USKRS 2016. bR. I (53) - franjevci-split.hrda otkrijemo pravo lice Boga, onoga kojega nam objavljuje Isus, koji je jedini “vidio Oca“ (Iv 6,46). Posebno smo pozvani razmatrati

SretanUskrs

USKRS 2016. bR. I (53)God.XXXIX

GOD. XXXIX . USKRS 2016. br. I (53)

Župnikova uvodna riječ

l i s t ž u p e m i l j e vc i

Razumijevanje Božje riječi

RaspoRed nedjeljnih i blagdanskih sv. misa od UskRsa do božića 2016.

2. uskrsna nedjelja, 3. 4. 2016. Drinovci u 9.30 i Širitovci u 11 h

3. uskrsna nedjelja, 10. 4. 2016. Širitovci u 9.30 i Dinovci u 11 h


5. uskrsna nedjelja, 24. 4. 2016. Širitovci u 9.30 i Drinovci u 11 h


UZAŠAŠĆE, 5. 5. 2016. Drinovci u 11 h

7. uskrsna nedjelja, 8. 5. 2016. Drinovci - Krizma u 10.30 h

DUHOVI, 15. 5. 2016. Drinovci u 9.30 i Širitovci u 11 h

PRESVETO TROJSTVO, 22. 5. 2016. Drinovci - Prva pričest u 10.30 h

TIJELOVO, 26. 5. 2016. Drniš u 10 i Drinovci u 19 h

SEPERI - Kapelica Gospe od Milosti, 28. 5. 2016. sv. misa u 18 h

9. nedjelja kroz godinu, 29. 5. 2016. Drinovci u 9.30 i Širitovci u 11 h

10. nedjelja kroz godinu, 5. 6. 2016. Širitovci u 9.30 i Drinovci u 11 h


SVETI ANTE, 13. 6. 2016. Drniš u 9.30 i Drinovci u 19 h

12. nedjelja kroz godinu, 19. 6. 2016. Širitovci u 9.30 i Drinovci u 11 h

OBLJETNICA OSLOBOĐENJA MILJEVACA, 21. 6. 2016. Drinovci u 11 h


SV. PETAR I PAVAO, 29. 6. 2016. Širitovci u 10 h

14. nedjelja kroz godinu, 3. 7. 2016. Širitovci u 9 i Drinovci u 10.30 h

15. nedjelja kroz godinu, 10. 7. 2016. Drinovci u 9 i Širitovci u 10.30 h


17. nedjelja kroz godinu, 24. 7. 2016. Drinovci u 9 i Širitovci u 10.30 h


KARALIĆ - Kapelica Gospe Lurdske, 1. 8. 2016. sv. misa u 18.30 h

GOSPA OD ANĐELA, 2. 8. 2016. Visovac u 10.30 h

S večanošću otvaranja Svetih vrata na vatikanskoj bazilici sv. Petra, na svetkovinu Bezgrješnog Začeća Blažene Djevice Marije, 8. prosinca 2015. godine, papa Franjo označio je početak izvanredne svete Godine milosrđa, a 13. prosinca 2015. otvorena su Vrata milosrđa na svim prvostolnicama (katedralama) diljem katoličkog svijeta koja će ostati otvorena do 20. studenoga 2016. godine. Njihovo otvaranje simboličan je čin, a Sveta godina veliki dar Božje milosti. Sveta vrata zapravo su vrata Božjeg milosrđa i dobrote, širom otvorena svim ljudima. “Svaki onaj koji kroz njih uđe moći će iskusiti ljubav Boga koji tješi, koji oprašta i daje nadu.“ Sveta godina milosrđa poziva nas da otkrijemo pravo lice Boga, onoga kojega nam objavljuje Isus, koji je jedini “vidio Oca“ (Iv 6,46). Posebno smo pozvani razmatrati otajstvo Trojedinoga Boga, otajstvo ljubavi. Milosrđe je krajnji i najviši čin kojim nam Bog izlazi u susret, most koji spaja Boga i čovjeka, kada čovjek još jednom prepoznaje nadu i obnavlja vjeru u svoje spasenje. Svrha ove svete izvanredne Godine milosrđa je iskusiti Božje milosrđe i njega živjeti. “Da bismo bili sposobni za milosrđe

moramo se, dakle, u prvom redu oraspoložiti za slušanje Božje riječi. Otkriti vrijednost šutnje kako bismo razmatrali Božju riječ koja nam je upućena. Na taj je način moguće razmatrati Božje milosrđe i usvojiti ga kao vlastiti način života.“Naš svijet u kojem živimo pun je vreve, buke i trke, pa je veoma teško ostati ravnodušan. Sve nas to, kao vjernike, odvlači od nas samih, pa smo u opasnosti da se izgubimo. Nažalost, mnogi su u takvom ozračju zapustili molitvu i nedjeljna misna slavlja. Vjerska ravnodušnost toliko se proširila među nama kršćanima, da mnogi drže kako im nisu potrebni molitva ni misa nego čak ni milosrđe Božje s oproštenjem grijeha u sakramentu svete ispovijedi jer oni nisu “ništa“ sagriješili. Da očuvamo prisebnost i ostanemo na Isusovu putu, moramo se za ustaviti i zamisliti se nad smislom svoga života. Moramo se povlačiti u šutnju u kojoj ćemo čitati Božju riječ. Da Božju riječ pravo čujemo i shvatimo, moramo se zaustaviti u molitvenoj šutnji. Ona potpomaže sabranost i poziva na razmatranje o onome što smo čuli.Stara mudrost kaže: “Nitko ne može dati ono što nema.“ Ako milosrđa u životu nismo sami osjetili i njime nismo zahvaćeni, ni djela milosrđa nećemo moći iskazivati drugima. To je ključ za razumijevanje poziva na osluškivanje Božje riječi u šutnji u

tijeku Godine milosrđa, a posebno u ovo sveto vrijeme korizme u kojem se nalazimo. “Pozvani smo služiti Isusu raspetomu u svakoj marginaliziranoj osobi, dodirnuti Kristovo tijelo u onome tko je isključen, gladan, žedan, gol, utamničen, bolestan, nezaposlen, progonjen. Tu nalazimo našega Boga, tu dotičemo Gospodina. Sami nam je Isus to rekao tumačeći kakav će biti protokol na temelju kojega ćemo svi biti suđeni: kad god smo to učinili jednomu od najmanje svoje braće, njemu smo učinili (Mt 25,3146).““Tjelesna djela milosrđa prate djela duhovnoga milosrđa: dvoumna savjetovati, neuka poučiti, grješnika pokarati, žalosna i nevoljna utje šiti, uvrjedu oprostiti, nepravdu strpljivo podnositi i za žive i mrtve Boga moliti. U prihvaćanju marginaliziranoga koji je ranjen u tijelu i u prihvaćanju grješnika koji je ranjen u duši na kocki je naša vjerodostojnost kao kršćanina.“Neka nam Blažena Djevica Marija, Kristova i naša Majka pritom bude uzor kako se približiti Bogu i osjetiti njegovo milosrđe i, njime zahvaćeni, još ga velikodušnije iskazivati onima koje susrećemo u svagdašnjem životu.Svim Miljevčanima i ljudima dobre volje želimSretan Uskrs!

RASPORED SLUŽBE BOŽJE ZA USKRS 2016.

17. 3. Uskrsna ispovijed u 16 sati u obje crkve.

20. 3. CVJETNICA / misa u 11 sati u Drinovcima; prije mise, u 10.45 blagoslov maslinovih grančica ispred crkve kod križa.

24. 3. VELIKI ČETVRTAK / Misa Večere Gospodnje u 18 sati. Poslije mise pjeva se Gospin plač.

25. 3. VELIKI PETAK /Obredi Velikog petka u 18 sati: služba Muke Gospodnje; Sveopća molitva; Klanjanje svetom križu; Sveta pričest i procesija/ophod oko groblja.

26. 3. VELIKA SUBOTA /Širitovci u 18.30 sati, Drinovci u 21 satiVazmeno Bdijenje; Služba Svjetla; Služba riječi; Krsna služba, Euharistijska služba i blagoslov jela.

27. 3. USKRS / misa u 11 sati u Drinovcima.

28. 3. USKRSNI PONEDJELJAK /misa u 11 sati u Širitovcima. Susret Čuvara Isusova groba u Imotskom.

3MILJEVCI USKRS 2016.

C vjetnica je poput veličan-stvenih vrata kroz koja se ulazi u Veliki ili Sveti tje-dan, dan spomena na Isusov slavni ulazak u Jeruzalem i bliža priprava za proslavu otajstva njegove muke, smrti i uskrsnuća.

Dva su raspoloženja koja obliku-ju ovu svetkovinu.

Prvo radosno: na ulazu u Jeru-zalem, njega dočekuje razdragano mnoštvo, kličući i slaveći ga kao kralja. Ljudi očekuju da će on ući u Jeruzalem kao siloviti čudotvorac, preuzeti vlast i osloboditi židovski narod. U tom Isusovu svečanom ulasku u Jeruzalem osobito su su-djelovala djeca. Toliko je to bilo silovito i veličanstveno da su neki govorili Isusu: “Zabrani im da tako viču.“ A Isus im je odgovorio: “Ako oni ušute, kamenje će govoriti.“

U drugom dijelu liturgijskog

slavlja raspoloženje se mijenja. Čita se evanđelje muke Isusove. Isus ne ulazi u Jeruzalem da zasjedne na prijestolje. On je došao čovjeka izbaviti iz vlasti tame, mržnje, bo-lesti, patnje i smrti i uvesti u svoje Kraljevstvo. On se zato odlučuje ući u smrt, u smrti ubiti našu smrt, potom uskrsnuti i u tom uskrsnu-ću stvoriti novo čovječanstvo, novi svijet. Na današnji dan u crkvi se blagoslivljaju maslinove grančice na uspomenu tog svečanog Isusova ulaska u Jeruzalem i unosimo ih u procesiji svečano u crkvu i kličemo poput jeruzalemske djece: “Hosana Sinu Davidovu. Blagoslovljen koji dolazi u ime Gospodnje…“

Ove blagoslovljene maslinove grančice nas upućuju na drugu po-bjedu koja prolazi kroz smrt i vječ-na je. One znače, također, pomire-nje s Bogom, prihvaćanje Njegove

volje i Njegova puta za novi svijet i spašeno čovječanstvo.

One govore da naši putovi nisu ispravni a Božji jesu, i da su Božje misli iznad naših misli i Njegovi putovi iznad naših putova. Treba stupiti na Put koji je Isus Krist.

Naš je cilj uskrsnuti u Isusu Kri-stu. Treba gledati pred sebe, vjero-vati u novi naraštaj jer u svakom od nas su snage koje ničim ne mogu biti uništene.

Zrno pšenice je prekrasno, kad ga gledamo, prije nego ga posijemo u zemlju. Možemo za njim tugova-ti što je posijano i istrunulo i tako naoko izgubljeno. No, to je upravo veličanstvena mogućnost nove ne-uništive klice, ona prerasta u biljku i daje klas i 30 ili 40 novih zrna.

To je naš ljudski život. Neka te blagoslovi Bog da prođeš kroz slje-deći tjedan preobražen i nov.

Cvjetnica

V eć šestu godinu u našoj župi za vrijeme sv. trodnevlja (Veliki četvrtak, Veliki pe-tak i Velika subota) organiziraju se Čuvari Gospodinova groba.

Tako 12 mladića naše župe, obu-čeni u narodne nošnje, sudjeluju u obredima, predstavljaju Kristove apostole u obredu pranja nogu na Veliki četvrtak, a kod pjevanja Gos-pina plača čuvaju stražu kod “Isu-sova groba“. Na Veliki petak čuvaju stražu od početka do kraja obreda, a u procesiji oko groblja, što simbo-lizira Isusov put kojim je nosio svoj Križ, prate Isusa na tom putu. Na Veliku subotu svojim simboličkim “padanjem“ obilježavaju Kristovo uskrsnuće.

Čuvari Gospodinova groba ovim simboličkim gestama uveličavaju obrede vazmenog trodnevlja i obo-gaćuju našu liturgiju. Zahvaljujem im za njihovu službu.

Na Uskrsni ponedjeljak, 28. 3. 2016. svi žudije (čuvari Gospodinova groba) imaju svoj susret u Imotskom.

OBREDI CVJETNICE I SV. MISA POČINJU ISPRED CRKVE IMENA ISUSOVA, PRED KRIŽEM, U 10.45 SATI

Čuvari Gospodinova groba

4 5MILJEVCI USKRS 2016.MILJEVCI USKRS 2016.

V eliki četvrtak je dan Isu-sove posljednje večere, ali i dan tjeskobe u Getsema-niju. Noću s četvrtka na petak Isus je bio uhićen, ispitivan i mučen. Na posljednjoj večeri učenicima je oprao noge u znak ponizne ljuba-vi prema čovjeku. U Euharistiji je sklopio vječni savez u svojoj krvi, koja se prolila za oproštenje grije-ha. To je vječni savez prijateljstva i određenog rodbinstva između Boga i čovjeka. Tada je ustanovio sveće-nički red, održao oproštajni govor apostolima i dao im posljednje pre-poruke i onda se uputio u Getsema-niju gdje se krvavim znojem znojio i molio Oca, ako je moguće, da ga mimoiđe taj Kalež - ali neka se vrši Očeva volja. Molio je svoje učenike

da bdiju s Njim u Getsemaniju dok On moli u tjeskobi očekujući dolazak izdajice Jude - oni su zaspa-li. Kad su ga uhvatili, svi su se apo-stoli razišli osim Petra i Ivana, koji su išli za njim. Petar ga je u dvoru Velikog svećenika zatajio.

