podatke koje su tom prilikom saznale ako to zahtijevaju (l. 207 ZKP): - probici kaznenog postupka - uvanje tajne - uvanje javnog reda ili - razlozi morala.

Povreda tajnosti postupka je kazneno djelo za koje je predviena novana kazna ili kazna zatvora do tri mjeseca (l. 305 KZ). Istrani sudac zavrava istragu kad utvrdi da je stanje stvari u istrazi dovoljno razjanjeno da moe biti podignuta optunica ili obustavljen kazneni postupak (l. 203). Ako istraga ne bude zavrena u roku od est mjeseci, istrani sudac duan je izvijestiti predsjednika suda o razlozima zbog kojih to nije uinjeno. Predsjednik suda prema potrebi poduzima mjere za zavretak istrage (l. 204 ZKP).

29

1.8.1 Istrane radnje Istrane radnje su pojedine procesne radnje kojima se prikupljaju podaci ili dokazi vani za kazneni postupak. Pretraga stana i osoba je istrana radnja poduzeta radi pronalaska i hvatanja okrivljenika ili radi pronalaenja predmeta vanih za kazneni postupak (l. 211 ZKP). Privremeno oduzimanje predmeta je istrana radnja kojom se oduzimaju predmeti koji se prema zakonu moraju oduzeti ili predmeti koji mogu posluiti pri utvrivanju injenica u kaznenom postupku. Svatko tko dri takve predmete duan ih je predati. Osoba koja odbije predaju predmeta moe biti novano kanjena do 20.000,00 kuna, a ako i dalje odbija predati predmet, moe biti zatvorena. Zatvor traje do predaje predmeta ili do zavretka kaznenog postupka, ali najdulje mjesec dana (l. 218 ZKP). Dravna tijela mogu uskratiti pokazivanje ili izdavanja svojih spisa i drugih isprava ako smatraju da bi objava njihova sadraja bila tetna za ope probitke. Banke mogu uskratiti davanje podataka koji predstavljaju bankarsku tajnu. Konanu odluku o tome donosi izvanraspravno vijee upanijskog suda (l. 219 st. 1 ZKP). Istrani sudac moe traiti podatke o bankovnim raunima okrivljenika ili druge osobe protiv koje se vodi postupak za oduzimanje imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom. Ako banka i nakon odluke izvanraspravnog vijea ne dostavi traene podatke, istrani sudac e odmah obavijestiti o tome Narodnu banku Hrvatske i poduzeti druge zakonske mjere (l. 219 ZKP st. 3 i 4). Narodna banka poduzima mjere prema banci prema Zakonu o bankama i tedionicama. Istrani sudac moe naloiti zadravanje i predaju pisama, brzojava i drugih poiljaka koje su upuene okrivljeniku ili koje on odailje ako postoje okolnosti zbog kojih se s osnovom moe oekivati da e te poiljke posluiti kao dokaz u postupku (l. 221 ZKP). Ispitivanje okrivljenika formalna je procesna radnja kojom se okrivljenik poziva da iznese svoju obranu (l. 225 ZKP). Obrana ukljuuje izjavu o pravnoj utemeljenosti optube i injenini iskaz. Kod prvog ispitivanja, nakon uzimanja osobnih podataka, okrivljeniku mora biti priopeno zato je okrivljen i koje osnove sumnje postoje protiv njega. Zatim e biti upozoren da nije duan iznijeti obranu niti odgovarati na pitanja i da ima pravo da njegovom ispitivanju prisustvuje branitelj.

