Una MP FINAL

!"#$%&'(#)"*#$*#%+#,#-./$#"$.%'#(0%1$#

!"#"$%&'()*+'+,-%$,-.()(/(&+0%)+)-1$+2*%

Federalno ministarstvo okoli!a i turizma Projekat !umskih i planinskih za!ti"enih podru#ja (GEF-WB)

BA-FMPAP-TF-091919- QCBS-05-CS-09/FBiH

Plan upravljanja za Nacionalni park Una

Bosna-S, Sarajevo

Elektroprojekt, Zagreb

April/Travanj 2011.

PLAN UPRAVLJANJA za Nacionalni park Una

Stru#no osoblje koje je u#estvovalo u izradi Studije:

Amra !ehovic, dipl.ecc.

Lejla Tabakovic, dipl.iur, MBA

Mak Mijatovi", dipl.iur

mr. sc. Maja #olovi" Daul, dipl.fiz.

Edmir Pra$ovi", dipl.pol.

Fethi Silajd%i", dipl.ing.ma$., MBA

Bosna-S, Sarajevo

mr.sc. Elmedina Krila$evi", dipl.ing.hort.

dr.sc. Stjepan Mi$eti" prof.biol.,

Maja Kerovec dipl.ing.biol.,

Alan Kerekovi" dipl.ing.geol., Sandra Lihtar, dipl.iur. Mario Sud%uka ing.gra&.,

Elektroprojekt, Zagreb

mr.sc. Zlatko Pletikapi" dipl.ing.gra&. prof.dr.sc. Ivan Martini", dipl.ing.$um prof.dr.sc. Ognjen #aldarovi", dipl.soc

Peter Seccombe, bacc zol.

Vanjski saradnici

mr.sc. Sanja Pokrajac dipl.ing.biol.

Marta Srebo'an, bacc. biol.


Zahvale

Konzultantski tim je u pripremi Plana Upravljanja za Nacionalni park "Una" imao veliku potporu od strane predstavnika Op"ine Biha", ministarstava i javnih institucija Unsko-sanskog kantona, Ministarstva okoli$a i turizma FBiH, Ministarstva prostornog ure&enja FBiH, nevladinih i profesionalnih udruga, te svih zaljubljenika u prirodne ljepote Une.

Posebno su u izradi ovog dokumenta pomogli lokalni stanovnici Kulen Vakufa i Martin Broda, koji su ponovo iskazali svoju predanost za$titi Une, ali su i vrlo otvoreno ukazali na sve probleme svojih lokalnih zajednica.

Izniman doprinos u kona'nom oblikovanju ovog dokumenta dali su 'lanovi Nadzornog odbora Nacionalnog parka "Una" na 'elu s predsjednikom, gosp. Antom Marjanovi"em, dipl.iur.

Ovim putem se svima iskreno zahvaljujemo.

Konzultantski tim


Osnovne informacije o Nacionalnom Parku Una

Zemlja: Bosna i Hercegovina

Naziv za!ti"enog podru#ja: Nacionalni park Una

Kategorija za!tite: Nacionalni park

Geografski polo$aj:

Najsjevernija ta'ka: = 44° 44’ 33” N; = 15° 57’ 58” E Najju%nija ta'ka: = 44° 21’ 02” N; = 16° 13’ 05” E Najzapadnija ta'ka: = 44° 43’ 46” N; = 15° 54’ 12” E Najisto'nija ta'ka: = 44° 23’ 46” N; = 16° 20’ 42” E

Veli#ina podru#ja: 19.800 ha (+ 14.970,21 ha prema nacrtu prostorne osnove za NP Una)

Kratak opis podru#ja:

Podru'je NP Una prema prema Zakonu o Nacionalnom parku „Una“ obuhva"a podru'je kanjonskog dijela gornjeg toka rijeke Une na teritoriju Bosne i Hercegovine uzvodno od Lohova do njenog izvori$ta, zatim podru'je kanjonskog dijela donjeg toka rijeke Unac od njenog u$"a u Unu uzvodno do Drvarskog polja, te me&uprostor izme&u Une i Unca koji odgovara izvori$tu rije'ice Krke, pritoke Une. Cijelo podru'je nacionalnog parka potpada pod Unsko-sanski kanton,odnosno pod Op"inu Biha". U re%imu stroge i usmjerene za$tite je ukupno 13.500 ha, a u re%imu usmjerenog razvoja ukupno oko 6.300 ha. Kod izrade Prostorne osnove za NP Una podru'je je pro$ireno za dodatnih 14.970,21 ha. Unutar granica razmatranja Prostornog plana uklju'eno je $ire podru'je vrela Krke i Basta$ice (op"ina Drvar), masiv Osje'enice, te manje prostorne cjeline naselja Lohovo. Podru'je Dubovskog isklju'eno je iz granica NP. Pomenuto pro$irenje mo%e biti uvr$teno u prostorni obuhvat NP-a nakon usvajanja prostrnog plana.

Akt o progla!enju za!tite: Zakon o Nacionalnom Parku Una („Slu%bene novine FBiH“, broj 44/08)

Relevantni planski dokumenti:

o Studija izvodljivosti za NP Una, 2005 o Master plan razvoja turizma u NP Una, 2009 o Prostorni plan za NP Una (u izradi) o Plan upravljanja Nacionalnim parkom Una, 2011

Odgovorna institucija: Federalno ministarstvo okoli$a i turizma

Upravitelj: Javno preduze"e Nacionalni park „Una“ d.o.o. Biha" (Odluka objavljena u "Slu%benim novinama FBiH", broj 71/08), a osniva' je Federacija BiH

Datum osnivanja javnog preduze"a: 2008. (objava u "Slu%benim novinama FBiH", broj 71/08)

Kontakt informacije:

Adresa: Kulturni centar 502 Vite$ke brigade br.11, 77 000 Biha"

v.d. Direktor: Azra Kora'-Mehmedovi" tel, fax : 033 201 735 mob. 061 214 329

Predsjednik Nadzornog odbora: Anto Marjanovi" Tel. 037 227 784 mob. 061 162 965

Napomena: Plan upravljanja je pisan jezicima BH naroda, odnosno na bosanskom i hrvatskom jeziku.


Bosna-S Sarajevo i Elektroprojekt Zagreb, april/travanj 2011. i

Sadr$aj 1. Uvod ............................................................................................................................................................ 3

1.1. Ukratko o Planu upravljanja, svrsi i ciljevima za$tite................................................................................3 1.2. Proces izrade Plana upravljanja.................................................................................................................4 1.3. Ciljevi uspostavljanja Nacionalnog parka i kategorija za$tite ..................................................................5 1.4. Uvjeti i ograni'enja u kori$tenju podru'ja .................................................................................................7 1.5. Zakonska osnova za uspostavljanje za$ti"enog podru'ja i upravljanje..................................................9 1.6. Procedura za revidiranje Plana ............................................................................................................... 11 1.7. Procedura za provo&enje plana .............................................................................................................. 13 1.8. Okvirni dokumenti za smanjivanje negativnih dru$tvenih i okoli$nih utjecaja i adekvatno planiranje.... ..................................................................................................................................................... 13

2. Opis za!ti"enog podru#ja ........................................................................................................................15 2.1. Osnovne informacije ................................................................................................................................ 15

2.1.1. Lokacija............................................................................................................................................. 15 2.1.2. Vlasni$tvo nad zemlji$tem i pravo upravljanja............................................................................... 16 2.1.3. Resursi za upravljanje i upravlja'ka infrastruktura....................................................................... 16 2.1.4. Nadle%na ministarstva i institucije za za$titu okoli$a u FBiH........................................................ 21 2.1.5. Opis granica Parka i zona za$tite.................................................................................................... 23 2.1.6. Prikaz podru'ja na mapama ........................................................................................................... 26

2.2. Abioti'ki faktori......................................................................................................................................... 27 2.2.1 Geologija i geomorfologija ............................................................................................................... 27 2.2.2 Hidrologija i hidrografija ................................................................................................................... 27 2.2.3 Klima.................................................................................................................................................. 29 2.2.4 Pedolo$ke karakteristike.................................................................................................................. 30

2.3. Bioti'ki faktori .......................................................................................................................................... 30 2.3.1. Flora .................................................................................................................................................. 30 2.3.2. Fauna................................................................................................................................................ 31 2.3.3. Stani$ta i ekosistemi ....................................................................................................................... 32 2.3.4. Rijetke, ugro%ene i za$ti"ene biljne i %ivotinjske vrste, stani$ta i endemi ................................... 32 2.3.5. Pejza%................................................................................................................................................ 38 2.3.6.Razlozi ugro%enosti biodiverziteta ................................................................................................... 38 2.3.7. Za$titne mjere za o'uvanje biolo$ke raznolikosti gornjeg Pounja................................................ 42

2.4. Socio-ekonomske i kulturne karakteristike prostora u pro$losti .......................................................... 43 2.4.1. Kulturno naslije&e............................................................................................................................ 43 2.4.2. Historijska va%nost prostora............................................................................................................ 45 2.4.3. Ranije kori$tenje prostora i zemlji$ta ............................................................................................. 45

2.5. Trenutne socio-ekonomske i kulturne karakteristike prostora............................................................. 46 2.5.1. Stanovni$tvo..................................................................................................................................... 46 2.5.2. Interesne grupe................................................................................................................................ 48 2.5.3. Trenutno kori$tenje prostora........................................................................................................... 50 2.5.4. Infrastruktura ................................................................................................................................... 51 2.5.5. Privreda (poljoprivreda, $umarstvo, turizam)................................................................................. 52 2.5.6. Edukacija i istra%ivanje .................................................................................................................... 56

3. Osnovni ciljevi upravljanja Nacionalnim parkom Una...........................................................................58 3.1. Ciljevi upravljanja i mjere......................................................................................................................... 58

3.1.1. Sistem upravljanja podru'jem ........................................................................................................ 62 3.1.2. Biodiverzitet...................................................................................................................................... 64 3.1.3. Kulturno naslije&e............................................................................................................................ 66 3.1.4. Edukacija i istra%ivanja .................................................................................................................... 67 3.1.5. Turizam i rekreacija ......................................................................................................................... 68 3.1.6. Promocija i marketing...................................................................................................................... 71 3.1.7. Infrastruktura ................................................................................................................................... 71 3.1.8. Razvoj lokalnih zajednica ................................................................................................................ 73

PROJEKAT %UMSKIH I PLANINSKIH ZA%TI&ENIH PODRU'JA

ii

3.2. Upravljanje i dozvoljene aktivnosti po zonama za$tite ..................................................................... 75 3.2.1. Uvodno.............................................................................................................................................. 75 3.2.2. Razvoj turizma po zonama za$tite .................................................................................................. 75 3.2.3. Granice dozvoljenih promjena (LAC)............................................................................................... 77

4. Implementacija Plana upravljanja..........................................................................................................79 4.1. Akcioni plan .............................................................................................................................................. 79 4.2. Tro$kovi i finansiranje.............................................................................................................................. 81 4.3. Monitoring i evaluacija............................................................................................................................. 83

4.3.1. Monitoring i evaluacija implementacije plana upravljanja ........................................................... 83 4.3.2. Monitoring upravljanja posjetiteljima ............................................................................................. 83 4.3.3. Monitoring promjena pejza%a.......................................................................................................... 85 4.3.4. Monitoring biodiverzitetnih vrijednosti ........................................................................................... 86

4.4. Ekosistem pristup i adaptivno upravljanje ............................................................................................. 87 4.5. Prekograni'na saradnja........................................................................................................................... 88

5. Literatura ..................................................................................................................................................90

6. Dodaci .......................................................................................................................................................94

Dodatak 1. Zakonski okvir za upravljanje nacionalnim parkom ...................................................................................... 94

Dodatak 2. Popis ugro%enih i za$ti"enih biljnih i %ivotinjskih vrsta u NP Una ................................................................. 99

Dodatak 3: Popis kulturno-povijesnih lokaliteta u NP Una.............................................................................................121

Dodatak 4: Popis korisnika prostora................................................................................................................................123

Dodatak 5. Potencijalna pitanja i problemi koji mogu nastati kao rezultat dozvoljenih rekreativnih aktivnosti u Nacionalnom parku Una, i mjere ubla%avanja.................................................................................................................124

Dodatak 6: Nadzorni'ka slu%ba u NP Una – Zakonodavni okvir....................................................................................129

Dodatak 7: Prijedlog nacrta za Pravilnik o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji te na'inu rada javnog preduze"a Nacionalni park Una ..........................................................................................................................................................130

Dodatak 8: Formular za procjenu prijetnji – TRA ............................................................................................................147

Dodatak 9. Lista u'esnika u radionicama u svhru izrade Plana....................................................................................149

Prilog 1. Granice i zone za$tite NP Una............................................................................................................................153

!"#$%&'(#)"*#$*#%+#,#-./$#"$.%'#(0%1$#

!"#$


Bosna-S Sarajevo i Elektroprojekt Zagreb, april/travanj 2011. 3

1. Uvod

1.1. Ukratko o Planu upravljanja, svrsi i ciljevima za!tite

Plan upravljanja treba pru%iti dugoro'nu viziju i strate$ke smjernice za vo&enje i upravljanje nacionalnim parkom. Plan ima za cilj da postavi na'ine i ponudi mehanizme za stvaranje dugoro'nog sistema za$tite biodiverziteta i pejza%a, te dodatno, da ponudi sistem upravljanja nacionalnim parkom koji je u skladu sa principima odr%ivog kori$tenja prirodnih, kulturnih i drugih resursa. Pripremljeni dokument ima za cilj da obezbijedi jasne smjernice za budu"e upravitelje Nacionalnog parka Una o na'inu provo&enja aktivnosti na konzervaciji, kori$tenju i upravljanju postoje"im resursima, za$titi i o'uvanju vrijednog kulturnog i historijskog naslije&a i po$tivanju potreba lokalnih zajednica.

Plan upravljanja je jedan od temeljnih dokumenta upravljanja svakim za$ti"enim podru'jem. Osim $to se u planu upravljanja nalaze gotovo sve va%ne spoznaje o prirodnim vrijednostima za$ti"enog podru'ja, svojom dobro odre&enom vizijom i postavljenim ciljevima trebao bi se realizirati kroz akcijske planove za razdoblje od sljede"ih 10 godina. Plan upravljanja mora sadr%avati osnovne informacije i smjernice za za$titu ali i odr%ivo kori$tenje podru'ja, uklju'uju"i posebno interese lokalne zajednice ako su oni povezani s tradicionalnom poljoprivredom i razli'itim turisti'kim aktivnostima. U tom smislu, poseban zna'aj u Planu upravljanja ima i dio koji se odnosi na uskla&ivanje interesa svih dionika (korisnika) na prostoru s uvjetima za$tite prirode, kao i dio koji se odnosi na njihovu edukaciju, te tako&er na edukaciju posjetitelja.

Aktivnosti upravljanja Nacionalnim parkom trebaju (i) doprinijeti dostizanju $ireg obima ciljeva upravljanja parkom, od za$tite do ekonomskog razvoja; (ii) omogu"iti odgovoran razvoj nacionalnog parka u skladu sa materijalnim, ljudskim i finansijskim parametrima, (iii) potpomo"i svakodnevno dono$enje odluka i proces planiranja koje "e voditi osoblje nacionalnog parka; (iv) osigurati lokalno u'e$"e u upravljanju parkom kako bi se ispo$tovale lokalne potrebe; i (v) integrisati privatno i javno upravljanje.

Vizija za!tite Une na podru'ju progla$enog Nacionalnog parka stvarala se kroz desetlje"a, kao odgovor lokalnog stanovni$tva, koje je oduvijek bilo svjesno vrijednosti prostora u kojem %ivi, na prijetnje naru$avanju njegovih temeljnih prirodnih osobitosti. Ova se vizija mo%e iskazati na sljede"i na'in:

Ostvarivanje ove vizije zapo'elo je izradom Studije izvodljivosti za Nacionalni park Una (2005), u okviru koje je dokazana dugoro'na odr%ivost takvog pristupa, postavljen koncept razvoja i odre&ene granice i zone za$tite, te je nastavljeno s progla$enjem Nacionalnog parka. Daljnji prioritetni koraci u ostvarivanju ove vizije su:

o formiranje i po'etak rada Javnog preduze"a za upravljanje Nacionalnim parkom,

o usvajanje Prijedloga Prostorne osnove Prostornog plana podru'ja posebnih obilje%ja od zna'aja za Federaciju BiH, „Sliv rijeke Une“ (u daljem tekstu: Prostorna osnova) i izrada

Rijeka Una spoj je vrijednih prirodnih osobitosti, raznolikog i o#uvanog prirodnog krajobraza iznimne ljepote, bogate kulturno-povijesne ba!tine i lokalnog stanovni!tva svjesnog vrijednosti prostora u kojem $ivi.

O'uvanje i za$tita svih ovih vrijednosti za budu"e generacije temeljna je odrednica odr%ivosti tradicionalnih djelatnosti lokalnog stanovni$tva kao $to su ribolov, lov, $umarstvo i poljoprivreda. Isto vrijedi i za uvo&enje novih djelatnosti kao $to su turizam, rekreacija, edukacija i znanstvena istra%ivanja, kojima lokalno stanovni$tvo dobiva uvjete za kvalitetan %ivot i razvoj u skladu s prirodom.


4

Prostornog plana, u okviru kojeg se odre&uje na'in daljnjeg kori$tenja prostora u granicama Nacionalnog parka i rezerviraju lokacije i koridori za budu"i razvoj sukladno uvjetima za$tite zate'enih vrijednosti.

o izrada i usvajanje Plana upravljanja za$ti"enim podru'jem, koji postaje temeljni dokument Javnog preduze"a za postupno ostvarivanje vizije.

Plan upravljanja izra&en je na na'in da se nastojalo omogu"iti da svaki od tematskih podru'ja prezentiranih u dokumentu bude fokusiran na rje$avanje stvarnih problema, pru%anje prakti'nih informacija, te da obezbijedi dugoro'nu odr%ivost institucija i procesa planiranja, implementacije i monitoringa prilikom upravljanja Nacionalnim parkom.

1.2. Proces izrade Plana upravljanja

Proces izrade ovog Plana upravljanja u velikoj je mjeri slijedio uobi'ajeni me&unarodno usvojeni pristup koji se sastoji od formiranja projektnog tima u koji su, uz predstavnike konzultanta, uklju'eni socio-ekonomski eksperti i predstavnici civilnog dru$tva.

U toku izrade, u Plan su uklju'eni stavovi i mi$ljenja dionika s pojedinih podru'ja, a u svrhu definiranja problema na tim podru'jima te pronala%enja mogu"ih rje$enja za bolje upravljanje za$ti"enim vrijednostima. U izradi Plana su sudjelovali predstavnici lokalne, regionalne i dr%avne uprave, razne organizacije, lokalno stanovni$tvo, akademske institucije i nevladine udruge, te eko aktivisti koji imaju odre&eno znanje o podru'jima koja obuhva"a Plan ili su na bilo koji na'in zainteresirani za sudjelovanje u procesu izrade Plana.

Ovaj Plan upravljanja napravljen je na temelju ugovora sklopljenog izme&u Federalnog ministarstva okoli$a i turizma kao Naru'itelja, i Bosne-S iz Sarajeva i Elektroprojekta iz Zagreba kao zajedni'kih Izvr$itelja.

Plan je zami$ljen kao javni dokument, dostupan lokalnom stanovni$tvu, za$titarima prirode, poslovnim ljudima, turisti'kim djelatnicima i bilo kojoj drugoj zainteresiranoj skupini ili pojedincu.

Cilj anga$ovanog Konzorcija je izraditi Plan upravaljanja koji "e:

o Doprinijeti o'uvanju ekolo$kih procesa, biodiverziteta i specifi'nosti ovog podru'ja;

o Sa'uvati ekosistem i specifi'na stani$ta biljnih i %ivotinjskih vrsta;

o Omogu"iti nau'na istra%ivanja i obrazovanje;

o Omogu"iti upotrebu u svrhu rekreacije i razvoja turizma;

o Podr%ati lokalno stanovni$tvo u za$titi kulturolo$kog naslije&a;

o Osigurati ekonomski razvoj lokalnih zajednica.

Izrada Plana upravljanja bazirala se na sljede"im principima:

o O'uvanje prirode;

o Prilago&en ekonomski razvoj;

o Odr%ivost aktivnosti lokalnog stanovni$tva: odr%ivi turizam, poljoprivreda i $umarstvo;

o Razvoj prakti'nih i provedivih mogu"nosti odr%ivog razvoja;

o Uva%avanje interesa svih interesnih grupa.

Uz postoje"u Studiju izvodljivosti ('ijom su izradom obuhva"ene sve postoje"e dostupne podloge o razmatranom podru'ju) i uz va%e"i Zakon o progla$enju, glavne podloge za Plan upravljanja su tako&er:

o Prijedlog Prostorne osnove

o Master plan razvoja turizma



Uz ove podloge, sagledani su interesi svih zate'enih i budu"ih korisnika razmatranog podru'ja i njihovog odnosa prema uspostavljenoj institucionalnoj za$titi.

1.3. Ciljevi uspostavljanja Nacionalnog parka i kategorija za!tite

Dolina gornjeg toka rijeke Une uzvodno od Biha"a i kanjon Unca nizvodno od Drvara (ukupno oko 70 km) predstavljaju jedinstvenu prirodnu cjelinu, vrlo vrijednu za o'uvanje ukupne krajobrazne i biolo$ke raznolikosti Europe, posebno zbog:

o polo%aja na granici tri klimatska podru'ja,

o kr$kih oblika i hidrografije, koji su zajedno sa slivom Korane i Krke jedinstveni u europskim razmjerima,

o reljefnih oblika koji su stvorili jedan od rijetkih prirodnih putova prema Jadranskom moru,

o mozai'nosti stani$ta, velike raznolikosti biljnih i %ivotinjskih vrsta, te prisutnosti reliktnih i endemskih vrsta.

Poseban polo%aj tog prostora na tranzitnom pravcu prema moru doveo ga je u pro$losti pod utjecaje mnogih kultura, od kuda potje'u bogata arheolo$ka nalazi$ta, ostaci srednjovjekovnih utvrda i sakralnih objekata razli'itih vjera i kultura.

Posebnost za rijeku Unu je izrazita du%ina njenog «sedotvornog» toka, s cijelim nizom prate"ih fenomena (sedrenih spilja, sedrenih otoka, barijera i slapova), te s iznimnim oblicima kotlina (Martin Brod, Kulen Vakuf, Klisa, Lohovo) i klisura kanjonskog tipa (uzvodno i nizvodno od Martin Broda, nizvodno od !trba'kog buka).Za rijeku Unac karakteristi'an je njen oblik kr$kog toka, posebno u njenom donjem dijelu, na kojem na prolazu kroz kanjonski dio vi$e puta ponire i izvire, na kraju na Crnom vrelu, koje po svojim karakteristikama i ljepoti spada u poseban prirodni fenomen.

Posebno je va%no ista"i povezanost rijeke Une, kao osnovnog prirodnog fenomena predvi&enog za za$titu i lokalnog stanovni$tva koje decenijama (pa i stolje"ima) obitava na ovom podru'ju, te koje samo prepoznaje vrijednost same rijeke i podru'ja za sopstveni opstanak, tako i njenu jedinstvenost koja je vrijedna za o'uvanje na lokalnom i regionalnom nivou. Inicijative, prvo za UNESCO nominaciju a kasnije za progla$enje za$tite podru'ja su u velikoj mjeri proistekle iz inicijativa lokalnih zajednica ovog podru'ja. Ova posebna veza izme&u rijeke Une (lat. Una= jedna, prva) i lokalnog stanovni$tva predstavlja jednu od zna'ajnih karakteristika vrijednih za o'uvanje i za$titu samog prostora.

Rezultati Studije izvodljivosti za za$titu NP Una (2005) su pru%ili osnovu, te neosporno dokazali potrebu za za$titu podru'ja kroz kategoriju za$tite u razini nacionalnog parka, $to je prihva"eno od strane organa vlasti u BiH dono$enjem Zakona o NP Una, objavljenog u Slu%benim novinama FBiH, broj 44/08 (u daljem tekstu: Zakon o NP Una).

Svrha za$tite podru'ja je za$tita prirode u granicama definisanim ranije pomenutim zakonom uz pru%anje mogu"nosti za razvoj lokalnih zajednica kroz po$tivanje principa odr%ivog razvoja. Zakonom o NP Una se $titi prostor ukupne veli'ine 19.800 ha, od 'ega u re%imu stroge i usmjerene za$tite ukupno 13.500 ha, a u re%imu usmjerenog razvoja oko 6.300 ha. Unutar podru'ja stroge i usmjerene za$tite po posebnom re%imu dopu$taju se i odre&ene tradicionalne gospodarske djelatnosti. U podru'ju usmjerenog razvoja dopu$ten je razvoj tradicionalnih i nekih zate'enih gospodarskih djelatnosti, te turizma, uz uvjet da su svi uskla&eni s lokalnim specifi'nostima i vrijednostima.


6

Slika 1. Podru'je progla$enja Nacionalnog parka s prostornim cjelinama prema kategorijama za$tite

Izvan podru'ja nacionalnog parka utvr&ena su tako&er podru'ja vrijednih prirodnih osobitosti i mogu"eg razvoja komplementarnih djelatnosti s NP, kojima se pridaje uloga za$titnih zona samog nacionalnog parka.



Slika 2. Podru'je razmatranja Master plana razvoja turizma za NP Una

1.4. Uvjeti i ograni#enja u kori!tenju podru#ja

Planom upravljanja obuhva"a se podru'je zakonom progla$enog Nacionalnog parka kao podru'ja kojim upravlja i za koje je odgovorno Javno preduze"e.

U Plan upravljanja uklju'uje se i podru'je izvan granica Nacionalnog parka koje "e imati ulogu za$titnih zona i o kojima "e Javno preduze"e voditi brigu posrednim mjerama poticanja razvoja komplementarnih


8

djelatnosti, usmjeravanja prostornog razvoja i na'ina kori$tenja prostora, te edukacije lokalnog stanovni$tva.

Studijom izvodljivosti NP Una odre&ene su zone za$tite prema IUCN kategorijama, a za potrebe budu"eg upravljanja u prijedlog Zakona o progla$enju odre&ene su zone stroge za$tite, usmjerene za$tite i usmjerenog razvoja, odnosno kori$tenja.

Me&unarodna unija za za$titu prirode (IUCN) raspoznaje ukupno $est kategorija upravljanja za$ti"enim podru'jem:

Kategorija Opis

Ia Ib

Strogi prirodni rezervat: za$ti"eno podru'je kojim se upravlja u znanstvene svrhe. Podru#je divljine: Za$ti"eno podru'je kojim se upravlja u svrhu za$tite divljine.

II Nacionalni park: Za$ti"eno podru'je kojim se upravlja uglavnom u svrhu za$tite ekosustava i rekreacije.

III Spomenik prirode: Za$ti"eno podru'je kojim se upravlja uglavnom u svrhu o'uvanja posebnih prirodnih karakteristika.

IV Podru#je upravljanja stani!tima/vrstama: Za$ti"eno podru'je kojim se upravlja u svrhu o'uvanja, intervencijom uprave

V Za!ti"eni kopneni/morski krajobraz: Za$ti"eno podru'je kojim se upravlja uglavnom u svrhu o'uvanja

VI Za!ti"eno podru#je upravljanih dobara: Za$ti"eno podru'je kojim se upravlja uglavnom u svrhu odr%ivog kori$tenja prirodnih ekosustava

Tablica 1. !est IUCN-ovih kategorija za$ti"enih podru'ja prema na'inu upravljanja (1994)

Prema kategorijama upravljanja za$ti"eno podru'je mo%e se podijeliti na slijede"e zone:

Zona 1 – Zona stroge za!tite. Zona stroge za$tite uklju'uje podru'ja visoke prirodne vrijednosti i velike va%nosti o'uvanja u kojima nije nu%na ili je nu%na samo minimalna ljudska intervencija. Op"enito je glavna namjera ove zone o'uvati prirodne vrijednosti i prirodne procese. Ova bi kategorija prema IUCN kategorijama uklju'ivala kategorija Ia i Ib, te kategorije II i III. Ovo bi podru'je trebalo uklju'ivati iznimne, posebne ili jedinstvene vrijednosti, npr. povijesno va%ne lokacije, va%na stani$ta, endemi'ne i ugro%ene vrste. Na tim podru'jima trebaju prevladavati prirodni procesi te se ne smije dopustiti bilo kakav razvoj infrastrukture.

Op"enito je glavna namjera ove zone o'uvati prirodne vrijednosti i prirodne procese. Stoga je glavni cilj upravljanja tim podru'jima stroga kontrola i pra"enje stanja podru'ja, kao i znanstvena istra%ivanja kako bi se negativni 'imbenici 'im prije uo'ili, te intervencije u izvanrednim okolnostima.

Zona stroge za!tite mo$e se podijeliti na:

o Podru'ja na kojima je dozvoljeno obavljati znanstvena istra%ivanja (Ia)

o Podru'ja s minimalnom intervencijom ljudi i gdje je dozvoljen ograni'en pristup posjetitelja (Ib)

o Podru'ja u kojima se dopu$ta rekreacija (II)

o Podru'ja u kojima se 'uvaju neke posebne prirodne vrijednosti (III)

Zona 2 – Zona usmjerene/aktivne za!tite. Zona usmjerene ili aktivne za$tite obuhva"a podru'ja ranije velikih prirodnih vrijednosti u kojima su nu%ne zna'ajne ljudske intervencije u svrhu njihove za$tite i o'uvanja ili po potrebi obnavljanja i revitalizacije prirodnih osobitosti. Op"enito u ovu kategoriju uvr$tena su podru'ja pod za$titom koja bi bez aktivnog upravljanja promijenila svoje bitne zna'ajke bilo u smislu gubitka bioraznolikosti, bilo u smislu smanjenja raznolikosti krajobraza. U ove zone npr. ulaze i podru'ja na kojima lokalno stanovni$tvo ekstenzivno koristi prirodne resurse (primjerice pa$njaci i livade, $ume i



poljoprivredne povr$ine). U zone aktivne za$tite spadaju podru'ja koja se prema IUCN-u svrstavaju pod kategoriju za$tite IV (podru'je upravljanja stani$tima/vrstama) i kategoriju V za$tite (za$ti"eni krajobrazi). Prema IUCN-u ove zone u nacionalnim parkovima smiju biti zastupljene samo u manjoj mjeri.

Zona 3 – Zona usmjerenog razvoja/kori!tenja. Zona usmjerenog razvoja ili kori$tenja je op"enito zona o'uvanja ni%ih vrijednosti kojom se upravlja iz ostalih razloga koji su va%ni za o'uvanje ukupnog za$ti"enog podru'ja. Ova zona predstavlja neku vrstu kompromisa izme&u ciljeva o'uvanja za$ti"enog podru'ja i njegovog kori$tenja. U njoj se moraju primijeniti na'ela odr%ivog kori$tenja u svim tradicionalnim gospodarskim aktivnostima na na'in da se ne ugroze primarni ciljevi za$tite prirode. Zona kori$tenja mo%e se podijeliti prema tipu i planiranom kori$tenju na razli'ite podzone:

o 3a naseljena zona ili urbana zona

o 3b zona tradicionalne poljoprivrede i drugih tradicionalnih gospodarskih djelatnosti

o 3c zona rekreacijske i turisti'ke infrastrukture

U zone kori$tenja spada podru'je koje je prema IUCN-u svrstano pod kategoriju za$tite V (za$ti"eni krajobraz) i kategoriju VI (za$ti"eno podru'je upravljanih dobara).

Kao i za zonu aktivne za$tite, u zoni kori$tenja su ciljevi upravljanja i aktivnosti definirane posebnim akcijskim planovima za razli'ita podru'ja. Imaju"i na umu najvi$u razinu potreba za upravljanjem u zoni kori$tenja, vrlo je va%no pa%ljivo identificirati granice i lokacije tih podru'ja.

Zona 4 – Prijelazna/za!titna zona. Prijelazne zone (za$titne zone) se obi'no nalaze oko vanjskih granica za$ti"enog podru'ja ili izme&u razli'itih zona unutar podru'ja koje se $titi. One se odre&uju potrebom za smanjenjem utjecaja okolnih podru'ja koja se nalazi izvan za$ti"enih podru'ja na prirodne vrijednosti koje se $tite ili potrebom za smanjenjem utjecaja jedne zone na drugu unutar samog za$ti"enog podru'ja. U vanjskim za$titnim zonama upravljanje i kontrola mogu se uspostaviti indirektno putem dogovora s tre"im stranama i/ili putem prostornih planova.

Za svaku zonu je potrebno utvrditi upravlja'ke odrednice, kao npr.:

o Op"i opis i lokaciju zone

o Upravlja'ke ciljeve za zone uklju'uju"i razinu za$tite, dozvoljeni razvoj, javno kori$tenje

o Relevantne strategije koje bi se primjenjivale.

Napominje se kako se kod primjene ovih kategorija i vrsta zona na konkretan prostor ne smije izgubiti iz vida i vizija stanja tog prostora u budu"nosti, pa se tako npr. neki prostor neovisno o zate'enom stanju kori$tenja mo%e staviti i pod vi$u razinu za$tite ako je njegova uloga u budu"nosti va%na za opstanak nekog vrijednog stani$ta ili vrste, ali pod uvjetom da se predvide i kompenzacijske mjere za zate'ene korisnike tog prostora.

1.5. Zakonska osnova za uspostavljanje za!ti"enog podru#ja i upravljanje!

Zakonom o Nacionalnom parku „Una“(„Slu%bene novine FBiH“, broj 44/08) osnovan je Nacionalni park ”Una“. Zakon defini$e granice, reguli$e pitanja za$tite, unapre&enja i kori$tenja Nacionalnog parka, upravljanje Nacionalnim parkom, prekr$aje i upravne mjere za nepo$tivanje ovog Zakona.

Zakonom se u Nacionalnom parku „Una“ uspostavljaju: (a) podru'ja stroge i usmjerene za$tite (koji su Zakonom decidno utvr&ena u 'lanu 4., a detaljnije granice izme&u kota utvr&uje Vlada FBiH), te (b) podru'ja usmjerenog razvoja koje uklju'uje podru'je u granicama Nacionalnoga parka $to nije obuhva"eno zonom stroge i usmjerene za$tite.

Na dijelovima podru'ja stroge i usmjerene za$tite utvr&uju se zone: "zona A", gdje se omogu"uje poljoprivreda i $umarstvo i " zona B" , gdje se omogu"uje ribolov, uzgoj ribe i rafting.


10

U podru'ju Nacionalnoga parka nisu dopu$teni zahvati i obavljanje djelatnosti u opsegu i na na'in koji bi mogao ugroziti ciljeve osnivanja Nacionalnoga parka ili nepovoljno utjecati na prirodne vrijednosti u takvoj mjeri da bi se zna'ajno promijenile one karakteristike koje su zna'ajne za njihovo o'uvanje, biolo$ku raznolikost i vrijednost krajolika. #lan 6 Zakona nabraja 34 djelatnosti u kategoriji zabranjenih radnji u Nacionalnom parku. Osim navedenih op"ih zabrana, postoje dodatne zabrane u podru'ju re%ima stroge i usmjerene za$tite, precizno pobrojane u 'lanu 7 i 'lanu 8 Zakona. #lan 9 Zakona navodi aktivnosti koje su dozvoljene unutar odre&enih zona (koje "e biti posebno utvr&ene Prostornim planom).

Zakonom su definirane i razvojne smjernice, koje za cilj imaju poticanje odr%ivog razvoja na podru'ju Nacionalnog parka, a koje se odnose na:

o poticanje prirodnim vrijednostima i kulturnoj ba$tini prikladnih oblika turizma i rekreacije;

o poticanje razvoja ruralnog prostora, pobolj$anje infrastrukture seoskih gospodarstava s ure&enjem prostora i obnovom sela;

o poticanje dopunskih djelatnosti u poljoprivredi koje su povezane s ekolo$kom poljoprivrednom proizvodnjom i uzgojem autohtonih pasmina doma"ih %ivotinja i njihovih proizvoda s ekolo$kom markom i geografskim porijeklom;

o pobolj$anjem komunalne infrastrukture;

o omogu"avanje obrtni'kih djelatnosti s naglaskom na stare obrte;

o za$titom kulturne ba$tine;

o kori$tenje okoli$u prihvatljivih (ne$kodljivih) tehnologija pri prijevozu unutar Nacionalnog parka;

o o'uvanje biolo$ke raznolikosti i pejza%ne prepoznatljivosti;

o o'uvanje prirodnih vrijednosti.

Planom upravljanja potrebno je detaljno razraditi navedene razvojne smjernice. U Planu upravljanja neophodno je izraditi i prijedloge poticaja i subvencija za ostvarivanje razvojnih smjernica u oblastima turizma, regionalne i lokalne infrastrukture, poljoprivrede, prometa, kulturne ba$tine, obrta, biolo$ke raznolikosti i o'uvanju krajolika.

U svrhu upravljanja, za$tite, unapre&enja, kori$tenja i razvoja Nacionalnog parka, Vlada FBiH je osnovala Javno preduze"e Nacionalni park „Una“ d.o.o. sa sjedi$tem u Biha"u (Odluka objavljena u "Slu%benim novinama FBiH", broj 71/08), koje rukovodi Nacionalnim parkom na osnovu donesenog Plana upravljanja. Ovim zakonom definisane su i poslovi koje treba da obavlja osnovano Javno preduze"e, kako slijedi:

o priprema prijedlog plana upravljanja;

o priprema godi$nje programe rada temeljem plana upravljanja, te skrbi za provedbu poslova iz godi$njeg plana;

o priprema stru'ne podloge za izradu Prostornog plana Nacionalnog parka;

o sura&uje s lokalnim zajednicama u postizanju ciljeva za$tite i razvoja Nacionalnog parka;

o prati i analizira stanje prirode i prirodnih vrijednosti te utjecaje na prirodu u podru'ju Nacionalnog parka;

o sudjeluje u izradi stru'nih podloga za uvjete za$tite prirode koji su u svezi sa zahvatima koji se planiraju u podru'ju Nacionalnog parka;

o utvr&uje uvjete u postupku natje'aja za obavljanje dopu$tenih djelatnosti u Nacionalnom parku putem koncesija i koncesijskih dopu$tenja;

o izvodi mjere za za$titu prirode u podru'ju Nacionalnog parka;

o sklapa ugovore za za$titu prirodnih vrijednosti u podru'ju Nacionalnog parka sukladno propisima o za$titi prirode;



o sklapa ugovore o skrbni$tvu nad prirodnim vrijednostima u podru'ju Nacionalnog parka sukladno propisima o za$titi prirode;

o izdaje suglasnosti vezane za provedbu mjera za koje je u planu upravljanja odre&eno da ih izdaje Javno poduze"e;

o daje mi$ljenje za organizaciju priredbi za koje je prema propisu o javnom okupljanju potrebna suglasnost nadle%nog upravnog tijela;

o koordinira i priprema izvo&enje istra%iva'kih poslova u svezi s Nacionalnim parkom;

o skrbi za odr%avanje, obnovu i za$titu prirodnih vrijednosti u podru'ju Nacionalnog parka;

o skrbi za predstavljanje Nacionalnog parka;

o stru'no poma%e i savjetuje vlasnike i korisnike zemlji$ta u Nacionalnom parku;

o osigurava dostupnost informacija o Nacionalnom parku;

o planira i odr%ava putove i oznake (signalizaciju), te drugu infrastrukturu koja je namijenjena obilasku Nacionalnog parka i za koju skrbi Javno poduze"e;

o vodi posjetitelje po Nacionalnom parku;

o priprema i izvodi obrazovne programe o zna'aju Nacionalnog parka, za$titi prirodnih vrijednosti, o'uvanju pejza%ne prepoznatljivosti, kulturne ba$tine, o'uvanju biolo$ke raznolikosti i za$titi okoli$a u Nacionalnom parku;

o upravlja s bazama podataka o Nacionalnom parku

o izvodi istra%iva'ke poslove u svezi s za$ti"enim podru'jem;

o sura&uje s me&unarodnim organizacijama sa podru'ja za$tite prirode;

o sura&uje sa institucijama/poduze"ima koja upravljaju za$ti"enim podru'jima u dr%avi Bosni i Hercegovini i u inozemstvu;

o sura&uje s organizacijama i institucijama nadle%nim za za$titu kulturne ba$tine u pripremi osnova za za$titu kulturne ba$tine u podru'ju Nacionalnog parka;

o upravlja s obnovljenim objektima kulturne ba$tine koja su upisana u registar kulturne ba$tine i spomenika kulture u podru'ju Nacionalnog parka, a koja su mu posebnim propisom povjerena na upravljanje;

o prati stanje pejza%nih vrijednosti u podru'ju Nacionalnog parka;

o izvodi druge poslove odre&ene statutom Javnog poduze"a.

Upravo ovim zakonom definisana je i obaveza dono$enja Plana upravljanja. Plan Upravljanja koji donosi Vlada FBiH na period od 10 godina, uz odre&ivanje razvojnih smjernica kako je gore opisano, odre&uje i na'in izvo&enja za$tite, kori$tenja i upravljanja Nacionalnim parkom, te konkretnije smjernice za za$titu i o'uvanje prirodnih vrijednosti za$ti"enog podru'ja, uz uva%avanje potreba lokalnoga stanovni$tva. Plana upravljanja du%ne su se pridr%avati sve pravne i fizi'ke osobe koje obavljaju djelatnosti u Nacionalnom parku. Javno poduze"e na temelju plana upravljanja za svaku godinu donosi godi$nji program rada. Zakonom je definisan i oblik i na'in finansiranja rada Javnog preduze"a, kao i ograni'enja u prometu zemlji$ta i nekretnina na podru'ju Nacionalnog parka.

1.6. Procedura za revidiranje Plana

Zakonom o Nacionalnom parku Una definisana je obaveza izrade Plana upravljanja od strane Javnog preduze"a. Ovim zakonom definisano je da se Plan upravljanja donosi za period od deset godina, a da se analiza provedbe i procjena ostvarenih rezultata vr$i svakih pet godina.


12

Zakonom je jasno definisana procedura i nadle%nosti za evaluaciju implementacije Plana upravljanja kako je prikazano na Slici 3.

Za izradu i dono$enje Plana upravljanja za$ti"enim podru'jima u kategoriji za$ti"enih prirodnih podru'ja i nacionalnih parkova zadu%eno je Federalno ministarstvo okoli$a i turizma. Zakonom o NP Una definisana je i obaveza podno$enja Izvje$taj o provo&enju Plana upravljanja Vladi svake dvije godine. Analiza provedbe i revizija Plana upravljanja obavlja se nakon proteka perioda od pet godina na na'in i u postupku kako je to propisano za njegovo dono$enje.

Prema odredbama Zakona o NP Una, Javno poduze"e (JP) na osnovu Plana upravljanja za svaku godinu donosi godi$nji program rada u kojem su detaljno razra&eni ciljevi i aktivnosti na godi$njem nivou. Godi$nji program rada dostavlja se Federalnom ministru okoli$a i turizma na potvr&ivanje. Programom rada se detaljnije odre&uju poslovi Javnog poduze"a, na'in stru'ne pomo"i i savjetovanja lokalnog stanovni$tva pri obavljanju njihovih djelatnosti koje omogu"uju odr%iv razvoj u podru'ju Nacionalnog parka.

Slika 3: Procedure za revidiranje Plana upravljanja definisanih Zakonom o NP Una

I pored mehanizama definisanih Zakonom o NP Una, veoma je va%no uspostaviti interni sistem pra"enja implementacije Plana upravljanja u samom po'etku rada JP. Odlukom o osnivanju JP NP Una definisani su sljede"i organi Nacionalnog parka: skup$tina, nadzorni odbor, uprava i odbor za reviziju. Nadzorni odbor izme&u ostalog, nadzire rad uprave. Upravu JP 'ini direktor koji je zadu%en za realizaciju godi$njeg programa i planova poslovanja. Nadle%nosti odbora za reviziju definisane su Zakonom o internoj reviziji u javnom sektoru u FBiH ("Slu%bene novine Federacije BiH", broj 48/08). Odbor za reviziju imenuje direktora odjela za internu reviziju. Zbog ograni'enosti kapaciteta ovog preduze"a, u po'etnom periodu nadle%nosti interne revizije mo%e obavljati i jedna osoba. Interna revizija treba prije svega da osigura ispunjenje definisanih ciljeva i namjensko tro$enje sredstava. Potrebno je uvesti interni sistem izvje$tavanja Nadzornog odbora o implementaciji u periodu svakih $est mjeseci od strane direktora Javnog preduze"a. Naro'ito je va%no vr$iti ocjenu stepena implementacije u prve dvije godine poslovanja.

Planom upravljanja definisani su osnovni indikatori za pra"enje i izvori verifikacije za svaki od definisanih ciljeva kako bi se omogu"ila procjena njihove realizacije. Definisani indikatori i izvori verifikacije uveliko mogu olak$ati uspostavljanje sistema pra"enja implementacije definisanih ciljeva. Direktor je du%an i odgovoran za primjenu preporuka Odbora za reviziju u rokovima kako je to definisano od strane Odbora.

Plan upravljanja

Godi$nji program rada Odobrava Vlada

Izvje$taj o provo&enju Plana upravljanja prema Vladi svake

dvije godine

Analiza provedbe i revizija Plan upravljanja nakon pet godina

Odobrava ministar



1.7. Procedura za provo(enje plana

Plan upravljanja vrijedi za razdoblje od 10 godina, nakon 'ega se utvr&uje stanje realizacije postavljenih specifi'nih ciljeva, razina ostvarenja op"ih ciljeva i vizije za$tite, definiraju se novi specifi'ni ciljevi te se izra&uje novi plan upravljanja za idu"e razdoblje.

Za izradu i dono$enje Plana upravljanja za$ti"enim podru'jima u kategoriji za$ti"enih prirodnih podru'ja i nacionalnih parkova zadu%eno je Federalno ministarstvo okoli$a i turizma.

Finalni prijedlog Plana upravljanja usvaja Vlada FBiH na osnovu prijedloga Federalnog ministarstva okoli$a i turizma. Nakon $to je Plan usvojen, potrebno je najprije osigurati uspostavljanje efikasnog i efektivnog sistem upravljanja, odnosno imenovati direktora JP i uposliti klju'ni kadar.

Odgovornost za provo&enje Plana upravljanja pripada, prije svega, upravi Javnog preduze"a. Godi$nji program rada i plan poslovanja koji donose organi javnog preduze"a su instrumenti za provo&enje Plana upravljanja. Stoga je potrebno obezbijediti uskla&enost godi$njih planova i planova poslovanja sa Planom upravljanja, kao i sistem pra"enja implementacije od samog po'etka.

U okviru ovog dokumenta definisane su osnovni ciljevi upravljanja Nacionalnim parkom koje je potrebno ispuniti u periodu od deset godina, kao i detaljan plan implementacije kroz definisane akcione planove (Poglavlje 4). U tom dijelu detaljno su opisane prioritetne aktivnosti prema klju'nim oblastima koje je potrebno poduzeti, potrebna sredstva, mogu"i izvori finansiranja kao i odgovornost za implementaciju.

Plan poslovanja, kao jedan od instrumenata implementacije Plana upravljanja, donosi Skup$tina JP i njime se izme&u ostalog defini$e1:

o predvi&anje prihoda i rashoda;

o kapitalni izdaci predlo%eni za period koji plan poslovanja obuhvata.

Kapitalni izdaci u po'etnom period poslovanja JP treba da omogu"e realizaciju aktivnosti ozna'enih kao prioritetne u okviru definisanih akcionih planova.

Sistem pra"enja implementacije Plana upravljanja treba da se uspostavi na samom po'etku. Procedure za revidiranje i a%uriranje Plana upravljanja definisane su u prethodnom poglavlju ovog dokumenta.

Implementacija Plana upravljanja zahtijeva visok stepen participacije identificiranih interesnih skupina, naro'ito lokalne zajednice. Stoga je Plan uklju'ivanja interesnih skupina potrebno pripremiti od strane Javnog preduze"a odmah nakon usvajanja Plana upravljanja.

1.8. Okvirni dokumenti za smanjivanje negativnih dru!tvenih i okoli!nih utjecaja i adekvatno planiranje

Tokom izrade Plana upravljanja, uzeti su u obzir svi okvirni dokumenti/politike za smanjivanje negativnih dru$tvenih i okoli$nih utjecaja koje se primjenjuju u okviru FMPAP Projekta (okvirni dokumenti koji osiguravaju za$titu), kao i dokumenti koji daju generalne smjernice za adekvatno planiranje i upravljanje za$ti"enim podru'jima. Kratak opis zna'aja i relevantnosti navedenih okvirnih politika dana je u nastavku teksta.

Okvir procesa za ubla$avanje potencijalnih ne$eljenih utjecaja na sposobnost izdr$avanja stanovni!tva u okviru FMPAP projekta je pripremljen 2007. godine u cilju odre&ivanja ciljeva i procedura u slu'ajevima kada ograni'enje pristupa prirodnim resursima u okviru Projekta ima negativan utjecaj na sposobnost

1 Zakon o javnim preduze"ima Federacije Bosne i Hercegovine 8/05!


14

izdr%avanja stanovni$tva, kako bi se osigurala podr$ka ovim osobama da ponovno uspostave ili pobolj$aju izvore izdr%avanja a na na'in koji omogu"ava okoli$nu odr%ivost predmetnog prirodnog podru'ja.

Ovaj dokument daje smjernice za provo&enje participatornog procesa u okviru kojeg se pripremaju i implementiraju specifi'ne komponente Projekta, odre&uju kriteriji za sticanje prava osoba pod utjecajem Projekta, identificiraju mjere za podr$ku ovim osobama i odre&uju mjere za rje$avanje potencijalnih konflikata koji uklju'uju pogo&ene osobe. Zna'ajan dio dokumenta se odnosi i na opis procedure za implementaciju i monitoring Projekta.

Okoli!na procjena/Okvirni plan upravljanja okoli!em je pripremljen 2007. godine u okviru FMPAP Projekta u skladu sa zahtjevima sigurnosne/operativne politike Svjetske banke OP/BP 4.01, a sadr%i pregled lokalnog administrativnog okvira, relevantnih zakona, kao i primjenjivih politika Svjetske banke. Klju'ni dio ovog dokumenta obuhvata analizu mogu"ih utjecaja Projekta na estetske karakteristike okoli$a, vodotoke i hidrologiju terena, biolo$ku raznolikost i stani$ta, lokalno stanovni$tvo i razvoj samih za$ti"enih podru'ja, kao i Okvir upravljanja okoli$em sa prijedlozima mjera za ubla%avanje negativnih utjecaja i metodologijom monitoringa. Obuhva"eni su i prijedlozi osnovnih mjera institucionalnog ja'anja za efikasno provo&enje monitoringa i implementacije mjera ubla%avanja utjecaja na okoli$.

Dokument tako&er razra&uje kriterije za okoli$ni monitoring u podru'jima implementacije Projekta i razvija smjernice za okoli$no prihvatljiv razvoj infrastrukture finansirane u okviru Projekta.

Plan u#e!"a interesnih grupa je pripremljen 2006. godine u okviru FMPAP Projekta u cilju identificiranja klju'nih dru$tvenih pitanja vezanih za lokalno stanovni$tvo u projektnom podru'ju kao i potencijalnih dru$tvenih utjecaja Projekta. Nadalje, Plan sadr%i sveobuhvatnu analizu interesnih grupa i razra&uje strategiju u'e$"a interesnih grupa.

Prema Planu u'e$"a interesnih grupa, priprema projekta, implementacija, monitoring i evaluacija moraju se vr$iti uz participatorne metode razra&ene u Planu u obliku prakti'nih uputstava o primjeni ovih metoda u projektnom ciklusu, odnosno planiranju uklju'ivanja svih interesnih grupa u raznim fazama Projekta.

!"#$%&'(#)"*#$*#%+#,#-./$#"$.%'#(0%1$#



2. Opis za!ti"enog podru#ja

2.1. Osnovne informacije

2.1.1. Lokacija

Dolina gornjeg toka rijeke Une, kao i dolina rijeke Unac, desne pritoke Une, predstavljaju jedinstvenu prirodnu cjelinu u ovom dijelu Europe, vrlo vrijednu za o'uvanje njezine ukupne krajobrazne i biolo$ke raznolikosti. Ovaj je prostor i u kulturno-povijesnom smislu podru'je koje obiluje bogatim naslije&em, kako arheolo$kih nalazi$ta i povijesnih spomenika, tako i razli'itih kultura.

Razmatrani prostor za za$titu obuhva"en u Studiji izvodljivosti se nalazi na krajnjem zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, na podru'ju Unsko-sanskog kantona, odnosno op"ine Biha", a jednim dijelom zahva"a i teritorij susjedne R.Hrvatske. Pripada Unsko-koranskoj zaravni, a obuhva"a dolinske dijelove rijeke Une (od izvora do Biha"a) i Unca (od u$"a Unca u Unu do njenog ulaza u kanjonski dio, nizvodno od Drvara) i orografske padine Plje$ivice i Grme'a, odnosno Osje'enice, orjentacione povr$ine oko 23.000 ha.

Dolinski je dio razmatranog podru'ja visinski smje$ten izme&u 220 i 450 m n.m. (podru'je Biha"a, odnosno podru'je izvora Une i ulaska Unca u kanjonski dio), a orijentirano je u smjeru sjeverozapad- jugoistok. Okru%eno je visokim masivima Plje$ivice s lijeve i Osje'enice s desne strane, koje dolinski dio na pojedinim dionicama strmo nadvisuju i za vi$e stotina metara.

Nacionalni park Una zauzima krajnji zapadno – jugozapadni dio Bosne i Hercegovine, odnosno, rasprostire se unutar sljede"ih astronomsko-geografskih odrednica:

najsjevernija ta'ka: = 44° 44’ 33” N; = 15° 57’ 58” E

(naseljeno mjesto Podastrana);

najju%nija ta'ka: = 44° 21’ 02” N; = 16° 13’ 05” E

(kota Gradina – 676 m);

najzapadnija ta'ka: = 44° 43’ 46” N; = 15° 54’ 12” E

(kota 509 m);

najisto'nija ta'ka: = 44° 23’ 46” N; = 16° 20’ 42” E

(lokalitet Vrto'ke bare)

Kao posljedica geografskog polo%aja i reljefnih specifi'nosti $ireg okru%enja Nacionalni park ”Una” ima umjereni termi'ki re%im sa vrijednostima godi$njih izotermi od 4,0 °C do 10 °C. Padavinski re%im ima umjereno-kontinentalni karakter sa godi$njim izohijetnim vrijednostima u rasponu od 1250 mm do 1750 mm. Analagno navedenim vrijednostima pluvio-termi'kog re%ima u $irem podru'ju umjerenokontinentalni, pretplaninski i planinski tip klime sa izmije$anim maritimnim i kontinentalnim utjecajima.

Cijelo podru'je pripada slivu rijeke Une, odnosno crnomorskom slivu. Zbog preovladavaju"e kre'nja'ko-dolomitne gra&e mati'nog stijenskog supstrata povr$inska rije'na mre%a je slabo razvijena. Hidro-geolo$ki odnosi su dosta slo%eni iako i podzemno oticanje pripada slivu Une.

U najve"em dijelu oblasti dominira hidromorfni razdjel tala, posebno smonice, crvenice i kalkokambisoli. Po dnu rije'nih dolina i kotlina razvijena su hidromorfna tla, posebno fluvisoli.

Biogeografske osobenosti prostora posljedica su vrijednosti svih navedenih elemenata. U sjevernim dijelovima podru'ja unutar sredogorskog visinskog pojasa su zastupljeni ekosistemi bukovih i bukovo-


16

jelovih $uma evropske bukve iz eurosibirske podoblasti. Na njih se prema visokogorskoj zoni ve%e biom bukovih i bukovo-jelovih $uma. U zoni oko sredi$njeg dijela toka rijeke Une rasprostire se vegetacija ekosistema mediteransko-montanih $uma cera. Zajednice mediteranske biogeografske podoblasti zauzimaju ju%ne dijelove podru'ja, i dominantno su predstavljene biomom supramediteranskih $uma i $ibljaka medunca, bjelograbi"a i crnog graba.

Regionalnogeografski $ire podru'je Naciionalnog parka Una pripada makroregiji peripanonske Bosne, odnosno unsko-sanskoj mezoregiji 'ije nodalno-funkcionalno sredi$te predstavlja grad Biha".

2.1.2. Vlasni!tvo nad zemlji!tem i pravo upravljanja

Na osnovu podataka prezentovanih u Studiji izvodljivosti za NP Una, na podru'ju op"ine Biha" pod $umama je oko 43.000 ha, od 'ega je samo oko 2.500 ha u privatnom, a ostalo je u dru$tvenom vlasni$tvu, odnosno pod upravom dr%avnog poduze"a. Za naselja Klisa, Kulen Vakuf, Ora$ac i (ukovi kao jedne cjeline i naselja Ripa', Golubi", Dobrenica i Sokolac kao druge cjeline, utvr&eno je postojanje ukupno 3394 privatna posjeda s ukupno 2717 ha povr$ine ($to daje prosje'no 0,83 ha/posjedu), te ukupno 51 dr%avni posjed s ukupno 893 ha povr$ine (oko 23 ha/posjedu).

Potrebno je napomenuti da kada se govori u zemlji$tu i vlasni'ko-pravnim odnosima u okviru Nacionalnog parka Una postoji odre&eni broj problema. Trenutno najve"i problem stvara nedostatak prostorno-planske dokumentacije (prostorni plan op"ine Biha" i USK nisu jo$ usvojeni), $to je s jedne strane razlog dono$enja Uredbe Vlade FBiH o zabrani gradnje na razmatranom podru'ju do dono$enja odluke o osnivanju NP, a s druge strane razlog neplanske i bespravne gradnje i daljnje devastacije prostora. Poseban su problem nesre&eni vlasni'ki odnosi, te potpuni gubitak gruntovnice za Klisu i Kulen Vakuf.