Na današnji dan biskupi Katolič-ke crkve, u zajedništvu s prezbiteri-ma (svećenicima), služe prije podne svetu misu i posvećuju krizmano i bolesničko ulje. Navečer toga dana služi se Euharistija ili sv. misa u spomen Isusove posljednje večere.

Na današnji dan Crkva ulazi u ti-šinu i mir. Od danas navečer pa do subote u noći ne zvone crkvena zvo-na. S tim činom Crkva poziva svoje vjernike u tišinu da bi ušli u tajnu čovjekova postojanja, u tajnu onoga

što se događa u prirodi, a to je novi život, cvjetanje i zelenilo života.

Svakom od nas potrebna je tišina da bi vidio tajnu svojega tijela, duše i egzistencije.

I svakome Bog želi oprati noge, očistiti ga, želi mu dati sebe, svoje tijelo i svoj život za hranu. Svako-me od nas želi reći: „Opraštam ti i želim s tobom sklopiti savez mira i prijateljstva.“

I neka vas ispuni blagoslovljena tišina ovoga dana, u kojoj se događa duboki dijalog između vas i izvora – Boga.

Misa, spomen Isusove posljednje večere, u crkvi Imena Isusova u 18 sati. Poslije mise pjeva se Gospin plač.

Danas Crkva spominje dan, dan smrti Isusa Krista na križu. Dan tragedije, smrtne šutnje i nade.

Isus je prošao svijetom čineći do-bro, liječio je svaku bolest i nemoć u narodu. To njegovo djelo naišlo je na otpor onih koji su vladali naro-dom, onih koji su se bojali izgubiti svoje položaje i utjecaj. Govorio je o božanskim stvarima paradoksalno, svoju osobu morao je otkriti kao božansku, ali tko je mogao vjerova-ti da bi Bog mogao kao čovjek doći među ljude. Odlučili su ga uhvatiti i ubiti misleći da će time riješiti sve probleme.

Dok je za Židove Isus bio heretik jer se pravio Bogom, pa su ga osudi-

li na smrt, dotle je rimski upravitelj Poncije Pilat rekao, perući ruke, da ne nalazi krivice na tom čovjeku. Kakav paradoks! Ne nalazi krivice, osuđuje Ga na smrt.

Isus je tada bio izveden izvan Je-ruzalema, na brdo Kalvariju, tu je bio razapet među dvojicom razboj-nika i u tri sata poslije podne izdah-nuo. Nakon toga su ga prijatelji ski-nuli s križa i sahranili u novi grob Josipa iz Arimateje.

Crkva danas ne slavi svetu misu, nego samo obrede Kristove smrti i pokopa. A oni su vrlo znakoviti, prepuni molitve, sudjelovanja u Isusovoj smrti.

Bog je postao čovjekom i umro danas. Sve što je imao na zemlji dao

je za nas. Bog je ušao u našu smrt i više ni-

smo sami u tjeskobi umiranja. Smrt više nije tabu, ona je uništena, ona nije više mjesto strave i beznađa, iz nje se izlazi u život.

Tako Veliki petak sjaji danas nama i zove nas da uđemo u mir, tišinu, da uđemo u svoj grob i osta-vimo u njemu sve staro, raspadljivo, nedostojno čovjeka i uskrsnemo drukčiji, noviji, s novom ljubavlju za čovjeka i za nas. Neka nam je svi-ma blagoslovljen susret s Isusovom smrću i njegovim Uskrsom.

Obredi Velikog petka samo u crkvi Imena Isusova u 18 sati. Nakon obreda ophodprocesija oko groblja.

VELIKI PETAK

Dnašnji dan je dan duboke tišine, jedinstveni dan u godini. Danas Crkva slavi Veliku subotu. Na ovaj dan Crkva proživljava Isusov ukop, njegov boravak u carstvu mrtvih. Današnjim danom vlada veliki mir i silovito iščekivanje. Hoće li taj dan donijeti neku nadu? Hoće li ova proslava Isusova boravka u grobu oživjeti u nama sigurnu nadu da naši pokojnici nisu mr-tvi nego živi? I hoće li ih Sudnji dan podići iz groba, preobraziti ih uvesti u konačnu domovinu kojoj smo se nadali? Hoće li iz ovoga groba Isusa Krista izići nova mo-guća preobrazba svijeta, nova sila, kojoj se više neće moći oduprijeti ni bolest, ni smrt, ni krivica, ni demonske sile, ni rat, niti ikakvo raspadanje?

Ovo je dan velike nade, dan gledanja naprijed, dan u kojem se spajaju Podzemlje, Zemlja i Nebo u jedno. Danas je Isus u grobu, ali sutra će se već trijumfalno pokazati učenicima živ. Danas plačemo, su-tra ćemo se smijati i pjevati nove pjesme.

Imaj hrabrosti sve izdržati do sutra i već će sve biti drukčije. Su-tra je Uskrs, sutra počinje vječni dan u kojemu sunce više ne zalazi. Treba nam postojanosti, treba nam jakosti i hrabrosti da vjera ne oslabi. Samo danas nemoj očajavati, danas nemoj baciti koplje u trnje, danas se ne predaj samosažaljenju i depresiji. Jer, to je Isus u grobu. To je sam Bog legao u tvoj i naš grob kao najsnaž-nije sjeme, iz kojega će niknuti život koji više nitko neće moći ugroziti i uništiti.

Kao plavetno nebo i nebeski svod nad nama, neka nas danas zahvati ta silovita nada, povjerenje da je grob pobijeđen, da je mržnja pre-tvorena u ljubav, da je nepravda pre-tvorena u pravdu, da je Bog s nama i da smrti više nema.

Jučer se dogodila smrt, sutra se događa život. Jučer Veliki petak, sutra Uskrs. Jučer sijanje sjemena, sutra branje plodova.

Danas si na putu iz groba u ži-vot. Još danas izdrži post, bdij nad svojim srcem, čini pokoru, pokopaj u grob svoja negodovanja i grijehe. Ne okreći se nazad. Hodaj usprav-no jer nada je sigurna, uskrsno jutro je na pomolu.

Obredi Velike subote: Sv. Petar i Pavao u 18.30 sati: Ime Isusovo u 21 sat

Kristov boravak u carstvu mrtvih

Utihnuće crkvenih zvona

Bog je postao čovjekom

VELIKA SUBOTA

VELIKI ČETVRTAK

SVETO TRODNEVLJE


N a Uskrsu se temelji naša vjera. Jer, piše sv. Pavao u Prvoj po-slanici Korinćanima, ako Krist nije uskrsnuo, uzalud je doista propovijedanje naše, uzalud i vjera vaša. Prvi stupanj vjere je priznavanje povijesne činjenice praznoga groba. Isus je, sukladno pismima, premda ubijen i pokopan, ustao od mrtvih. Nakon te zore trećeg dana ništa više nije isto. Isus Nazarećanin, koji je Krist, konačno i neponištivo obeskrijepi smrt i učini da zasja život i neraspadljivost. I svi smo pozvani da hodimo u novosti života. Prazan grob govori rječitije od svega i snaži svaku Isusovu izgovorenu riječ i učinjeno djelo. Uskrsnuće ili prihvaćamo ili ne prihvaćamo. A da bismo mogli povjerovati, potrebno nam je najprije, poput učenika, vidjeti. Kada činjenicu uskrsnuća vidimo i povjerujemo, sposobni smo za sljedeći stupanj. Spremni smo poistovijetiti se s Kristom. Kadri smo prihvatiti suumiranje s Kristom kako bismo, premda nekima zvuči kao ludost, a drugima je sablazan, mogli zajedno s njim suuskrsnuti. Isus je uskrsnuo. I zato ćemo i mi uskrsnuti. To je povijesni događaj, to nije mitologija. U našoj povijesti prije nešto manje od dvije tisuće godina dogodilo se to čudo. To je novo stvaranje čovječanstva, prirode, svijeta. Uskrsnuće nije isto što i oživljavanje. Lazar i mladić iz Naima su oživjeli, ali Isus je uskrsnuo, Lazar i mladić iz Naima se, naime, nisu promijenili, nego oživjeli u ovaj svijet, ali su ponovo morali patiti i umrijeti. Isus je, međutim, uskrsnuo promijenjena tijela i promijenjene duše - čitav promijenjen čovjek u Njemu. To je novo produhovljeno tijelo, uskrslo, koje više ne može trpjeti, ni umrijeti.Takvi ćemo i mi biti zauvijek. Isusovo uskrsnuće je početak novoga svijeta, nešto što nikada nije postojalo i što nitko drugi nije mogao za nas učiniti. Zato je Isus Krist jedini Spasitelj svijeta. Jer nitko od ljudi ne može čovjeka osloboditi od zla, grijeha i sapetosti za smrt, to može samo Bog i to je Bog učinio – to je USKRS. Uskrs je dan pobjede, trijumfa, dokaz da se samo dobro isplati. Isplati se biti čiste savjesti, slušati Božje riječi i prijateljevati s Bogom.Isus je prošao Zemljom čineći dobro zato jer Bog bijaše s njime. Bili su istim Duhom povezani. Zato je i ono što je Isus činio bilo – dobro. Moramo se i mi otvoriti Božjem Duhu, prionuti uz njega i dopustiti da nas ispuni. Tek kada iz svog života odbacimo sve ono što nas zarobljava moći ćemo biti potpuno Božji i moći će Bog po nama djelovati. Kada se sve to dogodi i kada postanemo potpuno Božji, moći ćemo po Bogu biti potpuno čovječni i potpuno za čovjeka. I postat ćemo odvažni svjedoci onoga što smo vidjeli i povjerovali. I ljudi će znati da naše svjedočanstvo nije nešto što se od nas traži, nešto što moramo, nego jasan znak da smo pronašli smisao u susretu s onim koji nam je pomagao da ga tražeći nađemo. Neka vas sve Isus Krist blagoslovi svojim uskrsnućem!

SRETAN USKRS!

Na Uskrs, 27. ožujka, sv. misa je u crkvi Imena Isusova u 11 sati.

Uskrs

„

Odjednom ljubav Odjednom u travi se bijele cvjetovi.Odjednom grane drveta cvijetom se osule.Odjednom neki drugi stigoše svjetovi.Odjednom zrake sunca mnoštvo ih prosule. Odjednom srce poskoči, zaigra žurno.Odjednom misao zaboravi sve što je tmurno.Odjednom ona i on zajedno svijetom hode.Odjednom stvorenje malo za ruku vode.

Branka Skelin

9MILJEVCI USKRS 2016.MILJEVCI USKRS 2016.8

I zvanredni jubilej milosrđa u Šibenskoj biskupiji započeo je otvaranjem Vrata milosrđa i svečanim euharistijskim slavljem, u nedjelju 13. prosinca u katedrali svetog Jakova u Šibeniku. Uvodni obredi bili su u samostanu svetog Frane kod franjevaca konventuala-ca. Obrede je predvodio šibenski bi-skup Ante Ivas, a sudjelovao je velik broj vjernika, svećenika, redovnika i redovnica.Nakon uvodne riječi biskupa Ivasa, koji je istaknuo povezanost Šiben-ske biskupije s cijelom Crkvom, na-viješteno je evanđelje te je pročitan uvodni dio bule “Lice Milosrđa” ko-jom je papa Franjo najavio Izvanred-ni jubilej milosrđa. Zatim je uslijedi-la svečana procesija prema katedrali svetog Jakova gdje je biskup otvorio Vrata milosrđa. U procesiji, evan-đelistar je nosio đakon Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Ante Bešlić. Nakon otvaranja vrata predao ga je biskupu koji ga je sve-čano unio u katedralu svetog Jakova.U homiliji je biskup Ivas u više na-vrata citirao papu Franju. Ukazao je na Papine riječi izrečene o Svetoj go-dini. “Slaviti Jubilej milosrđa, isto je

što i iznova staviti u središte našega osobnog života, života naših zajedni-ca, naših obitelji ono što je za kršćan-sku vjeru specifično, to jest, staviti u središte Isusa Krista, lice milosrdno-ga Boga.“Istaknuo je i sljedeće riječi pape Fra-nje: “Božja radost je opraštati. Bog je biće milosrđa. Zbog toga u ovoj go-dini moramo otvoriti srca, da nas ta Božja ljubav, da nas ta Božja radost sve ispuni tim milosrđem”, citirao je biskup Papu te je pozvao vjernike na pristupanje sakramentu Ispovijedi. Zato i slika milosrdnoga Isusa nad ispovjedaonicom u našoj katedrali. Upozorio je i na zaborav milosrđa u čijem je korijenu uvijek sebičnost, sebeljublje.Biskup Ivas kazao je kako u Svetu godinu treba ući vjernički odvažno, s Božjom pomoći i u Božjoj radosti. “Crkva nam, nakon Marije i Josipa koji su Bogu širom otvorili vrata svoga života, stavlja lik Ivana Krstite-lja. On je za sebe rekao: “Ja sam glas onoga koji dolazi.“ Glas koji poziva one koji su iščekivali Božji dolazak na zemlju: “Pripravite put Gospo-dinu, dobrim djelima, duhovnih i tjelesnim djelima milosrđa… On će

vas krstiti Duhom Svetim: To je Duh koji jedini istinski obnavlja (nagrđe-no) lice naše zemlje.““Sveti Otac vjeruje i poziva cijelu Cr-kvu da ove Svete godine svi uđemo kroz sveta vrata, jer su nam ova vrata naše katedrale ove godine na pose-ban način slika onih svetih vrata Kri-stova otvorenoga i milosrdnoga srca, da mu budemo suradnici u spasenju ovoga našega svijeta. Jer, ovom na-šem svijetu je doista potrebno pravo spasenje, jer kao da sve više ide na samim rubovima smrti“, zaključio je biskup.Na kraju misnog slavlja vjernici su upoznati gdje će sve moći hodočasti-ti i dobiti jubilarni oprost: U svetištu Gospe Vrpoljačke tije-kom devetnice i svetkovine Velike Gospe. U svetištu Gospe Visovačke tije-kom devetnice i svetkovine Gospe od Anđela. U svetištu Gospe od Karavaja ti-jekom devetnice i svetkovine Gospe od Karavaja. U nacionalnom svetištu sv. Nikole Tavelića tijekom devetnice i svetko-vine sv. Nikole. U novoj Gospinoj crkvi u Kninu, tijekom devetnice i svetkovine 5. ko-lovoza. U svim župnim i samostanskim crkvama u biskupiji na dan zaštitni-ka (ili naslovnika) župe ili crkve.