30

Iz okrivljenikova prava na uskratu odgovora (pravo na utnju) raspravni sud ne smije izvoditi zakljuak na tetu okrivljenika. utnja okrivljenika nije indicija krivnje. Okrivljenik smije biti ispitan bez branitelja samo ako se izriito odrekao tog prava, a obrana nije obvezna. Ako je obrana obvezna, okrivljenik nikako ne smije biti ispitan bez branitelja.15 Prema okrivljeniku ne smije biti uporabljena sila, prijetnja ili druga slina sredstva da bi se dolo do njegove izjave ili priznanja. Ispitivanje svjedoka je formalna procesna radnja u kojoj svjedok daje obavijesti o kaznenom djelu ili poinitelju i o drugim vanim okolnostima (l. 232). Svaka osoba koja je na sud pozvana kao svjedok duna se odazvati pozivu, a duna je i svjedoiti osim ako nije rije o osobi koja ne smije biti ispitana kao svjedok ili o osobi koja je osloboena dunosti svjedoenja. Kao svjedok ne smije biti ispitana (l. 233 ZKP):

Osoba koja bi svojim iskazom povrijedila obvezu uvanja slubene, dravne ili vojne tajne dok je nadleno tijelo ne oslobodi te obveze Branitelj okrivljenika o onome to mu je okrivljenik povjerio kao svom branitelju, osim to sam okrivljenik ne zahtijeva Okrivljenik u postupku u kojem su primijenjene odredbe o spajanju i razdvajanju postupka (l. 29 ZKP) Maloljetnik koji s obzirom na dob i duevnu razvijenost nije sposoban shvatiti znaenje prava da ne mora svjedoiti (l. 234 st. 4 ZKP)16 Vjerski ispovjednik o onome to mu je okrivljenik ispovjedio.

Sljedee osobe osloboene su dunosti svjedoenja (l. 234 ZKP): 1. Brani ili izvanbrani drug okrivljenika 2. Roaci okrivljenika u uspravnoj lozi, roaci u pobonoj lozi do treeg stupnja zakljuno te srodnici po tazbini do drugog stupnja zakljuno 3. Posvojenik i posvojitelj okrivljenika

15

Okrivljenik mora imati branitelja (l. 65 ZKP):

1) Ako je nijem, gluh ili nesposoban da se sam brani, pri prvom ispitivanju 2) Ako je rije o postupku zbog kaznenog djela za koje moe biti izreena kazna dugotrajnog zatvora, pri prvom ispitivanju 3) im je doneseno rjeenje o odreivanju pritvora 4) Ako je optuen za kazneno djelo za koje moe biti izreena kazna zatvora u trajanju od osam godina u vrijeme dostave optunice 5) Ako je doneseno rjeenje o suenju u odsutnosti, im je takvo rjeenje doneseno 6) Ako mu treba biti dostavljena presuda kojom mu je izreena kazna zatvora, a presuda mu ne moe biti dostavljena na njegovu dosadanju adresu 7) U postupku prema maloljetnicima 8) Ako je rije o postupku gdje je dravni odvjetnik u optunom aktu postavio zahtjev da sud presudom utvrdi da je okrivljenik ostvario objektivna obiljeja kaznenog djela u stanju neubrojivosti 9) U postupku izruenja. 16 Ali se saznanja dobivena od maloljetnika putem strunih osoba, srodnika ili drugih osoba koje su s njim bile u kontaktu smiju koristiti kao dokaz.