U pogledu na gra&evinsko zemlji$te i pravo gra&enja, progla$enjem stepena za$tite «nacionalni park» na podru'ju obuhvata parka zabranjeno je izvoditi gra&evinske radove osim u taksativno navedenim slu'ajevima u Zakonu o NP Una ('lan 6. i 8.), kao i mijenjanje oblika i sastava povr$ina u slu'ajevima dopu$tenim zakonom. Trenutno je evidentno ozbiljno kr$enje ove odredbe kroz bespravne gradnje na podru'ju, posebno uz obalu rijeke Une koje mogu prouzrokovati devastaciju osnovnih karakteristika podru'ja na osnovu kojih je progla$ena za$tita. Ozbiljnost ovog problema zahtjeva hitno djelovanje od strane lokalnih vlasti i upravitelja u cilju suzbijanja ovakvih radnji i sprje'avanje dalje devastacije prostora.

U pogledu na pravo upravljanja prostorom, to pravo ima Javno poduze"e koje formalno ima svoje ovlasti koje su tako&er taksativno nabrojane u okviru predmetnog Zakona. Javno poduze"e ima ulogu stru'nog pomaganja i savjetovanja vlasnika i korisnika zemlji$ta u Nacionalnom parku2.

Vlada Federacije BiH daje prirodne vrijednosti, nekretnine i stvari koje slu$e za!titi prirode i upravljanju Nacionalnim parkom, a koje su u dr$avnom vlasni!tvu u podru#ju Nacionalnog parka, na upravljanje Javnom preduze"u3.

Ostvarenu dobit iz upravlja'kih i eventualnih privrednih aktivnosti, Javno poduze"e du%no je namijeniti, u skladu sa godi$njim programom rada, razvoju vlastite djelatnosti i otkupu nekretnina, prvenstveno zemlji$ta u Nacionalnom parku ('lan 19. Stav 1.). Iz navedenoga slijedi da Javno poduze"e ima pravo prvootkupa zemlji$ta i nekretnina u granicama Nacionalnog parka.

2.1.3. Resursi za upravljanje i upravlja#ka infrastruktura

Po progla$enju Nacionalnog parka „Una“ dosada$nje aktivnosti upravljanja bile su fokusirane ponajprije na uspostavljanju institucije koja "e upravljati ovim za$ti"enim podru'jem. Usporedo s tim odvijale su se neke aktivnosti usmjerene na inventarizaciju kulturne ba$tine, te na turisti'ku valorizaciju NP. Sada$nje stanje u pogledu odr%avanja reda u za$ti"enom podru'ju u danim okolnostima relativno je zadovoljavaju"e, jer je

2 Zakon o Nacionalnom parku Una, 'lan 14. stav 16.!3 Zakon o Nacionalnom parku Una, 'lan 15!



samo lokalno stanovni$tvo zainteresirano za uspostavu NP. O'ekuje se da "e se daljnje pobolj$anje posti"i s po'etkom rada Ustanove i s razvojnim projektima NP, koji "e uklju'ivati aktivnu za$titu u suradnji s lokalnim stanovni$tvom, te vrednovanje Nacionalnog parka „Una“ kao turisti'ke destinacije s naglaskom na ruralni turizam.

Kapaciteti Javnog preduze"a za upravljanje NP trebaju se uspostaviti u obliku koji je predlo%en na osnovu prijedloga Studije izvodljivosti i identificiranih realnih potreba (Slika 4), koji bi u prvo vrijeme djelovanja bili dostatni za obavljanje svakodnevnih zada"a i provedbu razvojnih aktivnosti predvi&enih Planom upravljanja. U Dodatku 7. dat je Prijedlog nacrta za Pravilnik o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji te na'inu rada Javnog preduze"a Nacionalni park Una. Pravilnik pokriva sve mogu"e djelatnosti koje "e se dalje uvoditi po potrebi i u skladu sa mogu"nostima.

Uspostava Javnog preduze"a za upravljanje Nacionalnim parkom prvi je preduvjet za uspje$nu, temeljitu i pravodobnu provedbu svih aktivnosti predvi&enih ovim Planom upravljanja. Dosada$nje pripreme predvi&aju uspostavu ureda ustanove u Biha"u, $to bi bilo privremeno rje$enje, jer kvalitetno upravljanje podru'jem zahtijeva upravu ustanove unutar samog NP (kvalitetniji kontakt s posjetiteljima i lokalnim stanovni$tvom, u'inkovitiji nadzor, te uspostavu edukacijskih i znanstveno istra%iva'ke djelatnosti). Logisti'ka podr$ka svakodnevnim aktivnostima zahtijeva nabavku vozila za potrebe svih slu%bi, te nabavu opreme nu%ne za kvalitetan rad.

Administrativne prepreke provedbi kvalitetne za$tite i razvoja podru'ja su zastoj u usvajanju Prostorne osnove za podru'je NP Una, nepostojanje novih prostornih planova za utjecajno podru'je oko NP (koje "e trebati uskladiti s ciljevima za$tite nacionalnog parka), neu'inkovitost ukupnog sustava u dono$enju odluka i prate"ih propisa i u rje$avanju pravosudnih procesa, te zastarjelost podataka u katastru i nerije$eno stanje vlasni$tva za brojne 'estice na podru'ju NP. Upravljanje ustanovom u cilju provedbe Plana upravljanja predvi&a rje$avanje navedenih problema, te "e Javno preduze"e sukladno svojim mogu"nostima i poticanjem relevantnih institucija morati poduzeti sve napore u tom smjeru.


18

Slika 4. Organizacijska i kadrovska struktura Javnog preduze"a

ODJEL ZA O'UVANJE BIOLO%KE RAZNOLIKOSTI I EKOLO%KU EDUKACIJU ! Stru'njak za floru i faunu ! Stru'njak za $umske ekosustave ! Stru'njak za vodne ekosustave ! Stru'njak za interpretaciju i

edukaciju

ODJEL ZA KORI%TENJE PRIRODNIH DOBARA ! Referent za gra&enje ! Referent za $umarstvo i lovstvo ! Referent za poljoprivredu i

kori$tenje voda ! Referent za turizam

URED RAVNATELJA ! Ravnatelj ! Tajnik/pravnik

URED IZVR%NOG RAVNATELJA ZA MARKETING FINANSIJE I PRODAJU ! Izvr$ni ravnatelj ra'unovodstva i

marketinga ! Voditelj rekreacije ! Kustos ! vodi'i !

URED IZVR%NOG RAVNATELJA ZA ZA%TITU, PLANIRANJE I RAZVOJ ! Izvr$ni ravnatelj za$tite, planiranja i

razvoja

Tehni#ka slu$ba i slu$ba odr$avanja ! Voditelj tehni'ke slu%be ! Voza' ! Skladi$tar ! Vatrogasac ! Vrtlar ! Djelatnik za odr%avanje

objekata ! pomo"no osoblje !

Slu$ba nadzora ! Glavni nadzornik ! nadzornici

Slu$ba stru#nih poslova za!tite prirode ! Stru'ni voditelj

Slu$ba op"ih i zajedni#kih poslova ! Voditelj slu%be op"ih

i zajedni'kih poslova ! Ra'unovo&a ! #ista'ice



Odlukom o osnivanju JP NP Una, definisani su sljede"i organi Nacionalnog parka i njihove nadle%nosti:skup$tina, nadzorni odbor, uprava i odbor za reviziju.

Skup!tina - ovla!tenja Skup!tine izvr!ava osniva#, odnosno Federalno ministarstvo okoli!a i turizma. Skup!tina obavezno odlu#uje o:

o godi$njem obra'unu,

o raspodjeli dobiti,

o pokri"u gubitka,

o statutu i drugim op"im aktima na prijedlog nadzornog odbora,

o eti'kom kodeksu na prijedlog nadzornog odbora,

o planu poslovanja.

Nadzorni odbor broji pet #lanova i ima sljede"e nadle$nosti:

o nadzire rad uprave;

o priprema Statut i druge op"e akte potrebne za rad i djelatnost Nacionalnog parka, i predla%e ih skup$tini;

o priprema eti'ki kodeks i predla%e ga skup$tini;

o izvr$ava izbor kandidata odbora za reviziju i podnosi prijedlog za njegovo imenovanje skup$tini;

o razmatra provedbeni propis za postupak nabave i nadzire njegovo provo&enje;

o daje mi$ljenje skup$tini o prijedlogu uprave za raspodjelu profita;

o imenuje i razrje$ava upravu u skladu sa postupcima utvr&enim statutom te va%e"im propisima;

o daje ovla$tenja za aktivnosti koje su ograni'ene na osnovu Zakona o poduze"ima;

o daje upute direktoru za provo&enje uvi&aja u vezi sa uo'enim nepravilnostima;

o izvr$ava i druge poslove u skladu sa zakonom i Statutom Nacionalnog parka.

Upravu Nacionalnog parka #ini direktor koji je nadle$an za:

o izvje$tavanje nadzornog odbora na zahtjev nadzornog odbora;

o provedbu eti'kog kodeksa;

o izradu i nadgledanje realizacije planova poslovanja;

o izradu provedbenih propisa za postupak nabavke i provedbu va%e"ih zakona i propisa o postupku nabavki;

o pripremu prijedloga o raspodjeli profita;

o zapo$ljavanje i otpu$tanje zaposlenika u skladu sa postupcima utvr&enim u op"im aktima Nacionalnog parka te va%e"im zakonima;

o izvr$ava i druge poslove u skladu sa zakonom i statutom Nacionalnog parka.

Nadle$nosti Odbora za reviziju definisane su Zakonom o javnim preduze"ima (“Slu$bene novine Federacije BiH”, broj 8/05). Odbor za reviziju du$an je:

o imenovati vanjskog revizora;

o imenovati direktora odjela za internu reviziju na osnovu javnog konkursa za izbor tehni'ki najbolje kvalifikovanog kandidata, ukoliko Ured glavnog revizora nije upoznao javno


20

preduze"e sa svojom namjerom da izvr$i imenovanje u roku od 30 dana od dana kada je glavni revizor obavije$ten u skladu sa 'lanom 27. stav 5. ovog Zakona;

o razmotriti godi$nju studiju rizika i plan revizije u kojima su prikazane pojedinosti u pogledu rizi'nih podru'ja i revizija koje "e se izvr$iti, te osigurati da prijavljena pitanja budu bez odlaganja i na odgovaraju"i na'in korigovana;

o razmotriti navedenu studiju rizika i plan revizije i posti"i sporazum sa glavnim revizorom po pitanju obrade, isklju'ivo u slu'aju kada je glavni revizor imenovao direktora odjela za internu reviziju javnog preduze"a;

o osigurati da odjel za internu reviziju izvr$i svoj posao u skladu sa planom revizije;

o osigurati da interne kontrole u javnom preduze"u budu adekvatne i da funkcioniraju kako je predvi&eno;

o podnositi nadzornom odboru sa%ete mjese'ne izvje$taje o svojim sastancima svakog mjeseca;

o konsultovati se sa glavnim revizorom u pogledu nezavisne revizorske organizacije ili strukovne stru'ne grupe koja vr$i stru'no unutra$nje strukovno ocjenjivanje odjela za internu reviziju svake dvije do tri godine;

o osigurati da odjel za internu reviziju obavlja svoje obaveze u skladu sa me&unarodnim revizijskim standardima.

Zakon o internoj reviziji u javnom sektoru ("Slu$bene novine Federacije BiH", broj 48/08) defini!e sljede"e nadle$nosti internog revizora:

1) identifikacije rizika, ocjene rizika i upravljanja rizikom od uprave organizacije 2) ispunjavanja zadataka i postizanja definiranih ciljeva organizacije; 3) ekonomi'ne, efikasne i djelotvorne upotrebe resursa; 4) uskla&enosti sa uspostavljenim politikama, procedurama, zakonima i regulativama; 5) 'uvanja sredstava organizacije od gubitaka kao rezultata svih vidova nepravilnosti; 6) integriteta i vjerodostojnosti informacija, ra'una i podataka, uklju'uju"i procese internog i

eksternog izvje$tavanja.

Ovako definisana organizaciona struktura JP i nadle%nosti organa NP adekvatna su osnova za uspostavljanje funkcionalne Javnog preduze"a. Javno preduze"e treba da raspola%e stru'nim osobljem koje "e obavljati sljede"e poslove: stru'ne poslove za$tite prirode, nadzorni'ke poslove, finacijsko-ra'unovodstvene, te marketin$ke poslove (vidjeti Sliku 4). Poslove iz domene uslu%nih djelatnosti (prijemni i info-centri, ugostiteljstvo, prodaja suvenira, upravljanje parkirali$tima, prijevoznim sredstvima za posjetitelje i sl.) uprava NP mo%e prepustiti na vo&enje privatnom sektoru, ili zapo$ljavati sezonske djelatnike. Me&utim, u njenoj nadle%nosti ostaju obveze upravljanja ukupnim sustavom prijema posjetitelja (odr%avanje infrastrukture, komunalno gospodarstvo, nadzor i uskla&ivanje djelatnosti, planiranje razvoja), kao i obveze organiziranja edukativnih djelatnosti ('ije pak izvr$avanje mo%e biti prepu$teno posebnim institucijama i poduzetnicima).

Educiranost kadra Javnog preduze"a treba odgovarati poslovima koje "e obavljati pojedini djelatnici, a ustanova treba konstantno ulagati u daljnju edukaciju. Najve"e mogu"nosti za edukaciju treba pru%iti djelatnicima stru'ne slu%be. Kontinuirana edukacija svih djelatnika putem te'ajeva, seminara, studijskih putovanja (pogotovo za aktivnosti pra"enja stanja), osigurat "e cjelovito funkcioniranje Ustanove kao i smanjenje vanjskih tro$kova. Potrebno je osigurati protok informacija izme&u pojedinih slu%bi radi bolje koordinacije aktivnosti. Transparentnost rada unutar Ustanove, osiguranje i kontrola kvalitete radova, kao i neposredna povratna informacija o svim aktivnostima pove"at "e motivaciju djelatnika za daljnji rad.

Financiranje Ustanove temeljit "e se uglavnom na sredstvima dr%avnog prora'una, koja su nedostatna za provedbu svih potrebnih zahvata i aktivnosti. Najve"i dio vlastitih prihoda Ustanova "e ostvarivati kroz ustupanje koncesijskih prava (razne rekreacijske aktivnosti i turisti'ke djelatnosti), ali bi zna'ajno potenciranje ovog izvora prihoda bilo u sukobu s ciljevima za$tite i odr%ivog razvoja. Pove"anje vlastitih prihoda posti"i "e se postupno razvojem turisti'kih aktivnosti u NP, imaju"i uvijek u vidu prioritet za$tite i



o'uvanja prirode. Dodatan izvor financiranja biti "e brojni nacionalni i me&unarodni fondovi, no za ostvarivanje ovih sredstava i provedbu projekata potrebna je dodatna edukacija djelatnike Javnog preduze"a i pomo" drugih lokalnih i dr%avnih institucija.

U dijelu Plana upravljanja u kojem su definisani akcioni planovi za implementaciju ciljeva jasno je nazna'en iznos potrebnih sredstava, mogu"i izvori kao i nadle%nost za implementaciju definisanih ciljeva.

2.1.4. Nadle$na ministarstva i institucije za za!titu okoli!a u FBiH

Na osnovu Aneksa 4. Dejtonskog mirovnog sporazuma i u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, sva okoli$na pitanja spadaju u nadle%nost entiteta. Sa obzirom da odredbe Ustava dopu$taju preno$enje odre&enih odgovornosti u oblasti okoli$a na dr%avna tijela (npr. me&unarodna saradnja i harmonizacija dr%avnih pitanja), odre&eni broj dr%avnih institucija je preuzeo obaveze nadle%nosti nad okoli$nim pitanjima u slu'aju da se tra%i odgovornost dr%ave. U skladu sa tim, Ministarstvo vanjskih poslova BiH je zadu%eno za pregovore i ratificiranje me&unarodnih okoli$nih sporazuma. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH (MOFTER) je odgovorno za implementaciju programa za$tite okoli$a koji proizlaze iz ratificiranih konvencija, kao i za me&u-sektorsku koordinaciju me&u razli'itih sektora koji se ti'u okoli$a. MOFTER tako&er obavlja du%nost «GEF focal point» za BiH. Direkcija za europske integracije je odgovorna za nadgledanje implementacije okoli$nih projekata. U svrhu koordinacije rada entiteta po pitanju okoli$a formiran ne Koordinacioni odbor za za$titu okoli$a BiH. (Krila$evi", 2009)

U FBiH nekoliko federalnih ministarstava se bave aspektima za$tite okoli$a. Federalno Ministarstvo okoli$a i turizma je klju'na institucija za za$titu okoli$a (Parlament FBiH, 2003) koja tako&er obavlja du%nost dr%avnog «focal point»-a za Konvenciju o za$titi biodiverziteta. Ostala ministarstva u FBiH koja se bave odre&enim aspektima za$tite okoli$a su:

o Federalno ministarstvo prostornog planiranja

o Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i $umarstva

o Federalno ministarstvo kulture i sporta

Kako bi se ilustrovala kompleksnost institucionalnog ure&enja za za$titu okoli$a i za$titu prirode u BiH, data je Slika 5. U prikazu su navedene institucije relevantne za za$titu okoli$a na svim nivoima vlasti i relacije izme&u istih.


22

Slika 5. Institucionalno ure&enje za za$titu okoli$a u BiH (Bosna-S, 2007, dora&eno)



2.1.5. Opis granica Parka i zona za!tite

Granice Nacionalnog parka. Granica Nacionalnoga parka Una po'inje na istoku na ulazu Unca u kanjon - kota 453, prolazi korito Unca, penje se do ruba kanjona i ide sjeveroisto'nim rubom kanjona do kote 658, nastavlja se rubom ispod kote 757, prolazi iznad sela Luke do kote 697 kod Ljuti"a, dalje rubom kanjona do Pogledala iznad Martin Broda te iznad u$"a Unca u Unu, nastavlja grebenom kanjona na sjever preko kote 564, kote 540, kote 539, kote 533, vrha Tuk na koti 518, kote 359 iznad mjesta Ge'et, prolazi sjeverno oko Ge'etske glave prema #ojluku, dalje putem R408b zapadno do velike krivine iznad Une, te dalje sjeverno uz put oko kote 358 do ceste Gorjevac - Kulen Vakuf i dalje uz isto'nu stranu ceste, te zapadno od otvorenog kopa gipsa do mjesta Pa%eni, gdje granica prelazi cestu i dalje obilazi zapadnim rubom doline naselja Pa%eni, Ora$ac i !ukovi, te prelazi cestu i dalje ide uz njen isto'ni rub do mjesta Dubovsko, nastavlja uz sjeverni rub lokalne ceste do kote 615 gdje se spaja s magistralnom cestom Biha"-Petrovac i ide dalje njezinim sjevernim rubom do kote 500 kod naselja )e&nice, zatim dalje do prve velike krivine na magistralnoj cesti iznad kote 472 gdje prelazi cestu i spu$ta se prema mjestu Podastrana, te dalje sjevernom stranom lokalnog puta preko kote 334 i kote 346 prema rijeci Uni koju prelazi oko 250 m nizvodno od "Dvoslapa" gdje prelazi preko magistralne ceste Ripa'-D. Lapac i nastavlja isto'nim rubom ceste do dr%avnog grani'nog prelaza U%ljebi", te dalje po granici s Republikom Hrvatskom prema jugu po rijeci Uni preko !trba'kog buka do ju%nog kraja kanjona Une kod kote 448, gdje se odvaja zajedno s dr%avnom granicom od rijeke Une prema koti 406 te dalje po trasi dr%avne granice oko podru'ja Kalata te se vra"a na prugu Biha"-Knin sjeverno od Seli$ta i dalje prati trasu dr%avne granice s RH do %eljezni'kog mosta na Uni uzvodno od Martin Broda i dalje rijekom Unom do u$"a Krke te dalje trasom dr%avne granice po koritu rijeke Krke do njezinog izvora gdje se odvaja od trase dr%avne granice i penje sjeverno do ruba kanjona vodotoka Potok, pa preko kote 566 nastavlja do puta na zapadnoj strani naselja Ko%lovac, te dalje ju%nom stranom lokalnog puta do kote 760 kod naselja Grbi", preko kote 1061, te %eljezni'ke stanice Hrnjadi, dalje uz ju%nu stranu stare pruge do krivine iznad mjesta Hrnjadi gdje se odvaja prema koti 815, dalje ide donjim rubom padine oko kote 655 do kanjona Unca te dalje rubom kanjona isto'no od naselja Tre$njik do lokaliteta Berek i kote 453.

Zone za!tite u Nacionalnom parku. Zone za$tite unutar Nacionalnog parka Una odre&ene su Zakonom o progla$enju, sukladno prijedlozima iz Studije izvodljivosti, a prijelazne/za$titne zone sukladno prijedlogu Prostornog plana posebnih obilje%ja.

Kategorija za!tite prema IUCN!

Kategorija upravljanja Na#in upravljanja

Naziv zone Povr!ina zone (ha)

P Zona 4 Prijelazna/za!titna zona Ora$ac 1386,93

V Zona 3 Zona usmjerenog razvoja/ kori!tenja Klisa - Kulen Vakuf - Martin Brod 6350,96

Ib Zona 1 Zona stroge za!tite Plato Una – Unac 4611,82

II Zona 2 Zona stroge i usmjerene/ aktivne za!tite !trba'ki buk – Lohovo 5838,60

II Zona 2 Zona stroge i usmjerene/aktivne za!tite Krka - Martin Brod – Unac 3038,00

P Zona 4 Prijelazna/za!titna zona Osje'enca – Unac 11617,65

P Zona 4 Prijelazna/za!titna zona Ripa' 3114,18

P Zona 4 Prijelazna/za!titna zona Krka - Basta$ica – Unac 5903,32

Tablica 2. Povr$ine pojedinih zona za$tite unutar Nacionalnog parka i povr$ine prijelaznih/za$titnih zona oko Nacionalnog parka (vidjeti prilog 10.1)


24

Podru'je stroge i usmjerene za$tite Nacionalnoga parka "Una" obuhva"a sljede"a podru'ja unutar granica parka:

" sjeverno podru'je odre&eno je granicama Nacionalnoga parka koje se nalaze sjeverozapadno od granice koja ide zapadno od mjesta (ukovi podno%jem vrha Ljuto' prema zapadu, obilazi kotu 661, preko kote 440, te dalje cestom preko kote 353, podno%jem oko kote 535,4 prema !trba'kom buku i dolazi na rijeku Unu 150 metara uzvodno od !trba'kog Buka;

" ju%no podru'je obuhva"eno je granicama Nacionalnog parka koje se nalaze jugoisto'no od granice koja ide zapadno od kote 673 na kraju kanjona kod Pogledala, dalje na zapad prema koti 515, te na jug do ceste Kulen Vakuf - Martin Brod, te dalje na zapad preko u$"a Unca u Unu do kote 319 i zatim na jug do rijeke Une, dalje 100 metara jugo-zapadno i onda prema %eljezni'koj stanici Martin Brod, te se vra"a prema rijeci Uni i oko 100 metara prije Une skre"e na jug prema Martin Brodu, pa dalje na istok preko rijeke Une, kote 333, te na Unac, oko ribogojili$ta i Manastira Rmanj podno%jem brda (elije do ceste u Martin Brodu i krivinom ceste gdje se odvaja i 100 metara od ceste ide do odvojaka za %eljezni'ku stanicu.

Na odre&enim dijelovima podru'ja stroge i usmjerene za$tite utvrdit "e se zone A i zone B (vi$e zona), temeljem Prostornoga plana podru'ja posebnih obilje%ja koji "e se za Nacionalni park izraditi prema posebnom propisu (u daljnjem tekstu: Prostorni plan PPO). Detaljnije granice izme&u navedenih kota utvrdit "e Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu Vlada).

Zone unutar Nacionalnog parka:

Zona Opis zone Vrste ekosustava Ciljevi upravljanja Zakonom dopu!tene djelatnosti

Zona Una-Unac, kategorija Ib, zona stroge za!tite

Zona obuhva"a veliko vrlo malo izmijenjeno podru'je o'uvane prirode, bez zna'ajnijih i stalnih ljudskih naselja.

Na podru'ju zone Una-Unac nalaze se sljede"i ekosustavi: pa$njaci, livade, poljoprivredne povr$ine, te $ume bukve, $ume cera, te vodena i vla%na stani$ta.

Zona Una-Unac je podru'je stroge za$tite, namijenjeno postizanju ciljeva za$tite prirodnih vrijednosti, za$titi i o'uvanju prirodnog razvitka ekosustava i prirodnih procesa bez uplitanja 'ovjeka, zatim o'uvanju nepromijenjenih prirodnih podru'ja, biodiverziteta, stani$ta biljnih i %ivotinjskih vrsta, omogu"avanju posje"ivanja radi odgojno-obrazovnih i znanstvenih djelatnosti u opsegu i na na'in koji ima najmanji utjecaj na prirodu.

U podru'ju re%ima stroge za$tite dopu$tena je rekonstrukcija postoje"ih objekata u okviru postoje"ih dimenzija (gabarita) i obilje%ja graditeljskog naslije&a. Iznimno dopu$tene su gradnje, rekonstrukcije i zamjenske gradnje objekata na poplavnim i erozijskim podru'jima (klizi$tima) koje su nu%ne zbog izravne opasnosti od prirodnih i drugih nesre"a ili radi sprje'avanja ili smanjenja njihovih posljedica, kao i objekti za za$titu, spa$avanje i pomo" pri prirodnim i drugim nepogodama i nesre"ama.

Iznimno dozvoljeno je letenje letjelicama na motorni pogon za potrebe za$tite, spa$avanja i pomo"i prilikom prirodnih i drugih nesre"a, za potrebe odr%avanja Nacionalnoga parka i infrastrukture u Nacionalnome parku, te eventualne opskrbe posebnih objekata sukladno Planu upravljanja, te za potrebe meteorolo$ke slu%be, geodetskih mjerenja i filmskog snimanja u reklamne svrhe. Za letenje nad podru'jem radi geodetskog i filmskog snimanja potrebno je pribaviti suglasnost javnoga poduze"a.




Zona %trba#ki buk-Lohovo, kategorija II, zona stroge iusmjerene za!tite

Zonu 'ini veliko prirodno podru'je vrijednih ekosustava i procesa koji se u njima odvijaju i vrsta koje oni podupiru, a istovremeno pru%a osnovu za okoli$ne i kulturalno prihvatljive duhovne, znanstvene, edukacijske, rekreativne i posjetiteljske aktivnosti.

Na podru'ju zone !trba'ki buk-Lohovo nalaze se sljede"i ekosustavi: $ume bukve, $ume termofilne bukve, cerove $ume, $ume kitnjaka i cera te $ume medunca i bijelog graba ili $ume bijelog graba, te vla%na i vodena stani$ta.

Zona !trba'ki buk-Lohovo je zona stroge i usmjerene za$tite namijenjena postizanju ciljeva za$tite prirodnih vrijednosti, za$titi i o'uvanju prirodnog razvitka ekosustava i prirodnih procesa bez uplitanja 'ovjeka, zatim o'uvanju nepromijenjenih prirodnih podru'ja, biodiverziteta, stani$ta biljnih i %ivotinjskih vrsta, omogu"avanju posje"ivanja i rekreacije i odgojno-obrazovnim i znanstvenim djelatnostima u opsegu i na na'in koji ima najmanji utjecaj na prirodu.

U podru'ju re%ima usmjerene za$tite dopu$tena je rekonstrukcija postoje"ih objekata u okviru postoje"ih dimenzija (gabarita) i obilje%ja graditeljskog naslije&a, te rekonstrukcije i zamjenske gradnje objekata na poplavnim i erozijskim podru'jima (klizi$tima) koje su nu%ne zbog izravne opasnosti od prirodnih i drugih nesre"a ili radi sprje'avanja ili smanjenja njihovih posljedica, kao i objekti za za$titu, spa$avanje i pomo" pri prirodnim i drugim nepogodama i nesre"ama.

Na dijelovima podru'ja utvr&uju se podzone gdje se omogu"uje poljoprivreda i $umarstvo, te podzone gdje se omogu"uje ribolov, uzgoj ribe i rafting. Podzone su podru'ja u kojima se, radi za$tite tradicionalnih na'ina kori$tenja prostora, uspostavlja posebni re%im za$tite temeljem kojeg se dopu$ta ja'i utjecaj 'ovjeka u prirodi radi obavljanja djelatnosti poljoprivrede, $umarstva, lova i ribolova, te rekreacije, koje nisu u suprotnosti s namjenom podru'ja usmjerene za$tite Nacionalnoga parka.

Zona Krka-Martin Brod-Unac, kategorija II, zona stroge i usmjerene za!tite

Zonu 'ini veliko prirodno podru'je vrijednih ekosustava i procesa koji se u njima odvijaju i vrsta koje oni podupiru, a istovremeno pru%a osnovu za okoli$ne i kulturalno prihvatljive duhovne, znanstvene, edukacijske, rekreativne i posjetiteljske aktivnosti.

Na podru'ju zone Krka-Martin Brod-Unac nalaze se ekosustavi: vodena i vla%na stani$ta, poljoprivredne povr$ine, $ume cera, $ume kitnjaka i cera, $uma bukve, te naseljeno podru'je.

Zona Krka- Martin brod- Unac je zona stroge i usmjerene za$tite namijenjena postizanju ciljeva za$tite prirodnih vrijednosti, za$titi i o'uvanju prirodnog razvitka ekosustava i prirodnih procesa bez uplitanja 'ovjeka, zatim o'uvanju nepromijenjenih prirodnih podru'ja, biodiverziteta, stani$ta biljnih i %ivotinjskih vrsta, omogu"avanju posje"ivanja i rekreacije i odgojno-obrazovnim i znanstvenim djelatnostima u opsegu i na na'in koji ima najmanji utjecaj na prirodu.

U podru'ju re%ima usmjerene za$tite dopu$tena je rekonstrukcija postoje"ih objekata u okviru postoje"ih dimenzija (gabarita) i obilje%ja graditeljskog naslije&a, te rekonstrukcije i zamjenske gradnje objekata na poplavnim i erozijskim podru'jima (klizi$tima) koje su nu%ne zbog izravne opasnosti od prirodnih i drugih nesre"a ili radi sprje'avanja ili smanjenja njihovih posljedica, kao i objekti za za$titu, spa$avanje i pomo" pri prirodnim i drugim nepogodama i nesre"ama.

Na dijelovima podru'ja utvr&uju se podzone gdje se omogu"uje poljoprivreda i $umarstvo, te podzone gdje se omogu"uje ribolov, uzgoj ribe i rafting. Podzone su podru'ja u kojima se, radi za$tite tradicionalnih na'ina kori$tenja prostora, uspostavlja posebni re%im za$tite temeljem kojeg se dopu$ta ja'i utjecaj 'ovjeka u prirodi radi obavljanja djelatnosti poljoprivrede, $umarstva, lova i ribolova, te rekreacije, koje nisu u suprotnosti s namjenom podru'ja usmjerene za$tite Nacionalnoga parka.

Zona Klisa-Kulen Vakuf-Martin Brod, kategorija V, zona kori!tenja

Zonu 'ini me&uprostor izme&u dvije zone stroge i usmjerene za$tite, u kojem je zbog ljudskog djelovanja (prometnice, naselja, poljoprivredne povr$ine) izmijenjen prvobitni izgled kanjona Une

Na podru'ju zone Klisa-Kulen Vakuf-Martin Brod nalaze se sljede"i ekosustavi: vodena i vla%na stani$ta, poljoprivredne povr$ine, naselja, $ume bukve, $ume kitnjaka i cera, te $ume cera.

Zona Klisa-Kulen Vakuf-Martin Brod je zona kori$tenja kojom se upravlja s ciljem o'uvanja ukupnog za$ti"enog podru'ja, kompromisom izme&u ciljeva o'uvanja za$ti"enog podru'ja i njegovog kori$tenja, primijenom na'ela odr%ivog kori$tenja u svim tradicionalnim gospodarskim aktivnostima na na'in da se ne ugroze primarni ciljevi za$tite prirode, te 'uvanjem zate'enog krajobraza

Zona obuhva"a ona podru'ja gdje je dugotrajna interakcija 'ovjeka i prirode proizvela osebujne ekolo$ke, biolo$ke, kulturne i estetske vrijednosti, i gdje je odr%avanje tog odnosa tradicionalnih ljudskih djelatnosti i ostalih prirodnih osobitosti i kulturnog naslije&a nu%no da bi se ove vrijednosti sa'uvale.


26

Zone izvan Nacionalnog parka:


Zona Osjen#enica-Unac, za!titna zona

Zonu 'ini veliki prostor izme&u vrhova Osjen'enice i kanjona Unca, vrlo malo izmijenjen i vrlo rijetko naseljen

Na podru'ju zone Osjen'enica-Unac nalaze se sljede"a stani$ta: poljoprivredne povr$ine, travnjaci, $ume bukve, $ume kitnjaka i cera, $ume buke i jele, $ume cera, subplaninske $ume bukve i jele te $ume medunca i bijelog graba ili samo bijelog graba.

Zonom treba upravljati posredno s ciljem zar%avanja i o'uvanja postoje"eg stanja prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti, te o'uvanja lokalnih zajednica.

Djelatnosti predvi&ene prostornim planom

Zona Krka-Basta!ica-Unac, za!titna zona

Zona izme&u Krke i Basta$ice podru'je je s o'uvanom prirodom i rijetko naseljeno, a podru'je od Basta$ice do Unca podru'je je sa zna'ajnim poljoprivrednim povr$inama i gospodarskim sadr%ajima, gusto naseljeno

Na podru'ju zone Krka-Basta$ica-Unac nalaze se sljede"a stani$ta: vodena stani$ta i poljoprivredne povr$ine, pa$njaci te $ume bukve i $ume cera.



Zona Ripa#, za!titna zona

Zonu 'ini prete%ito urbanizirano i gusto naseljeno podru'je

Na podru'ju zone Ripa' nalaze se sljede"a stani$ta: vla%na stani$ta, poljoprivredne povr$ine, naselja, $ume kitnjaka i obi'nog graba, $ume bukve te $ume kitnjaka i cera.



Zona Ora!ac, za!titna zona

Zonu 'ini prete%ito urbanizirano podru'je i podru'je s poljoprivrednim povr$inama, gusto naseljeno

Na podru'ju zone Ora$ac nalaze se sljede"a stani$ta: poljoprivredne povr$ine, naselja, $ume bukve, $ume kitnjaka i cera, te $ume cera.

Zonom treba upravljati posredno s ciljem zar%avanja i o'uvanja postoje"eg stanja prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti, o'uvanja lokalnih zajednica, te sprje'avanja utjecaja gospodarskih aktivnosti na podru'je NP.


2.1.6. Prikaz podru#ja na mapama

Granice Nacionalnoga parka „Una“ i podru'ja re%ima stroge za$tite iz 'lanka 4. st. 2. i 3. prikazane su na dr%avnoj topografskoj karti u mjerilu 1:25 000, koja je sastavni dio Zakona. Granice podru'ja iz stavka 1. 'lanka 4. detaljno se prikazuju na digitalnom katastarskom planu.

Dr%avna topografska karta i digitalni katastarski plan iz stavka 2. 'lanka 4. Zakona u izvornom se obliku pohranjuju u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Parlament FBiH) i Federalnom ministarstvu okoli$a i turizma, a duplikati pri Kantonalnom ministarstvu prostornog ure&enja, obnove, razvitka i za$tite okoline i Slu%bi za urbanizam u Op"ini Biha", te pri Javnom poduze"u koje upravlja Nacionalnim parkom.



2.2. Abioti#ki faktori

2.2.1 Geologija i geomorfologija

Geolo$ki sastav podru'ja Nacionalnog parka Una je veoma kompleksan. Nastao je kao rezultat vrlo slo%enih endodinamskih procesa, kroz dugu geolo$ku istoriju ovoga prostora, pri 'emu su se obrazovale veoma raznovrsne formacije magmatskih, sedimentnih i metamorfnih stijena. U uvjetima vodene i kopnene sredine razvio se veoma raznovrstan biljni i %ivotinjski svijet.

Sa aspekta op"eg geomorfolo$kog polo%aja $ire podru'je Nacionalnog parka Una pripada megageomorfolo$koj regionalnoj cjelini Dinarskog planinskog sistema, koji svojim velikim dijelom pripada podru'ju Bosne i Hercegovine. Sa makro-geomorfolo$kog aspekta ovo podru'je pripada morfolo$koj regiji bila i polja Zapadne Bosne, a prema fizionomsko homogenoj regiji Bosansko-hercegova'kog visokog kr$a. Mezoregionalno nacionalni park pripada morfocjelini Osje'enice s gorskom skupinom Ljuto'a i dolinom Une, dok u ostalim okolnim mezoregijama participira samo svojim manjim dijelom.

Na podru'ju parka se pojavljuju sljede"e morfolo$ke cjeline: doline, kotline, zavale, pobr&a, gorski hrptovi i gorski masivi s predgorskim stepenicama.

Posebno su za cijeli razmatrani potez rijeke Une zna'ajni reljefni oblici nastali talo%enjem sedre: sedrene barijerice (najbrojniji oblici su visine 0,5 do 1 m), sedreni oto'i"i4 (razvijeni kod Martin Broda, Kulen Vakufa i Rip'a), tektonski uvjetovani bukovi kod Martin Broda i !trba'ki buk, pe"ine a posebno pe"ina kod Martin Broda i sedreni 'unjevi (!trba'ki buk).

Za cijelo podru'je nacionalnog parka osim doline rijeke Une jo$ je zna'ajan orografski sklop i morfolo$ke specifi'nost podru'ja sliva rijeke Unca. On ima prete%no planinski karakter i u razmatranom podru'ju nalazi se kanjonasta dolina od Bastasa do Martin Broda du%ine oko 20 km, pada po liniji talvega od oko 100 m i dubine 200 do 300 m. Planine raspore&ene po rubu bazena sliva i imaju dinarski pravac pru%anja. Prema unutra$njosti sliva, sa obje strane Unca, ove planine su zasje'ene dvjema povr$inama, koje razdvaja dobro o'uvan fluvijalni pregib. Najzad u reljefu sliva jasno se isti'e uska kompozitna dolina Unca. Najistaknutije elemente reljefa 'ine Osje'enica i Klekova'a koje grade jedinstven planinski vijenac prosje'ne visine 1500 m, izdu%en od SZ ka JI. Ovaj vijenac po'inje neposredno iznad Une (Ivovac 849 m) i pru%a se ka jugoistoku sve do sjevernog dijela Glamo'kog polja. Ovaj vijenac je gra&en od kre'njaka, bezvodan, te$ko prohodan i nenaseljen. Jedini prijelaz preko ovih planina 'ini O$treljski prevoj (1033 m). Osim doline rijeke Une, na razmatranom podru'ju zna'ajni su jo$ i kotlinsko pro$irenje u zoni u$"a Unca u Unu, niz ponora sitastog tipa i vodoizda$ni izvor Crno vrelo, potok na potezu Ora$ac- Dulibe (du%ine oko 10 km), potok Ra'i" (du%ine oko 5,5 km), potok Sklop (du%ine oko 4 km) i potok Doljanka (du%ine oko 3 km).

2.2.2 Hidrologija i hidrografija

Na razmatranom podru'ju uzetom u obzir za izradu Studije izvodljivosti za NP Una, Una je hidrografski vrlo oslabljenog toka, zbog orografskog sklopa i geolo$kih uvjetovanosti. Rasprostranjene kr$ke forme karbonatnih stijena bitno su utjecale na morfologiju rije'ne doline pa tako i na redukciju povr$inske rje'ne mre%e. Zato se na razmatranom potezu u rijeku Unu od njenog izvora do Biha"a ulijeva mali broj pritoka, od kojih su zna'ajniji samo desni pritoci i to izme&u njenog izvori$ta i Martin Broda: Srebrenica, zatim Krka i na kraju Unac.

4 Starost najmla&ih sedrenih tvorevina blizu izvori$ta Une odre&ena je na oko 3.000 godina. Ve"ina ostalih rezultata dala je tako&er holocensku starost od oko 6.000 - 7.000 godina. Me&utim, dobivene su i starosti sedre izme&u 90.000 i 130.000 godina, te oko 250.000, a tako&er i 300.000 godina


28

Unac kao najve"a pritoka na ovom dijelu Une hidrografski je tako&er slabo razvijena (povr$inski pritoci postoje samo na njenom izvori$nom dijelu i na lijevoj strani do Drvara, dok se dalje nizvodno sukcesivno u njenom koritu izmjenjuju vrela i ponori, sve do najve"eg Crnog vrela).

Nizvodno od Martin Broda glavna odlika hidrografije je siroma$tvo pritoka, a prihranjivanje Une odvija se direktno iz kr$kih vrela, najizda$nijih oko Kulen Vakufa. Javljaju se jedino manji, ponovo desni pritoci: potoci Ora$ac (Duliba), Ra'i", Sklop i Doljanka.

Prema istra%ivanjima bilansa voda za cijeli sliv Une prosje'no godi$nje slivom ote'e u rijeku Savu oko 7,3 milijarde m3 vode (novija istra%ivanja ukazuju na oko 7,9 milijardi m3 vode), dok na cijeli sliv padne oko 12,5 milijardi m3 vode.

U ukupnim otjecajnim koli'inama rijeka Una bez Sane daje oko 4,3 milijarde m3 vode, ili oko 60% ukupnih koli'ina. Me&utim, u su$nim godinama doprinos Une u ukupnim koli'inama raste na oko 65%, budu"i se ukupno otjecanje s cijelog sliva smanjuje na oko 75% srednjih, dok se u zasebnom dijelu sliva Une otjecanje smanjuje samo na oko 80% srednjih protoka. Obja$njenje za to su izrazito kr$ke zna'ajke slivnog podru'ja Une, odnosno retencijsko djelovanje kr$kog podzemlja na tom dijelu ukupnog sliva. Rezultat ovih analiza su vrijednosti specifi'nog otjecanja na zasebnom dijelu sliva Une (24, odnosno prema novijim istra%ivanjima preko 26 l/s/km2), te koeficijent otjecanja za taj dio sliva od 62,6%.

Prema dosada$njim analizama i prethodnim prikazima sliv Une ima izrazite zna'ajke kr$kog sliva, kao i zna'ajke kontinentalnog sliva, kojeg karakteriziraju:

o relativno mala razlika u prosje'nim mjese'nim proticajima (najsu$niji mjesec kolovoz ima 37% prosje'nih godi$njih a najvodniji travanj 155% prosje'nih godi$njih proticaja).

o minimalni srednji mjese'ni protoci i minimalni dnevni protoci istog 20-godi$njeg povratnog razdoblja vrlo se malo razlikuju, a minimalni dnevni protoci 20-godi$njeg povratnog razdoblja iznose 14% vi$egodi$njeg prosjeka u profilu Biha"a, 11% u profilu Kulen Vakufa i Martin Broda nizvodno, te 10% u profilu Rmanj Manastira (na Uncu),

o velike vode 100-godi$njeg povratnog razdoblja samo su oko 9 puta ve"e od prosje'nih,

o male vode traju relativno dugo razdoblje, dok velike vode naglo nailaze i kratko traju,

o velike vode rezultat su intenzivnih ki$a i naglog topljenja snijega.

Una kao i svaki drugi vodotok, u oblikovanju svog uzdu%nog profila korita pod utjecajem je tektonskih pokreta, litolo$kog sastava, protoka i nanosa. Od posebne va%nosti je recentna tektonika, posebno uz popre'ne rasjede Martin Broda i !trba'kog buka, gdje je pove"ani pad rijeke uvjetovao njeno sna%no vertikalno usijecanje i poja'anu eroziju. Dodati treba da tektonski pokreti tako&er utje'u i na pove"anu bo'nu eroziju, $to se jasno vidi u obliku njenih meandara, koji pokazuju odgovaraju"e pozitivne ekstreme (kotlina Klise).

Stvarni uzdu%ni profil korita Une od njenog vrela kod Suvaje (398,850 m n.m. – R. Hrvatska) pa do Biha"a (220,160 m n.m. – Federacija BIH), uzimaju"i u obzir nadmorske visine „0“ to'ke vodomjera, predstavlja blagu konkavnu krivulju. Ista me&utim ne pokazuje ujedna'en hod, ve" ima nekoliko lijepo izra%enih prijeloma. To je i razumljivo, obzirom da se tu radi o nesuglasnom, a ne ravnote%nom profilu rije'nog toka, koji bi pretpostavljao.

Naime, u skladu sa Studijom izvodljivosti, u okviru prijedloga monitoringa uo'eni su sljede"i problemi koje se, zbog va%nosti vodnih resursa za samu za$titu podru'ja kao jednog od glavnih fenomena, isti'e u ovom poglavlju: podru'je nacionalnog parka ne raspola%e dovoljnim brojem mjernih stanica na bazi kojih bi se sa sigurno$"u mogle utvrditi sve osobenosti rije'nog re%ima tokova na njegovoj teritoriji. Zato bi bilo neophodno da se mre%u hidrolo$kih mjernih stanica, uz tri postoje"e: Martin Brod na Uni, Kulen Vakuf na Uni i Drvar na Uncu, dopuni s jo$ tri hidrolo$ke stanice (prema podacima iz studije izvodljivosti, i to : Martin Brod (klisura) na Uni, Rmanj Manastir na Uncu i Krka na Krki). Sve tri nove hidrolo$ke stanice trebalo bi opskrbiti limnigrafskim ure&ajem s automatskom dojavom podataka. Uz redovita osmatranja vodostaja, te mjerenja temperature i kvalitete vode, potrebno je na svim profilima ovih postaja mjeriti protok vode



najmanje deset puta godi$nje kod razli'itih stanja u vodotoku. Nakon prvih pet godina takvih mjerenja, vidjet "e se mo%e li se smanjiti broj mjerenja protoka, s obzirom na hidrolo$ku stabilnost mjernih profila.

Kvaliteta voda rijeke Une, Unca i ostalih njenih pritoka i izvora u zna'ajnoj mjeri ovisi o stanju one'i$"enja prostora na njenom slivnom podru'ju, a ona je opet preduvjet za ostvarenje zami$ljenog NP Una, jer o visokoj razini o'uvanosti kakvo"e voda uvelike ovisi i morfologija korita I %ivi svijet u rijeci i njenom okoli$u.

Istra%ivanja kvaliteta voda koja su obuhvatila analizu fizi'ko-hemijskih i biolo$kih parametara (fitobentos, zoobentos, ihtiofauna) su vr$ena na slijede"im lokacijama unutar NP Una: Martin-Brod uzvodno (U-1), Martin-Brod nizvodno (U-2), Kostel (K), !trba'ki buk (!b), te pritoka Unac (Un).

Za rijeku Unu propisana je kakvo"a vode koja mora zadovoljavati5:

o od izvora do Martin Broda – vode I. klase

o od Martin Broda do u$"a u Savu – vode II. klase

Za rijeku Unac propisana je kakvo"a vode koja mora zadovoljavati:

o od izvora do Drvara – vode I. klase

o od Drvara do Martin Broda – voda II. Klase

2.2.3 Klima

!iri prostor Nacionalnog parka predstavlja prijelazno podru'je izme&u ju%nih dijelova sjevernog umjerenog klimatskog pojasa i sjevernih dijelova sjevernog suptropskog klimatskog pojasa.

Na podru'ju sliva rijeke Une su generalno zastupljeni umjereno-kontinentalni, predplaninski i mjestimi'no planinski tip klime, dok $ire podru'je Biha"a po svom geografskom polo%aju pripada pojasu umjereno-kontinentalne klime (oznaka Cfb), s dosta o$trim zimama i toplim ljetima, uzvodni dijelovi doline Une i dolina Unca pod utjecajem su predplaninske i kontinentalno-planinske $umsko-snije%ne klime s o$trim zimama i prohladnim ljetima. Odlike ove predplaninske, te kontinentalno-planinske klime izrazite su padavine u novembru i u proljetnim mjesecima, te obilne snje%ne padaline. Me&utim, ovo podru'je grani'i i s podru'jem sa sredozemnim tipom klime, pa se to odra%ava na re%im padavina (vrijeme njihove pojave u kasnu jesen, te njihove koli'ine i intenziteti), na temperature zraka (npr. na podru'ju Biha"a su prosje'ne temperature i u sije'nju kao najhladnijem mjesecu u vi$egodi$njem razdoblju pra"enja uvijek iznad nule), a tako&er su 'esti iznenadni prodori toplih i hladnih zra'nih masa, kad u kratkom vremenskom intervalu dolazi do brzih promjena temperature, vla%nosti zraka i ostalih klimatolo$kih parametara, koji su uz to pra"eni jakim ju%nim vjetrovima.

U vrijeme izrade studije izvodljivosti, prosje'na godi$nja izoterma umjereno-kontinentalne klime u $iroj oblasti je 10,4°C, pretplaninske 8 do 10, a planinske 4 do 6°C. Za razdoblje od 30 godina na postaji Biha" minimalne prosje'ne mjese'ne temperature javljaju se u sije'nju (0,3°C), maksimalne u srpnju (20,0°C), dok se ekstremi kre"u izme&u -24,8°C (zabilje%eno u sije'nju) i 38,6°C (zabilje%eno u srpnju).

Srednje, odnosno prosje'ne temperature na podru'ju Nacionalnog parka, odnosno Biha"a u 2010. godini su bile u minimalnom odstupanju, te je tako za podru'je Biha"a odstupanje od prosje'ene temperature iznosilo 0,6 stepena C.

5 Propisano u skladu sa MDK za BiH, Sl: list SFRJ 6/78 i 8/78)


30

Tablica 3. Srednje godi$nje vrijednosti temperature za podru'je Biha"a6 Pravo prolje"e po'inje s listanjem breze, lipe krupnolisne i dr.Ujedno je ovo razdoblje kada dnevna temperatura postupno prelazi 10,0 °C, a u prosjeku to je oko 12-tog travnja za podru'je Biha"a. Puna jesen nastaje sa %u"enjem li$"a svog listopadnog drve"a. U isto vrijeme to je svr$etak razdoblja sa srednjom dnevnom temperaturom preko 10,0 °C, koje se zavr$ava oko 24-tog listopada za Biha".

2.2.4 Pedolo!ke karakteristike

Mati'ni supstrat na podru'ju sliva rijeke Une je dosta neujedna'en. Prevladavaju sedimentne stijene razli'ite starosti i sastava, po'ev$i od najstarijih mezozojskih stijena iz razdoblja trijasa, do najmla&ih kvartarnih, odnosno aluvijalnih nanosa uz rijeku Unu. Od vapnena'ko dolomitnih formacija najrasprostranjeniji su sedimenti krede. Oni izgra&uju masive i obronke Plje$evice, koji sa sjeverozapadne i zapadne strane zatvaraju Biha"ko polje i sva izvori$ta, a i $ire podru'je kanjona Une od Biha"a do Kulen Vakufa. To su uglavnom vapnenci i dolomiti donje i gornje krede jako velike 'isto"e, odnosno sadr%e do 99 % CaCO3, pa netopivog ostatka (rezidija) iz kojeg nastaje tlo sadr%e svega 0,2 – 1,0 %.

Kvartarni sedimenti pokrivaju najni%e reljefne polo%aje u kanjonima rijeka Une i Unca, i njihovim $irim dolinama. Prema svim obilje%jima vrlo su raznovrsni. Najrasprostranjeniji su aluvijalni i koluvijalni nanosi, zatim mo'varni sedimenti i talo%ine sedre.

Najzastupljeniji tipovi tala su sme&e vrlo plitko i plitko tlo na jedrim kre'njacima (4757,6 ha), rendzina i vrlo plitko i plitko sme&e tlo na dolomitu (3200,7 ha), sme&e vrlo plitko i plitko tlo na krecnja'ima (3153,9 ha), sme&e vrlo plitko i plitko tlo na jedrim kre'njacima i deluvijalno tlo vrta'a (2397,7 ha), posme&ena rendzina na kre'njacima (2131,4 ha), rendzina na dolomitima (1983,6 ha), sme&e tlo na kre'njaku (1854,2 ha), rendzina, te sme&e vrlo plitko i plitko tlo na kre'njacima i deluvijalno tlo (1075,3 ha).

2.3. Bioti#ki faktori

2.3.1 Flora

Prostor NP Una grade vapnena'ke stijene koje naseljava karakteristi'na vegetacija prilago&ena posebnim uvjetima takvih karakteristi'nih stani$ta kao $to su hazmofitske biljke (pukotinjarke). Ispod ve"ih stjenovitih brda, pod utjecajem hidrosfere i atmosfere odlomljuju se dijelovi stijena, kotrljaju niz padinu, stvaraju"i tako mjestimi'no to'ila (sipare). Ovdje je zastupljen razred Asplenietea rupestrisi to asocijacijama Centaureo glaberrimae-Onosmetum stellulati, Hyssopi-Crepidetum chondriloidis, Centaureo deustae-Campanuletum pyramidalis, Asplenio lepidi-Campanuletum unaensis, Euphorbio pancicii-Asperuletum scutellaris i Dianthi-Moehringietum malyi te razred Thlaspeetea rotundifolii asocijacijama Micromerio thymifolii-Corydaletum leiospermae i Asplenio-Ceterachetum officinalis.

6 Preuzeto sa Unsko-Sanski kanton u brojkama http://www.fzs.ba/Podaci/01.pdf!

2005 10,4 OC

2006 11,5 OC

2007 12,2 OC

2008 12,4 OC

2009 12,1 OC



Korovna i ruderalna vegetacija vezana je uz sva naselja na tome podru'ju. Dobro su razvijene zajednice razreda Bidentetea, Artemisetea i Chenopodietea, zahvaljuju"i ruralnom na'inu %ivota, ekstentivnom ratarstvu i ekstenzivnom sto'arstvu.

2.3.2 Fauna

Beskralje!njaci. Najvi$e podataka o beskralje%njacima prikupljeno je u istra%ivanjima sedrenih slapova na rijeci Uni, koja su u drugoj polovici pro$log stolje"a provodili Matoni'kin i Pavleti" (1959, 1960, 1963 a i b). Navedenim istra%ivanjima na sedrenim slapovima utvr&eno je 'ak 68 svojti makroskopskih beskralje$njaka. Najvi$e, 19 svojti pripada skupini Trichoptera, dok je skupina Ephemeroptera zastupljena s ne$to manje svojti – 14. Tako velika raznolikost faune, te 'ak 36 svojti koje pripadaju skupinama Ephemeroptera, Plecoptera i Trichoptera, ukazuje na izuzetno dobru kakvo"u vode na prikazanim lokalitetima u vrijeme istra%ivanja.

Pogledati Dodatak 2, tablicu D2 za prikaz rezultata istra%ivanja makrozoobentosa Une u travnju 2005. godine.

Kralje!njaci.

Ribe. U 'itavoj rijeci Uni zabilje%eno oko 30 vrsta riba. Gornji tok, koji je i predmet zanimanja ove studije naseljava 15 vrsta ribe iz 4 reda i 6 porodica. Mogu"e je pronala%enje pojedinih unesenih (alohtonih) vrsta riba koje obi'no bivaju slu'ajno ili namjerno uba'ene u vodotoke iz razli'itih, poluopravdanih razloga.

Popis zabilje%enih i o'ekivanih vrsta riba na podru'ju gornjeg toka rijeke Une nalazi se u Dodatku 2.

Vodozemci. Zabilje%enih vrsta vodozemaca (Amphibia) na $irem podru'ju gornjeg toka rijeke Une ima 10 iz redova Anura (bezrepci) i Caudata (repa$i). Vrste prisutne na ovom podru'ju svojom su biologijom uglavnom vezane uz vla%na, mo'varna i vodena stani$ta. Vrste koje je mogu"e o'ekivati su Triturus carnifex (veliki vodenjak), Salamandra atra (crni da%devnjak) i Proteus anguinus ('ovje'ja ribica).

Poznavaju"i biologiju i ekolo$ke zahtjeve pojedinih vrsta vodozemaca kao i tipove stani$ta podru'ja porje'ja Une mogu"e je prisustvo i jo$ nekoliko vrsta vodozemaca. Vrste koje je dakle mogu"e o'ekivati su Triturus carnifex (veliki vodenjak), Salamandra atra (crni da%devnjak) i Proteus anguinus ('ovje'ja ribica). Ukoliko crni da%devnjak dolazi na podru'ju oko rijeke Une vjerojatno je prisutan na vla%nim livadama i mije$anim $umama iznad 800 m visine. S obzirom na kr$ki karakter 'itavog podru'ja i velik broj odgovaraju"ih podzemnih stani$ta lako je mogu"e da je 'ovje'ja ribica prisutna na $irem podru'ju.

Popis zabilje%enih i o'ekivanih vrsta vodozemaca na podru'ju gornjeg toka rijeke Une nalazi se u Dodatku 2, tablici D3.

Gmazovi. Na $irem podru'ju gornjeg toka rijeke Une prisutno je 12 vrsta gmazova iz dvaju redova: kornja'e (Chelonia) i ljuska$i (Squamata).Na temelju pretpostavki smatra se da bi na ovom podru'ju mogle biti prisutne i slijede"e vrste: Algyroides nigropunctatus (mrki ljuskavi gu$ter), Lacerta horvathi (velebitska gu$terica) i Vipera macrops (gorski %utokrug).

Popis zabilje%enih i o'ekivanih vrsta gmazova na podru'ju gornjeg toka rijeke Une nalazi se u Dodatku 2, tablici D4.

Ptice. Na temelju podataka promatranja i prou'avanja ptica na $irem podru'ju Like i gornjeg Pounja na ovom je $irem prostoru zabilje%eno vi$e od 120 vrsta ptica. S obzirom da je podru'je Balkanskog poluotoka jedno od migracijskih koridora selidbe ptica prema Africi, posebice u preletu ili kao odmori$te, na temelju literaturnih podataka i podataka o ornitofauni $ireg podru'ja Like i Pokuplja mo%emo o'ekivati da broj vrsta ptica prelazi 160 vrsta.