Dese se čovjeku tako neke stvari kojih dugo nije svjestan, ali mu one temeljito izmijene život. Učine ga drukčijim, smislenijim, ljudskijim .

Jednog davnog rujna, bilo je to nedugo nakon završetka Domovinskog rata kad smo se vratili u Drniš, pošli smo autom u Split, u nabavku knjiga. Supruga i oba sina pomalo su razgovarali, a ja sam bio koncentriran na vožnju jer je palo i malo kišice. Htjeli smo da djeca prošetaju Splitom i nabave sve što treba za školu. Moja vožnja bila je lagana, reklo bi se turistička, bili smo vezani, svjetla upaljena. Taman kad smo prošli centar Kljaka, vidim kolonu vozila iz pravca Splita. Odjednom iz te kolone na našu stranu kolnika prijeđe jedan automobil, crven, velik, sjajan i pravo na nas. Za trenutak sam pomislio, valjda se šali, valjda će se vratiti na svoj dio ceste. I najednom prasak, izravan sraz. U tom trenu, trenu sraza desilo se nešto što sebi nikako ne mogu objasniti, a zapravo, moguće je da je stvar sasvim jasna. U djeliću sekunde, kad nisam bio siguran hoću li preživjeti, kroz moju glavu je, sam od sebe, prostrujio

glas: Gospodine, u ruke Tvoje! Nikad ranije nisam izgovarao tu rečenicu, a sada mi je sama od sebe došla. I onda tajac, pa šištanje pare iz motora i jauci djece i žene. Ona je bila okrvavljena lica, a sinovi u panici što im je s majkom. Ja sam samo malo uzdrhtao, više iznenađen onim unutarnjim glasom, nego mukom što nas je snašla. Dobri ljudi su brzo priskočili u pomoć, policija je obavila svoj dio posla, a liječnici, srećom, nisu morali puno intervenirati. Kad sam vidio potpuno uništeni motor i nas gotovo neozlijeđene, shvatio sam u trenu i jednom za svagda, neopozivo: Moćnu ruku pružio nam je Gospodin i čvrsto nas zaštitio u svome okrilju! Zato mu otada redovito zahvaljujem.

Ovo što vam govorim, dragi čitatelji, nije pričica dokonog spisatelja. To je istinit događaj i živo svjedočenje kako i moguća tragedija može prerasti u nešto lijepo, nešto što se od davnina iskazuje onom prekrasnom mišlju: In Te, Domine, speravi!

Đuro Perlić

SVJEDOČANSTVO Iz pera unuka ponosne babe Ane Miljevke Otvoren jubilej milosrđa za Šibensku biskupiju Gospodine, u ruke Tvoje!

PRED TOBOM DJEVICEO sveta, o draga Djevice krasna,

sva milosti puna, zvijezdo jasna.

Pred tobom stojim, srcem te molim,

pomozi mi majko, ja trpim i volim.

Svibanj je mjesec tvoj, zavičaji cvatu,

ptice lete u velikom jatu.

Svibanj ti pjeva, leptiri u letu,

sve tebe časti, premilu, svetu.

Zapjevat’ bih htjela ali ne mogu,

u duši me steže i molim se Bogu,

da zavlada mir u srcima ljudia na licu djeteta smiješak se probudi.

Snježana Lovrić

10 11MILJEVCI USKRS 2016.

P apa Franjo uputio je pismo predsjedniku Papinskog vijeća za promicanje nove evangelizacije mons. Rinu Fisichelli o podjeljivanju oprosta tijekom nadolazećeg Jubileja milosrđa.

Želim da jubilejski oprost dopre do sviju kao istinsko iskustvo Božjeg milosrđa ističe Papa.

Od velike je važnosti Papina odluka da podijeli svećenicima ovlast odrješivanja od grijeha pobačaja za one koji su pobačaj počinili i skrušena srca traže oproštenje. Usto, papa Franjo, u znak hoda koji ima za cilj “povratiti puno jedinstvo” s lefebverovcima, odredio je da “svi oni koji tijekom Svete godine milosrđa pristupe sakramentu pomirenja kod nekog od svećenika Bratstva svetog Pija X., primit će valjano i dopušteno odrješenje svojih grijeha”, jer, piše Papa, ova jubilejska Godina milosrđa nikoga ne isključuje.

Papina je želja, kako ističe na početku poruke, da “Jubilej bude živo iskustvo Očeve blizine, malne opipljivi dodir njegove nježnosti, da vjera svakog vjernika ojača te tako svjedočanstvo postane sve učinkovitije.”

Želim da jubilejski oprost dopre do sviju, kao istinsko iskustvo Božjeg milosrđa, koji dolazi u susret svakoj osobi licem Oca koji prihvaća i oprašta, zaboravljajući potpuno počinjeni grijeh.“

Gdje zadobiti oprostDa bi doživjeli i zadobili oprost,

vjernici su pozvani poduzeti kratko hodočašće prema Svetim vratima, otvorenim u svakoj katedrali ili u

Odrješenje od grijeha pobačaja

Jedan od ozbiljnih problema našeg doba zasigurno predstavlja drukčiji odnos prema životu, piše u nastavku Papa. Rašireni i neosjetljivi mentalitet doveo je do gubitka odgovarajuće osobne i socijalne osjetljivosti za prihvaćanje novog života. Tragediju pobačaju neki su doživjeli s površnom sviješću, kao da nisu svjesni teškoga zla koje takav čin sa sobom nosi. No, s druge strane, mnogo je onih koji to doživljavaju kao poraz ali smatraju da nemaju drugog izbora. Tu mislim, posebice, na sve žene koje su počinile pobačaj. Dobro su mi poznate uvjetovanosti koje su ih dovele do te odluke. Znam da je to egzistencijalna i moralna drama. Upoznao sam tolike žene koje nose u svom srcu ožiljak zbog te teške i bolne odluke. Ono što se dogodilo je duboko nepravedno; ipak, jedino shvaćanje istine o tome omogućuje pojedincu da ne izgubi nadu.

Božje oproštenje ne može se uskratiti onome koji se pokajao, poglavito kada ta osoba pristupa sakramentu ispovijedi iskrena srca kako bi zadobila pomirenje s Ocem. To je jedan od razloga zbog kojeg je Papa odlučio, bez obzira na eventualne suprotne odredbe, svim svećenicima za jubilejsku godinu podijeliti ovlast odrješenja od grijeha pobačaja za one koji su taj grijeh počinili i koji skrušena srca traže za nj oproštenje. Neka svećenici u ispunjavanju

crkvama koje odrede dijecezanski biskupi, kao i na četirima papinskim bazilikama u Rimu, kao znak duboke želje za istinskim obraćenjem. Isto tako, Papa određuje da se oprost može zadobiti u svetištima u kojima su otvorena Vrata milosrđa kao i u crkvama koje se tradicionalno priznaje jubilejskima. Važno je, objasnio je Papa, da to bude povezano, prije svega, sa sakramentom pomirenja i slavljenjem svete euharistije te popraćeno ispoviješću vjere i molitvom za Papu i nakane koje nosi u svom srcu za dobro Crkve i čitavog svijeta.

Za bolesne, starije i samcePapa misli i na one koji, iz razli

čitih razloga, neće moći pohoditi Sveta vrata, a to su u prvom redu bolesni i stariji i samci. Za njih, ističe Sveti Otac, bit će od velike pomoći da žive svoju bolest i patnju kao iskustvo bliskosti s Gospodinom, koji u otajstvu svoje muke, smrti i uskrsnuća pokazuje glavni put koji daje smisao patnji i samoći. Živjeti s vjerom i radosnom nadom taj trenutak kušnje, primajući pričest ili sudjelujući na misi i zajedničkoj molitvi, također posredstvom raznih sredstava društvene komunikacije, za njih će predstavljati način dobivanja jubilarnog oprosta.

Za zatvorenike

Papa misli i na zatvorenike te ističe kako je Jubilej oduvijek predstavljao priliku za veliku amnestiju kojom su obuhvaćeni oni koji su, unatoč tome što su zaslužili kaznu,

postali svjesni nepravde koju su počinili i iskreno se žele ponovno uključiti u društvo i pružiti mu svoj častan doprinos. Neka sve njih dotakne na opipljiv način milosrđe Oca koji želi biti blizu onima kojima je njegovo oproštenje najpotrebnije, piše Papa, ističući kako oni mogu zadobiti oprost u zatvorskim kapelama. Neka svaki prelazak praga ćelije, mislima i molitvama upravljenim Ocu, za njih bude prolazak kroz Sveta vrata, jer Božje milosrđe, koje može preobraziti srca, također je u stanju preobraziti rešetke u iskustvo slobode, piše Papa.

Djelima milosrđa zadobiti potpuni oprost

Podsjećajući kako je od Crkve zatražio da u toj jubilejskoj godini ponovno otkrije bogatstvo duhovnih i tjelesnih djela milosrđa, Papa u svome pismu određuje da svaki put kada vjernici osobno učine jedno ili više tih djela zadobivaju potpuni jubilejski oprost, plod samog događaja koji se slavi i živi u vjeri, nadi i ljubavi.

Jubilejski oprost može se zadobiti i za pokojnika

Uz njih nas, podsjeća Papa, veže svjedočanstvo vjere i ljubavi koje su nam ostavili. Kao što ih se spominjemo u euharistijskom slavlju, tako možemo, u velikom otajstvu općinstva svetih, moliti za njih, da ih Očevo milosrdno lice oslobodi svih natruha grijeha i snažno prigrli sebi u vječnom blaženstvu.

te velike zadaće združe riječi iskrene dobrodošlice s razmišljanjem koje će osobi pomoći shvatiti ozbiljnost počinjenoga grijeha, te joj pokažu put istinskog obraćenja kako bi shvatila pravo i velikodušno oproštenje Oca koji sve obnavlja svojom prisutnošću.

Jubilejska Godina milosrđa ne isključuje nikoga

Na kraju Papa se obraća onim vjernicima koji se iz različitih razloga odluče pohoditi crkve u kojima svoju službu vrše svećenici Bratstva svetog Pija X. Ova jubilejska godina milosrđa ne isključuje nikoga. Neki od subraće biskupa iz raznih krajeva su mi govorili o njihovo dobroj vjeri

i sakramentalnoj praksi, povezanoj s nelagodom zbog teške situacije s pastoralnog gledišta. Nadam se da će se u bliskoj budućnosti naći rješenja za obnovu punog jedinstva sa svećenicima i poglavarima Bratstva. U međuvremenu, potaknut potrebom da se odgovori na dobrobit tih vjernika, svojom osobnom odlukom, određujem da oni koji tijekom Svete godine milosrđa pristupe sakramentu pomirenja kod nekog od svećenika Bratstva svetog Pija X. dopušteno prime valjani oprost svojih grijeha, piše Papa.

Na kraju pisma Papa pripravu toga izvanrednog jubileja povjerava zagovoru Majci Milosrđa.

Papino pismo o jub ilejskom oprostu u Godini milosrđa


Dragi roditelji naših krizmanika i prvopričesnika!Već od listopada 2015. godine započela je priprema vaše djece za slavlje sv. Krizme i Prve sv. Pričesti. Crkva nas uči da su roditelji prvi navjestitelji vjere svojoj djeci i da je obitelj mala crkva. U svakoj zajednici je potreban “svećenik“. To ste vi, dragi roditelji, svojoj djeci. Vi ih učite tko je i kakav Bog. Vi im pokazujete put do Boga i učite ih prve molitve. Vi im otvarate vrata Kristove zajednice – Crkve. U tome osjećate veliku odgovornost, a sigurno i jednu ograničenost i nemoć.