31

4. Odvjetnici, javni biljenici, porezni savjetnici, lijenici, zubari, ljekarnici, primalje i socijalni radnici o onome to su u obavljanju svoga zanimanja saznali od okrivljenika 5. Novinari i njihovi urednici u medijima o izvorima obavijesti i podataka za koje su saznali u obavljanju svoga zanimanja i koji su uporabljeni prilikom ureivanja sredstva javnog priopavanja, osim u kaznenom postupku zbog kaznenih djela protiv asti i ugleda poinjenih putem medija. Sve osobe navedene od 1 do 5 ne mogu uskratiti iskaz ako je rije o kaznenom postupku zbog kaznenog djela kaznenopravne zatite djece i maloljetnika iz l. 117 Zakona o sudovima za mlade (l. 234 st. 6 ZKP, ukupno 20 kaznenih djela; l. 188 do 198, l. 209 do 215, l. 175 i l. 178 KZ). Osobe navedene u 4 i 5 ne smiju uskratiti iskaz ako postoji zakonska osnova po kojoj su osloboene dunosti uvanja tajne (l. 234 st. 2 ZKP). Prije ispitivanja svjedoka predsjednik vijea ga mora upozoriti da je duan iznijeti sudu sve to mu je o predmetu poznato i upozoriti ga da je lano svjedoenje kazneno djelo za koje je predviena kazna zatvora u trajanju do tri godine. Ako svjedok nakon to je upozoren na posljedice nee bez zakonskog razloga svjedoiti, moe biti kanjen novano do 20.000,00 kn, a ako odbije svjedoiti i nakon toga, moe biti zatvoren. Zatvor traje dok svjedok ne pristane svjedoiti ili dok njegovo ispitivanje ne postane nepotrebno ili dok kazneni postupak ne bude zavren, ali najdulje do mjesec dana. Vojne osobe, pripadnici redarstvenih vlasti i pripadnici pravosudne policije ne smiju biti zatvoreni. O njihovu odbijanju svjedoenja sud mora izvijestiti njihovo nadleno zapovjednitvo radi kanjavanja. Prepoznavanje je procesna radnja radi utvrivanja poznaje li okrivljenik ili svjedok osobu ili stvar (l. 243a ZKP). Graani su duni osobno sudjelovati u prepoznavanju ili dati na raspolaganje stvari za prepoznavanja, osim ako nemaju opravdani razlog za osloboenje od te dunosti. Graanin koji bez opravdanih razloga nee sudjelovati u prepoznavanju bit e kanjen novanom kaznom od 20.000,00 kn (l. 243b st. 2 ZKP). Oevid je procesna radnja kojom procesno tijelo vlastitim neposrednim opaanjem utvruje ili razjanjava injenice vane za postupak i rezultat utvrivanja unosi u zapisnik (l. 244 ZKP). Rekonstrukcija je procesna radnja radi provjere izvedenih dokaza ili utvrivanja injenica koje su vane za razjanjenje stvari (l. 245 ZKP). Obavlja se tako da se ponove radnje ili situacije u uvjetima u kojima se, prema izvedenim dokazima, odigrao dogaaj koji je predmet postupka.

32

Uzimanje otisaka prstiju i otisaka drugih dijelova tijela je procesna radnja radi utvrivanja od koga potjeu otisci prstiju ili otisci drugih dijelova tijela na pojedinim predmetima. Otisci mogu biti uzimani od osoba za koje postoji vjerojatnost da su mogle doi u dodir s pojedinim predmetima i bez privole tih osoba (l. 246a ZKP). Vjetaenje je procesna radnja kojom vjetak u svom nalazu i miljenju iznosi okolnosti vane za utvrivanje ili ocjenu neke vane injenice u postupku (l. 247 ZKP). Vjetaki nalaz i miljenje, kao i svaki drugi dokaz, ocjenjuje i o njegovoj vjerodostojnosti odluuje raspravni sud. Osoba koja je pozvana kao vjetak duna se odazvati pozivu i dati svoj nalaz i miljenje. Za vjetaka ne smiju biti uzete sljedee osobe (l. 250 ZKP): Osoba koja ne smije biti ispitana kao svjedok Osoba koja je osloboena dunosti svjedoenja Osoba prema kojoj je kazneno djelo poinjeno U pravilu, osoba koja je ispitana kao svjedok, Lijenik koji je lijeio umrlog Osoba koja je zajedno s okrivljenikom ili oteenikom zaposlena u istom dravnom tijelu ili kod istog poslodavca (l. 250 st. 2 ZKP).