Popis zabilje%enih i o'ekivanih vrsta ptica na podru'ju gornjeg toka rijeke Une nalazi se u Dodatku 2.


32

Sisavci. Me&u 60-ak prisutnih vrsta sisavaca koji nastanjuju podru'je gornjeg toka Une 9 pripada kukcojedima (Insectivora), 16 $i$mi$ima (Chiroptera), 13 zvijerima (Carnivora), 3 redu parnoprsta$i (Arctiodactyla) 17 glodavcima (Rodentia) i 1 redu dvojezupci (Lagomorpha).

Dio o'ekivanih vrsta, prvenstveno $i$mi$a, uvr$ten je na temelju pretpostavki ili na temelju saznanja da obitavaju na okolnim podru'jima. Tako se o'ekuje da uz sigurno prisutne vrste na $irem podru'ju obitava jo$ 9 vrsta $i$mi$a. Me&u parnoprsta$ima (Artiodactyla) pretpostavlja se da su prisutne jo$ dvije vrste: jelen lopatar (Dama dama) i divokoza (Rupicapra rupicapra).

Unutar skupine glodavci (Rodentia) 'etiri su vrste koje bi tako&er mogle obitavati na ovom podru'ju i to su alpski voluhari" (Microtus multiplex), vrtni puh (Eliomys quercinus), nutrija (Myocastor coypus) i patuljasti mi$ (Micromys minutus).

Popis zabilje%enih i o'ekivanih vrsta sisavaca na podru'ju gornjeg toka rijeke Une nalazi se u Dodatku 2, tablici D5.

2.3.3. Stani!ta i ekosistemi

Kopnena stani$ta na prostoru budu"eg NP Una su livade, pa$njaci i $ume. Najve"i dio povr$ina predvi&enog za Nacionalni park pokrivaju razli'iti tipovi $uma, kako klimazonalnih tako i ekstrazonalnih i azonalnih. Travnjaci Pounja predstavljaju antropogene trajne stadije, te se mogu odr%ati samo uz stalni posredni (ispa$a) ili neposredni (ko$nja) utjecaj 'ovjeka.

Od $uma zastupljene su $ume razreda Querco-Fagetea i to asocijacije Asparago tenuifolii -Quercetum pubescentis, Quercetum cerris s.l., Aceri-Carpinetum orientalis, Seserio autumnalis -Ostryetum carpinifoliae, Rusco aculeati - Ostryetum carpinifoliae, Aceri obtusati – Fagetum, Aceri - Tilietum mixtum, Salicetum albo-fragilis i Alnetum glutinosae. Zastupljene su i kultivirane ne$umske povr$ine i stani$ta s korovnom i ruderalnom vegetacijom (Poljoprivredne povr$ine i kultivirani krajobraz) te izgra&ena i industrijska stani$ta.

Podru'je obiluje vapnena'kim stijenama koje naseljavaju hazmofitske biljke (pukotinjarke). Ispod ve"ih stjenovitih brda, pod utjecajem hidrosfere i atmosfere odlomljuju se dijelovi stijena, kotrljaju niz padinu, stvaraju"i tako mjestimi'no to'ila (sipare).

Travnjaci su zastupljeni razredom Bromo - Plantaginetea i to asocijacijama Physospermo -Satureietum montanae, Artemisio albae - Rutetum, Satureio subspicatae - Festucetum dalmaticae i Achilleo nobilis - Dorycnietum herbacei. Na vi$im polo%ajima iznad samog kanjona, na zaravnjenom terenu s dubljim sitnim tlom mjestimi'no su razvijeni travnjaci iz reda Brometalia erecti.

Vodena stani$ta obuhva"aju podru'je rijeka Une i Unca. Same rijeke Una i Unac nemaju razvijenu vodenu makrofitsku vegetaciju u podru'ju istra%ivanja, ve" se samo sporadi'no u malim tihim lagunama mo%e ponegdje na"i koja makrofitska vrsta.

Od vla%nih stani$ta na promatranom podru'ju zastupljeni su vla%ni i mo'varni travnjaci, visoke zeleni te tr$"aci. Na podru'ju uz samu rijeku Una razvijene su higrofilne zajednice $uma i $ibljaka vrba, joha, rakite i ive.

Stani$ta na sedrenim slapovima predstavljaju svojim specifi'nim ekolo$kim uvjetima poseban biotop, koji se znatno razlikuje od svih ostalih stani$ta u slatkim vodama. Ukupno je na slapovima na&eno, izuzev$i vi$e bilje i dijatomeje 42 vrste biljaka i to 25 vrsta alga i 17 vrsta mahovina. Sve ove biljke sudjeluju u izgradnji sedrenih tvorevina, osim 2 vrste hepatika. Ve"ina su dakle porofiti, dok samo neznatan broj su aporofiti.

2.3.4. Rijetke, ugro$ene i za!ti"ene biljne i $ivotinjske vrste, stani!ta i endemi

Podru'je rijeke Une nalazi se u podru'ju Dinarskog kr$a i uvr$tena je u KEC podru'je $to samo potvr&uje njezinu vrijednost i potrebu za za$titom te o'uvanjem bioraznolikosti.



Tako&er se ovdje javljaju refugijalno-reliktna stani$ta koja predstavljaju jedinstveni udio u %ivotnoj sredini Bosne i Hercegovine. To su podru'ja koja su u najmanjoj mjeri izmijenjena u razdoblju izme&u predglacijacije i postglacijacije, a pri tome su o'uvala svoje prirodne ekolo$ke vrijednosti. Javlja se veliki broj tercijarnih biljnih i %ivotinjskih vrsta koje su pre%ivjele klimatske promjene u posljednjem glacijalnom periodu te su ta stani$ta bila su uto'i$te za mnoge biljne i %ivotinjske vrste tokom ledenog doba.

Tako je danas u kanjonu rijeke Une jo$ uvijek prisutan veliki broj endemskih i refugijalno-reliktnih ekosistema, koji u sintaksonomskom pogledu pripadaju uglavnom vegetacijskim razredima Asplenietea rupestris (H.Meier) Br.-Bl 1934 i Thlaspeetea rotundifoliii Br.-Bl. 1947.

(IV Nacionalni izvje!taj za Konvenciju o biodiverzitetu - Procjena nacionalnih ciljeva za biodiverzitet 2010 – NACRT, str. 11 i 12)

Jo$ se mogu istaknuti populacije reliktne vrste Platanus orientalis, koja u priobalnom pojasu kanjonskog toka rijeke Une, s crnom johom oblikuje i reliktne vodoljubive zajednice poznate jedino iz ovog kanjona. Reliktno-refugijalna stani$ta u slivnom podrucju rijeke Une vide se na slici 6, a pregled reliktno-refugijalnih stani$ta u tablici 4 (Bosna i Hercegovina Zemlja raznolikosti, Federalno ministarstvo okoli$a i turizma, 2008).

Slika 6. Reliktno-refugijalna stani$ta u slivnom podrucju rijeke Une (Bosna i Hercegovina Zemlja raznolikosti, Federalno ministarstvo okoli$a i turizma, 2008)


34

Tablica 4. Sintaksonomski pregled zajednica na reliktno-refugijalnim stani$tima u slivnom podru'ju rijeke Une (Bosna i Hercegovina Zemlja raznolikosti, Federalno ministarstvo okoli$a i turizma, 2008)



Osim toga, zastupljene su endemi'ne vrste u%eg (stenoendemi) i $ireg podru'ja. Dinarske su rasprostranjenosti Micromeria thymifolia, Hieracium waldsteinii, Corydalis leiosperma, Erysimum lineariifolium, Berberis croatica, Centaurea glaberrima, Onosma stellulata, Rhamnus illyrica, Iris bosniaca, Iris illyrica, Dianthus kitaibelii. Balkanske su vrste Opopanax chironium, Campanula balcanica, Cerastium decalvans, Digitalis laevigata, Melampyrum hoermannianum, Bupleurum kraglii, Verbascum abietinum, Asperula purpurea, Euphorbia glabriflora, Asperula longiflora, Cirsium candelabrum, Thymus jankae, Dianthus cruenthus, Euphorbia pancicii, Asperula scutellaris, balkansko-apeninske su Campanula pyramidalis, Frangula rupestris, Galium corrudaefolium, Arabis flavenscens, Sesleria tenuifolia, Eryngium amethystinum, Satureja subspicata, Cirsium montanum, Alyssoides graeca, Centaurea deusta, dinarsko-apeninska je vrsta Crepis chondriloides. Naju%e su rasprostranjenosti Campanula waldsteiniana ssp. unaensis i Moehringia bavarica ssp. malyi, koje su zasad na&ene samo na podru'ju Pounja. Ve"ina navedenih vrsta raste na stijenama i nisu ugro%ene.

Uz gore navedene vrste od kojih su mnoge rijetke, na promatranom podru'ju nalaze se i ugro%ene vrste Carex paniculata, Carex riparia, Carex panicea, Filipendula ulmaria, Phragmites australis, Hypericum tetrapterum i druge.

Beskralje!njaci. Prema postoje"im podacima na promatranom podru'ju nisu zabilje%ene endemske vrste niti rijetke i ugro%ene vrste beskralje$njaka. Od kopnenih gastropoda u kanjonu Une je konstatirano 11 vrsta koje su ostaci glacijalnih i predglacijalnih razdoblja: Acanthinulla amellata, Acanthinulla harpa, VolIonio tenuiabris, Vitrea contortua, Vitrea subefusa, Vitrea pygmaea, Oxychius alliarius, Oxychius diaphaneus, Phenacoimax annuaris, Semiimax semiimax, Acicua poita.

Kralje!njaci.U Uni obitavaju rijetke (lipljen) i endemske svojte riba mladica (Hucho hucho) i plotica (Rutilus pigus) koje se smatraju endemima Dunavskog sliva te Barbus balcanicus koja je prema istra%ivanjima endem zapadnog dijela Dunavskog sliva (Sava i njeni pritoci). Uz endemsku podvrstu %utog muka'a (Bombina variegata scabra) na $irem je podru'ju mogu"e prisustvo jo$ nekoliko svojti koje su endemi'ne i rijetke poput 'ovje'je ribice (Proteus anguinus) i crnog da%devnjaka (Salamandra atra).

Vodozemci.Ugro%ene vrste na ovom podru'ju bile bi planinski vodenjak (Triturus alpestris) i gatalinka (Hyla arborea). Ukoliko se uzmu u obzir pretpostavljene vrste popisu se mogu pridodati i 'ovje'ja ribica (Proteus anguinus) te crni da%devnjak (Salamndra atra).

#ovje'ja ribica (Proteus anguinus) je reliktna vrsta vodozemca i endem kr$kog podzemlja. )ivi u afoti'kim podzemnim stani$tima i obitava u velikom sistemu $pilja, jama i pukotina u kr$u. Ova vrsta se smatra ugro%ena i na me&unarodnoj i na nacionalnoj razini. Najzna'ajniji razlog ugro%avanja 'ovje'je ribice je pove"ano one'i$"enje podzemnih voda i smanjenje njihove razine.

Razlozi ugro%enosti vrste Salamandra atra ove vrste su intenziviranje prometa (pogibanje na cestama), pove"anje poljoprivrede, pove"anje kiselosti tla i one'i$"enje. Veliki vodenjak (Triturus carnifex) je pod najve"im negativnim pritiskom antropogenih utjecaja od svih vrsta vodenjaka zbog uni$tenja i smanjenja kopnenih i vodenih stani$ta.

Vodozemci ovog podru'ja obuhva"eni su za$titom i prema me&unarodnim konvencijama te kriterijima ugro%enosti IUCN. Prema kriterijima Me&unarodne unije za za$titu prirode (IUCN) dvije vrste imaju status ugro%enih vrsta i to: 'ovje'ja ribica (osjetljiva - VU), i obi'na gatalinka (gotovo ugro%ena vrsta - NT).

Prema Bernskoj konvenciji u strogo za$ti"ene vrste (dodatak II), svrstavaju se: Bombina variegata, Bufo bufo, Hyla arborea i Rana dalmatina. Ukoliko se uzmu u obzir i o'ekivane vrste broj se pove"ava za jo$ tri vrste - Proteus anguinus, Salamandra atra i Triturus carnifex. Prema dodatku III iste konvencije u za$ti"ene vrste podru'ja gornjeg Pounja svrstavaju se $areni da%devnjak, planinski vodenjak, mali vodenjak, sme&a krasta'a, livadna sme&a %aba i velika zelena %aba.

Na temelju direktive Europske unije o za$titi prirodnih stani$ta te divlje faune i flore (Habitats Directive) 7 vrsta zaslu%uje pove"anu pa%nju. Na Dodatku II (vrste 'ija za$tita zahtjeva stvaranje posebnih za$ti"enih podru'ja) direktive o stani$tima nalaze se dvije vrste ovog podru'ja: 'ovje'ja ribica (ukoliko je prisutna) i %uti muka'.


36

Prema istoj konvenciji vrste koje je potrebno posebno $tititi (Dodatak IV) su 'ovje'ja ribica, crni da%devnjak, veliki vodenjak, %uti muka', zelena krasta'a, gatalinka i $umska sme&a %aba. Prema Dodatku V (vrte 'ije bi uzimanje u prirodi i iskori$tavanje bilo potrebno regulirati posebnim mjerama upravljanja) $titi za$ti"ene su livadna sme&a %aba i velika zelena %aba.

Tablica D7 prikazuje status ugro%enosti i za$tite pojedinih vrsta vodozemaca u europskim okvirima. Tablica se nalazi u Dodatku 2.

Ribe. Me&u 15 vrsta riba koje su prisutne u rijeci Uni i njenim pritocima nekoliko ih je rijetko i ugro%eno. Pastrva (Salmo trutta), mladica (Hucho hucho) osim $to je endemska vrsta, relativno je rijetka vrsta na 'itavom podru'ju Europe. Lipljen je osjetljiv na one'i$"enje, uslijed smanjenja kvalitete voda i odgovaraju"ih stani$ta. Poto'na mrena (Barbus meridionalis) je sli'no kao i prija$nje vrste osjetljiva zbog smanjenja stani$ta i sve manje o'uvanosti vodotoka. Me&u rijetkim vrstama mo%emo na"i i vrstu pod imenom Pe$ (Cottus gobio). Dvoprugasta uklija je tako&er rijetka i relativno ugro%ena vrsta. Smanjenje kvalitete voda i stani$ta mo%e doprinijeti i smanjenju populacija ove vrste.

Na temelju dodatka III. Bernske konvencije, koji obuhva"a za$ti"ene vrste, sadr%i 6 vrsta – mladica, lipljen, dvoprugasta uklija, poto'na mrena, plotica i pe$.

Prema Direktivi o za$titi stani$ta, Dodatak II. popisuje biljne i %ivotinjske vrste 'ija se za$tita temelji na za$titi stani$ta. U istom su dodatku 'etiri vrsta riba koje %ive u porje'ju Une i to su mladica, poto'na mrena, plotica i pe$. Dodatak V. obuhva"a biljne i %ivotinjske vrste 'ije "e iskori$tavanje neizbje%no zahtijevati za$titne mjere kako bi se o'uvale. Na tom je popisu tako&er 4 vrste – mladica, lipljen, mrena, poto'na mrena.

Vrste kategorizirane prema stupnju ugro%enosti i za$titi na temelju me&unarodnih konvencija u gornjem toku Une. Tablica se nalazi u Dodatku 2.

Gmazovi. Gmazovi promatranog podru'ja uglavnom su uobi'ajene kontinentalne vrste. Me&u gmazovima su vjerojatno prisutne neke u%e rasprostranjene svojte poput: isto'ne livadne gu$terice (Lacerta agilis bosnica) – endem balkanskog poluotoka i bosanske ri&ovke (Vipera berus bosniensis) - endem balkanskog poluotoka. Pod uvjetom da su prisutne na ovom podru'ju, jo$ tri svojte se smatraju endemskim: velebitska gu$terica (Arheolacerta horvathi) – isto'noalpski endem, gorski %utokrug (Vipera (ursini) macrops) - endem balkanskog poluotoka i mrki ljuskavi gu$ter (Algyroides nigropunctatus) koji je endem Dinarskog kr$a.

Fauna gmazova podru'ja oko gornjeg toka Une nije previ$e brojna i ne sadr%i velik broj endemi'nih i rijetkih vrsta. Me&utim, me&u njima se nalaze neke vrste koje su ugro%ene, osjetljive, rijetke i zahtijevaju odre&ene za$titne mjere.

S obzirom na nedostatak podataka o stanju populacija Mrkog ljuskavog gu$tera (Algyroides nigropunctatus), te$ko je govoriti o ugro%enosti ove vrste, ali 'injenica je da pritisak od razli'itih ljudskih djelovanja utje'e na smanjenje stani$ta i koli'ine hrane za ovu vrstu.

Razlozi ugro%enosti vrste (Natrix tesellata) ribarica, naj'e$"e se ve%u uz promjene stani$ta, regulacije rijeka, isu$ivanje, melioracije i one'i$"enja

Velebitska gu$terica (Archeolacerta horvathi) je endemska svojta isto'nih Alpa i sjevernih Dinarida, a najve"i problem u za$titi vrste predstavlja nedostatak podataka o populacijskoj strukturi i dinamici.

Na podru'ju balkanskog poluotoka prisutna je podvrsta livadne gu$terice, (Lacerta agilis bosnica) i podvrsta ri&ovke, (Vipera berus bosniensis) o kojoima postoji vrlo malo podataka. Vrstu gorski %utokrug (Vipera (ursini) macrops) ugro%avaju izgradnja prometnica i zarastanje livada zbog nestajanja tradicionalnog sto'arstva.

Gmazovi ovog podru'ja obuhva"eni su za$titom i prema me&unarodnim konvencijama te kriterijima ugro%enosti IUCN-a. Prema kriterijima Me&unarodne unije za za$titu prirode (IUCN) dvije vrste imaju status ugro%enih vrsta i to: gorski %utokrug (ukoliko je prisutan) u kategoriji ugro%ene vrste (EN), i barska kornja'a kao gotovo ugro%ena vrsta (NT). Prema Konvenciji o za$titi europskih divljih vrsta i prirodnih stani$ta (Bernska konvencija) 11 je (uklju'uju"i i o'ekivane vrste) strogo za$ti"enih vrsta (Dodatak II) gmazova -



barska kornja'a, mrki ljuskavi gu$ter, livadna gu$terica, zelemba", velebitska gu$terica, zidna gu$terica, smukulja, bjelica, ribarica, gorski %utokrug i poskok. Na temelju Dodatka III, za$ti"eno je jo$ 4 vrste – sljepi", %ivorodna gu$terica, bjelou$ka i ri&ovka. Prema Direktivi Europske unije o za$titi prirodnih stani$ta i divlje faune i flore (Habitats Directive), Dodatak II (%ivotinjske vrste 'ija za$tita zahtjeva utvr&ivanje posebnih za$ti"enih podru'ja) navodi 'an'aru i gorskog %utokruga. Prema Dodatku IV (%ivotinjske vrste koje zahtijevaju strogu za$titu), iste direktive, za$ti"eno je 11 vrsta: barska kornja'a, mrki ljuskavi gu$ter, livadna gu$terica, zelemba", velebitska gu$terica, zidna gu$terica, smukulja, bjelica, ribarica, gorski %utokrug i poskok.

Tablica D8 prikazuje status ugro%enosti pojedinih vrsta gmazova u europskim okvirima. Tablica se nalazi u Dodatku 2.

Ptice. Do sada nisu zabilje%ene endemske svojte ptica na promatranom podru'ju.Ornitofauna promatranog podru'ja je zanimljiva zbog prisustva pojedinih rijetkih i ugro%enih vrsta, te zbog velikog broja pjevica. Vrlo interesantna vrsta je veliki tetrijeb (Tetrao urogallus) koji je prili'no ugro%en zbog prekomjernog lova i smanjenja neophodnih $umskih stani$ta. Zanimljivo je da na $irem podru'ju vjerojatno obitava lje$tarka (Tetrastes bonasia) koja je prili'no rijetka i skrovita vrsta, a nastanjuje $umska stani$ta. Lje$tarka je u ve"ini Europe ugro%ena razli'itim $umskim zahvatima, gradnjom cesta i prekomjernom sje'om i kr'enjem $uma.

Valja istaknuti i kosca (Crex crex), jednu vrlo rijetku i ugro%enu pticu karakteristi'nu za vla%ne travnjake i livade. Dakako da treba spomenuti i bogatstvo ptica duplja$ica, u prvom redu djetli"a (Piciformes), sova (Strigiformes), sjenica (Paridae), te poluduplja$ica iz skupine muharica (Muscicapidae). Ovdje su prisutne i brojne druge za$ti"ene pti'je vrste, me&u kojima svakako treba naglasiti surog orla i sivog sokola.

Ptice su mo%da najvi$e za$ti"ena skupina me&unarodnim konvencijama i IUCN kategorizacijom. Prema kriterijima IUCN dvije vrste ptica imaju status ugro%enih vrsta i to obje u kategoriji gotovo ugro%enih vrsta (NT) – kosac i $tekavac. Prema Konvenciji o za$titi europskih divljih vrsta i prirodnih stani$ta (Bernska konvencija) 22 vrste su za$ti"ene. Sedamnaest (17) je strogo za$ti"enih vrsta (Dodatak II) ptica, dok je na temelju Dodatka III, za$ti"eno je jo$ 5 vrsta. Prema Bonnskoj konvenciji o za$titi migratornih vrsta %ivotinja, Dodatak II navodi 19 vrsta ptica, dok Dodatak I samo jednu vrstu. Washingtonska konvencija tj. konvencija o me&unarodnoj trgovini ugro%enim vrstama divljih %ivotinja i biljaka (CITES), sa svoja dva dodatka uklju'uje 8 vrsta, 7 na dodatku II i jednu na dodatku I.

Tablica D9 prikazuje ugro%enost i za$tite pojedinih vrsta ptica gnjezdarica na podru'ju gornjeg Pounja. Tablica se nalazi u Dodatku 2.

Sisavci. Me&u sisavcima gornjeg dijela toka Une nalaze se dvije endemi'ne svojte: runati voluhar (Dinaromys bogdanovi) – oromediteranski endem i alpski voluhari" (Microtus multiplex) – isto'noalpski endem. Ove dvije vrste nisu sigurno prisutne ve" se samo pretpostavlja da bi mogle obitavati na $irem podru'ju.

Prema Zakonu o za$titi prirode te Pravilniku o za$titi pojedinih vrsta sisavaca, Mammalia (N.N. 31/95.) za$ti"eno je 33 vrste sisavaca podru'ja Une, dok je 8 vrsta za$ti"eno prema Pravilniku o lovostaju. Od za$ti"enih sisavaca uz mnoge ugro%ene i osjetljive vrste $i$mi$a valja naglasiti tri velike zvijeri, tri najve"a europska predatora – vuka, risa i medvjeda. Velik broj iz skupine zvijeri – vidra, jazavac, lasica i zerdav.

Na IUCN-ovom popisu ugro%enih sisavaca Europe nalazi se 17 vrsta u dvije kategorije ugro%enosti. Pet vrsta se smatra osjetljivim (VU) i to 'etiri vrste $i$mi$a i vrtni puh. Ostalih 12 vrsta je u kategoriji gotovo ugro%enih vrsta (NT). Najugro%enija skupina su $i$mi$i sa 8 nabrojanih vrsta, a slijede ih rijetke i endemi'ne vrste glodavaca, te zvijeri.

Prema popisima Bernske konvencije koja $titi europske divlje vrste i prirodna stani$ta 50 vrsta podru'ja oko gornjeg toka Une je za$ti"eno. Dvadeset 'etiri vrste se nalaze na dodatku II (strogo za$ti"ene vrste), dok je 26 vrsta na dodatku III (za$ti"ene faune).


38

Prema Direktivi Europske unije o za$titi prirodnih stani$ta i divlje faune i flore (Habitats Directive), dodatak II navodi 14 vrsta sisavaca, dodatak IV 29vrsta, dok su tri vrste navedene na dodatku V. Dvadeset i dvije vrsta $i$mi$a za$ti"ene su Bonnskom konvencijom koja $titi migratorne vrste %ivotinja.

Tablica D11. prikazuje status ugro%enosti i za$tite pojedinih vrsta sisavaca u prema Europskim konvencijama i IUCN kategorijama za$tite. Tablica se nalazi u Dodatku 2.

2.3.5. Pejza$

Kompletno podru'je Nacionalnog parka Una obiluje prelijepim i %ivopisnim krajobrazima, koji zajedno 'ine jednu cjelinu koja se zasigurno izdvaja kao jedna od najljep$ih lokacija u ovom dijelu Europe. Najljep$u hidrogeolo$ku, reljefnu i krajobraznu osobitost ovog podru'ja predstavljaju sedrene barijere na rijeci Uni. Javljaju se gotovo na cijelom toku Une, a na podru'ju Nacionalnog parka Una najzna'ajnije su u podru'ju Martin Broda, !trba'kog buka, Troslapa, Dvoslapa i Rip'a. Javljaju se u vidu podvodnih oto'i"a, koji s vremenom mogu prije"i i u prave rije'ne otoke s vegetacijom. Tako&er se javljaju kao kaskade, barijerice, te ve"i slapovi vezani uz tektonske pokrete. Pe"ine, kao jo$ jedna geolo$ka osobitost, predstavljaju posebne oblike krajobraza, te se predpostavlja da zbog znatne skra$"enosti karbonatnih naslaga mogle biti brojne, iako je registrirana samo pe"ina u sedrenim naslagama Martin Broda. Pretpostavlja se da su ostale mogu"e takve pojave zbog te$ke dostupnosti neistra%ene.

Okolne planine Plje$evica i Grme' predstavljaju fantasti'ne vidikovce Biha"ke kotline uklju'uju"i i smaragdnu rijeku Unu. Neizostavni atraktivni krajobrazi su tako&er !trba'ki buk, kao centralni dio za$ti"enog podru'ja, a koji pru%a mogu"nosti za fantasti'ne sportske i rekreativne aktivnosti, kao i slapovi u Martin brodu.

2.3.6. Razlozi ugro$enosti biodiverziteta

Razlozi ugro$enosti stani!ta. Za biolo$ku raznolikost stani$ta i krajobraza, jednako je va%na svaka zajednica, kao $to je i za raznolikost samih svojti jednako va%na svaka od njih, bez obzira radi li se o lijepom sunovratu (Narcissus angustifolius, rijedak na ovom podru'ju) ili obi'noj maloj vlasnja'i (Poa annua). Raznolika stani$ta obiluju velikim brojem vrsta i zajednica. Na razmatranom podru'ju ne mo%e se procijeniti to'an broj niti svojti niti zajednica, ali je mo%da indikativna usporedba s npr. Austrijom. Ona ima oko 2000 vrsta, a prostorno malo podru'je Une i Unca, po procjeni, vi$e od 1000. Uz to, tu se nalaze mnoge endemi'ne vrste te reliktno - refugijalne zajednice, va%ne ne samo za u%e podru'je, ve" i za ukupnu biolo$ku raznolikost Europe. Stoga je za o'ekivati da "e i veliki dio ovog podru'ja biti uvr$ten i u projekt Natura 2000.

Ugro%ena stani$ta na podru'ju NP su prvenstveno mo'varne zajednice tr$"aka, visokih $a$eva, visokih zeleni i travnjaka, kojih na ovom podru'ju ima malo, a trend je njihova isu$ivanja. Tako&er su ugro%eni kamenjarski pa$njaci, ali i drugi mezofilniji pa$njaci te rijetke livade ko$anice, zbog napu$tanja tradicionalne poljoprivrede. Me&utim, kako o podru'ju gornjeg toka rijeke Une i zate'enoj biolo$koj raznolikosti postoji vrlo malo podataka, nije dobro pretpostavljati i procjenjivati stanje i ugro%enost stani$ta ovog podru'ja bez provedene precizne analize i procjene stanja 'itavog ekosustava. Zato "e se razlozi ugro%enosti stani$ta na podru'ju NP odrediti na temelju spoznaja dobivenih istra%ivanjima na $irem podru'ju gornjeg toka rijeke Une:

1) One#i!"enje tla, vode i zraka

One'i$"enje vode predstavlja problem za bilo koje stani$te, a kr$ki predjeli su posebno osjetljivi. U kr$u je osnovna komponenta voda koja sudjeluje u stvaranju, razgradnji i oblikovanju kr$kih oblika i fenomena. Voda je i odlu'uju"i faktor za formiranje biljnog pokrova te zatim i za faunisti'ka obilje%ja. Problem predstavlja $to je kr$ izuzetno porozan i propustan te bilo kakvo one'i$"enje vrlo brzo prolazi kroz njega i dolazi u podzemne vode. Upravo takav porozni sustav vrlo dobro propu$ta vodu, dok s druge strane ima



izuzetno malu sposobnost prirodne filtracije i samopro'i$"enja. Na taj na'in se one'i$"enje vrlo brzo $iri i prenosi dalje.

Kolika je koli'ina one'i$"enja koje zavr$ava u rijeci Uni i pripadaju"im vodama nije poznato. Zna se samo da su vode nizvodno od naseljenih mjesta uglavnom one'i$"ene otpadom i fekalnim vodama od ku"anstava. Ratna doga&anja su tako&er donekle poremetila prirodnu ravnote%u i uzrokovala vjerojatno pove"anje one'i$"enja voda. Uz one'i$"enje vode javlja se i problem one'i$"enje otpadom koje se naj'e$"e nekontrolirano i neprikladno odla%e. Ovaj problem se naj'e$"e javlja uz ve"a mjesta i gradska sredi$ta. Utjecaj ratnih doga&anja iz nedavne pro$losti o'ituje se u nakupljanju ve"ih koli'ina otpada i to:

o gra&evinskog otpada od sru$enih stambenih i gospodarskih objekata o glomaznog otpada o zaga&enost tla minama

Vrlo velik problem predstavljaju zaostale mine i minska polja. Problem mina, uz ogroman problem za lokalno stanovni$tvo, predstavlja i velik problem za divlje %ivotinje. Me&u najugro%enijima su svakako velike zvijeri (ris, vuk, medvjed), ali vjerojatno i druge vrste poput jazavca, 'aglja, lisice, te srne, divlje svinje i jelena.

2) Iskori!tavanje vode

Dio prirodnih izvora se koristi u funkciji lokalnih vodovoda i poljoprivrednih aktivnosti, $to dovodi do njihove degradacije i smanjenja raznolikosti %ivog svijeta vezanih uz ta stani$ta. Uz nedovoljno o'uvanje prirodnog stanja, mogu"i su utjecaji i na podzemne zalihe voda, te je mogu"e ugro%avanje podzemnih i nadzemnih vodenih biotopa.

3) Deforestacija – sje#a !uma

Nekada dominantni $umski ekolo$ki sustavi danas su znatno manji. Kroz povijest na tim su se prostorima oblikovali novi krajolici i ekolo$ki sustavi prvenstveno kao posljedica poljodjelskih aktivnosti (oranice, livade, pa$njaci), a u novije vrijeme i urbanizacije.

U europskim je zemljama za$tita $umskih stani$ta jedan od va%nijih ciljeva. Razlog tomu je nestanak tj. smanjenje brojnosti pojedinih tipi'nih $umskih vrsta ptica i sisavaca (djetlovke, sove, puhovi, velike zvijeri…) uslijed ubrzane deforestacije i fragmentacije $umskih sastojina. Zato se mnoga za$ti"ena podru'ja u Europi nalaze upravo na mjestima gdje postoje o'uvane i prirodne $umske povr$ine.

Upravo je podru'je oko gornjeg toka Une poznato po o'uvanosti $umskih stani$ta i sastojina. Problem je $to je uslijed ratnih doga&anja do$lo do osiroma$enja stanovni$tva te je ja'e izra%ena potreba za drvnom gra&om i materijalom. Osim sje'e $uma u privatne svrhe, postoji i tendencija industrijskog iskori$tavanja drveta $to dodatno ugro%ava ova $umska podru'ja. Kao dodatni problem neplanske sje'e $uma na kr$kim podru'jima vrlo 'esto se javlja pove"anje erozivnih procesa i stvaranja klizi$ta, uslijed 'ega dolazi do ogoljenja pojedinih podru'ja i smanjenja ukupne biolo$ke raznolikosti, a poja'ana erozija pove"ava i donos hranjivih soli u vodotoke, koje opet mogu izazvati poja'anu organsku proizvodnju (eutrofikacija).

4) Ekonomski rast i aktivnosti vezane uz njega

S prestankom rata i normalizacijom %ivota na 'itavom podru'ju do$lo je do neznatnog pove"anja ekonomskog rasta, ali su se pojavili planovi kojima se predvi&a na tom podru'ju potaknuti ulaganja u intenzivnu poljoprivredu i ribnja'arstvo, rudarstvo i energetiku. Intenzivnu poljoprivredu prati sve ve"a upotreba umjetnih gnojiva i za$titnih sredstava od kojih ve"ina zavr$i u vodotocima i podzemlju. Od ulaganja u rudarstvo najve"a je prijetnja vezana uz otvaranje novog rudnika gipsa na podru'ju Ora$ca, a s obzirom na veliko hidrolo$ko bogatstvo rijeke Une i pritoka velik je pritisak ka iskori$tavanju tog hidrolo$kog potencijala u svrhu proizvodnje energije. Otvaranje rudnika mo%e naru$iti krajobrazne vrijednosti prostora NP, a eventualno pregra&ivanje rijeke i potapanje odre&enih odsje'aka, kao i regulacija toka imalo bi posljedice na kr$ka vodena stani$ta i faunu (posebno beskralje%njake) gornjeg toka rijeke, kroz promjene vodnog re%ima i stalne oscilacije vodene razine, te do znatnog osiroma$enja biolo$ke raznolikosti.


40

Takav ekonomski razvoj utjecao bi i na pove"anje prometa i otvaranje prate"ih pogona, te na pove"anje koli'ina otpada i ispu$tanje otpadnih voda u vodotoke, $to bi sve zajedno moglo izazvati posljedice po kr$ki krajolik i biolo$ku raznolikost.

5) Nedostatak podataka

Posljedica rata na ovom podru'ju je i potpuno uni$tenje i nestanak podataka i baza podataka o bioraznolikosti pojedinih podru'ja. Tako se prija$nja dugogodi$nja istra%ivanja i promatranja ne mogu usporediti sa sada$njim stanjem i najnovijim podacima. Sada$nje stanje karakterizira slaba organizacijska razina istra%ivanja i pra"enja stanja, smanjen broj stru'njaka specijaliziranih za istra%ivanja pojedinih vrsta, kao i dugogodi$nja komunikacijska izolacija unutar BiH i prema inozemstvu.

Za podru'je izvori$nog dijela i porje'ja gornjeg toka rijeke Une je zna'ajno da u usporedbi sa drugim kr$kim vodotocima ne postoje gotovo nikakvi podaci o fauni kralje$njaka. Bez prethodnih podataka je dakako nemogu"e provesti precizne analize i procjene stanja ekosustava. Jednako tako nemogu"e je provoditi monitoring bez prethodnih detaljnih istra%ivanja faune kralje$njaka, ali i ukupne biolo$ke raznolikosti ovog kraja.

6) Zakonska regulativa

Bosna i Hercegovina je potpisnica ve"ine sporazuma i konvencija o za$titi prirodnih stani$ta; me&utim, sama realizacija i stvarna za$tita se uglavnom slabo provodi. BiH je u tranziciji pa je implementacija me&unarodnih konvencija i sporazuma kao i njihovo provo&enje dosta ote%ano, iako je i klju'no u mjerama za$tite prirode. Uo'ava se i neuskla&enost pravne regulative vezano za kori$tenje pojedinih prirodnih dobara na ovom podru'ju, a nedostatna je prekograni'na suradnja vezano za upravljanje, za$titu i kori$tenje voda, te za$titu vrijednih prirodnih podru'ja na cjelokupnom slivnom podru'ju.

7) Klimatske promjene

Iako klimatske promjene nisu me&u klju'nim problemima za o'uvanje stani$ta ovog podru'ja, dugoro'no mogu dovesti do degradacije i fragmentacije pojedinih stani$ta posebice brdskih i planinskih podru'ja.

8) Osjetljivost i zainteresiranost za biolo!ku raznolikost

Doga&anja proteklih godina dovela su do smanjenja socijalnog standarda stanovni$tva, kojemu su prioriteti prvenstveno rje$avanje egzistencijalnih problema i pitanja, tj. bijeg iz siroma$tva. U takvim je okolnostima te$ko pa%nju javnosti usmjeriti prema mjerama za$tite i o'uvanja biolo$ke raznolikosti.

Ukoliko se ne poduzmu mjere za$tite i o'uvanja stani$ta, uz navedene vjerojatne razloge ugro%enosti stani$ta, s obzirom na trendove i uo'ene probleme u okolnim tranzicijskim zemljama postoji mogu"nost od daljnjeg ugro%avanja, degradacije i fragmentacije stani$ta gornjeg toka rijeke Une.

9) Urbanizacija i turizam

Sve je ja'e izra%en trend okupljanja i koncentracije stanovni$tva u gradove i ve"a sredi$ta. Urbanizaciju prati nastajanje sve ve"ih koli'ina otpadnih voda koje se ispu$taju u prijamnike, $to dovodi do one'i$"enja povr$inskih i podzemnih voda te tla $to za posljedicu ima pogor$anje kakvo"e vode.

Podru'je se nalazi na turisti'ki vrlo zanimljivom i posje"enom podru'ju. Unato' 'injenici da turisti donose odre&ene koristi napretku i razvoju, postoji opasnost i od nepo%eljnih posljedica na stani$ta i prirodnu faunu na za$ti"enom podru'ju.

Potencijalno najugro%enija stani$ta na podru'ju NP Una su:

o kr$ke vode - vodena nadzemna stani$ta, a posebno izvori i vrela i sedrene barijere; te vodena podzemna stani$ta

o predplaninske i planinske livade o $umska stani$ta – bukove $ume i mije$ane $ume bukve i jele

Izvori – radi se o vrlo specifi'nim stani$tima koje karakterizira osebujna fauna vezana za specifi'ne uvjete koji tu vladaju. Radi se o kombinaciji podzemne i nadzemne faune te isklju'ivih stanovnika izvora



(krenobionti). Izvori su posebno ugro%eni zbog potreba za pitkom vodom i 'esto su potpuno uni$teni vodozahvatima i kapta%ama. Svakako bi trebalo u zakonsku regulativu unijeti zabranu svih zahvata na izvorima i bar jo$ 500 m nizvodno.

Sedrene barijere – izuzetno osjetljiva zajednica biljnih i %ivotinjskih vrsta, koja omogu"uje stvaranje sedre. Mogu"a su mehani'ka o$te"enja (rafting), a posebno je opasno organsko one'i$"enje, koje mo%e sprije'iti stvaranje sedre. Sedrene barijere su posebno osjetljive na promjene hidrolo$kog re%ima, pa svakako treba sprije'iti zahvate na uzvodnim dijelovima, koji bi to izazvali.

Podzemlje – nedovoljno istra%eno, a cijeli prostor obiluje podzemnim objektima i drugim kr$kim oblicima. Vjerojatno je da podzemna stani$ta obiluju brojnim endemskim i reliktnim vrstama, koje bi mogle nestati i prije ngo se utvrdi njihovo postojanje.

Razlozi ugro$enosti i potencijalne opasnosti za vrste.

1) Fragmentacija (rascjepkanost) i smanjenje prirodnih stani!ta

Opstanak i ugro%avanje svojti i vrsta u najve"oj mjeri ovisi o kvaliteti i o'uvanosti stani$ta. Mnoge vrste ovog podru'ja su prili'no osjetljive na promjene i uni$tavanja stani$ta zbog prilagodbi na specifi'ne uvjete stani$ta. Zato ve"ina razloga ugro%enosti svojti dolazi kao posljedica gubitka te smanjenja prirodnih stani$ta, naro'ito gradnjom cesta, naselja i infrastrukture, te $irenjem intenzivno gospodarenih poljoprivrednih povr$ina. Na ovaj na'in rascjepkani prirodni ekolo$ki sustavi ostaju izolirani poput otoka, u kojima vrste vi$e ne mogu komunicirati s onima u srodnim podru'jima, te u njima dolazi do lokalnog izumiranja vrsta i vrlo brzog siroma$enja biolo$ke raznolikosti.

2) Unos stranih (alohtonih) vrsta u ekolo!ke sustave

Namjerno ili slu'ajno uno$enje stranih (alohtonih) vrsta u ekolo$ki sustav ozbiljno naru$ava postoje"u, vrlo osjetljivu ekolo$ku ravnote%u u njemu. Alohtoni unos, na ovom podru'ju nije ja'e izra%en $to je jedan od dokaza dobre o'uvanosti i kvalitete stani$ta te malog antropogenog utjecaja. Problem je $to su strane vrste 'esto i invazivne, te se samostalno $ire na nova podru'ja rasprostranjenosti tj. $ire svoj areal. Alohtone vrste dakle predstavljaju potencijalni problem koji bi se mogao intenzivirati u budu"nosti.

Unesene vrste prilago&ene su druga'ijim uvjetima stani$ta, nemaju prirodnih grabe%ljivaca te 'esto potiskuju zavi'ajne (autohtone) vrste i vrlo brzo postaju dominantne vrste u ekolo$kom sustavu. Zavi'ajne vrste nestaju i tako se izravno smanjuje biolo$ka raznolikost ekolo$kih sustava. Strane vrste u najve"oj mjeri mogu utjecati na rijetke, ugro%ene i osjetljive vrste.

3) Krivolov

Krivolov je tradicionalno veliki problem na podru'jima sa velikim bogatstvom vrsta i o'uvanosti biolo$kih resursa. Njegovom ve"em intenzitetu doprinijeli su ratna doga&anja i nizak standard lokalnog stanovni$tva. Krivolov predstavlja najve"i problem za velike zvijeri, ptice grabljivice i rijetke $umske vrste (npr. tetrijeb). S obzirom na bogatstvo i kvalitetu ihtiofaune potencijalno su ugro%ene i neke atraktivne vrste riba poput mladice, lipljena, pastrve i plotice. Talijanski lovci-turisti op"enito imaju tendencija ka lovu ptica pjevica i ptica mo'varica. Opasnost predstavlja i pove"anje crnog tr%i$ta jajima i mladim jedinkama rijetkih i endemi'nih vrsta. Na udaru su naj'e$"e ptice grabljivice, ali i druga rijetka fauna poput vodozemaca, gmazova i sisavaca.

4) Nedostatak podataka

#injenica je da o fauni ovog kraja postoji vrlo malo sa'uvanih podataka. O popisima pojedinih skupina kralje$njaka mo%e se samo naga&ati i pretpostavljati $to znatno ote%ava mogu"nost procjene ugro%enosti i za$tite svojti.

5) One#i!"enje

One'i$"enje katkad, osim na sama stani$ta, ima direktan utjecaj na pojedine svojte. Tako pojedine osjetljive svojte mogu nestati ukoliko do&e do ja'eg ili kontinuiranog one'i$"enja.


42

6) Zakonska regulativa

BiH ima zakonsku regulativu za za$titu vrsta kralje$njaka i ona se dalje pro$iruje i postro%uje. Me&utim, prema dosada$njim iskustvima i spoznajama iako je za$tita na papiru je relativno dobra, njeno stvarno provo&enje na terenu i u stvarnosti gotovo da i ne postoji. U BiH ne postoje Crveni popisi kralje$njaka, nedostaje potpuna zakonska regulativa i propisi o za$titi pojedinih svojti kralje$njaka. U takvim uvjetima svojte su neza$ti"ene i nema sankcija za njihovo uznemiravanje i ubijanje.

7) Klimatske promjene

U kr$kom podru'ju promjene klime mogu utjecati na biolo$ku raznolikost u smislu pomicanja i promjene areala pojedinih skupina i vrsta %ivotinja, nestanka pojedinih vrsta, promjene u kvalitativnoj i kvantitativnoj strukturi biocenoza i sl. Ove promjene najve"i problem mogu donijeti za brdske i planinske vrste, alpske i dinarske elemente faune.

8) Turizam

Mnoge vrste su posebno osjetljive i ugro%ene od uznemiravanja, pa 'ak i pogibanja uslijed pove"anja turizma i popratnih aktivnosti kao $to su izgradnja, cestogradnja, trgovina i sl.

Potencijalno najugro%enije svojte su one vrste 'ije populacije su podlo%ne fluktuacijama zbog male brojnosti, osjetljivosti na promjene stani$ta ili direktnog utjecaja od strane 'ovjeka. Me&u takve ugro%ene svojte mogu s ubrojiti mladica, vuk, ris, medvjed. Zna'ajne su tako&er i vrste poput 'ovje'je ribice, crnog da%devnjaka, velebitske gu$terice, %ivorodne gu$terice, kosca, dugonogog $i$mi$a, ri&og $i$mi$a, $irokouhog mra'njaka, lipljena, tetrijeba, ptica grabljivica, sova i dr.

2.3.7. Za!titne mjere za o#uvanje biolo!ke raznolikosti gornjeg Pounja

Znanstvena istra$ivanja – intenzivnim i ciljanim istra%ivanjima, kao i mjerama monitoringa staviti naglasak na inventarizaciju faune kralje$njaka. U drugoj fazi provesti planove oporavka i upravljanja za pojedine rijetke, ugro%ene i endemi'ne vrste

Za!tita stani!ta - sprije'iti degradacije preostalih prirodnih stani$ta, za$tititi i o'uvati prirodna stani$ta ovog podru'ja 'ime se $titi 'itava bioraznolikost – za$tita kr$kih vodenih sustava, o'uvanje $umskih stani$ta, o'uvanje livadnih stani$ta

Za!tita vrsta – akcijski planovi za$tite ugro%enih, endemskih i rijetkih vrsta; Proglasiti neki oblik za$tite na podru'ju gornjeg toka rijeke Une, pro$iriti i povezati budu"a i sada$nja za$ti"ena podru'ja i na taj na'in pomo"i stvaranju mre%e za$ti"enih podru'ja

Obnavljanje (restauracija) izmijenjenih, o!te"enih i uni!tenih stani!ta

Implementacija me&unarodnih konvencija i sporazuma o za$titi svojti i stani$ta, kao i njihovo efikasno provo&enje uz financijsku pomo", tehni'ku pomo" izvana i edukaciju lokalnih stru'njaka; kreirati nove liste ugro%enosti vrsta, uklopiti ih u zakonsku regulativu, kao i strogo provoditi postoje"e za$titne mjere na nacionalnom, ali i regionalnom nivou.

Objektivno procijeniti i regulirati slo%enu problematiku lova i ribolova u blizini i u za$ti"enom podru'ju, te umanjiti jaz izme&u za$titnih mjera i zakonskih odredbi, tj. lovnih i ribolovnih gospodarskih osnova

Pove"ati javnu svijest o vrijednosti kr$kih podru'ja i o'uvanju stani$ta, kao i razbiti tradicionalno mi$ljenje da za$tita prirode i okoli$a kao i za$tita bioraznolikosti direktno povla'i za sobom %rtvovanje ekonomskog razvoja i stvaranja profita.

Prioriteti u inventarizaciji i monitoringu:

o istra%ivanja vodenih stani$ta, posebice kr$kih izvora i vrela, te posebno sedrenih tvorevina o inventarizacija $umskih stani$ta i karakteristi'nih vrsta kralje$njaka, posebno $i$mi$a i ptica o inventarizacija faune brdskih i planinskih livada o inventarizacija petrofilnih vrsta klisura, kanjona i drugih kr$kih stani$ta



o inventarizacija i kartiranje $pilja, te faune podzemnih kr$kih stani$ta o inventarizacija faune beskralje$njaka o pra"enje ihtiofaune, posebice endemskih, osjetljivih i rijetkih vrsta o pra"enje faune i populacija $i$mi$a, s naglaskom na $umske vrste, kolonije %enki s mladima i

mjesta zimovanja o monitoring stanja populacija i kretanja velikih zvijeri (vuk, ris i medvjed) na $irem podru'ju, te

suradnja sa susjednim za$ti"enim podru'jima o pra"enje populacija ugro%enih i rijetkih ptica kao i ornitofaune specifi'nih i osjetljivih stani$ta – $umska ornitofauna, petrofilna ornitofauna, grabljivice, sove, djetlovke

Strategija upravljanja vezana za za$titu biodiverziteta se mo%e odrediti za sljede"a polja aktivnosti: o'uvanje ili unaprje&enje stani$ta/biotopa, strukture stani$ta i diverziteta stani$ta ili vrsta (Management Planning Toolkit, 1999). !to se ti'e stani$ta, mogu"nosti se kre"u od “bez intervencije” do aktivnog upravljanja. Kod vrsta, sve navedene mogu"nosti podrazumijevaju odre&eni nivo intervencije, od odr%avanja populacija do pove"avanja populacije. Posljednja opcija se odnosi na invazivne vrste ili $teto'ine, ukoliko takve postoje na podru'ju. Mogu"nosti upravlja'kih strategija za stani$ta i vrste su opisani u sljede"oj tabeli.

Strategije upravljanja

Stani!ta Vrste Bez intervencije Odr%avanje Ograni#ena intervencija Unaprje&ivanje ili pove"anje populacije Aktivna intervencija Ponovno uvo&enje vrsta na podru'je Kontrola ili smanjenje broja (invazivne vrste ili $teto'ine)

Tablica 5. Strategije upravljanja biodiverzitetnim vrijednostima

2.4. Socio-ekonomske i kulturne karakteristike prostora u pro!losti

2.4.1. Kulturno naslije(e

Podru'je nacionalnog parka je nedvojbeno nastanjeno jo$ od prahistorije, preko anti'kih vremena i srednjeg vijeka pa sve do dana$njih dana. O tome svjedo'e brojna arheolo$ka nalazi$ta, ostaci brojnih utvrda, gradina kao i do danas postoje"i srednjovjekovni gradovi. Najbrojniji su prahistorijski lokaliteti (bronzanog i %eljeznog doba). To su, u pravilu, visinska naselja i gradine, smje$tena na istaknutim geostrate$kim polo%ajima (iznad Une, kao zna'ajne prometnice), s vizualnom komunikacijom i svakako u blizini vode. Takva su naselja imala obrambene zidine s te$ko pristupa'nim prilaznim putovima i ulazima, tako da su relativno lako prepoznatljive i na pojedinim mjestima uo'ljive i danas, ako kameni materijal nije raznesen ili upotrebljen u druge svrhe. Na iste upu"uju i brojni, do danas sa'uvani toponimi, grad, gradina, gradac i sl. Takve utvrde su predstavljale siguran na'in tada$njeg %ivota, jer su bile sigurne, opasane debelim zidovima od potencijalnih neprijatelja.

Za prikaz mnogobrojnih nalazi$ta kulturnog naslije&a iz prahistorijskog doba pogledati tablicu u Dodatku 3.

Iz nalazi$ta odnosno lokaliteta srednjeg vijeka, posebno se izdvajaju: 1. Gr#ka (Ostrovi#ka) Crkvina Vjerovatno kasnosrednjovjekovna crkva zapadno od Grada. Pod gomilom kamena nepravilnog pravougaonog oblika veli'ine10x8 m, temelji zgrade od lomljenog kamena I vrlo tvrdog maltera,

vjerovatno ostaci crkve.


44

2. Ora!ac (Ora!ac), Kasnosrednjovjekovni grad Na istaknutom brdu iznad Ora$a'kog potoka sa'uvana je okrugla kula, ne$to o$te"ena, visine oko 12 m i dio zidova gradskog obora, orijentiranog NW-SE du%ine oko 80 m. Kula je srednjovjekovna, ostali objekti iz turskog doba.

3. Rmanj (Martin Brod), Srednjovjekovni grad Ru$evine grada na u$"u Unca u Unu. Gradski bedemi poru$eni do temelja. Sa'uvala se obla kula visoka cca 10 m kod koje su eta%e odvojene svodovima. Grad je podignut krajem 14. Ili po'etkom 15. vijeka.

4. Crkvina (Careva Luka), O#igrije, Ostaci srednjovjekovne crkve i nadgrobni spomenici

Ostaci srednjovjekovne crkve i nadgrobni spomenici. Ru$evine crkvene gra&evine, me&u njima dvije baze stubova romani'kog stila, 12-13 v. i nekoliko ste"aka u obliku plo'a. Kasni srednji vijek.

Od kulturno-historijskih gra&evina, odnosno nacionalnih spomenika, posebno se izdvaja stari pravoslavni manastir Rmanj u Martin Brodu, sa ostacima originalnih fresaka. Kao $to je ve" navedeno, manastir se nalazi u mjestu Martinbrodu, na zra'noj udaljenosti od: cca 43 km jugosto'no od Biha"a, 19 km zapadno od Bosanskog Petrovca i cca 24 km sjeverozapadno od Drvara, u neposrednoj blizini granice Bosne i Hercegovine sa Republikom Hrvatskom. Manastir, izgra&en cca 30 metara od lijeve obale Unca, nalazi se na udaljenosti od cca 700 m jugoisto'no od u$"a Unca u Unu. Plato na kojem je izgra&ena manastirska crkva ima nadmorsku visinu od cca +324 m.n.v.Nije poznat ta'an datum osnivanja manastira, ali se njegov postanak mo%e datirati u kraj 15. vijeka, odnosno po'etak 16. vijeka.Manastir Rmanj je kroz svoju dugu I burnu historiju pro$ao mnoge uspone I padove, demoliranja I renoviranja, te je manastir poslije ratnih dejstava, ponovo renoviran. Manastirskom kompleksu se pristupa sa zapadne strane, sa lokalne ceste koja povezuje most preko Unca i naselje Martinbrod. Manastirski kompleks je sa isto'ne strane (prema ribnjaku) ogra&en zidom, zidanim $ljakobetonskim blokovima, visokim cca 2,00 metra, dok je sa zapadne strane, prema putu, kompleks ogra&en ogradom od drvenog kolja i pletene metalne mre%e.Za manastir je veoma bitno spomenuti da su ostaci manastirskih freski jedne od najstarijih pravoslavnih freski na ovom podru'ju.U vrijeme II svjetskog rata, na Veliki 'etvrtak, 23. aprila 1944. godine, manastir Rmanj su bombardovali Nijemci i poru$ili ga do temelja. Tom prilikom uni$tene su dragocjene freske kojima je manastir Rmanj bio oslikan.Smatra se da su nastale krajem XV ili po'etkom XVI vijeka, a svakako prije 1520. godine, kada su ove krajeve osvojile Osmanlije. Prvi pisani podatak o rmanjskim freskama ostavio je Kosta Novakovi" u Bosansko-hercegova'kom isto'niku 1894. godine. On u tekstu navodi pretpostavku da su posljednji tragovi rmanjskog %ivopisa pokriveni malterom oko 1878. godine. Me&utim, Zdravko Kajmakovi" smatra da se prekrivanje rmanjskih fresaka desilo ne$to ranije, 1863. godine, za vrijeme velike obnove crkve. Kajmakovi" navodi da su freske »u momentu malterisanja bile u veoma te$kom stanju« i da su »... uglavnom nestale u te$kim kataklizmama kroz koje je pro$ao manastir. Sa'uvano je samo ne$to fragmenata na prizemnim zonama, pod zemljanim nasipima formiranim podizanjem patosa u protezisu i oltarskoj konhi.

Prilikom otkopavanja sru$ene crkve, otkopavanja temelja crkve i 'i$"enja fresaka pokazalo se da su crkva i priprata bile oslikane u isto vrijeme. Ustanovljeno je da je sokl bio ukra$en okerastim nabranim draperijama koje su visile na crvenoj borduri sa kru%nim alkicama. Draperija je po gornjem rubu bila ukra$ena sa tri horizontalne paralelne crvene linije koje prate nabore, a ostali dijelovi su bili ukra$eni sa po tri afrontirana polukruga, tako&er crvene boje. Ovakva dekoracija tekla je 'itavom du%inom sokla u naosu i priprati.

Nakon rekonstrukcije crkve, a prije posljednjih ratnih de$avanja, Zavod za za$titu kulturno-historijskog i prirodnog naslije&a BiH, je u crkvu postavio nekoliko fragmenata fresaka. Fragmenti fresaka su aplicirani na nosa'e sa malternom podlogom i potom pri'vr$"eni na zid crkve. U augustu 1995. godine, tokom akcije »Oluja« fragmenti fresaka su nestali. Ostala je samo jedna plo'a dimenzija 35 x 35 cm na ju%nom zidu crkve. Na njoj su vidljivi motivi rozeta u oker, plavoj i ru%i'astoj boji. Rozete su naslikane na tamnijoj plavoj podlozi. U crkvi je vladi'anski tron postavljen 2004. godine. Rad je Zdravka Popovi"a iz Banje Luke. U ni$i nad ulaznim vratima nalazi se mozaik sa predstavljenim sv. Nikolom. Mozaik je ura&en osamdesetih godina XX vijeka.Na udaljenosti od oko 15-20 metara sjeverno od crkve izgra&ena zgrada novog



manastirskog konaka. Zgrada novog konaka je zidana od ope'nih blokova sa vertikalnim i horizontalnim armiranobetonskim serkla%ima, pokrivena je crijepom, ima podrum, prizemlje, sprat i potkrovnu eta%u, a sama zgrada ima gabaritne dimenzije cca 13 x 28,50 metara.Uz ju%nu fasadu zgrade novog konaka, prislonjen je armiranobetonski postament, gabarita cca 4 x 4 m, za budu"i zvonik, koji treba imati visinu od cca 22,50 m.

Isto'no od crkve, nalazi se aktivno groblje, a najstariji grobovi koji poti'u iz po'etka 20. vijeka, locirani su na dijelu manastirske cjeline na kojoj se nalazilo isto'no krilo starog manastirskog konaka.