Crkva ih prima na krštenju iz vaših ruku. Na sakramentima Krizme i Prve sv. Pričesti Crkva prima djecu iz vaših obitelji, iz vjerničke atmosfere vaše obitelji. Prima ih onakve kakvi jesu, da bi ih uvela u tajne svetih sakramenata, u tajnu Boga i čovjeka.

Vjera je potrebna da bi čovjek bio cjelovit. Vjera je veliko blago koje možemo zajednički pokloniti u baštinu budućim naraštajima. Isus Krist i njegova Crkva bogata su baština i našega naroda. Neka se naša djeca i mladi upoznaju s tom baštinom. Dovedimo ih pred Boga i predajmo ih Njemu spremne da žive život po njegovu zakonu.

Mi smo kao ljudi, dragi roditelji, ograničeni i nemoćni.

Ako se držimo zajedno, jačamo svoju vjeru i ljubav koju ćemo lakše prenositi na djecu. Od srca vas pozivam na nedjeljne i blagdanske misne susrete, kao i sljedeće roditeljske susrete koje ćemo još imati, da bismo se približili jedni drugima i da bi se približili Bogu i On nama. Tako ćemo najbolje pomoći svojoj djeci da se približe Bogu živomu, a vas neka pritom prati Božji blagoslov.

KRIZMA (17 krizmanika)Svetu Krizmu slavit ćemo u nedjelju 8. svibnja 2016. u

crkvi Imena Isusova u Drinovcima u 11 sati. Krizmanici trebaju biti ispred župne kuće najkasnije u 10.30 sati kako bi oblikovali procesiju za svečani ulaz u crkvu.

Ispovijed za krizmanike, kumove i roditelje bit će u subotu 7. svibnja 2016. u 19 sati.

PRVA PRIČEST (11 prvopričesnika)Prvu sv. Pričest slavit ćemo u nedjelju 22. svibnja 2016.

u 11 sati u crkvi Imena Isusova u Drinovcima.Djeca trebaju biti ispred župne kuće najkasnije u 10.30

gdje će se oblikovati procesija za svečani ulaz u crkvu.Ispovijed prvopričesnika i roditelja bit će u subotu 21.

svibnja 2016. u 11 sati, također u crkvi Imena Isusova.

J ednom davno, jedan poznati njemački filozof, Arthur Schopenhauer, izjavio je: “Život na zemlji doista je bijedan!“ Je li možda bio u pravu… Je li pesimizam ono za čim čovjek najlakše pose-

že danas? Ako je i tako, tko ga može kriviti u ovakvom društvu bez napretka, nade i bolje budućnosti? No ni-kada Pesimizam nije utješio ni čovjeka bolesna tijela ni čovjeka bolesne duše! Ali njegova vjera jest. Iako svi-jet sve više steže svoj obruč, ljudi pronalaze način da obnove i sačuvaju svoju vjeru. Vjera je ono što čovjeku daje nadu, nešto što ga gura naprijed. Postoji vrijeme kad čovjek nije niti svjestan svoje vjere, razdoblje inkubacije, kad čovjek ništa ne vidi i ne zamjećuje, u razdoblju nesvjesnog raskrčivanja i postavljanja temelja za uporište svoje vjere. Jer milost Božja tako djeluje. Ona dubi prolaze za svoje vodove, djeluje u skrovitim dijelovima duše, u tami. Sve je to isprva nevidljivo; tek nakon mnogo godina poslije, počnu izbijati iskre. Tada duša osjeti uzbuđenje od potresa; sve ono što se u čovjeku gomila godinama, svjesno i nesvjesno, razluči se u pozadini njegova uma kao nebo poslije teškog nevremena.

Tijekom liturgijskog obreda čovjek u nutrini osjeća nekakvo podrhtavanje, ono lagano uzbuđenje koje osjetimo kad vidimo, kad čujemo ili kad pročitamo kakvo lijepo djelo. Ljudima koji ne vjeruju u Milost sve se to može činiti kao ludost. Oni koji su osjetili njezino djelovanje, ne mogu se tomu nikako čuditi. Upravo je Milost, čista i jednostavna, desetkovala đavolje kraljevstvo na zemlji te povratila ljude natrag u Crkvu. Jer, Crkva nudi utočište; naposljetku objašnjava početke i uzroke, naznačuje ishod, nudi lijek; ona se ne zadovoljava samo utvrđivanjem stanja naše duše. Ona nas liječi i izliječi, a današnji nadriliječnici vam zorno ukažu da je bolest od koje bolujete neizlječiva, a onda vam, cerekajući se, okrenu leđa. Iako ju današnja mladost smatra zastarjelom, a njezine kršćanske oblike arheološkom rijetkošću, ipak je Ona ta koja je uspjela sačuvati mir i nadu među čovječanstvom te vjeru u vječno spasenje, svih ovih boležljivih stoljeća. Ako itko može biti siguran u ništavilo kojim će postati bez Božje milosti na ovom svijetu, onda je to sam čovjek.

Ivan Galić

Gratia Dei (Milost Božja)

GLAS IZ TAMEU dubokoj tami, iz utrobe zemljeglas tužni vapije i moli:Dođi, sine, dođi, još uvijek sam tujoš uvijek su strašne moje boli.

Suhe kosti moje i kosti roda mogazaboravljene i napuštenečekaju tebe i braću tvoju.Dođi sine, dođi - za ljubav moju.

U tami ostavljen bijahsuzama i krvlju okupan,jauci strašni oko menea ja nepomičan, jadan.

Još uvijek se čujekrik umirućeg do mene,svjetla niotkud nemasamo tama jamu prekriva.

Prolaze proljeća, ljeta, jeseni i zimea ja u tamičekam, čekam…da netko zazove moje ime.

Duša moja čezne za svjetlom svijećeza stručkom proljetnog cvijeća,znam da postoji netkotko me zaboravit neće.

Ljiljana Galić

Priprava obitelji

za slavlje krizme i

prve svete pričesti


T ijekom povijesti iz župe Miljevci bilo je mnogo sve-ćenika i redovnika, najviše franjevaca OFM. Samo od 1700., nakon oslobađanja od osmanlijske ili turske vlasti, pa do današnjih dana, bilo je više od 60 franjeva-ca svećenika i braće laika1. Razlog tolikom broju duhovnih zvanja jest činjenica da se tijekom turske vladavine s franjevcima doselilo iz Bosne uglavnom novo katoličko stanovništvo koje je već prije bilo čvrsto u vjeri i povezano sa svojim fratrima. Drugi je razlog što u blizi-ni na otočiću Visovcu već stoljećima postoji Gospin samostan s kojim su Miljevčani oduvijek bili povezani – duhovno i materijalno. Miljevčani su rado svoju djecu slali na Visovac da s fratrima rade, uče i sami, po mogućnosti, postanu fratri.

Među tim franjevcima bilo je po-znatih: pobožnih, učenih i radišnih

fratara. O mnogima je već dosta na-pisano, što se nalazi u arhivima ili knjigama, ali ima još mnogo toga što bi se moglo napisati.

Već 7. godinu sam župnik u Kotarima, u Banjevcima, i volim obilaziti razna mjesta gdje posto-je značajni tragovi naše hrvatske i crkvene prošlosti, osobito naše franjevačke. Pri tom sam naišao na dva dosta velika natpisa na latin-skom jeziku, a odnose se na dvoji-cu miljevačkih fratara.

Jedan je u Perušiću kod Benkovca, a drugi na groblju u Stankovcima.

Koliko znam, još ih nitko nije nigdje objavio ni preveo na hr-vatski. Nije ih lako pročitati niti prevesti jer su slabo vidljivi, imaju dosta nejasnih kratica, a vjerojatno i jezičnih pogrješaka pri pisanju. Moj pokušaj je ove natpise sačuva-ti od propasti i potaknuti nekoga, tko je stručniji i opremljen boljom

tehnikom, da oba natpisa do kraja pročita i zaštiti ih od zuba vremena i ljudskog nemara.

1. FRA FILIP PILJIĆ2

Rođen je u Brištanima 1703., a umro je u Šibeniku 22. 11. 1772. go-dine. U Nekrologiju se o njemu kaže da je bio učen teolog, župnik i pro-povjednik te definitor ili savjetnik Provincije. Bio je župnik župe Peru-šić kod Benkovca od 1741. do 1742.

U Perušiću je, uz Kaštel na bri-jegu iznad sela, bila sagrađena cr-kva već u 14. stoljeću, a 1730. godi-ne je bitno proširena i posvećena Uznesenju Marijinu. Pri gradnji te crkve ljudi su donosili po koji obrađeni kamen iz nedalekoga ne-kadašnjega rimskoga grada Aseri-je. Među njima su bili i nekadašnji ilirski i rimski nadgrobni spome-nici zvani “cipus“3. Jedan takav cipus dao je župnik Piljić obraditi kao krstionicu koja je služila svo-joj svrsi sve do rušenja crkve 1991. od srpskih pobunjenika. Fra Filip je taj posao zabilježio dobro saču-vanim sljedećim latinskim natpi-som:

F.P.PHILIPPVS PIGLICC. DE. MIGLIEVCIPAROCHVS E.S.MARIE PERVSICIET FRANCISCVS PVALOVICHPROCVRATOR DICTE C. HOC OPVS E ECERVNT 1741.

Pri pisanju ovoga natpisa ima ne-kih nejasnih kratica i ispuštanja nekih slova. Tako na početku slova “F.P.“ znače zasigurno Frater Pater. Na kraju prezimena bi trebalo pi-sati “CH“ umjesto “CC“. Pri kraju natpisa “DICT“ nedostaje “ae“. “EC.“ = Ecclesiae; “E EC ERVNT“ = erecterunt.

Prijevod:“Otac fra Filip Piljić s Miljevaca, župnik crkve sv. Marije u Perušiću i Franjo Pualović, prokurator rečene crkve, ovo djelo podigoše 1741.“

“Ovo djelo“ se sigurno odnosi na uređenje krstionice, a možda i na neke druge radove u vezi s crkvom.

2. FRA PAŠKO BAČIĆ, ST.4

Fra Paško je rođen u Drinovci-ma 1816., a umro, prema provin-cijskom Nekrologiju, 7. 6. 1858. godine u Stankovcima gdje je bio župnik od 1845. do smrti. Posli-je smrti je pokopan u posebnom grobu, nazidanom sarkofagu, po-krivenom velikom pločom u koju je uklesan epitaf, nadgrobni natpis na latinskom jeziku. Na ploči je, kao plitki reljef, isklesan franjevač-ki grb, a na vrh ploče je bio postav-ljen kameni križ. Grob se nalazi na južnoj strani uz Gospinu crkvu na starom groblju u Stankovcima. Na-žalost, tijekom vremena ta debela ploča po sredini je pukla, nasilno

razbijena, a kameni križ je nestao. Natpis je sadržajno zanimljiv, ali dosta oštećen i, kako sam već re-kao, teško ga je pročitati5.

Natpis glasi:SISTE GRADUM VIATORR.P. PASCHALIS BACICSACERDOS ET PAROCHUS HICREQUIESCITQUI VIXIT UT DIXITOBIIT UT VIXITVIVIT ET OBIITID ESTVIVIT CUM DOMINOASPICER ET FAC.SECUNDUM REGULAMFF. MM. OBS. VIS.GRATIA IMI. I. PCOXVI CALENDAS JULII. 1858.POSUERE

Miljevački fratri

Vjerojatno je sam pisac (klesar) ovih redaka pogriješio latinska gla-golska vremena kao “vivit“ ili“vixit“ kao i kratice, osobito pri kraju teksta. U provincijskom Nekrologiju stoji da je fra Paško umro 7. 6. 1858. što se ne slaže s iskazom ovog natpisa.

Prijevod:“Zastani, putniče, poštovani otac Paško Bačić, svećenik i župnik, ovdje počiva. Koji je živio kao što je govorio, umro je kako je živio, to jest živio je i umro s Gospodinom. Nastojao je djelovati prema Pravilu Manje braće observanata, (samostana) Visovca. Zahvaljujući fra Ivanu Mandariću, to jest župniku, bit ću ovdje položen (ili ovdje sam položen) 16. srpnja 1858.