ea vjetaenja su: Sudsko-medicinsko radi utvrivanja uzroka smrti (pregled i obdukciju je uvijek potrebno obaviti ako postoji sumnja ili je oito da je smrt prouzroena ili je u svezu s poinjenjem kaznenog djela; u odreenim situacijama obavlja se i ekshumacija) i tjelesnih ozljeda (vrsta, narav, teina, nastanak) Psihijatrijsko ako se pojavi sumnja da je iskljuena ili smanjena ubrojivost okrivljenika ili da je okrivljenik raspravno nesposoban Toksikoloko ako postoji sumnja u trovanje, radi utvrivanja koncentracije alkohola, utvrivanja i analize okolnosti vezanih uz drogu Bioloko vjetaenje biolokih tragova (krv, znoj, slina, suze), DNA vjetaenja, ali i tragova odjee, vlakana i njihova analiza Prometno vjetaenje tragova vezanih uz prometne nesree Daktiloskopsko utvrivanje istovjetnosti i razlikovanja osoba iskoritavanjem papilarnih linija na prstima, dlanovima i tabanima ljudi Grafoloko utvrivanje slinosti i razliitosti rukopisa Balistike analize, poari i eksplozije utvrivanje vanih injenica pregledom i analizom oruja, municije, uzroka poara i eksplozije Knjigovodstveno-financijsko vjetaenje djelomina ili potpuna analiza poslovanja pregledom poslovnih knjiga, davanje nalaza i miljenja o odreenim gospodarstvenim stanjima, odnosima i financijskom stanju Tjelesni pregled osumnjienika, okrivljenika moe biti poduzet i bez njegovog pristanka ako je to potrebno radi utvrivanja injenica vanih za postupak. Tjelesni pregled drugih osoba moe se poduzeti bez njihova

33

pristanka samo ako se mora utvrditi nalazi li se odreeni trag ili posljedica kaznenog djela na njegovu tijelu (l. 265 st. 1 ZKP). Uzimanje krvi i druge lijenike radnje radi analize i utvrivanja vanih injenica za postupak mogu biti poduzete i bez osumnjienikove, okrivljenikove privole ako zbog toga ne bi nastupila teta za njegovo zdravlje. Za sve radnje potreban je nalog suda, osim ako postoji opasnost od odgode (l. 265 st. 2 ZKP). Temeljni genetski materijal ive osobe moe biti uzet i bez privole osoba za koju postoje osnove sumnje da je poinila kazneno djelo za koje moe biti izreena kazna zatvora i ako postoji vjerojatnost da e takvom analizom biti pribavljeni podaci vani za kazneni postupak (l. 265 st. 5 ZKP). 1.9 Optunica

Optunica je optuni akt dravnog odvjetnika ili oteenog kao tuitelja u redovnom kaznenom postupku (l. 267 ZKP). Postupak pred sudom moe biti voen samo na temelju optunice. Optunicu sud dostavlja okrivljeniku i njegovom branitelju. Oni imaju pravo podnijeti prigovor na optunicu u roku od osam dana od njenog primitka. Predsjednik vijea moe staviti zahtjev za ispitivanje optunice sve dok nije zakazao glavnu raspravu, ali ne kasnije od mjesec dana od dana zaprimanja optunice u sudu. Zahtjev smije biti postavljen i dostavljen izvanraspravnom vijeu ako prigovor protiv optunice nije podnesen ili je odbaen. Predmet zahtjeva moe biti svako pitanje o kojem je potrebno donijeti odluku povodom prigovora protiv optunice. O prigovoru i o zahtjevu predsjednika vijea odluuje izvanraspravno vijee. Optunica postaje pravomona ako je prigovor protiv optunice odbijen (l. 283 ZKP). Ako prigovor nije podnesen ili je odbaen, optunica postaje pravomona na dan kad se izvanraspravno vijee, razmatrajui zahtjev predsjednika vijea za ispitivanjem optunice, sloilo s optunicom. Ako predsjednik vijea nije stavio zahtjev za ispitivanje optunice, optunica postaje pravomona na dan kad je predsjednik vijea zakazao glavnu raspravu. Ako nisu podneseni niti prigovor protiv optunice, niti zahtjev predsjednika vijea, optunica postaje pravomona nakon roka od mjesec dana od dana zaprimanja optunice na sudu. Trenutak pravomonosti optunice vaan je zbog odreivanja zapoinjanja kaznenog postupka, zbog obavijesti Ministarstvu obrane da je optunica, podignuta protiv vojnih osoba, vojnih slubenika i vojnih namjetenika postala pravomona i zbog ogranienja odreenih prava (l. 14 ZKP).

