-
USAID PROJEKAT ZA BOLJE USLOVE POSLOVANJA
SISTEM NEPORESKIH I PARAFISKALNIH FORMI U REPUBLICI SRBIJI
NALED
DATUM 22.05.2012.
Izrada ovog izveštaja omogućena je uz pomoć američkog naroda
preko Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Autor je u
potpunosti odgovoran za sadržaj ove publikacije, koji ne mora nužno
odražavati stavove USAID-a ili vlade Sjedinjenih Američkih
Država.
-
USAID PROJEKAT ZA BOLJE USLOVE POSLOVANJA IZVEŠTAJ: SISTEM
NEPORESKIH I PARAFISKALNIH FORMI U REPUBLICI SRBIJI
Submitted by: Cardno Emerging Markets USA, Ltd. NALED Submitted
to: USAID Serbia Contract No.:
169-C-00-11-00001-0
-
SADRŽAJ
1. UVOD
............................................................................................................................................
3
2. METODOLOGIJA
.........................................................................................................................
5
3. CILJEVI STUDIJE
.........................................................................................................................
6
4.OSNOVNI NALAZI
.........................................................................................................................
7
6. PREPORUKE ZA UNAPREĐENJE POSTOJEĆEG STANJA
................................................... 37
7. PREDLOG MOGUĆIH PROMENA NA NIVOU IZABRANIH POJEDINAČNIH
NAMETA ........... 39
8 . PRILOZI
.....................................................................................................................................
42
-
USAID Projekat za bolje uslove poslovanja Sistem neporeskih i
parafiskalnih formi u Republici Srbiji— Strana3
Parafiskalni nameti obuhvataju takse, namete, naplate,
kompenzacije, plaćanja i druge troškove koje javne institucije
nameću privredi, i time stvaraju neopravdano finansijsko i
administrativno opterećenje privrede, a da privrednici zauzvrat ne
dobijaju nikakva prava ili usluge od strane javnih
institucije.
SISTEM NEPORESKIH I PARAFISKALNIH NORMI U REPUBLICI SRBIJI
1. Uvod
Studija o parafiskalnim opterećenjima na privredu predstavlja
pokušaj da se prvi put na jedinstven i sveobuhvatan način uradi
inventar i analiza svih neporeskih i parafiskalnih formi (nameta)
koje postoje u Republici Srbiji, bez obzira na to koji nivo vlasti
ili koji javni entitet ih uvodi i naplaćuje, a koje se odnose kako
na pravna lica tj. privredu tako i na fizička lica tj. građane.
Studiju je uradila Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj
(NALED) i tim domaćih stručnjaka koji su za to bili angažovani, a
naručilac studije koji je i finansirao ceo projekat jeste USAID
Program za bolje uslove poslovanja (USAID Business Enabling
Project) – USAID BEP, čiji su stručnjaci takođe bili uključeni u
izradu same studije. Ova studija nudi preporuke za smanjivanje
opterećenja privrede i poboljšanje upravljanja javnim finansijama,
kroz smanjivanje i racionalizaciju parafiskalnih nameta.
Šta su bili osnovni razlozi za ovakav istraživački poduhvat?
Generalno posmatrano, postoji neodložna potreba značajnog
unapređenja poslovnog okruženja i ambijenta za privlačenje novih
investicija, kako stranih tako i domaćih. Međutim, postoji i nešto
što se često zaboravlja istaći - poboljšanje uslova poslovanja
postojećih privrednih subjekata i već realizovanih investicija.
Često se mogu čuti komentari kako je stopa poreza na dobit u Srbiji
jedna od najnižih u Evropi i kako bi to samo po sebi trebalo da
predstavlja dovoljan uslov za privlačenje novih investicija.
Međutim, u ovakvim komentarima se često ignoriše značajan fiskalni
faktor koji je obrađen u ovoj studiji – ogroman i stalno rastući
sistem raznih neporeskih nameta i plaćanja, koji se u poslednje
vreme sve više „otima“ bilo kakvoj kontroli. Ove namete su
privrednici u Srbiji preepoznali kao major constraint to growth. Na
primer, Istraživanje preduzeća USAID BEP-a iz 2011. godine pokazala
je da 96% privrednika smatra da parafiskalni nameti imaju negativan
uticaj – i ove forme su najgore ocenjene među stavkama za koje je
potrebna reforma.
Kao što će se videti iz nalaza ove studije, kada se uzmu u obzir
parafiskalni nameti, dolazimo do činjenice da je efektivno
opterećenje privrede veće nego kada se razmatraju isključivo
poreski oblici. Povećanje broja javnih prihoda i drugih nameta koji
nemaju status javnih prihoda je nešto što karakteriše uslove
poslovanja poslednjih godina u Srbiji. Uzroci ove situacije su
brojni ali se u suštini svode na potrebu javnih ustanova da
obezbede sredstva ili na potrebu budžetskih institucija za dodatnim
sredstvima, nezavisno od forme organizovanja. Potrebno je naglasiti
da za potrebe ove studije nije rađena dublja analiza institucija
koje ta sredstva koriste, niti namena i transparentnost njihovog
trošenja.
Ukoliko bismo postavili pitanje bilo kom ozbiljnom investitoru
šta je to što presudno utiče na odluku o destinaciji njegove
investicije, među prva tri najčešća odgovora bi pored efikasnog
pravnog sistema i infrastrukture, uvek bio i predvidiv i stabilan
poreski sistem1. Kao što je pokazano u Survey of Businesses USAID
BEP-a iz 2011, parafiskalni nameti takođe loše utiču na
konkurentnost Srbije. Jedan razlog su iznosi ovih nameta, a drugi,
dodatni razlog jeste postojeći
1 Nalazi iz implementacije BFC procesa.
-
USAID Projekat za bolje uslove poslovanja Sistem neporeskih i
parafiskalnih formi u Republici Srbiji— Strana4
sistem „skrivenih“ koji je nepredvidiv i nestabilan. Nalazi ovog
istraživanja će pokazati da u Sriji postoji na stotine
parafiskalnih nameta.
Stoga je smanjivanje i racionalizacija parafiskalnih nameta
neophodno za stvaranje povoljnog poslovnog okruženja u Srbiji, da
bi se omogućio rast privatnog sektora koji će biti pokretač
ekonomskog razvoja Srbije. Broj (po mogućstvu manji) lako
prepoznatljivih poreskih oblika je jednako važan, pa makar njihove
stope bile i visoke. Ovo će povećati predvidivost poreskog
opterećenja privrede, što će njima omogućiti da bolje planiraju
prilive novca. Nepredvidivost i birokratske i administrativne
procedure koje prouzrokuju različiti nameti su često veći problem
za privredu nego sam iznos ili nivo tih nameta, bilo da je reč o
porezima ili svim drugim neporeskim davanjima.
Zakonski okvir u Republici Srbiji ostavlja mnogo prostora za
nekontrolisani rast broja različitih neporeskih nameta koji se
uvode kako za privredu tako i za građane. Nema nikakve dileme da je
sistem već odavno u stanju koje zahteva temeljnu reformu.
Međutim, teško je doneti odluku o tome na koje namete se treba
fokusirati i i koje principe treba primeniti u njihovoj reformi.
Neki nameti imaju legitimne svrhe i treba da postoje u određenoj
formi. Istovremeno, postojanje mnogih drugih nameta se lako može
dovesti u pitanje, ali neki od njih obezbeđuju značajne izvore
prihoda i jednostavna eliminacija neće biti lako sprovodiva, pre
svega zbog političkih razloga. Pored toga, postoje i nameti čije
postojanje nije pod znakom pitanja, ali koji su problematični u
smislu što oni drastično diskriminatorno tretiraju pravna u odnosu
na fizička lica. Dodatno, postoje nameti za neke „usluge“ koji
zaista ne mogu imati tu formu već bi trebalo da budu uređeni na
osnovu tržišnih ugovornih odnosa. Konačno, postoje i nameti čije se
postojanje teško može opravdati bilo kojim logičnim razlogom , i
koji se jednostavno moraju kao takvi ukinuti.
Šta je rešenje za izazov neporeskih davanja?
Sistem javnih prihoda u Republici Srbiji mora biti strogo uređen
i uvek pod ključnom nadzornom ulogom Ministarstva finansija. Ima
osnova za razmatranje reforme kompletnog zakonskog i podzakonskog
okvira, uključujući i procedure donošenja podzakonskih akata kojima
se uređuju finansijske obaveze privrede, u cilju obezbeđivanja
transparentnosti i predvidivosti regulatornog okvira. Cilj je da ni
jedno novo zahvatanje nije moguće uvesti, niti menjati njegove
osnovne elemente aktom Vlade, a da Ministarstvo finansija ne da
saglasnost. Time bi se značajno ograničila mogućnost i danas
rasprostranjena praksa da različiti organi ili nosioci javnih
ovlašćenja mogu diskreciono da utiču na broj i osnovne elemente
određenih zahvatanja.
Iako se ova analiza nije bavila rashodnom stranom javnih
budžeta, pojedine mere čije sprovođenje ovde predlažemo mogu
značajno unaprediti i transparentnost i odgovornost pri trošenju
budžetskih sredstava.
Treba razmotriti mogućnost posebnog zakona (nekada je to bio
Zakon o javnim prihodima i javnim rashodima) kojim bi bila utvrđena
sva zahvatanja u određenom vremenskom periodu. Ovim zakonom bi se
definisali osnovni instituti sistema oporezivanja (obveznik,
predmet oporezivanja, osnovica i stopa za svaku formu). Zatim,
mogli bi se dati limiti zahvatanja i to u apsolutnim iznosima ili
procentualno. Time bi se obezbedila predvidivost i relativna
ujednačenost uslova poslovanja na teritoriji cele Republike.
Neophodna je i precizna klasifikacija i razvrstavanje svih
fiskalnih formi koje postoje u sistemu – porezima se moraju nazvati
sva ona zahvatanja koja imaja karakter poreza i nemaju prirodu koju
bi po svojoj definiciji trebalo da imaju naknade i takse za
određena dobra, usluge ili prava.
-
USAID Projekat za bolje uslove poslovanja Sistem neporeskih i
parafiskalnih formi u Republici Srbiji— Strana5
Mora se prestati sa praksom postojanja različitih formi (i porez
i naknada, ili taksa) za istu osnovicu, isto dobro, istu uslugu ili
pravo, što je takođe slučaj u praksi.
Potrebno je izvršiti analizu svrsishodnosti postojanja nameta
koji već sada pokazuju da ne poseduju značajniji fiskalni
kapacitet, a predstavljaju značajan trošak kako za administraciju
koja ga utvrđuje i naplaćuje tako i za obveznike koji ga plaćaju.
Pri tome treba poći od podataka o visini naplate u 2011.
godini.
Potrebno je zatim izvršiti integraciju sličnih nameta. Postoje i
slučajevi u kojima treba preispitati zakonitost utvrđivanja
određenih nameta ili elemenata koji se koriste pri njihovom
utvrđivanju. Potrebno je izvršiti i neku vrstu ujednačavanja visine
nameta za iste ili slične vrste administrativnih ili drugih usluga
za koje se vrše plaćanja.
Treba ukinuti najveći broj naknada i sličnih davanja koje se
plaćaju sa upise, potvrde, dozvole, uverenja, licence i sl, kada te
radnje sprovode zaposleni u ovim organima. Naime, većina njih bi
morala biti finansirana iz opštih poreza tj. budžeta. Takse i
naknade kao njihov sopstveni izvor prihoda samo motivišu te organe
da im procedure budu što komplikovanije, a naknade i davanja kao
plaćanja za te procedure što brojnije i finansijski značajnije. S
druge strane, značajno unapređenje u postupke registracije
privrednih subjekata od osnivanja Agencije za privredne registre
može bit argument u korist finansijske samostalnosti makar nekih
javnih agencija.
Neophodno je najveći broj, ako ne i sve javne entitete “vratiti”
pod okrilje budžeta i njihovo finansiranje direktno vezati za
budžet tj. za prihode koji dolaze po osnovu opštih poreza. Svi
dosadašnji sopstveni prihodi državnih organa, ograna uprave i
lokalne samouprave, agencija, direkcija i sl, treba da postanu
prihodi budžeta, a sve te entitete treba uvesti u sistem
konsolidovanog računa trezora. Sadašnja praksa postojanja osebnih
računa tih entiteta u poslovnim bankama predstavlja ekstremni
slučaj urušavanja sistema javnih finansija.
Određeni nameti imaju svoju opravdanost i svakako ih treba
ostaviti na snazi (pre svega kada govorimo o naknadama iz domena
zaštite životne sredine, ili korišćenja prirodnih bogastava).