Fra Žarko Maretić

1 MILJEVCI, Zbornik, Visovac 2008, str. 4372 U prošlosti se ovo prezime na Miljevcima pisalo samo „Piljić“, a tek u novije vrijeme „Pilić“. Mislim da prezime dolazi od glagola “piljiti“ = u nešto ustrajno netremice gledati, nešto željeti tražiti što čine osobito djeca i domaće životinje3 Postojao je i fra Paško Bačić, mlađi, rođen 1. 1. 1895. u Drinovcima, ubijen od partizana 8. 2. 1946. u Mirlović Zagori.4 PERUŠIĆ, povijest župe, fra Stanko Bačić, Split 1989. Tu fra Stanko spominje i natpis na krstionici, ali ga ne prevodi5 Osobito slobodno sam naveo i preveo pri kraju teksta „IMI.I.PCO“ jer je poslije fra Paškove smrti upravitelj župe Stankovci bio fra Ivan Mandarić koji je vjerojatno i pokopao fra Paška


MILJEVCI

Župni ured Miljevci i Caritas 882 055 Fra Ivan Vidović, župnik 099 8211 429Caritas, Dobra Lovrić 098 934 0965Franjevački samostan Visovac 775 416 Crkveni zbor, Marija Kulušić 882 048 Zbor mladih, Irena Pulić 098 184 3214Miljevački sabor, tajnik Živko Galić 099 8107 759Sakristan Niko Lovrić 882 125, 092 296 7662Sakristan Zvonko Šostera 882 205, 091 787 9918 Grobar Ivan Pulić 092 284 8876 Ambulanta Drinovci 882 355 Pošta Drinovci 882 019 Osnovna škola Drinovci 882 157 KUU Miljevci, Drago Bačić 882 160 Dućan DJELO Drinovci 643 377 Dućan DJELO Širitovci 882 206 Dućan N.D. Brištane Gornje 098 403 420 BEL-CRO trade d.o.o. Brištane 882 482 PASIKA d.o.o. Drinovci, Ivići 882 030 Obiteljsko gospodarstvo SKELIN 099 378 2247 Seosko domaćinstvo GALIĆ, Bogatić 882 259, 091 5291 188 Seosko domaćinstvo KRISTIJAN, Roški Slap 091 5146 591Seosko domaćinstvo PEACE, Brištane 091 738 6291 Seosko domaćinstvo PLETIKOSA, Roški Slap 098 403 420 Hotel ROŠKI SLAP, Roški Slap 095 569 2176

DRNIŠAutobusni kolodvor 887 920 Dom zdravlja 888 900 Grad Drniš, gradonačelnik 888 830 GRADSKA ČISTOĆA d.o.o. 886 161 HEP 886 323

BOGATIĆ

Da li ti slavuj piva Selo u sutonu spava,jutro je prolilo boje,sam sam u sobi u mislimšto je kod tebe dolje?

Jesu li zore hladne,da li ti slavuj pivasa bajema uz kuću našui ima li pivanja i sila?

Pada li kiša kod nas,ima li tračka nade,da li je bajem procvita?Iziđi, sunce će da grane.

Osićam ditinjstvo moje,bižim od brzog života,misli mi budu nadu,opsjednut kraj brzog potoka.

Promatram zvizde na nebui kola raznih ptica,mir me obuzda ciloga,svirkom poranulog pastira.

Branko Šarac

Ljekarna Pablo, Konzum 886 277 Ljekarna Poljana 886 133Matični ured 886 898 RAD d.o.o. 888 154 Radio postaja 888 080 Turistička zajedn. grada Drniša 888 619 Vatrogasci 886 270 Veterinarska stanica 886 180 Željeznička postaja 886 054 Župni ured 886 137

ŠIbENIKOpća bolnica Šibenik 246 246Županijsko poglavarstvo 460 700 Jadrolinija 213 468 Autobusni kolodvor 060 368 368 Turističko informativni centar 214 448

Jedinstveni broj za sve hitne situacije 112

POLICIJA 192

VATROGASCI 193

HITNA POMOĆ 194

INFORMACIJE O MJESNIM I MEđUGRADSKIM TEL. BROJEVIMA 11 888

DUILO Branko pok. Ante 882 486Ivan pok. Marka 882 270Kata ud. Petra 882 123Krste pok. Ante 882 269Marko pok. Ante 882 263Paško pok. Pavla 882 268Šime pok. Ante 882 223

GALIĆ Ana ud. Ante 882 272Ante pok. Ante 882 259Ante pok. Petra 882 257

MIlJEVAČKI TElEfONSKI IMENIK


Jaka ud. Mije 882 386Joso pok. Jandre 882 421Kaja ud. Marka 882 373Marko pok. Jose 882 389Mirko pok. Stipe 882 370Nediljko 882 401Stipe pok. Stipana 882 399Zvonko, Darija pok.Pave 882 372 LOVRIĆ Helena pok. Ivana 882 287Marko pok. Jakova 882 288Mirko pok. Ante 882 289

MALENICA Branko pok. Mate 882 366Ivan pok. Mate 882 367Ivica pok. Adama 882 369Mara ud. Mate 882 470Stipe pok. Jose 882 371 SULJE Jelena ud. Nikole 882 456Petar pok. Marka 882 296 ŠARAC Ana ud. Ante 882 430

VLAIĆ Ante Josin 882 046Ante pok. Marka 882 028Boja ud. Paške 882 351Božo 091 5355 879Dragan Josin 882 293Ivan pok. Ante 882 356Ivan pok. Jose 882 346Ivan pok. Krste 882 364Ivan pok. Nikole 882 362Jakov pok. Mate 882 360Jakov pok. Stipe 882 294Joso pok. Mate 882 427Joso pok. Mije 882 442Jurica 882 139Mara ud. Ante 882 361Mate pok. Mate 882 291Milenko Josin 882 042Nediljko pok. Ivana 882 072Neno Josin 882 353Niko 882 350Tonka ud. Paške 882 349Vinko pok. Ivana 882 352

K A R A L I Ć

KARLO Filip Radman 882 018Frane pok. Ivana 882 336Krste pok. Nikole 882 344Ljubica ud. Marka 882 326Milan pok. Ante 882 008Velka ud. Ante 882 342 PULIĆ Branko pok. Ante 882 324Ivan Šimin 882 332Ivica pok. Jere 882 303Joso pok. Bariše 882 060Marijan Ivičin 882 804Marko pok. Šimuna 882 335Nediljko pok. Nikole 882 330Nikica 882 520 PULJIĆ Ive pok. Nikole 882 327 Ivica pok. Bartola 882 333Joso pok. Bartola 662 312Mate pok. Jere 882 331Paško pok. Marka 882 473Zvonko Ljubomirov 882 329 SKELIN Krste pok. Marka 882 345Marija pok. Marka 882 343Tomislav (Stipe) 882 449 STOJANOVIĆ Ana ud. Ante 882 249Ivan Krstin 882 306Josip Matin 882 304Mate pok. Nikole 882 339Nikola pok. Krste 882 305Paško pok. Paške 882 337Roko pok. Stipe 882 338Šime pok. Ivana 882 341Vlade pok. Ante 882 340 VATAVUK Damir Ivanov 882 525Ivan pok. Jose 882 323Josip Ivanov 882 073Slavka ud. Mije 882 334

Danica ud. Paške 882 433Frane 882 436Frane pok. Ante 882 432Frane pok. Jose 882 037Luca ud. Paje 882 378Paško pok. Pavla 882 220Slave pok. Stipe 882 434

PERIŠIĆ Joso Antin 882 010Joso pok. Frane 882 209Milka ud. Mate 882 405Petar Pešo pok. Andrije 882 408Šime pok. Jose 882 204

PILIĆ Ivan pok. Mate 882 208Zoran pok. Marka 337 617

PLETIKOSA Drago pok. Ante 882 162Ivan pok. Stipe 882 164Joso pok. Šime 882 213Manda ud. Ante 882 101Marko pok. Lovre 882 406Maruška ud. Ivana 882 210

RUNJIĆ Tomislav pok. Šime 882 191

SAMAC Ante pok. Jose 882 196Ante pok. Mirka 882 201Ivan pok. Ante 882 198Ive pok. Mate 882 197Paško pok. Nikole 882 199Velka ud. Jose 882 471

SAMODOL Davor Jolin 882 219Frane 882 377Ivan pok. Mije 882 105Jakov pok. Nikole 882 229Joso pok. Jose 882 217Marija ud. Nikole 882 230Mijo Jolin 882 129Nikola pok. Paške 882 234Šime Vrbić 882 224

ŠOSTERA Zvonko pok. Frane 882 205

D R I N O V C I

BAČIĆ Ana ud. Jakova 882 379Ana ud. Paške 882 170Ante pok. Krste 882 184Ante pok. Tome 882 186Božo pok. Mije 882 188Frane pok. Mije 882 187Ivan (Ićan) 882 180Ivica pok. Ante 882 181Jandre pok. Ante 882 138Jela ud. Marka 882 176Manda Jose 882 177Manda ud. Josipa 882 175Marija ud. Frane 882 185Marija ud. Mate 882 438Marko pok. Ante 882 169Mate pok. Ante 882 189Milan Milin 882 094Milka ud. Šime 882 168Paško pok. Stipana 882 437Stipe pok. Mije 882 180Tone pok. Stipe 882 016Zdravko pok. Paške 882 170 ĆORAŠ Nikola 882 023 DEVIĆ Marko pok. Mate 882 225Paško pok. Mate 0915343 046 IVIĆ Davor pok. Ante 882 025Ivan pok. Ante 882 385Ivan pok. Stipe 882 022Ive pok. Stipe 882 079Joka ud. Ante 882 134Joka ud. Ante 882 135Josip pok. Maće 882 290Josip pok. Petra 882 119Manda ud. Ante 882 027Manda ud. Paške 882 447Marija ud. Stanka 882 021Milka ud. Petra 882 026Obitelj pok. Pave 882 030 KOZIĆ Anđelka ud. Bože 882 140Joso pok. Mate 882 141

Manda ud. Paške 882 381Milka ud. Ante 882 142 MALENICA Ivan pok. Petra 882 037Ivica pok. Ante 882 036Marin Nikole 882 131Nikola pok. Šime 882 082Stipe pok. Mate 882 038Tome Antin 882 035 RADOŠ Biserka 882 523 SKELIN Joso pok. Šime 882 033Marica ud. Ante 882 034Marija ud. Jose 882 152Marija ud. Mile 882 154Mile pok. Ivana 882 032 STIPANDŽIJA Gojko pok. Ante 882 105Ivan pok. Ante 882 133Joško pok. Jandre 882 132

K A O Č I N E

BAŠIĆ Ante pok. Jose 882 442Ivan pok. Ante 882 453Jandre pok. Mate 882 277 Mile pok. Šime 882 276 IVIĆ Ante pok. Bože 882 450Ante pok. Frane 882 394Božo pok. Paške 882 396Joso pok. Šime 882 195Paško pok. Frane 882 397Rajko pok. Ivana 882 391Šime pok. Bože 882 280Vesna ud. Marka 882 282

KULUŠIĆ Anka ud. Ante 882 387Ante pok. Jose 882 424Boris pok. Jose 882 388Drago pok. Paške 882 425Ivan pok. Mile 882 374Ive pok. Pavla 882 422

Divna ud. Vinka 882 077Filip pok. Ivana 882 258Ilija pok. Ante 882 256Ivan pok. Pavla 882 260Marija ud. Ante 882 120Marija ud. Jose 882 122Mate pok. Ante 882 532Mile pok. Mije 882 262Mile pok. Pavla 882 261Rikardo pok. Šime 882 222Zdravko pok. Ante 882 531Zdravko pok. Mate 882 255Živko pok. Ilije 882 221

MAZALIN Ante pok. Jose 882 250Jela ud. Mate 882 267Joso pok. Ante 882 266Mirko pok. Ante 882 165Niko pok. Paške 882 130Zora ud. Krste 882 300

B R I Š T A N EBAČIĆ Ante pok. Mate 882 173Davor pok. Mate 882 158Drago pok. Mate 882 160Drago Pajin 882 165Ivan pok. Jose 882 457Jere pok. Mate 882 183Joso pok. Ivana 882 463

DERONJA Mate pok. Mate 882 193Pajo pok. Jose 882 195

GVERIĆ Ante pok. Paške 882 215Branko pok. Ante 882 203

JURAŠIN Ante pok. Karla 882 228

KISIĆ Ante pok. Petra 882 143Ivan pok. Šime 882 238Milorad pok. Ante 882 237Tone pok. Ante 882 235

MALENICA Ana ud. Ante 882 469


Visovačka kuća Kuželj smje-štena je na proplanku u šumi hrasta medunca, na lokalitetu Stinice, uz Visovačko jezero. Prema kazivanju fra Mate Gverića, gvardijana franjevačkog samostana Gospe od Milosti na

Hrast Medunac i njegova obitelj

otoku Visovcu, izgrađena je u 17. stoljeću a služila je kao staja. U neko-liko navrata je dograđivana. Nakon Drugoga svjetskog rata kuća je naci-onalizirana i služila je kao lugarnica.