34

U skraenom postupku optuni akt je optuni prijedlog ili privatna tuba i ne postoji pravo prigovora protiv optunih akata u skraenom postupku. 1.10 Glavna rasprava Glavna rasprava u uem smislu je dio kaznenog postupka pred prvostupanjskim sudom gdje se javno, usmeno, kontradiktorno i neposredno razmatra procesni materijal za donoenje presude.17 Glavna rasprava bit e odrana u sjeditu suda i u sudskoj zgradi (l. 285 st. 1 ZKP). Uvjeti za dislokaciju glavne rasprave su: Ako su prostorije u sudskoj zgradi neprikladne za odravanje glavne rasprave Ako predsjednik suda odredi odravanje glavne rasprave u drugoj zgradi. Predsjednik vijea nalogom odreuje dan, sat i mjesto odranja glavne rasprave. Predsjednik vijea upravlja glavnom raspravom. Dunost predsjednika vijea je da se brine za svestrano raspravljanje o predmetu i otklanjanju svega to odugovlai postupak a ne slui razjanjenju stvari (l. 297 ZKP). Predsjednik vijea treba intervenirati ako je ispitivanje okrivljenika, svjedoka ili vjetaka koje obavljaju stranke nedoputeno ili nedovoljno. Predsjednik vijea duan se brinuti o odravanju reda u sudnici i dostojanstvu suda. Obavljajui tu dunost, predsjednik vijea moe poduzeti slijedee aktivnosti (l. 299 st. 1 ZKP): Upozoriti osobe koje su prisutne u sudnici na pristojno ponaanje i na to da ne smiju ometati red i to odmah nakon otvaranja zasjedanja Naloiti pretragu osoba koje su prisutne u sudnici na glavnoj raspravi Upozoriti osobu koja ometa red ili se ne pokorava nalozima predsjednika vijea.

Postoje tri stegovne mjere ako na glavnoj raspravi doe do naruavanja reda ili nepokoravanja nalozima predsjednika vijea (l. 300 ZKP): Upozorenje, Novana kazna do 20.000,00 kn i Udaljenje iz sudnice.17

U irem smislu glavna rasprava je stoerni stadij kaznenog postupka u koji ulaze pripreme za glavnu raspravu, sama glavna rasprava te donoenje i objavljivanje presude.

35

Te tri stegovne mjere odnose se na optuenika, branitelja, oteenika, zakonskog zastupnika, opunomoenika, svjedoka, vjetaka, tumaa ili drugu osobu koja prisustvuje zasjedanju. Protiv rjeenja o kanjavanju je doputena alba. Vijee moe opozvati svoje rjeenje. Protiv ostalih odluka koje se odnose na odravanje reda i upravljanje glavnom raspravom alba nije doputena (l. 301 ZKP).

1.10.1 Snimanje tehnikim ureajima Predsjednik upanijskog suda moe dopustiti fotografsko snimanje na glavnoj raspravi. Predsjednik Vrhovnog suda moe dopustiti televizijsko ili drugo snimanje na glavnoj raspravi. Raspravno vijee moe iz opravdanih razloga odluiti da pojedini dijelovi glavne rasprave ne budu snimani (l. 299 st. 3 ZKP). Stranke i branitelj smiju tonski snimati tijek glavne rasprave s koje nije iskljuena javnost. Osobni podaci o okrivljeniku, oteeniku ili svjedocima koji su tako snimljeni predstavljaju tajnu i smiju biti koriteni samo za potrebe kaznenog postupka (l. 299 st. 4 ZKP). Ovo tonsko snimanje nije dio raspravnog zapisnika, iako predsjednik vijea ima dunost nadzora nad takvim snimanjem. Taj nadzor daje ovlatenje predsjedniku vijea da zabrani tonsko snimanje glavne rasprave ako postoje zakonski razlozi kao: Odugovlaenje postupka (l. 297 st. 2 ZKP) Ometanje reda ili nepokoravanje nalozima predsjednika vijea (l. 300 st. 1 ZKP) injenje kaznenog djela (l. 302 ZKP).