Na istoj strani, ispod drvene nadstre$nice pokrivene salonit plo'ama, nalazi se 'eli'na konstrukcija na kojoj su ovje$ena tri zvona. Zvona su proizvedena 2005. godine u Livnici Kremenovi" u Belosavcima, a osve"ena 2. oktobra 2005. godine. Pored freski, potrebno je napomenuti da je sam manastir gra&en od sedrenih blokova, kao autenti'nog materijala prisutnog na podru'ju za$ti"enog podru'ja, odnosno sedrenih nakupina u Martin Brodu. Postoje i brojni spomenici koji su na privremenoj listi Komisije za o'uvanje nacionalnih spomenika,$to zna'i da bi se i neki od njih uskoro mogli biti progla$eni Nacionalnim spomenicima na podru'ju Nacionalnog parka to su: tvr&ava Havala; Lohovska Brda ! Grobljanska kapela sv. Jurja; Ostrovac ! Ostrova'ki grad; prahistorijska gradina, srednjevjekovni i osmanski grad Ripa'; ostaci starog grada I utvrda Ripa'; sojeni'ko naselje iz srednjeg bronzanog i %eljeznog doba, s ostacima anti'ke kulture.

2.4.2. Historijska va$nost prostora

Na razmatranom podru'ju budu"eg NP Una do sada je utvr&eno postojanje 49 arheolo$kih lokaliteta, a cijelo podru'je sadr%ava tragove, ostatke ili o'uvane dijelove starih predpovjesnih naseobina (naseobine kod Rip'a, Hrgara, Ra'i"a, Doljana, Kulen Vakufa, (ukova, Martin Broda), nekropola, sednjovjekovnih gradova (Sokolac, Ripa'ki grad, Ora$ac, Vrnogra', Kula u (ukovima, Prkosi, Kli$evi"i, Havala, Kulen Vakuf, Ostrovica, Rmanj, Bilaj, Veliki Cvjetni"), sakralnih objekata (d%amija, katoli'kih i pravoslavnih crkava, kapela i manastira), te drugih gra&evina ('esmi i $edrvana, mlinova i drugih objekata vezanih uz vodu).

Razina istra%enosti svih ovih lokaliteta, a pogotovo razina njihove konzervacije i obnove, na vrlo je niskoj razini, prete%ito zbog nedostatka sredstava. S time je povezana i trenutna nepristupa'nost ovim lokalitetima i nemogu"nost njihovog otvaranja posjetiteljima (u funkciji edukacije i turisti'kog razvitka), pa se mo%e re"i da cijelo ovo podru'je «le%i» na kulturno-povjesnom blagu koje je uglavnom neistra%eno i potpuno neiskori$teno.

2.4.3. Ranije kori!tenje prostora i zemlji!ta

Na razmatranom podru'ju bile su prisutne tradicionalne gospodarske djelatnosti, koje se ovdje mogu na"i jo$ i danas, ali u manjoj mjeri, $to je rezultat ratnih razaranja i demografske devastacije prostora.

Poljoprivreda. Na podru'ju op"ine Biha" u prijeratnom razdoblju odnos obradivih povr$ina (oranica, livada i pa$njaka) i broja stanovnika bio je ispod 0,4 ha. Nakon rata, zbog depopulacije i pro$irenja podru'ja op"ine ovaj se odnos pove"ao na preko 0,5 ha/stanovniku, ali je ukupno stanje poljoprivredne proizvodnje u op"ini lo$e, budu"i se obra&uje tek oko 30% obradivih povr$ina. Sto'ni fond se nakon rata postupno oporavljao i obnavljao, tako da su na tom podru'ju zastupljene sve prijeratne vrste doma"ih %ivotinja, ali u znatno manjem broju.

%umarstvo. Na podru'ju op"ine Biha" pod $umama je bilo oko 43.000 ha, od 'ega je samo oko 2.500 ha bilo u privatnom, a ostalo je u dru$tvenom vlasni$tvu, odnosno pod upravom dr%avnog poduze"a. Gospodarski zna'aj $uma i unutar podru'ja NP Una je mali, budu"i su u najve"oj mjeri na tom prostoru zastupljene izdana'ke $ume (panja'e), koje predstavljaju odre&eni oblik degradiranih $uma.

Ribolov. Ribarsko - gospodarska osnova op"ine Biha" izra&ena je 2002. godine, na temelju rezultata opse%nih terenskih istra%ivanja. Utvr&eno je za cijeli potez Une i Unca unutar granica op"ine Biha" stanje ihtiopopulacije i potrebne mjere za pobolj$anje stanja, te za o'uvanje i za$titu zate'enih ribljih vrsta.


46

Lovstvo. Najve"i dio ju%nog dijela podru'ja budu"eg NP Una u lovnom pogledu bio je pod upravom lovi$ta «Biha"- jug», koje je bilo pod upravom Unsko-sanskih $uma. Lovi$te je bilo devastirano i u njemu je obitavao znatno manji broj jedinki lovnih vrsta od broja koje to stani$te omogu"ava. Sjeverni dio podru'ja NP Una zaposjeda lovi$te «Biha"», povr$ine oko 58.000 ha.

2.5. Trenutne socio-ekonomske i kulturne karakteristike prostora

2.5.1. Stanovni!tvo

Cijelo podru'je Nacionalnog parka potpada pod Unsko-sanski kanton, odnosno pod Op"inu Biha". Unsko-sanski kanton zauzima krajnje sjeverozapadno podru'je Bosne i Hercegovine i grani'i sa ju%nim i jugoisto'nim dijelovima Republike Hrvatske. Ukupna povr$ina kantona iznosi 4.125 km* $to 'ini 8,2% ukupne povr$ine Bosne i Hercegovine. Po popisu iz 1991.godine na podru'ju Kantona ukupno je %ivjelo oko 350.000 stanovnika, dok po trenutnoj procjeni u Kantonu %ivi oko 307.000 stanovnika.

Na podru'ju Op"ine Biha" prema procjeni %ivi 61.035 stanovnika. Starosna struktura stanovni$tva je kako slijedi: 12% stanovni$tvo starije od 65 godina, 68% stanovni$tva je starosne dobi izme&u 15 i 64 godina 20% stanovni$tva je starosne dobi do 14 godina u 2007. godini. U 2009. godini neznatno je promijenjena struktura stanovni$tva: 20% stanovnika Biha"a je starosne dobi do 14 godina, 69% stanovni$tva je u dobi izme&u 15 i 64 godine i oko 11% stanovnika je starosne dobi preko 64 godine.

Osnovna karakteristika prostora NP Una jeste izuzetno slaba naseljenost. Cjelokupno podru'je Nacionalnog parka Una je od 1961. godine karakterizira smanjenje broja stanovnika. Demografska struktura zna'ajno je promijenjena u odnosu na 1991. godinu. Promjena je nastala uslijed velike migracija stanovni$tva u ratnom periodu. Kad je u pitanju struktura stanovni$tva onda je generalno gledaju"i ovdje najzastupljenija starosna dob preko 45 godina,a evidentan je i stalni porast stanovni$tva preko 65 godina starosti7. Prema procjeni na podru'ju i oko Nacionalnog parka %ivi cca 10.000 stanovnika ili oko 44 st/km*8.

Razvojem turizma u ovom podru'ju o'ekuje se da "e ovaj trend biti zaustavljen, a realno je o'ekivati da "e turizam, stvaranjem novih radnih mjesta, biti poticaj za povratak mla&eg stanovni$tva na teritoriju Nacionalnog parka.

Zaposlenost. Prema podacima iz 1991. Godine, najve"i broj doma"instava koja su %ivjela unutar granica Nacionalnog paka bavio se poljoprivredom kao dopunskom ili osnovnom djelatno$"u. Mali broj je bio zaposlen u prera&iva'koj industriji, trgovini, zanatstvu i uslu%nim djelatnostima.

U periodu 2006-2008 evidentiran je porast broja zaposlenih na podru'ju Kantona. U 2009. godini broj zaposlenih je smanjen9. Prosje'na plata na podru'ju Kantona u periodu 2006-2009 imala je pozitivan trend i u 2009. godini iznosila je 738,85 KM $to je ispod prosjeka Federacije.

Stopa nezaposlenosti u podru'ju Nacionalnog parka kre"e se u granicama koje su iskazane i u susjednim op"inama, a iznosi oko 65%. Kad je u pitanju dohodak stanovnika Nacionalnog parka on je ispod nivoa susjednih op"ina jer ve"ina stanovni$tva ovdje %ivi od socijalnih primanja, penzija i pomo"i rodbine iz inozemstva. Ukupan broj nezaposlenih u 2009. godini na podru'ju Kantona iznosio je 38.84910, od 'ega je ne$to vi$e od 2% sa visokom stru'nom spremom, a gotovo 19% sa srednjom stru'nom spremom.

Danas, na podru'ju Unsko-sanskog kantona najve"i broj stanovnika je zaposleno u javnom sektoru (dr%avna uprava, obrazovanje, zdravstvo i socijalni rad, ostale javne, komunalne dru$tvene i vlastite

7 Ibid!8 Studija izvodljivosti za za$ti"eno podru'je NP Una, str. 4!9 Unsko-sanski kanton u brojkama!10 Unsko-sanski Kanton u brojkama!



uslu%ne djelatnosti) oko 33%, zatim slijede trgovina, prera&iva'ka industrija, gra&evinarstvo i ugostiteljstvo. Prosje'an broj zaposlenih u ugostiteljstvu u 2009. godini u odnosu na 2008. godinu je smanjen. Pri tome je va%no napomenuti da je, prema zvani'nim statisti'kim podacima, broj turista u 2009. godini u odnosu na 2008. godinu smanjen.

I unutar granica Nacionalnog parka zaposleni rade uglavnom u uslu%nom sektoru ugostiteljstvu, trgovini, upravi i sl. gdje je zaposleno oko 75% od ukupnog broja, a manji broj zaposlenih je u sektoru poljoprivrede, $umarstva i industrije.

Preporuke za razvoj lokalnih zajednica unutar Nacionalnog parka. Velika krajobrazna raznolikost koja na malom prostoru ujedinjuje obilje slatke vode i brdovito-planinski kraj, bogatu povijest obilje%enu i sukobima i su%ivotom razli'itih naroda i kultura, te nedavno ratno razdoblje koje je ostavilo trag i na demografski sliku podru'ja, uzrok su posebnosti karaktera i na'ina %ivota ljudi koji obitavaju u $iroj okolici Une. Iako s razli'itim polaznim stajali$tem, lokalno stanovni$tvo generalno pokazuje izrazit interes za problematiku kori$tenja prostora Nacionalnog parka, $to predstavlja potencijal za suradnju na zajedni'kim projektima u budu"nosti, ali tako&er name"e i niz problema 'ije rje$avanje uvjetuje upravlja'ke aktivnosti Parka i razvojne mogu"nosti podru'ja. Zajedni'ki napori Parka i lokalne zajednice oko kona'nog definiranja na'ina upravljanja NP ostvarit "e primarne uvjete za daljnju suradnju.

Razni oblici proizvodnje hrane (ratarstvo, sto'arstvo, ribnja'arstvo) jedan su od glavnih oblika kori$tenja prostora u Parku. Velik broj akcija Parka bit "e usmjeren na poticanje integrirane biljne proizvodnje i tradicionalnog sto'arstva kao idealnog kompromisa izme&u ciljeva za$tite prirode i potreba lokalnih poljoprivrednika. Park po ovim pitanjima mo%e imati savjetodavnu ulogu i djelovati kao posrednik izme&u pojedina'nih poljoprivrednika i relevantnih institucija, u cilju ostvarenja poticaja te nadoknade potencijalne $tete od za$ti"enih vrsta %ivotinja. Tako&er, o'ekuje se suradnja s lokalnom zajednicom u razvoju i provedbi zajedni'kih projekata s ciljem obnove tradicionalnih na'ina poljoprivrede te stvaranja prepoznatljivog identiteta lokalnih proizvoda i njihovog plasmana na tr%i$te. Ovakav smjer poljoprivredne proizvodnje osnova je za razvoj ruralnog turizma. Dio podru'ja Parka potpuno je neiskori$ten u smislu razvoja turizma, a postoje veliki potencijali i o'ekivanja. Za sada su inicijative uspostavljanja nekog oblika turisti'ke ponude u NP ($tandovi s doma"im proizvodima, seoska imanja) pojedina'ne, sporadi'ne, nedovoljno organizirane i bez potrebne dokumentacije, $to onemogu"uje ozbiljnije bavljenje turizmom i ugostiteljstvom. Stvaranjem osnove za razvoj ruralnog turizma, pru%anjem logistike i edukacijom zainteresiranih stanovnika te posljedi'nim pove"anjem zaposlenosti Park mo%e i treba doprinositi pove"anju prihoda i pobolj$anju kvalitete %ivota lokalnog stanovni$tva. Velik je interes lokalnog stanovni$tva i za kori$tenje ribljeg fonda. Sukladno postoje"om zakonima, izlov ribe je na podru'ju Parka dopu$ten samo u obliku $portsko-rekreacijskog ribolova. Na $irem podru'ju postoji nekolicina $portsko-ribolovnih dru$tava i s kojima Park mora ostvariti dobru suradnju. Odr%avanjem ove suradnje Park "e i dalje poticati prihvatljivi oblik ribolova, a 'lanovi dru$tava mogu naju'inkovitije lobirati protiv ilegalnih oblika ribolova. Park "e usavr$avati na'ine da iza&e u susret lokalnim korisnicima, kako u kontekstu $portskog ribolova, tako i po pitanju ulaznica i kori$tenja infrastrukture i cjelokupne ponude Parka. Na ovaj na'in se kod lokalnog stanovni$tva njeguje lokalni ponos i osje"aj pripadanja u%em krugu koje na podru'ju Parka ima ve"e povlastice ali i ve"u odgovornost za za$titu njegovih vrijednosti.

Lokalno stanovni$tvo nije zadovoljno dosada$njom koli'inom informacija o aktivnostima na uspostavi Parka i Javnog preduze"a, te tako niti o mogu"nostima za lokalne korisnike. Iako 'e ovaj problem biti rije$en tek po preseljenju ureda ustanove unutar Parka, gdje "e djelatnici biti svakodnevno na raspolaganju za pru%anje informacija, ve" sada potrebno je poja'ati protok informacija putem lokalnih glasila, ciljanih letaka i bro$ura (vezanih uz konkretne projekte i otvaranje mogu"nosti za lokalno stanovni$tvo), organizacije sastanaka ili okruglih stolova, otvorenih dana Parka, ogla$avanja u lokalnim novinama i na radio-stanicama i sli'no. Informiranje i suradnja sa pojedincima porijeklom iz lokalne zajednice raseljenima diljem BiH i svijeta, koji gaje ljubav prema zavi'aju, mo%e biti vrijedan kanal prijenosa pozitivnih informacija kako prema ostatku lokalnog stanovni$tva, tako i prema potencijalnim posjetiteljima i ljubiteljima podru'ja.


48

2.5.2. Interesne grupe

Izada Plana upravljanja koji "e omogu"iti za$titu vrijednosti ovog podru'ja i istovremeno omogu"iti razvoj lokalnih zajednica zahtjeva visok stepen u'e$"a interesnih skupina u cjelokupnom procesu izrade Plana upravljanja. U po'etnoj fazi izrade Plana upravljanja izvr$ena je identifikacija sljede"ih skupina:

Interesne grupe – pojedinci ili institucije koje mogu, direktno ili indirektno, pozitivno ili negativno utjecati ili biti pogo&eni utjecajem samog projekta.

Korisnici - svi oni koji "e imati na bilo koji na'in odre&ene koristi od implementacije za$tite. Razlika se mo%e napraviti izme&u:

Ciljane grupe - grupe ili pojedinci koji "e na direktan na'in odmah ostvariti koristi od implementacije ovog projekta,

Krajnji korisnici - grupe ili pojedinci koji "e na direktni ili indirektni na'in ostvariti dugoro'nu korist od projekta i to na nivou dru$tva ili sektora,

Partneri projekta – oni koji "e implementirati projekt za$tite, a to mogu biti pojedinci ili grupe koje su tako&er i ciljane grupe ili krajnji dobitnici.

Metode za analizu utjecaja identificiranih interesnih skupina koje su kori$tene su: matrica za analizu interesnih grupa, SWOT analiza, Venn dijagram i Spider dijagram.

Proces u'e$"a interesnih skupina definisan je sljede"im grafi'kim prikazom:

Slika 7. Proces uklju'enja interesnih skupina

Lista identificiranih interesnih skupina nalazi se u Dodatku 4.

Dr$avne/entitetske vlade. Entitetska vlada FBiH, Federalno ministarstvo okoli$a i turizma i Federalno ministarstvo prostornog ure&enja su klju'ne interesne grupe na nivou entiteta. Na'in njihovog u'e$"a je detaljno opisan Zakonom o Nacionalnom parku Una.

Identifikacija interesnih skupina Uvodni konsultativni sastanci sa identificiranim interesnim skupinama

Analiza interesnih skupina i nastavak konsultacija

Orgnizacija radionica u Kulen Vakufu, Martin Brodu i Biha"u - prikupljanje

podloga i podataka

Organizovanje radionica u Kulen Vakufu, Martin Brodu i Biha"u - Prezentacija nacrta Plana upravljanja

Prikupljanje komentara i sugestija na nacrt Plana upravljanja u cilju finalizacije prijedloga upravljanja u skladu sa principima u'esni'kog planiranja



Federalno ministarstvo okoli!a i turizma je odgovorno za uspostavljanje Javnog preduze"a Nacionalnog parka Una. Ministar okoli$a i turizma je du%an, u roku od jedne godine od stupanja na snagu Zakona o Nacionalnom parku Una, donijeti provedbeni propis o na'inu raspodjele subvencija te provedbeni propis kojim "e se detaljno urediti ovlasti, ustrojstvo i na'in rada nadzorni'ke slu%be za$tite prirode iz spomenutog Zakona. U budu"nosti "e potvr&ivati godi$nje programe rada Javnog preduze"a. Federalno ministarstvo okoli$a i turizma je du%no da, u roku od jedne godine od stupanja na snagu pomenutog Zakona na podru'ju Nacionalnoga parka, odredi vodoza$titna podru'ja s uvjetima njihova kori$tenja u smislu mjera za$tite, zabrana i ograni'enja na tim podru'jima.

Vlada Federacije ima osniva'ka prava u Javnome poduze"u, u ime Federacije Bosne i Hercegovine. Plan upravljanja, po Zakonu o Nacionalnom parku Una, donosi Vlada. Za obavljanje djelatnosti Javno preduze"e dobiva sredstva, izme&u ostalog, iz prora'una Federacije. Vlada je du%na da, u roku od najkasnije $est mjeseci od stupanja na snagu Zakona o Nacionalnom parku Una, donese provedbeni propis kojim "e se detaljno urediti sudjelovanje odgovaraju"ih slu%bi sektora javnih djelatnosti u izravnome nadzoru na podru'ju Nacionalnoga parka iz Zakona o NP Una. Ovim zakonom definisano je i da "e Vlada u roku od najkasnije jedne godine od stupanja na snagu pomenutog Zakona na podru'ju Nacionalnoga parka odrediti lovna podru'ja (lovi$ta) s uvjetima njihova kori$tenja. Detaljne granice Nacionalnoga parka, kao i zone za$tite, "e biti precizirane prostornim planom posebnih obilje%ja od zna'aja za Federaciju BiH, za 'iju je izradu zadu%eno Federalno ministarstvo prostornog ure&enja.

Kantonalne i lokalne vlade. Nacionalni park je od iznimne va%nosti za lokalne zajednice. Op"ina Biha" ulo%ila je dosta napora u proceduri za progla$enje nacionalnog parka. Op"ina aktivno u'estvuje u promovisanju i za$titi nacionalnog parka. U prethodnom periodu je imala aktivan pristup u iznala%enju sredstava za finansiranje razvoja nacionalnog parka. Predstavnici lokalne i kantonalne vlade uveliko mogu doprinijeti razvoju nacionalnog parka i implementaciji Plana upravljanja kroz povoljne kreditne aran%mane i poticajne mjere za razvoj odr%ivih praksi u nacionalnom parku.

Lokalna zajednica. Stanovni$tvo unutar granica nacionalnog parka je optimisti'no u pogledu utjecaja nacionalnog parka na razvoj lokalnih zajednica. Razvoj nacionalnog parka uveliko "e doprinijeti pove"anju kvaliteta %ivota stanovnika kroz pobolj$anje infrastrukture, pove"anje zaposlenosti i prihoda koje mogu ostvariti. Stanovni$tvo nacionalnog parka nema jasnu viziju na koji na'in se mogu uklju'iti i doprinijeti razvoju lokalnih zajednica. Plan upravljanja treba da omogu"i aktivno u'e$"e lokalne zajednice u implementaciji. Ispunjenje ciljeva definisanih Planom upravljanja u velikoj mjeri zavisi od stepena uklju'enosti lokalnog stanovni$tva. Pove"anje broja stanovnika i promjena strukture stanovni$tva se mo%e o'ekivati ukoliko se ostvari razvoj turizma, ekolo$kog uzgoja hrane, ugostiteljstva i/ili drugih djelatnosti. Va%no je predvidjeti negativne efekte razvoja turizma na lokalno stanovni$tvo u dugom roku.

Nevladine organizacije. Na podru'ju Nacionalnog parka djeluje nekoliko ekolo$kih organizacija i centara, kao $to su Unski smaragdi, Japodi, Eko mre%a, Una-Flora-Fauna, Ekolo$ka koalicija Unskog sliva (EKUS), Regionalni ekolo$ki informativno-akcioni centar itd. Mnoge od aktivnosti povezane sa za$ti"enim podru'jima i u'e$"em javnosti po pitanju za$ti"enih podru'ja, mogu biti implementirane od strane okoli$nih i sociolo$kih NVO-a i njihovih mre%a. Lova'ka i ribolova'ka udru%enja mogu dati zna'ajan doprinos svojim znanjem iz pojedinih oblasti. Za nevladine organizacije je po%eljno organizovati obuke u oblasti bazi'nih vje$tina koje se odnose na projekt menad%ment i provedbe projekata. Planom u'e$"a interesnih skupina koji je potrebno izraditi, naro'ito je va%no definisati mogu"nosti uklju'enja nevladinih organizacija u proces implementacije Plana upravljanja.

Razvojne agencije. Razvojne agencije koje postoje na ovom podru'ju do sada su doprinosile lokalnom razvoju i stvaranju boljeg poslovnog okru%enja. U saradnji sa predstavnicima lokalne vlasti i predstavnicima me&unarodnih agencija i donatora, razvojne agencije mogu zna'ajno doprinijeti implementaciji Plana upravljanja i stvaranju funkcionalnog nacionalnog parka. Razvojna agencija PLOD je u prethodnom periodu implementirao zna'ajne razvojne projekte na ovom podru'ju.

Istra$iva#ka zajednica. Univerzitet Biha" mo%e doprinijeti razvoju nacionalnog parka kroz obezbje&enje visokokvalificiranog kadra koji "e doprinijeti uspostavi funkcionalnog za$ti"enog podru'ja. Uz to, razvoj nacionalnog parka "e doprinijeti pove"anju znanja se mogu iskoristiti za razvoj za$ti"enih podru'ja,


50

harmonizaciju razli'itih upotreba zemlji$ta i odre&ivanje ciljeva upravljanja u skladu sa okoli$nim, ekonomskim I sociolo$kim komponentama upravljanja, kao i za evaluaciju i monitoring.

Privatni sektor. Razvoj nacionalnog parka prilika je za razvoj privatnog sektora na ovom podru'ju. Na podru'ju Op"ine Biha" evidentan je porast broja malih i srednjih preduze"a. Privatni sektor treba da bude pokreta' razvoja privredne aktivnosti. Ipak, privatni sektor treba da svoje aktivnosti u potpunosti uskladi sa principima upravljanja nacionalnim parkom. Potrebno je ostvariti jaku saradnju Javnog preduze"a i privatnog sektora.

2.5.3. Trenutno kori!tenje prostora

Na prostorima naseljenih mjesta koja su cjelovito ili djelomi'no u sklopu obuhvata Nacionalnog parka Una (uklju'uju"i zone obuva"ene Nacrtom prostorne osnove), evidentirane su povr$ine na kojima se nalaze stambeni i pomo"ni (gospodarski) objekti. To su brojne sitne formacije veoma disperzno razmje$tene u prostoru.

Namjena Naziv Povr!ina u ha Povr!ina u %

Poljoprivredno Poljoprivredno zem. 10.510,72 30,2

!umske i $umsko zem. !umske i $umsko zem. 22.451,48 64,6

Stanovanje 302,64 0,9 Gra&evinsko zemlji$te

Privreda 9,08 0,0

Vodne povr$ine 312,83 0,9

Saobra"ajnice 68,73 0,2 Eksploatacione i istra%ne povr$ine 19,64 0,0

Deponije 5,14 0,0

Neplodno

VIII kategorija goleti i kamenjari 1.089,68 3,1

UKUPNO 34.770,00 100 Tablica 6. Namjena povr$ina

Na podru'ju Nacionalnog parka Una evidentirano je 1.044 gra&evinski anga%ovanih formata ukupne povr$ine 302,64 hektara ili 0,9% ukupne povr$ine. Aktivno nastanjene povr$ine iznose 75,51 hektara, odnosno 24,9 % od ukupno evidentiranih 302,64 hektara. Broj objekata koji je utvr&en na kartama i satelitskim snimcima a koji se nalaze na gra&evinskim formatima je 4.289 ukupno, pri tome su evidentirani stambeni i pomo"ni objekti. Broj stambenih objekata je 1.983 odnosno 46 % od ukupno 4.289 objekata, od 'ega je 495 aktivno nastanjenih objekata, u kojem je u prosjeku smje$teno 3,1 korisnika. Prema procjeni nenastanjeno je 1.488 objekata.

Na razmatranom podru'ju prevladavaju $umske povr$ine 64,6%, zatim slijedi poljoprivredno zemlji$te 30,2% ukupne povr$ine. Struktura kori$tenja poljoprivrednih povr$ina ukazuje na „prirodni“ na'in kori$tenja, u kojemu visoku zastupljenost imaju livade, pa$njaci i neplodno tlo. Prirodni na'in kori$tenja karakteristi'an je za vi$e od tri 'etvrtine prostora. Shodno tome, mo%e se re"i da je to gotovo idealan odnos za potrebe odr%anja biolo$ke raznovrsnosti, pitomog i dopadnog krajobraza i odr%ivog gospodarenja na ovom prostoru.

Gospodarenja vodama sliva Une. Nedovoljnu sigurnost obrane od poplava Une na razmatranom prostoru budu"eg NP Una imaju podru'je Kulen Vakufa (ovisno o veli'ini vodnog vala plavi se izme&u 230 i 250 ha zemlji$ta, ali i podru'je nizvodno od Rip'a (plavi se dio Pokojskog polja izme&u Rip'a i u$"a Klokota, povr$ine oko 1.500 ha). Ovo se podru'je 'ak ocjenjuje podru'jem na razini BiH s najve"im rizikom od poplava.



Nedovoljan proticajni kapacitet i izuzetno mali podu%ni pad korita rijeke Une imaju za posljedicu 'esta plavljenja okolnog terena pri nailasku ve"ih voda. Plavljenju doprinose, u zna'ajnoj mjeri, sedreni pragovi. Naime ovi pragovi predstavljaju male brane u koritu koje stvaraju uspor na uzvodnim dionicama vodotoka.

Prva koncepcija kori$tenja vodnih snaga na slivu rijeke Une, koja je obuhvatila i izvor Une i rijeke Unac i Sanu (1956.) predvidjela je na podru'ju razmatranja NP Una, te na uzvodnom podru'ju (izvora Une i na Uncu) izgradnju ukupno osam hidroelektrana.

Mogu"nosti budu"eg kori!tenja tala. Na temelju analize prirodnih uvjeta koji odre&uju smjer i intenzitet procesa pedogeneze, zatim stanja i osobina tala, na'ina njihova kori$tenja, prvenstveno u poljoprivredi, o'ito je da su tla na razmatranom podru'ju jako raznovrsna u pogledu svih osobina. To ih 'ini vrlo povoljnim za odr%avanje prirodne vegetacije i visokog stepena biolo$ke raznolikosti.

Zate'eno gospodarenje tlima ovoga podru'ja u poljoprivredi i $umarstvu temelji se na prilagodbi prirodnim prilikama, tako da nisu registrirani agresivni postupci karakteristi'ni za savremeno kori$tenje tala.

Sukladno tome budu"e kori$tenje treba ponajprije biti usmjereno odr%avanju i unapre&ivanju svih opisanih uloga tla. Na prvom mjestu ipak je najva%nija uloga tla – proizvodnja organske tvari u poljoprivredi i $umarstvu. U budu"em kori$tenju tala treba najprije nedvojbeno jasno razlu'iti poljoprivredni od $umskog prostora, a marginalne povr$ine, kao potencijalna %ari$ta erozije prepustiti $umi. U poljoprivredi se valja pridr%avati usmjerenja na sto'arstvo, i to uzgoj krupne i sitne stoke, dakle goveda, ovaca i koza. U tom uzgoju maksimalno se treba opredijeliti za uzgoj na otvorenom prostoru i u tom smislu posebnu pozornost treba posvetiti podizanju, njezi i odr%avanju pa$njaka, a za dio godine sa stajskim dr%anjem osigurati visokokvalitetnu krmu, dio s oranica a dio s livada. U uzgoju bilja valja se opredijeliti najprije za krmne kulture, koje s jedne strane osiguravaju proizvodnju stajskog gnoja, a s druge imaju visoku plodorednu vrijednost. Vrlo je va%no u proizvodnju uklju'iti industrijske kulture i povr"e, kao tr%i$no zanimljive proizvode. U gospodarenju tlom u uzgoju bilja na kiselim tlima u stalnu praksu valja uvesti kalcifikaciju.

2.5.4. Infrastruktura

Razvijenost infrastrukture osnovni je pokazatelj razvijenosti odre&enog podru'ja, a pri tome se naj'e$"e misli na stanje prometnica (ceste, %eljezni'ke pruge, aerodrom, plovni putevi) i javni prijevoz, energetske mre%e, telekomunikacijske mre%e (po$tanska mre%a, telefonska mre%a, mobilna mre%a, kabelska TV mre%a, radio i TV mre%a), te komunalne infrastrukture (vodoopskrba, odvodnja otpadnih voda, zbrinjavanje otpada). U ovom dokumentu izvr$ena je analiza postoje"e infrastrukture s ciljem procjene potrebnih ulaganja kao preduslova za pove"anje atraktivnosti ovog prostora. Uz to, infrastruktura ima klju'nu ulogu u o'uvanju i za$titi unutar granica Nacionalnog parka.

Prometna infrastruktura ne prati mogu"nosti i prilike koje tom podru'ju otvara njegov povoljan geoprometni polo%aj. Uz relativno lo$e stanje zate'ene prometne infrastrukture problem dodatno potencira i nova pozicija ove regije u odnosu na dr%avne granice i u odnosu na nove prometne strategije kako Bosne i Hercegovine, tako i Republike Hrvatske11.

Prema urbanom obilje%ju analizirano podru'je spada u prostor sa niskim stepenom urbanizacije, $to govori da ovaj prostor ni ranije nije bio zna'ajno ekonomski razvijen12. Generalno, infrastruktura na ovom podru'ju vrlo je slabo razvijena. Osim prometnica (ceste i Unska pruga), koje je me&utim potrebno obnoviti i modernizirati, unekoliko je u zadovoljavaju"em stanju, i to samo u sredi$njem dijelu podru'ja i samo za trenutne potrebe lokalnog stanovni$tva, jedino elektro I telefonska mre%a, te dijelom vodoopskrbna mre%a. Nepostojanje sustava odvodnje i pro'i$"avanja otpadnih voda naselja, kao i samo djelomi'no rije$eno prikupljanje i zbrinjavanje otpada, uz minska su polja glavni problemi vezani uz one'i$"enja ovog podru'ja13.

11Studija izvodljivosti za Nacionalni park Una!12 Prostorni plan podru'ja posebnih obilje%ja od zna'aja za Federaciju BiH“Sliv rijeke Une”!13 Studija izvodljivosti za Nacionalni park Una!


52

2.5.5. Privreda (poljoprivreda, !umarstvo, turizam)

Dostignuti nivo privrednog razvoja analiziranog podru'ja je ispod nivoa iz 1991. godine kada je dru$tveni proizvod na op"ini Biha" po stanovniku iznosio 2.200 $. Stopa zaposlenosti stanovni$tva na op"ini Biha" iznosila je oko 24 % na cijelom tada$njem podru'ju koje je u granicama sada$njeg Kantona14.

Podru'je je i u gospodarskom smislu zapu$teno i slabo kori$teno. !umske povr$ine uglavnom su pod $umama slabe kvalitete i niske gospodarske vrijednosti, lovstvo se kao organizirana djelatnost tek postupno vra"a na ju%ni dio prostora NP, a poljoprivreda je uglavnom ekstenzivna i orjentirana na «golo pre%ivljavanje». Jedine perspektivnije aktivnosti vezane su uz vode, tako da se uz ribnjak kod Martin Broda sve vi$e razvija i sportski ribolov, a najve"e prihode donose sportske aktivnosti na vodi («rafting», kanu i kajak). Ostale gospodarske aktivnosti na tom podru'ju vezane su uglavnom uz kori$tenje rudnog blaga (rudnik gipsa kod Kulen Vakufa, istra%no polje za kamenolom dolomita kod Pale%a) i voda (punionica vode u Kulen Vakufu i ve" navedeni ribnjak u Martin Brodu), a osim naru$avanja krajobraza nemaju zna'ajnijih utjecaja na okoli$15.

Poljoprivredna aktivnost zna'ajan je izvor prihoda za stanovnike ovog podru'ja. Prosje'an broj zaposlenih u okviru poljoprivrede, lova i $umarstva ima pozitivan trend. Industrijska proizvodnja na podru'ju kantona je smanjena u 2009. godini, kako pokazuje indeks industrijske proizvodnje16. U okviru prera&iva'ke industrije jedino je pove"ana proizvodnja tekstila. Ukupan promet u ugostiteljstvu smanjen je u 2009. godini u odnosu na 2008. godinu17.

Strate$kim planom razvoja Op"ine Biha" strate$ki razvoj ovog podru'ja bazira se na razvoju poljoprivrede, eksploatacije mineralnih sirovina, poduzetni$tvu i turizmu.

Nova ulaganja u privredu su skromna, posebno u proizvodne pogone. U 2009. godini najvi$e registriranih privrednih subjekata je u oblasti trgovine, prera&iva'ke djelatnosti i ostalih javnih, komunalnih i ostalih uslu%nih djelatnosti18.

Poljoprivredna aktivnost. Op"ina Biha" raspola%e sa 27.281 ha poljoprivrednog zemlji$ta (njive 12.313 ha, vo"njaci 483 ha, livade 8.806 ha i pa$njaci 5.679 ha). Poljoprivredno zemlji$te u dolini rijeke Une, kao i u nizinskim predjelima op"ine, pogoduje razvoju povrtlarske proizvodnje i proizvodnje u zatvorenom prostoru, a u vi$im predjelima razvoju sto'arstva. Ratarska proizvodnja posti%e zavidne rezultate u proizvodnji sjemenskog i merkantilnog krompira, te sjemenske p$enice i ra%i. Zna'ajna je proizvodnja pivarskog je'ma.

ZZ „Ostrovica“ – (zemljoradni'ka zadruga sa sjedi$tem u Kulen Vakufu ) kao koncesionar raspola%e sa 436 ha poljoprivrednih povr$ina, od toga je po strukturi 134 ha vo"njaka, 226 ha pa$njaka i 76 ha livade.

Sto'arstvo – govedarska proizvodnja je jedna od najva%nijih grana ukupne poljoprivredne proizvodnje na podru'iju op"ine. Upisano je 1.746 imanja koja se bave uzgojem goveda i kojima je izdat certifikat registracije imanja, a procijenjeni broj goveda je 4.30019. Pove"anju obima govedarske proizvodnje i uklju'enosti ljudi u poljoprivrednu proizvodnju zna'ajno je doprinijelo ulaganje stranog kapitala u Meggle Mljekara d.o.o. Biha", kompaniju za otkup, preradu i proizvodnju mlijeka i mlije'nih proizvoda. U 2008. godini potpisan je ugovor o stvaranju zajedni'kog revolving fonda za poticaje u sto'arstvu od strane Op"ine Biha" i Mljekare „Meggle“. Obje strane u fond ula%u po stotinu hiljada KM, a taj iznos "e se svake godine uve"avati.

Op"ina Biha" ima povoljne uvjete i dugu tradiciju u uzgoju p'ela, proizvodnji meda i drugih p'elinjih proizvoda. Pravo na nov'ane poticaje, godi$nje u prosjeku ostvari cca 55 p'elara te je poticajima za

14 Prostorni plan podru'ja posebnih obilje%ja od zna'aja za Federaciju BiH“Sliv rijeke Une”!15 Studija izvodljivosti za Nacionalni park Una!16 Unsko-sanski kanton u brojkama!17 Ibid !18 Ibid!!19 Ibid!



dr%anje p'elinjih dru$tava u intervalu od 1996. do 2009. godine broj ko$nica pove"an sa 1.800 na 6.50020. P'elari su povezani u Udru%enje p'elara sa 149 'lanova, finansijski su podr%ani od Op"ine Biha", a u posljednje dvije godine podr%ano je i odr%avanje Sajma p'elarstva i p'elarske opreme.

Zna'ajno mjesto u okviru primarne poljoprivredne proizvodnje na podru'ju op"ine Biha" zauzima proizvodnja konzumne ribe i riblje mla&i. Ovom djelatno$"u bavi se d.o.o. RIZ ”Krajina“ Biha" sa povr$inom instaliranih kapaciteta – ribnjaka od 22.500m2 i proizvodnjom od 500 t konzumne ribe i 1.700.000 komada mla&i lipljena i poto'ne pastrmke u 2008. godini21. Trenutna proizvodnja konzumne ribe u ribnjaku „Riz-Krajina“ Martin Brod iznosi 360 tona godi$nje od 'ega se 30% izvozi u Njema'ku. Pogon zapo$ljava 21 radnika sa prosje'nim mjese'nim li'nim dohodkom od 650,00 KM. Proizvo&a' koristi vode rijeke Unca na $ta posjeduje vodoprivrednu saglasnost na kori$tenje 6 m+/s vode.

U okviru projekta Svjetske banke "Poljoprivreda i ruralni razvoj" (ARDP), pored ostalog, predvi&ena je i uspostava registara poljoprivrednih gazdinstava i klijenata, te osmi$ljen sistem registracije prema zahtjevima EU s ciljem uskla&ivanja na podru'ju cijele BiH, a radi kvalitetnog pra"enja, nadzora i izvje$tavanja na dr%avnoj razini.

Iskori!tavanje prirodnih sirovina. Na podru'ju u obuhvatu Nacionalnog parka Una utvr&ena su le%i$ta gipsa, gra&evinskog kamena i sulfatnih mineralnih voda. Nalazi$ta kvalitetnog gipsa su istra%ena na lokalitetima Bre$'i" i Rajnovac ,a na ostalim lokalitetima su izvr$ena istra%ivanja sa procjenama zaliha pojedinih lokaliteta 'ime je utvr&eno da je najve"e nalazi$te u zoni od Ora$ca na sjeveru od Kulen Vakufa. Zalihe gra&evinskog kamena utvr&ene su na lokalitetu Pale%, a nalazi$ta sulfatne mineralne vode na lokalitetu (ukovi – Ora$ac gdje su utvr&ena tri lokaliteta:

1. Izvor Bile vode,

2. Izvor Jezero na po'etku sela (ukovi i

3. Izvor Perinovac uz selo Ora$ac.

Za eksploataciju ovih sirovina potrebna je izrada odgovaraju"eg programa i detaljniji istra%iva'ki radova.

Punionica vode „Green Water“ u Kulen Vakufu trenutno nije u pogonu zbog pribavljanja dozvole za rad Punionica ima koncesiju na 20 godina za zahvat vode na izvoru Ostrovica do kapaciteta 10 l/s U probnom pogonu radila je sa 1 l/s i mogu"im punjenjem 30 mil. litara vode godi$nje. Broj zaposlenih bio je 10 radnika. Tehnolo$ka rje$enja i vrsta proizvoda nisu prijetnja okoli$u ali izgled objekta i potreba za uvo&enje prometa te$kih transportera stvaraju problem za$tite okoli$a.

Ukupna povr$ina $uma na podru'ju op"ine Biha" iznosi 52.600 ha ve"inom u dr%avnom vlasni$tvu. Godi$nja proizvodnja $umskih drvnih sortimenata iznosi cca 101.000 m+ i to drvo 'etinara 21.445 m+, a drvo li$"ara 79.741 m+22. Drvna industrija ne koristi resursnu bazu na adekvatan na'in, uglavnom se vr$i primarnu obradu drveta.

Turizam. Op"ina Biha" ve" raspola%e sa 6 hotela, 182 sobe sa 343 le%aja i 15 apartmana23. Broj raspolo%ivih le%aja se pove"avao od 2006. godine, i u 2009. godini je iznosio 101524. Promet ugostiteljstvu imao je pozitivan trend u periodu 2005-2008. U 2009. ukupan promet u ugostiteljstvu smanjen je u odnosu na prethodnu godinu. Najve"i broj turista je iz Hrvatske i Italije, zatim iz:Slovenije, Njema'ke, Srbije i Crne Gore25.U Op"ini Biha" postoji pet hotela, dva motela i vi$e smje$tajnih kapaciteta definisanih kao preno"i$ta. Unsko-sanski kanton raspola%e sa ukupno 1.015 raspolo%ivih le%aja. Pet privatnih agencija iz bli%eg okru%enja, bavi se organizovanjem raftinga, obukom i vo%njom kajaka i kanua. Usluge smje$taja pru%aju tri kampa u Biha"i i jedan u Kulen Vakufu. Kampovi pru%aju usluge smje$taja, ishrane te

20 Ibid 21Ibid!!22 Profil Op"ine Biha" za investitore!23 Profil Op"ine Biha" za investitore!24 Unsko-sanski Kanton u brojkama!25 Unsko-sanski Kanton u brojkama!


54

omogu"avaju rekreativne aktivnosti (vo%nja biciklom, bavljenje tenisom, stonim tenisom, rekreativno planinarenje i sl.)

Na prostoru Nacionalnog parka egzistirala su dva lovi$ta kojima su gospodarila dva lova'ka dru$tva (LD „Tetrijeb“ i LD „Ljuto"“), ali je do$lo do njihovog spajanja i sada je cijelo podru'je jedno lovi$te. Organizovan je i rad ribolonog dru$tva „Una“ koje gazduje ribolovnim revirom na Uncu.

U bli%em okru%enju, gradu Biha"u, Bosanskom Petrovacu i Drvaru postoje smje$tajni kapaciteti u hotelima, motelima, pansionima i preno"i$tima od cca 511 le%aja. Tome treba pridodati mogu"e smje$tajne kapacitete kampova koji pru%aju smje$taj za cca 750 kreveta.

Od ukupnog broja turista koji su posjetili Unsko-sanski Kanton, njih 15.023, najve"i broj njih odsjeo je u hotlima, zatim slijede doma"instva. Pri tome, vi$e od 70% je doma"ih turista26. Ne postoji evidencija posjetitelja Nacionalnog parka Una. Sistem evidencije posjeta treba da bilje%i posjete, profile posjetitelja i njihovo zadovoljstvo do%ivljenim i potrebno ga je uspostaviti u ranoj fazi.

Master plan razvoja turizma izra&en je u maju 2009. godine. Cilj Master plana razvoja turizma bio stvoriti efektivan i sveobuhvatan plan razvoja turizma u Nacionalnom parku, uz za$titu prirodnih bogatstava. Sastavni je dio budu"eg Plana upravljanja za$ti"enim podru'jem Nacionalnog parka Una. Master planom definisane su smjernice za granice dozvoljenih promjena i mjere ubla%avanja negativnih utjecaja. Smjernice prate predlo%ene pojedina'ne turisti'ke aktivnosti, te posljedice koje te aktivnosti mogu ostaviti na okoli$. Master planom definisane su mjere ubla%avanja i sprje'avanja negativnih utjecaja tih aktivnosti. Master plan defini$e 12 ciljeva master plana, te aktivnosti i finansijska sredstva potrebna da se aktivnosti implementiraju, uz predvi&enu dinamiku implementacije. Izra&eni plan aktivnosti prati tri predlo%ena scenarija razvoja i ulaganja u turizam. Master plan je izra&en za period deset godina.

Zate'ena privredna djelatnost 'iji je opstanak upitan u za$ti"enom prostoru Nacionalnog parka Una su rudnik gipsa kod Kulen Vakufa, ribnjak kod Martin Broda, punionica vode u Kulen Vakufu i drvoprera&iva'ki pogoni u (ukovima. Ve"ina ovih pogona se nalaze na rubnim podru'jima naselja i njihov uticaj na okoli$ trenutno nije evidentan. Neka ulaganja nisu jo$ ostvarena jer su upitna kao $to je mogu"nost otvaranja kamenoloma dolomita na lokalitetu Pale% i pro$irenje ribnjaka u Martin Brodu,a otvaranje rudnika gipsa i industrije gipsanih plo'a planira se na rubnom dijelu uz naselje Ora$ac sa firmom La Farge iz Francuske.

Strate$kim planom razvoja Op"ine Biha" predvi&eno je ulaganje u razvoj sektora malih i srednjih preduze"a kao pokreta'a ukupnog razvoja ovog podru'ja. S tim u vezi, Plod centar Biha" uz podr$ku Delegacije Evropske komisije u BiH zajedno sa Privrednom komorom USK i Ambasadom Kraljevine Holandije ralizirali su program podr$ke malim i srednjim poduze"ima27.

U razdoblju od 2000-te godine evidentna je pojava registriranja malih preduze"a sa malim brojem zaposlenih, naj'e$"e 5-10 zaposlenih. Na analiziranom podru'ju 2008. godine aktivno je 52 privreda dru$tava i drugih subjekata u okviru 'ega je 14 pravnih lica i 38 fizi'kih lica koja obavljaju razne djelatnosti28.

Zahvati i mjere za odr$ivi razvoj. Potencijali odr%ivog razvoja podru'ja Nacionalnog parka Una le%e, prije svega, u razvoju odr%ivog turizma. Kako bi se identificirale smjernice razvoja turizma na podru'ju Nacionalnog parka, Master plan razvoja turizma je procijenio trenutno stanje turisti'ke ponude na podru'ju. Na osnovu procjene stanja na terenu, turisti'ke aktivnosti su planirane u skladu sa potencijalima i zonama za$tite. Odr%ivi turizam slu%i kao pokreta' ostalih aktivnosti, identifikovanih kao po%eljnih za razvoj podru'ja u Studiji izvodljivosti (Elektroprojekt, 2005). Unutar Nacionalnog parka Una prostor se tradicionalno koristi za djelatnosti poput poljoprivrede, $umarstva, ribarstva i lova. Ove djelatnosti je mogu"e, uz neznatna ulaganja, te uz edukaciju lokalnog stanovni$tva , transformirati u djelatnosti koje bi se iznimno dobro uklapale u koncepciju za$tite prirodnih vrijednosti Une i Unca. Promjena na'ina sada$nje

26 Unsko-sanski Kanton u brojkama!27 http://www.pkusk.com/index.php?option=com_docman&task=cat_view&gid=71&Itemid=73!28 Prostorni plan podru'ja posebnih obilje%ja od zna'aja za Federaciju BiH“Sliv rijeke Une”!



poljoprivredne proizvodnje iz tradicionalne u odr%ivu i ekolo$ku pri tome ima najve"u perspektivu, i predstavlja novu mogu"nost za razvoj promatranog podru'ja, uz uvjet uspostave takve organizacije koja "e edukacijom, financijskom potporom, marketingom i drugim aktivnostima pomo"i ostvarenju cilja. U na'elu, poljoprivreda je najzastupljenija djelatnost (ekstenzivna biljna proizvodnja i sto'arstvo), zatim slijedi $umarstvo, te u manjoj mjeri, naj'e$"e kao dopunske djelatnosti, lov i ribolov.

Razvoj $umarstva tra%i dugoro'na ulaganja, bilo u okviru postoje"e organizacije «Unsko-sanskih $uma», bilo u okviru organizacije samog NP Una. Razvoj ribarstva ve" je na odre&eni na'in zacrtan i dokazano je da je kao takav dugoro'no odr%iv, ali je potrebno utvrditi zakonske i provedbene mogu"nosti uklapanja zate'ene strategije razvoja u koncepciju za$tite prostora. Razvoj lovstva tako&er je prema zate'enim koncepcijama dugoro'no odr%iva djelatnost, ali je tako&er, kao i u slu'aju razvoja ribarstva, potrebno utvrditi zakonske i provedbene mogu"nosti uklapanja te djelatnosti u koncepciju za$tite prostora.

U pogledu na razvoj odr%ivog turizma u NP Una, nakon implementacije klju'nih planskih dokumenata, posebno Master plana razvoja turizma, o'ekuje se sljede"e stanje (kako je definisano vizijom razvoja turizma u NP Una):

„Rijeka Una, kao najatraktivniji element regije, je pokreta' razvoja drugih turisti'kih sadr%aja i postoje"ih potencijala kroz strate$ko opredjeljenje razvoja sportskog, ruralnog i kulturnog turizma, a u svrhu dugoro'nog ekonomskog i dru$tvenog prosperiteta, te za$tite najve"e vrijednosti parka – rijeke Une.“

Nacionalni park ima izgra&en i prepoznatljiv imid% turisti'ke destinacije, koja kvalitetom usluge i proizvoda privla'i lojalne posjetioce, gdje je prosje'na du%ina posjete 3 dana. Turizam na rijeci, iako zna'ajno uve"an, je samo mali dio ukupne turisti'ke ponude Nacionalnog parka. Ponuda Nacionalnog parka Una se bazira na sportskim aktivnostima poput biciklizma, sportskog penjanja, alpinizma, planinarenja; ruralnom turizmu koji podrazumijeva kori$tenje postoje"ih smje$tajnih kapaciteta u doma"instvima te promociju tradicionalnih vrijednosti i gastro ponude, te kulturnom turizmu koji podrazumijeva obilaske kulturno!historijskih spomenika, a tako&er i upoznavanje sa lokalnim tradicijama, folklorom i kulturom. Turizam zna'ajno doprinosi za$titi prirodnih i kulturnih vrijednosti nacionalnog parka, te doprinosi izvorima financiranja za$tite istih. Lokalne zajednice i privatni poduzetnici su aktivno uklju'eni u planiranju i plasmanu turisti'ke ponude nacionalnog parka.

Kada se govori o razvoju turizma unutar Nacionalnog parka Una, uzeta je u obzir, prije svega, svrha uspostavljanja samog Nacionalnog parka prije svega za$tita prirode, te da se pravilnim planiranjem razvoja mogu izbje"i posljedice koje mogu nastati prekomjernom brojno$"u posjetitelja Nacionalnog parka– korisnika rafting usluga, ribolova, u'esnika Una regate i ostalih turisti'kih aktivnosti koje se odvijaju (ili "e se tek odvijati) u samom parku. U poglavlju 8. Master plana koji se odnosi na Marketing strategiju, napravljena je procjena rasta posjeta Nacionalnom parku, i u roku od 10 godina predvi&a se broj od oko 190.000 posjetitelja godi$nje. Uz pravilno upravljanje i po$tivanje Smjernica za granice dozvoljenih promjena i mjere ubla%avanja negativnih utjecaja, negativan utjecaj na okoli$ ovog broja posjetilaca je mogu"e izbje"i. Ukoliko se analizira primjer Plitvica, na kojima godi$nja posjeta broji oko 950 000 ljudi, mo%e se primijetiti da se pa%ljivim upravljanjem mo%e ostvariti odr%ivi turizam, i u isto vrijeme odr%ati nivo za$tite okoli$a primjeren za$ti"enom podru'ju.

Zahvati i mjere za pobolj!anje stanja biodiverziteta. U toku izrade i ranijih planskih dokumenata u Nacionalnom parku Una, predstavnici interesnih grupa iskazali su zabrinutost postoje"im stanjem na terenu, naro'ito aktivnostima vezanim za vodene sportove i rijeku Unu. Nedostatak propisa o vidu dozvoljenih aktivnosti, potrebnih sigurnosnih mjera, kao i neprovo&enje postoje"ih mjera ima za posljedicu sve ve"i pritisak na ekosisteme, posebno na rijeku Unu. Ovakva situacija, ukoliko se nastavi, mo%e prouzrokovati dugoro'nu degradaciju prirodnih vrijednosti, a samim tim i dovesti u pitanje ostvarivanje ciljeva uspostavljanja za$ti"enog podru'ja. Kao poseban problem, istaknuto je postojanje crnog tr%i$ta koje uslijed nereguliranih pravnih pitanja i neprovo&enja zakonskih mjera zna'ajno ugro%ava prirodne vrijednosti, sigurnost posjetilaca i cjelokupnu turisti'ku ponudu. Ve"ina konsultiranih grupa, uklju'uju"i i legalne privatne djelatnike u sektoru turizma, o'ekuju da "e budu"i uprava Nacionalnog parka rije$iti ovaj problem. Ali uzimaju"i u obzir kompleksnost ovog problema, potrebno je naglasiti da je adekvatno rje$enje jedino mogu"e zajedni'kim djelovanjem javnih i privatnih subjekata kao i dizanjem svijesti lokalnog


56

stanovni$tva o dugoro'nim posljedicama ovakvih aktivnosti, npr. smanjivanju mogu"nosti za ostvarivanje prihoda od turizma, a samim tim smanjivanje mogu"nosti za privre&ivanje lokalnog stanovni$tva. Zna'ajan problem tako&er predstavlja bespravno zaposjedanje obale rijeke Une od strane privatnih lica, te bespravno gra&enje na takvim lokacijama. Ovakvo djelovanje ne samo da trajno $teti ekosistemima, nego i smanjuje mogu"nosti razvoja prosperitetne turisti'ke privrede u podru'ju. Osim dizanja svijesti lokalnog stanovni$tva o ovom problemu, lokalne vlasti trebaju vremenski adekvatno penalizirati ovakvo pona$anje.

Jedan od prioriteta upravitelja NP Una na samom po'etku jeste uspostavljanje programa pra"enja stanja okoli$a te broja posjetitelja, s obzirom na 'injenicu da je okoli$no prihvatljivi turizam ocijenjen kao jedna od glavnih aktivnosti odr%ivog razvoja. Potrebno je pratiti na koji na'in posjetioci koriste resurse parka, te svakodnevno pra"enje posljedica pojedina'nih turisti'kih aktivnosti kako je to opisano u Smjernicama, i u Cilju 2 u Planu implementacije Master plana razvoja turizma (Priprema i usvajanje propisa o kori$tenju prirodnih resursa u svrhu turizma, uvo&enje pra"enja stanja okoli$a, broja posjetilaca i utjecaja turisti'kih aktivnosti na prirodu). Monitoring i bilje%enje podataka i pra"enje broja posjetilaca po godinama "e omogu"iti upravi Nacionalnog parka da procijeni prihvatni kapacitet okoli$a unutar Nacionalnog parka, $to je bitno za o'uvanje postoje"e biolo$ke i geografske raznolikosti. Studija izvodljivosti (Elektroprojekt, 2005) predvi&a za$titne mjere i program pra"enja.

2.5.6. Edukacija i istra$ivanje

Za$ti"ena podru'ja imaju va%nu ulogu u edukaciji kao primjeri prirodnih podru'ja koja nisu podlegla ubrzanom razvoju, te predstavljaju mjesto gdje djeca i odrasli mogu u'iti o zna'aju o'uvanja prirode i o pozitivnim iskustvima u za$titi prirode. Da bi se ostvarila i ova uloga postojanja Nacionalnog parka „Una“ potrebno je vrijednosti podru'ja interpretirati na na'in da budu o'igledne svim posjetiteljima. Radi velike raznolikosti prirodnih, krajobraznih i kulturno-povijesnih vrijednosti na malom prostoru, te zbog svoje lake dostupnosti, NP Una predstavlja vrlo pogodno podru'je za edukaciju. Interpretacijom njegovih vrijednosti posjetitelju se mo%e prenijeti nekoliko va%nih poruka:

o koja je vrijednost vodenih, livadskih i $umskih stani$ta u kr$u za 'ovjeka, biljni i %ivotinjski svijet, koja je vrijednost pojedinih %ivotinjskih vrsta, te koji su razlozi njihove ugro%enosti u razvijenom svijetu;

o za$to je dobro stanje vodenog sustava preduvjet za o'uvanje prirode i odr%ivi razvoj podru'ja; o kakva je bila interakcija prirode i ljudskih aktivnosti kroz povijest ovog podru'ja; o kakva je bila povijest doline Une kao %ari$ta razvoja razli'itih kultura; o u 'emu je jedinstvenost ovog podru'ja i po 'emu je ovo podru'je razlog ponosa lokalnog

stanovni$tva; o koje su prirodne ljepote podru'ja samostalne i jedinstvene vrijednosti.

Na'in preno$enja ovih poruka ovisi o skupini kojoj se %eli obratiti. Sustav edukacije i interpretacije treba obuhvatiti $irok raspon ciljanih skupina. Lokalno stanovni$tvo je izuzetno dobar posrednik pozitivnih ili negativnih poruka prema drugim posjetiteljima te je prihva"anje vrijednosti podru'ja parka i osje"aj ponosa i odgovornosti prema njegovim prirodno-kulturnim vrijednostima kod lokalnih ljudi prvi preduvjet uspje$noj provedbi Plana. U'enici lokalnih $kola ve" su uklju'eni u niz aktivnosti na podru'ju Parka, poput organizacije terenske nastave i $kolskih izleta, obilje%avanja dana vezanih uz za$titu prirode, pa i satova edukacije u samim $kolama. Budu"a suradnja Parka s ovom zainteresiranom i prijem'ivom skupinom davati "e odli'ne rezultate, te ju je po%eljno razvijati.

Manje interaktivnu, ali brojnu ciljanu skupinu 'ine u'enici ostalih $kola diljem BiH, no dosada$njim programima za ove skupine nedostaju razra&eni edukacijski programi. Logistika posjeta, te poludnevne i jednodnevne vo&ene ture i edukativni programi ve" 'ine temeljni repertoar za ovu skupinu, no nu%no je osmisliti njegovu kvalitetu i raznovrsnost.