Nakon povrata imovine 2010. Javna ustanova Nacionalni park

“Krka“ Franjevačkom samostanu Gospe od Milosti na Visovcu u studenom 2010. uputila je dopis u kojem je predložila da se u kući Kuželj uredi dendrološka zbirka i Škola u prirodi. Idejnim projektom predloženo je da se dendrološka zbirka uredi na katu, a Škola u prirodi u prizemlju zgrade. U stalnom postavu zbirke predloženo je da se izlože uporabni predmeti iz povijesti šumarstva, herbarij i digitalna zbirka biljaka i životinja područja oko Visovačkog jezera. Škola u prirodi bila je zamišljena kao niz edukativnih i kreativnih radionica. Predloženo je da se prizemlje opremi informatičkom opremom, mi-kroskopima i povećalima, nuž-nom laboratorijskom opremom i sl. i da se oko zgrade uredi vanjski prostor (postave klupe, stolovi, poučne ploče i dječje Visovačka kuća Kuželj - I. kat

Visovačka kuća Kuželj

SKELIN Filip pok. Ivana 882 099Marko pok. Jere 882 098Zvonko pok. Šime 882 072 TETLO Dražen Jakovljev 882 114Jakov pok. Jakova 882 115Marica ud. Ivana 882 383Marija ud. Ante 882 102Stipe pok. Jakova 882 113 VIŠIĆ Anđelko pok. Stipe 882 110Ante Zvonkov 882 118Niko pok. Ivana 882 107Stipe pok. Paške 882 106Zvonko pok. Ante 882 344Željko pok. Stipe 882 485 VUKOREPA Joso pok. Ivana 882 116Paško pok. Ivana 882 117

Š I R I T O V C I

GRABIĆ Ante 882 817Boško 882 109 Jela ud. Ive 882 413Niko 882 012Zvonko 882 316

LOVRIĆ Ana ud. Ivana 882 247Anka ud. Frane 882 066Ante pok. Paške 882 128Ante pok. Petra 882 065Ante pok. Šime 882 069Ante Zvonkov 882 040Frane pok. Mije 882 064 Ivan pok. Drage 882 207Ivica pok. Stipe 882 298Joso pok. Šime 882 071Luca ud. Ivana 882 068Marko pok. Frane 882 067Mijo Milanov 882 241Milan pok. Mije 882 014Mirko pok. Ivana 882 039

VISOVAČKA KUĆA KUŽELJK LJ U ČČIPČIĆ Ante pok. Mile 882 111Jela ud. Jose 882 105Manda ud. Marka 882 103Milka ud. Ivana 882 108Stipe pok. Marka 882 104

DŽELALIJA Anđelka ud. Rajka 882 091Frane pok. Jure 882 087Frane pok. Mate 882 085Jelica ud. Marka 882 084Luca ud. Pavla 882 089Mara ud. Ivana 882 090Mate pok. Frane 882 081Tomislav 882 088

KULUŠIĆ Ana ud. Frane 882 051Ante pok. Pile 882 048Branko pok. Tome 882 041Ive pok. Ante 882 490Marija ud. Ante 882 126Marija ud. Josipa 882 043Marijan pok. Mate 882 056Marinko Šimin 882 052Marko pok. Jose 882 484Mate Nikolin 882 053Mijo pok. Mate 882 093Mirko Markov 882 086Mirko pok. Petra 882 044Mirko Šimin 882 054Mladen pok. Ivana 882 049Šime pok. Petra 882 047Željko pok. Marka 882 050

MALENICA Anđelko pok. Ivana 882 057Ante pok. Jose 882 151Ante pok. Šime 882 148Dane pok. Ivana 882 096Fabijan pok. Marka 882 080Joso pok. Krste 882 058Joso pok. Mate điša 882 149Marko pok. Nikole 882 145Mile pok. Jose 882 059Mile pok. Paške 882 147Mirko pok. Jose 882 075Mladenka ud. Ive 882 146Paško pok. Ante 882 144

Mladen pok. Ante 882 239Niko pok. Ivana 882 125Šime pok. Filipa 882 243Zdravko pok. Ivana 882 013Željko pok. Drage 882 479 MALENICA Mile pok. Mate 882 318Milica ud. Jure 882 319Šime pok. Mate 882 320 SAMODOL Ivica pok. Nikole 882 302 SKELIN Marija ud. Krste 882 309Nikica pok. Ante 882 301 SUNKO Predrag Stipin 882 322Žarko pok. Mirka 882 502 VATAVUK Anka ud. Jure 882 312Ante pok. Šime 882 414Božena 882 415Manda ud. Petra 882 313Marija ud. Jerka 882 311Niko pok. Ante 882 315Petar pok. Ante 882 248Šime pok. Jerka 882 310Šime pok. Jose 882 307 VLAIĆ Branko pok. Marka 882 317 VRANJKOVIĆ Ana ud. Šime 882 003Ante pok. Jere 882 005Boško pok. Šime 882 002Ivan pok. Ante 882 007Jole pok. Ivana 882 375Joso 882 412Kata ud. Ive 882 245Marija ud. Ivana 882 006Mile 882 246Nediljko 882 244Šime Ivanov 882 202Šime pok. Paške 882 004


igralište), gdje bi se održavale radionice. Nakon pozitivnog odgovora u veljači 2011. JU NP “Krka“ i Samostan potpisali su Ugovor o osnivanju prava gra-đenja. Projektna dokumentacija izrađena je do lipnja 2012. (idejni i glavni projekt). Upravnom odjelu za prostorno uređenje i gradnju, Ispostavi Drniš, zahtjev za izdava nje rješenja o uvjetima građenja za zahvat u prostoru, sanaciju i adaptaciju tada zvane Lugareve kuće, na čestici zgrade 73 k.o. Brištane, JU NP “Krka“ podnijela je 20. lipnja 2012. Rješenje Upravnog odjela da se rekonstrukciji može pristupiti bez rješenja o uvjetima građenja zaprimljeno je 14. prosinca 2012.

Građevinski radovi sanacije i

rekonstrukcije kuće Kuželj ugo-voreni su 14. siječnja 2014. Zbog dodatnih radova, izmjene projekta na zahtjev konzorcija dizajnera, izvantroškovničkih radova i pri-mjedbi na izvođenje radova od investitora, radovi su završeni tek u kolovozu 2015. Radovi uređenja interijera počeli su u rujnu, a završeni su u listopadu 2015. Okoliš je uređen u prvoj polovici siječnja 2016.

Unatoč brojnim problemima, nakon pet godina Javna ustanova Nacionalni park “Krka“ uspješno je završila rekonstrukciju Viso vačke kuće Kuželj (čest. zgr. 73 k.o. Brištane (sastoji se od terase, prizemlja i kata ukupne neto površine od 123.40 m2) i u njoj uredila stalni izložbeni postav s ciljem poticanja svijesti o

Šumski herbarij u obliku instalacije herbarija te interpretacijski izlo-žak Šumska šetnja s izlošcima (jaja kukavice i vrapca, pera jastreba i gavrana, kostura malih životinja, plod žira i sl.). Na zidnim interpretacijskim interaktivnim izlošcima prikazane su teme: Gljive, Šuma danju, šuma noću i Šišmiši. Na zidnim grafikama prikazane su teme: Leksikon biljaka medunčeve šume, Biljke Visovačkog jezera, Šumsko nebo – ptice grabljivice. Tema Vretenca sunčane životinje prikazuje šest vrsta kao interpretacijski zidni izložak u okruglim kalupima od epoksi smole.

Izložba u kući Kuželj prije svega namijenjena je školskim grupama (osnovaca i srednjoškolaca). Njezin okoliš osmišljen je za održavanje kreativnih i inovativnih prirod-no-znanstvenih i humanističkih edukacijskih programa, koji uklju-čuju biologiju, geologiju, spele-ologiju, zaštitu prirode i ekologiju, književnost i povijest, sa svim dobnim skupinama posjetitelja (od vrtića do umirovljenika).

U sanaciju i rekonstrukciju kuće Kuželj i uređenje stalnog postava uloženo je 2.939.955,58 kn, od čega je Fond za zaštitu okoliša i ener-getsku učinkovitost sufinancirao iznos od 1.302.311,83 kn.

Posjetiteljski centar Visovačka kuća Kuželj, sa stalnim postavom naziva Lugareva kuća, u povodu tridesete obljetnice proglašenja Na-cionalnog parka “Krka“, otvoren je 22. siječnja 2016. Otvorenju su bili nazočni predstavnici Ministarstva

Izložbena dvorana u prizemlju Izlošci u izložbenoj dvorani na I. katu

zaštite okoliša i prirode i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i brojni uzvanici i uglednici iz javnog, političkog i crkvenog života Šibensko-kninske županije. Prigodnim riječima nazočnima su se obratili: Krešimir Šakić, ravnatelj Javne ustanove Nacionalni park “Krka“, Josip Begonja, gradonačelnik Drniša, Nenad Strizrep, pomoćnik min-istra Ministarstva zaštite okoliša i prirode, i fra Mate Gverić, gvard-ijan franjevačkog samostana Gospe od Milosti na otoku Viso-vcu, koji je objekt i blagoslovio. Otvorenje je pjesmom uveličala popularna ženska klapa “Sk-radinke“. Nakon prigodnih govora Drago Marguš, stručni voditelj JU NP “Krka“ prisutne je poveo u obilazak izložbe. Otvorenju su prisustvovala djeca Osnovne škole Antuna Mihanovića Petropoljsk-og i Područne škole “Drinovci“. Nakon obilaska izložbe djeci je ekološku priču Velika strka u Parku Krka ispričao dramski pi-sac i scenarist Sergej Mioča. Iz ove poučne predstave djeca su mogla naučiti da neodgovorno ponašanje prema prirodi (odlaganje otpada, onečišćenje vode i sl.) može ugro-ziti živi svijet šuma i rijeka.

I to nije sve – JU NP “Krka“ još čeka uređenje info-centra, dječjeg igrališta i tematske staze. U info-centru posjetitelji će moći kupiti ulaznicu i autohtone suvenire, pri-godne vodiče i brošure, i dobiti in-formacije o parku, ali prije svega o stazi Stinice – Roški slap – Oziđana pećina, koja će biti prikazana na zidnoj interpretacijskoj grafici u obliku zemljopisne karte na kojoj će biti ucrtana staza i najvažnije atrak-cije: utvrda Kamičak, kanjon Među gredama, otok Visovac, Roški slap i Oziđana pećina. Dječje tematsko igralište naziva Ezopove basne. Ele-menti za igru bit će ljuljačke Gavran i lisica i Slavuj i jastreb i klackalice Lisica i roda. Na njima će biti ugra-virani tekstovi iz inkunabule Ezop-ove basne (Brescia, 1487.) tiskane u izdanju Dobrić Dobričevića, jednog od pionira tiskarstva u Europi, koja se čuva u knjižnici franjevačkog sa-mostana na otoku Visovcu. Temats-ka staza Šuma hrasta medunca i njezini stanovnici, uredit će se na prilaznom putu od Stinica do kuće Kuželj. Sastojat će se od pet inter-pretacijskih ploča s logom lugara na čijem će se oku mijenjati životinje i biljke vezane uz šumu hrasta me-dunca te Visovačko jezero.

Drago Marguš

Otvorenje Visovačke kuće Kuželj

važnosti očuvanja šuma, posebice autohtone šumske zajednice hrasta medunca i bijeloga graba.

U izložbenoj dvorani prizemlja glavna tematska cjelina je Hrast medunac i njegova obitelj koja se sastoji od samostojećih izložaka sedam vrsta hrastova: kitnjaka, lužnjaka, medunca, oštrike, crni-ke, sladuna i cera. Glavna tema dopunjena je zidnim grafikama naslova: Šume, ukras Mediterana, Zbirka panjeva, Kako šuma diše? i Hrastov visinomjer.

Na katu objekta glavna tematska cjelina je Živi svijet hrasta medunca, a razrađena je kroz dvije podteme: Biljke šume i Životinje šume, koje prikazuju floru i faunu šume hrasta medunca. Izložbenom dvoranom dominiraju interaktivni izložak


Z ajedničkim snagama možemo učiniti puno dobra: nahraniti, odjenuti, ohrabriti, utješiti, vratiti nadu.

Krist nas uči tko ljubi one najmanje među našom braćom. Mene ljubi. Da je to uistinu tako i kod nas, dokazali ste ovog Božića i u našoj župi.

Dragi naši dobročinitelji, na razne ste načine pomogli radu našeg Caritasa.

Bogu hvala, već nakon vaše donacije i mi možemo više pomoći našim potrebnima – ne samo u našoj župi, nego i u Pučkoj kuhinji u Kninu u kojoj je, nažalost, sve više potrebnih naše pomoći.

Pučkoj kuhinji u Kninu odvezli smo pun kombi donacija naših žu

Svi po malo, od srca – skupilo se toga!

korom i odricanjem, mogli darivati naše najpotrebnije, učinimo i mi da nam ovi dani budu dani ljubavi, mira, opraštanja i pomaganja drugima.

Ovim putem želimo zahvaliti svim vrijednim članicama i našim župljankama. To su naše dobročiniteljice koje su nam puno pomogle i dale toliko od sebe – i vrijeme i trud oko pečenja kolača koje smo izložili na Božićnom sajmu u Drnišu i božićnim turnirima na Miljevcima. Kolači se nisu prodavali, ali su prikupili lijepu donaciju. Našu ideju su podržale i druge župljanke koje su se pridružile i također donirale kolače. Od srca ima zahvaljujemo.

Posebne zahvale gospodinu Josipu Begonji, gradonačelniku Drniša,

koji nam je odobrio jednokratnu novčanu pomoć, te Športskom društvu “Miljevci“ koje je sav prihod od ulaznica uplatio na naš račun.

Zahvale i tvrtkama: Trgovački lanac “Djelo“, Nacionalni park Krka, AWT Dugopolje, O.P.G. Slavke Galić i drugima. Nadamo se i daljnjoj suradnji.