Rjeenje koje se odnosi na tonsko snimanje predsjednik vijea treba ukratko usmeno obrazloiti i to sve unijeti u raspravni zapisnik. Protiv tog rjeenja nije doputena alba jer je rije o odluci koja se odnosi na odravanje reda i upravljanje glavnom raspravom. 1.10.2 Javnost glavne rasprave Glavna rasprava je javna. Glavnoj raspravi imaju pravo prisustvovati punoljetne osobe. Osobe koje budu na glavnoj raspravi ne smiju nositi oruje ili opasno orue, osim uvara okrivljenika koji moe biti

36

naoruan (l. 292 ZKP). Predsjednik vijea moe narediti pretrage osoba koje prisustvuju glavnoj raspravi (l. 299 st. 1 ZKP). Od otvaranje zasjedanja pa do zavretka glavne rasprave vijee moe u svako doba iskljuiti javnost za cijelu glavnu raspravu ili za njezin dio. Odluku o iskljuenju donosi vijee rjeenjem po slubenoj dunosti ili na prijedlog stranaka, ali uvijek nakon njihova ispitivanja. Ako je potrebno, do iskljuenja javnosti moe doi radi (l. 293 ZKP):

Zatite sigurnosti i obrane Republike Hrvatske uvanja tajne, kojoj bi tetila javna rasprava uvanja javnog reda i mira Zatite osobnog ili obiteljskog ivota okrivljenika, oteenika ili drugog sudionika u postupku Zatite probitaka maloljetnika.

Iskljuenje javnosti ne odnosi se na stranke, oteenika, njihove zastupnike i branitelja. Vijee moe dopustiti da na glavnoj raspravi s koje je iskljuena javnost budu prisutne pojedine slubene osobe, znanstveni i javni radnici. Ako okrivljenik to trai, vijee moe dopustiti da glavnoj raspravi budu prisutni i okrivljenikov brani ili izvanbrani drug i bliski srodnici (l. 294 st. 1 i 2 ZKP). Predsjednik vijea mora upozoriti osobe koje prisustvuju glavnoj raspravi iz koje je iskljuena javnost da su dune kao tajnu uvati sve ono to su na raspravi saznale i da je odavanje tajne kazneno djelo. Rjeenje o iskljuenju javnosti mora biti obrazloeno i javno objavljeno. Stranke mogu podnijeti albu koja ne zadrava izvrenje. 1.10.3 Razgledavanje spisa Razgledavanje, prepisivanje i preslikavanje pojedinih kaznenih spisa moe biti doputeno svakome u ijem je to opravdanom interesu (l. 155 st. 1 ZKP). Za vrijeme trajanja kaznenog prepisivanju i preslikavanju donosi tijelo postupak zavren, odluku o navedenom osoba koju on odredi. Ako su spisi kod dravni odvjetnik (l. 155 st. 2 ZKP). postupka odluku o razgledavanju, pred kojim se vodi postupak. Kad je donosi predsjednik suda ili slubena dravnog odvjetnika, odobrenje daje