Međutim, ono što treba razmotriti kao generalnu preporuku jeste da
se neke naknade i davanja prevedu u režim poreza (komunalna taksa
za isticanje firme u lokalni porez za obavljanje poslovne
delatnosti; ili, naknade za motorna vozila u porez na motorna
vozila) upravo iz razloga transparentnosti, predvidivosti i
zakonske zasnovanosti sistema javnih finansija.
2. Metodologija
Pre daljeg izlaganja rezultata ove studije, potrebno je na samom
početku dati nekoliko osnovnih metodoloških objašnjenja.
Studija je razmatrala sve neporeske namete (prihode) koji
postoje u Republici Srbiji bez obzira da li ih uvodi centralna
država, lokalna samouprava, nezavisne agencije, regulatorna tela,
direkcije, uprave, fondovi i slično. Pod neporeskim prihodima u
ovom smislu podrazumevamo nešto drugačiju definiciju nego što je
ona koja postoji u Zakonu o budžetskom sistemu2. U pomenutom
zakonu, neporeski prihodi se definišu kao vrsta javnih prihoda koje
država prikuplja
2 „Sl. Glasnik RS“, br. 54/2009, 73/2010, 101/2010 i
101/2011.
-
USAID Projekat za bolje uslove poslovanja Sistem neporeskih i
parafiskalnih formi u Republici Srbiji— Strana6
obaveznim plaćanjima pravnih ili fizičkih lica, sa obavezom
izvršenja specijalne usluge tim licima, uključujući i kazne i
penale.
Za potrebe ove studije razmatrani su svi prihodi koje
prikupljaju bilo koji javni entiteti ili bilo koji nivo vlasti, bez
obzira da li postoji obaveza izvršenja specijalne usluge ili ne
(jer vrlo često i ne postoji). To podrazumeva sve vrste naknada,
taksi, dozvola, licenci, plaćanja, izdvajanja sredstava po
različitim osnovama, praktično gotovo sve što se plaća od strane
pravnih i fizičkih lica, izuzimajući poreze, kazne i penale.
Među tako identifikovanim nametima, posebna pažnja i prostor je
dat onim oblicima koji se mogu okarakterisati kao parafiskalna
davanja. I ovde je potrebno napraviti određenu distinkciju između
teorijskih definicija parafiskalnih davanja i onoga što je
korišćeno u samoj studiji. Naime, neka od teorijskih tumačenja ovih
oblika ih definišu kao plaćanja koja potiču od članova zajednice
povezanih određenim zajedničkim i socijalnim interesom. Oni
predstavljaju sporedan fiskalitet, što znači da postoje uz
fiskalitet države, crpe sredstva iz istih ekonomskih izvora i imaju
gotovo iste ekonomske rezultate kao i ubiranje poreza. Iako
predstavljaju sporedan fiskalitet, oni u načelu mogu biti
konkurentni red'ovnom fiskalitetu, a u nekim slučajevima čak i
ometaju njegov razvoj. Oni nisu sistematizovani na način da ulaze u
budžet već predstavljaju prihod posebnih javno-pravnih tela. Znači,
mogu se izdvojiti sledeće njihove karakteristike: plaćaju ih samo
članovi užih grupa, povezani zajedničkim interesima; služe za
pokriće rashoda izvan budžeta; to su destinirani prihodi, namenjeni
finansiranju određenih zadataka i ne potpadaju pod direktno
regulisanje fiskalnog organa države.
Porezi, u bilo kom obliku, ni na koji način nisu bili predmet
razmatranja i istraživanja u okviru ove studije.
Stoga, u ovoj Studiji pod parafiskalnim nametima podrazumevamo
sve one forme (plaćanja) bez obzira na njihov tačan naziv koja u
određenoj meri finansijski i/ili administrativno opterećuju pre
svega privredne subjekte, a za koja oni:
- ne dobijaju nikakvo pravo, uslugu ili dobro; - ili dobijaju
pravo, uslugu ili dobro, ali čija je objektivna vrednost značajno
manja od iznosa
plaćanja po tom osnovu.
3. Ciljevi Studije
Istraživanje koje je urađeno u okviru ove studije je imalo
sledeće osnovne ciljeve:
1. da se uradi popis i na osnovu njega inventar svih neporeskih
nameta koji postoje u Republici Srbiji, a u okviru njega da se
poseban akcenat stavi na one namete koji se mogu okarakteristati
kao parafiskalna davanja (prema gore navedenoj definiciji).
2. da se izvrši odgovarajuća analiza kojom će se identifikovati
sledeći elementi svake od identifikovanih neporeskih formi – zakon
kojim je utvrđena, podzakonski akt i šta je njime definisano,
obveznik plaćanja, osnovica, stopa/iznos, organ nadležan za
naplatu, nadležno ministarstvo (ako postoji), način raspodele
prihoda, priroda davanja iuplatni račun za svaku od njih.
-
USAID Projekat za bolje uslove poslovanja Sistem neporeskih i
parafiskalnih formi u Republici Srbiji— Strana7
3. da se u odnosu na tako urađen inventar uradi i odgovarajuća
finansijska analiza koja podrazumeva sledeće – pregled naplaćenih
prihoda po tom osnovu kroz trezor, zatim pregled plaćanja koja po
tom osnovu imaju privredni subjekti koji su odabrani kao uzorak,
pregled različitih plaćanja koje ti privrednici daju lokalnim
institucijama i preduzećima.
4. da se u obzir uzmu određene komunalne usluge, tamo gde se
njihova cena za pravna lica formira na način koji je značajno viši
nego što je za fizička lica.
5. da se daju barem osnovne preporuke kako čitav ovaj sistem
treba unaprediti u narednom periodu.
4. Osnovni nalazi
Sistem neporeskih i parafiskalnih nameta
Ako bismo u kratkim crtama želeli da opišemo postojeći sistem
neporeskih i parafiskalnih nameta registrovanih ovom studijom u
Republici Srbiji onda bi te karakteristike bile sledeće:
1. Potpuno odsustvo jasnih političkih ciljeva tj. šta su ciljevi
i svrhe koje se žele postići postojanjem ili uvodjenjem novih
neporeskih davanja i šta se prihodima po tom osnovu želi
finansirati. To je verovatno jedan od razloga zašto u prethodnih
nekoliko godina u Srbiji imamo hiperinflaciju ovih oblika koje je
bilo izuzetno teško sistematizovati na jednom mestu. 3
2. Neadekvatan zakonski okvir, koji sa jedne strane nije uredio
ovaj sistem na konzistentan način i koji je zbog toga, sa druge
strane, ostavio neograničen prostor da se raznim sektorskim
zakonima, podzakonskim aktima, lokalnim odlukama, odlukama upravnih
odbora agencija ili javnih preduzeća, uvode razni nameti koji se
teško ili gotovo nikako ne kontrolišu sa aspekta čitavog
sistema.
3. Neadekvatan institucionalni okvir, a posebno neprihvatljivo
degradirana uloga Ministarstva finansija, koje bi moralo da ima
potpunu sliku i neku vrstu kontrole nad ovim sistemom u našoj
zemlji. U okviru trenutnog sistema, postaje uobičajena praksa da
razna resorna ministarstva, agencije, direkcije, uprave, prilično
nekontrolisano kreiraju kako broj tako i osnovne elemente i u
krajnjoj liniji i iznose neporeskih davanja u zemlji.
3 U ovoj Studiji pokušali smo da popišemo sve namete ovog tipa,
ali uvek postoji mogućnost da smo neke od njih propustili u okv iru
istraživanja. Stoga bismo bili zahvalni čitacima koji bi nam
skrenuli pažnju na to.
Neporeski nameti su se od početka svetske finansijske krize
značajno povećali.
Efekti ovih povećana su analizirani na uzorku 6 preduzeća
različite veličine,
regionalne raspoređenosti i delatnosti. Ukupna neporeska davanja
ovih 6 preduzeća
su u 2011. godini bila više od 220 miliona dinara, što je za 22%
više nego u 2009.
godini. Obaveze po osnovu nameta koje kontroliše lokalna
samouprava su se
povećale za 38%, a za namete koje utvrđuje Republika su porasle
za 13%. Ipak, i sa
tim povećanjem, u ovom uzorku republički nameti čine 61% ukupnih
neporeskih
nameta, a lokalni 39%.
-
USAID Projekat za bolje uslove poslovanja Sistem neporeskih i
parafiskalnih formi u Republici Srbiji— Strana8
4. Gotovo potpuno odsustvo transparentnosti u svim fazama,
uključujući proces uvođenja pojedinih nameta, promene nameta i
procedura i definisanje osnovnih elemenata nameta. To kreira
ambijent u kome je obvezniku, bilo da je reč o pravnom ili fizičkom
licu, gotovo nemoguće da se administrativno snađe u lavirintu ovih
plaćanja.
5. Odustvo koordinacije različitih nivoa vlasti ali i javnih
entiteta, što često dovodi do toga da se za istu uslugu, pravo, ili
dobro plaća nekoliko različitih nameta različitim subjektima.
6. U sistem su ugrađeni potpuno pogrešni podsticaji koji samo
zaoštravaju negativne efekte tokom vremena. Naime, veliki broj ovih
nameta predstavlja tzv. sopstvene prihode određenih subjekata
(agencija, uprava, direkcija, fondova i sl), čime one dobijaju
podsticaj da kontinuirano povećavaju broj nameta kao i njihovu
visinu. Tako se one potpuno orijentišu ka ovim nametima kao izvoru
za generisanje prihoda čime se potpuno gubi veza sa zakonskim
pretpostavkama ili sa principom pokrića određenih troškova koje ti
subjekti imaju obavljajući svoju funkciju. Da situacija bude još
gora, primećena je jasna tendencija "bežanja" iz okrilja trezora
takvih institucija i njihovih prihoda što samo potvrđuje želju
istih za daljom diskrecijom, odsustvom kontrole i
transparentnosti.
Ovo su samo neke od karakteristika sistema koje su potvrđene
tokom izrade ove studije dok će i ostale, koje ovde nisu navedene,
biti obrađene u delu u kome se formulišu određene preporuke za
unapređenje sistema.
Klasifikacija nameta
Ukoliko se pokuša klasifikacija i struktuiranje ovih nameta i to
sa stanovišta privrednih
subjekata, odnosno kada se pogleda sama priroda određenih
parafiskalnih nameta, analizira osnova za uvođenje, način
definisanja osnovice za plaćanje, momenat u kome se oni uvode sa
stanovišta obavljanja određene delatnosti, sistem kroz koji se vrši
njihova naplata, odnosno primarna svrha za koju se oni po
predmetnom propisu uvode, može se izdvojiti nekoliko podgrupa kao i
neke od upečatljivih primera kako ova vrsta nameta funkcioniše u
praksi. To u krajnjem slučaju pokazuje i nameru onoga ko ih
propisuje i utvrđuje, i pokazuje da bi sistem trebalo ozbiljno
analizirati i konačno reformisati.
I.Prva klasifikacija se može uraditi sa stanovišta toka naplate
ovih prihoda i njihovog kasnijeg razvrstavanja, pa se tako mogu
grupisati oni neporeski oblici i parafiskalni nameti čija se
naplata vrši:
a. preko računa koji su uspostavljeni u okviru Uprave za Trezor
Ministarstva finansija Republike Srbije i koji se potom u skladu sa
utvrđenim titularom prihoda dalje raspoređuju u budžete Republike
Srbije, AP Vojvodine, lokalnih samouprava, odnosno posebnim
subjektima koji su zakonom definisani kao korisnici prihoda
ostvarenih od naplate pojedinačnih nameta (npr. JP Putevi Srbije,
Fond za vanredne situacije, i sl.)
Tokom izrade ove Studije testirano je 77 različitih nameta kroz
Upravu za trezor Ministarstva
finansija Republike Srbije. Tom prilikom ustanovljeno je da je u
2011. godini na ime
predmetnih neporeskih oblika na račune Trezora uplaćeno ukupno
74,345,810,000 dinara.
-
USAID Projekat za bolje uslove poslovanja Sistem neporeskih i
parafiskalnih formi u Republici Srbiji— Strana9
b. preko računa koji su otvoreni u komercijalnim bankama i kod
kojih ne postoji jedinstvena evidencija na centralnom nivou po
kojoj se može izvršiti uvid u predmetne novčane tokove. U ovakvim
slučajevima, tako naplaćeni nameti predstavljaju direktne prihode
pojedinih organa, organizacija, posebnih jedinica uprave, odnosno
drugih subjekata koji su definisani odgovarajućim propisima i koji
svoje osnovne delatnosti vrše na osnovu ovlašćenja nadležnih
državnih organa (npr. APR, Agencija za energetiku, Agencija za
zaštitu od jonizujućih zračenja i nuklearnu sigurnost Srbije,
Direktorat za civilno vazduhoplovstvo i sl.)