Hvala našem župniku fra Ivanu Vidoviću koji nas prati u svemu. Puno nam pomogne svojim poznavanjem župe i župljana, a i donacije skladištimo u župnoj kući jer nemamo vlastiti prostor.

Zahvaljujemo dragim dobročiniteljicama Mirjani Škeljo i Kristijani Jerkov rođ. Duilo. Nakon što su pročitale prilog o našim aktivnostima u zadnjem broju lista “Miljevci“, odmah su se javile i ponudile pomoć.

Nadasve zahvaljujemo našem Gospodinu koji je svojim poticajem, blagoslovom i milošću nadahnuo sve nas da možemo prepoznati i pomoći naše najpotrebnije.

Bog je nas, članice Caritasa, poslao vama, tu smo zbog vas, stoga molimo sve koji potrebuju i sve koji

pljana – svi po malo, od srca ... skupilo se toga. Caritas iz Knina vam zahvaljuje i poručuje da moli za sve svoje dobročinitelje.

A što nam više treba od molitve?U našoj župi pomogli smo obite

ljima na različite načine: jednokratnom novčanom pomoći; kupnjom odjeće i obuće; plaćanjem marende u školi za dvoje djece; plaćanjem računa koji obitelj nikako nije mogla podmiriti. Sada, sredstvima koje prikupimo, mjesečno dijelimo pakete raznih potrepština. Dijelimo i obuću, odjeću…

Dragi naši Miljevčani, neka svjetlo Duha svetog rasvijetli i u vama Kristovu ljubav koja dariva i u danima muke i uskrsnuća Njegova.

Da bi, potaknuti tom žrtvom, po

PrIKUPlJeNO DONaCIJaMa Za CarITaS MIlJevCI:Božićni sajam u Drnišu ........................................... 3300 knŠportsko društvo Miljevci ....................................... 3375 knGrad Drniš ................................................................. 2000 knN.N. ............................................................................. 1000 knN.N. ............................................................................. 1000 knBožićni turnir na Miljevcima (kolači) ................... 630 knNacionalni park Krka .............................................. 500 knN.N. ............................................................................. 500 knN.N. ............................................................................. 500 knN.N. ............................................................................. 200 knMilka Tomić ............................................................... 100 knN.N. .............................................................................. 100 knN.N. .............................................................................. 100 knN.N. .............................................................................. 100 kn

CARITAS = LJUBAV

Caritas MiiljevciRavnateljica: Dobra LovrićKontakti: 022 882 055, župni ured 098 934 0965, ravnateljicaEmail: [email protected]Žiroračun: Župa Imena Isusova Miljevci, s napomenom “za Caritas“IBAN HR8724110061120003395

su spremni dati (i najmanja pomoć je dobrodošla) da se obrate nama ili župniku.

Dragi naši, neka radost uskrsloga Krista bude sa svima nama i prati

nas na svakom našem putu. Sretan vam Uskrs!

Caritas “Miljevci”Dobra Lovrić, ravnateljica

Božićni sajam u Drnišu

Ravnateljica miljevačkog

Caritasa Dobra Lovrić

i zamjenica Slavka Galić

uručile zahvalnicu

gradonačelniku grada Drniša, Josipu Begonji

Caritas Miljevci na Dan bolesnika u staračkom domu u Oklaju


S unce zađe, a misec izađe… Pun mjesec (uštap) – noć koja se samo poželjeti može. Kako je samo Otac podario Sinu jednu prekrasnu večer za rođendan. Pro-žimaju me žmarci, sjećanja… Žal za vremenom kad su se miljevačka sela tresla od pucnjave te noći, pjesma dopirala sa svih strana. Kad su se iznad Grabića ogreda, na raskršću, sudarale grupe za grupom veselih pješaka. Uz Ekonomiju, Ljuljovac… Večeras: Tiha noć, bez pucnjave, skrušeno. Crkva sv. Petra i Pavla lagano se popunjavala. Zauzimala su se mjesta u tišini kako i dolikuje jednom preuzvišenom činu – Po-noćki. Ljudi i momci u kabanima uz oltar, nastavljaju tradiciju. Crkveni obred je tekao u tišini sve dok se nije pojavio Krešo za vrijeme pričesti u kratkim rukavima. Malo veselja i smijeha nije na odmet. Punokrvni momak kojemu je i inače tijekom zime jakna strano tijelo, višak. Sti-pandan. Otkad znam za sebe sjever-na miljevačka sela su taj dan ugošća-

i opet lijep prizor. Šum vode na brzicama (kaskade), jato divljih pataka i dva labuda iza pristaništa brodova nadopuniše prekrasan pogled. Impresivno! Mladost se latila mobitela da to ovjekovječi. Spuštamo se lagano niz stepenice, a sestra će meni:

– Jesu li te skale sigurne? – Jesu – odgovorih – jedino pri

dnu skala ima jedan feder gdje se pomoću njega moraš odbaciti par metara jer izvođači radova nisu to nikako mogli riješiti.

– Dobro – odgovori ona tihim glasom.

U njezinim očima vidio se strah. Pomislih u sebi neka se malo okuraži. Nastavismo polagano jedno za drugim zastajkujući povremenom na laktovima stepenica silazeći sve dublje. Pri samom dnu impozantno. Vrijedne ruke izvođača radova natjeraju vas da im odate počast za to remek-djelo. Kad smo se spustili pri samo dno sestra gleda prema meni i jačim tonom kaže:

– A feder? – Nema federa – odgovorih tiho. – Ahahahaha… Jesi nas… Sva sretna i razdragana spusti se

do samog dna. Pođosmo do gornjeg pristaništa (mol). Zadržasmo se nakratko uz priču (jer nitko od njih nije plovio gornjim tokom rijeke Krke) o ljepoti gornjeg kanjona. Usput sam ih upoznao s nekadašnjim izlazom koji se nalazi

uz samo pristanište brodova – uz Mulu, izlaz iz Roškog slapa koji su rabili rijetki mještani Bogatića, na kojem bi im pozavidjeli i najbolji penjači. Budući da je vodostaj za ovo doba godine jako nizak (sreća za sestru), pođosmo preko drvenog mosta na drugu stranu. Spuštamo se stazom do Golog mosta s kojega se dobro vidi Oziđana pećina i staza uz Ploču. Uz priču i dogodovštine dođosmo do hotela. Godine provedene u prijašnjem hotelu pobudile su u meni emocije. Danas ljepši hotel i ljepši vrt. Nekada je bio srce i duša ovoga kraja.

Nazvah suprugu. Priupitah, je li župnik stigao u naš zaselak? Dobio sam potvrdan odgovor i svojim gostima to prenesoh. Nemamo vremena… Inače bismo se spustili do mlinica i pristaništa vidjeti slap. Lagano se uputismo do Galića mlinice, prođemo tik uz žlib kao nekada. Iznad mlinice u jaruzi zvanoj Nad-Glavom, svi su se stariji naraštaji iz Bogatića učili plivati. Pođosmo stazom prema stepenicama. Pokazali smo mladima stazu uz Ploču kao što im i stotinjak metara dalje pokazujem nekadašnji zahtjevni uspon, izlaz – uz Kline.

Dođosmo do stepenica za Oziđanu pećinu koje još i nazivam – skale za zdravlje. Da ne bi zakasnio na blagoslov, rekoh im da se moram požuriti, a oni mogu lagano, bez žurbe. Dvoje najmlađih, netijak Jere i unuka od sestre Tonka odredili su pružiti korak i poći sa mnom. Njih dvoje ispred mene na nekoliko metara, stepenicu po stepenicu, bližimo se pećini. Malo priče, malo prebiranja slika u glavi. Tonka prvi srednje, a meni se čini da je odlazak na svadbu njenim roditeljima u Zagreb bio ne tako davno. Pao popriličan snijeg, a mi s tri auta trebamo preko Like. Malo smo bili zabrinuti. Umjesto preko Brljanja krenusmo put Knina usput uzeti sestru od zeta. Nas dvojica osobnim, a zet kamionetom s ceradom u

kojem je vozio potrebne stvari za svadbu. Kad smo stigli u Knin malo smo se zadržali. Snijeg još veći. Izišli smo iz auta. Zet ostavio kamionet malo podalje. Pošto tada nije bilo mobitela, obratih se zetu:

– Radas, ako se po putu negdje zagubimo (zbog vremenskih neprilika) ne znam ti registraciju.

On će, ovako:– 6 dice, 2 muška, 4 ženske – AO

(aoj meni)! Malo smo se nasmijali, pregazili

snježnu Liku, lijepo se proveli na svadbi (koncem drugog milenija) i … Slika Oziđane pećine vrati me u stvarnost. Iziđosmo sve te stepenice i stigosmo do auta. Oni ostadoše čekati ostale dok sam ja sjeo u auto i požurio se radi blagoslova. Prošlo je petnaestak minuta stigoše i oni. Uz jelo i piće nastavismo razgovor u veselom ozračju. Župnik je stigao tek u suton. Uz uvodnu pjesmu i molitvu svima nam je udijelio Božji blagoslov i na tome mu od srca hvala. Odlaskom župnika nastavili smo još neko vrijeme razgovor ugodni. Na kraju zahvala za ugodan dan. Otišli su nakratko posjetiti bratovu obitelj.

Nakon nekoliko dana, točnije na samu Novu godinu, čuli smo se. Poželivši jedni drugima sve najbolje, vesela sestrina ekipa vraćala se iz vinograda. Njen glas i osmijeh odavali su svu zadovoljštinu. Pitam je (jer je prošlo nekoliko dana od izleta) kakvi su dojmovi? Znaš šta, svi su toliko oduševljeni da nemam riječi. Kipti od sreće.

– Brate, ovo mi je najlipši Stipandan! Osim sve te ljepote, tebi pohvala kao izvrsnom vodiču.

– Hvala ti na komplimentima – rekoh - i ja sam sretan i zadovoljan što je moja malenkost pridonijela da ste se lijepo i ugodno proveli. Ako Bog da, da i ostatak velike obitelji kao i cijenjeno čitateljstvo obiđe te staze i provede nezaboravne trenutke u našem – Kršnom biseru.

Ilija Galić

Najlipši Stipandanvremenski bili ograničeni zbog blagoslova obitelji koji započinje na Sv. Stjepana u Bogatićima. Parkirali smo automobile i odmah pošli na sjeverni vidikovac. Kad smo stigli do grede samo su se čuli uzdasi. Svi su ostali očarani panoramom Roškog slapa. Na moje iznenađenje moja sestra nikako ne želi doći do grede. Iako sam ju uhvatio za ruku i govorio joj da ću je pridržati da bolje vidi, opirala se. Strah je visine. Ostala je nekoliko metara dalje od grede, a još nekoliko metara dalje i nevjesta joj Slavonka. Gledam ih. Oči im ko u Riđe… Ne čudim se Slavonki što se boji grede, nego svojoj sestri. Da, otišla je rano od kuće i nije dobro upoznala svoj rodni kraj. Šteta što taj vidikovac koji je najljepši u Nacionalnom parku nije ograđen, tako da i oni koji imaju strah od visine mogu opušteno razgledati raskošnu ljepotu Roškog slapa. Napravili smo nekoliko fotografija i prebacismo se na južni vidikovac s pogledom na otok Visovac. Kad je pogodno vrijeme s tog vidikovca Visovac se između greda vidi kao na dlanu. Taj dan bilo je i prevruće za ovo doba godine tako da se kroz omorinu Visovac tek nazirao. Nakon dvadesetak minuta razgledavanja govorim im:

– Idemo… – Šta, zar nećemo niz Ploču –

odgovori sestra. – Ne, idemo do Oziđane pećine. Sjedamo u aute i vozimo se skroz

do parkirališta iznad pećine jer smo vremenski ograničeni. Lagano silazimo uz priču, do pećine. Mislio sam da je u to doba godine pećina zatvorena, na moje iznenađenje vrata su bila napola otvorena tako da smo se provukli i uz pomoć mobitela razgledali dvadesetak metara pećine. Spustimo se do vidikovca

MILJEVAČKA PRIČA

vala rodbinu i prijatelje dok su južna to činila za Ivandan. U zemane bi domaćini i gosti poslije večere išli u kolo. Eh, divnog li ugođaja i ljepote!

Dugogodišnja želja moje sestre bila je da joj djeca upoznaju njezine staze iz djetinjstva, poglavito stazu – niz Ploču, gdje su naraštaji istu koristili za silaz u Roški slap. Godine su prolazile, ali uvijek bi nešto iskrsnulo tako da je to ostala samo puka želja. Međutim, kad je Oziđana pećina stavljena u funkciju sa svim tim stepenicama (517) i vidikovcem to ih je još više zagolicalo da se taj dugogodišnji san i ostvari. Nekoliko dana prije Božića neformalno smo se oko toga i dogovorili.