37

Kod toga istrani e sudac na zahtjev dravnog odvjetnika, svjedoka ili po slubenoj dunosti na odgovarajui nain zatititi tajnost podataka osoba iji se iskazi ili izjave nalaze u spisima ako postoji bojazan da bi saznanjem tih podataka te ili druge osobe bile izloene ozbiljnoj opasnosti po ivot, zdravlje, tjelesnu nepovredivost, slobodu i imovinu veeg opsega (l. 155 st. 6 ZKP). 1.10.4 Tijek glavne rasprave Kad je vijee odluilo da e glavna rasprava biti odrana, slijedi: 1. Utvrivanje istovjetnosti okrivljenika. Predsjednik vijea pozvat e okrivljenika i od njega uzeti osobne podatke radi utvrivanja istovjetnosti okrivljenika, osim podataka o njegovoj prijanjoj osuivanosti. 2. Upuivanje svjedoka i vjetaka na za njih odreeno mjesto. Nakon to je utvrena istovjetnost okrivljenika, predsjednik vijea uputit e svjedoka i vjetake na mjesto koje je za njih odreeno gdje e ekati dok ne budu pozvani radi ispitivanja. Predsjednik vijea moe zadrati vjetaka u sudnici ako smatra da je to potrebno radi praenja tijeka glavne rasprave. Te okolnosti trebaju biti unesene u raspravni zapisnik. 3. Neudaljenje oteenika kao tuitelja ili privatnog tuitelja. Ako oteenik kao tuitelj ili privatni tuitelj imaju biti ispitani kao svjedoci, predsjednik vijea ih nee udaljiti iz sudnice(l. 318 st. 3 ZKP). 4. Imovinskopravni zahtjev. Ako je oteenik prisutan, a jo nije stavio imovinskopravni zahtjev, predsjednik vijea ga mora upozoriti da moe postaviti taj zahtjev. Ako oteenik tada postavi imovinskopravni zahtjev, predsjednik vijea unijet e taj zahtjev oteenika u raspravni zapisnik. Predsjednik vijea takoer je duan pouiti oteenika o njegovim pravima iz l. 55 ZKP. 5. Sprjeavanje dogovaranje. Predsjednik vijea moe poduzeti potrebne mjere kako bi sprijeio dogovaranje izmeu svjedoka, vjetaka i stranaka (l. 318 st. 4 ZKP). Te mjere trebaju biti odreene nalogom i alba protiv te odluke nije doputena. Predsjednik vijea moe naloiti da svjedoci ili vjetaci priekaju u posebnoj sobi dok ne budu pozvani radi ispitivanja. 6. itanje optunog akta. Glavna rasprava poinje itanjem optunice, optunog prijedloga ili privatne tube (l. 319 st. 1 ZKP). 7. Da li je okrivljenik razumio optubu. Nakon to je optuba iznesena, predsjednik vijea e upitati okrivljenika je li razumio optubu. Ako predsjednik vijea smatra da okrivljenik nije razumio optubu, ponovo e mu izloiti njen sadraj na nain na koji je okrivljenik moe najlake razumjeti. 8. Upozorenja okrivljeniku. Kad je predsjednik vijea uvjeren da okrivljenik razumije optubu, upozorit e okrivljenika u skladu s 38

9.

10.

11.

12.

13.

odredbom l. 4 ZKP. Ako okrivljenik nema branitelja, predsjednik vijea mora pouiti okrivljenika i prema odredbi l. 5 st. 2 ZKP. Izjanjenje optuenika o osnovanosti optunog akta. Predsjednik vijea poziva optuenika da dade izjavu o osnovanosti optunog akta. Optuenik nije duan dati izjanjenje. Kod davanja izjanjenja optuenik moe priznati ili porei djelo. Izjanjenje nije izvor saznanja o injenicama, ve ono samo odreuje tijek raspravljanja. Optuenik koji priznaje djelo bit e ispitan odmah nakon izjanjenja, a optuenik koji porie djelo na kraju dokaznog postupka, osim ako sam optuenik ne zahtijeva drugaije. Dokazni postupak. Dokazivanje obuhvaa sve injenice koje sud smatra vanim za pravilnu presudu. O tome odluuje predsjednik vijea. Raspravno vijee odluuje koji dokazi imaju biti provedeni a koji ne. Ispitivanje svjedoka, vjetaka i okrivljenika na glavnoj raspravi obavlja se prema modelu unakrsnog ispitivanja. Tijekom iznoenja iskaza svjedoka ili izlaganja nalaza i miljenja vjetaka, stranke i predsjednik te lanovi vijea smiju neposredno postavljati pitanja. Predsjednik vijea mora zabraniti pitanje ili odbiti odgovor na ve postavljeno pitanje ako je ono nedoputeno ili se ne odnosi na predmet. Nedoputena su sugestivna i kapciozna pitanja. Sugestivno pitanje je ono u kojem je ve sadran odgovor. Kapciozno pitanje je ono koje polazi od toga da je ispitivana osoba ve rekla neto to u stvari nije rekla. Izmjena ili proirenje optunice. Ako tuitelj u tijeku rasprave utvrdi da izvedeni dokazi pokazuju da je injenino stanje izloeno u optunom aktu izmijenjeno, on moe na glavnoj raspravi usmeno izmijeniti optunicu ili podnijeti novu. Stranke smiju traiti prekid glavne rasprave radi pripremanja nove optunice ili obrane. Govori stranaka. Nakon zavretka dokaznog postupka predsjednik vijea daje rije strankama, oteeniku i branitelju. Redoslijed zavrnih rijei je sljedei: tuitelj, oteenik, branitelj, optuenik. Govori stranaka ne smiju biti ogranieni na odreeno vrijeme. No, predsjednik vijea smije, nakon prethodnog upozorenja, prekinuti osobu koja u zavrnom govoru vrijea javni red i moral, vrijea drugog, koja se uputa u ponavljanja ili u izlaganja koja oito nemaju veze s predmetom. Vijeanje i glasovanje. Ako nakon zavrenih izlaganja stranaka vijee ne utvrdi potrebu za izvoenjem jo nekih dokaza, predsjednik vijea objavljuje da je glavna rasprava zavrena. Vijee se tada povlai na vijeanje i glasovanje radi donoenja presude.