Odrasle posjetitelje mogu"e je razlu'iti u vi$e skupina (pojedina'ni posjetitelji, organizirane grupe, promatra'i ptica, kulturni turisti, rekreativci) te je sukladno interesima svake skupine potrebno definirati sredstva komunikacije. Pou'ne staze i table trebaju biti prilago&ene svakom potencijalnom posjetitelju



Parka, ali po%eljno je da vo&ene ture i promotivni materijali budu krojeni prema specifi'nim potrebama. Najdu%e prisutna u prostoru i posebna u zahtjevima je skupina $portskih ribi'a, 'iji interes za prirodu i naklonjenost za$titi putem svakodnevnog kontakta i tematskih promotivnih materijala treba usmjeriti na $irenje pozitivne poruke lokalnom stanovni$tvu.

Uslijed udaljenosti od ve"ih sveu'ili$ta dosad je slabo iskori$ten potencijal parka kao demonstracijskog i eksperimentalnog podru'ja u sveu'ili$noj nastavi. Ostvarivanjem suradnje sa studijima prirodoslovnog smjera na ve"im sveu'ili$tima u regiji, a i ja'anjem kapaciteta Sveu'ili$ta u Biha"u i kapaciteta samog Nacionalnog parka za pru%anje logistike ovo bi se moglo promijeniti.

Osim spomenutih sredstava edukacije, koriste se i mediji dostupni $iroj javnosti. Kvalitetna edukacija svih ciljanih skupina putem navedenih sredstava uvjetovana je ja'anjem kapaciteta ustanove. Potreban je kadar za poslove edukacije u unutarnjem ustrojstvu ustanove, materijalna i financijska sredstva za edukaciju, te prezentacijski centar, koji bi omogu"io prijem ve"ih grupa posjetitelja u samom parku, te do%ivljaj parka „u malom“ prije izlaska na teren. Osim postavljanja dodatnih pou'nih staza i ure&ivanja pojedinih kulturno-povijesnih spomenika, ne treba ure&ivati nove lokalitete za potrebe edukacije, ali je nu%no organizirati prezentacijski centar na najdostupnijem lokalitetu, uz laboratorij i smje$tajni prostor za studente, volontere i sl. Ve"ina edukacijskih aktivnosti odvijat "e se u zoni usmjerene za$tite i u zoni kori$tenja, uz iznimku studenata i istra%iva'a kojima "e po potrebi i uz kontrolu Ustanove biti dopu$ten prilaz u zonu stroge za$tite. Pri eventualnom kori$tenju vodene povr$ine u edukacijskim programima za djecu treba imati na umu prioritet sigurnosti. Razmjena iskustava s drugim za$ti"enim podru'jima, te suradnja s volonterskim i eko-udrugama pomo"i "e razvoju kvalitetnog sustava edukacije. Kona'ni cilj edukativnih aktivnosti je posti"i da posjetitelji, mahom navikli na ubrzani urbani na'in %ivota, do%ive ovaj izniman i raznolik prostor koriste"i sva svoja osjetila te na taj na'in postanu svjesniji 'injenice da je 'ovjek samo dio prirode.

Komplementarna djelatnost edukaciji su i znanstvena istra%ivanja na podru'ju NP, kojima se mogu pro$iriti granice sada$njih znanja iz podru'ja prirodnih i socijalnih znanosti, te posebno unaprijediti primijenjena istra%ivanja kod kojih se zate'eni prostor Parka mo%e koristiti kao jedinstveni izvor podataka. U tom se smislu planirana suradnja sa sveu'ili$tima u regiji u edukaciji studenata mo%e pro$iriti i na suradnju u znanstveno-istra%iva'kim programima i projektima, koji mogu biti iz niza podru'ja:

- prirodoznanstvena istra%ivanja bioraznolikosti, te pojedinih stani$ta i vrsta,

- prirodoznanstvena istra%ivanja kr$kih fenomena, tala i voda,

- klimatolo$ka istra%ivanja,

- sociolo$ka istra%ivanja odnosa i razvoja malih ruralnih zajednica,

- povijesna i arheolo$ka istra%ivanja kulturne i povijesne ba$tine.

Ova istra%ivanja NP treba poduprijeti organizacijski i pru%anjem potrebne infrastrukture (laboratoriji, oprema, vozila), te se tako&er kroz regionalnu suradnju nametnuti kao jedno od sredi$ta takve djelatnosti.

!"#$%&'(#)"*#$*#%+#,#-./$#"$.%'#(0%1$#

!"#$%&"'&$()*"+,%()-&"


58

3. Osnovni ciljevi upravljanja Nacionalnim parkom Una

3.1. Ciljevi upravljanja i mjere

Ranije je navedena vizija za$tite rijeke Une, koja se ponavlja u ovom poglavlju zato $to je ona istovjetna sa vizijom Plana upravljanja:

Rijeka Una spoj je vrijednih prirodnih osobitosti, raznolikog i o#uvanog prirodnog krajobraza iznimne ljepote, bogate kulturno-povijesne ba!tine i lokalnog stanovni!tva svjesnog vrijednosti prostora u kojem $ivi.

O'uvanje i za$tita svih ovih vrijednosti za budu"e generacije temeljna je odrednica odr%ivosti tradicionalnih djelatnosti lokalnog stanovni$tva kao $to su ribolov, lov, $umarstvo i poljoprivreda. Isto vrijedi i za uvo&enje novih djelatnosti kao $to su turizam i rekreacija, edukacija i znanstvena istra%ivanja kojima lokalno stanovni$tvo dobiva uvjete za kvalitetan %ivot i razvoj u skladu s prirodom.

U skladu sa pomenutom vizijom, definisan je sveobuhvatni cilj Plana upravljanja za Nacionalni park Una koji se odnosi na narednih 10 godina implementacije ovog dokumenta:

O#uvati prirodne i kulturne vrijednosti Nacionalnog parka Una uz razvoj lokalnih zajednica

U dijelu dokumenta koji slijedi, definisani su specifi'ni ciljevi i o'ekivani rezultati upravljanja podru'jem po tematskim podru'jima. Tematska podru'ja su sljede"a:

o sistem upravljanja podru'jem

o biodiverzitet

o kulturno naslije&e

o edukacija i istra%ivanja

o turizam i rekreacija

o promocija i marketing

o infrastruktura

o razvoj lokalnih zajednica

Za svaki od specifi'nih ciljeva odre&ene su i konkretne mjere koje se trebaju sprovesti kako bi se dostigli definisani ciljevi, zajedno sa indikatorima i izvorima verificiranja. Implementacija samih mjera "e biti tretirana kroz akcione planove u kojima "e biti odre&en prioritet provo&enja mjera, procjena potrebnih sredstava za implementaciju i prijedlog odgovornosti za implementaciju.

Ostvarivanjem specifi'nih ciljeva kroz provedbu Plana upravljanja za$ti"enim podru'jem treba posti"i ostvarivanje op"ih ciljeva i vizije. Specifi'ni ciljevi u najve"oj se mjeri odre&uju kroz sagledavanje zate'enog stanja u prostoru i kroz analizu interesa dionika/korisnika tog prostora. Prioritetni su oni specifi'ni ciljevi kojima se otklanjaju najve"e prijetnje o'uvanju i za$titi glavnih vrijednosti prostora, te oni specifi'ni ciljevi kojima se najbr%e otvaraju prilike za razvitak lokalne zajednice.



Osnovni podaci kojima se utvr&uju polazi$ta za indikatore (tzv. „nulto“ stanje) prikupljeni su kroz prethodno navedene podloge i uz suradnju s dionicima/korisnicima prostora razmatranja, u nastavku su dani u obliku prikaza zate'enog stanja u prostoru.

Generalni cilj Tematska cjelina Tematska

podcjelina Specifi#ni ciljevi

Javno preduze"e JP Una

1.1. Pokrenuti rad Javnog preduze"a za upravljanje Nacionalnim parkom Una

Planska dokumentacija

1.2. Park Una ima usvojenu i harmoniziranu klju'nu plansku dokumentaciju koja omogu"uje efektivno upravljanje podru'jem 1. Sistem

upravljanja podru#jem

Efektivno i efikasno upravljanje

1.3. Parkom se upravlja na efikasan i efektivan na'in koji je u skladu sa potrebama svih zainteresiranih strana na podru'ju Nacionalnog parka

1.4. Park ima obezbije&en dugoro'no odr%iv sistem finansiranja

Inventarizacija stani!ta i biljnih i $ivotinjskih vrsta

2.1. Intenzivnim i ciljanima istra%ivanjima provesti inventarizaciju stani$ta i biljnih i %ivotinjskih vrsta klju'nih za o'uvanje prirodnih osobitosti Nacionalnog parka

Pra"enje stanja

2.2. Odr%avanje ili pobolj$anje postoje"eg stanja kroz odre&ivanje lokacija, na'in i u'estalost pra"enja i uvo&enje redovitog pra"enja ekolo$kih uvjeta bitnih za o'uvanje indikatorska stani$ta i vrsta i provo&enje pra"enja indikatorskih stani$ta i vrsta

O#uvanje i za!tita

2.3.Sprje'avanje degradacije svih prirodnih stani$ta i gubitka klju'nih vrsta (kroz provo&enje mjera za za$titu i o'uvanje vrijednih prirodnih stani$ta ovog podru'ja zna'ajnih za o'uvanje bioraznolikosti i mjera za za$titu vrsta)

2. Biodiverzitet

Obnova stani!ta i krajobraza

2.4. Obnoviti (restaurisati) izmijenjene o$te"ene i uni$tene stani$ne i krajobrazne cjeline

3. Kulturno naslije(e - 3.1. Svi evidentirani lokaliteti kulturno-povijesnih

vrijednosti su o'uvani, konzervirani i istra%eni

Podizanje svijesti i interpretacija

4.1. Lokalno stanovni$tvo i posjetitelji su informisani o ciljevima i va%nosti NP Una, $to vodi prema znatnoj pozitivnoj promjeni stavova o parku 4. Edukacija i

Istra$ivanja Znanstvena istra$ivanja

4.2. Pove"ati nivo istra%enosti podru'ja NP Una u svim relevantnim granama nauke i znanosti

Razvoj turizma 5.1. Nacionalni park Una ima uvezanu, raznovrsnu i prepoznatljivu turisti'ku ponudu koja je u okvirima odr%ivosti

Upravljanje posjetiteljima

5.2. Turisti'ke posjete ne predstavljaju prijetnju za o'uvanje biolo$ke raznolikosti podru'ja

5.3. Turisti'ke i rekreativne aktivnosti koje mogu imati negativan utjecaj na sedrene formacije na Uni i Uncu su svedene na minimum

5.4. Postignut visok stepen sigurnosti posjetilaca u svim aktivnostima u parku namijenjenim posjetiteljima

O#u

vati

priro

dne

i kul

turn

e vr

ijedn

osti

Nac

iona

lnog

par

ka U

na u

z ra

zvoj

loka

lnih

zaj

edni

ca

5.Turizam i rekreacija

Smje!taj i ugostiteljstvo

5.5. Smje$tajni kapacitetu u nacionalnom parku odgovaraju potra%nji za ovom vrstom usluge, te su dru$tveno, ekonomski i ekoli$no odr%ivi i skladu sa ciljevima uspostavljanja nacionalnog parka


60

Generalni cilj Tematska cjelina Tematska

podcjelina Specifi#ni ciljevi

6.Promocija i marketing -

6.1. NP Una ima uspostavljen i funkcionalan mehanizam promocije i marketinga koji vodi do ve"e svijesti o parku kao turisti'koj destinaciji

Putna infrastruktura

7.1. Uspostavljena je osnovna putna infrastruktura koja omogu"ava normalnu komunikaciju za lokalne zajednice i posjetitelje parka

Posjetiteljska infrastruktura

7.2. Nacionalni park posjeduje osnovne potrebne kapacitete za prihvat posjetitelja 7.Infrastruktura

Ostala infrastruktura

7.3. Uspostavljena je osnovna infrastruktura koja omogu"ava normalnan boravak i kori$tenje prostora za lokalne zajednice i posjetitelje parka sa minimalnim utjecajem takvog boravka na okolinu

Edukacija i gra(enje kapaciteta

8.1 Lokalno stanovni$tvo posjeduje ljudske kapacitete i «know how» kako bi kvalitetno upotpunjavala aktivnosti za$tite i odr%ivog razvoja na podru'ju NP-a, te bilo aktivno uklju'eno u planiranje i dono$enje odluka

Podr!ka lokalnim i tradicionalnim djelatnostima

8.2. Lokalne i tradicionalne djelatnosti su razvijene, odr%ive i omogu"uju stvaranje prihodovnih mogu"nosti

8.Razvoj lokalnih zajednica

Pove"anje kvaliteta $ivota

8.3. Pobolj$anje %ivotnog standarda i starosne strukture stanovni$tva u i oko NP kroz pridr%avanje principa ruralnog razvoja

Tablica 7. Ciljevi upravljanja Nacionalnim parkom Una

Napominje se kako su u nastavku dani prikazi mjera, indikatora i izvora verificiranja za realizaciju specifi'nih ciljeva po temama od zna'aja za postizanje op"eg cilja upravljanja NP pro$li verifikaciju na radionici s dionicima i lokalnim stanovni$tvom. Pri tome je va%no istaknuti kako su gotovo sve ponu&ene mjere od strane u'esnika na radionicama kroz anketne upitnike ocijenjene zna'ajnima i vrlo zna'ajnima, $to je s jedne strane ukazalo na opseg zada"a koje bi prema o'ekivanjima korisnika prostora i dionika trebala rje$avati Uprava NP, ali s druge strane je ukazalo i na te%inu zate'enog stanja jer se sve predvi&ene mjere smatraju prioritetnima.

Tako&er se napominje kako su u nastavku dane mjere - najop"enitiji mogu"i pregled potrebnih aktivnosti za postizanje zadanih ciljeva, te ih se u velikoj ve"ini treba ili detaljno razraditi (npr. kroz interne pravilnike Javnog poduze"a, te razli'ite programe) ili realizirati kroz pojedina'ne projekte (pri 'emu pojedini projekti mogu obuhvatiti i realizaciju ve"eg broja mjera iz razli'itih tematskih cjelina) ili uskladiti s prostornom osnovom/prostornim planom posebnih obilje%ja za NP Una (npr. u smislu odre&ivanja lokacija turisti'ke i komunalne infrastrukture). Ove su mjere osmi$ljene za razdoblje od 10 godina, ali omogu"uju i razradu detaljnijih prioritetnih mjera koje su potrebne za prvih nekoliko godina rada Javnog poduze"a s ciljem hitnog popravljanja nekih nepovoljnih trendova u za$titi i kori$tenju prostora NP. Ove prioritetne mjere za provedbu nekih specifi'nih ciljeva posebno su izdvojene s isklju'ivom namjerom omogu"avanja upravi NP brzog djelovanja radi zaustavljanja nepovoljnih promjena na podru'ju Parka.

Kako bi se potpomogao rad uprave NP-a u prvoj godini implementacije Plana upravljanja, u narednoj tabeli su date prioritetne aktivnosti za provedbu, a koje upotpunjuju aktivnosti date u pregledu svih predvi&enih mjera.



Specifi#ni cilj Prioritetne mjere za provedbu u prvoj godini implementacije Plana upravljanja


- uskla&ivanje i usvajanje pravilnika o unutarnjem redu i unutarnjem ustrojstvu NP

- izbor tajnika i dva izvr$na direktora uprave NP - osiguranje,priprema i opremanje privremenog ureda NP - nabava dva vozila za nadzorni'ku slu%bu - uspostava nazorni'ke slu%be (zapo$ljavanje nadzornika,opremanje

nadzornika) - edukacija zaposlenika

1.2. Park Una ima usvojenu i harmoniziranu klju'nu plansku dokumentaciju koja omogu"uje efektivno upravljanje podru'jem

- izrada i usvajanje privremenog Plana u'e$"a interesnih grupa (lova'ke, $umarske, ribolovne, sportske i turisti'ke organizacije) u za$titi NP

- izrada i potpisivanje privremenih ugovora o uvjetima obavljanja djelatnosti interesnih grupa na podru'ju NP i s uvjetima naknada za usluge i kori$tenje podru'ja NP

- pokretanje novelacije $umsko-gospodarske, ribolovne i lovne gospodarske osnove za podru'je NP Una

- usvajanje Prostornog plana i Plana upravljanja za NP Una - anga%iranje vanjskih suradnika za pripremu programa utvr&ivanja

vlasni'kih odnosa na podru'ju NP (pristup, opseg posla, potrebna sredstva i kadrovi, rokovi, na'in financiranja)


- anga%iranje vanjskih stru'nih suradnika za obuku i treninge zaposlenika

- organizacija zajedni'ke radionice lokalnog stanovni$tva i velikih korisnika prostora NP Una uz ulogu Uprave kao moderatora


- anga%iranje vanjskih stru'nih suradnika za izradu sustava transparentnog vo&enja financija NP i pripremu pravnih i financijskih elemenata privremenih ugovora o uvjetima naknada za usluge i kori$tenje NP od strane interesnih grupa

- izrada interenet stranice Javnog poduze"a 2.3.Sprje'avanje degradacije svih prirodnih stani$ta i gubitka klju'nih vrsta (kroz provo&enje mjera za za$titu i o'uvanje vrijednih prirodnih stani$ta ovog podru'ja zna'ajnih za o'uvanje bioraznolikosti i mjera za za$titu vrsta)

- provesti interventno poribljavanje Une uzvodno od Rip'a autohtonim vrstama riba


- izrada i odr%avanje web stranice javnog poduze"a - izrada prospekta i vodi'a kroz NP Una - osmi$ljavanje i tiskanje znaka i prigodna primjena znaka NP Una

(naljepnice, razglednice, CD-ovi) - participacije u organizaciji tradicionalnih skupova na podru'ju NP i

Biha"a


- redovito 'i$"enje vegetacije uz prometnicu i sanacija prometnice Kulen Vakuf- Martin Brod

- ure&enje pristupne ceste do !trba'kog buka za promet osobnih vozila (pro$irenje, u'vr$"ivanje kolni'ke konstrukcije)

- osmi$ljavanje i izrada projekta pje$a'kih staza kroz Martin Brod i oko Martin Broda


62

7.2. Nacionalni park posjeduje osnovne potrebne kapacitete za prihvat posjetitelja

- izgradnja privremenog parkirali$ta na ulazu u Martin Brod s privremenom recepcijom i manjim saniratnim 'vorom

- ure&enje privremenog parkirali$ta kod !trba'kog buka s privremenom recepcijom i manjim sanitarnim 'vorom

- postavljanje za$titnih ograda i tabli s oznakama i obavijestima za posjetitelje u Martin Brodu

Tablica 8. Prioritetne aktivnosti za prvu godinu implementacije

3.1.1. Sistem upravljanja podru#jem

Tematska cjelina: Sistem upravljanja podru#jem: Javno preduze"e JP Una

Cilj: 1.1. Pokrenuti rad Javnog preduze"a za upravljanje Nacionalnim parkom Una

Mjere:

- pokretanje rada Javnog preduze"a NP Una, uklju'uju"i imenovanje uprave, - usvajanje akata o osnivanju i organizaciji rada Javnog preduze"a (pravilnik o unutarnjem

redu i pravilnik o unutarnjem ustrojstvu), - usvajanje ostalih zna'ajnih dokumenata za rad ustanove, - upo$ljavanje klju'nog kadra u skladu s utvr&enim potrebama za upravljanje, - reguliranje uloge nevladinih udruga u upravljanju NP - osiguranje prostora/ureda za rad i nabava potrebne opreme i vozila - priprema i opremanje prostora/ureda

Indikatori:

o postojanje uprave Javnog preduze"a koja obavlja propisane poslove i du%nosti o broj i obim usvojenih aktata o broj osoblja primljenih u stalni radni odnos, prema planiranoj organizacijskoj i kadrovskoj

strukturi o otvoren ured i opremljenost prostora/ureda o nabavljena vozila i ostala oprema NP

Izvori verificiranja:

o intervjui sa klju'nim osobljem i direktorom o pisani dokazi o usvajanju akata o posjeta uredu Javnog preduze"a NP u cilju procjene opremljenosti prostora

Tematska cjelina: Sistem upravljanja podru#jem: Planska dokumentacija

Cilj: 1.2. Park Una ima usvojenu i harmoniziranu klju#nu plansku dokumentaciju koja omogu"uje efektivno upravljanje podru#jem

Mjere:

- usvajanje Prostornog plana za NP Una - usvajanje Plana upravljanja za NP Una - usvajanje i realizacija prioritetnih dokumenata iz Plana u'e$"a interesnih grupa u

implementaciji aktivnosti iz Plana upravljanja u NP, - uspostava stalne suradnje s jedinicama lokalne i regionalne samouprave u procesima

izrade njihovih programa i planova upravljanja, dokumenata prostornog planiranja i razvojnih projekata $ireg podru'ja NP

- utvr&ivanje vlasni'kih odnosa na podru'jima od posebnog interesa za razvoj NP, posebno na podru'ju naselja Martin Broda, Kulen Vakufa i Klise

Indikatori:

o usvojeni prostorni plan i plan upravljanja do kraja 2011. o usvojen plan u"e$"a interesnih grupa za NP Una o novelirane $umsko-gospodarska, ribolovna i lovna gospodarska osnova za podru'je NP Una

usvojen u drugoj godini implementacije Plana. o broj i u'estalost sastanaka sa jedinicama lokalne i regionalne samouprave o broj zajedni'kih donesenih odluka i usvojenih zajedni'kih dokumenata o GIS baza podataka o vlasni'kim odnosima na podru'ju NP, a posebno za Marin Brod, Kulen

Vakuf i Klisu o uskla&enost dokumenata iz podru'ja prostornog planiranja i drugi razvojni dokumenti lokalnih i



regionalnih uprava s interesima NP


o Odluke o usvajanju o Planovi i gospodarske osnove o Zapisnici sa sastanaka i pisani tragovi o donesenim odlukama i usvojenim dokumentima o Intervjui sa predstavnicima lokalne samouprave

Tematska cjelina: Sistem upravljanja podru#jem: Efektivno i efikasno upravljanje

Cilj: 1.3. Parkom se upravlja na efikasan i efektivan na#in koji je u skladu sa potrebama svih zainteresiranih strana na podru#ju Nacionalnog parka

Mjere:

- provo&enje kontinuirane obuke i treninga za stru'ni kadar u cilju dostizanja zacrtanih ciljeva upravljanja NP (uklju'uju"i razmjenu znanja i iskustava s parkovima u regiji)

- odr%avanje i obnova osnovne opreme za upravljanje podru'jem za Javno preduze"e NP Una (vozila, terenski pribor, i sl.)

- odr%avanje i ure&ivanje osnovnih sadr%aja NP (ured uprave, informativni i prezentacijski centar, posjetiteljski ulazi, oznake, signalizacija) na podru'ju NP-a

- uspostava aktivne suradnje na podru'ju za$tite prirode izme&u NP i organizacija za za$titu prirode, znanstvenih institucija, nevladinih organizacija, ljubitelja prirode, $umara, policije (redoviti sastanci, nadle%nosti, postupci u slu'aju hitnih mjera)

- priprema i uspje$na implementacija godi$njih planova - uspostavljanje sistema internog ocjenjivanja efikasnosti rada preduze"a na godi$njoj

osnovi - implementacija Plana u'e$"a interesnih grupa za NP Una (konsultacije i dono$enje odluka

u saradnji sa interesnim grupama) - odr%avanje suradnje sa za$ti"enim podru'jima u regiji (regionalna znanstvena istra%ivanja,

regionalni projekti) - uspostava redovitih radionica i sastanaka lokalnog stanovni$tva i velikih korisnika prostora

NP (uloga Uprave kao moderatora) - uspostavljanje sistema eksternog ocjenjivanja efikasnosti rada ustanove od strane

interesnih grupa na godi$njoj osnovi - pripreme razvojnih programa i projekata u funkciji o'uvanja i pobolj$anja stanja u NP - prireme planova komunikacija sa stanovni$tvom i posjetiteljima

Indikatori:

o klju'ni kadar javnog preduze"a NP Una u stanju je da samostalno i adekvatno rije$i rije$i sve ve"e izazove u pogledu pitanja svakodenevnog upravljanja parkom i implementacije mjera, te dostizanja ciljeva koji su propisani planom upravljanja

o ure&en ured i prate"i sadr%aji u NP o vozila i oprema uvijek na raspolaganju slu%bama u NP o broj i obim zajedni'kih projekata s lokalnim upravama i nevladinim udrugama i prekograni'ni

projekti o broj provedenih radionica o certifikati o stru'noj edukaciji djelatnika o prisustvo djelatnika na kongresima, savjetovanjima i stru'nim putovanjima


o izvje$taji o provedenim godi$njim planovima o razgovori sa klju'nim osobljem parka i interesnim grupama o posjeta terenu o registri javnog preduze"a

Tematska cjelina: Sistem upravljanja podru#jem: Efektivno i efikasno upravljanje

Cilj: 1.4. Park ima obezbije(en dugoro#no odr$iv sistem finansiranja


64

Mjere:

- osiguranje redovitih prihoda iz prora'unskih sredstava (FBiH, USK, Op"ina Biha") za financiranje osnovnih djelatnosti Javnog poduze"a

- osiguranje prihoda od naknada od usluga i kori$tenja prostora i resursa NP (ulaznice, kampiranje, parkiranje, ribolovne i lovne dozvole, dozvole za obavljanje rekreativno- turisti'kih djelatnosti)

- osiguranje prihoda od sponzorstva (privatna poduze"a i osobe kao sponzori u o'uvanju prirodnih i kulturnih vrijednosti)

- razrada i uspostava koncesijskih modela za ostale dopu$tene djelatnosti na podru'ju NP (ribnjaci, $umarstvo, ugostiteljske djelatnosti, zahvati vode za kori$tenje, turisti'ke djelatnosti, znanstveno-istra%iva'ke djelatnosti)

- iznala%enje dodatnih sredstava od strane menad%menta za finansiranje planiranih razvojnih programa parka iz doma"ih i me&unarodnih fondova i izvje$tavanje provedenim aktivnostima na iznala%enju sredstava za nadle%ne Federalne organe i ostale interesne grupe,

- uspostavljanje transparentnog sistema pra"enja namjenskog tro$enja sredstava datih na raspolaganje uprave nacionalnog parka

Indikatori:

o iznos prora'unskih sredstava na godi$njoj osnovi (najmanje 80% osnovnih djelatnosti) o iznos sredstava obezbje&enih kroz vlastite prihode (kontinurano pove"anje od 10% godi$nje u

roku od 10 godina.) o iznos sredstava iz doma"ih i me&unarodnih fondova (pokrivaju najmanje 50% planiranih

razvojnih programa parka) o dostupnost podataka o financiranju i utro$ku sredstava javnosti


o finansijski izvje$taji uprave o izvje$taji o utro$ku dodatnih sredstava o internet stranica Javnog preduze"a NP Una o intervjui sa osobljem i predstavnicima pojedinih interesnih grupa

3.1.2. Biodiverzitet

Tematska cjelina: Biodiverzitet: Inventarizacija stani!ta i biljnih i $ivotinjskih vrsta

Cilj: 2.1. Intenzivnim i ciljanima istra$ivanjima provesti inventarizaciju stani!ta i biljnih i $ivotinjskih vrsta klju#nih za o#uvanje prirodnih osobitosti Nacionalnog parka do kraja 5. godine implementacije Plana

Mjere:

- inventarizacija potencijalno najugro%enijih stani$ta (izvori, sedrene barijere, $pilje i podzemna kr$ka stani$ta, mo'varne zajednice tr$"aka, zajednice visokih $a$eva, zajednice visokih zeleni i travnjaka, zajednice kamenjarskih i drugih mezofilnih pa$njaka, zajednice petrofilnih vrsta klisura, kanjona i drugi kr$kih stani$ta, zajednice $umskih stani$ta),

- inventarizacija stani$ta i vrsta gljiva i ljekovitog bilja, - inventarizacija reliktnih, endemskih, za$ti"enih, rijetkih i ugro%enih vrsta flore i faune i

njihovih stani$ta - inventarizacija makrozoobentosa, - inventarizacija faune kopnenih (terestri'nih) beskralje$njaka i faune kralje%njaka (posebno

faune najugro%enijih stani$ta).

Indikatori:

o GIS baza podataka referentnog stanja s kartografskim prikazom u mjerilu 1:5000 polo%aja najugro%enijih stani$ta s osnovnim zna'ajkama (zate'eno ekolo$ko stanje, indikatorske vrste za odre&ivanje stanja) povezana s bazom podataka najugro%enijih vrsta s osnovnim zna'ajkama (vrsta, lokacija, brojnost, osjetljivost)

o GIS baza podataka s kartografskim prikazom u mjerilu 1:5000 polo%aja stani$ta gljiva i ljekovitog bilja

o GIS baza podataka s kartografskim prikazom u mjerilu 1:5000 polo%aja svih stani$ta s osnovnim zna'ajkama povezana s bazom podataka svih vrsta s osnovnim zna'ajkama populacija (vrsta, lokacija, brojnost, osjetljivost)

o Program pra"enja indikatorskih stani$ta i vrsta i znanstvenih istra%ivanja ugro%enih, rijetkih i za$ti"enih stani$ta i vrsta i endema (trendovi promjena, razlozi ugro%enosti, pravci migracija, pripadnost hranidbenim lancima, uvjeti oporavka, klju'ne, krovne i karizmati'ne vrste) s vremenskim planom i na'inom provedbe (me&unarodni okvir i zna'aj, financiranje, nositelji istra%ivanja, tehni'ka pomo", edukacija lokalnih stru'njaka) i o'ekivanim rezultatima vezanim uz za$titu




o Operativne GIS baze podataka stani$ta i vrsta o Program pra"enja indikatorskih stani$ta i vrsta o Program znanstvenih istra%ivanja o Godi$nji izvje$taji o dopunama GIS baza podataka

Tematska cjelina: Biodiverzitet: Pra"enje stanja

Cilj: 2.2. Odr$avanje ili pobolj!anje postoje"eg stanja kroz odre(ivanje lokacija, na#in i u#estalost pra"enja i uvo(enje redovitog pra"enja ekolo!kih uvjeta bitnih za o#uvanje indikatorska stani!ta i vrsta i provo(enje pra"enja indikatorskih stani!ta i vrsta

Mjere:

- Stalno pra"enje kakvo"e vode na klju'nim lokacijama najugro%enijih stani$ta, kao $to su podru'ja nizvodno od naselja ili drugih mogu"ih zaga&iva'a, te podru'ja uzvodno od sedrenih barijera (obuhvatiti sva godi$nja doba, razli'ite hidrolo$ke situacije, a posebno ljetno-rano jesensko razdoblje, kad su u pravilu visoke temperature i mala koli'ina vode)

- stalno pra"enje stani$ta gljiva i ljekovitog bilja - stalno pra"enje populacije reliktnih, endemskih, za$ti"enih, rijetkih i ugro%enih vrsta flore i

faune (posebice ihtiofaune i ornitofaune) i njihovih stani$ta, - stalno pra"enje ihtiofaune, - stalno pra"enje populacija $i$mi$a, s naglaskom na $umske vrste, - stalno pra"enje faune velikih zvijeri (vuk, ris i medvjed) uz suradnju sa susjednim

za$ti"enim podru'jima, - stalno pra"enje populacija ornitofaune specifi'nih i osjetljivih stani$ta ($umska ornitofauna,

petrofilna ornitofauna, grabljivice, sove, djetlovke)

Indikatori:

- GIS baza podataka referentnih to'aka i podru'ja pra"enja ekolo$kih uvjeta (kakvo"a i koli'ina vode, kakvo"a tala) i indikatorskih stani$ta i vrsta s referentnim „nultim“ stanjem s kartografskim prikazom lokacija u mjerilu 1:5000

- Baza podataka o rezultatima pra"enja ekolo$kih uvjeta i indikatorskih stani$ta i vrsta, uklju'uju"i stani$ta gljiva i ljekovitog bilja

- Nova lista ugro%enih vrsta kralje%njaka na regionalnom i nacionalnom nivou u suradnji s BiH i me&unarodnim mjerodavnim institucijama


o GIS baza podataka referentnih to'aka i podru'ja pra"enja o Baza podataka s rezultatima stalnog pra"enja o Nova lista ugro%enih vrsta kralje%njaka na regionalnom i nacionalnom nivou o Godi$nji izvje$taji o provedenom pra"enju

Tematska cjelina: Biodiverzitet: O#uvanje i za!tita

Cilj: 2.3. Sprje#avanje degradacije svih prirodnih stani!ta i gubitka klju#nih vrsta (kroz provo(enje mjera za za!titu i o#uvanje vrijednih prirodnih stani!ta ovog podru#ja zna#ajnih za o#uvanje bioraznolikosti i mjera za za!titu vrsta)

Mjere:

- redovito nadziranje vrijednih kr$kih vodenih stani$ta, - poticanje kori$tenja pa$njaka i ko$anica od strane lokalnog stanovni$tva, - uspostava regionalne i me&unarodne suradnje radi stvaranja mre%e za$ti"enih kr$kih

podru'ja, - reguliranje $umarskih, lovnih i ribolovnih aktivnosti unutar za$ti"enog podru'ja - provo&enje intervencija poribljavanja i drugih intervencija - reguliranje aktivnosti branja gljiva I ljekovitog bilja - reguliranje kori$tenja vodotoka za sportsko-rekreativne aktivnosti kod malih voda

(ugro%avanje sedrenih barijera „raftingom“ i drugim sportovima na vodi) - provo&enje ostalih mjera za$tite ugro%enih, endemskih i rijetkih vrsta

Indikatori:

o O'evidnici o nadzoru kr$kih vodenih stani$ta s foto dokumentacijom o O'uvane povr$ine kamenjarskih pa$njaka, ali i drugi mezofilnih pa$njaka, te ko$anica o Povr$ine regionalnih kr$kih za$ti"enih podru'ja povezanih u mre%u zajedni'kom suradnjom

(sporazumi, programi, istra%ivanja i pra"enja) o Uskla&ene $umarske, lovne i ribolovne gospodarske osnove na podru'ju za$tite i na podru'ju

za$titnih zona s ciljevima o'uvanja vrijednih vrsta o Akcijski planovi za$tite pojedinih ugro%enih, endemskih i rijetkih vrsta, uklju'uju"i gljive i

ljekovito bilje

Kupac

Highlight


66

o Odre&ivanje kapaciteta vodotoka za „rafting“ i druge sportove na vodi kod malih voda


o Sezonski o'evidnici o nadzoru kr$kih vodenih stani$ta o Godi$nji izvje$taji o provedenim mjerama kori$tenja pa$njaka i livada o Pisani dokazi o uskla&enosti osnova

Tematska cjelina: Biodiverzitet: Obnova stani!ta i krajobraza

Cilj: 2.4. Obnoviti (restaurisati) izmijenjene o!te"ene i uni!tene stani!ne i krajobrazne cjeline

Mjere:

- kartiranje vrijednih krajobraznih cjelina i o$te"enih dijelova vrijednih stani$ta i krajobraznih cjelina (lokacije, povr$ine i razlozi o$te"enja, zna'aj o$te"enja)

- planiranje/projektiranje mjera i zahvata za pobolj$anje ili popravljanje stanja ili za potpunu obnovu ranijeg stanja stani$nih i krajobraznih cjelina (istra%ivanja, snimanja, utvr&ivanje vlasni$tva, zakonskih obveza, nadle%nosti, rokova i tro$kova)

- provedba prioritetnih mjera obnove stani$nih krajobraznih cjelina (zatvaranje kamenoloma, uklanjanje odlo%enog otpada, krajobrazni zahvati)

Indikatori:

o GIS baze podataka s kartama o$te"enih krajobraznih cjelina o GIS baze podataka s kartama o$te"enih stani$ta o Programi/projekti mjera i drugih rje$enja za obnovu stani$ta o Programi/projekti mjera i drugih rje$enja za obnovu krajobraznih cjelina o Baza podataka vlasni'kih odnosa i zakonskih prava i obveza vlasnika povr$ina s o$te"enim

stani$tima i krajobraznim cjelinama o Rje$enja na'ina financiranja mjera obnove o Restauracije o$te"enih stani$ta i krajobraznih cjelina


o Operativne GIS baze podataka o o$te"enim stani$nim i krajobraznim cjelinama o Programi/projekti mjera i drugih rje$enja za obnovu stani$ta i krajobraza o Operativna baza podataka vlasni$tva i prava i obveza vlasnika zemlji$ta s o$te"enim cjelinama o Studije izvodljivosti za projekte obnove stani$ta i krajobraza o Izvje$taji o provedenim prioritetnim restauracijama

3.1.3. Kulturno naslije(e

Tematska cjelina: Kulturno naslije(e

Cilj: 3.1. Svi evidentirani lokaliteti kulturno-historijskih vrijednosti su o#uvani, konzervirani i istra$eni

Mjere:

- razrada na'ina primjene i kontrole primjene zakonodavnih odredbi koje se odnose na za$titu kulturno-historijskog naslije&a na podru'ju NP

- inventarizacija historijskih objekata na podru'ju NP - uklju'enje stru'nog i kompetentnog osoblja u proces za$tite kulturno-historijskog naslije&a,

te izvr$enje potrebnih radova na eventualno ugro%enim objektima (konzervacija, restauracija, istra%ivanje, uspostava za$titnih pojasa, rje$avanje vlasni'kih odnosa), uz eventualna ograni'enja pristupa slabije o'uvanim objektima u svrhu njihovog o'uvanja, 'ak i poslije restauracije

- kategorizacija kulturno-historijskog naslije&a, odnosno objekata prema stepenu trenutnog stanja, u skladu sa kojim se mo%e uskladiti turisti'ka namjena samih objekata

- uspostava suradnje s regionalnim institucijama iz podru'ja arheologije, povijesti i kulturnog naslje&a

- priprema i implementacija specifi'nih programa za$tite kulturno-historijskog naslije&a, uklju'uju"i i promociju istog



Indikatori:

o broj evidentiranih objekata od kulturno-historijskog zna'aja (100% na kraju 5. godine implementacije)

o broj stru'nog osoblja koje se bavi pitanjim za$tite kulturno-historijskog naslije&a na podru'ju Parka

o broj konzerviranih i restauriranih objekata o broj provedenih istra%ivanja (uz pove"anje od najmanje 50% u odnosu na po'etno stanje) o broj i obim provedenih programa za$tite, o'uvanja i promocije kulturno-historijskog naslije&a o pove"anje pristupa objektima za istra%ivanje i posjete uz istovremeno o'uvanje istih za 50%

nakon 5 godina o poznavanje ta'nog broja objekata kulturnog naslije&a u okviru Nacionalnog parka, kao i

postojanje pristupa'ne baze podataka o cjelokupnom kulturno historijskom naslije&u na podru'ju za$ti"enog podru'ja


o izvje$taji o stanju kulturno-historijskog naslije&a, o intervju sa klju'nim osobama iz nadle%nih tijela o baze podataka o dokumentacija provedenih programa

3.1.4. Edukacija i istra$ivanja

Tematska cjelina: Edukacija i istra$ivanja: Podizanje svijesti i interpretacija

Cilj: 4.1. Lokalno stanovni!tvo i posjetitelji su informisani o ciljevima i va$nosti NP Una, !to vodi prema znatnoj pozitivnoj promjeni stavova o parku do kraja 5. godine implementacije Plana

Mjere: - kadrovsko, materijalno i financijsko kapacitiranje uprave za provedbu edukacijskih programa

- izgradnja prezentacijskog centra - uspostava ciljanih edukacijskih tema (npr. obja$njavanje zna'aj nekih vrsta za o'uvanje

prirodnih ekosustava (poput zmija i $i$mi$a)) - osnivanje i uklju'ivanje mla&ih stanovnika NP u rad „zelene“ policije i zelenog telefona za $to br%u i efikasniju reakciju prilikom nepovoljnih promjena i incidenata

- organiziranje posjeta &a'kih ekskurzija, osnovnih, srednjih $kola, te terenske nastave za studente

- provo&enje interaktivnih programa nastave u prirodi - uspostava ljetnih dje'ijih eko $kola - mentorske aktivnosti na radovima u'enika i studenata - prigodna obilje%avanja zna'ajnih datuma vezanih uz za$titu prirode (Dan voda, Dan

mo'varnih stani$ta, Dan $uma, Dan za$tite prirode, Dan NP Una) - oblikovanje, tiskanje i distribucija edukativnih materijala - uspostava suradnje sa Sveu'ili$tima u Sarajevu, Biha"u i drugim sveu'ili$tima u regiji u

pogledu kori$tenja parka kao demonstracijskog i eksperimentalnog podru'ja u sveu'ili$noj nastavi

- ure&enje pou'nih staza i promatra'nica (botani'ka, vodena, kr$ka, $piljska, kulturno-historijska)

- obuka vodi'a kroz nacionalni park koji "e mo"i na kvalitetan na'in predstaviti prirodne i kulturno-historijske vrijednosti parka (najmanje 15 vodi'a u prvih 5 godina)

- tiskanje redovnog biltena o NP Una koji "e se disribuirati lokalnim prodavnicama, u smje$tajnim objektima, mjesnim zajednicama i novinama

- postavljanje i redovno odr%avanje sadr%aja internet stranice sa interpretacijom osnovnih karakteristika, sadr%aja, kao i informacijama o doga&ajima i aktivnostima

- postavljanje informacionih materijala, vodi'a za staze i bro$ura o doga&ajima koji se mogu skinuti sa internet stranice u PDF formatu


68

Indikatori:

o pove"ana javna svijest o vrijednosti kr$kih podru'ja i o'uvanju stani$ta, kao i promjena tradicionalnog mi$ljenja da za$tita prirode i okoli$a i za$tita bioraznolikosti direktno povla'i za sobom %rtvovanje ekonomskog razvoja i stvaranja profita

o minimalan negativan utjecaj posjetilaca na pomenute vrijednosti parka tokom posjeta o zaposlenik NP zadu%en za organiziranje edukacije o prezentacijski centar o broj organiziranih te'ajeva o broj $kola/u'enika koji dolaze u organizirane posjete o broj edukativnih programa i u'enika koji u njima sudjeluju o broj u'eni'kih i studentskih radova na temu NP Una o broj $kola/u'enika i drugih organizacija i pojedinaca koje sudjeluju u obilje%avanju zna'ajnih

datuma o broj u'enika uklju'enih u ljetne eko $kole o broj tiskanih i distribuiranih edukativnih materijala godi$nje o broj terenskih posjeta u organizaciji sveu'ili$ta o broj ure&enih i obilje%enih pou'nih staza o usvojene granice prihvatljivih promjena (LAC)


o evidencije, izvje$taji i statisti'ki podaci o ankete popunjene od strane lokalnog stanovni$tva o stavovima i mi$ljenjima o vrijednosti parka o ankete popunjene od strane posjetitelja o vrijednostima parka, u sklopu prikupljanja informacija

o zadovoljstvu posjetom nacionalnom parku o izvje$taji o monitoringu granica prihvatljivih promjena

Tematska cjelina: Edukacija i istra$ivanja: Znanstvena istra$ivanja

Cilj: 4.2. Pove"ati nivo istra$enosti podru#ja NP Una u svim relevantnim granama nauke i znanosti

Mjere:

- osiguravanje grantova, stipendija i programa sufinansiranja nau'nih radova u oblasti prirodnih i dru$tvenih nauka vezanih za prostor Nacionalnog parka

- formiranje i opremanje znanstveno-istra%iva'kog centra (osiguranje prostora za laboratorij, arhivu, banku genetskog materijala i sjemena, informati'ku upremu i komunikaciju)

- pru%anje tehni'ke pomo"i istra%iva'ima prilikom vr$enja istra%ivanja u NP Una (smje$taj, oprema, terenska vozila isl.)

- uspostava saradnje sa lokalnim i regionalnim univerzitetskim ustanovama na znanstveno-istra%iva'kim projektima

- prezentacija i promocija zavr$enih i objavljenih istra%ivanja provedenih na prostoru NP

Indikatori:

- broj i obim ukazane finansijske i tehni'ke pomo" (kontinuirano pove"anje na godi$njoj osnovi)

- broj objavljenih nau'nih radova vezanih za NP Una iz razli'itih nau'nih oblasti (najmanje 20 objavljenih radova do 5. godine implementacije plana, a 60 do kraja 10. godine)

- kori$tenje rezultata primjenjenih istra%ivanja za pobolj$anje rada i aktivnosti na o'uvanju i razvoju NP-a


o nau'ni 'asopisi i cc 'asopisi o univerzitetski registri i registri javnog preduze"a o intervjui sa osobljem parka i nau'nicima/istra%iva'ima, Univerzitetom u Biha"u i regionalnim

sveu'ili$tima

3.1.5. Turizam i rekreacija

Tematska cjelina: Turizam i rekreacija: Razvoj turizma

Cilj: 5.1. Nacionalni park Una ima uvezanu, raznovrsnu i prepoznatljivu turisti#ku ponudu koja je u okvirima odr$ivosti



Mjere:

- Uvo&enje tijela na nivou nacionalnog parka koji ima ulogu koordiniranja, uvezivanja i promoviranja turisti'ke ponude

- Osmi$ljavanje realizacije autohtone gastronomske ponude utemeljene na lokalnim proizvodima

- Provo&enje programa treninga i obrazovanja menad%era u turizmu u skladu sa potrebama nacionalnog parka

- Podr$ka implementaciji Master plana razvoja turizma u NP Una koji detaljno obra&uje tematiku razvoja odr%ivog turizma u parku

- Suradnja s turisti'kim zajednicama, agencijama i okolnim turisti'kim sredi$tima - Uspostaviti sistem za prikupljanje podataka sa osnovnim informacijama o posjetiocima,

njihovim potrebama, zadovoljstvu i sl. (Napomena: potrebno je detaljno definirati koje vrste informacije se trebaju prikupljati kako bi poslu%ile upravitelju i ostalim interesnim grupama za uspostavljanje i pobolj$anje ponude i sadr%aja na podru'ju NP-a u saradnji za TZ),

- Koristiti prikupljene informacije o potrebama posjetitelja za izradu godi$njih planova i predvi&enih aktivnosti

Indikatori:

o prihodi od turizma na podru'ju parka pove"ani za 150% na kraju 5. godine implementacije, a 300% na kraju 10. Godine

o broj obu'enih menad%era (najmanje 10 nakon 5.godine implementacije) o sredstva ulo%ena u implementaciju Master plana o Upravitelj je upoznat sa pokazateljima o brojnosti, potrebama i zadovoljstvu posjetitelja NP-a o Kontinualno pove"anje broja posjeta i ponovnog vra"anja


o Statisti'ki podaci o Izdati certifikati i potvrde o provedenim obukama ili univerzitetske diplome o Izvje$taji o provednim mjerama na razvoju turizma i sredstvima o Izvje$taji o godi$njim planovima implementacije o Izvje$taji o prikupljenim podacima

Tematska cjelina: Turizam i rekreacija: Upravljanje posjetiteljima

Cilj: 5.2. Turisti#ke posjete predstavljaju minimalnu prijetnju za o#uvanje biolo!ke raznolikosti podru#ja

Mjere:

- Definisanje i po$tivanje prihvatnih kapaciteta (eng. carrying capacity) parka u pogledu na granice prihvatljivih promjena (LAC),

- Uspostavljanje sistema nadzora aktivnosti posjetilaca i procjena utjecaja na biolo$ku raznolikost,

- Turisti'ka ponuda se kreira na na'in da uva%ava minimiziranje negativnih utjecaja na prirodu i kulturno naslije&e,

- Postepeno smanjivanje turisti'kih aktivnosti koje su vezane za vodne resurse (rijeka Una i Unac i ostale pritoke) kroz razvoj alternativnih ponuda u ostalim dijelovima parka i cjenovnom politikom za podru'ja u blizini vodnih resursa.

Indikatori: o Negativni utjecaji prouzrokovani turisti'kim posjetama su minimalni


o Izvje$taji o monitoringu o Izvje$taji i implementaciji godi$njih planova


Cilj: 5.3. Turisti#ke i rekreativne aktivnosti koje mogu imati negativan utjecaj na sedrene formacije na Uni i Uncu su svedene na minimum do kraja 3. godine implementacije Plana


70

Mjere:

- Priprema pravilnika o mogu"nostima kori$tenja i granicama prihvatljivih promjena rijeke Une i Unca u pogledu na sportske i rekreativne aktivosti na vodi (posebno na rafting),

- Uvo&enje kaznenih odredbi za nepo$tivanje uvedenih pravila i reguliranje na'ina provedbe kaznenih odredbi,

- Informisanje posjetioca i lokalnih poduzetnika o prihvatljivom i sigurnom kori$tenju prostora, posebno osjetljivih okoli$nih formacija kao $to je sedra,

- Provo&enje programa suzbijanja aktivnosti vezanih za vodu od strane neregistriranih i subjekata, kao i nelegalnih aktivnosti vezanih za kori$tenje vodnih resursa.

Indikatori: o Smanjen broj nelegalnih subjekata i nedopu$tenih aktivnosti vezanih za vodu i sedru o Optimalni pokazatelji vezani za kvalitet voda i stanje sedre


o Usvojen pravilnik, izvje$taji o provo&enju programa, rezultati monitoringa kvaliteta voda i stanja sedre


Cilj: 5.4. Postignut visok stepen sigurnosti posjetilaca u svim aktivnostima u parku namijenjenim posjetiteljima kraja 5. godine implementacije Plana

Mjere:

- Izgradnja adekvatne sigurnosne/za$titne infrastrukture za posjetioce naro'ito u neposrednoj blizini turisti'kih atrakcija,

- Regulisanje sigurnosnih kriterija i pravila u postupku izdavanja dozvola za pru%anje turisti'kih usluga, posebno za sportove koje zahtjevaju visoki stepen sigurnosti,

- Pru%anje pomo"i gorskoj slu%bi spa$avanja u cilju njihovog efikasnog djelovanja (npr. postavljanje ve"eg broja GSS punktova, oprema za spa$avanje, obuke itd.),

- Informiranje posjetilaca o potencijalnim opasnostima i na'inima komunikacije sa nadle%nim slu%bama u slu'aju vanrednih situacija

- Registriranje broja i tipa nesre"a na podru'ju nacionalnog parka, i definisanje korektivnih mjera kako bi se broj istih smanjio

- Opremanje puteva i staza oznakama i za$titom koja zadovoljava visoke sigurnosne standarde na najfrektentnijim podru'jima u pogledu na posjete

Indikatori: o Kontinuirano smanjivanje broja nesre"a u odnosu na broj posjetitelja o Pove"anje procenta uspje$nih intervencija spa$avanja


o Registri nesre"a o Izvje$taji o provedenim aktivnostima u cilju podizanja sigurnosti u parku

Tematska cjelina: Turizam i rekreacija: Smje!taj i ugostiteljstvo

Cilj: 5.5. Smje!tajni kapacitetu u nacionalnom parku odgovaraju potra$nji za ovom vrstom usluge, te su dru!tveno, ekonomski i ekoli!no odr$ivi i skladu sa ciljevima uspostavljanja nacionalnog parka

Mjere: - Uspostava mehanizama nadzora svih interesnih grupa radi osiguranja da je izgradnja i pobolj$anje kvaliteta smje$tajnih kapaciteta u skladu sa planskom dokumentacijom vezanom za nacionalni park koja reguli$u ovu tematiku (npr. Prostorni plan za NP Una), - Priprema pravilnika za definisanje osnovnog izgleda novih objekata na podru'ju parka, - Izrada projekta realizacije autohtone gastronomske ponude NP (projekt obuhva"a vrstu

ponude, autohtone proizvode i recepte, izgradnju objekta restoranskog tipa, edukaciju kadra, organizaciju otkupa proizvoda, promociju, marketing, financijski plan)

- Stimulisanje razvoja ponude pojedina'nih doma"instava u pogledu na smje$tajne kapacitete i uvo&enja certificiranja ponude lokalnih doma"instava u skladu sa poznatim me&unarodnim kriterijima,

- Podr$ka razvoju adekvatnih eko-kamp lokacija na podru'ju parka, - Pru%anje podsticaja za lokalne poduzetnike u pogledu na pobolj$anje trenutne ponude

smje$taja i uvo&enje sistema provjere kvaliteta (npr. uvo&enje certificiranja) - Poticanje i pomo" u integraciji smjernica za enegetsku efikasnost i preferiranje upotrebe

obnovljivih izvora energije u smje$tajnim kapacitetima u NP.