II. Sledeća klasifikacija se može uraditi analizom osnovice
prema kojoj se vrši utvrđivanje nameta tj. na koju se isti plaća. U
ovom smislu, možeo grupisati one neporeske oblike i parafiskalne
namete čija se osnovica utvrđuje:
a. nameti na osnovu ukupnog prihoda. Sa stanovišta privrede,
ovaj tip izračunavanja donosi dodatnu neizvesnost u planiranju kako
troškova poslovanja tako i moguće dobiti od konkretnog poslovnog
poduhvata pošto se opterećuje prihod, a ne stvarna dobit određenog
subjekta
b. Nameti izračunati na osnovu procenjene, odnosno planirane
vrednosti dobra na koje se naknada odnosi – tipičan primer su takse
koje se plaćaju prilikom upisa određenih prava odnosno prilikom
izdavanja određenih potvrda, pa tako iako kod različitih vrednosti
dobara ili procenjene vrednosti investicije se sprovodi isti
odgovarajući postupak uz trošenje sličnih resursa nadležnih organa,
iznosi ovih taksi variraju zavisno od vrednosti same osnovice
c. Nameti u apsolutnim iznosima koji mogu biti klasifikovani u
kategorije od-do određene vrednosti ili se pak odnose na određeni
koeficijent kojim se koriguje iznos naknade u skladu sa parametrom
koji treba da ukaže na snagu privrednog subjekta odnosno njegovu
veličinu, odnosno u apsolutnim iznosima koji nezavisno od veličine
i snage samog subjekta, predstavljaju podjednako opterećenje za sve
koji podležu predmetnoj naknadi
III. Ukoliko se posmatraju pojedine naknade koje privredni
subjekti plaćaju kako bi mogli da obavljaju pojedinu delatnost,
onda se mogu grupisati oni neporeski oblici i parafiskalni nameti
koji predstavljaju:
- naknade za ulazak na tržište za obavljanje određene
delatnosti, koje se plaćaju prilikom upisa u registar subjekata
ovlašćenih za obavljanje pojedinih delatnosti, odnosno prilikom
obavljanja određene delatnosti i koje prilikom poređenja iznosa
koji se pojedinačno naplaćuju ukazuju da je osnova prilikom
njihovog određivanja bila procena profitabilnosti same delatnosti
odnosno snage subjekata koji će se tom delatnošću baviti. Sa druge
strane, ukoliko se pogleda tržišni trend, ovaj kriterijum je veoma
problematičan pošto se čini da je pre svega zasnovan na ustaljenim
percepcijama profitabilnosti, a ne i na referentnom i kontinuiranom
praćanju realne situacije u privredi Srbije.
Zakonom o šumama ("Sl. glasnik RS", br. 30/2010) propisana je za
pravna lica obaveza
plaćanja naknade za zaštitu, korišćenje i unapređivanje
opštekorisnih funkcija šuma.
Osnovicu za obračun ove naknade za tekuću
godinu čini ukupan godišnji prihod pravnog lica ostvaren u
prethodnoj godini. Mesečni iznos
naknade dobija se kada se na osnovicu primeni stopa od 0,025% i
taj iznos se podeli na
12 mesečnih rata. Utvrđeni iznos naknade uplaćuje se do 15. u
mesecu za prethodni
mesec.
Primer obračuna naknade: Pravno lice je ostvarilo ukupan prihod
za 2010.
godinu u iznosu od 5,304,315,000 dinara (osnovica za obračun
naknade).
Primenom propisane stope od 0,025% pravno
lice je utvrdilo godišnji iznos naknade od 1,326,078.75 dinara
(5,304,315,000 x 0,025%).
2) Mesečni iznos naknade koju je pravno lice
dužno da plati do 15. u narednom mesecu iznosi 110,506.56 dinara
(1,326,078.75 dinara /
12 meseci).
-
USAID Projekat za bolje uslove poslovanja Sistem neporeskih i
parafiskalnih formi u Republici Srbiji— Strana10
- naknade za izdavanje pojedinačnih licenci, akreditacija,
polaganje stručnih ispita i slično, koje pre svega predstavljaju
obavezan trošak privrednih subjekata koji žele da obavljaju
određene stručne poslove
Tabela 1. Pregled pojedinačnih primera naknada za obavljanje
određene delatnosti
Br. Vrsta naknade Iznos i način plaćanje
I. Eksploatacija mineralnih resursa
1. Naknada za vršenje primenjenih geoloških istraživanja
mineralnih i drugih geoloških resursa
plaća se prema stepenu istraženosti u procenjenoj rudnoj
(mineralnoj) potencijalnosti istražnog prostora, odnosno stadijumu
istraživanja, u dinarskoj vrednosti po kilometru kvadratnom
istražnog prostora (od 5,000 do 10,000 dinara po km2)
II. Duvanska industrija
2. Naknada za upis u registar proizvođača duvanskih
proizvoda
plaća se u iznosu od 16,501,316.88 dinara
3. Naknada za davanje dozvole za obavljanje maloprodaje
duvanskih proizvoda
plaća se u iznosu od 11,855.14 dinara za svaki maloprodajni
objekat4
4. Naknada za davanje dozvole za obavljanje ostalog prometa
duvanskih proizvoda:
1. Za upis u Registar uvoznika
2. Za upis u Registar trgovaca na veliko duvanskim
proizvodima
1. 8,250,659.16 dinara5 2. 8,250,659.16 dinara6
III. Nuklearna energija
5. Naknada za izdavanje i produženje licence za obavljanje
radijacione delatnosti u medicini- rendgen
dijagnostici/stomatologiji (po jednom izvoru zračenja)
plaća se u iznosu od 20,000.00 dinara po jednom izvoru
zračenja
6. Izdavanje i produženje licence za obavljanje radijacione
delatnosti u medicini- radioterapija
100,000.00 dinara
7. Izdavanje i produženje licence za obavljanje radijacione
delatnosti u medicini- nuklearna medicina
100,000.00 dinara
8. Izdavanje i produženje licence za obavljanje nuklearne
aktivnosti
plaća se u iznosu od 10,000,000.00 dinara
9. Izdavanje dozvole za promet nuklearnih materijala
plaća se u iznosu od 5,000,000.00 dinara
IV. Železnička infrastruktura
10. Naknada za izdavanje licence za upravljanje železničkom
infrastrukturom
plaća se u iznosu od 468,000.00 dinara
11. Naknade za izdavanje licence za prevoz u železničkom
saobraćaju
1) za putnički saobraćaj – 204,000.00 dinara, 2) za teretni
saobraćaj – 225,000.00 dinara, 3) za putnički i teretni saobraćaj –
386,000.00 dinara.
4 Iznosi se usklađuju svake godine sa indeksom rasta potrošačkih
cena 5 Iznosi se usklađuju svake godine sa indeksom rasta
potrošačkih cena 6 Iznosi se usklađuju svake godine sa indeksom
rasta potrošačkih cena
-
USAID Projekat za bolje uslove poslovanja Sistem neporeskih i
parafiskalnih formi u Republici Srbiji— Strana11
Grafika 1. Pregled primera pojedinačnih troškova polagnja
stručnih ispita
Troškovi polaganja stručnog ispita za zdravstvene radnike,
troškovi dodele naziva primarijus i drugi troškovi: 8.990 din.
Troškovi polaganja za stručni ispit o praktičnoj osposobljenosti
za obavljanje poslova bezbednosti i zdravlja na radu: 12.000
din.
Troškovi polaganja usmenog (teorijskog) dela stručnog ispita za
turističkog vodiča: 18.000 din.
Troškovi polaganja stručnog ispita za izdavanje licence za
obavljanje poslova ovlašćenog lica u bankama: 1) za banke,
preduzeća za reviziju i osiguravajuća društva: 50,000 din. 2) za
pravna lica koja se bave faktoringom i forfetingom, davaoce
finansijskog lizinga, društva za upravljanjem investicionim
fondovima, društva za upravljanje dobrovoljnim penzijskim
fondovima, organizatore posebnih igara na sreću koje se organizuju
putem interneta, telefona ili na drugi način putem
telekomunikacionih veza, organizatore igara na sreću u igračnicama,
lica koja pružaju usluge prenosa novca i brokersko-dilerska
društva: 30,000 din
-
USAID Projekat za bolje uslove poslovanja Sistem neporeskih i
parafiskalnih formi u Republici Srbiji— Strana12
5. Analiza finansijskog uticaja parafiskalnih nameta kod
odabranih preduzeća
Ovo istraživanje se bavi finansijskom analizom parafiskalnih
nameta, odnosno analizom njihovog uticaja na obavljanje delatnosti
privrednih subjekata. Ima za cilj da pokaže koliko su izabrani
privredni subjekti iz različitih oblasti opterećeni raznim
dažbinama sa republičkog i lokalnog nivoa.
Izabrano je 6 privrednih subjekata različite veličine u smislu
knjigovodstvenog razvrstavanja (malo, srednje, veliko, na osnovu
Zakona o računovodstvu i reviziji) i jedan preduzetnik, sa
različitim brojem zaposlenih i obimom delatnosti. Odabrana
preduzeća su iz sledećih privrednih oblasti:
- Preduzeće „1” - Proizvodnja proizvoda od gume - Preduzeće „2”
- Bežična telekomunikacija - Preduzeće „3” - Proizvodnja
osvežavajućih pića, mineralne vode i ostale flaširane vode -
Preduzeće „4“ - Proizvodnja ambalaže od lakih metala - Preduzeće
„5” - Trgovina na veliko otpacima i ostacima - Preduzeće „6“ -
Trgovina na veliko metalima i metalnim rudama - Preduzetnik „7” –
Grafička delatnost.
Za svako odabrano preduzeće analizirana je struktura ukupnih
nameta na republičkom i lokalnom nivou u poslednje tri godine,
učešće svakog pojedinačnog nameta u ostvarenom rezultatu preduzeća
za 2009. i 2010. godinu (u vreme izrade analize nisu bili dostupni
podaci iz završnih računa za 2011. godinu), opterećenost po
zaposlenom, indeks povećanja/smanjenja nameta, vreme potrebno za
administriranje nameta, način plaćanja, kao i uporedna analiza
nameta u strukturi troškova u različitim vrstama biznisa, tj. u
svih šest odabranih preduzeća. Analiza je urađena na osnovu
podataka koje su dostavila posmatrana preduzeća.
U drugom delu istraživanja, izvršena je analiza uticaja
parafiskalnih nameta na poslovanje šest odabranih privrednih
subjekata, ali u različitim okruženjima. Naime, izabrano je pet
lokalnih samouprava i izvršena je analiza uticaja lokalnih naknada
i taksi na poslovanje privrednih subjekata, sa ciljem da se pokaže
kako lokalne samouprave svojim odlukama o visini lokalnih prihoda
utiču na kreiranje poslovnog ambijenta.
-
USAID Projekat za bolje uslove poslovanja Sistem neporeskih i
parafiskalnih formi u Republici Srbiji— Strana13
PREDUZEĆE „1“ Osnovni podaci o posmatranom preduzeću „1”:
Naziv i opis delatnosti: holding kompanija koja se bavi
proizvodnjom i preradom gume Šifra delatnosti: 6420 Prema „Zakonu o
računovodstvu i reviziji“, pravno lice je razvrstano kao veliko
Broj zaposlenih: 2.179 Posluje u industrijskoj zoni
U nastavku je dat pregled ukupnih davanja koja posmatrano
preduzeće ima prema republičkom i lokalnom nivou, a koja mogu imati
parafiskalni karakter. Pod izdacima koje preduzeće ima prema
republičkom nivou, ovde nisu obuhvaćeni izdaci koji imaju fiskalni
karakter (PDV i drugi porezi) kao ni izdaci koji se tiču raznih
doprinosa za zaposlene.