1.11 Presuda Presuda je najvaniji procesni akt u kaznenom postupku, a moe je donijeti samo sud od zapoinjanja glavne rasprave pa do okonanja kaznenog postupku.

39

Jedino presudom okrivljeniku moe biti izreena kazna. Prema ZKP postoje etiri vrste presuda (l. 352 i 461 ZKP): I. II. Presuda kojom se optuba odbija (odbijajua presuda) Presuda kojom se okrivljenik oslobaa optube (oslobaajua presuda) III. Presuda kojom se optuenik proglaava krivim (osuujua presuda) IV. "Utvrujua" presuda (l. 461 st. 1 ZKP). I. Presudu kojom se optuba odbija sud e izrei (l. 353 ZKP): Ako sud nije stvarno nadlean (l. 16 - 22 ZKP) Ako je postupak voen bez zahtjeva ovlatenog tuitelja Ako tuitelj tijekom glavne rasprave odustane od optube18 Ako nije bilo potrebnog prijedloga ili odobrenja za progon ili ako je ovlatena osoba odnosno dravno tijelo odustalo od prijedloga odnosno odobrenja Ako je okrivljenik za isto djelo ve pravomono osuen osloboen od optube ili je postupak protiv njega pravomono obustavljen, osim ako je rije o rjeenju o obustavi postupka iz l. 403 ZKP19 Ako je okrivljenik oprostom (l. 87 KZ) ili pomilovanjem (l. 88 KZ) osloboen kaznenog progona, ako kazneni progon ne moe biti poduzet zbog zastare ili ako postoje druge okolnosti koje iskljuuju kazneni progon (primjerice okolnosti koje se odnose na ogranienja u postupku izruenja okrivljenika).

Odbijajua presuda ima naziv i formalna presuda jer se tom vrstom presude izrie da ne postoje formalne, tj. procesne pretpostavke da se sud upusti u odluivanje o kaznenopravnoj odgovornosti okrivljenika. Pogreno je rei ili napisati da je zbog postojanja kojih od razloga za odbijanje optube (npr. zbog zastare) okrivljenik osloboen od optube.

II. Presudu kojom se okrivljenik oslobaa optube sud e izrei (l. 354 ZKP): Ako djelo za koje je okrivljenik optuen po zakonu nije kazneno djelo.

Nakon to rasprava zapone, predsjednik vijea ne smije rjeenjem obustaviti postupak. Ako ovlateni tuitelj izjavi odustanak za vrijeme trajanja glavne rasprave sud mora donijeti presudu kojom se optuba odbija. 19 lanak 403 odnosi se na obustavu postupka zbog toga to je poinitelj nakon poinjenja djela obolio od kakve trajne duevne bolesti.

18

40

Primjeri kad djelo po zakonu nije kazneno djelo: beznaajno djelo (l. 28 KZ), nuna obrana