Iza podneva stigoše s dva auta, njih sedmero. Nadao sam se da će ih doći i više. To je samo jedna trećina pozamašne obitelji. Djeca, zetovi, unučad i baka – točno 21. Pronatalitetna obitelj. Nazdravlje! Malo su odsjeli, popili piće i uputismo se autima put Ploče. Ja sam već skovao plan jer smo


Jednoga jutra, u našem selu, osvanula je potpuno nova klupa na mjestu starog električnog drvenog stupa koji je služio za sjedenje podno stare drače.Na tom mjestu se od davnina sjedilo i okupljalo

naše selo. Za ljetnih vrućina, u hladovini drače, bilo je to mjesto gdje se razgovaralo, raspravljalo o svemu i svačemu; od poljoprivrede, stočarstva, politike, kako unutarnje, tako vanjske. Bijaše to omiljeno mjesto obično muških stanovnika našeg zaseoka, tu se šalilo, nekada kartalo, netko bi ponekad donio i nešto popiti. To su bila vremena spontanosti i prihvaćanja „bližnjega svoga“.

Okupljalište je funkcioniralo na način da dođeš, sjedneš, ako nema nikoga pričekaš malo i uvijek se netko pojavi i pridruži.

Svi su uvijek bili dobrodošli, nije bilo ograničenja, kako vremenskih tako ni statusnih. Lijepa to bijahu vremena prihvaćanja i zajedništva.

Dogodi se tada nešto, tada nama svima nešto nepoznato: kao metlom pometeno i nožem odsječeno naše zajedništvo i spontanost. Nitko se više ne druži na takav način. Malo po malo počesmo izbjegavati jedni druge, svatko živjeti za sebe.

Što nam se to dogodi? Selo kao da je potpuno izgubilo

svoju dušu. Nažalost, svi mi prihvatismo taj novi obrazac ponašanja kao da je to nešto najnormalnije. Nitko ne diže glasa, nitko se ne pobuni protiv ovoga neprijatelja koji nam odnese naše blago: spontanost i prihvaćanje, radost i zajedništvo, šalu, smijeh, ljubav i djetinje povjerenje. Svi prignusmo glave, nitko ne postavi pitanje tko je taj neprijatelj ili tko to stoji iza njega, tako jak da nas preobrazi u tako kratkom roku, potpuno nas porazi.

Naše selo najednom posta poput beživotne pustinje, ako nekoga i sretnemo to su zamišljene i zabrinute glave, kao nečim tako opterećene. Malo se ljudi može sresti vani, ali zato automobili krstare bilo danju, bilo noću.

Tko su ti ljudi koji putuju u bilo koje doba dana ili noću, a u selu nikoga nema… Pitamo se - kako je to moguće? Auti stalno dolaze, odlaze… od koga se kriju? Tko su ti ljudi…?

Mi smo, braćo, ti ljudi!!! Krijemo se i bježimo sami od sebe, kao da smo krivi za nešto, kao da nas je sramota za nešto.

Klupa strpljivo čeka da netko skupi hrabrost i sjedne na nju. Za sada se još nitko nije odvažio. A ona čeka… i još će čekati.

Glasić

Usamljena klupa

L uče je bila mala i imala je samo tri godine, u kući mamu i tatu, dva brata i jednu sestru. U njezinu susjedstvu živjela je jedna baka Marica koja je imala sina u velikom gradu, nije živio s njom. U to vrijeme nije bilo telefona u malom mjestu pa je bakin sin često pisao pisma majci. Rijetko je dolazio doma zbog poslova koje je obavljao u velikom gradu. Kad bi dolazio majku bi obilato darivao, pa i susjede, tako da je i Luče dobivala razne bombone. Mala Neda, zvana Luče, bila je jako mala, a Ivan (Ive) kako ga je baka zvala od milja, stalno je no-sao Luče po dvorištu i pričao joj razne priče. Kad je Ive odlazio u veliki grad Luče ga je tražila da joj dade još bombona. “Sve sam bom-bone podijelio“, kaže Ive, “kada

Avion i Lučedolazim drugi put donijet ću ti puno bombona.“ Na te njegove riječi Luče se jako rastužila pa ju je Ive uzeo u naručje da je malo utješi. “Slušaj Luče“, kaže Ive, “ja ti često putujem avionom, avion ima koridor preko našega malog mista, ti samo prati kad avioni prolaze, a ja ću ti baciti bombone na tvoju murvu.“Luče se Ivinu obećanju jako radova-la čekajući da prođe prvi avion, a ne znajući da se Ive samo šalio. Jednog dana kada je Luče ručala sa svojom majkom, čula je zvuk aviona, hitro je istrčala iz kuće i povikala: “Ive, baci mi bombona“, ali bomboni nisu padali na njezinu murvu kako je Ive obećao. Sljedećeg dana priča se opet ponavlja, pa opet, pa opet, ali bomboni nisu padali iz aviona na njezinu murvu.

Lučina sestra joj se rugala kako ju je Ive prevario, pa ju je nagovorila dok je baka pila kavu kod njezine mame, da ode u bakinu sobu i ukra-de joj bombone. Nažalost, to je Luče i učinila, uzela je nekoliko vrećica bombona iz bakine sobe i priključi-la se svome društvu. Baka je odmah primijetila da je netko bio u njezinoj sobi pa je išla istraživati tko bi to mogao učiniti. Tog jutra je pao mali snijeg, samo nekoliko centimetara tako da su se mala stopala lijepo ocrtavala u snijegu do bakina pro-zora kroz koji je Luče ušla u sobu. Od djece nitko nije htio priznati da je ukrao bombone pa je baka od svi-ju uzela cipele da vidi čiji su tragovi išli prema njezinu prozoru. Mjere-nja su pokazala da su tragovi od Lu-činih cipelica. “Znaš, bako“, plačući reče Luče, “oni su mene nagovorili jer mi je Ive lagao da će mi baciti bombone iz aviona.“ Baka je Lučetu sve oprostila, a ona je obećala da to više neće raditi. Kad je Ive došao doma svojoj majci, Luče ga je dočekala u dvorištu malo potištena, bilo ju je sram što je uči-nila baki Marici. Htjela se ispričati Ivi koji ju je pažljivo slušao, a onda joj on na kraju rekao: “Pusti to, nisi ti kriva, ja sam kriv, nisam se smio tako šaliti s tobom, dođi do auta da nešto vidiš.“ U autu je bio paket ra-znih bombona koji joj je Ive dao, a ona ga odmah odnijela kući svojoj majci. Luče je sada prava gospođa, živi u dalekoj Kanadi, a uspomene na Ivu i avione koji su joj trebali baciti bombone na njezinu murvu, osta-le su zauvijek u njezinu sjećanju. I sada kada avion preleti iznad mjesta u kojem živi, radosno sa smiješkom pogleda u nebo kao da se probudi-la usnula djevojčica, koja joj u tom času ozari lice i probudi lijepe uspo-mene iz djetinjstva.

Ivan Bačić

SOKOL SOKOLOVIMSleti sokol na studenu stinuDa pozdravi najdražu satnijuLadnoj stini vako progovaraMiljevačku satniju pozdravljaZbogom stino letim u visinuPozdravit ću cilu domovinuBojovnik na svakom bojištuBojovnici ne stide se BogaStijega slavnog, vrhovnika svoga

Od Oluje naše slavneSvaki dan nas je sve manjePriko 30 naši sokolovaŠto satnije i drugi postrojbaNisam HDZ kamol oni drugiSritan Uskrs naši dobri ljudiA posebno našim braniteljimBrat vam Ante to od srca želi

Ante Kulušić Godina

PRIČA


MILJEVAČKI SABOR 13. 8. 2016.

Božić je vrijeme kad slavimo rođenje našeg spasitelja, vrijeme ljubavi i milosrđa. To je vrijeme koje moramo provoditi sa svojim obiteljima, u obiteljskim kućama i u Božjoj kući - crkvi. Zbor mladih “Miljevci“ pjesmama je htio podsjetiti naše vjernike na prave vrijednosti Božića koje se polako zaboravljaju. S radošću mogu reći da smo u svome naumu uspjeli. Župljani su otvorili svoja srca i skupa s nama kroz pjesmu, smijeh i suze uživali u koncertu.Pred sam kraj koncerta priredili smo malo iznenađenje dugogodišnjoj voditeljici zbora Marijani Baltić (Kisić), kojoj je fra Ivan uručio zahvalnicu za izniman doprinos župi.Nadam se da će zbor mladih i dalje uz podršku župljana, ali i našeg fra Ivana, biti ohrabrivan i pozivan na rad. Kao što pastir treba svoje ovce, tako i naša župa treba mlade da vrate svoju Crkvu na pravi put ka kraljevstvu Božjem.

Irena Pulić

27. 2. 2016. Misa na Visovcu za pokojnog fra Nediljka Jukića, miljevačkog župni-ka od 2006. do 2009. Na 6. obljetnicu njegove smrti u Gospodinu okupila se obitelj i žu-pljani Miljevaca.

Neka mu svijetli vječna svjetlost.

BOŽIĆNI KONCERT

PROSlAVA SVETKOVINE

IMENA ISUSOVA, ZAŠTITNIKA

ŽUPEU četvrtak, 14. siječnja 2016. g. proslavljena je svetkovina Presvetog Imena Isusova. Sa-moj svetkovini prethodila je Trodnevnica koju su predvodili fra Ivan Šimunac, župni vikar u Kninu i fra Ilija Mikulić, župnik Kljaka.Svečano misno slavlje počelo je procesijom oko groblja u 10.45 sati. Procesiju i misu predvodio je fra Jozo Jukić, župnik Gradca, uz koncelebraciju vi-sovačkoga gvardijana fra Mate Gverića, fra Marka Durana, gvardijana u Kninu, župnika fra Ivana Vidovića i još jedanaest svećenika. Pjevanje je predvodio naš zbor odraslih. Sva školska djeca s nastavnicima uveličala su ovaj veliki dan.Propovjednik fra Jozo se poseb-no osvrnuo na značenje imena Isus, imena koje mu je nadjenuo sam Bog Otac, očitujući, kroz to ime, svoju spasiteljsku snagu po kojoj smo svi spašeni.Na kraju misnog slavlja svi ma prisutnima se obratio i zahvalio o. župnik, posebno zahvaljujući fra Jozi Jukiću, propovjedniku, i ostalim koncelebrantima te župnom zboru koji je svojim skladnim pjevanjem uveličao misno slavlje, kao i ministranti ma za vjerno služenje, nastavnicima sa školskom djecom, čitačima i svim prisutnim vjernicima.Poslije mise, druženje je na-stavljeno za bratskim stolom, u župnoj dvorani koji su pri premile gospođe iz župnog Caritasa. Večernja sv. misa služena je u 18 sati.

Krštenih: ............................. 15

Vjenčanih: .......................... 9

Prvopričesnika: ................. 12

Umrlih: ................................. 42

Domaćinstava: .................. 369

Blagoslovljenih obitelji: ................................. 358

Stanovnika: ........................ 960

STATISTIKA ŽUPE MILJEVCI ZA 2015. g.

Misa za fra Nediljka Jukića

Preminuli predsjednik našega Sabora, nezaboravni fra Šime Samac, uoči prošlogodišnjeg Sabora napisao je:“Čovječanstvo se danas nalazi na vjetrometini

raznih ideja, utopističkih obećanja i velikih pitanja koja proizvode frustracije, patnje i depresije. Čovjek se teško nosi s takvim problemima pa najčešće upada u razne oblike ovisnosti te se koprca kao mušica u paukovoj mreži. Treba mu pomoć! Treba mu netko s kim će moći podijeliti ono najljepše što ima i ono najteže što mora nositi, jer kad zajedno nosimo breme života ono je lakše i manje pritišće naša pleća. Jednostavno rečeno: nasuprot individualizmu i egoizmu, čovjeku treba zajedništvo što mu je od početka i namijenjeno kao najveći oblik suživota i sreće: biti zajedno, družiti se i tvoriti zajedništvo, to je smisao i svrha našega Sabora. Mi kao “dobrovoljna, neprofitna i nestranačka udruga…”, samozatajno i neprimjetno skrbimo za svoj zavičaj i za trajanje loze naše.

Sa zadovoljstvom možemo reći da smo do sada na materijalnom, kulturnom i duhovnom planu dosta toga ostvarili. Neke smo ideje sami ostvarili, a na neke smo ideje potakli druge da to ostvare. Ipak ima mnogo još toga što će trebati ostvariti i na što će trebati i neke ustanove više poticati i zato se ne smijemo umarati i posustajati. Tako npr. trebamo konačno napraviti spomenik svim poginulima od stoljeća sedmog, napraviti monografiju o Miljevcima i pripremiti dobro 25. obljetnicu oslobođenja Miljevaca 2017. godine, nadasve skrbiti za novorođene, za stare i nemoćne, za našu školu i okoliš...

Svojim prisustvom pokažimo da nam je stalo

do našeg zajedništva i našega zavičaja. Neka traje loza naša!”

I doista, nemojmo se umarati i posustajati činiti dobro za naše Miljevce. Dugujemo to i fra Šimi, utemeljitelju i pokretaču mnogih naših dobrih akcija pa i samoga Sabora. Odužit mu se možemo tako da mu podignemo spomenik, ali i da slijedimo ono što nam je stalno ponavljao, da zajedno, družeći se, činimo dobro. Zato, dođimo 13. kolovoza u 11 sati na iz

USKRS 2016. bR. I (53) - franjevci-split.hrda otkrijemo pravo lice Boga, onoga kojega nam objavljuje Isus, koji je jedini “vidio Oca“ (Iv 6,46). Posebno smo pozvani razmatrati

Documents