Tabela 1: Identifikovani nameti sa republičkog i lokalnog nivoa
i njihova struktura u rsd
Br
Opis
2009 2010 2011
Iznos Struktura Iznos Strukt
ura Iznos Struktura
I Ukupni nameti sa republičkog i lokalnog nivoa
7,226,108 11,271,249 11,902,840
II Nameti sa republičkog nivoa
577,192 8.0% 1,984,074 17.6% 2,360,124 19.8%
trend 3.44 1.19
1 Naknada za proveru podataka iz dosijea o hemikalijama
- - 416,000 21.0% - 0.0%
2 Naknada za posebne tokove otpada
359,941 62.4% 1,282,000 64.6% 524,000 22.2%
3 Naknada za zaštitu šuma (za 9 meseci 2011.godine)
- - - - 1,450,000 61.4%
4 Naknada za zaštitu voda
163,607 28.3% 163,607 8.2% - 0.0%
5 Naknada za odvodnjavanje
37,234 6.5% 106,057 5.3% 81,045 3.4%
6 Naknada za korišćenje vodnog dobra
16,410 2.8% 16,410 0.8% 20,896 0.9%
7 Naknada za ispuštenu vodu
- - - - 177,842 7.5%
8
Nadoknada za izgradnju i održavanje javnih i blokovskih
skloništa
- - - - 106,341 4.5%
III
Nameti sa lokalnog nivoa
6,648,916 92.0% 9,287,175 82.4% 9,542,716 80.2%
trend 1.40 1.03
1
Lokalna komunalna taksa za isticanje firme na poslovnom prostoru
(firmarina)
1,565,183 23.5% 2,053,986 22.1% 2,162,113 22.7%
-
USAID Projekat za bolje uslove poslovanja Sistem neporeskih i
parafiskalnih formi u Republici Srbiji— Strana14
2 Naknada za korišćenje građevinskog zemljišta
4,867,340 73.2% 6,990,268 75.3% 7,082,522 74.2%
3 Naknada za uređivanje građevinskog zemljišta
- - - - - -
4 Naknada za zaštitu i unapređenje životne sredine
26,713 0.4% 29,721 0.3% 86,041 0.9%
5 Boravišna taksa 149,680 2.3% 173,200 1.9% 172,040 1.8%
6 Komunalna taksa za korišćenje reklamnih panoa
40,000 0.6% 40,000 0.4% 40,000 0.4%
Tabela 2: Struktura nameta u rsd
Br Opis 2009 2010 2011
1 Nameti sa republičkog nivoa 577,192 1,984,074 2,360,124
2 Nameti sa lokalnog nivoa 6,648,916 9,287,175 9,542,716
3 Ukupni nameti sa republičkog i lokalnog nivoa 7,226,108
11,271,249 11,902,840
4 Nameti sa republičkog nivoa u ukupnim nametima (1/3) 8.0%
17.6% 19.8%
5 Nameti sa lokalnog nivoa u ukupnim nametima (2/3) 92.0% 82.4%
80.2%
Na osnovu podataka u tabeli, može se zaključiti da su, u
strukturi ukupnih davanja, dominantna davanja prema lokalnoj
samoupravi u kojoj obavlja svoju delatnost, a ne prema Republici. U
2009. godini, čak 92% nameta se sliva u lokalni budžet i inicirano
je odlukama o visini sopstvenih prihoda konkretne lokalne
samouprave na čijoj teritoriji posluje privredni subjekt. U 2010.
godini dolazi do smanjenja ovih razlika usled povećanja republičkih
nameta. Dakle, ova promena je, pre svega, inicirana skokom
republičkih nameta za 340%, dok su lokalni nameti porasli za oko
40%. Trend rasta se nastavlja i u 2011.
-
USAID Projekat za bolje uslove poslovanja Sistem neporeskih i
parafiskalnih formi u Republici Srbiji— Strana15
Tabela 3: Učešće nameta u ostvarenom rezultatu preduzeća
(dobitak/gubitak), indeks i opterećenje po radniku
Br. Opis
2009 2010
Indeks 10/09
Opterećenje po
radniku u 2010. god.
Iznos
Učešće nameta u
ostvarenom rezultatu
Iznos
Učešće nameta u ostvareno
m rezultatu
I Ostvareni rezultat - Gubitak
219,898,000 57,121,000 0.26
II Broj zaposlenih u preduzeću
2.179 2.179
III Nameti sa republičkog nivoa
577,192 0.26%
1,984,074 3.473%
3.44 911
1 Naknada za proveru podataka iz dosijea o hemikalijama
- - 416,000 0.728% - 191
2 Naknada za posebne tokove otpada
359,941 0.16% 1,282,000 2.244% 3.56 588
3 Naknada za zaštitu šuma (za 9 meseci 2011.godine)
- - - - - 0
4 Naknada za zaštitu voda 163,607 0.07% 163,607 0.286% 1.00
75
5 Naknada za odvodnjavanje
37,234 0.02% 106,057 0.186% 2.85 49
6 Naknada za korišćenje vodnog dobra
16,410 0.01% 16,410 0.029% 1.00 8
7 Naknada za ispuštenu vodu
- - - - - 0
8 Nadoknada za izgradnju i održavanje javnih i blokovskih
skloništa
- - - - - 0
IV Nameti sa lokalnog nivoa
6,608,916 3.02% 9,247,175 16.259% 1.40 4,244
1
Lokalna komunalna taksa za isticanje firme na poslovnom prostoru
(firmarina)
1,565,183 0.71% 2,053,986 3.596% 1.31 943
2 Naknada za korišćenje građevinskog zemljišta
4,867,340 2.21% 6,990,268 12.238% 1.44 3,208
3 Naknada za uređivanje građevinskog zemljišta
- 0.00% - 0.000% - 0
4 Naknada za zaštitu i unapređenje životne sredine
26,713 0.01% 29,721 0.052% 1.11 14
5 Boravišna taksa 149,680 0.07% 173,200 0.303% 1.16 79
6 Komunalna taksa za korišćenje reklamnih panoa
40,000 0.02% 40,000 0.070% 1.00 18
Oslanjajući se na podatke koje smo dobili od konkretnog
preduzeća, može se videti da
izdavanja za razne lokalne dažbine iznose oko 6,6 miliona dinara
što je 3,02% ostvarenog rezultata (gubitka), odnosno oko
577,000dinara se izdvaja za razne republičke namete što je u
ukupnom rezultatu 0,26%. U 2010. godini, republički nameti su se
povećali čak za 3 puta, dok je
-
USAID Projekat za bolje uslove poslovanja Sistem neporeskih i
parafiskalnih formi u Republici Srbiji— Strana16
indeks rasta lokalnih nameta 1,4. Istovremeno dolazi do
smanjenja gubitka, tako da je učešće nameta u ostvarenom rezultatu
značajno promenjeno u 2010. godini. Čak i da nam se čini da ovi
procenti nisu veliki, u uslovima kada preduzeće beleži veće rashode
nad prihodima, ovakvi iznosi nisu beznačajni.
Tabela 4: Skraćeni prikaz odnosa nameta i ostvarenog rezultata u
rsd (dobitak/gubitak)
Br Opis 2009 2010
1 Nameti sa republičkog nivoa 577,192 1,984,074
2 Nameti sa lokalnog nivoa 6,648,916 9,287,175
3 Ukupni nameti sa republičkog i lokalnog nivoa 7,226,108
11,271,249
4 Ostvaren rezultat - gubitak 219,898,000 57,121,000
5 Nameti sa republičkog nivoa u ostvarenom rezultatu -gubitku
(1/4) 0.26% 3.47%
6 Nameti sa lokalnog nivoa u ostvarenom rezultatu - gubitku
(2/4) 3.02% 16.26%
7 Ukupni nameti sa republičkog i lokalnog nivoa u ostvarenom
rezultatu - gubitku (3/4)
3.29% 19.73%
Naknada za proveru podataka iz dosijea o hemikalijama – Konačna
visina ove naknade utvrđuje se na osnovu podataka iz dosijea o
hemikaliji, a obračunava u zavisnosti od broja i količine
hemikalija koje su stavljene u promet u prethodnoj godini, tako da
se, Rešenjem utvrdjeni iznos, odnosi na uvoz iz 2010.god.
(2009.godina je bila probna, a za 2011. se obračun radi do 31.
marta 2012. godine). Elementi obračuna su jasni i formula je
propisana Pravilnikom.
Dosije o hemikaliji se dostavlja na proveru podataka (za to se
plaća naknada Agenciji za hemikalije), a za pripremu tog dosijea
potrebno je vreme jer je u pitanju stručni prevod sa engleskog ili
nekog drugog jezika u zavisnosti od zemlje iz koje se vrši uvoz
hemikalije. Osim toga, bez obzira na već registrovani dosije
hemikalije u Agenciji, ukoliko se uvozi ista sirovina, opet se
obračunava i plaća naknada.
Kontrolu plaćanja ove naknade vrši Ministarstvo za zaštitu
životne sredine (kontrolom evidencije uvoza u Upravi carina).
Naknada za posebne tokove otpada - odnosi se na uvoz guma i
elektronskih proizvoda. Plaća se Fondu za zaštitu životne sredine
po Rešenju, na osnovu izveštaja o uvezenim količinama guma ili
elektronskih proizvoda koji se dostavlja Fondu i Agenciji za
zaštitu životne sredine.
Osnov naknade je količina a cena je definisana Uredbom o
proizvodima koji posle upotrebe postaju posebni tokovi otpada...
(Sl. gl. 89/2009, 8/2010).
Naknada za zaštitu šuma - Zakon o šumama (Sl. glasnik RS, br.
30/2010), kojim se uređuje očuvanje, zaštita, planiranje, gajenje i
korišćenje šuma, raspolaganje šumama i šumskim zemljištem, stupio
je na snagu u maju 2010. godine, a počeo je da se primenjuje 15.
novembra 2010. godine.
Zakon, između ostalog propisuje, naknadu za zaštitu, korišćenje
i unapređivanje opšte korisnih funkcija šuma. Naime, članom 86. je
propisano da su sva pravna lica, osim pravnih lica iz člana 70.
Zakona o šumama (gazdovanje šumama u državnoj svojini) obavezna da
plaćaju naknadu za
-
USAID Projekat za bolje uslove poslovanja Sistem neporeskih i
parafiskalnih formi u Republici Srbiji— Strana17
šume koja se plaća do 15. u mesecu za prethodni mesec. Osnovicu
za obračun naknade čini ukupan poslovni prihod pravnog lica a stopa
je 0.025%.
Naknada za zaštitu voda, Naknada za korišćenje vodnog dobra i
Naknada za ispuštenu vodu - Javno vodoprivredno preduzeće
‘Srbijavode’ Beograd, utvrđuje obaveznu visinu naknade prema
podacima preuzetim iz RGZ Službe za katastar nepokretnosti lokalne
samouprave. .
Ove naknade se plaćaju u mesečnim akontacijama, obračunata je
stopa i iznos (Rešenje o obračunu i zaduženju obveznika plaćanja
naknade za korišćenje vodnog dobra i naknade za ispuštenu vodu za
2011. godinu.
Naknada za izgradnju i održavanje javnih i blokovskih skloništa
– obračunava se za potrebe dobijanja građevinske dozvole a u
slučaju da ne postoje uslovi za izgradnju skloništa u sklopu
objekta, u visini 2% ukupne građevinske investicione vrednosti
objekta u korist JP Skloništa Beograd.
Plaćanje ove nadoknade ima za posledicu dobijanje dokumenta
“Potvrda o regulisanoj naknadi za izgradnju i održavanje
skloništa”. Potvrda je potrebna za izdavanje građevinske
dozvole.
Jednokratna je i plaća se u celosti, po fakturi JP
Skloništa.
Lokalna taksa za isticanje firme na poslovnom prostoru
(firmarina) – Plaća se po Rešenju Odeljenja za privredu i finansije
lokalne uprava na čijoj teritoriji je registrovano preduzeće, na
godišnjem nivou. Utvrđeni mesečni iznos obveznik je dužan da plati
do 15. u mesecu za tekući mesec.
Naknada za korišćenje gradskog građevinskog zemljišta - Na
osnovu Odluke o naknadi za korišćenje gradskog građevinskog
zemljišta, nadležan organ na teritoriji na kojoj se koristi
poslovni prostor, donosi Rešenje kojim se utvrđuje naknada.
Osnovicu čini površina izgrađenog i neizgrađenog dela po
cenovniku, tj. visini naknade za svaku zonu.
Naknada za uređivanje građevinskog zemljišta - plaća se prilikom
izgradnje, za potrebe izdavanja građevinske dozvole. Predmet je
Ugovora Fonda za GGZ lokalne samouprave i investitora (lokalna
naknada).
Formula za izračunavanje nadoknade je jasna stručnim licima i
sastavni je deo Ugovora. Naknada se plaća na osnovu Odluke o
naknadi za uređivanje građevinskog zemljišta
Naknada za zaštitu i unapređenje životne sredine - Lokalna taksa
po rešenju o utvrđivanju posebne naknade za zaštitu i unapređivanje
životne sredine. Utvrđuje se na godišnjem nivou, na osnovu površine
poslovnog prostora, po ceni utvrđenoj Odlukom. Naknada se plaća u
tromesečnim ratama.