- Uspostavljanje organizacije difuznog hotela

Indikatori: o Broj i tip smje$tajnih kapaciteta na podru'ju parka izgra&enih u narednih 10 godina u skladu s prostornim i ekolo$kim uvjetima

Izvori verificiranja: o Evidencija smje$tajnih kapaciteta nadle%nih institucija

3.1.6. Promocija i marketing

Tematska cjelina: Promocija i marketing

Cilj: 6.1. NP Una ima uspostavljen i funkcionalan mehanizam promocije i marketinga koji vodi do ve"e svijesti o parku kao turisti#koj destinaciji do kraja 5. godine implementacije plana

Mjere:

- Priprema marketing plana za NP Una (na osnovu marketing strategije definisane na osnovu Master plana razvoja turizma)

- Ja'anje kapaciteta Javnog preduze"a NP Una u pogledu na aktivnosti marketinga, odnosa sa javno$"u na podru'ju NP i $ire

- Razvoj vizuelnog identiteta NP Una (brendiranje) - Intezivna saradnja sa NP Plitvi'ka jezera na uvezivanju turisti'ke ponude u smislu ponude

turisti'kih paketa, zajedni'kih posjeta za turiste na podru'ju oba parka i promocije - Suorganizacija lokalnih (Unska regata, natjecanja u ribolovu, godi$njice stradanja u Kulen

Vakufu, Ora$cu i (ukovima, Ilinden, Eco-biz sajam) i regionalnih manifestacija - U'e$"e i prezentacija NP Una na me&unarodnim sajmovima svake godine - Uvezivanje sa regionalnim me&unarodnim inicijativama za promociju za$ti"enih podru'ja - Razmjena iskustava osoblja sa Nacionalnim parkovima koji imaju uspje$ne programe

promocije u regionu i na me&unarodnom nivou - Uklju'ivanje kulturno-povijesnog naslje&a na podru'ju NP u promotivne i marketin$ke

aktivnosti - Osmisliti, promovirati i realizirati Ekolo$ki centar djece svijeta na Uni - Uspostavljanje i redovno odr%avanje kanala promocije i informisanja o parku, posebno kroz

on-line odnosno elektronske kanale

Indikatori:

o Turisti iz regije i ostalih dijelova Europe pa i svijeta znaju za Nacionalni park Una o Nacionalni park ima informativnu i redovno odr%avanu internet stranicu o Aktivno 'lanstvo u me&unarodnim mre%ama i organizacijama Nacionalnih parkova o Nakon deset godina NP Una je osvojio priznanja i nagrade radi kvaliteta svoje promocije i

aktivnog u'e$"a o Zadovoljstvo posjetitelja sa dostupnim informacijama o NP i izvan nacionalnog parka i tokom

posjete


o Rezultati istra%ivanja zadovoljstva posjetitelja o Anketni listi"i o Web stranica o Zvani'ni portali me&unarodnih organizacija koje se odnose na Nacionalne parkove

3.1.7. Infrastruktura

Tematska cjelina: Infrastruktura: Putna infrastruktura

Cilj: 7.1. Uspostavljena je osnovna putna infrastruktura koja omogu"ava normalnu komunikaciju za lokalne zajednice i posjetitelje parka


72

Mjere:

- Obnova i elektrifikacija Unske %eljezni'ke pruge i stavljanje iste u svrhru putni'ko-turisti'kih obilazaka

- Sanacija postoje"e putne infrastrukture, posebno puta na relaciji Kulen Vakuf – Martin Brod (R-408) i Ora$ac-Luke (!trba'ki buk)

- #i$"enje vegetacije uz prometnice - Obnova vise"eg pje$a'kog mosta preko Une ispred !trba'kog buka - Obnova cestovnog mosta nizvodno od Martin Broda i sru$enog vise"eg pje$a'kog mosta

iznad Martin Broda - Odr%avanje svih pje$a'kih mostova iznad Une - Izgradnja lokalne prometnice Martin Brod-u$"e Krke-Drvar - Izgradnja mosta kod Rip'a s prate"im pristupnim prometnicama - Ure&enje i otvaranje malograni'nih prijelaza kod Martin Broda i Kulen Vakufa

Indikatori: o Kilometri obnovljenog puta nakon 5 i 10 godina o Otvoreni malograni'ni prijelazi

Izvori verificiranja: o Projekti i izvje$taji o napretku radova

Tematska cjelina: Infrastruktura: Posjetiteljska infrastruktura

Cilj: 7.2. Nacionalni park posjeduje osnovne potrebne kapacitete za prihvat posjetitelja

Mjere:

Izgradnja posjetiteljske infrastrukture (u skladu s odredbama Prostornog plana za NP Una): - Izgradnja turisti'kih pje$a'kih staza, - Izgradnja posjetiteljskih centara, - Izgradnja ulazno – izlaznih recepcija - Izgradnja objekta restoranskog tipa s autohtonim rje$enjima oblikovanja - Izgradnja %eljezni'kih stanica za prijem turista na Unskoj pruzi - Postavljanje za$titnih ograda - Postavljanje turisti'ke signailzacije i tabli s obavijestima i oznakama - Postavljanje info $tandova - Obnavljanje vodenica, starih ku"a i gospodarstava u funkciji posjetiteljskog turizma - Obnavljanje i obilje%avanje planinarskih staza - Izgradnja odmori$ta, vidikovaca i osmatra'nica - Izgradnja parkirali$ta - Izgradnja/ure&enje kampirali$ta i izletni'kih povr$ina („piknik“ prostora) - Ure&enje ili izgradnja pristupnih cesta ulazima u NP - Izgradnja biciklisti'kih staza i planinskih biciklisti'kih staza - Izgradnja pristani$ta za obilaske NP vodenim putovima - Ure&enje kulturno-historijskih objekata u funkciji posjetiteljskog turizma - Nabava saobra"ajnih sredstava za posjetioce (panoramski voz, autobusi, ostalo)

Indikatori: o Planovi i broj izvedenih objekata, nabavljene opreme i vozila

Izvori verificiranja: o Izvje$taji o napretku i zavr$etku radova

Tematska cjelina: Infrastruktura: Ostala infrastruktura

Cilj: 7.3. Uspostavljena je osnovna infrastruktura koja omogu"ava normalnan boravak i kori!tenje prostora za lokalne zajednice i posjetitelje parka sa minimalnim utjecajem takvog boravka na okolinu

Mjere: - Uspostavljanje sistema odvodnje i pre'i$"avanja voda na podru'ju parka (posebno na lokalitetu Ora$ac i Martin Brod)

- Uspostava sustava pro'i$"avanja otpadnih voda gospodarskih subjekata - Izgradnja vodovoda u Martin Brodu - Obnova zapu$tenih planinarskih, $umarskih, lova'kih i ribolova'kih objekata i sadr%aja - #i$"enje zaostalih minskih polja - Uspostavljanje adekvatnog sistema prikupljanja i zbrinjavanja otpada - Sanacija divljih deponija i neure&enih odlagali$ta otpada (Kulen Vakuf, Martin Brod, Klisa)

Kupac

Highlight

Kupac

Highlight

Kupac

Highlight

Kupac

Highlight

Kupac

Highlight



- Izgradnja i odr%avanje infrastrukture za za$titu od poplava (u'vr$"ivanje erozijom ugro%enih obala Une, uklanjanje umjetnih zapreke u koritu koje izazivaju poplave, 'i$"enje obala od prekomjernog obra$taja, izvedba zahvata za obranu od poplava, revitalizacija pretjerano reguliranih korita pritoka, rje$avanje problema nanosa iz Krke)

- Uklanjanje nelegalno izgra&enih sadr%aja uz Unu

Indikatori: o Pokazatelji kvaliteta voda, broj saniranih deponija,


o Izvje$taj o kvalitetu vode, projekti i izvje$taji o napretku radova na uspostavljanju sistema prikupljanja i zbrinjavanja otpada

3.1.8. Razvoj lokalnih zajednica

Tematska cjelina: Razvoj lokalnih zajednica: Edukacija i gra(enje kapaciteta

Cilj: 8.1. Lokalno stanovni!tvo posjeduje ljudske kapacitete i «know how» kako bi kvalitetno upotpunjavalo aktivnostima za!tite i odr$ivog razvoja na podru#ju NP-a, te bilo aktivno uklju#eno u planiranje i dono!enje odluka do kraja 5. godine implementacije plana

Mjere:

- Ja'anje svijesti i znanja kod lokalnog stanovni$tva u pogledu na prirodne i kulturne vrijednosti NP-a, posebno o zna'aju istih za njihove prihodovne mogu"nosti

- Provo&enje obuka o metodama u'esni'kog planiranja i ja'anje polo%aja lokalnog stanovni$tva u pogledu na u'e$"e u planiranju

- Provo&enje posebnog seta obuka o temama malog poduzetni$tva u NP-u, aktivnostima za$tite biodiverziteta, pisanju projektnih aplikacija, pripreme malih finansijskih planova, mogu"nostima finansiranja pojedinih projekata i aktivnosti od strane lokalnih vlasti i donatora

- Provo&enje tematskih obuka za ekolo$ko gra&enje objekata i za u'e$"e u turisti'kog ponudi NP-a, prilago&eno potrebama posjetitelja

- Obuke za bavljenje tradicionalnim zanatima i djelatnostima - Uspostavljanje redovnih sastanaka sa lokalnim zajednicama o upravljanju parkom i

pitanjima ruralnog razvoja i o iznala%enjima rje$enja za bolje upravljanje

Indikatori:

o Pobolj$ano shva"anje i pozitivan stav lokalnog stanovni$tva prema za$titi prirodnih i kulturnih vrijednosti NP-a

o Broj odr%anih obuka o Broj u'esnika na obukama o Prihodi lokalno stanovni$tva pove"ani za 50% nakon 5. godine implementacije


o Razgovor sa predstavnicima lokalnih zajednica o Anketa o Liste u'esnika na obukama i radionicama o Izvje$taji o provedenim mjerama

Tematska cjelina: Razvoj lokalnih zajednica: Podr!ka lokalnim i tradicionalnim djelatnostima

Cilj: 8.2. Lokalne i tradicionalne djelatnosti su razvijene, odr$ive i omogu"uju stvaranje prihodovnih mogu"nosti

Mjere:

- Izrada i provedba programa podr$ke tradicionalnim zanatima i tradicionalnim djelatnostima - Izrada i provedba programa podr$ke za razvoj organske poljoprivrede - Izrada i provedba programa podr$ke certificiranju organskih proizvoda i turisti'kih usluga

uklju'uju"i i pomo" u provedbi kategorizacije objekata seoskog turizma - Izrada i provedba programa podr$ke za provo&enje programa brendiranja lokalnih

proizvoda - Izrada i provedba programa podr$ke osnivanju asocijacija lokalnih poduzetnika u turizmu,

poljoprivredi, edukaciji i sl., te ja'anje kapaciteta postoje"ih - Zapo$ljavanje lokalnog stanovni$tva za potrebe kontrole, nadzora i drugih djelatnosti

uprave NP-a


74

Indikatori:

o Broj zaposlenih (kontinuirano pove"anje za 3% godi$nje) o Pove"anje iznosa prosje'ne plate (za 20% u odnosu na sli'no podru'je izvan NP-a nakon 5.

godine implementacije o Starosna i obrazovna struktura (kontinuirano opadanje vrijednosti starosne strukture za 3%

godi$nje, a pove"anje procenta obrazovanih i do$kolovanih osoba) o Broj i obim provedenih programa


o Statisti'ki podaci o Izvje$taji zavoda za zapo$ljavanje o Izvje$taji o provedenim programima i ukazanoj podr$ci

Tematska cjelina: Razvoj lokalnih zajednica: Pove"anje kvaliteta $ivota

Cilj: 8.3. Pobolj!anje $ivotnog standarda i starosne strukture stanovni!tva u i oko NP kroz pridr$avanje principa ruralnog razvoja

Mjere: - Restrukturiranje i modernizacija poljoprivrednih gazdinstva, - Dodavanje vrijednosti poljoprivrednim i $umskim proizvodima, - Ure&enje proizvodnje na poljoprivrednim zemlji$tima radi dobivanja poticaja (prioritetno

sre&ivanje zemlji$no – knji%nog stanja) - Uspostava, funkcioniranje i umre%avanje proizvo&a'kih organizacija (zadruge,

specijalizirane udruge poljoprivrednih proizvo&a'a, savezi, organizacije proizvo&a'a) - Uvo&enje mladih u poljoprivredu - Poticanje i promicanje ekolo$ke proizvodnje i njeno certificiranje - O'uvanje i obnova duhovne i materijalne kulture, naslije&a, seoskih obi'aja i manifestacija - Pobolj$anje temeljne ruralne infrastrukture - Implementacija izra&ene Strategije ruralnog razvoja regije Una-Sana

Indikatori:

o prosje'na starosna dob stanovni$tva (trend opadanja vrijednosti za 3% godi$nje) o pove"anje broja stanovnika ruralnih podru'ja o pove"anje prihoda stanovnika ruralnih podru'ja o broj osnovanih zadruga o broj certificiranih poljoprivrednih proizvo&a'a ekolo$ke proizvodnje o broj provedenih projekata i programa za o'uvanje i obnova duhovne i materijalne kulture,

naslije&a, seoskih obi'aja i manifestacija


o statisti'ki podaci, o izvje$taji o provedenim aktivnostima o razgovori sa predstavnicima lokalnih zajednica, lokalnim malim poduzetnicima i nevladinim

organizacijama



3.2. Upravljanje i dozvoljene aktivnosti po zonama za!tite

3.2.1. Uvodno

U Nacionalnom parku „Una“ Zakonom o progla$enju NP odre&ene su zone za$tite, u kojima se sukladno tom zakonu odre&uju mogu"nosti i uvjeti kori$tenja tog prostora i njegovih prirodnih vrijednosti. Na'elno su dopu$tene aktivnosti po tako odre&enim zonama sukladne me&unarodnim standardima (IUCN). Preduvjet za detaljnu razradu uvjeta upravljanja i provo&enja dopu$tenih aktivnosti me&utim su usvojeni prostorni plan za NP, kojim se reguliraju odnosi vezani uz kori$tenje prostora, novelirane gospodarske osnove za tradicionalne djelatnosti ($umarstvo, lovstvo, ribarstvo), te provedena istra%ivanja i inventarizacija prirodnih vrijednosti (temeljnih fenomena, stani$ta i vrsta). Zbog toga se u ovom koraku ne propisuju posebni uvjeti upravljanja i kori$tenja po zonama, jer se do postizanja tra%enih preduvjeta kao koncept uzima „nulta“ tolerancija prema svim novim zahvatima i aktivnostima neovisno o zoni za$tite, te uvo&enje sustava privremenog upravljanja zate'enim djelatnostima na prostoru NP. Izuzetak je jedino razvoj turisti'kih djelanosti, pod uvjetima koji su dani u nastavku.

3.2.2 Razvoj turizma po zonama za!tite

U skladu sa kategorijama, zakonom o progla$enju NP su definirane dozvoljene aktivnosti unutar Nacionalnog parka. Osim zona stroge za$tite prirode (IUCN Ib), ostatak podru'ja u Nacionalnom parku dopu$ta razvoj turisti'kih aktivnosti koje ne naru$avaju prirodne vrijednosti, a koje dodatno mogu doprinijeti pobolj$anju %ivotnih uslova lokalnog stanovni$tva. Ove "e aktivnosti, planski razvijene, ostvarivati prihode za lokalno stanovni$tvo, i sam Nacionalni park putem koncesija i dozvola, i na taj na'in pomo"i za$titi prirodnih i kulturnih vrijednosti Nacionalnog parka Una. Uzimaju"i u obzir postoje"e potencijale za razvoj turizma, mogu"i nizak nivo utjecaja turisti'kih djelatnosti na prirodne vrijednosti, profitabilnost turisti'kih aktivnosti te opredijeljenost javnih i privatnih subjekata na podru'ju nacionalnog parka ka ovoj djelatnosti, Master plan razvoja turizma za NP Una (Enova, 2008) i Studija izvodljivosti za Nacionalni park Una (Elektroprojekt, 2005) ocjenjuju turizam kao jedan od najva%nijih elemenata budu"eg ekonomskog razvoja podru'ja unutar Nacionalnog parka i u njegovoj neposrednoj okolini. Razvoj turizma podr%ava lokalnu proizvodnju i tradicionalne aktivnosti, i dugoro'no je odr%iva ekonomska aktivnost.

Kako bi se identificirale budu"e smjernice razvoja turizma na podru'ju nacionalnog parka, Master plan razvoja turizma, kao integralni dio Plana upravljanja, je procijenio trenutno stanje turisti'ke ponude u Nacionalnom parku. Podru'je Nacionalnog parka Una ve" ima razvijen niz turisti'kih aktivnosti koje se mogu unaprijediti i iskoristiti kao veoma dobra osnova. Turisti'ka ponuda raftinga i sportova na vodi u okviru privatnog poduzetni$tva je zadovoljavaju"e razvijena i generalno se smatra odr%ivom. Ve" postoje inicijative, konkretni planovi, te zavr$eni radovi na postavljanju infrastrukture za rekreaciju (npr. ozna'ene planinarske staze na Osje'enici, biciklisti'ke staze). Privatni turisti'ki poduzetnici u podru'ju spremni su ulagati dodatna sredstva u pove"anju kapaciteta turisti'kih usluga i proizvoda. Ocijenjeno je da postoje potencijali za razvoj kulturnog turizma, baziranog na bogatom kulturnom naslje&u, te turizma baziranog na prirodnim atrakcijama i rijetkostima. Mjesta kao $to su Martin Brod i Kulen Vakuf se smatraju idealnim za razvoj seoskog turizma. Daljnje identificirane prednosti ovog regiona se odnose na dobru prometnu povezanost, blizinu ve"ih urbanih centara, blizinu emitivnih tr%i$ta, te opredijeljenost cijele regije prema turizmu.

Zona 1 – Zona stroge za!tite.

Plato Una-Unac

Ova zona uklju'uje podru'ja visoke prirodne vrijednosti i velike va%nosti o'uvanja u kojima nije nu%na ili je nu%na samo minimalna ljudska intervencija. Na podru'ju trebaju prevladavati prirodni procesi, te se ne smije dopustiti bilo kakav razvoj infrastrukture.


76

Op"enito je glavna namjera ove zone o'uvati prirodne vrijednosti i prirodne procese. Ovdje je glavni cilj upravljanja stroga kontrola i pra"enje stanja podru'ja. Zona Platoa Una-Unac je IUCN Ib, $to je deklari$e kao podru'je s minimalnom intervencijom ljudi, gdje nije dozvoljen ili je uvjetno dozvoljen samo strogo ograni'en pristup posjetitelja unutar nekih zadanih koridora (koji "e se utvrditi daljnjim istra%ivanjem i pra"enjem stanja). Osnovni zadatak nakon uspostavljanja uprave Nacionalnog parka je pripremiti plan inventarizacije, istra%ivanja i monitoringa indikatora stanja okoli$a. U ovoj zoni je mogu"e raditi odre&ena nau'na istra%ivanja uz dozvolu uprave Nacionalnog parka.

Zona 2 – Zona stroge i usmjerene/aktivne za!tite.

%trba#ki buk – Lohovo

Krka - Martin Brod – Una

Zona stroge za$tite u kategoriji II nacionalnog parka vezana je uz za$ti"eno podru'je kojim se upravlja uglavnom u svrhu za$tite ekosustava i rekreacije, a zona usmjerene ili aktivne za$tite vezana je uz podru'ja ranije velikih prirodnih vrijednosti u kojima su nu%ne zna'ajne ljudske intervencije u svrhu njihove za$tite i o'uvanja, ili po potrebi obnavljanja i revitalizacije prirodnih osobitosti. Op"enito u Zonu 2 uvr$tena su podru'ja temeljnih prirodnih fenomena i biolo$ke raznolikosti, ali i podru'ja pod za$titom koja bi bez aktivnog upravljanja promijenila svoje bitne osobine bilo u smislu gubitka bioraznolikosti, bilo u smislu smanjenja raznolikosti pejza%a. Ovdje se nalazi va%no prirodno naslje&e, te se u ovom dijelu ne trebaju dozvoliti aktivnosti kori$tenja resursa koje nisu u skladu sa ciljevima za$tite, te gradnja ili investicije, osim onih koje imaju za cilj upravljanje stani$tima ili nau'no istra%ivanje. Dakle, u ovoj zoni mogu"e je imati aktivnosti ekoturizma, koje ne zahtijevaju izgradnju objekata, nau'no-istra%iva'ke djelatnosti, kori$tenje pa$njaka u skladu sa pravilima i odre&enim brojem grla da se izbjegnu negativni utjecaji na floru i faunu; intervencije u stani$tima u svrhu za$tite vrsta. U skladu s tim, na !trba'kom buku, kao jednoj od najatraktivnijih lokacija Nacionalnog parka Una, Master plan razvoja turizma predvi&a daljnji razvoj aktivnosti poput raftinga, biciklizma i planinarenja. Rafting je na podru'ju ve" razvijena i odr%iva turisti'ka aktivnost i po'inje na vodopadu !trba'kog Buka. Pored raftinga i obilaska vodopada, podru'je ima mogu"nost razvoja atraktivnih planinarskih staza sa elementima sportskog penjanja, gdje bi se na odre&enim dijelovima put prelazio preko stijena te bi se posjetioci morali vezati konopcima, $to stazu 'ini veoma interesantnom. U poglavlju za$titnih mjera i smjernica za granice dozvoljenih promjena definisani su potencijalni rizici i mjere ubla%avanja za ove aktivnosti.

Zona 3 – Zona usmjerenog razvoja/kori!tenja.

Klisa - Kulen Vakuf - Martin Brod

Zona usmjerenog razvoja ili kori$tenja je zona o'uvanja ni%ih vrijednosti kojom se upravlja iz ostalih razloga koji su va%ni za o'uvanje ukupnog za$ti"enog podru'ja. Ova zona predstavlja neku vrstu kompromisa izme&u ciljeva o'uvanja za$ti"enog podru'ja i njegovog kori$tenja. U njoj se moraju primijeniti na'ela odr%ivog kori$tenja u svim tradicionalnim ekonomskim aktivnostima, na takav na'in da se ne ugroze primarni ciljevi za$tite prirode. Klisa, Kulen Vakuf i Martin Brod su naseljena podru'ja, gdje se odvijaju aktivnosti poput agrikulture, kao i turisti'ke aktivnosti. Master plan razvoja turizma je napravio procjenu turisti'kih potencijala ove zone, u skladu sa ciljevima za$tite.

Martin Brod je malo naselje u samom srcu Nacionalnog parka „Una“, sa samo 120 stanovnika, ve"inom poodmakle %ivotne dobi. U naselju postoji %eljezni'ka stanica, jer je voz bio glavno prijevozno sredstvo prijeratnog stanovni$tva Martin Broda i glavna veza sa Biha"em, ali trenutno nije u funkciji. Lo$a saobra"ajna povezanost ovog kraja je ujedno i njegova prednost, jer je priroda o'uvana i u samom naselju nema toliko novogradnje koliko se mo%e primijetiti u rubnim zonama Nacionalnog parka. Najpopularnija turisti'ka aktivnost u Martin Brodu trenutno je sportski ribolov u obliku „flyfishing“-a. Me&utim, glavni potencijal razvoja koji bio donio trajnije koristi podru'ju je ruralni turizam. Iz provedenih anketa na terenu ustanovljeno je da kod lokalnog stanovni$tva postoji volja da se bave ruralnim turizmom, da obezbjede smje$taj za posjetioce u sopstvenim ku"ama, kao i da spremaju obroke doma"e kuhinje, po tradicionalnim receptima. Doma"instva proizvode svoj sir, med i rakiju, te uzgajaju vo"e i povr"e. U naselju postoje stari mlinovi, od kojih su neku jo$ u funkciji. U njima se mo%e kupiti svje%e samljeveno kukuruzno bra$no i ostali



mlinarski proizvodi. Mo%e se vidjeti i tradicionalni na'in pranja ve$a na rijeci, kao i vjerski ritual kr$tenja na malom drvenom mostu u blizini vodopada. Ove aktivnosti su zanimljive za posjetioce koji %ele saznati vi$e o lokalnoj tradiciji i kulturi. Planirane su staze za $etnju u prirodi, kao i biciklisti'ke staze.

Kulen Vakuf je najve"e naselje unutar Nacionalnog parka Una, sa oko 700 stanovnika. Sportski ribolov na na'in „flyfishing“-a je i ovdje najpopularnija turisti'ka aktivnost. Ma&arska 'ak odr%ava svoje dr%avno prvenstvo u flyfishing-u u Kulen Vakufu, a odr%ano je i evropsko prvenstvo 2010. godine. Podru'je Kulen Vakufa, pored flyfishing-a, ima potencijale za razvoj kajaka$tva i raftinga, planinarenja, biciklizma i ostalih sportskih aktivnosti, uz obilaske spomenika kulturno-historijskog naslje&a i arheolo$kih lokaliteta. U budu"nosti su predvi&ene pje$a'ke i biciklisti'ke staze, koje "e povezivati ru$evine starih gradova, od kojih su tri u Kulen Vakufu: srednjovjekovni grad Ostrovica iz Osmanskog perioda, tvr&ava Havala, kao i sam stari grad Kulen Vakuf. Podru'je je bogato gljivama i razvijena je tradicija sakupljanja ljekovitog bilja. U ovim aktivnostima mogu aktivno u'estvovati i posjetioci, 'ime se omogu"uje promocija lokalne tradicije te oboga"ivanje turisti'ke ponude kraja. To uklju'uje i pravljenje d%ema, pe'enje rakije i ostale tradicionalne djelatnosti u kraju.

Zona 4 – Prijelazna/za!titna zona

Osje'enica – Unac

Ripa'

Krka - Basta$ica – Unac

Ora$ac

Ove prijelazne/za$titne zone se nalaze oko vanjskih granica Nacionalnog parka Una ili izme&u razli'itih zona unutar podru'ja koje se $titi. One su odre&ene potrebom za smanjenjem utjecaja okolnih podru'ja koja se nalazi izvan za$ti"enih podru'ja na prirodne vrijednosti koje se $tite. Vanjske za$titne zone se uspostavljaju usvajanjem Prostornog plana podru'ja posebnih obilje%ja. Na planini Osje'enici postoje o'i$"ene i ozna'ene biciklisti'ke i planinarske staze, koje je pripremio klub ekstremnih sportova „Limit“. Podru'je je veoma interesantno za razvoj sportskog turizma. Postoje i potencijali za sportsko penjanje. Pored turizma, u ovoj zoni "e se nastaviti odvijati i ostale, ve" postoje"e, ekonomske aktivnosti, osim onih za koje se mo%e procijeniti da mogu imati znatan negativan utjecaj na podru'je Nacionalnog parka.

3.2.3. Granice dozvoljenih promjena (LAC)

Kako bi se ispunili ciljevi uspostavljanja Nacionalnog parka, neophodno je identificirati potencijalna pitanja i probleme koji mogu imati negativan utjecaj na biolo$ku i geografsku raznolikost u parku. Iz tog razloga je veoma va%no da se primjenjuju smjernice za granice dozvoljenih promjena i mjere ubla%avanja negativnih utjecaja.

Cilj smjernica jeste o'uvanje ekolo$kog integriteta i kulturno-historijskog naslje&a, a da to u isto vrijeme ne mijenja pozitivan do%ivljaj korisnika parka. Rekreativne aktivnosti i aktivnosti turizma moraju biti pa%ljivo pra"ene, kako ne bi ostavljale negativne posljedice na okoli$ u podru'ju Nacionalnog parka. Ukoliko se primijete promjene, uprava Nacionalnog parka je du%na poduzeti mjere kako bi se ubla%ile i sprije'ile negativne posljedice aktivnosti.

LAC tabela (Dodatak 5) identificira potencijalna pitanja i probleme koji mogu nastati kao rezultat dozvoljenih rekreativnih aktivnosti u Nacionalnom parku Una. Spisak potencijalnih pitanja, problema i mjera ubla%avanja "e omogu"iti upravi Nacionalnog parka da procijeni i identificira gdje su mjere upravljanja potrebne. Ova aktivnost se ostvaruje uz pomo" slu%be rend%era/nadzornika, koji su svakodnevno na terenu i mogu prepoznati promjene 'im se iste dese. Nakon toga, u slu'ajevima gdje je to potrebno, uprava Nacionalnog parka donosi Planove upravljanja okoli$em za pojedine aktivnosti, $to "e stvoriti okvir upravljanja za kontrolu ovih aktivnosti u parku.


78

Slika 8. Proces primjene Smjernica za granice dozvoljenih promjena (Limits of Acceptable Change - LAC)

Iniciranje radne grupe (upravitelj/direktor NP, interesne grupe, javnost)

Identifikacija glavnih pitanja/problema

Odabir indikatora po%eljnih dru$tvenih i okoli$nih uslova

Opis postoje"eg stanja

Razvoj standarda

Identifikacija potrebnih koraka od strane menad%menta

Procjena i odabir odgovaraju"ih alternativa

Razvoj preporuka za implementaciju i monitoring

!"#$%&'(#)"*#$*#%+#,#-./$#"$.%'#(0%1$#



4. Implementacija Plana upravljanja

4.1. Akcioni plan

Kako bi se definisao akcioni plan za implementaciju mjera definisanih u prethodnom poglavlju, dat je pregled ciljeva u pogledu na indikativna potrebna sredstva za implementaciju Plana. Nadalje, identificirani su mogu"i izvori finansiranja za pojedine specifi'ne ciljeve, kao i odgovornosti za implementaciju. Svi specifi'ni ciljevi su, tako&er, procijenjeni u pogledu na njihove relativne29 prioritete, kao i njihovo trajanje odnosno efekat (npr. kratkoro'ni, srednjero'ni i dugoro'ni).

Klju' za skra"enice kori$tene u tabeli akcionog plana:

Prioriteti: Izvori finansiranja: Odgovornost za implementaciju:

1 – Velika va%nost 2 – Srednja va%nost 3 – Mala va%nost K – Kratkoro'no S – Srednjero'no D – Dugoro'no

DP – prora'un Federacije, kantonalni prora'un i op"inski D – donacije KO – koncesijska odobrenja S – sponzorstva NU – naplata ulaza i usluga nacionalnog parka JPP – javno-privatna partnerstva JP – javna preduze"a PP – privatna preduze"a

JU – Javno preduze"e M – Nadle%na ministarstva K – Kanton O – Op"ina

Tematska cjelina

Tematska podcjelina Specifi#ni ciljevi

Prioritet i vrijeme

implementacije

Potrebna sredstva

Mogu"i izvori

finansiranja

Odgovornosti za

implementaciju

Javno preduze"e JP Una


1D

50.000 jednokratno

350.000 godi$nje

DP, D, K, O M, JU

Planska dokumentacija

1.2. Park Una ima usvojenu i harmoniziranu klju'nu plansku dokumentaciju koja omogu"uje efektivno upravljanje podru'jem

1D 50.OOO godi$nje DP, M, JU, K, O


1D

200.000 jednokratno

100.000 godi$nje

DP, D

M, JU

1. Sistem upravljanja podru#jem

Efektivno i efikasno upravljanje


1D 200.000 DP, D M, JU

29 Iako je dostizanje svih definisanih specifi'nih ciljeva bitno za dostizanje sveobuhvatnog cilja upravljanja sa NP Una, odre&eni ciljevi imaju ve"u va%nost u pogledu na obezbije&ivanja osnovnog funkcionisanja parka, te stoga imaju prioritet za implementaciju o odnosu na druge ciljeve. Prioritetizacija specifi'nih ciljeva mo%e biti od velike koristi za upravitelja podru'ja kod dono$enja odluka o utro$ku sredstava koji mogu biti limitirani. !


80

Tematska cjelina


Prioritet i vrijeme

implementacije

Potrebna sredstva

Mogu"i izvori

finansiranja

Odgovornosti za

implementaciju

Inventarizacija stani!ta i biljnih i $ivotinjskih vrsta

2.1. Intenzivnim i ciljanima istra%ivanjima provesti inventarizaciju stani$ta i biljnih i %ivotinjskih vrsta klju'nih za o'uvanje prirodnih osobitosti Nacionalnog parka

1S 750.000 DP, D JU, M

Pra"enje stanja

2.2. Odr%avanje ili pobolj$anje postoje"eg stanja kroz odre&ivanje lokacija, na'in i u'estalost pra"enja i uvo&enje redovitog pra"enja ekolo$kih uvjeta bitnih za o'uvanje indikatorska stani$ta i vrsta i provo&enje pra"enja indikatorskih stani$ta i vrsta

1D 50.000 godi$nje DP, D, S JU, M

O#uvanje i za!tita

2.3.Sprje'avanje degradacije svih prirodnih stani$ta i gubitka klju'nih vrsta (kroz provo&enje mjera za za$titu i o'uvanje vrijednih prirodnih stani$ta ovog podru'ja zna'ajnih za o'uvanje bioraznolikosti i mjera za za$titu vrsta)

1D 50.000 godi$nje DP, D JU, M

2. Biodiverzitet

Obnova 2.4. Obnoviti (restaurisati) izmijenjene o$te"ene i uni$tene stani$ne i krajobrazne cjeline

2KSD 600.000 ukupno DP, D, KO JU, M, K, O

3. Kulturno naslije(e -

3.1. Svi evidentirani lokaliteti kulturno-povijesnih vrijednosti su o'uvani, konzervirani i istra%eni

1D 60.000 godi$nje

DP, D, S,JPP JU, M, O

Edukacija i interpretacija

4.1. Lokalno stanovni$tvo i posjetitelji su informisani o ciljevima i va%nosti NP Una, $to vodi prema znatnoj pozitivnoj promjeni stavova o parku

2KS

250.000 jednokratno

30.000 godi$nje

DP, D, S, NU JU

4. Edukacija i Istra$ivanja

Znanstvena istra$ivanja

4.2. Pove"ati nivo istra%enosti podru'ja NP Una u svim relevantnim granama nauke i znanosti

2KSD 30.000 D, S JU

Razvoj turizma

5.1. Nacionalni park Una ima uvezanu, raznovrsnu i prepoznatljivu turisti'ku ponudu koja je u okvirima odr%ivosti

1D 145.000 +5.745.000 DP, D, S M, JU, O, NO

Upravljanje posjetiteljima

5.2. Turisti'ke posjete ne predstavljaju prijetnju za o'uvanje biolo$ke raznolikosti podru'ja

1KSD 318.000

50.000 godi$nje

NU, D, KO, DP JU, O, K

5.3. Turisti'ke i rekreativne aktivnosti koje mogu imati negativan utjecaj na sedrene formacije na Uni i Uncu su svedene na minimum

1SD 75.000

5.000 godi$nje

NU, D, DP JU, M, O, NO

5.4. Postignut visok stepen sigurnosti posjetilaca u svim aktivnostima u parku namijenjenim posjetiteljima

2S 180.000 DP, NU, KO O, JU, NU

5.Turizam i rekreacija

Smje!taj i ugostiteljstvo

5.5. Smje$tajni kapacitetu u nacionalnom parku odgovaraju potra%nji za ovom vrstom usluge, te su dru$tveno, ekonomski i ekoli$no odr%ivi i skladu sa ciljevima uspostavljanja nacionalnog

2SD 285.000 DP, D, JPP JU, M, K, O, NO



Tematska cjelina


Prioritet i vrijeme

implementacije

Potrebna sredstva

Mogu"i izvori

finansiranja

Odgovornosti za

implementaciju parka

6.Promocija i marketing -


1D 300.000 DP, NU, KO, D JU, M, K, O

Putna infrastruktura


1S 100.000 godi$nje DP, KO M, K, O

Posjetiteljska infrastruktura

7.2. Nacionalni park posjeduje osnovne potrebne kapacitete za prihvat posjetitelja

1KSD 26.000.000 DP, D, KO, NU JU, K, U 7.Infras-

truktura

Ostala infrastruktura

7.3. Uspostavljena je osnovna infrastruktura koja omogu"ava normalnan boravak i kori$tenje prostora za lokalne zajednice i posjetitelje parka sa minimalnim utjecajem takvog boravka na okolinu

1KS 100.000 godi$nje DP, KO, NU JU, M, K, U

Edukacija i gra(enje kapaciteta

8.1 Lokalno stanovni$tvo posjeduje ljudske kapacitete i «know how» kako bi kvalitetno upotpunjavala aktivnosti za$tite i odr%ivog razvoja na podru'ju NP-a, te bilo aktivno uklju'eno u planiranje i dono$enje odluka

1S 30.000 godi$nje KO JU

Podr!ka lokalnim i tradicionalnim djelatnostima

8.2. Lokalne i tradicionalne djelatnosti su razvijene, odr%ive i omogu"uju stvaranje prihodovnih mogu"nosti

2KS 50.000

godi$nje/5 godina

DP, D, S JU, K, U

8.Razvoj lokalnih zajednica

Pove"anje kvaliteta $ivota

8.3. Pobolj$anje %ivotnog standarda i starosne strukture stanovni$tva u i oko NP kroz pridr%avanje principa ruralnog razvoja

1SD 10.000 godi$nje

DP, D, S, KU JU, K, O

Tablica 9. Akcioni plan za provedbu Plana upravljanja za NP Una

4.2. Tro!kovi i finansiranje

U pogledu na tro$kove implementacije Plana upravljanja, u narednoj tabeli dat je pregled tro$kova po tematskim podru'jima definisanim u Poglavlju 3. Pregled tro$kova je podijeljen u dvije kategorije. To su jednokratna sredstva (sredstva koje je potrebno izdvojiti jednom za implementaciju mjera u kako bi se dostigli specifi'ni ciljevi) i godi$nja sredstva (sredstva koja je potrebno izdvajati kontinuirano na godi$njoj osnovi kako bi se osiguralo nesmetano funckonisanje parka i dostigli definisani pojedina'ni ciljevi.

Iznos tro$kova infrastrukture preuzet je iz procjene tih tro$kova u Studiji izvodljivosti za NP Una, pri 'emu su ti zahvati planirani za cijelo razdoblje razmatranja od 30 godina. Realniji su za prvo razdoblje znatno manji tro$kovi (20% ukupnih), jer "e oni morati biti uskla&eni s realnim mogu"nostima Uprave.


82

Tako&er, tro$kovi za dostizanje ciljeve u sklopu turizma i rekreacije uklju'uju i tro$kove implementacije Master plana razvoja turizma za NP Una, u pogledu na Scenario 130 iz ovog dokumenta umanjenih za sredstva namjenjena za razvoj infrastrukture sa obzirom da je infrastruktura posebno tretirana u akcionom planu definsanom u sklopu ovog Plana upravljanja.

Tematska podru#ja Jednokratna sredstva

Godi!nja sredstva

Ukupna sredstva za implementaciju u

peridu od 10 godina

1. Sistem upravljanja podru#jem 250.000,00 500.000,00 5.250.000,00

2. Biodiverzitet 135.000,00 100.000,00 1.135.000,00

3. Kulturno naslije(e - 60.000,00 600.000,00

4. Edukacija i Istra$ivanja 280.000,00 30.000,00 580.000,00

5. Turizam i rekreacija 6.748.000,00 55.000,00 7.298.000,00

6. Promocija i marketing 300.000,00 - 300.000,00

7. Infrastruktura 26.000.000,00 200.000,00 28.000.000,00(*)

8. Razvoj lokalnih zajednica - 65.000,00 650.000,00

Ukupno 33.713.000,00 1.010.000,00 43.813.000,00

Tablica 10. Tro$kovi provedbe Plana upravljanja za NP Una (*) Procjena tro$kova iz Studije izvodljovosti NP Una za cijelo razdoblje razmatranja od 30 godina. U pogledu izvora finansiranja, Zakonom o NP Una definisani su izvori finansiranja Javnog preduze"a #lanom 19. Predvi&eno je da za obavljanje djelatnosti Javno preduze"e dobiva sredstva: (i) iz bud%eta Federacije, (ii) te od ostvarianja prihoda kroz naplatu ulaznica, naknada za parkiranje i kampovanje, (iii) naknada za kori$tenje za$ti"enog znaka Nacionalni park, (iv) prodaje suvenira karata i dr., (v) finansijskih sredstava dobivenih upravljanjem nekretninama, (vi) od sredstava iz sufinansiranih programa i projekata koji su u skladu sa osnivanjem NP-a, (vii) subvencija i donacija, (viii) sredstava lokalnih, dr%avnih i me&unarodnih fondova i zaklada, ustanova i organizacija, te (ix) drugih izvora koji su u skladu za Zakonom o NP Una i posebnim propisima.

Istim zakonom je definisano da Javno preduze"e mo%e ostvariti sredstva iz prora'una kantona i/ili op"ina u skladu sa njihovim programima u dijelu u kojem su oni sastavni dio plana upravljanja Nacionalnog parka.

Predvi&eno je da Javno preduze"e raspola%e sa ostvarenom dobiti u skladu sa finansijskim planom, planom upravljanja i godi$njim programom rada. Javno preduze"e je du%no namjenski tro$iti ova sredstva za: (i) razvoj vlastite djelatnosti i otkup nekretnina, prvenstveno zemlji$ta u Nacionalnom parku, (ii) naknade za ugovornu za$titu i brigu nad prirodnim vrijednostima, (iii) okoli$nu sanaciju objekata i degradiranog okoli$a, (iv) izdavanje publikacija, (v) za druge djelatnosti u skladu sa ciljevima i namjenom NP-a.

Uzimaju"i u obzir da Plan upravljanja uzima u obzir $iri opseg djelovanja, odnosno ne odnosi se isklju'ivo djelatnosti Javnog preduze"a, nego podrazumjeva djelovanja $ireg spektra interesnih grupa u cilju za$tite i nesmetanog funkcionisanja parka, te rije$avanje pitanja koja prevazilaze mogu"nosti Javnog preduze"a (npr. infrastruktura, razvoj turizma, razvoj lokanih zajednica isl.) stoga predvi&eni izvori finansiranja (pogledati Tabelu x Akcioni plan za implementaciju Plana upravljanja za NP Una) imaju tako&er $iri opseg.

30 Master plan razvoja turizma za NP Una prezentira 3 razli'ita scenarija i plana implementacije u odnosu na potrebna sredstva za ulaganje u razvoj turisti'ke djelatnosti. Scenario 1 podrazumjeva minimalna ulaganja u periodu od 10 godina kako bi se razvila osnovna turisti'ka ponuda Nacionalnog parka. !



Preporu'uje se provo&enje posebnih programa i projekata (u skladu sa definisanim ciljevima u ovom dokumentu) finansiranih od strane op"ine, kantona i Federacije, kako i drugih potencijalnih donatora kako bi se nadopunila djelatnost samog Javnog preduze"a u parku i ostvarili definisani ciljevi za narednih 10 godina.

Od posebne va%nosti mo%e biti uklju'ivanje privatnih aktera kroz razvoj javno-privatnih partnerstava na podru'ju parka.

4.3. Monitoring i evaluacija

4.3.1. Monitoring i evaluacija implementacije plana upravljanja

Monitoring/pra"enje implementacije plana upravljanja ima za cilj osigurati pravovremeno uo'avanje odstupanja provedbe planiranih mjera vezanih uz ostvarivanje specifi'nih i op"eg cilja o'uvanja i za$tite podru'ja NP Una. Pra"enje tako&er osigurava prikupljanje iskustava potrebnih za evaluacije i korekcije plana upravljanja.

Mjere pra"enja u'inaka upravljanja NP Una sastoje se iz sakupljanja podataka o indikatorima kojima se iz izvora verificiranja dokazuje realizacija predvi&enih mjera za ostvarivanje specifi'nih ciljeva po zadanim temama. Godi$nja evaluacija indikatora koristi se u izradi godi$njeg programa rada Uprave koji se podnosi nadle%nom Ministru, u izradi dvogodi$njih izvje$taja o provo&enju Plana upravljanja koji se podnosi Vladi FBiH, te u izradi revizije Plana upravljanja nakon prvih pet godina upravljanja.

Za pra"enje efektivnosti upravljanja potrebno je koristiti Instrument za pra"enje efektivnosti upravljanja je pripremljen 2003. godine od strane WWF International i bavi se pra"enjem i izvje$tavanjem o napretku u upravljanju za$ti"enim podru'jima. Ovaj dokument je jedan od niza instrumenata za pra"enje efektivnosti upravljanja razvijenih prema Okviru za procjene Svjetske komisije o za$ti"enim podru'jima (WCPA) koji predstavlja smjernice za razvoj sistema procjenjivanja, kao i standarde za procjenjivanje i izvje$tavanje. Kori$tenje ovog Instrumenta poma%e upraviteljima u pra"enju napretka u implementiranju obaveza u za$ti"enim podru'jima prema Konvenciji o biolo$kom diverzitetu i Ramsarskoj konvenciji o mo'varama. Svi GEF projekti za za$ti"ena podru'ja su obavezni koristiti ovaj Instrument tri puta tokom projektnog ciklusa.

Ovaj instrument je preveden na bosanski jezik u sklopu FMPAP projekta i dostupan je za kori$tenje upraviteljima za$ti"enih podru'ja. Tako&er, za NP Una je popunjen obrazac instrumenta za pra"enje u 2009. godini, te mo%e poslu%iti kao po'etni obrazac za pra"enje nultog stanja u odnosu na nadolaze"e.

Formular za procjenu prijetnji (Threat Reduction Assessment – TRA) je dat u Prilogu 8.

4.3.2. Monitoring upravljanja posjetiteljima

Kako bi se razvio efektivan sistem monitoringa posjetitelja, kao jedan od bazi'nih sistema za kvalitetno upravljanje Nacionalnim parkom, u nastavku su pobrojani klju'ni principi koji se trebaju uzeti u obzir prilikom razvoja ovakvog sitema (Tabela 8.). Principi su proiza$li iz brojnih istra%ivanja studija slu'aja za monitoring posjetitelja u za$ti"enim podru'jima i najbolje prakse31.

31 objedinjenih u publikaciji: Prikupljanje, pohranjivanje i kori$tenje podataka o posjetiteljima u za$ti"enim podru'jima – Vode"i principi i studije slu'aja, Centra za istra%ivanje odr%ivog turizma (2004).


84

Sistem monitoringa posjetitelja

Princip 1. Razvijati partnerstva sa drugim vladinim slu%bama i agencijama, privrednim sektorima i javno$"u. Ova vrsta partnerstava mo%e pobolj$ati odnose sa interesnim grupama i znatno smanjiti tro$kove monitoringa.

Princip 2. Graditi i korisiti sistem monitoringa posjetitelja baziranom na jasnim ciljevima. Razumijevanje zbog 'ega su podaci potrebni i kako "e isti biti kori$teni su klju'ni za uspostavljanje uspje$nog sistema.

Princip 3. U'initi podatke dostupnim svim nivoima menad%menta i drugim interesnim grupama. Ako podaci nisu dostupni osoblju parka i interesnim grupama, njihov potencijal ne"e biti iskori$ten.

Princip 4. Prilikom pripreme novog ili unapre&enja postoje"eg sistema upravljanja posjetiteljima, testirati iste na manjim podru#jima kako bi se ograni'ile skupe promjene koje oduzimaju puno vremena.

Princip 5. Graditi i koristiti sisteme koji su fleksibilini u pogledu na mogu"nosti prikupljanja podataka za razli'ita podru'ja.

Princip 6. Razmotriti jednostavne i inovativne tehnike prikupljanja podataka, koje se mogu koristiti pojedina'no ili u kombinaciji sa drugim tehnikama. Prepoznati da svako podru'ja ima razli'ite mogu"nosti i ograni'enja u pogledu prikupljanja podataka o posjetiteljima.

Princip 7. Koristiti dostatan i reprezentativan uzorak. Prikupljanje ta'nih podataka se oslanja na odabir odgovaraju"eg uzorka posjetitelja. Podaci koji nisu reprezentativni se ne trebaju koristiti kao podloga za dono$enje odluka.

Princip 8. Koristiti sistemati#an pristup i redovno prikupljati podatke o posjetiteljima. Pra"enje promjena vezanih za karakteristike posjetitelja imaju ve"u vrijednost od studija/istra%ivanja koje se provedu samo jednom.

Princip 9. Osigurati da prikupljeni podaci imaju vremenske i prostorne elemente. Prostorne i vremeneske komponente pove"avaju korist podataka o posjetiteljima za svrhe planiranja upravljanja za$ti"enim podru'jem.

Princip 10. Mudro koristiti organi#ene resurse. Samo ta'ni podaci mogu adekvatno potpomo"i proces dono$enja odluka.

Princip 11. Te$iti ka standardizaciji monitoringa na regionalnom i dr$avnom nivou. Pore&enje i sinteza sli'nih podataka su korisne u razne svrhe. Standardizacija podataka doprinosi validnosti izvu'enih zaklju'aka prilikom pore&enja i sinteze podataka.

Princip 12. Razviti i koristiti klju#na pitanja prilikom anketiranja posjetitelja. Anketiranje posjetitelja treba da uklju'uje klju'na pitanja za sva za$ti"ena podru'ja, a istovremeno i pitanja koja su specifi'na za svako pojedina'no podru'je. Ovakav pristup obezbje&uje fleksibilnost a istovremeno i standardizaciju istra%ivanja.

Princip 13. Koristiti postoje"e i sekundarne podatke. Mogu"nosti za kori$tenje ove vrste podataka se trebaju istra%iti prije uvo&enja sistema pra"enja ili prikupljanja novih podataka koji su specifi'no za podru'je.

Princip 14. Ciljati na kvalitet umjesto koli#ine podataka. Resursi trebaju biti usmjerni ka prikupljanju ta'nih podataka, radije nego redovno prikupljanje nekvalitetnih podataka.

Pohranjivanje podataka

Princip 15. Osigurati da su podaci bez gre!aka prije njihovog skladi!tenja i upotrebe. Tokom procesa uno$enja podataka, isti moraju biti provjereni prije upotrebe. Validacija je dio odr%avanja sistema i neophodna je za osiguravanje konzistentnosti podataka u pogledu na uno$enje i skladi$tenje. Takvo odr%avanje je tako&er korisno za efikasnost kori$tenja podataka.



Princip 16.

Geo-referencirati podatke tako da isti mogu biti kori!teni u prostornim bazama podataka kao i sli'nim aplikacijama. Prostorno upravljanje i kori$tenje prikupljenih podataka u ovu svrhu mo%e pru%iti mogu"nost vizuelne reprezentacije broja posjetitelja, njihovog kretanja u parku i mo%e u velikoj mjeri pomo"i u upravljanju posjetiteljima. Takvi prostorni podaci se mogu kombinirati sa bio-fizi'kim podacima (npr. mape vegetacije) u svrhu ja'anja integralnog upravljanja za$ti"enim podru'jima.

Princip 17.

Osmisliti i odr$avati baze podataka na na#in da su pristupa#ne korisnicima u pogledu na uno!enje, pohranjivanje i kori!tenje podataka. Ovakav pristup smanjuje vrijeme potrebno osoblju za uno$enje i kori$tenje podataka, smanjuje gre$ke i pove"avaju mogu"nost kori$tenja podataka u svhru dono$enja odluka.

Princip 18. Garantirati povjerljivost podataka. Neki podaci mogu biti preosjetljivi da bi bitli dostupni javnosti, te zahtjevaju mjere sigurnosti i obuku za osoblje.

Princip 19. Rezultate podataka prikazivati na na#in da su ve" spremne da slu$e kao podloga za dono!enje odluka. Baze podataka bi trebale stvoriti mogu"nosti za formulisanje i prezentiranje podataka na na'in da jednostavno i ta'no daju podlogu za dono$enje odluka.

Kori!tenje podataka

Princip 20. Koristiti postoje"e podatke o posjetiteljima za razli#ite aplikacije. Izbjegavati dupliciranje u prikupljanju podataka.

Princip 21.

Prikupljati podatke u svrhu pove"anja razumjevanja percepcije, motivacije i vrijednosti posjetitelja. Dobro upravljanje za$ti"enim podru'jima se zasniva na istra%ivanju ne samo broja posjetitelja, nego i vrijednosti posjetetelja te njihovog mi$ljenja. Takve informacije su potrebne kako bi se odgovorilo na o'ekivanja trenutnih i potencijalnih kori$tenja prostora. Ovo je tako&er potrebno upravljanje potra%njom, kao i ponudom, pogledu na rekreaciju i turizam u za$ti"enim podru'jima.

Princip 22. Uspostaviti i odr$avati #vrste veze izme(u prikupljanja i kori!tenja podataka. Na'in na koji se podaci koriste treba voditi proces prikupljanja istih. U slu'aju da se promijeni kori$tenje podataka, potrebno je napraviti i neophodne promjene u prikupljanju podataka.

Tablica 11. Klju'ni principi za uspostavljanje sistema monitoringa posjetitelja u za$ti"enim podru'jima (preuzeto i prilago&eno iz Prikupljanje, pohranjivanje i kori$tenje podataka o posjetiteljima u za$ti"enim podru'jima – Vode"i principi i studije slu'aja, Centra za istra%ivanje odr%ivog turizma (2004).

4.3.3. Monitoring promjena pejza$a

Cijelo razmatrano podru'je budu"eg NP Una, kao i $ire utjecajno podru'je, relativno su slabo istra%eni, a sa sigurno$"u se mo%e re"i da veliki broj prirodnih i kulturno-historijskih krajobraznih/pejza%nih vrijednosti tog prostora jo$ nije evidentiran, kao $to nisu utvr&eni niti dominantni utjecaji vezani uz formiranje tih vrijednosti. Kako je pejza% spoj abioti'kih i bioti'kih 'initelja u spoju s antropogenim djelovanjem monitoring mora zapo'eti utvr&ivanjem zate'enog/“nultog“ stanja ne samo samih pejsa%nih vrijednosti ve" i glavnih njegovih 'initelja. Utvr&ivanje zate'enog stanja zapo'inje istra%ivanjem zate'enih abioti'kih, bioti'kih i antropogenih 'initelja i njihovim povezivanjem s konkretnim pejza%nim vrijednostima. U svrhu monitoringa pejza%a je prema tome nu%an j daljnji monitoring njegovih glavnih 'initelja Nu%no je na razmatranom podru'ju provesti slijede"a preliminarna istra%ivanja:

o geografska i geomorfolo$ka (terenska prospekcija), o geolo$ka (terenska prospekcija), o hidrogeolo$ka i hidrolo$ka (speleolo$ka istra%ivanja, bojanja podzemnih vodotoka), o pedolo$ka (inventarizacija tala i njihovog stanja- o$te"enosti), o biolo$ka (orjentirana na stani$ta),


86

o arheolo$ka i kulturno-historijska, o pejza%na.

Ova istra%ivanja moraju kao rezultat dati kartografske prikaze pejza%nih vrijednosti i svih glavnih utjecajnih 'initelja, koje "e biti podloga za interpretaciju rezultata daljnjeg monitoringa.

Kod pripreme preliminarnih istra%ivanja posebna se pa%nja mora usmjeriti na vrlo slabo istra%ena podru'ja kanjona Unca, izvori$te Krke, me&uprostor izme&u kanjona Une i Unca, te na rubne dijelove budu"eg NP, koji se smatraju i pejza%no najugro%enijim prostorom NP.

U okviru utvr&ivanja zate'enog stanja stani$ta od posebnog je zna'aja izra&ena karta zemlji$nog pokrova koja obuhva"a i podru'je NP u mjerilu 1:25.000, a prema prvoj razini Corine klasifikacije (Corine Land Cover). Projekat CORINE Land Cover 2006 zapo'eo je u septembru mjesecu 2007. godine, a uspje$no je zavr$en u novembru mjesecu 2008. godine. U projektu su kori$teni visoko kvalitetni setovi satelitskih snimaka iz perioda 2000, 2005 i 2006 godina (Landsat 5, SPOT-4, SPOT-5 i IRS P6 snimci).

Ponovno kartiranje zemlji$nog pokrova nakon pet godina pokazat "e mogu"e trendove promjena, a u kombinaciji s detaljnim terenskim istra%ivanjima, mo%e pokazati promjene u stani$tima Nacionalnog parka.

Osim ponovljenog kartiranja zemlji!nog pokrova prioritetno je za monitoring pejza$a uspostaviti i provoditi monitoring slijede"ih pojava:

o meteorolo$kih parametara na 2 postaje unutar NP (Martin Brod i kulen Vakuf), o hidrolo$kih uvjeta u glavnim vodotocima Uni, Krki i Uncu na postoje"im i 3 nove postaje, o kvalitete voda na izabranih 6 profila vodotoka Une i Unca unutar NP, o kvalitete tala na 5 odabranih lokaliteta, o geomorfolo$kih promjena (preko vizuelnih pra"enja i interpretacija satelitskih i

aerofotogrametrijskih snimaka), o promjena na posebno osjetljivim stani$tima (preko vizuelnih pra"enja, interpretacije satelitskih i

aerofoto snimaka i u okviru monitoringa $uma), o promjena stanja korita i obala glavnih vodotoka (preko vizuelnih pra"enja i interpretacija

satelitskih i aerofoto snimaka), o te posebno bilje%iti sve promjene izazvane ljudskim aktivnostima na razmatranom podru'ju..

4.3.4. Monitoring biodiverzitetnih vrijednosti

Na razmatranom podru'ju NP Una nu%no je sustavno i kontinuirano provoditi slijede"a istra%ivanja, odnosno pra"enja promjena stanja o kojima ovisi biodiverzitet za$ti"enog prostora:

o uspostaviti trajno pra"enje stanja (monitoring) svih glavnih biolo$kih sastavnica za$ti"enog podru'ja (prema stani$tima ili indikatorskim vrstama) kroz prospekciju i kartiranje stani$ta, te pra"enje populacija pojedinih vrsta,

o uspostaviti trajno pra"enje stanja (monitoring) travnja'kih ekosustava, o uspostaviti pra"enja stanja voda u Uni i Uncu vezano uz one'i$"iva'e zemlji$ta i voda na $irem

razmatranom podru'ju (a posebno na podru'ju Op"ine Drvar), o provoditi nadzor sukcesije, o pratiti reliktne zajednice, o upostaviti kontinuirano pra"enje stanja (monitoring) parametara odgovornih za eutrofikacijske

procese i dinamiku izlu'ivanja kalcita i osedravanje u sedrotvornim stani$tima o pratiti stanje i utjecaje poljoprivrednih aktivnosti u slivnom podru'ju, o pratiti rezultate uklanjanja makrovegetacije i uklanjanja alohtonih vrsta, te uvo&enja u prirodu

(reintrodukcije) autohtonih vrsta (prvenstveno riba), a prema znanstvenim preporukama, o brojati tragove velikih sisavaca na transektu koji prolazi kroz Park (koji treba biti odre&en i redovito

opho&en) snimaju"i poziciju, tip i broj na&enih tragova velikih sisavaca, a pratio bi se jednom ili dva puta godi$nje u istim uvjetima, i po mogu"nosti, od strane istih djelatnika.

o inventarizirati i pratiti stanja ptica na transektu (koji treba biti odre&en i redovito opho&en).



U svrhu smanjenja prijetnji na biodiverzietet, preporu'uje se primjena i Vodi#a za procjene smanjenja prijetnji o#uvanju biodiverziteta pripremljen je 2001. godine od strane Biodiversity Support Program (BSP) i predstavlja prakti'an alat u pripremi i implementaciji projekata za za$ti"ena podru'ja. Dokument daje smjernice za primjenu modela Procjene smanjenja prijetnji kroz indikatore nivoa uspje$nosti projekta u smanjenju prijetnji o'uvanju na odre&enom podru'ju, tzv. Indeks Procjene smanjenja prijetnji. Premda dokument ne preporu'uje ni napu$tanje tradicionalnog biolo$kog pristupa procjenjivanju utjecaja Projekta, kori$tenje ovog Vodi'a poma%e u odre&ivanju jednostavnijeg i tro$kovno efikasnijeg pristupa ovom pitanju.

4.4. Ekosistem pristup i adaptivno upravljanje

Ekosistem pristup je strategija integriranog upravljanja tlom, vodom i %ivu"im resursima, koja promovi$e o'uvanje i odr%ivo kori$tenje uz ravnopravnu podjelu koristi. Primjena ovog pristupa "e pomo"i da se postigne ravnote%a o'uvanja, odr%ivog kori$tenja te ravnopravne podjele koristi koje nastaju kori$tenjem resursa, $to su tri cilja Konvencije o biolo$koj raznolikosti (CBD). Baziran je na primjeni odgovaraju"ih nau'nih metodologija fokusiranih na nivoe biolo$ke organizacije koji prate osnovne procese, funkcije i interakcije izme&u organizama i njihovog okru%enja. Ovaj pristup isti'e da su i ljudi, sa svojim kulturolo$kim diverzitetom, tako&er integralni dio ekosistema. Konvencija o biolo$koj raznolikosti podr%ava primjenu i implementaciju ovog pristupa, u za$ti"enim podru'jima kao i van njih. On se sastoji od pet koraka, koji su navedeni dalje u tekstu. Ne odre&uje posebne prostorne jedinice, nego se mo%e odnositi na bilo koju funkcionalnu jedinicu i zavisi od problema koji se ovim pristupom nastoji rije$iti.

Ekosistem pristup zahtijeva tzv. “Adaptive Management” ili adaptivno upravljanje, kako bi se na odgovaraju"i na'in nosio sa kompleksnom i dinami'nom prirodom ekosistema i nedostatkom cjelovitog znanja ili razumijevanja njihovog funkcionisanja. Procesi u ekosistemima su 'esto nelinearni i njihove rezultate je relativno te$ko razlu'iti. Iz ovog razloga, upravljanje mora biti prilagodljivo kako bi moglo pratiti de$avanja i promjene u ekosistemima i odgovoriti na njih. Ekosistem pristup ne isklju'uje druge sisteme upravljanja, ve" ih integrira u jedan, kako bi se bolje pristupilo komplikovanim pitanjima i reagovalo na nepredvidive situacije. Plan upravljanja za NP Una vodio se principima ekosistemskog pristupa i adaptivnog upravljanja u procesu izrade, te sadr%i sve potrebne elemente takvog pristupa. Ispod su navedeni koraci takvog pristupa kako bi se osiguralo da je upravitelj NP Una upoznat sa neophodnim koracima ovakvog planiranja koje se trebaju koristiti tokom implementacije samog plana pa i $ire.

Korak 1. odre(ivanje glavnih interesnih grupa, definisanje granica odre(enog ekosistema, i razvijanje odnosa ka ekosistemima

Ekosistem pristup uklju'uje sve relevantne sektore dru$tva i nau'nih disciplina. Odvija se na za to primjerenom prostoru, u odgovaraju"em vremenskom periodu. Uzima u obzir sve oblike informacija, od nau'nih podataka do lokalnog, tradicionalnog znanja, i uklju'uje inovativan pristup i prakse.

Korak 2. Karakterisanje strukture i funkcija ekosistema, i uspostavljanje mehanizama za upravljanje i pra"enje

Uprava treba biti decentralizirana do najni%eg nivoa upravljanja. O'uvanje strukture i funkcije ekosistema, kako bi se o'uvali tzv. “Ecosystem Services” (sve funkcije koje ekosistemi obavljaju) trebaju biti prioritetni ciljevi ekosistem pristupa. Ekosistemima je potrebno upravljati unutar granica njihovog prirodnog funkcionisanja. Ovaj pristup tra%i ravnote%u i integrativan pristup izme&u o'uvanja i kori$tenja biolo$kog diverziteta

Korak 3. Identifikovanje va$nih ekonomskih pitanja koja mogu utjecati na ekosistem i $ivi svijet koji ga nastanjuje

Prepoznavanje potencijalnih dobiti od upravljanja je neophodno za razumijevanje i upravljanje ekosistemima u ekonomskom kontekstu. Ovakav upravlja'ki program treba umanjiti ekonomske utjecaje koji znatno uti'u na biodiverzitet i obezbjediti poticaje za promoviranje o'uvanja biodiverziteta i odr%ivog kori$tenja.