-
USAID Projekat za bolje uslove poslovanja Sistem neporeskih i
parafiskalnih formi u Republici Srbiji— Strana18
PREDUZEĆE „2“ Osnovni podaci o posmatranom preduzeću „2”:
Naziv i opis delatnosti: kompanija posluje u oblasti bežične
telekomunikacije Šifra delatnosti: 6120 Prema „Zakonu o
računovodstvu i reviziji“, pravno lice je razvrstano kao veliko
Broj zaposlenih: 2009. god. – 1.225; 2010. god. – 1.151
Zona poslovnja: / Ekstra zona Tabela 5: Identifikovani nameti sa
republičkog i lokalnog nivoa i njihova struktura u rsd
Br Opis
2009 2010 2011
Iznos Struktura Iznos Struktura Iznos Struktura
I Ukupni nameti sa republičkog i lokalnog nivoa 60,381,639
67,124,941 89,113,660
II Nameti sa republičkog nivoa 188,800 0.3% 1,213,914 1.8%
9,170,508 10.3%
trend 6.43 7.55
1 Naknada za zaštićeno područje Ovčarsko-Kablarske klisure
188,800 100.0% 188,800 15.6% 354,322 3.9%
2 Naknada za zaštitu šuma - 0.0% 1,025,114 84.4% 8,816,178
96.1%
III Nameti sa lokalnog nivoa 60,192,839 99.7% 65,911,027 98.2%
79,943,152 89.7%
trend 1.09 1.21
1
Lokalna komunalna taksa za isticanje firme na poslovnom prostoru
(firmarina) 7,350,545 12.2% 13,920,749 21.1% 9,664,858 12.1%
2 Naknada za korišćenje građevinskog zemljišta 51,193,054 85.0%
50,072,491 76.0% 61,750,845 77.2%
3 Naknada za uređivanje građevinskog zemljišta 440,659 0.7%
1,397,340 2.1% 7,655,957 9.6%
4 Naknada za zaštitu i unapređenje životne sredine 1,208,581
2.0% 520,447 0.8% 871,492 1.1%
Tabela 6: Struktura nameta u rsd
Br Opis 2009 2010 2011
1 Nameti sa republičkog nivoa 188,800 1,213,914 9,170,508
2 Nameti sa lokalnog nivoa 60,192,839 65,911,027 79,943,152
3 Ukupni nameti sa republičkog i lokalnog nivoa 60,381,639
67,124,941 89,113,660
4 Nameti sa republičkog nivoa u ukupnim nametima (1/3) 0.3% 1.8%
10.3%
5 Nameti sa lokalnog nivoa u ukupnim nametima (2/3) 99.7% 98.2%
89.7%
-
USAID Projekat za bolje uslove poslovanja Sistem neporeskih i
parafiskalnih formi u Republici Srbiji— Strana19
Tabela 7: Učešće nameta u ostvarenom rezultatu preduzeća
(dobitak/gubitak), indeks i opterećenje po radniku
Br Opis
2009 2010
Indeks 10/09
Opterećenje
po radnik
u u 2010. god.
Iznos
Učešće nameta u
otsvarenom rezultatu
Iznos
Učešće nameta u
ostvarenom rezultatu
I Ostvareni rezultat - Dobitak
2,663,285,000 2,122,683,000 0.80
II Broj zaposlenih u preduzeću
1,225 1,151
III Nameti sa republičkog nivoa
188,800 0.007% 1,213,914 0.057% 6.43 1,055
1
Naknada za zaštićeno područje Ovčarsko-Kablarske klisure
188,800 0.007% 188,800 0.009% 1.00 164
2 Naknada za zaštitu šuma
- 0.00% 1,025,114 0.048% 891
IV Nameti sa lokalnog nivoa
6,608,916 2.26% 9,247,175 3.105% 1.40 4,244
1
Lokalna komunalna taksa za isticanje firme na poslovnom prostoru
(firmarina)
7,350,545 0.28% 13,920,749 0.656% 1.89 12,094
2
Naknada za korišćenje građevinskog zemljišta
51,193,054 1.92% 50,072,491 2.359% 0.98 43,503
3
Naknada za uređivanje građevinskog zemljišta
440,659 0.02% 1,397,340 0.066% 3.17 1,214
4 Naknada za zaštitu i unapređenje životne sredine
1,208,581 0.05% 520,447 0.025% 0.43 452
Tabela 8: Skraćeni prikaz odnosa nameta i ostvarenog rezultata u
rsd (dobitak/gubitak)
Br Opis 2009 2010
1 Nameti sa republičkog nivoa 188,800 1,213,914
2 Nameti sa lokalnog nivoa 60,192,839 65,911,027
3 Ukupni nameti sa republičkog i lokalnog nivoa 60,381,639
67,124,941
4 Ostvaren rezultat - dobitak 2,663,285,000 2,122,683,000
5 Nameti sa republičkog nivoa u ostvarenom rezultatu -dobitku
(1/4) 0.01% 0.06%
6 Nameti sa lokalnog nivoa u ostvarenom rezultatu - dobitku
(2/4) 2.26% 3.11%
7 Ukupni nameti sa republičkog i lokalnog nivoa u ostvarenom
rezultatu - dobitku (3/4) 2.27% 3.16%
-
USAID Projekat za bolje uslove poslovanja Sistem neporeskih i
parafiskalnih formi u Republici Srbiji— Strana20
PREDUZEĆE „3“ Osnovni podaci o posmatranom preduzeću „3”:
Naziv i opis delatnosti: Preduzeće se bavi proizvodnjom
osvežavajućih pića, mineralne vode i ostale flaširane vode
Šifra delatnosti: 1107 Prema „Zakonu o računovodstvu i
reviziji“, pravno lice je razvrstano kao veliko Broj zaposlenih:
2009. god. – 980; 2010. god. – 964
Posluje u industrijskoj zoni
Tabela 9: Identifikovani nameti sa republičkog i lokalnog nivoa
i njihova struktura u rsd
Br Opis 2009 2010 2011
Iznos Struktura Iznos Struktura Iznos Struktura
I Ukupni nameti sa republičkog i lokalnog nivoa 148,526,654
145,680,319 152,286,718
II Nameti sa republičkog nivoa 143,064,206 96.3% 137,737,321
94.5% 144,003,747 94.6%
trend 0.96 1.05
1 Naknada za posebne tokove otpada - - 14,498,639 10.5%
13,268,560 9.2%
2 Naknada za zaštitu šuma - - 524,858 0.4% 4,424,164 3.1%
3 Naknada za korišćenje vodnog dobra 142,084,739 99.3%
121,905,097 88.5% 125,464,674 87.1%
4 Naknada za ispuštenu vodu 979,467 0.7% 808,727 0.6% 846,349
0.6%
III Nameti sa lokalnog nivoa 5,462,448 3.7% 7,942,998 5.5%
8,282,971 5.4%
trend 1.45 1.04
1
Lokalna komunalna taksa za isticanje firme na poslovnom prostoru
(firmarina) 296,448 5.4% 397,500 5.0% 316,500 3.8%
2 Naknada za korišćenje građevinskog zemljišta 5,157,240 94.4%
7,524,468 94.7% 7,933,621 95.8%
3 Lokalna komunalna taksa za korišćenje reklamnih panoa 8,760
0.2% 21,030 0.3% 32,850 0.4%
Tabela 10: Struktura nameta u rsd
Br Opis 2009 2010 2011
1 Nameti sa republičkog nivoa 143,064,206 137,737,321
144,003,747
2 Nameti sa lokalnog nivoa 5,462,448 7,942,998 8,282,971
3 Ukupni nameti sa republičkog i lokalnog nivoa 148,526,654
145,680,319 152,286,718
4 Nameti sa republičkog nivoa u ukupnim nametima (1/3) 96.3%
94.5% 94.6%
5 Nameti sa lokalnog nivoa u ukupnim nametima (2/3) 3.7% 5.5%
5.4%
-
USAID Projekat za bolje uslove poslovanja Sistem neporeskih i
parafiskalnih formi u Republici Srbiji— Strana21
Tabela 11: Učešće nameta u ostvarenom rezultatu preduzeća
(dobitak/gubitak), indeks i opterećenje po radniku
Br Opis
2009 2010
Indeks 10/09
Opterećenje po
radniku u 2010. god.
Iznos
Učešće nameta u
ostvarenom rezultatu
Iznos
Učešće nameta u
ostvarenom rezultatu
I Ostvareni rezultat - Dobitak
1,666,356,000 2,313,462,000 1.39
II Broj zaposlenih u preduzeću 980 964
III Nameti sa republičkog nivoa
143,064,206 8.59% 137,737,321 5.954% 0.96 142,881
1 Naknada za posebne tokove otpada
- - 14,498,639 0.627% - 15,040
2 Naknada za zaštitu šuma - - 524,858 0.023% - 544
3 Naknada za korišćenje vodnog dobra
142,084,739 8.53% 121,905,097 5.269% 0.86 126,458
4 Naknada za ispuštenu vodu
979,467 0.06% 808,727 0.035% 0.83 839
IV Nameti sa lokalnog nivoa
5,462,448 0.33% 7,942,998 0.343% 1.45 8,240
1
Lokalna komunalna taksa za isticanje firme na poslovnom prostoru
(firmarina)
296,448 0.02% 397,500 0.017% 1.34 412
2 Naknada za korišćenje građevinskog zemljišta
5,157,240 0.31% 7,524,468 0.325% 1.46 7,805
3 Lokalna komunalna taksa za korišćenje reklamnih panoa
8,760 0.00% 21,030 0.001% 2.40 22
Tabela 12: Skraćeni prikaz odnosa nameta i ostvarenog rezultata
u rsd (dobitak/gubitak)
Br Opis 2009 2010
1 Nameti sa republičkog nivoa 143,064,206 137,737,321
2 Nameti sa lokalnog nivoa 5,462,448 7,942,998
3 Ukupni nameti sa republičkog i lokalnog nivoa 148,526,654
145,680,319
4 Ostvaren rezultat - dobitak 1,666,356,000 2,313,462,000
5 Nameti sa republičkog nivoa u ostvarenom rezultatu - dobitku
(1/4) 8.59% 5.95%
6 Nameti sa lokalnog nivoa u ostvarenom rezultatu - dobitku
(2/4) 0.33% 0.34%
7 Ukupni nameti sa republičkog i lokalnog nivoa u ostvarenom
rezultatu - dobitku (3/4)
8.91% 6.30%
-
USAID Projekat za bolje uslove poslovanja Sistem neporeskih i
parafiskalnih formi u Republici Srbiji— Strana22
PREDUZEĆE „4“ Osnovni podaci o posmatranom preduzeću „4”:
Naziv i opis delatnosti: Preduzeće se bavi proizvodnjom ambalaže
od lakih metala Šifra delatnosti: 2592 Prema „Zakonu o
računovodstvu i reviziji“, pravno lice je razvrstano kao srednje
Broj zaposlenih: 2009. god. – 155; 2010. god. – 151
Posluje u III zoni Tabela 13: Identifikovani nameti sa
republičkog i lokalnog nivoa i njihova struktura u rsd
Br. Opis 2009 2010 2011
Iznos Struktura Iznos Struktura Iznos Struktura
I Ukupni nameti sa republičkog i lokalnog nivoa
1,611,230 4,166,000 4,648,400
II Nameti sa republičkog nivoa 21,230 1.3% 1,917,000 46.0%
2,405,400 51.7%
trend 92.53 1.13
1 Naknada za zaštitu šuma - - 1,900,000 99.1% 2,100,000
87.3%
2 Naknada za zaštitu voda 21,230 100.0% 17,000 0.9% -
3 Naknada za korišćenje vodnog dobra - - - - 2,400 0.1%
4 Naknada za ispuštenu vodu - - - - 191,000 7.9%
5 Naknada u slučaju nezapošljavanja osoba sa invaliditetom - - -
- 112,010 4.7%
III Nameti sa lokalnog nivoa 1,590,000 98.7% 2,29,000 54.0%
2,243,000 48.3%
trend 1.41 1.00
1 Lokalna komunalna taksa za isticanje firme na poslovnom
prostoru (firmarina) 60,000 3.8% 149,000 6.6% 73,000 3.3%
2 Naknada za korišćenje građevinskog zemljišta 1,530,000 96.2%
2,100,000 93.4% 2,170,000 96.7%
Tabela 14: : Struktura nameta u rsd
Br Opis 2009 2010 2011
1 Nameti sa republičkog nivoa 21,230 1,917,000 2,405,400
2 Nameti sa lokalnog nivoa 1,590,000 2,249,000 2,243,000
3 Ukupni nameti sa republičkog i lokalnog nivoa 1,611,230
4,166,000 4,648,400
4 Nameti sa republičkog nivoa u ukupnim nametima (1/3) 1.3%
46.0% 51.7%
5 Nameti sa lokalnog nivoa u ukupnim nametima (2/3) 98.7% 54.0%
48.3%
-
USAID Projekat za bolje uslove poslovanja Sistem neporeskih i
parafiskalnih formi u Republici Srbiji— Strana23
Tabela 15: Učešće nameta u ostvarenom rezultatu preduzeća
(dobitak/gubitak), indeks i opterećenje po radniku
Br Opis
2009 2010
Indeks 10/09
Opterećenje po
radniku u 2010.
god. Iznos
Učešće nameta u
ostvarenom rezultatu
Iznos
Učešće nameta u
ostvarenom rezultatu
I Ostvareni rezultat - Dobitak 450,000,000 650,000,000 1.05
II Broj zaposlenih u preduzeću 50 50
III Nameti sa republičkog nivoa
21,230 0.00% 1,917,000 0.29% 90.30 38,340
1 Naknada za zaštitu šuma - - 1,900,000 0.292% - 38,000
2 Naknada za zaštitu voda 21,230 0.00% 17,000 0.003% 0.80
340
3 Naknada za korišćenje vodnog dobra -
- - - - 0
4 Naknada za ispuštenu vodu -
- - - - 0
5 Naknada u slučaju nezapošljavanja osoba sa invaliditetom -
- - - - 0
IV Nameti sa lokalnog nivoa 1,590,000
0.35% 2,249,000 0.346% 1.41 44,980
1
Lokalna komunalna taksa za isticanje firme na poslovnom prostoru
(firmarina)
60,000 0.01% 149,000 0.023% 2,48 2,980
2 Naknada za korišćenje građevinskog zemljišta
1,530,000 0.34% 2,100,000 0.323% 1.37 42,000
Tabela 16: Skraćeni prikaz odnosa nameta i ostvarenog rezultata
u rsd (dobitak/gubitak)
Br. Opis 2009 2010
1 Nameti sa republičkog nivoa 21,230 1,917,000
2 Nameti sa lokalnog nivoa 1,590,000 2,249,000
3 Ukupni nameti sa republičkog i lokalnog nivoa 1,611,230
4,166,000
4 Ostvaren rezultat - dobitak 450,000,000 650,000,000
5 Nameti sa republičkog nivoa u ostvarenom rezultatu -dobitku
(1/4) 0.00% 0.29%
6 Nameti sa lokalnog nivoa u ostvarenom rezultatu - dobitku
(2/4) 0.35% 0.35%
7 Ukupni nameti sa republičkog i lokalnog nivoa u ostvarenom
rezultatu - dobitku (3/4) 0.29% 0.62%
-
USAID Projekat za bolje uslove poslovanja Sistem neporeskih i
parafiskalnih formi u Republici Srbiji— Strana24
PREDUZEĆE „5“ Osnovni podaci o posmatranom preduzeću „5”:
Naziv i opis delatnosti: Preduzeće se bavi trgovinom na veliko
otpacima i ostacima Šifra delatnosti: 4677 Prema „Zakonu o
računovodstvu i reviziji“, pravno lice je razvrstano kao malo Broj
zaposlenih: 5
Posluje u II zoni
Tabela 17: Identifikovani nameti sa republičkog i lokalnog nivoa
i njihova struktura u rsd
Br Opis 2009 2010 2011
Iznos Struktura Iznos Struktura Iznos Struktura
I Ukupni nameti sa republičkog i lokalnog nivoa
120,851 404,016 419,992
II Nameti sa republičkog nivoa - 0.0% 7,710 1.9% 6,264 1.5%
trend - 0.81
1 Naknada za zaštitu šuma - - 7,710 100.0% 6,264 100.0%
III Nameti sa lokalnog nivoa 120,851 100.0% 396,306 98.1%
413,728 98.5%
trend 3.28 1.04
1
Lokalna komunalna taksa za isticanje firme na poslovnom prostoru
(firmarina) 11,952 9.9% 36,000 9.1% 26,880 6.5%
2 Naknada za korišćenje građevinskog zemljišta 108,899 90.1%
360,306 90.9% 386,848 93.5%
Tabela 18: Struktura nameta u rsd
Br Opis 2009 2010 2011
1 Nameti sa republičkog nivoa - 7,710 6,264
2 Nameti sa lokalnog nivoa 120,851 396,306 413,728
3 Ukupni nameti sa republičkog i lokalnog nivoa 120,851 404,016
419,992
4 Nameti sa republičkog nivoa u ukupnim nametima (1/3) 0.0% 1.9%
1.5%
5 Nameti sa lokalnog nivoa u ukupnim nametima (2/3) 100.0% 98.1%
98.5%
-
USAID Projekat za bolje uslove poslovanja Sistem neporeskih i
parafiskalnih formi u Republici Srbiji— Strana25
Tabela 19: Učešće nameta u ostvarenom rezultatu preduzeća
(dobitak/gubitak), indeks i opterećenje po radniku
Br Opis
2009 2010
Indeks 10/09
Opterećenje po
radniku u 2010.
god. Iznos
Učešće nameta u
ostvarenom rezultatu
Iznos
Učešće nameta u
ostvarenom rezultatu
I Ostvareni rezultat - Gubitak 16,756,000 10,704,000 0.64
II Broj zaposlenih u preduzeću 5 5
III Nameti sa republičkog nivoa - 0.00% 7,710 0.07% - 1,542
1 Naknada za zaštitu šuma 0.00% 7,710 0.072% - 1,542
IV Nameti sa lokalnog nivoa 120,851 0.72% 396,306 3.702% 3.28
79,261
1
Lokalna komunalna taksa za isticanje firme na poslovnom prostoru
(firmarina) 11,952 0.07% 36,000 0.336% 3.01 7,200
2
Naknada za korišćenje građevinskog zemljišta 108,899 0.65%
360,306 3.366% 3.31 72,061
Tabela 20: Skraćeni prikaz odnosa nameta i ostvarenog rezultata
u rsd (dobitak/gubitak)
Br Opis 2009 2010
1 Nameti sa republičkog nivoa - 7,710
2 Nameti sa lokalnog nivoa 120,851 396,306
3 Ukupni nameti sa republičkog i lokalnog nivoa 120,851
404,016
4 Ostvaren rezultat - gubitak 16,756,000 10,704,000
5 Nameti sa republičkog nivoa u ostvarenom rezultatu - gubitku
(1/4) 0.00% 0.07%
6 Nameti sa lokalnog nivoa u ostvarenom rezultatu - gubitku
(2/4) 0.72% 3.70%
7 Ukupni nameti sa republičkog i lokalnog nivoa u ostvarenom
rezultatu - gubitku (3/4) 0.72% 3.77%
-
USAID Projekat za bolje uslove poslovanja Sistem neporeskih i
parafiskalnih formi u Republici Srbiji— Strana26
PREDUZEĆE „6“
Osnovni podaci o posmatranom preduzeću „6”: Naziv i opis
delatnosti: Preduzeće se bavi trgovinom na veliko metalima i
metalnim rudama Šifra delatnosti: 4672 Prema „Zakonu o
računovodstvu i reviziji“, pravno lice je razvrstano kao veliko
Broj zaposlenih: 2009. god. – 55; 2010. god. – 71
Posluje u ekstra zoni
Tabela 21: Identifikovani nameti sa republičkog i lokalnog nivoa
i njihova struktura u rsd
Br. Opis 2009 2010 2011
Iznos Struktura Iznos Struktura Iznos Struktura
I Ukupni nameti sa republičkog i lokalnog nivoa
2,885,633 10,815,182 10,877,70
9
II Nameti sa republičkog nivoa 402,360 13.9% 5,634,671 52.1%
5,452,450 50.1%
trend 14.00 0.97
1 Naknada za zaštitu šuma 402,360 100% 5,603,054 99.4% 4,825,016
88.5%
2 Naknada za korišćenje vodnog dobra - - - - 5,156 0.1%
3 Naknada za ispuštenu vodu - - - - 2,875 0.1%
4 Naknada u slučaju nezapošljavanja osoba sa invaliditetom - -
31,617 0.6% 619,403 11.4%
III Nameti sa lokalnog nivoa 2,483,273 86.1% 5,180,511 47.9%
5,425,259 49.9%
trend 2.09 1.05
1
Lokalna komunalna taksa za isticanje firme na poslovnom prostoru
(firmarina): 255,428 10.3% 318,714 6.2% 493,708 9.1%
181,,428 74,000
244,508 74,206
419,708 74,000
2 Naknada za korišćenje građevinskog zemljišta 2,227,296 89.7%
4,853,347 93.7% 4,918,879 90.7%
3 Naknada za zaštitu i unapređenje životne sredine 549 0.0%
8,450 0.2% 12,672 0.2%
-
USAID Projekat za bolje uslove poslovanja Sistem neporeskih i
parafiskalnih formi u Republici Srbiji— Strana27
Tabela 22: Struktura nameta u rsd
Br. Opis 2009 2010 2011
1 Nameti sa republičkog nivoa 402,360 5,634,671 5,452,450
2 Nameti sa lokalnog nivoa 2,483,273 5,180,511 5,425,259
3 Ukupni nameti sa republičkog i lokalnog nivoa 2,885,633
10,815,182 10,877,709
4 Nameti sa republičkog nivoa u ukupnim nametima (1/3) 13.9%
52.1% 50.1%
5 Nameti sa lokalnog nivoa u ukupnim nametima (2/3) 86.1% 47.9%
49.9%
Tabela 23: Učešće nameta u ostvarenom rezultatu preduzeća
(dobitak/gubitak), indeks i opterećenje po radniku
Br Opis
2009 2010
Indeks 10/09
Opterećenje po
radniku u 2010. god.
Iznos
Učešće nameta u
otvarenom rezultatu
Iznos
Učešće nameta u
otvarenom rezultatu
I Ostvareni rezultat - Dobitak 1,024,255,000 870,729,000
0.85
II Broj zaposlenih u preduzeću 55 71
III Nameti sa republickog nivoa 402,360 0.04% 5,634,671 0.65%
14.00 79,362
1 Naknada za zaštitu šuma
402,360 0.04% 5,603,054 0.643% 13.93 78,916
2
Naknada za korišćenje vodnog dobra
- 0.00% - 0.00% - 0
3 Naknada za ispuštenu vodu
- 0.00% - 0.00% - 0
4
Naknada u slučaju nezapošljavanja osoba sa invaliditetom
- 0.00% 31,617 0.004% - 445
V Nameti sa lokalnog nivoa 2,483,273 0.24% 5,180,511 0.595% 2.09
72,965
1
Lokalna komunalna taksa za isticanje firme na poslovnom prostoru
(firmarina) 255,428 0.02% 318,714 0.037% 1.25 4,489
(Beograd Bor)
181,428 74,000
244,508 74,206
419,708 74,000
2
Naknada za korišćenje građevinskog zemljišta 2,227,296 0.22%
4,853,347 0.557% 2.18 68,357
3
Naknada za zaštitu i unapređenje životne sredine 549 0.00% 8,450
0.001% 15.39 119
-
USAID Projekat za bolje uslove poslovanja Sistem neporeskih i
parafiskalnih formi u Republici Srbiji— Strana28
Tabela 24: Skraćeni prikaz odnosa nameta i ostvarenog rezultata
u rsd(dobitak/gubitak)
Br Opis 2009 2010
1 Nameti sa republičkog nivoa - -
2 Nameti sa lokalnog nivoa 2,483,273 5,180,511
3 Ukupni nameti sa republičkog i lokalnog nivoa 2,483,273
5,180,511
4 Ostvaren rezultat - dobitak 1,024,255,000 870,729,000
5 Nameti sa republičkog nivoa u ostvarenom rezultatu -dobitku
(1/4) 0.04% 0.65%
6 Nameti sa lokalnog nivoa u ostvarenom rezultatu - dobitku
(2/4) 0.24% 0.59%
7 Ukupni nameti sa republičkog i lokalnog nivoa u ostvarenom
rezultatu - dobitku (3/4)
0.28% 1.24%
-
USAID Projekat za bolje uslove poslovanja Sistem neporeskih i
parafiskalnih formi u Republici Srbiji— Strana29
PREDUZETNIK „7“
Osnovni podaci o preduzetniku „7”: Naziv i opis delatnosti:
Grafička radnja Šifra delatnosti: C1812 - ostalo štampanje Broj
zaposlenih: 1 Zona poslovanja: Druga zona
Površina objekta: 170 m2
Tabela 25: Identifikovani nameti i njihova struktura
Br Opis 2009 2010 2011
Iznos Struktura Iznos Struktura Iznos Struktura
I Nameti sa lokalnog nivoa 36.092 39.608 43.452
trend 109,74 109,71
1 Lokalna komunalna taksa za isticanje firme na poslovnom
prostoru (firmarina) 11.000 30,5% 12.100 30,5% 12.100 27,8%
2 Naknada za korišćenje građevinskog zemljišta 21.012 58,2%
23.428 59,1% 25.232 58,1%
3 Naknada za zaštitu i unapređenje životne sredine 4.080 11,3%
4.080 10,3% 6.120 14,1%
Na osnovu podataka u tabeli, može se zaključiti da, u strukturi
identifikovanih nameta (nameti na lokalnom nivou), najveće učešće
ima naknada za korišćenje građevinskog zemljišta, čak 58,1%.