88

Korak 4. Odre(ivanje mogu"eg utjecaja ekosistema na druge ekosisteme sa kojima grani#i

Pri upravljanju ekosistemima treba sagledati potencijalne i stvarne efekte koje pojedina'ni ekosistemi imaju na susjedne i ostale ekosisteme na podru'ju. Ovi odnosi su 'esto komplikovani i nisu lako definisani, te je potreban dugoro'ni monitoring, uz nau'na istra%ivanja.

Korak 5. Odlu#ivanje o dugoro#nim ciljevima i fleksibilnim na#inima na koje se isti mogu posti"i

Razli'ita vremenska odre&enja i efekti koji se javljaju tek nakon du%eg vremena (eng.”lag-effects”) koji karakteri$u procese u ekosistemima, zahtijevaju postavljanje dugoro'nih ciljeva. U ovom koraku se opet nagla$ava potreba da se ekosistem pristup odvija na za to primjerenom prostoru, u odgovaraju"em vremenskom periodu.

Tablica 12. Koraci ekosistem pristupa planiranju i upravljanju za$ti"enih podru'ja

Procesi u ekosistemima su kompleksni, i neizvjesnost ishoda se pove"ava antropogenim utjecajima, koje je potrebno bolje prou'iti. Iz tog razloga, ekosistem pristup mora uklju'iti i proces u'enja i sticanja znanja, koji dalje omogu"ava kvalitetan monitoring i upravljanje. Programi implementacije bi trebali biti dizajnirani tako da se mogu prilagoditi neo'ekivanim situacijama, a ne da pretpostavljaju da se stvari odvijaju uvijek na isti na'in. Upravljanje ekosistemima treba uzeti u obzir raznolikost dru$tvenih i kulturolo$kih faktora koji utje'u na kori$tenje prirodnih resursa. Tako&er, postoji i potreba za fleksibilno$"u pri dono$enju odluka i politika i njihove implementacije. Dugoro'no gledano, odluke koje nisu fleksibilne 'esto mogu biti neadekvatne ili 'ak destruktivne po ekosisteme. Upravljanje ekosistemima treba biti predvi&eno kao dugoro'ni eksperiment, koji u'i iz svojih rezultata i koristi ih kao nova saznanja za svoje napredovanje. Ovakav pristup omogu"ava stalno u'enje i sticanje novih saznanja i slu%i kao va%an izvor informacija kako da se na najbolji na'in prate rezultati upravljanja, kao i za procjenjivanje ispunjenja zacrtanih ciljeva.

4.5. Prekograni#na saradnja

Nacionalni park «Una» u cijeloj svojoj du%ini grani'i s Republikom Hrvatskom, a Una je pograni'ni vodotok sa slivnim podru'jem u obje dr%ave. Tim je 'injenicama budu"a uprava NP upu"ena na uspostavu me&udr%avne suradnje, u smislu usugla$avanja prirodoznanstvenih istra%ivanja grani'nog podru'ja i u smislu zajedni'kog upravljanja slivnim podru'jem gornjeg toka Une.

S obzirom da Republika Hrvatska tako&er primjenjuje, ali i planira nove vidove za$tite $ireg podru'ja gornjeg toka Une na svom podru'ju (izvor Une i dijelovi Plje$ivice ve" su stavljeni pod za$titu, planira se cijelu hrvatsku stranu Plje$ivice za$tititi u kategoriji parka prirode, a dolinski dio Une na hrvatskoj strani tako&er je predvi&en za za$titu temeljem budu"eg me&udr%avnog ugovora), nu%no je uspostaviti suradnju i na uskla&ivanju prostorno-planske dokumentacije (posebno iz podru'ja za$tite prirode i gospodarenja vodama), ali i na realizaciji zajedni'kih infrastrukturnih i turisti'kih programa.

Sa stanovi$ta interesa budu"eg NP Una, obnova i modernizacija prometne infrastrukture (s visokim prioritetom otvaranja malograni'nih prijelaza i ure&enja postoje"ih) te za$tita prirodne i krajobrazne vrijednosti doline Une s hrvatske strane, osnovne su pretpostavke iz podru'ja me&udr%avne suradnje s Republikom Hrvatskom.

Treba naglasiti da u komparativne prednosti ovog podru'ja, osim prirodnih ljepota i kulturno-povjesnih sadr%aja, te geografskog polo%aja, ulazi i blizina dva sli'na vrlo atraktivna i posje"ena nacionalna parka u Hrvatskoj - NP Plitvice i NP Krka (zbog broja posjetitelja i mogu"nosti njihovog privla'enja), uz obnovu i modernizaciju postoje"e prometne infrastrukture (posebno cesta i Unske pruge). Osnovne odrednice strategije razvoja posjetiteljskog turizma NP Una moraju biti takve da ne konkuriraju postoje"im okolnim NP u Hrvatskoj, ve" moraju pru%iti druge vrste atrakcija (posebno sportsko-rekreativne) kojima "e nadopunjavati ponudu ostalih (radi produ%enja trajanja boravka turista i njihovog ponovnog dolaska).



Prema Nacrtu Nacionalnog izvje$taja za Konvenciju o biodiverzitetu - Procjena nacionalnih ciljeva za biodiverzitet 2010 Federalno ministarstvo okoli$a i turizma BiH, u suradnji sa Ministarstvom urbanizma, gra&evinarstva i ekologije Republike Srpske "e nastaviti raditi na Ispitivanju mogu"nosti me&ugrani'nih suradnji izme&u ostaloga i na podru'ju Una NP (BiH) – Plitvi'ka jezera NP (Hrvatska).

(IV Nacionalni izvje$taj za Konvenciju o biodiverzitetu - Procjena nacionalnih ciljeva za biodiverzitet 2010 – NACRT, str. 50-51)

Sukladno istom dokumentu suradnja izvan granica zemlje se provodi preko institucija vlasti, samoinicijativno u suradnji s NVO-ima, a neki parkovi iz BiH zajedno sura&uju sa za$ti"enim podru'jima (regijama) drugih zemalja, te su u okviru projekta Dinarski luk – WWF identificirana podru'ja prekograni'ne suradnje od kojih je jedno i prostor Una NP (BiH) – Plitvi'ka jezera NP (Hrvatska).

(IV Nacionalni izvje$taj za Konvenciju o biodiverzitetu - Procjena nacionalnih ciljeva za biodiverzitet 2010 – NACRT, str. 52).

!"#$%&'(#)"*#$*#%+#,#-./$#"$.%'#(0%1$#

!"#$%&#'%&


90

5. Literatura

1) V. Alibabi", F. Ba$i": Stanje i projekcija prihvatljivog razvoja poljoprivrede i industrije na podru'ju utjecaja NP Una, 2005.

2) Alibabi" V. i sur., 2005: Izvje$taj za projekt Biomonitoring ekosistema sliva rijeke Une, za prvi period uzorkovanja-prolje"e 2005. Biotehni'ki fakultet Univerzitet u Biha"u

3) Alibabi", V. (2005) Bioakumulacija metala i pesticida u ribama iz porodice Salmonidae i utjecaj na kakvo"u ribljeg mesa, Disertacija, Prehrambeno – biotehnolo$ki fakultet Sveu'ili$te u Zagrebu.

4) Barzetti, V., ed. 1993. Parks and progress: Protected Areas and Economic Development in Latin America and the Caribbean. Cambridge, UK, IUCN/IADB.

5) Ba$i", F., V. Mihali", B. Berti", Trajno odr%iva poljoprivreda u novom okru%enju, HAZU, Poljoprivreda i proizvodnja hrane u novom europskom okru%enju, Zbornik radova, 47-59., Zagreb, 1995.

6) Ba$i",F., #ustovi", H., Kori$tenje, gospodarenje i za$tita tla na podru'ju Nacionalnog parka Una, studija, str. 45, Zagreb, 2005.

7) Ba$i",F., Klasifikacija o$te"enja tala Hrvatske, Agronomski glasnik, 3-4, 291-310, Zagreb, 1994. 8) Bosna i Hercegovina Zemlja raznolikosti, Federalno ministarstvo okoli$a i turizma, 2008 9) Burnie, D. (1994): Leksikon prirode. Mozaik knjiga, Zagreb 1998 10) Butorac,A., Ba$i",F., Kisi",I., Alternativni sustavi gospodarenja i njihov utjecaj na kvalitetu vode, Zbornik

znanstv. skupa "Poljoprivreda i gospodarenje vodama", 53-77, Bizova'ke toplice, 1994. 11) CORINE Land Cover za teritoriju cijele Bosne i Hercegovine, 2006 12) #ustovi", H., at al, Protection policy of agricultural land in Bosnia and Herzegovina during the transition.

Conference soil in CEC, New Independent States, Central Asian Countries and Mongolia, Prague, Czech Republic, 2000.

13) #ustovi", H., et all, Organska poljoprivreda i biodiverzitet, Prvi Simpozijum poljoprivrede, veterinarstava i $umarstava, Neum, 2003.

14) #ustovi", H., Vlahini", M., Frequency of Drought in the Karst Area of the South of Bosnia and Herzegovina. Poster presentation. International Conference on Drought Mitingation and Prevention of Land Desertification – Proceedings, ICID-CIID – ERWG – ERWTD – SINCID, Bled, Slovenija, 2002.

15) #ustovi", H., at al, Protection policy of agricultural land in Bosnia and Herzegovina during the transition. Conference soil in CEC, New Independent States, Central Asian Countries and Mongolia, Prague, Czech Republic, 2000.

16) Danon, J., Bla%en'i", ). (1985), Hranjivo, ljekovito, otrovno i za'insko bilje, Nau'na knjiga, Zagreb 17) Finistauri, N., ed. (1995). Application of Information and Public Awareness to Test Sites. Methodological

Guide. MedWet, WWWF-Italia. 18) xxx A Framework for Indicators for the Economic and Social Dimension of Sustainable Agriculture and Rural

Development, European Commission, Agriculture Directorate-General, 5 February 2001. 19) Geolo$ka ekspertiza na lokacijama mogu"ih deponija sme"a u podru'ju D. Lapca, INA Projekt, 1987. 20) Goli" B., Ekologija i ekolo$ko pravo, Univrzitetska knjiga Sarajevo, 2005. 21) Had%iosmanovi", A., Vu'emilo, M., Vinkovi", B. (1994) Teku"i gnoj sa sto'arskih farmi kao higijenski problem

okoli$a. Priop"enja: Poljoprivreda i gospodarenje vodama, Bizova'ke Toplice, 11-19. studeni,1994., 111-118 22) Had%iabdi", S. (2001): Lovno - privredna osnova, lovi$te Plje$ivica. Biha". 70. str. 23) Hafner, D. 1991.: Floristi'ka istra%ivanja mikrofita rijeke Une. Bilten Dru$tva ekologa, Bosne i Hercegovine,

ser. B, br. 6:177-185. 24) Harmon, D., ed. 1992. Research in Protected Areas: Results from the IVth World Congress on National Parks

and Protected Areas. George Wright Forum, 9(3-4): 17-168 25) Hidrolo$ki godi$njak, Federacija Bosne i Hercegovine, Sliv rijeke Save 2002, Federalni meteorolo$ki zavod,

J.P. za ''Vodno podru'je slivova rijeke Save'', Sarajevo, 2003. 26) Hidrolo$ke i meteorolo$ke stanice u slivu rijeke Une, IBG, Biha", 2005. 27) Hidrolo$ko-hidrauli'ka analiza rijeke Une na dijelu HE ''Slapovi na Uni'' do naselja Ripa', Aneks, RO

''Vodoprivreda BiH'', OOUR za istra%ivanja, studije i projektovanja, ''Zavod za vodoprivredu, Sarajevo, 1987. 28) Hidrogeolo$ka osnova izboru lokacije deponije otpadaka Titovog Drvara, Geolo$ki zavod Zagreb, 1987. 29) Hidroenergetski potencijal BiH, Institut za elektroprivredu, Sarajevo, 1986. 30) Idejno rje$enje vodovodnog sistema op"ine Biha", Geoin%enjering Sarajevo, 1985. 31) IUCN, (1978): Categories, criteria and objectives for protected areas. Morges, Switzerland, IUCN. 32) IUCN, (1980): The World Conservation Strategy: Living Resource Conservation for Sustainable Development

Gland, Switzerland, IUCN/UNEP/WWF



33) IUCN, (1990): United Nations list of national parks and protected areas. Gland, Switzerland, IUCN. 34) Kapel, A., 2000, Prijedlog progla$enja rijeke Une NP i upis u listu svjetske kulturne i prirodne ba$tine

UNESCO, Biha" 35) Kralj, J. 1997: Ornitofauna Hrvatske tijekom posljednjih dvjesto godina. Larus. 46 1-112. Zagreb, HAZU. 36) Kurtovi" J., Burlica, #. Komentar karte upotrebne vrijednosti zemlji$ta op"ine Biha", mjerilo 1:25000, SOUR

UPI RO Institut za istra%ivanje i razvoj, Zavod za agropedologiju, Sarajevo, 1984. 37) Katastar hidrogeolo$kih pojava na podru'ju op"ine Biha"; INA – Projekt Zagreb 1986 38) Katastar zaga&iva'a voda op"ine Donji Lapac, Energoinvest, 1984. 39) Katastar zaga&iva'a voda op"ine Bosanski Petrovac, Energoinvest, 1985. 40) Katastar zaga&iva'a voda op"ine Biha", Energoinvest, 1984. 41) Lepirica, A. (2004.): Geomorfolo$ke zna'ajke kanjona Rakitnice i njegovo geoekolo$ko vrednovanje,

Magistarski rad, PMF- Geografski odjel, Zagreb 42) Luka', G. 1998: Popis ptica Hrvatske. Natura Croatica. 7 (3) 1-160. Zagreb, Hrvatski prirodoslovni muzej 43) Luka', G. 2003: Ptice nacionalnog parka Plitvi'ka jezera. Zbornik radova 44) Lokalni vodovodi na podru'ju USK, IBG Biha", 2005. 45) Matoni'kin, I., Pavleti" , Z., 1960, Biolo$ke karakteristike sedrenih slapova u na$im kr$kim rijekama,

Geografski glasnik br. 22, GDH, Zagreb 46) Matoni'kin, I., Pavleti", Z., 1963, Sedrene naslage u rijeci Uni i njihova biolo$ka uvjetovanost, Geografski

glasnik br. 25, GDH, Zagreb 47) Markovi", D. (ur.) 2004:Crveni popis ugro%enih biljaka i %ivotinja Hrvatske. Dr%avni zavod za za$titu prirode,

Zagreb. 112 str. 48) Matoni'kin I., Pavleti" Z., 1959.: )ivotne zajednice na sedrenim slapovima rijeke Une i u brzicima pritoka

Unca. Acta Musei, Mac. sc. nat. Skopje, 6(4): 76-99. 49) Matoni'kin I., Pavleti" Z., 1960.: Sudjelovanje pojedinih %ivotinjskih i biljnih skupina u izgradnji %ivotnih

zajednica na sedrenim i erozijskim slapovima Bosne i Hercegovine. God. Biol. inst. Univ. Sarajevo 13, 1-2, 41-62.

50) Matoni'kin I., Pavleti" Z., 1962.: )ivotni uvjeti na sedrenim slapovima kr$kih voda u Jugoslaviji. Acta Bot. Croat. Vol. XX/XXI, Zagreb.

51) Matoni'kin I., Pavleti" Z., 1963.: Sedrene naslage u rijeci Uni i njihova biolo$ka uvjetovanost. Geografski glasnik. Zagreb.

52) Matoni'kin I., Pavleti" Z., 1963.: Istra%ivanja %ivotnih zajednica najmla&ih sedrenih tvorevina u srednjem toku Une. JAZU. Zagreb.

53) Matoni'kin I., Pavleti" Z., 1959.: )ivotne zajednice na sedrenim slapovima rijeke Une i u brzicima pritoka Unca. Acta Musei, Mac. sc. nat. Skopje, 6(4): 76-99.

54) Martinovi", J., Jak$i" Vojna, Burlica, #., Pedolo$ka obrada prostora Unsko-Sanske regije, Sarajevo, 1985. 55) Martinovi",J., Tloznanstvo u za$titi okoli$a, priru'nik za in%enjere, Dr%avna uprava za za$titu okoli$a, 288,

Zagreb, 1997. 56) Martinovi",J., Vrankovi",A., Zaga&enost tla te$kim metalima i za$tita izvori$ta Klokota, Zbornik „Suvremene

tehnologije pre'i$"avanja otpadnih voda i za$tita Une, Sane i Korane, st.100-114.,Cazin, 1986. 57) Mayer,B., Ba$i",F., Pedolo$ka karta lista Karlovac-1, Projektni savjet OPK Hrvatske, str. 89, Zagreb, 1973. 58) Mesi",M., Flajsig-(osi" Gorana, Ba$i",F., Kisi",I., Pokazatelji one'i$"enja voda iz poljoprivrede. Zbornik

radova: 3. Hrvatska konf. o vodama – Hrv. vode u 21. st. str. 599-612, Zagreb, 2003. 59) Muji", H., ,ug, I., Tahri", R., (orali", A. (2003) Strategija dugoro'nog razvoja d.o.o. ''Riz-Krajina'' Biha", Institut

Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Biha"u, Biha" 60) Marinovi"-Uzelac, A. (2001): Prostorno planiranje. Dom i svijet Zagreb, 2001. 61) Martini", I. (2004): Klju'na pitanja parkovne politike u Hrvatskoj - uz 55. godi$njicu progla$enja prvih

hrvatskih nacionalnih parkova, Gazophylacium, Zagreb 62) Martini", I. (2004): !umarska struka u svjetlu uspostave ekolo$ke mre%e Republike Hrvatske. !umarski list,

CXXVIII (3-4): 163-171. 63) Martini", I. (2004): 55. obljetnica NP Paklenica – kako osigurati odr%ivost i vitalnost funkcioniranja u svjetlu

naglasaka V. svjetskog kongresa nacionalnih parkova. Pakleni'ki zbornik, vol. 2., 147-150. Starigrad-Paklenica, 2004.

64) Martini", I. (2002): Planovi upravljanja za hrvatske nacionalne parkove i parkove prirode. !umarski list 9-10, CXXVI, 501-509, Zagreb

65) Nau'noistra%iva'ki zadatak «Istra%ivanje smanjenja zaga&enosti vodotoka u Bosanskoj Krajini (Vrbas, Una, Sana) uslijed procesa autopurifikacije», Institut za nau'noistra%iva'ki rad, razvoj i projektovanje, Banja Luka


92

66) Okvirna vodoprivredna osnova Bosne i Hercegovine, Javno vodoprivredno preduze"e ''Vodoprivreda Bosne i Hercegovine'', Sarajevo, Zavod za vodoprivredu, Sarajevo, 1994

67) Orjentaciona vodoprivredna osnova rijeke Une, Energoinvest, 1961. 68) Osnovna geolo$ka karta Jugoslavije mj. 1:100000, Tuma' za listove Biha", Drvar, Bosanska Krupa, Udbina 69) Osnovna geolo$ka karta SFRJ – list Drvar, 1:100.000, Savezni geolo$ki zavod, Beograd 70) Pavleti", Z., 1969, Va%nost sedrene barijere za odr%avanje prirodnih akumulacija povr$inskih voda u kr$u, Kr$

Jugoslavije 6, Zagreb 71) Pol$ak, M., Juri$a, M., !parica M., !imuni", A., 1979, OGK 1:100.000, list Biha", Savezni geolo$ki zavod 72) Prostorni plan posebnog podru'ja Una-Sana, Studija Mineralni resursi; Arhitektonski fakultet Sarajevo 1987. 73) Pregled osnovnih karakteristika rijeke Une; Program razvoja rije'nog sliva Una – Programski ured Biha",

2004. 74) Projekat za$tite izvori$ta Ostrovica i Toplica, Op"ina Biha" – Institut za hidrotehniku Gra&evinskog fakulteta u

Sarajevu, 2004. 75) Pregled osnovnih karakteristika sliva rijeke Une, Program razvoja rije'nog sliva Una, IBG, Biha", 2004. 76) Prostorni plan posebnog podru'ja Una- Sana, Vodoprivreda, Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno

planiranje Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu, 1987. 77) Program vodosnabdjevanja i sanitacije u Unsko-sanskom kantonu, Odlagali$ta krutog otpada i njihov utjecaj

na povr$inske i podzemne vodene resurse odnosno na izvori$ta vode za pi"e, IBG Biha", 2000. 78) Postrojenje za pro'i$"avanje otpadnih voda industrije i naselja Titov Drvar, Idejno rje$enje, Zavod za

vodoprivredu Sarajevo, 1989. 79) Prostorni plan posebnog podru'ja Una-Sana- Saobra"aj, Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno

planiranje Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu, 1987. 80) Prostorni plan op"ine Biha" 2000.-2020., Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje, Sarajevo,

2000. 81) Prostorni plan posebnog podru'ja Una- Sana, Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje

Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu, 1987., Studija «Energetika» 82) Procjena nacionalnih ciljeva za biodiverzitet 2010 – NACRT, IV Nacionalni izvje$taj za Konvenciju o

biodiverzitetu 83) Procjena ugro%enosti USK od prirodnih i drugih nesre"a, Nacrt, Unsko-sanski kanton, 2005. 84) xxx Pedolo$ka karta Bosne i Hercegovine mjerila 1:50 000, Sekcija Biha" 4, Zavod za Agropedologiju,

Sarajevo, 1972. 85) xxx Pedolo$ka karta Bosne i Hercegovine mjerila 1:50 000, Sekcija Biha" 3, Zavod za Agropedologiju,

Sarajevo, 1976. 86) xxx Pedolo$ka karta Bosne i Hercegovine mjerila 1:50 000, Sekcija Biha" 1, Zavod za Agropedologiju,

Sarajevo, 1976. 87) xxx Pedolo$ka karta Bosne i Hercegovine mjerila 1:50 000, Sekcija Knin 2, Zavod za Agropedologiju,

Sarajevo, 1990. 88) Radovi", D., Kralj, J., Tuti$, V. i (ikovi", D. 2003: Crvena knjiga ugro%enih ptica Hrvatske¸. Mnistarstvo za$tite

okoli$a i prostornog ure&enja, Zagreb. 179 str. 89) Radovi", J. (ur.) 1999: Pregled stanja biolo$ke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske sa strategijom i akcijskim

planovima za$tite. DUZPO, Zagreb 90) Red%i", A. 1991.: Utjecaj one'i$"enja na distribuciju fitobentosa u rijeci Uni. Bilten Dru$tva ekologa Bosne i

Hercegovine, ser. B, br. 6:187-199. 91) Spahi", M., 2000, Rijeka Una, potamolo$ke karakteristike, nau'na tribina, Biha" 92) Sofrad%ija, A., Had%iselimovi", R., Spahi", M., !krijelj, R., Zuko, A., Guzina, N., Tro%i"-Borovac, S., Korjeni", E. i

Hamzi'. A. 2002: Ribarstveno-gospodarska osnova op"ine Biha". PMF, Sarajevo. 93) Stefanovi", V., 1991: Fitocenolo$ki odnosi cerovih $uma gornjeg Pounja unutar $ireg podru'ja Dinarida.

Zbornik referata i rezimea nau'nog skupa «Valorizacija prirodnih i dru$tvenih vrijednosti sliva rijeke Une», Biha"-Sarajevo 1991. 75-80.

94) Stefanovi", V., Beus, V., Burlica, #., Dizdarevi", H., Vukorep, I., 1983: Ekolo$ko-vegetacijska rejonizacija Bosne i Hercegovine. !umarski fakultet u Sarajevu, posebna izdanja br 17. 1-51.

95) Stefanovi", V., 1991: Fitocenolo$ki odnosi cerovih $uma gornjeg Pounja unutar $ireg podru'ja Dinarida. Zbornik referata i rezimea nau'nog skupa «Valorizacija prirodnih i dru$tvenih vrijednosti sliva rijeke Une», Biha"-Sarajevo 1991. 75-80.

96) Stanje okoli$a Federacije BiH - Sarajevo: Federalno ministarstvo okoli$a i turizma, 2010. 97) Studija za$tite voda rijeke Une i Sane, Gra&evinski institut, Zavod za hidrotehniku, 1987.



98) Strategija prostornog ure&enja FBiH- I faza, Federalno ministarstvo prostornog ure&enja i okoli$a, 1997. 99) Studija izvodljivosti me&uop"inske institucije za upravljanje 'vrstim otpadom u regiji Biha", BiH, Zavr$ni

izvje$taj, ASA 2002. 100) Sedra rijeke Une i Una bez sedre, nau'na tribina, Biha", 2000. 101) Study of anthropogenic pollution after the war and establishing the measures for protection of Plitvice

national park and Biha" region at the border area of Croatia and Bosnia –herzegovina, 1st annual report for WP2, Hydrogeological recognising of the area; Institut of geology Zagreb 2003.

102) xxx Statisti'ki godi$njak Bosne i Hercegovine za 2003. godinu, Sarajevo, 2004. 103) Strategija rje$avanja problema u oblasti za$tite od poplava na vodnom podru'ju rijeke Save i prijedlog plana

aktivnosti za vrijeme velikih voda- I i II faza, Knjige 1, 2 i 3, Zavod za vodoprivredu, Sarajevo, 2001. 104) Strategija dugoro'nog razvoja RIZ Krajina, Biha", Institut ekonomskog fakulteta, 2003. 105) Stru'no-nau'ni skup: Prostorno ure&enje i za$tita rijeke Sane i Une, Bosanski Novi,1985. 106) xxx Slu%beni glasnici Federacije Bosne i Hercegovine. 107) xxx Slu%beni glasnici Unsko-sanskog kantona. 108) Socio-ekonomska analiza Unsko-sanskog kantona, Biha", maj 2004. godine, Institut Ekonomskog fakulteta

Univerziteta u Biha"u 109) Strategija socio-ekonomskog razvoja Unsko sanskog kanotna, Biha", august 2004. godine, Konzorcij EDA

Biha", Institut Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Biha"u, RDANW, strani ekspert Tanja Zabukovec 110) Studija o mogu"nosti izgradnje HE Rmanj Manastir na rijeci Uncu, Energoinvest, Higrain%enjering, 1986. 111) Studija izbora lokacije za potrebe regionalnog deponovanja 'vrstog otpada i mogu"a rje$enja sanacije

postoje"ih smetli$ta, ECO Management Consulting, 2004 112) !ehi", F., Had%ihajdarevi", B. i Muhamedagi", M. 2001: Lovno.privredna osnova, lovi$te Plje$ivica. Biha". 68.

str. 113) !ehi", F., Mehmedovi", R., Muhamedagi", M., Had%ihajdarevi", B. i Pozderac, M. 2004: Lovno-privredna

osnova za lovi$te "Biha"-jug". Biha" 114) !umsko-gospodarska osnova za $umsko-gospodarsko podru'je «Unsko», J.P. Unsko-sanske $ume, Bosanska

Krupa, 2001. 115) Xxx Towards environmental pressure indicators for the EU, , European Commission and Eurostat, Theme 8-

Environment and energy, 1999., 116) Unapre&enje hidrolo$kih osmatranja, Prijedlog mre%e za osmatranje hidrolo$kih parametara u slivu rijeke

Une, Federalni meteorolo$ki zavod Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2000. 117) Vagner D., Brkovi"-Popovi" I., Popovi" M., 1983: Utjecaj otpadnih voda tvornice sulfatne celuloze na

distribuciju i abundanciju populacija Oligochaeta (Annelida, Clitellata). Godi$njak biolo$kog instituta u Sarajevu, 36: 259-269

118) Vagner D., 1988: Rasprostranjenost i saprobiolo$ke karakteristike vrsta Nais barbata Muller, 1773 i Nais pseudobtusa Piguet, 1906 u teku"icama Bosne i Hercegovine. Biosistematika, Beograd 14 (2): 21-30

119) Veli" I., Bahun S., Saka' B., Galovi" J., 1974, Osnovna geolo$ka karta, list Oto'ac 1:100.000, L 33 – 115, Institut za geolo$ka istra%ivanja, Zagreb, Savezni geolo$ki zavod, Beograd

120) Vodne snage Une i Sane, Elektroprojekt Sarajevo, 1956. 121) Vanjski vodovod farme za tov junadi Kalati, Glavni projekt, Vodoprivreda Karlovac, 1984 122) Za$tita izvora rijeke Une, INAprojekt, Odjel za geolo$ka istra%ivanja, SIZ «Una-Sana», Tehni'ka arhiva br. 247,

Zagreb, 1989. 123) Za$tita rijeke Unca, Hidrogeolo$ka i snitarno-tehni'ka ekspertiza, INA Projekt Zagreb, 1987. 124) xxx Anketa, Op"ina Biha", Slu%ba prostronog ure&enja, gra&enja i okoli$a, arhiva obra&iva'a 125) xxx Anketa, Mjesne zajednice, povjerenici mjesnih zajednica predmetnog prostora, arhiva obra&iva'a 126) Ecosystem Approach Sourcebook (2009) Convention on Biological Diversity. Available from:

http://www.cbd.int/ecosystem/sourcebook/ Accesed on 20th March 2011. 127) Management Planning Toolkit. European Guide for the Preparation of Management

!"#$%&'(#)"*#$*#%+#,#-./$#"$.%'#(0%1$#

!"#$%&


94

6. Dodaci

Dodatak 1. Zakonski okvir za upravljanje nacionalnim parkom Zakon o za!titi prirode FBiH („Slu%bene novine FBiH“, broj 33/03). Ovim zakonom ure&uju se uvjet i na'in obnove, za$tite, o'uvanja i odr%ivog razvoj pejza%a, prirodnih podru'ja, biljaka, %ivotinja i njihovih stani$ta, minerala i fosila i drugih komponenti prirode na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine nadle%nosti tijela koja vr$e poslove za$tite prirode, planiranje za$tite prirode, op"e i posebne mjere za za$titu prirode, informacijski sistem, nadzor, finansiranje za$tite prirode i kazne za prekr$aje za pravna i fizi'ka lica. Mjerama propisanim ovim Zakonom osiguravaju se osnovni uvjeti za za$titu prirode i odr%ivi razvoj prirode i okoli$a, a naro'ito:

1. obnova, za$tita, o'uvanje i odr%iva upotreba ekolo$kog balansa u prirodi; 2. obnova, za$tita, o'uvanje i odr%iva upotreba obnovljivih prirodnih resursa; 3. obnova, za$tita, o'uvanje i odr%iva upotreba prirode i revitalizacija o$te"enih 4. podru'ja i dijelova prirode; 5. uspostavljanje sistema za planiranje, upravljanje, informiranje i financiranje za$tite 6. prirode; 7. uspostavljanje me&uentitetske i me&unarodne suradnje u domenu za$tite prirode; 8. u'e$"e javnosti u oblasti za$tite prirode; 9. realizacija ciljeva propisanih u Strategiji za$tite prirode; 10. uskla&ivanje ekonomskih i dru$tvenih razvojnih planova i projekata sa odr%avanjem 11. svih postoje"ih obnovljivih prirodnih resursa, smanjenje kori$tenja, optere!enja i 12. zaga&ivanja vrsta (%ivotinja, biljaka, gljiva) i njihovih stani$ta.

Ovim zakonom definisani su ciljevi osnivanja Nacionalnog parka kako slijedi:

1. za$tite prirodnih podru'ja od izuzetne vrijednosti, nacionalnog i me&unarodnog zna'aja za 2. duhovne, nau'ne, edukativne, rekreacione ili turisti'ke svrhe; 3. o'uvanja izvornog stanja bioti'kih zajednica, geneti'kih resursa i vrsta; 4. osiguranje ekolo$ke stabilnosti i raznolikosti; 5. osiguranja kori$tenja u inspirativne, edukativne, kulturne i rekreacione svrhe, isklju'uju"i

eksploataciju ili posjete koje mogu prouzrokovati promjene i o$te"enja prirode; 6. odr%avanja ekolo$kih, geomorfolo$kih i estetskih karakteristika zbog kojih je podru'je progla$eno

za$ti"enim.

Zakon o za!titi kulturnog naslije(a Unsko-sanskog kantona. Zakoni o za$titi kulturnog naslije&a doneseni su na kantonalnim nivoima. U skladu sa 'lanom 2.Zakona o Nacionalnom parku „Una“, podru'ja koja su zna'ajna za o'uvanje kulturne ba$tine na podru'ju Nacionalnoga parka za$ti"uju se u skladu sa Zakonom i propisima o za$titi kulturne ba$tine.Za Nacionalni park “Una”, relevantan je Zakon o za$titi kulturnog naslije&a Unsko-sanskog kantona,usvojen 24. maja 2004. godine

Zakon o za!titi okoli!a FBiH („Slu%bene novine FBiH“, broj 33/03). U 'lanu 6. Zakona o Nacionalnom parku „Una“, navodi se da u podru'ju Nacionalnoga parka nisu dopu$teni zahvati i obavljanje djelatnosti u opsegu i na na'in koji bi mogao ugroziti ciljeve osnivanja Nacionalnoga parka ili nepovoljno utjecati na prirodne vrijednosti u takvoj mjeri da bi se zna'ajno promijenile one karakteristike koje su zna'ajne za njihovo o'uvanje, biolo$ku raznolikost i vrijednost krajolika. Ovaj Zakon ima za cilj da osigura:

1. smanjeno kori$tenje, spre'avanje optere"ivanja i zaga"ivanja okoli$a, spr'avanje naru$avanja, 2. kao i pobolj$anje i obnovu o$te"enog okoli$a; 3. za$titu ljudskog zdravlja i pobolj$anje uvjeta okoli$a za kvalitetu %ivota; 4. o'uvanje i za$titu prirodnih resursa, racionalno kori$tenje resursa i takav na'in privrede kojim se



5. osigurava obnova resursa; 6. uskla&enost drugih interesa entiteta sa zahtjevima za za$titu okoli$a; 7. me&unarodnu suradnju u za$titi okoli$a; 8. inicijative od javnosti i u'e$"e javnosti u aktivnostima koje imaju za cilj za$titu okoli$a; 9. koordiniranje privrede i integriranje socijalnog i ekonomskog razvoja u skladu sa zahtjevima 10. za$tite okoli$a i 11. uspostavu i razvoj institucija za za$titu i o'uvanje okoli$a.

Zakon o za!titi voda FBiH („Slu%bene novine FBiH“, broj 33/03 i 54/03). Ovim zakonom ure&uje se za$tita voda, obala i vodnog zemlji$ta; planiranje i programiranje za$tite voda, organizacija za$tite voda, nadzor, finansiranje i kazne za prekr$aje za pravna i fizi'ka lica. Za$tita voda, obala i vodnog zemlji$ta obuhvata o'uvanje i reguliranje koli'ine vode, odr%avanje obale i vodnog zemlji$ta i dono$enje odluka o upotrebi i optere"enju voda. Za$tita voda i vodnih ekosistema uklju'uje i klasifikaciju povr$inskih i podzemnih voda, zabranu i ograni'enja koja se odnose na optere"enja voda, listu zabrana i ograni'enja u za$ti'enim podru'jima, uklju'uju"i kontrolu i prikupljanje podataka za za$titu voda.

Prema ovom Zakonu Federalna uprava $titi za$ti'ena podru'ja daju"i instrukcije o preduzimanju odre&enih aktivnosti preduze"ima za vodosnabdijevanje, kao i drugim fizi'kim i pravnim licima u za$ti'enom vodnom podru'ju.

Zakon o za!titi zraka FBiH („Slu%bene novine FBiH“, broj 33/03). Odredbe ovog propisa odnose se na tehni'ke uvjete mjera za spre'avanje ili smanjivanje emisija u zrak prouzrokovanih ljudskim aktivnostima koje se moraju po$tovati u procesu proizvodnje, na teritoriji FBiH), planiranje za$tite kvaliteta zraka, posebni izvori emisija, katastar emisija, kvaliteta zraka, nadzor i kazne za prekr$aje za pravna i fizi'ka lica.

Zakon o upravljanju otpadom FBiH („Slu%bene novine FBiH“, broj 33/03). Ovaj Zakon ure&uje: (a) sve kategorije otpada (osim radioaktivnog otpada, gasova ispu$tenih u atmosferu iotpadnih voda); i (b) sve vrste aktivnosti u upravljanju otpadom, operacije i postrojenja. Odredbe ovog zakona primjenjuju se i na: (c) otpad nastao istra%ivanjem resursa, ekstrakcijom, tretmanom i iskori$tavanjem mineralnih sirovina i radom kamenoloma;(d) te'ni otpad;(e) %ivotinjski otpad i drugi neopasni materijali prirodnog porijekla koji se mogu koristiti u poljoprivredne svrhe;(f) odlo%eni eksploziv, osim ako to nije regulirano posebnim propisom.

#lan 6 Zakona o NP „Una“, pored navedenog, predvi&a naro'itu zabranu na podru'ju NP-a i za:

1. gradnje odlagali$ta otpada i odlaganje otpada izvan za to odre&enih i ure&enih mjesta za skupljanje otpada;

2. paljenje vatre izvan odre&enih i ure&enih mjesta, osim nadziranog za stanovni$tvo u Nacionalnom parku pri obavljanju poljoprivredne djelatnosti ili paljenja drvnih otpadaka na otvorenim prostorima radi odr%avanja i za$tite $uma;

3. gradnje novih i/ili dogra&ivanje postoje"ih objekata za turisti'ki smje$taj, osim dogradnje postoje"ih objekata ako to zahtijevaju propisi za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, te gradnje objekata za njihovu okoli$nu sanaciju (kanalizacija, pro'ista'i otpadnih voda i dr.).

Za ostvarenje razvojnih smjernica, kako se navodi u 'lanu 12., kao prioriteti za koje "e se u Planu upravljanja Nacionalnoga parka sugerirati dodjeljivanje poticaja iz bud%eta ili sufinanciranje, izme&u ostalih, utvr&uju se i na podru'ju regionalne i lokalne infrastrukture: izgradnje objekata regionalne ili lokalne infrastrukture na podru'ju vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda.

Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti („Slu%bene novine FBiH“ broj: 32/09). Ovim Zakonom ure&uju se uvjeti za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, osnivanje i prestanak rada ugostiteljske radnje, poslovni prostor, razvrstavanje i kategorizacija ugostiteljskih objekata, ugostiteljske usluge u ku"anstvu, seoskom ku"anstvu i na plovnom objektu. Ugostiteljska djelatnost u smislu ovoga Zakona je pripremanje hrane i pru%anje usluga prehrane, pripremanje i poslu%ivanje pi"a i napitaka i pru%anje usluga smje$taja. Zakonom su definisani slijede"e vrste ugostiteljskih objekata: smje$tajni objekti, ugostiteljski objekti i catering objekti.

Zakon o turisti#koj djelatnosti („Slu%bene novine FBiH“ broj: 32/09). Ovim Zakonom ure&uje se obavljanje turisti'ke djelatnosti, vrste usluga u toj djelatnosti, uvjeti i na'in obavljanja poslova, subjekti koji se mogu baviti tom djelatno$"u i uvjeti za obavljanje turisti'ke djelatnosti. Zakonom su jasno definisane


96

obaveze pravnih i fizi'kih lica koja obavljaju turisti'ku djelatnost, kao i usluge i vrste putni'kih agencija, te definisani uslovi koje je potrebno ispuniti da bi se obavljala funkcija turisti'kog vodi'a, animatora, pratitelja ili zastupnika. Opisane su i turisti'ke usluge u nauti'kom, seoskom i drugim oblicima turizma.

Zakon o koncesijama FBiH(Slu%bene novine FBiH broj, 40/02). Izdavanje koncesija u Nacionalnom parku NP “Una” ure&uje se u skladu sa Zakonom o koncesijama FBiH. Odredbe ovog Zakona odnose se prije svega na: predmet, na'in i uvjete pod kojima se doma"im i stranim pravnim licima mogu dodjeljivati koncesije u oblastima koje su u isklju'ivoj nadle%nosti FBiH, nadle%nost za dodjelu koncesija, osnivanje Komisije za koncesije Federacije, tenderski postupak, sadr%aj ugovora o koncesiji, prestanak ugovora o koncesiji, prava i obaveze koncesionara, rje$avanje sporova i druga pitanja od zna'aja za dodjelu koncesija na teritoriju Federacije. Predmet koncesije, izme&u ostalog, su: kori$tenje poljoprivrednog zemlji$ta, hoteli i ostali turisti'ki objekti i prostori i objekti prirodnog i graditeljskog naslije&a.

Zakon o koncesijama i mogu"i predmeti koncesija i javno-privatnog partnerstva su vrlo bitni s aspekta kori$tenja postoje"ih resursa i osiguranja neophodnih i trajnih sredstava za unapre&enje za$tite i izgradnju osnovne infrastrukture JP NP Una, u funkciji izgradnje konkurentne turisti'ke ponude, te s tim u vezi nu%no je omogu"iti implementaciju zakona i podzakonskih akata i br%e otklanjati barijere (posebno kada je u pitanju preplitanje nadle%nosti, i sl.).

Zakon o eksproprijaciji FBiH („Slu%bene novine FBiH“, broj 70/07). Postupak eksproprijacije prava vlasni$tva nekretnine provodi se u skladu sa Zakonom o eksproprijaciji FBiH. U 'lanu 23. Zakona o NP “Una”, navodi se da, kada je to nu%no radi provedbe za$tite i o'uvanja za$ti"enih prirodnih vrijednosti, smatra se da postoji interes Federacije za eksproprijaciju ili ograni'enje vlasni'kih i drugih stvarnih prava na nekretninama u Nacionalnome parku.

U 'lanu 23. Zakona o NP “Una”, navodi se da, kada je to nu%no radi provedbe za$tite i o'uvanja za$ti"enih prirodnih vrijednosti, smatra se da postoji interes Federacije za eksproprijaciju ili ograni'enje vlasni'kih i drugih stvarnih prava na nekretninama u Nacionalnome parku. Postupak eksproprijacije prava vlasni$tva nekretnine provodi se u skladu sa Zakonom o eksproprijaciji FBiH.

Zakon o prostornom planiranju i kori!tenju zemlji!ta na nivou FBiH (Slu%bene novine FBiH, broj 2/06). Ovim Zakonom ure&uje se planiranje kori$tenja zemlji$ta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine kroz izradu i dono$enje planskih dokumenata i njihovo provo&enje, vrsta i sadr%aj planskih dokumenata, kori$tenje zemlji$ta na nivou Federacije, nadzor nad provo&enjem planskih dokumenata od zna'aja za Federaciju, nadzor nad provo&enjem ovog Zakona, kao i kazne za pravna i fizi'ka lica. Planiranjem se, u smislu ovog Zakona, smatra plansko upravljanje, kori$tenje zemlji$ta i za$tita prostora Federacije kao osobito vrijednog i ograni'enog dobra. Planiranje na svim nivoima vlasti u Federaciji mora biti uskla&eno sa posebnim propisima iz oblasti za$tite okoli$a, kulturno–historijskog, graditeljskog i prirodnog naslije&a, tla, zraka, $uma, voda, zdravlja, kao i za$tite energetskih, rudarskih i industrijskih objekata, infrastrukturnih objekata i objekata veze, te za$tite sportskih, turisti'kih, namjenskih i sigurnosnih objekata i njihove infrastrukture.

Prema ovom Zakonu planiranje prostora zasniva se na na'elima:

1. za$tite prostora u skladu sa principima odr%ivog razvoja; 2. za$tite integralnih vrijednosti prostora i za$tite i unapre&enja stanja okoli$a; 3. usagla$enosti interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja od zna'aja za Federaciju; 4. usagla$enosti planskih dokumenata kantona sa planskim dokumentima Federacije i planskih

dokumenata kantona me&usobno; 5. usagla$enosti planskih dokumenata Federacije i Republike Srpske; 6. usagla$enosti planskih dokumenata Bosne i Hercegovine sa planskim dokumentima susjednih

dr%ava; 7. javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima zna'ajnim za planiranje u skladu sa ovim

Zakonom i posebnim propisima; 8. uspostavljanja sistema informacija o prostoru iz nadle%nosti Federacije u svrhu planiranja,

kori$tenja zemlji$ta i za$tite prostora Federacije.

Uz uva%avanje prirodnih, kulturno-historijskih i pejza%nih vrijednosti prostorni plan kantona utvr&uje osnovna na'ela planskog ure&enja prostora, ciljeve prostornog razvoja, za$titu, kori$tenje i namjenu zemlji$ta a naro'ito:



1. osnovnu namjenu zemlji$ta (poljoprivredno, $umsko, gra&evinsko zemlji$te, vodne i druge povr$ine);

2. sistem naselja i urbana podru'ja; 3. gra&evine i koridore magistralne i druge infrastrukture od zna'aja za Federaciju i kanton sa

za$titnim infrastrukturnim pojasevima (vodoprivredna, saobra"ajna, energetska, telekomunikaciona i druga infrastruktura);

4. drugu infrastrukturu od zna'aja za Federaciju i kanton (zdravstvo, obrazovanje, nauka, kultura, sport, uprava, turizam, bankarstvo, usluge, snabdijevanje i sl.);

5. mjere za$tite okoli$a sa razmje$tajem gra&evina i postrojenja koja mogu zna'ajnije ugroziti okoli$; 6. za$titu graditeljskog i prirodnog naslije&a; 7. mjere za$tite od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih

djelovanja; 8. na'in i obim iskori$tavanja mineralnih sirovina; 9. obaveze u pogledu detaljnijeg planiranja ure&enja manjih prostornih cjelina unutar kantona.

Zakon o !umama FBiH (Slu%bene novine Federacije BiH, broj 20/02). Ovim zakonom ure&uje se o'uvanje i za$tita $uma, ja'anje njihovih ekolo$kih funkcija, planiranje u $umarstvu i upravljanje $umama, ekonomske funkcije, finansiranje obnove i unapre&ivanje $uma na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, nadzor nad sprovo&enjem zakona, kaznena i druga pitanja vezana za upravljanje $umama.

!ume i $umska zemlji$ta, kao dobro od op$teg interesa, u%ivaju posebnu brigu i za$titu Federacije i kantona i koriste se pod uslovima i na na'in koji su propisani ovim zakonom.

Pod $umom, u smislu ovog zakona, podrazumijeva se zemlji$te prekriveno $umskim drve"em ili $umskim grmljem 'ija povr$ina prelazi 500 m2 i 'ija je $irina najmanje deset metara. !ume se smatraju ekosistemima. Kr'enje $ume se mo%e dozvoliti samo u slu'ajevima kada se time posti%u ve"e trajne koristi i ako ne"e biti $tetnih posljedica za okoli$.

U $umi ili na $umskom zemlji$tu mogu se graditi samo objekti potrebni za gospodarenje $umama.Za zgrade, i druge objekte koji se planiraju izgraditi na udaljenosti do 100 m od ruba $ume potrebna je saglasnost kantonalnog ministarstva.

Zabranjeno je lo%enje otvorene vatre u $umama i na $umskom zemlji$tu kao i na drugom zemlji$tu naudaljenosti do 150 m od $ume. Upotreba hemijskih sredstava u $umi je zabranjena. Pa$a u $umama i kori$tenje sekundarnih $umskih proizvoda se ne"e dozvoliti ako bi se s tim ugrozio biodiverzitet, odnosno vrste flore i faune za$ti"ene prema propisima o za$titi prirode.

Zakon o $umama tako&er, u cilju za$tite $uma ili utvr&ivanja specijalnog re%ima upravljanja ('lan 38),dozvoljava da se odre&ene $ume mogu proglasiti za$titnim $umama ili $umama s posebnom namjenom. Ukoliko $ume predstavljaju dio podru'ja koje je za$ti"eno u skladu s bilo kojim drugim federalnim zakonom, koji tako&er propisuje posebni re%im upravljanja za $ume, takve $ume "e se smatrati progla$enim $umama s posebnom namjenom. Za$titne $ume i $ume s posebnom namjenom moraju se ucrtati na kartu i obilje%iti vidljivim znakovima koji se odrede u propisu o progla$enju $ume. One "e biti predmet nadzora nadle%nog $umarskog inspektora bez obzira na tijelo koje je proglasilo $ume.

Napomena: Trenutno ovaj zakon nije na snazi.

Pravilnik o uspostavljanju i upravljanju informacionim sistemom za za!titu prirode i vr!enje monitoringa (Slu%bene novine Federacje BiH, broj 33/03). Ovim Pravilnikom se ure&uje uspostavljanje i upravljanje Informacionim sistemom za za$titu prirode i vr$enje monitoringa, te pra"enje, prikupljanje, registriranje i analiziranje podataka, 'injenica i drugih relevantnih informacija o stanju i kori$tenju prirode i mjerama poduzetim od organa uprave, privrednih dru$tava i drugih organizacija.

Pravilnik o sadr$aju i na#inu izrade plana upravljanja za!ti"enim podru#jima. Ovaj Pravilnik je donesen na osnovu 'lana 31., stav 7. i 'lana 51. stav 3. Zakona o za$titi prirode, te ure&uje sadr%aj i na'in izrade Plana upravljanja za$ti"enim podru'jima.

Osnovni cilj Plana upravljanja je utvr&ivanje uslova, rje$enja, na'ina i postupaka za uspostavu dugoro'nog sistema za$tite biolo$ke raznolikosti, vrijednosti pejza%a i sistema upravljanja za$ti"enim podru'jem na na'elima odr%ivog kori$tenja prirodnih, kulturnih i drugih dobara. Za izradu i dono$enje Plana upravljanja za$ti"enim podru'jima u kategoriji za$ti"enih prirodnih podru'ja i nacionalnih parkova zadu%eno je Federalno ministarstvo okoli$a i turizma.


98

Plan upravljanja sadr%i:

1. ciljeve i politiku upravljanja za$ti"enim podru'jem, sa dijelovima:

o svrha, funkcije i ciljevi za$ti"enog podru'ja,

o politika upravljanja za$ti"enim podru'jem;

2. smjernice odr%ivog upravljanja za$ti"enim podru'jem, sa dijelovima:

o ocjena stanja za$ti"enog i utjecajnog podru'ja,

o koncept za$tite cijelog podru'ja i njegovih pojedinih dijelova (zona),

o na'ini pra"enja stanja za$ti"enog podru'ja i njegovih vrijednosti,

o upravljanje pojedinim prirodnim i kulturnim vrijednostima, kao i resursima za$ti"enog podru'ja

o razvoj i uslove razvoja dopu$tenih djelatnosti u pojedinim zonama,

o smjernice za izgled objekata u za$ti"enom podru'ju,

o povezivanje za$ti"enog podru'ja sa susjednim podru'jima,

o utjecaj na okoli$ i dru$tveno-privredni kompleks;

3. smjernice za realizaciju plana, sa dijelovima:

o razvoj plana upravljanja kroz aktivnosti po godinama,

o na'in i izvori financiranja,

o tro$kovi realizacije plana,

o institucionalna struktura i nositelji aktivnosti u upravljanju za$ti"enim podru'jem.

Ovaj Pravilnik defini$e uslove za pristup za$ti"enim podru'jima i obveze vlasnika zemlji$ta i imanja na teritoriji za$ti"enog podru'ja. Posjete i obilasci u za$ti"enim prirodnim podru'jima moraju biti tako izvo&eni da se ne remete postoje"e komponente prirode i da ne budu u suprotnosti sa re%imom za$tite ovih podru'ja opisanim u Zakonu o za$titi prirode u dijelu koji progla$ava za$ti"ena podru'ja.

#lan 5. 6. i 7. ovog Pravilnika reguli$e je da nukleus za$ti"enog podru'ja predstavlja striktno za$ti"eno podru'je sa veoma malim humanim utjecajem, koje se koristi za monitoring prirodnih promjena u reprezentativnim ekosistemima i slu%i kao konzervacijsko podru'je za biodiverzitet.Pristup nukleusu za$ti"enog podru'ja u kategoriji za$ti"enog prirodnog podru'ja i nacionalnog parka se izvodi uz odobrenje Federalnog ministarstva okoli$a i turizma i Javnog preduze"a za upravljanje za$ti"enim podru'jem.

Pravilnik o uvjetima pristupa za!ti"enom podru#ju 2006. Pravilnik defini$e uvjete za pristup za$ti"enim podru'jima, kao i obaveze vlasnika zemlji$ta i imanja na teritoriji za$ti"enog podru'ja. Naime, Pravilnik propisuje da se posjete i obilasci za$ti"enim podru'jima ne smiju remetiti postoje"e komponente prirode i biti u suprotnosti sa re%imom za$tite podru'ja kao i aktivnostima datim u relevantnom zakonu (u ovom slu'aju u Zakonu o NP Una). Pravilnik tako&er propisuje da se pristup nukleusu za$ti"enog podru'ja mo%e omogu"iti uz odobrenje javne ustanove koja upravlja podru'jem, a zbog nau'nih i edukativnih potreba, kao i u svrhu monitoringa prirodnih promjena. U pogledu obaveza vlasnika zemlji$ta i imanja, Pravilnikom se isti obavezuju da dozvole obilje%avanje podru'ja i javni pristup zemlji$tu za znanstvene, obrazovne, umjetni'ke i kulturne potrebe.

Pravilnik o uspostavljanju sistema pra"enja namjernog dr$anja i ubijanja za!ti"enih $ivotinja. Pravilnik je donesen na osnovu 'lana 35., stav 2. i 'lana 51. stav 3. Zakona o za$titi prirode, te ure&uje uspostavljanje sistema pra"enja namjernog dr%anja i ubijanja za$ti"enih %ivotinja, te organizovanje i rad stru'ne slu%be koju su odgovorna lica du%na imati za obavljanje poslova provo&enja navedenog sistema.



Dodatak 2. Popis ugro%enih i za$ti"enih biljnih i %ivotinjskih vrsta u NP Una

Tablica D1: Popis flore utvr&enih na rijeci Uni (Matoni'kin i Pavleti", 1959)

Ripa# Kostel Martinbrod Bosanska krupa

%trba#ki buk

Monadophyta Hydrurus foetidus KIRCHN. + + Cyanoprokariota Chamaesiphon incrustans GRUNOW + + + Oncobyrsa rivularis (KÜTZ) MENYH + + + Homeothrix varians GEITLER + + + Homeothrix crustacea WORONICH + Phormidium faveolarum GOMON + + Phormidium uncinatum GOMON + Hydrocoleum homeotrichum f. tenue GOLUBI( + + + Hydrocoleum brebissonii KÜTZ. + Microcoleus subtorulosus (BREB.) GOMON + Schizothrix fasciculata (HÄG.) GOMON + Schizothrix sp. + Nostoc punctiforme (KÜTZ.) HARIOT + Nostoc sphaericum VAUCH. + Rivularia haematites (DC) AG. + Tolypotrix distorta var. panicillata (AG.) LEMM. + Zygnematophyceae Spirogyra sp. + + + + + Zygnema sp. + + + + + Chlorophyta Cladophora sp. + + + Vaucheria sessilis f. genuina HANSGIRG + Vaucheria sp. + + + Oedogonium sp. + + Rhodophyta Bangia atropurpurea (ROTH.) AG. + + + Chantransia pygmea KÜTZ. + + + Lemanea fluviatilis C. AG. + Bryophyta Fisidens crassipes WILS. + + + Hymenostilium curvirostre (EHR.) LINDB. + Eucladium verticillatum (L.) BR.EUR. + Didymodon tophaceus (BRID.) JUR. + + Cinclidotus aquaticus (JACQ.) BR.EUR. + Cinslidotus riparius (HOST) ARNOT + Mniobryus calcareum WSTF. + Bryum sp. + Fontinalis antipiretica L. + Cratoneurum commutaum (HEDW.) ROTH. + + Cratoneurum filicinum (L.) ROTH. + Platyhypnidium rusciforme FLEISCHR. + + + + + Fegatela conica CORDA + + +


100

Ripa# Kostel Martinbrod Bosanska krupa

%trba#ki buk

Marchantia polymorpha L. + + + Aneura pinguis DUM. + + + + Pellia fabbroniana RADDI + + + + Haplozia riparia var. rivularis BERNET. + + + + Anthophyta Agrostis verticillata VILL. + + + + +

Tablica D2.Makrozoobentos Une u travnju 2005. godine

MAKROINVERTEBRATE L1 L2 L3 L4 L5 L6

TRICLADA

Dugesia gonocephala

GASTROPODA

Ancylus fluviatilis 4

Gyraulus albus

Esperina esperi

Lymnaea peregra

Viviparus viviparus 5

Viviparus sp. 11

Valvata sp.

Planorbis sp.

BIVALVIA

Sphaerium rivicola

OLIGOCHAETA

Lumbriculidae 5 2

Tubificidae 4 6

HIRUDINEA

Erpobdella octoculata 2

Helpobdella stagnalis 3

Glosiphonia complanata

ARACHNIDA

Hydracarina 4 3

CRUSTACEA

Amphipoda

Gammarus balcanicus 2 26 3

Gammarus fossarum 2

Gammarus roeselii

Isopoda

Asellus aquaticus 11 2

INSECTA

Ephemeroptera

Baetis sp.

Baetis rhodani




Epeorus alpicola 4

Ecdyonurus sp. 7 5 4 2

Ephemera danica 5 3 5

Ephemerella notata 7 8

Ephmerella mucronta 3

Ephemerella sp. 8 8

Centroptilum sp. 4

Habroleptoides confusa 2

Habrophlebia lauta 1

Rhythrogena sp.

Siphlonurus aestivalis

Torleya maior 2

Plecoptera

Amphinemura sp. 2

Brachyptera sp. 2

Isoperla inermis 2 2

Isoperla sp. 4 4

Perla sp. 5

Perlodes sp. 3

Trichoptera

Adicella flavicornis

Anabolia nervosa

Ag a pet us fuscipes 1

Ceraclea anulicomis 1

Enoicyla sp.