Izdavanja za firmarinu su niža i u strukturi ukupnih davanja iznose
27,8% a izdaci za naknadu za zaštitu i unapređenje životne sredine
čine 14,1%. Zabeležen je prosečan trend rasta 1,1.
Tabela 26: Učešće nameta u ostvarenom rezultatu preduzeća
(dobitak/gubitak), indeks i opterećenje po radniku
Br Opis
2009 2010
Indeks 10/09
Opterećenje po radniku u
2010. god. Iznos
Učešće nameta u
otvarenom rezultatu
Iznos
Učešće nameta u
otvarenom rezultatu
I Ostvareni rezultat - Dobitak
875.000 215.000 0.25
II Broj zaposlenih u preduzeću
1 1
III Nameti sa lokalnog nivoa
36.092 4,12% 39.608 18,42% 1,10 39.608
1
Lokalna komunalna taksa za isticanje firme na poslovnom prostoru
(firmarina)
11.000 1,26% 12.100 5,63% 1,10 12,100
2 Naknada za korišćenje građevinskog zemljišta
21.012 2,40% 23.428 10,90% 1,11 23,428
3 Naknada za zaštitu i unapređenje životne sredine
4.080 0,47% 4.080 1,90% 1,00 4,080
-
USAID Projekat za bolje uslove poslovanja Sistem neporeskih i
parafiskalnih formi u Republici Srbiji— Strana30
Tabela 27: Učešće nameta u ostvarenom rezultatu
(dobitak/gubitak)
Br Opis 2009 2010 2011
1 Ukupni prihodi 9.813.000 4.324.000 19.807.000
3 Ostvaren rezultat - dobitak 875.000 215.000 490.000
2 Identifikovani nameti 36.092 39.608 43.452
4 Identifikovani nameti u ostvarenom rezultatu -dobitku
(2/3)
4,12% 18,42% 8,87%
Uvidom u finansijske podatke preduzetnika, može se videti da je,
odnos ostvarenog rezultata i obaveza po osnovu tri gore pomenuta
nameta, varirao iz godine u godinu (4,12% u 2009. god., 18,42% u
2010. god., 8,87% u 2011. god.) ali to nije posledica velikog skoka
ili pada iznosa navedenih taksi i naknada, već funkcija različitih
poslovnih rezultata preduzetnika iz godine u godinu, pa je u 2010.
godini ostvarena četiri puta manja dobit nego u 2009. godini.
Očigledno je u 2010. godini doščo do smanjene poslovne aktivnosti,
što se vidi i iz ostvarenih ukupnih prihoda koji su u 2010. godini
duplo manji u odnosu na prethodnu godinu. Dakle, bez obzira na
poslovnu aktivnost (smanjenje/povećanje), nameti zadržavaju svoj
indeks rasta od 109,72 (ili 1,1), samo se menja njihovo učešće u
ostvarenom rezultatu. Za poslednje 3 godine, ukupna ostvarena dobit
je iznosila 1.580.000 dinara, dok su ukupni izdaci za pomenuta tri
nameta iznosili 119.152 dinara, što u proseku predstavlja 7,5%
ostvarenog rezultata (dobiti).
Na osnovu raspoloživih podataka o rashodima preduzetnika, može
se izvršiti poređenje različitih troškova koje preduzetnik ima:
43.452 dinara – pomenuta tri nameta (firmarina, naknada za
korišćenje građevinskog zemljišta, naknada za zaštitu i unapređenje
životne sredine)
48.318 dinara – bankarske provizije 15.993 – razne
administrativne, sudske, registracione takse 36.191 – negativne
kursne razlike.
Ovo su samo neki od pomenutih rashoda koji ne spadaju u poslovne
rashode (nisu direktno vezani za proces poslovanja), već opet u
izvesnoj meri zavise od države (na primer, negativne kursne razlike
zavise od ambijenta koji država obezbeđuje, odnosno od
stabilnosti/nestabilnosti domaće valute).
-
USAID Projekat za bolje uslove poslovanja Sistem neporeskih i
parafiskalnih formi u Republici Srbiji— Strana31
ZBIRNI PODACI ZA PREDUZEĆA Tabela 28: Učešće pojedinih nameta u
ostvarenom rezultatu poslovanja 6 preduzeća i preduzetnika
(dobitak/gubitak) u 2010. Godini
Br Naziv nameta
Učešće svakog pojedinačnog nameta u ostvarenom rezultatu
preduzeća u 2010. god. (%)
Preduzeće 1
Preduzeće 2
Preduzeće 3
Preduzeće 4
Preduzeće 5
Preduzeće* 6
Preduzetnik
7
1 Naknada za proveru podataka iz dosijea o hemikalijama
0.728 - - - - - -
2 Naknada za posebne tokove otpada
2.244 - 0.627 - - - -
3 Naknada za zaštitu šuma - 0.048 0.023 0.302 0.072 0.643 -
4 Naknada za zaštitu voda 0.286 - - 0.003 - - -
5 Naknada za odvodnjavanje 0.186 - - - - -
6 Naknada za korišćenje vodnog dobra
0.029 - 5.269 - - - -
7 Naknada za ispuštenu vodu - - 0.035 - - - -
8 Nadoknada za izgradnju i održavanje javnih i blokovskih
skloništa
- - - - - - -
9 Naknada za zaštićeno područje Ovčarsko-Kablarske klisure
- 0.009 - - - - -
10 Posebna naknada po paklici cigareta
- - - - - - -
11 Naknada u slučaju nezapošljavanja osoba sa invaliditetom
- - - - - 0.004 -
12
Lokalna komunalna taksa za isticanje firme na poslovnom prostoru
(firmarina)
3.596 0.656 0.017 0.002 0.336 0.037 5,63
13 Naknada za korišćenje građevinskog zemljišta
12.238 2.359 0.325 3.366 0.557 10,90
14 Naknada za uređivanje građevinskog zemljišta
- 0.066 - 1.35 - - -
15 Naknada za zaštitu i unapređenje životne sredine
0.052 0.025 - - - 0.001 1,90
16 Lokalna komunalna taksa za korišćenje reklamnih panoa
0.070 - 0.001 - - - -
17 Boravišna taksa 0.303 - - - - - -
-
USAID Projekat za bolje uslove poslovanja Sistem neporeskih i
parafiskalnih formi u Republici Srbiji— Strana32
Tabela 29: Administriranje nameta (da li su u propisima dati
jasni elementi za obračun nameta; vreme koje je potrebno za obračun
istih)
Br. Preduzeće Komentar u vezi administriranja nameta
1 2 3
1. Preduzeće 1 Sve naknade i takse (osim naknade za zaštitu
šuma) plaćaju se po rešenju, tako da se vreme ne troši za obračun
istih.
Kod naknada za zaštitu šuma, formula za obračun je jasna, tako
da za njenu primenu nije potrebno više od 5 minuta.
Kod naknade za proveru podataka iz dosijea o hemikaliji, obzirom
da se dostavlja dosije o hemikaliji na proveru podataka, potrebno
je vreme za pripremu tog dosijea jer je u pitanju stručni prevod sa
jezika zemlje iz koje se uvoze hemikalije.
2. Preduzeće 2 Naknadu za korišćenje šuma obračunavaju sami po
jednostavnoj formuli koja je data u Zakonu. Sve ostale namete
plaćaju po rešenjima Poreske uprave i Lokalne poreske
administracije. Za administriranje (plaćanje) nije im potrebno više
od sat vremena.
3. Preduzeće 3 Svi nameti se plaćaju po rešenju Samostalni
obračun se vrši samo za naknadu za zaštitu šuma za koju su elementi
obračuna
jasno definisani. Način obračuna nije komplikovan i traje oko 5
minuta.
4. Preduzeće 4 Nameti se jednostavno obračunavaju i potrebno im
je par minuta za administriranje.
5. Preduzeće 5 Nameti se jednostavno obračunavaju i potrebno im
je par minuta za administriranje.
6. Preduzeće 6 Naknadu za zaštitu šuma obračunavaju samostalno
na osnovu formule iz Zakona Za sve ostale namete dobijaju rešenja
tako da je utrošak vremena minimalan i svodi se
samo na davanje naloga za plaćanje.
7 Preduzetnik 7 Nameti se plaćaju na osnovu rešenja koje je
utvrdila Lokalna poreska administracija, tako da je potrebno vreme
samo za popunjavanje naloga za plaćanje.
Poslovanje 6 posmatranih preduzeća i 1 preduzetnika u 5
različitih lokalnih samouprava:
Tabela 30: PREDUZEĆE 1
Lokalna samouprava Broj stanovnika
Lokalna komunalna
taksa za isticanje firme na
poslovnom prostoru
(firmarina)
Naknada za korišćenje
građevinskog zemljišta
Naknada za zaštitu i
unapređenje životne sredine*
UKUPNO
1 2 3 4 5 6
LS u kojoj preduzeće posluje
2,162,113 7,082,522 86,041 9,330,676
1. Opština „A“ 58,301 20,000 3,498,050 - 3,518,050
2. Grad “B” 65,969 240,000 5,393,246 209,883 5,843,129
3. Grad “C” 85,902 63,800 2,048,458 - 2,112,258
4. Grad “D” 87,288 20,000 1,754,622 209,883 1,984,505
5. Grad „E” 121,707 9,000 839,532 69,961 918,493
*Kod naknade za zaštitu i unapređenje životne sredine primenjen
je samo obračun na broj kvadrata poslovnog prostora ali nije
primenjen obračun određenog procenta od ostvarenog prihoda na
godišnjem nivou.
Opština „A“ svojom Odlukom nije ni predvidela naplatu naknade za
zaštitu i unapređenje životne sredine po osnovu kvadrature.
-
USAID Projekat za bolje uslove poslovanja Sistem neporeskih i
parafiskalnih formi u Republici Srbiji— Strana33
Opština „C“ još uvek nije donela Odluku o uvođenju naknade za
zaštitu i unapređenje životne sredine.
Tabela 31: PREDUZEĆE 2
Lokalna samouprava Broj stanovnika
Lokalna komunalna
taksa za isticanje firme na
poslovnom prostoru
(firmarina)
Naknada za korišćenje
građevinskog zemljišta
Naknada za zaštitu i
unapređenje životne
sredine*
UKUPNO
1 2 3 5 6
LG u kojoj preduzeće posluje
9,664,858 61,750,845 871,492 72,287,195
1. Opština „A“ 58,301 575,000 - - 575,000
2. Grad “B” 65,969 1,000,000 - - 1,000,000
3. Grad “C” 85,902 163,560 - - 163,560
4. Grad “D” 87,288 1,850,000 - - 1,850,000
5. Grad „E” 121,707 96,000 - - 96,000
Preduzeće „2” nije dostavilo podatke o kvadraturi poslovnog
prostora, tako da se osim firmarine, ostale dve naknade nisu mogle
obračunati. Tabela 32: PREDUZEĆE 3
Lokalna samouprava Br stanovnika
Lokalna komunalna
taksa za isticanje firme na
poslovnom prostoru
(firmarina)
Naknada za korišćenje
građevinskog zemljišta
Naknada za zaštitu i
unapređenje životne
sredine*
UKUPNO
1 2 3 5 6
LG u kojoj preduzeće posluje
316,500 7,933,621 - 8,250,121
1. Opština „A“ 58,301 193,750 2,028,450 - 2,222,200
2. Grad “B” 65,969 240,000 3,127,437 121,707 3,489,144
3. Grad “C” 85,902 63,800 1,187,860 - 1,251,660
4. Grad “D” 87,288 60,500 1,280,358 121,707 1,462,565
5. Grad „E” 121,707 9,000 486,828 40,569 536,397
-
USAID Projekat za bolje uslove poslovanja Sistem neporeskih i
parafiskalnih formi u Republici Srbiji— Strana34
Tabela 33: PREDUZEĆE 4
Lokalna samouprava Broj
stanovnika
Lokalna komunalna
taksa za isticanje firme na
poslovnom prostoru
(firmarina)
Naknada za korišćenje
građevinskog zemljišta
Naknada za zaštitu i
unapređenje životne
sredine*
UKUPNO
1 2 3 5 6
LG u kojoj preduzeće posluje 72,000 2,153,693 - 2,225,693
1. Opština „A“ 58,301 25,000 1,723,910 - 1,748,910
2. Grad “B” 65,969 150,000 2,166,157 94,032 2,410,189
3. Grad “C” 85,902 31,890 1,301,403 - 1,333,293
4. Grad “D” 87,288 58,960 989,216 94,032 1,142,208
5. Grad „E” 121,707 14,400 1,504,512 31,344 1,550,256
Tabela 34: PREDUZEĆE 5
Lokalna samouprava Broj
stanovnika
Lokalna komunalna
taksa za isticanje firme na
poslovnom prostoru
(firmarina)
Naknada za korišćenje
građevinskog zemljišta
Naknada za zaštitu i
unapređenje životne sredine*
UKUPNO
1 2 3 5 6
LG u kojoj preduzeće posluje 26,880 386,848 - 413,728
1. Opština „A“ 58,301 30,450 75,600 - 106,050
2. Grad “B” 65,969 50,000 85,312 2,520 137,832
3. Grad “C” 85,902 9,480 41,026 - 50,506
4. Grad “D” 87,288 50,490 83,765 2,520 136,775
5. Grad „E” 121,707 16,800 272,160 840 289,800
-
USAID Projekat za bolje uslove poslovanja Sistem neporeskih i
parafiskalnih formi u Republici Srbiji— Strana35
Tabela 35: PREDUZEĆE 6
Lokalna samouprava Br
stanovnika
Lokalna komunalna
taksa za isticanje firme na
poslovnom prostoru
(firmarina)
Naknada za korišćenje
građevinskog zemljišta
Naknada za zaštitu i
unapređenje životne sredine*
UKUPNO
1 2 3 5
LG u kojoj preduzeće posluje 493,708 4,918,879 12,672
5,425,259
1. Opština „A“ 58,301 56,000 546,360 - 602,360
2. Grad “B” 65,969 240,000 505,125 13,659 758,784
3. Grad “C” 85,902 63,800 266,624 - 330,424
4. Grad “D” 87,288 42,900 454,025 13,659 510,584
5. Grad „E” 121,707 38,400 1,092,720 4,553 1,135,673
Tabela 36: PREDUZETNIK 7
Lokalna samouprava
Lokalna komunalna
taksa za isticanje firme na
poslovnom prostoru
(firmarina)
Naknada za korišćenje
građevinskog zemljišta
Naknada za zaštitu i
unapređenje životne sredine*
UKUPNO
1 2 3 5
LG u kojoj preduzeće posluje 12.100 25.232 6.120 43.452
1. Opština „A“ 58,301 8.700 11.900 - 20.600
2. Grad “B” 65,969 20.000 18.375 6.120 44.495
3. Grad “C” 85,902 5.967 8.303 - 14.270
4. Grad “D” 87,288 12.100 25.232 6.120 43.452
5. Grad „E” 121,707 12.000 61.200 2.040 75.240
-
USAID Projekat za bolje uslove poslovanja Sistem neporeskih i
parafiskalnih formi u Republici Srbiji— Strana36
Tabela 37: Lokalni nameti koji se ne mogu jednostavno
upoređivati između LS jer sadrže razlićite elemente obračuna ili se
obračunavaju u zavisnosti od dužine korišćenja nekog prava
1 Korišćenje reklamnih panoa 20 din/m2 dnevno
20 din/m2 dnevno
16 din/m2 dnevno
50 din dnevno
50 din dnevno
2 Korišćenje vitrina radi izlaganja robe van poslovnih
prostorija
500 din/m2 mesečno
10,000 din godisnje
9,820 din godisnje
2,000 din/m2 godisnje
3,600 din po vitrini, godisnje
3 Korišćenje prostora na javnim površinama ili ispred poslovnih
prostorija u poslovne svrhe
8 din/m2 dnevno
35 din/m2 dnevno
14 din/m2 dnevno
25 din/m2 dnevno
25 din/m2 dnevno
4 Korišćenje prostora za parkiranje drumskih motornih i
priključnih vozila na uređenim mestima
Nije utvrđeno Odlukom
5 din/1h Nije utvrđeno Odlukom
200 din dnevno
Nije utvrđeno Odlukom
5 Držanje motornih drumskih i priključnih vozila, osim
poljoprivrednih vozila i mašina
5,000 din godisnje
Po skali: do 300 t - 300 din/t, godisnje
Po skali: do 300 t - 544 din/t, godisnje
5,000 din godisnje
1,500 din, do 3 t, godisnje
6 Registracija vozila* Lokalni nameti Republički nameti
17,986 din 3,400 14,586
*Registracija vozila uključuje plaćanje lokalnih i republičkih
dažbina a oni se mogu lako identifikovati na osnovu ekonomske
klasifikacije koja je deo uplatnog računa.
Lokalni nameti koji se plaćaju prilikom registracije vozila:
o Ekonomska klasifikacija 742221 – Gradske/opštinske
administrativne takse
o Ekonomska klasifikacija 714513 – Komunalna taksa za držanje
motornih drumskih i priključnih vozila, osim poljoprivrednih vozila
i mašina
Republički nameti koji se plaćaju prilikom registracije
vozila:
o Ekonomska klasifikacija 714514 – Godišnja naknada za motorna
vozila, traktore i priključna vozila (primalac na uplatnici: „Javni
putevi”
o Ekonomska klasifikacija – 714547 – Naknada za zagađivanje
životne sredine (primalac na uplatnici: „Fond za zaštitu životne
sredine”).
Pored ovih nameta plaća se i Porez na upotrebu motornih vozila
(ekonomska klasifikacija – 714511) a primalac na uplatnici je:
Budžet RS.
-
USAID Projekat za bolje uslove poslovanja Sistem neporeskih i
parafiskalnih formi u Republici Srbiji— Strana37
Tabela 38: Cene komunalnih usluga u 5 lokalnih samouprava u
rsd
Br
Lokalna Samouprava
Voda – po m3 Kanalizacija Smeće – po m2 Grejanje – po m2
Građani Privreda Građani Privreda Građani Privreda Građani
Privreda
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
1. Opština “A” 18.40 59.78 7.35 65.04 2.25 10.51 - -
2. Grad “B” 42.50 170.03 Zbirno su date cene vode i
kanalizacije
4.35 17.40 79.80 159,60
3. Grad “C” 23.99 62.38 11.99 32.39 3.21 9.91 do 100 m2
79.48 181,81
4. Grad “D” 37.60 107.50 Zbirno su date cene vode i
kanalizacije
5.73
8.99 po jednom iznošenju
63.45 190,45
5. Grad “E” 32.12 59.04 9.42 16.07 2.23 2.00 – 10.84
60.00 259,00
6. Preporuke za unapređenje postojećeg stanja
Imajući u vidu sve prethodno navedeno (broj nameta, njihova
priroda i elementi, kao i iznosi koje privreda i pojedinci plaćaju
po tom osnovu) , jasno je da davanje preporuka za uvođenje reda u
ovu oblast i unapređenje sistema predstavlja jedan od
najzahtevnijih zadataka koji se našao pred autorima ove studije..
Stoga preporuke u nastavku nisu konačne, i autori podržavaju
dostavljanje dodatnih preporuka.
Na prvom mestu, važno je istaći da sistem javnih prihoda u
Republici Srbiji mora biti strogo uređen i uvek pod ključnom
nadzornom ulogom Ministarstva finansija. Zato ima osnova
razmišljati o reformi kompletnog zakonskog i podzakonskog okvira
koji omogućuje parafiskalne namete. Ova reforma bi uključivala
procedure za njihovo usvajanje, a sve u cilju obezbeđivanja
transparentnosti i predvidivosti fiskalnog okvira u jednom dužem
vremenskom periodu. Zakon o finansiranju lokalne samouprave7 daje
pregled različitih tipova nameta koje lokalne samouprave mogu da
uvesti, dok Zakon o budžetskom sistemu8 daje opšti pregled naknada
u sistemu. Smatramo da ima prostora razmotriti mogućnost posebnog
zakona (nekada Zakon o javnim prihodima i javnim rashodima) kojim
bi bila predviđeni svi javni prihodi. Ovim zakonom bi se definisali
osnovni instituti sistema oporezivanja (obveznik, predmet
oporezivanja, osnovica i stopa za svaku formu). Zatim, mogli bi
biti dati iznosi apsolutnog zahvatanja i to u definisanom rasponu
od najnižeg do najvišeg mogućeg iznosa a ukoliko se oporezivanje
vrši u procentu dao bi se mogući raspon između najniže i najviše
stope. Time se ne bi diralo u fiskalni suverenitet lokalne
samouprave odnosno parlamenta na centralnom nivou, da svojom
odlukom, odnosno
7 „Sl. Glasnik RS“, br. 62/2006 i 47/2011.
8 „Sl. Glasnik RS“, br. 54/2009, 73/2010, 101/2010 i
101/2011.
-
USAID Projekat za bolje uslove poslovanja Sistem neporeskih i
parafiskalnih formi u Republici Srbiji— Strana38
posebnim zakonima definišu apsolutni iznos odnosno konkretnu
stopu ali u okviru zakonom definisanih granica. Time bi se
obezbedila predvidivost i relativna ujednačenost uslova poslovanja
u celoj Srbiji.
Konsekventno, ne bi bilo moguće uvesti nijedan novi namet, a da
Ministarstvo finansija ne da saglasnost ili barem mišljenje, ako se
radi o odlukama Vlade. Time bi se značajno ograničila mogućnost i
danas rasprostranjena praksa da različiti organi ili nosioci javnih
ovlašćenja mogu diskreciono da utiču na broj i osnovne elemente
određenih zahvatanja.
Ovakav pristup bi doveo do unapređenja poslovnog i investicionog
ambijenta u Srbiji i obezbedio bi relativno ujednačavanje poreskih
i neporeskih opterećenja obveznicima u različitim opštinama u
Srbiji, što bi pomoglo i ostvarenju jednog od strateških ciljeva
naše države – ravnomernom razvoju svih delova zemlje.
Ovim se ne podrazumeva ograničavanje stepena fiskalne
decentralizacije u Srbiji, naprotiv, ona jeste potrebna i
neophodna, ali se mora dalje unapređivati pre svega imajući u vidu
jasnu raspodelu nadležnosti između različitih nivoa vlasti kao i
prihode ili izvore finansiranja takvih nadležnosti. U ovom smislu,
važan aspekt decentralizacije koji sve više dobija na značaju,
jeste i određena fiskalna konkurencija između različitih lokalnih
samouprava.
Neophodna je takođe i precizna klasifikacija i razvrstavanje
svih fiskalnih formi koje postoje u sistemu – porezima se moraju
nazvati sva ona zahvatanja koja imaju karakter poreza i a nemaju
karakteristike naknada i taksi za određena dobra, usluge ili prava.
Veliki je broj primera u Srbiji da određeni nameti po svojoj
prirodi prestavljaju klasične poreze za koje nema nikakve
protivusluge, ili ne bar direktne za obveznika koji ih plaća.
Znači, generalna preporuka jeste da se mora izvršiti jasna
sistematizacija poreza, naknada, taksi, i svih drugih nameta, i što
je takođe važno, mora se prestati sa praksom postojanja različitih
formi (i porez, i naknada, ili taksa) za istu osnovicu, isto dobro,
istu uslugu ili pravo, što je takođe slučaj u praksi.
Takođe je potrebno izvršiti analizu opravdanosti i
svrsishodnosti postojanja i uvođenja određenih fiskaliteta ili
parafiskaliteta. Jedan broj nameta već sada pokazuje da ne poseduje
odgovarajući fiskalni kapacitet, odnosno ne ostvaruje značajniji
fiskalni prihod, a predstavlja značajan trošak kako za
administraciju koja ga utvrđuje i naplaćuje tako i za obveznike
koji ga plaćaju. To je lako potvrditi na osnovu analize podataka o
visini naplate u 2011. godini, na primer. Razlozi leže u lošoj
proceni efekata koji će se postići uvođenjem nameta ili u
nedostatku kapaciteta administracije koja ga