Glososoma conformis 3

Micrasema longulum

Hydropsyche angustipennis

Hydropsyche pellicidula 1

Itytrichia lamellaris

Lepidostoma hirtum 1

Sericostoma personatum

Hallesus tesellatus

Hallesus'sp.

Limnephilus sp. 1

Limnephilus ignavus

Limnephilus centralis

Mystacides sp. 1

Rhacophila sp. 1

Odontocerum albicorne 2

Diptera

Chironomidae

Chironominae 7 2


102


Tanytarsinae 10 40

Orthoclatinae 17 30

Tanypodinae 12 7

Limoniidae 2 4

Athericidae

Ceratopogonidae 1

Stratyomidae 1

Tipulidae

Simulidae

Psychodidae

Ptychopteridae

Coleoptera

Elmis aenea 2

Elmis sp. 4

Oulimnius sp. 1 1

Odonata

Gomphus sp.

Calopteryx virgo

Ukupan broj jedinki 47 40 43 39 120 35

Ukupan broj taksona 12 17 8 6 14 12



Sistematski popis zabilje%enih i o'ekivanih vrsta riba na podru'ju gornjeg toka rijeke Une: 1. RED: Salmoniformes - pastrvke

I. Porodica: Salmonidae - pastrve 1. Hucho hucho (Linnaeus, 1758) – mladica 2. Oncorhynchusmykiss (Walbaum, 1792) - kalifornijska pastrva 3. Salmotrutta Linnaeus, 1758 - poto'na pastrva 4. Thymallusthymallus (Linnaeus, 1758) - lipljen

2. RED: Esociformes - $tuke

II . Porodica: Esocidae - $tuke 5. Esoxlucius Linnaeus, 1758 - $tuka

3. RED: Cypriniformes - $aranke

II I . Porodica: Cyprinidae - $arani 6. Alburnoidesbipunctatus (Bloch, 1782) - dvoprugasta uklija 7. Alburnusalburnus (Linnaeus, 1758) - uklija 8. Barbusbarbus (Linnaeus, 1758) - mrena 9. Barbus (balcanicus)meridionalis - poto'na mrena 10. Leuciscus (Squalius)cephalus (Linnaeus, 1758) - klen 11. Phoxinusphoxinus (Linnaeus, 1758) - pijor 12. Rutiluspigus (La Cepede, 1803) - plotica 13. Rutilusrutilus (Linnaeus, 1758) - bodorka

4. RED: Perciformes - grge'ke

IV. Porodica: Percidae - grge' i 14. Percafluviatilis Linnaeus, 1758 - grge'

5. RED: Scorpeniformes - plo'oglavke

V. Porodica: Cottidae - pe$evi 15. Cottusgobio Linnaeus, 1758 - pe$


104

Tabela D3.Sistematski popis zabilje%enih i o'ekivanih vrsta vodozemaca na podru'ju gornjeg toka rijeke Une

1. RED: Urodela – repa$ i

I . Porodica: Proteidae – glava$ ice

? Proteus anguinus Laurenti, 1768 – 'ovje'ja ribica

I I . Porodica: Salamandridae – da%devnjaci

1. Salamandra salamandra (Linnaeus, 1758) – $areni da%devnjak

? Salamandra atra Laurenti, 1768 – crni da%devnjak

2. Triturus alpestris (Laurenti, 1768) – planinski vodenjak

3. Triturus vulgaris (Linnaeus, 1758) –mali vodenjak

? Triturus carnifex (Laurenti, 1768) – veliki vodenjak

2. RED: Anura – bezrepci

I I I . Porodica: Bombinatoridae – muka' i

4. Bombina variegata (Linnaeus, 1758) – %uti muka'

Bombina variegatascabra (Müller, 1940)

IV. Porodica: Bufonidae – gubavice

5. Bufobufo (Linnaeus, 1758) – sme&a krasta'a

6. Bufoviridis (Laurenti, 1768) – zelena krasta'a

V. Porodica: Hylidae – gatalinke

7. Hylaarborea (Linnaeus, 1758) – gatalinka

VI. Porodica: Ranidae – prave %abe

8. Ranadalmatina (Bonaparte, 1840) – $umska sme&a %aba

9. Ranatemporaria Linnaeus, 1758 – livadna sme&a %aba

10. Ranaridibunda Pallas, 1771 – velika zelena %aba



Tablica D4.Sistematski popis zabilje%enih i o'ekivanih vrsta gmazova na podru'ju gornjeg toka rijeke Une

1. RED: Chelonia - kornja'e

I. Porodica: Emydidae - slatkovodnice

1. Emys orbicularis (Linnaeus, 1758) – barska kornja'a

2. RED: Squamata - l juska$ i

I I . Porodica: Anguidae - puza$ i

2. Anguis fragilis (Linnaeus, 1758) – sljepi"

I I I . Porodica: Lacertidae - gu$terice

? Algyroides nigropunctatus (Dumeril et Bibron, 1839) – mrki ljuskavi gu$ter

3. Lacerta agilis (Linnaeus, 1758) – livadna gu$terica

Lacerta agilis bosnica Schreiber, 1912

4. Lacerta viridis (Laurenti, 1768) – zelemba"

? Lacerta (Archaeolacerta) horvathi (Mehely, 1904) – velebitska gu$terica

5. Lacerta (Zootoca) vivipara (Jacquin 1787) – %ivorodna gu$terica

6. Podarcis muralis (Laurenti, 1768) – zidna gu$terica

IV. Porodica: Colubridae - gu%evi

7. Coronella austriaca (Laurenti, 1768) – smukulja

8. Elaphe longissima (Laurenti, 1768) – bjelica

9. Natrix natrix (Linnaeus, 1758) – bjelou$ka

Natrix natrix natrix (Linnaeus, 1758)

Natrix natrix persa (Pallas, 1814)

10. Natrix tessellata (Laurenti, 1768) – ribarica

V. Porodica: Viperidae - l jutice

11. Vipera berus (Linnaeus, 1758) – ri&ovka

Vipera berus bosniensis (Boettger, 1889)

? Vipera (ursini) macrops (Mehely, 1911) – gorski %utokrug

12. Vipera ammodytes (Linnaeus, 1758) – poskok


106

Tablica D5.Sistematski popis zabilje%enih i o'ekivanih vrsta ptica na podru'ju gornjeg toka rijeke Une:

1. RED: Gaviiformes – pli jenorke

I . Porodica: Gaviidae - pl i jenori

? Gavia arctica – Crnogrli plijenor

2. RED Podicipediformes – gnjura$ ice

I I . Porodica: Podicipedidae - gnjurci

? Podiceps cristatus – (ubasti gnjurac

1. Tachybaptus ruficollis – Mali gnjurac

3. RED: Pelecaniformes – veslono$ke

II I . Porodica: Phalacrocoracidae - vranci

2. Phalacrocorax carbo – Veliki vranac

4. RED: Ciconiiformes – rodarice

IV. Porodica: Ardeidae - 'aplje

3. Botaurus stellaris – Bukavac

? Egretta garzetta – Mala bijela 'aplja

4. Ardea cinerea – Siva 'aplja

V. Porodica: Ciconiidae - rode

? Ciconia nigra – Crna roda

5. Ciconia ciconia – Roda

5. RED: Anseriformes – gu$'arice

VI. Porodica: Anatidae - patke

? Anser fabalis – Guska glogovnja'a

? Anser anser – Siva guska

6. Anas crecca – Kr%ulja

7. Anas plathyrhynchos – Divlja patka

? Bucephala clangula – Patka batoglavica

? Mergus serrator – Mali ronac

6. RED: Falconiformes – sokolovke (grablj ivice)

VII . Porodica: Accipitridae - jastrebovi

8. Milvus migrans- Crna lunja

9. Haliaeetus albicilla- !tekavac

10. Circaetus gallicus – Zmijar

11. Accipiter nisus- Kobac

12. Accipiter gentilis – Jastreb

13. Buteo buteo – !kanjac

? Buteo lagopus – !kanjac ga'a$

14. Pernis apivorus – !kanjac osa$

? Aquila pomarina – Orao klikta$

? Aquila chrysaetos - Suri orao

VII I . Porodica: Falconidae - sokolovi

15. Falco peregrinus - Sivi sokol



16. Falco tinnunculus – Vjetru$a

7. RED: Gall iformes – koko$ke

IX. Porodica: Phasianidae - koko$ i

17. Tetrao urogallus- Tetrijeb gluhan

18. Tetrastes bonasia – Lje$tarka

19. Perdix perdix – Tr'ka

20. Coturnix coturnix – Prepelica

21. Phasianus colchicus- Fazan

8. RED: Gruiformes – %dralovke

X. Porodica: Gruidae - %dralovi

? Grus grus – )dral

XI. Porodica: Rall idae - koko$ ice

22. Crex crex - Kosac

23. Gallinula chloropus – Mlaku$a

24. Fulica atra – Liska

9. RED: Charadri iformes – $ l jukarice

XII . Porodica: Scolopacidae - $ l juke

? Tringa ochropus – Crnokrila prutka

? Tringa totanus – Crvenonoga prutka

25. Actitis hypoleucos – Mala prutka

26. Scolopax rusticola – $umska $ljuka

27. Gallinago media – !ljuka livadarka

XII I . Porodica: Laridae - galebovi

28. Larusridibundus – Rije'ni galeb

? Larus canus – Burni galeb

29. Laruscachinnans – Galeb klaukavac

10. RED: Columbiformes – golubovke

XIV. Porodica: Columbidae - galebovi

30. Columba livia – Divlji golub

? Columbaoenas – Golub duplja$

31. Columbapalumbus – Golub grivnja$

32. Streptopeliadecaocto – Gugutka

33. Streptopeliaturtur – Grlica

11. RED: Cuculiformes – kukavke

XV. Porodica: Cuculidae - kukavice

34. Cuculuscanorus – Kukavica

12. RED: Strigiformes – sovke


108

XVI. Porodica: Tytonidae - kukuvije

35. Tyto alba – Kukuvija

XVII . Porodica: Strigidae - sove

36. Otus scops – (uk

37. Bubo bubo – U$ara

? Glaucidium passerinum – Mali "uk

38. Strix aluco – !umska sova

39. Strix uralensis – Jastreba'a

40. Asio otus – Mala u$ara

? Aegolis funereus – Planinski "uk

13. RED: Caprimulgiformes – legnjevke

XVIII . Porodica: Caprimulgidae - legnjevi

41. Caprimulgus europaeus – Leganj

14. RED: Apodiformes – ' iopke

XIX. Porodica: Apodidae - ' iope

42. Apus apus – #iopa

15. RED: Coraciiformes – smrdovrane

XX. Porodica: Alcedinidae - vodomari

43. Alcedo atthis – Vodomar

XXI. Porodica: Meropidae – p'elarice

44. Merops apiaster – P'elarica

XXII . Porodica: Coracidae – zlatovrana

? Coracias garrulus – Zlatovrana

XXIII . Porodica: Upupiidae – pupavci

45. Upupa epops – Pupavac

16. RED: Piciformes – djetlovke

XXIV. Porodica: Picidae – djetl i" i

46. Jynx torquilla – Vijoglav

47. Picus canus – Siva %una

48. Picus viridis – Zelena %una

49. Dryocopus martius – Crna %una

50. Picoides major – Veliki djetli"

? Picoides medius – Crvenoglavi djetli"

51. Picoides leucotos – Planinski djetli"

52. Picoides minor – Mali djetli"

53. Picoides tridactylus – Troprsti djetli"

17. RED: Passeriformes – pjevice (vrap'arke)

XXV. Porodica: Alaudidae – $eve

54. Galerida cristata – Kukmasta $eva

55. Lullula arborea – !eva krunica



56. Alauda arvensis – Poljska $eva

XXVI. Porodica: Hirundnidae – lastavice

57. Hirundo rustica – Lastavica

58. Delichon urbica – Piljak

XXVII. Porodica: Motacil l idae – pastir ice

59. Motacilla alba – Bijela pastirica

60. Motacilla cinerea – Gorska pastirica

61. Motacilla flava – )uta pastirica

62. Anthus trivialis – Prugasta trepteljka

63. Anthus pratensis – Livadna trepteljka

? Anthus spinoletta – Planinska trepteljka

XXVIII . Porodica: Bombicyll idae – kugare

? Bombycilla garrulus – Kugara

XXIX. Porodica: Cinclidae – vodenkosevi

64. Cinclus cinclus – Vodenkos

XXX. Porodica: Troglodytidae – pal' i" i

65. Troglodytes troglodytes – Pal'i"

XXXI. Porodica: Prunell idae – popi" i

66. Prunella modularis – Sivi popi"

XXXII. Porodica: Turdidae – 'vorci

67. Erithacus rubecula – Crvenda"

? Luscinia luscinia – Mrki slavuj

68. Luscinia megarhynchos – Slavuj

69. Phoenicurus ochruros – Mrka crvenrepka

? Phoenicurus phoenicurus – !umska crvenrepka

70. Saxicola rubetra – Sme&oglavi bati"

71. Saxicola torquata – Crnoglavi bati"

? Oenanthe oenanthe – Sivkasta bjeloguza

72. Monticola saxatilis – Kamenjar

73. Monticola solitarius – Modrokos

74. Turdus torquatus – Planinski kos

75. Turdus merula – Kos

76. Turdus pilaris – Drozd bravenjak

? Turdus iliacus – Mali drozd

77. Turdus philomelos – Drozd cikelj

78. Turdus viscivorus – Drozd imela$

XXXIII . Porodica: Sylvidae – grmu$e

79. Acrocephalus arundinaceus – Veliki trstenjak


110

? Acrocephalus schoenobaenus – Trstenjak rogo%ar

80. Acrocephalus palustris – Trstenjak mlakar

81. Hippolais icterina – )uti volji"

82. Sylvia curruca – Grmu$a 'evrljinka

83. Sylvia borin - Siva grmu$a

84. Sylvia atricapilla – Crnokapa grmu$a

85. Sylvia communis – Grmu$a pjenica

86. Phylloscopus collybitus – Zvi%dak

87. Phylloscopus sibilatrix – !umski zvi%dak

? Phylloscopus trochilus – Brezov zvi%dak

88. Regulus regulus – Zlatoglavi kralji"

89. Regulus ignicapillus – Vatroglavi kralji"

XXXIV. Porodica: Muscicapidae – muharice

90. Muscicapa striata – Muharica

91. Ficedula albicollis – Bjelovrata muharica

92. Ficedula hypoleuca – Crnoglava muharica

93. Ficedula parva – Mala muharica

XXXV. Porodica: Aegithalidae – dugorepe sjenice

94. Aegithalos caudatus – Dugorepa sjenica

XXXVI. Porodica: Paridae – sjenice

95. Parus palustris – Crnoglava sjenica

96. Parus ater – Jelova sjenica

97. Parus major – Velika sjenica

98. Parus caeruleus – Plavetna sjenica

99. Parus cristatus – Kukmasta sjenica

100. Parus montanus – Planinska sjenica

XXXVII. Porodica: Sitt idae – brgljezi

101. Sitta europaea – Brgljez

XXXVIII . Porodica: Certhi idae – puzavci

102. Certhia familiaris – Kratkokljuni puzavac

103. Certhia brachydactyla – Dugokljuni puzavac

XXXIX. Porodica: Oriolidae – vuge

104. Oriolus oriolus – Vuga

XL. Porodica: Laniidae – svra'ci

105. Lanius collurio – Rusi svra'ak

106. Lanius minor – Sivi svra'ak

? Lanius excubitor – Veliki svra'ak



XLI. Porodica: Corvidae – vrane

107. Nucifraga caryocatactes – Kreja

108. Garrulus glandarius – !ojka

109. Pica pica – Svraka

110. Corvus monedula – #avka

111. Corvus frugilegus – Ga'ac

112. Corvus corone cornix – Siva vrana

113. Corvus corax – Gavran

XLII . Porodica: Sturnidae – 'vorci

114. Sturnus vulgaris – #vorak

XLII I . Porodica: Passeridae – vrapci

115. Passer domesticus – Vrabac

116. Passer montanus – Poljski vrabac

XLIV. Porodica: Fringil l idae – zebe

117. Fringilla coelebs – Zeba

118. Fringilla montifringilla – Sjeverna zeba

119. Serinus serinus – )utarica

120. Carduelis chloris – Zelendur

121. Carduelis spinus – #i%ak

122. Carduelis carduelis – #e$ljugar

123. Acanthis cannabina – Juri'ica

124. Loxia curvirostra – Krstokljun

125. Pyrrhula pyrrhula - Zimovka

126. Coccothraustes coccothraustes – Batokljun

XLV. Porodica: Emberizidae – strnadice

127. Miliaria calandra – Velika strnadica

? Emberiza cirlus – Crnogrla strnadica

128. Emberiza citrinella – )uta strnadica

129. Emberiza hortulana – Vrtna strnadica


112

Tablica D5.Sistematski popis zabilje%enih i o'ekivanih vrsta sisavaca na podru'ju gornjeg toka rijeke Une

1. RED Insectivora - kukcojedi I . Porodica: Erinaceidae - je%evi

1. Erinaceus concolor Martin, 1838 - bjeloprsi je% I I . Porodica: Soricidae - Rovke

2. Sorex alpinus Schinz, 1837 - planinska rovka 3. Sorex araneus Linnaeus, 1758 - $umska rovka 4. Sorex minutus Linnaeus, 1766 - mala rovka 5. Neomys anomalus Cabrera, 1908 - mo'varna rovka 6. Neomys fodiens (Pennant, 1771) - vodena rovka 7. Crocidura leucodon (Herman, 1780) - poljska rovka 8. Crocidura suaveolens (Pallas, 1811) - vrtna rovka

I I I . Porodica: Talpidae - krtice 9. Talpa europaea Linnaeus, 1758 - europska krtica

2. RED Chiroptera - $ i$mi$ i IV. Porodica: Rhinolophidae - $ i$mi$ i potkovnjaci (topiri)

10. Rhinolophus euryale Blasius,1853 - ju%ni potkovnjak 11. Rhinolophus ferrumequinum (Schreber, 1774) - veliki potkovnjak 12. Rhinolophus hipposideros (Bechstein, 1800) - mali potkovnjak

V. Porodica: Vesperti l ionidae - $ i$mi$ i glatkonosci ? Pipistrellus kuhlii (Kuhl, 1817) - bjelorubi $i$mi$ ? Pipistrellus nathusii (Keyserling & Blasius, 1839) - $umski $i$mi$

13. Pipistrellus pygmaeus (Leach, 1825) - mali $i$mi$ 14. Pipistrellus pipistrellus (Schreber, 1774) - patuljasti $i$mi$

? Eptesicus serotinus (Schreber, 1774) - kasni no"njak ? Vespertillio murinus Linnaeus, 1758 - dvobojni $i$mi$

15. Nyctalus noctula (Schreber, 1774) - rani ve'ernjak ? Nyctalus leisleri (Kuhl, 1817) - mali ve'ernjak

16. Miniopterus schreibersii (Kuhl, 1817) - dugokrili pr$njak 17. Myotis blythi (Tomes, 1857; Monticelli, 1885) - o$trouhi $i$mi$ 18. Myotis capaccinii (Bonaparte, 1837) - dugonogi $i$mi$ 19. Myotis daubentoni (Kuhl, 1817) - rije'ni $i$mi$ 20. Myotis emarginatus (E. Geoffroy, 1806) - ri&i $i$mi$ 21. Myotis myotis (Borkhausen, 1797) - veliki $i$mi$

? Myotis mystacinus (Kuhl, 1817) - brkati $i$mi$ 22. Plecotus auritus (Linnaeus, 1758) - sjeverni dugouhi $i$mi$ 23. Plecotus austriacus (J. B. Fischer, 1829) - sivi dugou$an 24. Plecotus macrobullaris (Kuzjakin, 1965) - gorski dugou$an 25. Barbastella barbastellus (Schreber,1774) - $irokouhi mra'njak

3. RED Carnivora - zvi jeri VI. Porodica: Canidae - psi

26. Vulpes vulpes (Linnaeus, 1758) - lisica 27. Canis lupus Linnaeus, 1758 - vuk 28. Canis aureus Linnaeus, 1758 - 'agalj

VII . Porodica: Ursidae - medvjedi 29. Ursus arctos Linnaeus, 1758 - mrki (sme&i) medvjed

VII I . Porodica: Mustelidae - kune



30. Mustela nivalis Linnaeus, 1766 - lasica 31. Mustela erminea Linnaeus, 1758 - zerdav 32. Mustela putorius Linnaeus, 1758 - tvor 33. Martes foina (Erxleben, 1777) - kuna bjelica 34. Martes martes (Linnaeus, 1758) - kuna zlatica 35. Meles meles (Linnaeus, 1758) - jazavac 36. Lutra lutra (Linnaeus, 1758) - vidra

IX. Porodica: Felidae - ma'ke 37. Felis silvestris Linnaeus, 1758 - divlja ma'ka 38. Lynx lynx (Linnaeus, 1758) - ris

4. RED Artiodactyla - dvopapkari X. Porodica: Suidae - svinje

39. Sus scrofa Linnaeus, 1758 - divlja svinja XI. Porodica: Cervidae - jeleni

40. Cervus elaphus Linnaeus, 1758 - jelen ? Dama dama (Linnaeus, 1758) - jelen lopatar

41. Capreolus capreolus (Linnaeus, 1758) - srna XII . Porodica: Bovidae - krave ? Rupicapra rupicapra (Linnaeus, 1758) - divokoza ? Ovis ammon (Pallas, 1811) - muflon 5. RED Rodentia - glodavci XII I . Porodica: Sciuridae - vjeverice

42. Sciurus vulgaris Linnaeus, 1758 - europska vjeverica XIV. Porodica: Muridae - mi$evi

43. Clethrionomys glareolus (Schreber, 1780) - ri&a voluharica 44. Dinaromys bogdanovi (Martino, 1922) - dinarski (runati) voluhar 45. Arvicola terrestris (Linnaeus, 1758) - vodeni voluhar 46. Ondatra zibethicus (Linnaeus, 1766) - bizamski $takor 47. Microtus arvalis (Pallas, 1778) - poljska voluharica

? Microtus multiplex (Wettstein ,1927) - alpski voluhari" 48. Microtus subterraneus de Selys-Longchamps, 1836 - podzemni voluhari" 49. Chionomys nivalis (Martins, 1842) - planinski (snje%ni) voluhari"

? Micromys minutus (Pallas, 1771) - patuljasti mi$ 50. Apodemus agrarius (Pallas, 1771) - prugasti poljski mi$ 51. Apodemus flavicollis Melchior,1834 - %utogrli $umski mi$ 52. Apodemus sylvaticus (Linnaeus, 1758) - $umski mi$ 53. Rattus norvegicus (Berkenhout, 1769 - $takor selac 54. Rattus rattus (Linnaeus, 1758) - ku"ni (crni) $takor 55. Mus musculus Linnaeus, 1758 - isto'ni ku"ni mi$

XV. Porodica: Myoxidae - puhovi 56. Glis glis (Linnaeus, 1766) - sivi puh 57. Muscardinus avellanarius Linnaeus, 1758 - puh ora$ar (lje$njikar) 58. Dryomys nitedula (Pallas, 1778) - gorski puh

? Eliomys quercinus (Linnaeus, 1766) - vrtni puh XVI. Porodica: Myocastoridae - nutri je ? Myocastor coypus (Molina, 1782) - nutrija 6. RED Lagomorpha - dvojezubci XVII . Porodica: Leporidae - ze'evi

59. Lepus europaeus Pallas, 1778 - europski zec


114

Tablica D6. Vrste kategorizirane prema stupnju ugro%enosti i za$titi na temelju me&unarodnih konvencija u gornjem toku Une.

Br. Latinski naziv vrste Kategorija

ugro$enosti u Hrvatskoj

Kategorija ugro$enostiu

Europi

Dodatak III Bernske

konvencije

Dodatak II Direktive o stani!tima

Dodatak V Direktive o stani!tima

1 Hucho hucho EN EN - - -

2 Salmo trutta VU

3 Thymallus thymallus VU - - 4 Esox lucius LC 5 Alburnoides bipunctatus LC -

6 Alburnus alburnus LC

7 Barbus barbus VU -

8 Barbus meridionalis EN - - -

9 Leuciscus cephalus LC

10 Phoxinus phoxinus LC

11 Rutilus pigus NT NT - -

12 Rutilus rutilus LC

13 Perca fluviatilis LC

14 Cottus gobio NT - -



Tablica D7.Prikaz statusa ugro%enosti i za$tite pojedinih vrsta vodozemaca na podru'ju gornjeg toka Une

Vrsta Kategorija

ugro$enosti u Europi

Dodatak II Bernske

konvencije

Dodatak III Bernske

konvencije


Dodatak IV Direktive o stani!tima

Dodatak V Direktive o stani!tima

?. Proteus anguinus VU - - -

1. Salamandra salamandra -

? Salamandra atra - -

2. Triturus alpestris -

3. Triturus vulgaris -

? Triturus carnifex - - -

4. Bufo bufo -

5. Bufo viridis - -

6. Bombina variegata - - -

7. Hyla arborea NT - -

8. Rana dalmatina - -

9. Rana temporaria - -

10. Rana ridibunda - -


116

Tablica D8. Prikaz statusa ugro%enosti pojedinih vrsta gmazova na podru'ju gornjeg toka Une

Latinski naziv vrste Kategorija

ugro$enosti u Europi

Dodatak II Bernske

konvencije

Dodatak III Bernske konvencije


Dodatak IV Direktive o stani!tima

1. Emys orbicularis LR/nt - - -

2. Anguis fragilis -

?Algyroides nigropunctatus - -

3. Lacerta agilis bosnica - -

4. Lacerta viridis - -

?. Lacerta horvathi - -

5. Lacerta vivipara -

6. Podarcis muralis - -

7. Coronella austriaca - -

8. Elaphe longissima - -

9. Natrix natrix -

10. Natrix tessellata - -

11. Vipera berus bosniensis

? Vipera macrops EN - - -

12. Vipera ammodytes - - Kategorije ugro%enosti na Crvenom popisu gmazova Hrvatske: EN – ugro%ena vrsta NT – gotovo ugro%ena vrsta; nije pred izumiranjem, ali bi uskoro to mogla postati DD – nedovoljno poznata vrsta; nema dovoljno podataka za procjenu rizika od izumiranja. Od$tetni cjenik prema Pravilniku o visini naknade $tete prouzro'ene nedopu$tenom radnjom na za$ti"enim %ivotinjskim vrstama (NN 84/96).



Tablica D9.Prikaz ugro%enosti i za$tite pojedinih vrsta ptica gnjezdarica na podru'ju gornjeg toka Une

Latinski naziv vrste Status u Hrvatskoj Za!ti"ena vrsta Od!tetni cjenik (kn)

Tetrao urogallus - Tetrijeb gluhan EN za$t. 9.600

Crex crex – Kosac VU za$t. 40.000

Actitis hypoleucos - Mala pruttka VU za$t. 4.800

Turdus pilaris – Drozd bravenjak VU za$t. 1.600

Perdix perdix – Tr!ka NT lov.

Coturnix coturnix – Prepelica NT lov.

Bubo bubo – U"ara NT za$t. 10.800

Picoides leucotos – Planinski djetli# NT za$t. 3.600

Sylvia borin - Siva grmu"a NT za$t. 1.600 Phylloscopus sibilatrix – $umski zvi%dak NT za$t. 1.600

Muscicapa striata – Muharica NT za$t. 1.200

Ficedula parva – Mala muharica NT za$t. 1.600

Tachybaptus ruficollis – Mali gnjurac LC za$t. 3.600

Accipiter nisus – Kobac LC za$t. 2.400

Streptopelia turtur – Grlica LC za$t. 2.400

Strix uralensis – Jastreba!a LC za$t. 4.800

Merops apiaster – P!elarica LC za$t. 5.400

Picus canus – Siva %una LC za$t. 5.400

Picoides minor – Mali djetli# LC za$t. 4.800

Lullula arborea – $eva krunica LC za$t. 2.400

Alauda arvensis – Poljska "eva LC za$t. 800

Hirundo rustica – Lastavica LC za$t. 1.200

Saxicola rubetra – Sme&oglavi bati# LC za$t. 800 Ficedula albicollis – Bjelovrata muharica LC za$t. 2.400

Certhia familiaris – Kratkokljuni puzavac LC za$t. 800

Miliaria calandra – Velika strnadica LC za$t. 1.600

Scolopax rusticola – "umska "ljuka D.D. lov.

Hippolais icterina – 'uti volji# D.D. za$t. 3200 Kategorije ugro%enosti na Crvenom popisu sisavaca Hrvatske: EN – ugro%ena vrsta, za nju postoji vrlo visoki rizik od izumiranja VU – osjetljiva vrsta; postoji visoki rizik od izumiranja za tu vrstu NT –gotovo ugro%ena vrsta; nije pred izumiranjem, ali bi uskoro to mogla postati LC – najmanje zabrinjavaju"a vrsta; prema kriterijima IUCN-a ne pripada niti jednoj od kategorija DD – nedovoljno poznata vrsta; nema dovoljno podataka za procjenu rizika od izumiranja. Od$tetni cjenik prema Pravilniku o visini naknade $tete prouzro'ene nedopu$tenom radnjom na za$ti"enim %ivotinjskim vrstama (NN 84/96). Za$t. - Za$ti"ene vrste prema Pravilniku o za$titi pojedinih vrsta ptica, Aves (N.N. 43/95.) Lov. – Za$ti"ene vrste sisavaca prema Pravilniku o lovostaji (N.N 123/99.)


118

Tablica D10.Prikaz statusa ugro%enosti pojedinih vrsta ptica na podru'ju gornjeg toka Une

Latinski naziv vrste Status ugro$enosti u Europi

Bernska konvencijaDodatak

Bonnska konvencija Dodataka

Washingtonska konvencija Dodatak

1. Phalacrocorax carbo – Veliki vranac II

2. Botaurus stellaris – Bukavac II II II

? Egretta garzetta – Mala bijela !aplja II

3. Ardea cinerea – Siva !aplja II II II

? Ciconia nigra – Crna roda II II

? Anser anser – Siva guska III II

? Anser fabalis – Guska glogovnja!a II

4. Pernis apivorus – $kanjac osa" II II

5. Milvus migrans - Crna lunja II II

6. Haliaeetus albicilla – $tekavac NT II I/II I

7. Circaetus gallicus – Zmijar II II

? Aquila pomarina – Orao klikta" II II

? Aquila chrysaetos - Suri orao II II

8. Falco peregrinus - Sivi sokol II II

9. Tetrao urogallus - Tetrijeb gluhan

10. Crex crex – Kosac NT II II

11. Actitis hypoleucos - Mala prutka II II

? Tringa totanus – Crvenonoga prutka III II

12. Scolopax rusticola – "umska "ljuka III II

? Columba oenas – Golub duplja" III

? Glaucidium passerinum – Mali #uk II

13. Merops apiaster – P!elarica II

? Coracias garrulus – Zlatovrana II II II

? Picoides medius – Crvenoglavi djetli# II

14. Turdus pilaris – Drozd bravenjak III II

15. Hippolais icterina – 'uti volji# II II ? Phylloscopus trochilus– Brezov zvi%dak II II

Kategorije ugro%enosti prema IUCN- u, Crvenom popisu sisavaca Europe; NT – gotovo ugro%ena vrsta; nije pred izumiranjem, ali bi uskoro to mogla postati



Tablica D11. Prikaz statusa ugro%enosti i za$tite pojedinih vrsta sisavaca u prema Europskim konvencijama i IUCN kategorijama za$tite na podru'ju gornjeg toka Une

Bernska konvencija Direktiva o stani!tima Bonnska konvencija Latinski naziv vrste

Status ugro$enosti

U Europi Dodatak Dodatak Dodatak

Sorex alpinus III Sorex araneus III Sorex minutus III Neomys anomalus III Neomys fodiens III Crocidura leucodon III Crocidura suaveolens III Rhinolophus euryale VU II II/IV II Rhinolophus ferrumequinum LR-nt II II/IV II Rhinolophus hipposideros VU II II/IV II ? Pipistrellus kuhlii II IV II ? Pipistrellus nathusii II IV II Pipistrellus pygmaeus II IV II Pipistrellus pipistrellus III IV II ? Eptesicus serotinus II IV II ? Vespertillio murinus II IV II Nyctalus noctula II IV II ? Nyctalus leisleri LR-nt II IV II Miniopterus schreibersii LR-nt II II/IV II Myotis blythi II II/IV II Myotis capaccinii VU II II/IV II Myotis daubentoni II IV II Myotis emarginatus VU II II/IV II Myotis myotis LR/nt II II/IV II ? Myotis mystacinus II IV II Plecotus auritus II IV II Plecotus austriacus II IV II Barbastella barbastellus II II/IV II Canis lupus II II/IV Canis aureus V Ursus arctos II II/IV Mustela nivalis III Mustela erminea III Mustela putorius III V Martes foina III Martes martes III V Meles meles III Lutra lutra NT II II/IV Felis silvestris II IV Lynx lynx III II/IV Cervus elaphus III Dama dama III Capreolus capreolus III


120

Bernska konvencija Direktiva o stani!tima Bonnska konvencija Latinski naziv vrste

Status ugro$enosti

U Europi Dodatak Dodatak Dodatak

Rupicapra rupicapra III II/IV Sciurus vulgaris NT III Dinaromys bogdanovi LR-nt Chionomys nivalis LR-nt III ? Micromys minutus LR-nt Glis glis LR-nt III Muscardinus avellanarius LR-nt III IV Dryomys nitedula LR-nt III IV ? Eliomys quercinus VU III Lepus europaeus III

Kategorije ugro%enosti na Crvenom popisu sisavaca Europe: VU – osjetljiva vrsta; postoji visoki rizik od izumiranja za tu vrstu LR-NT – gotovo ugro%ena vrsta; nije pred izumiranjem, ali bi uskoro to mogla postati



Dodatak 3: Popis kulturno-povijesnih lokaliteta u NP Una

Na samom prostoru za$te"enog podru'ja postoje monogobrajna nalazi$ta, te se tako iz prahistorijskog doba posebno izdvajaju sljede"a nalazi$ta:

1. Drenova#a (Lohovo), Prahistorijska gradina

Na vrhu ogoljenog kamenog brijega sazapadne strane ima jednostruki, a sa ju%ne i isto'ni dvostruki kameni bedem. Branjeni bedem elipti'nog su oblika cca 170x70 m .

2. Gradina (Me(ugorje), Prahistorijska gradina

S pristupa'ne , sjeverne strane, plato je branjen popre'nim bedemom, du%ine 86m , a visine6 m. Kasno bronzano do mla&e %eljezno doba.

3. Mali Ljuto# (Ra#i"), Vjerovatno naselje $eljeznog doba

Na kosi izme&u kota 941 i708, na sjevernoj padini Me&ugorja ima ulomaka prahistorijskekeramike.

4. 'ardak (Doljani), Prahistorijska gradina

Gradina je dosta uska, veoma duga (cca 370m). Na sredini popre'nog bedema temelji„'ardaka“ iz turskog perioda.

5. Gradina Luke (Kli!evi"), Naselje kasnog bronzanog i $eljeznog doba

Nalazi se na izbre$ku brda Stoparu$a (du%ine cca 100 m, $irine cca 80 m), uz samu desnuobalu Une iznad !trba'kog buka.

6. Gradina (Mala i Velika) Kli!evi", Praistorijska gradina

Na zaravanku polumjese'astog oblika iznad desne obale Une podjeljeno jarkom na Malu (165x95 m) i Veliku Gradinu (260x245 m).

7. Ostrovi#ki grad (Ostrovica), Prahistorijska gradina

Od praistorijske gradine o'uvani su mjestimi'no ostaci za$titnog bedema. Srednjovjekovni grad se sastoji od okrugle brani'-kule, visine cca 8-10 m i ne$to gradskih zidina.Uz srednjovjekovni dio dozidani su, u tursko doba,kvadratni gradski bedemi i vi$eugaonakula na sjeveru. Pominje se u 15. i 16. vjeku.

8. Ljutica gradina (Ostrovica), Prahistorijska gradina

Kameni bedem $titi ovalni plato, najve"e $irine 118 m. Vjerovatno pripada kasnom bronzanom ili %eljeznom dobu.

9. Gradina (Veliki Stijenjani), Praistorijska gradina

Dosta slabo o'uvan kameni bedem opisuje plato veli'ine cca 80x40 m .Na najpristupa'nijoj, sjevero-isto'noj strani, tzv. Limitni tumulus, oja'anje bedema, a mo%da i ostaci kule iliosmatra'nice. Kasno bronzano i %eljezno doba.

10. Ku"erine (Veliki Stijenjani), Nekropola sa tulumima

Na prostoru oko pravoslavnog groblja, do padina brda Misinovac (tragovi praistorijskognaselja nisu konstatovani), nalazi secca 200-300 kamenih tuluma prosje'ne visine 0,5-1 m, promjera 6-12 m .

11. Crkvina (Veliki Stijenjani), Ostaci srednjovjekovnog groba(?)

Ukopani u prahistorijski tumulus, osnove 18x12 m. U sredini tumulusa ozidana kamera 2x1 m, orijentacije E-W pokrivena kamenim plo'ama.

12. Gradina (Malo O#ijevo), Praistorijska gradina

Utvr&eno naselje nepravilnog ovalnog oblika (veli'ine cca 200x120 m), orijentirano NW-SE na W i S padine veoma strme, na N dvostruki, a na E jednostruki za$titni bedem. Nalazi i ulomci praistorijske keramike.

13. Gradina (Martin Brod), Prahistorijska gradina Tragovi utvr&enog naselja.

14. Gradina (Gornji Boboljusci), Prahistorijska gradina

S ove gradine poti'e jedan bronzani srp. Vjerovatno pripada kasnom bronzanom dobu.

15. Gradina 1 (Bastasi-Podbrina), Prahistorijska gradina i rimska utvrda

Smje$tena iznad sklopa Berek na desnoj obali Unca, nizvodno od u$"a Basta$ice. Branjen trostranim nasipom. Ostaci 'etverokutne zgrade zidane u malteru. Nalazi: obilje gradinske keramike i jedno koplje. Naokolo su brojni tumuli iz bronzanog, %eljeznog i rimskog doba.


122

16. Gradina 2 (Bastasi-Podbrina)

Prahistorijska gradina Smje$tena na desnoj obali Unca ibranjena kameno-zemljanim nasipom. Povr$inski nalazi:mno$tvo prostoru'no ra&ene keramike. Bron'ano i %eljezno doba.

17. Obljaj (Bastasi), Praistorijska gradina

Smje$tena na zaobljenom sto%astom brdu na lijevoj obali Unca. Nasip (suhozid) zarastao,zaru$en i raznesen. Na padinama obilje fragmenata keramike.

18 . Crkvina Pod (Ora!ac), Praistorijska gradina

Na platou brda, ovalni kameni bedem 10x15 m. Tragova gra&evine nema. Nalazi$ta iz doba rimske vladavine.

19. Crkvina (Doljani), Kasnoanti#ka crkva

U podru'ju sela, god. 1895. Otkopana je ru$evina crkve kvadrati'nog tlocrta sa relativno velikom polukru%nom apsidom. Prema na'inu gradnjei nalazima zgradu je mogu"e datirati u kasnoanti'ko doba u 5-6 vj. n. e. . U ru$evini su kaospolije otkriveni fragmenti rimskog natpisa i urna japodskog tipa na kojoj se spominju Aurelius Clementinus i Aurelius Maxsimus.

20. Gradina - (Bastasi-Podbrina), Praistorijska gradina i rimska utvrda.

Smje$tena iznad sklopa Berek na desnoj obali Unca, nizvodno od u$"a Basta$ice. Branjen trostranim nasipom. Ostaci 'etverokutne zgrade zidane u malteru. Nalazi: obilje gradinske keramike i jedno koplje. Naokolo brojni tumuli. Bronzano i %eljezno doba i rimsko doba.



Dodatak 4: Popis korisnika prostora

Br. Sektor Interesna grupa

1. Vladin sektor Federalno ministarstvo prostornog planiranja i okoli$a (Klijent)

2. Vladin sektor Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i $umarstva

3. Vladin sektor Federalno ministarstvo privrede

4. Vladin sektor Vlada Unsko-sanskog Kantona

5. Vladin sektor Ministarstvo za gra&enje, prostorno ure&enje i za$titu okoline USK-a

6. Vladin sektor Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i $umarstva USK-a

7. Vladin sektor Ministarstvo privrede USK-a

8. Vladin sektor (lokalna samouprava) Op"ina Biha"

9. Vladin sektor (lokalna samouprava) Op"ina Drvar

10. Vladin sektor (lokalna samouprava) Ostale zainteresirane op"ine na nivou Kantona

11. Vladin sektor Zavod za prostorno planiranje

12. Vladin sektor (lokalna samouprava) ODF za infrastrukturu i komunalne djelatnosti Biha"

13. - Programski ured ibg ltd Biha"

14. Ekonomski sektor (javni) Regionalna deponija us reg dep d.o.o. Biha"

15. Vladin sektor Zavod za za$titu kulturnog naslije&a USK-a

16. Vladin sektor Turisti'ka zajednica USK-a

17. Vladin sektor Kantonalna direkcija za ceste

18. Ekonomski sektor (javni) Razvojna agencija Eda Biha"

19. Ekonomski sektor (javni) JKP vodovod i kanalizacija

20. Ekonomski sektor (javni) Unsko-sanske !ume

21. Sektor nauke i obrazovanja Biotehni'ki fakultet

22. Sektor nauke i obrazovanja Institut ekonomskog fakulteta univerziteta u Biha"u

23. Sektor nauke i obrazovanja Ekonomski fakultet biha"

24. Sektor nauke i obrazovanja Muzej USK-a

25. Vladin sektor (lokalna samouprava) Kantonalna uprava civilne za$tite

26. Ekonomski sektor (javni) Elektrodistribucija Biha"

27. Ekonomski sektor (javni) PTT Biha"

28. Ekonomski sektor (privatni) Riz krajina Biha" d.o.o.

29. Ekonomski sektor (privatni) Gips Donji Vakuf d.o.o.

30. Ekonomski sektor (privatni) "Grinn Woter" d.o.o.

31. Nevladin sektor )ene sa Une

32. Nevladin sektor Eko Una

33. Nevladin sektor Ekolo$ki centar djece svijeta

34. Nevladin sektor Koalicija Una

35. Nevladin sektor Unski smaragdi

36. Nevladin sektor Udru%enje ribara USK-a

37. Nevladin sektor Lova'ko dru$tvo "Srna"

38. Nevladin sektor Lova'ko dru$tvo "Ljuto'"

39. Nevladin sektor Rotary Club

40. Nevladin sektor Udru%enje za unapre&enje kvalitete %ivota priroda

41. Ostali


124

Dodatak 5. Potencijalna pitanja i problemi koji mogu nastati kao rezultat dozvoljenih rekreativnih aktivnosti u Nacionalnom parku Una, i mjere ubla%avanja (Preuzeto iz Master plana razvoja turizma za NP Una) AKTIVNOST: Rafting, kajak, kanu )eljeni ishod Koraci/Mjere ubla$avanja

Ga%enje/uklanjanje autohtone vegetacije na mjestima ulaska/izlaska

O'uvanje autohtone vegetacije

Potrebne mjere uprave kako bi se minimizirao utjecaj Biolo$ki monitoring terena Vizualna inspekcija Fotografska arhiva Parkiranje vozila na putevima ili stazama Podizanje prepreka kako bi se posjetioci usmjeravali da se kre"u samo po odre&enim putevima/stazama npr. kamenim plo'ama ili sl. No$enje kajaka ili kanua umjesto vu'enje Izbjegavanje prevelikog broja spu$tanja 'amaca

Erozija obala rijeke na mjestima ulaza/izlaza

Oblasti ulaza/izlaza u rijeku o'uvane

Potrebne mjere uprave kako bi se minimizirao utjecaj Vizualna inspekcija Fotografska arhiva Mjesta spu$tanja i iskrcavanja 'amaca izabrana kako bi se minimizirao negativan utjecaj Prilago&avanje povr$ine oko ta'aka ulaska kako bi se smanjila mogu"nost preno$enja dodatnog sedimenta u rijeku Izgradnja drvenih kejova

Erozija/lomljenje sedre u vrijeme niskog vodostaja

Dozvoljenim aktivnostima se ne izaziva erozija niti lomljenje sedre

Fotografska arhiva Vizualna inspekcija Dnevna procjena vodostaja i ostalih uslova, prije zapo'injanja aktivnosti Kori$tenje alternativnih ruta/drugih dijelova rijeke Obustava aktivnosti u vrijeme iznimno niskog vodostaja

AKTIVNOST: Rafting, kajak, kanu )eljeni ishod Koraci/Mjere ubla$avanja

Erozija du% obala rijeke Aktivnosti ne izazivaju eroziju

Potrebne mjere uprave kako bi se minimizirala erozija obale i talo%enje sedimenta Vizualna inspekcija Fotografska arhiva Iskusni i obu'eni skiperi Veli'ina 'amaca prilago&ena propisanim standardima

Invazivne vrste Invazivne vrste pod kontrolom

Potrebne mjere uprave kako bi se kontrolirale/uklonile invazivne vrste Program monitoringa

Otpad Podru'je bez otpada

Obrazovanje Pravila pona$anja na raftingu Pravila pona$anja u Nacionalnom parku Implementiranje politike “Ne ostavljaj tragove” Postavljanje kanti sa poklopcima na mjestima ulaza/izlaza

Ljudski otpad/fekalije #isto, nekontaminirano tlo i voda

Obrazovanje Pravila pona$anja na raftingu Pravila pona$anja u Nacionalnom parku Implementiranje politike “Ne ostavljaj tragove“ Obezbjediti smjernice za nepredvi&ene okolnosti npr. Zakopavanje fekalija najmanje 50 m od rijeke/mjesta na kojima se odr%avaju doga&aji/staza Obezbjediti toalete na mjestima ulaza/izlaza i gdje to dopu$ta PPPPO

AKTIVNOST: Rafting, kajak, kanu )eljeni ishod Koraci/Mjere ubla$avanja



Sigurnost u'esnika Minimalne ozljede/bez ozljeda

Iskusni i obu'eni skiperi Skiperi imaju zavr$en kurs Prve pomo"i Komunikacijska oprema/telefoni za hitne slu'ajeve Procedura za hitne slu'ajeve/spa$avanje Upoznavanje sa rizicima i procedurama spa$avanja, te pravilima pona$anja prije raftinga /kajaka Ograni'enje broja osoba u 'amcu Implementiranje procedura u slu'aju nesre"e uklju'uju"i prijavljivanje i izvje$tavanje o nesre"i Popis neophodne opreme za aktivnosti npr. prsluk, kaciga, odijelo, oprema za prvu pomo" i sl.

Crno tr%i$te/rafting bez dozvole

Svi operatori sa dozvolama/licencama, registrovani i obu'eni

Provjere na terenu Kazne Obavje$tenje za posjetioce o rizicima s kojima se suo'avaju ukoliko koriste nelicencirane operatore

Uznemiravanje divljih %ivotinja Bez uznemiravanja

Potrebne mjere uprave kako bi se minimizirao utjecaj Program monitoringa U periodima kad %ivotinje imaju mlade upu"ivati posjetioce na druge lokacije

AKTIVNOST: Planinarenje i biciklizam

)eljeni ishod Koraci/Mjere ubla$avanja

Ga%enje autohtone vegetacije

O'uvanje autohtone vegetacije

Pravljenje i odr%avanje staza kako bi se minimizirao utjecaj Vizualna inspekcija Fotografska arhiva Biolo$ki monitoring lokacija Postavljanje znakova, informacijskih tabli i mapa uz puteve/staze (izbjegavaju"i «zaga&enje znakovima») Pravilnik Nacionalnog parka Postavljanje vidikovaca Pravila pona$anja

Erozija puteva i staza Putevi i staze o'uvani

Potrebne mjere uprave kako bi se sprije'ila erozija Vizualna inspekcija Fotografska arhiva Zatvaranje staza i puteva na kojima se javila erozija i upu"ivanje posjetilaca na alternativne rute Tokom vla%nih perioda zabraniti upotrebu staza kako bi se sprije'ila erozija Postaviti znakove “Zabranjeno za bicikla” na strmim padinama Pravila pona$anja

Uznemiravanje ugro%enih ili endemskih vrsta Nema uznemiravanja

Obrazovanje Pravila pona$anja Pravilnik Nacionalnog parka Potreban monitoring program Rend%eri na terenu Staze i putevi usmjeravaju posjetioce dalje od ugro%enih ili endemskih vrsta

AKTIVNOST: Planinarenje i biciklizam


Naru$avanje ugro%enih habitata O'uvani habitati

Potrebne mjere uprave Monitoring program lokacije Obrazovanje Pravila pona$anja Pravilnik Nacionalnog Parka Rend%eri na terenu Staze i putevi usmjeravaju posjetioce dalje od ugro%enih habitata

Otpad Podru'je bez otpada

Obrazovanje Pravila pona$anja Pravilnik Nacionalnog Parka Implementiranje politike “Ne ostavljaj tragove” Postavljanje kanti za sme"e du% staza/puteva


126

Ljudski otpad/fekalije Nezaga&eno, 'isto tlo i voda

Obrazovanje Pravila pona$anja Pravilnik Nacionalnog Parka Toaleti ozna'eni na mapama, sa napomenom koliko vremena treba da se stigne do njih

Sigurnost posjetilaca Minimalizirana mogu"nost incidenata

Obezbjediti upute/smjernice kojih se treba pridr%avati Staze za pje$a'enje nisu direktno ispod stijena za penjanje Pravila pona$anja Ozna'avanje miniranih podru'ja Brojevi telefona za hitne slu'ajeve Propisana procedura za spa$avanje

AKTIVNOST: Sportsko penjanje


Erozija staza koje vode od/do lokacija Minimalna erozija

Potrebne mjere uprave Vizualna inspekcija Fotografska arhiva Program monitoringa Pravila pona$anja pri penjanju

Erozija tla direktno ispod stijene Minimalna erozija

Potrebne mjere uprave Vizualna inspekcija Fotografska arhiva Program monitoringa Pravila pona$anja pri penjanju

Ga%enje/uklanjanje autohtone vegetacije

Autohtona vegetacija o'uvana

Potrebne mjere uprave Vizualna inspekcija Fotografska arhiva Program biolo$kog monitoringa Pravila pona$anja pri penjanju Ozna'eni dijelovi tla ispod stijene koji se mogu koristiti kako bi se minimizirao negativan utjecaj Zabranjeno ga%enje van staza i pravljenje novih staza

Invazivne vrste Invazivne vrste kontrolirane

Potrebne mjere uprave kako bi se uklonile/kontrolirale invazivne vrste Program monitoringa

Otpad Sav otpad odnesen sa lokacije nakon aktivnosti

Pravila pona$anja pri penjanju Obrazovanje Pravilnik Nacionalnog parka Implementiranje politike “Ne ostavljaj tragove”



Ljudski otpad/fekalije Nezaga&eno, 'isto tlo i voda

Pravila pona$anja pri penjanju Obrazovanje Pravilnik Nacionalnog parka Obezbjediti smjernice za nepredvi&ene okolnosti npr. Zakopavanje fekalija najmanje 50 m od rijeke/mjesta na kojima se odr%avaju doga&aji/staza Implementiranje politike “Ne ostavljaj tragove”

Uznemiravanje ugro%enih %ivotinjskih vrsta/ptica koje se gnijezde

Bez uznemiravanja ugro%enih %ivotinjskih vrsta/ptica koje se gnijezde

Potrebne mjere uprave Program monitoringa Zatvaranje pristupa stijenama u vrijeme gnije%&enja Postavljeni znakovi o zabrani pristupa na po'etku staza koje vode ka stijenama

Negativan utjecaj na habitat Bez negativnog utjecaja

Smjernice o zabranjenim aktivnostima, npr.: Kori$tenje drve"a kao podr$ke pri penjanju Otkidanje dijela drveta ili stijene



Negativan utjecaj na arheolo$ka nalazi$ta Bez negativnog utjecaja

Zabranjeno penjanje u blizini arheolo$kih nalazi$ta Vizualna inspekcija Fotografska arhiva Monitoring podru'ja Pravila pona$anja pri penjanju Pravilnik Nacionalnog parka



Vizualni utjecaj sigurnosne opreme

Sva oprema uklonjena po zavr$etku aktivnosti

Obrazovanje Pravila pona$anja pri penjanju Kori$tenje privremene opreme, tj. Opreme koja mo%e biti uklonjena po zavr$etku aktivnosti Tra%enje dozvole za postavljanje stalnih ankera Konopci za penjanje uklonjeni po prestanku aktivnosti/sezone Minimalna upotreba krede za penjanje koja je potrebna za sigurnost u'esnika

Sigurnost posjetilaca Bez incidenata/minimalni incidenti

Iskusni i obu'eni vodi'i Vodi'i imaju zavr$en kurs Prve pomo"i Komunikacijska oprema/telefoni za hitne slu'ajeve Procedura za hitne slu'ajeve/spa$avanje Upoznavanje sa rizicima i procedurama spa$avanja, te pravilima pona$anja prije aktivnosti Implementiranje procedura u slu'aju nesre"e uklju'uju"i prijavljivanje i izvje$tavanje o nesre"i Popis neophodne opreme za aktivnosti npr. p kaciga, oprema za prvu pomo" i sl. Ograni'en broj ljudi u grupama/na stijeni Obezbje&ene informacije o te%ini staze za penjanje Ozna'ena minska podru'ja u parku

Stijene u netaknutoj prirodi, posebne ljepote Bez aktivnosti

Aktivnosti sportskog penjanja usmjeriti dalje od dijelova netaknute prirode Podru'je zatvoreno za aktivnosti

AKTIVNOST: Fly Fishing )eljeni ishod Koraci/Mjere ubla$avanja

Prevelika eksploatacija ribljeg fonda Riblji fond odr%iv

Ograni'iti broj ribolovaca na odre&enim dijelovima rijeke Upotreba dozvola Pravila pona$anja pri ribolovu Ribolov dozvoljen samo u odre&enoj sezoni Osloba&anje ribe nakon ulova Ukoliko se hvata riba za konzumiranje, starosna dob ribe mora biti uzeta u obzir Postojanje zona gdje nije dozvoljen ribolov Kori$tenje udice bez bodlji Zabranjena upotreba trostrukih udica

Otpad Podru'je bez otpada Obrazovanje Pravila pona$anja Pravilnik Nacionalnog parka Implementacija politike“Ne ostavljaj tragove”

Ljudski otpad/fekalije #isto, nekontaminirano tlo i voda

Obrazovanje Pravila pona$anja pri ribolovu Pravila pona$anja u Nacionalnom parku Implementiranje politike “Ne ostavljaj tragove“

Sigurnost posjetilaca Bez incidenata/minimalni incidenti

Obrazovanje Pravila pona$anja pri ribolovu Procjena brzine toka rijeke Sigurnosna oprema, (prsluci i sl.) Mape pogodnih lokacija za fly fishin

AKTIVNOST: Uzgoj ribe )eljeni ishod Koraci/Mjere ubla$avanja


128

Degradacija kvaliteta vode rijeke koja prima vodu iz ribnjaka

Kvaliteta vode u skladu sa Evropskim standardima “EC Direktiva o slatkovodnim ribama (2006/44/EC)”

Efektivan menad%ment otpada iz ribnjaka Pogon za tretiranje otpadnih voda Efektivno upravljanje ishranom (kori$tenje hrane koja ima manji uticaj na rije'ne tokove) Kontrola Propisane procedure za monitoring Upravljanje ribnjakom i uzgojem ribe na odr%iv i okoli$no prihvatljiv na'in

Prenos zaraznih bolesti na autohtone vrste riba koje %ive u rijeci

Ne postoji rizik za prenos bolesti

Po$tovanje propisa Propisane procedure za monitoring Upravljanje ribnjakom i uzgojem ribe na odr%iv i okoli$no prihvatljiv na'in

AKTIVNOST: Kanalizacioni sistem/pogon za tretiranje otpadnih voda


Degradacija kvaliteta vode u rijeci Uni

Pogoni za tretiranje otpadnih voda iz kanalizacije

Uspostavljen tretman otpadnih voda



Dodatak 6: Nadzorni'ka slu%ba u NP Una – Zakonodavni okvir Zakon o za!titi prirode FBIH

#lanak 30. (Odre&ivanje i progla$enje podru'ja za$ti"enim uklju'uju"i tampon-zone) propisuje da „posebni zakon o progla$enju podru'ja (op. nacionalni park) za$ti"enim donosi Parlament Federacije“.

Nadalje se 'l 31. (Upravljanje za$ti"enim podru'jem) odre&uje kako "e se zakonom o progla$enju podru'ja za$ti"enim propisati mjere upravljanja, nadle%no tijelo za provedbu mjera upravljanja i tehnologije koje "e se primjeniti na za$ti"enom podru'ju.

Zakon o nacionalnom parku "Una"

#lankom. 13. Zakona o nacionalnom parku "Una" odre&uje se da "e se „za upravljanje Nacionalnim parkom osnovat "e se Javno poduze"e Nacionalni park "Una" te da "e Javno poduze"e svoju djelatnost obavljat "e kao javnu djelatnost.

Nadalje se u 'l 14. istog zakona navodi da „temeljem javnih ovlasti Javno poduze"e vr$i izravni nadzor u podru'ju Nacionalnoga parka“.

Statut Javnog preduze"a Nacionalni park "Una" d.o.o. Biha", broj:S -011 2009 od 27.05.2009.

U 'l. 8 Statuta (Djelatnost Dru$tva) odre&uje se da je „djelatnost dru$tva: za$tita, odr%avanje i promicanje Nacionalnog parka Una.

Nadalje u 'l. 23 (Organizacija Dru$tva) propisuje se da se „unutarnja organizacija Dru$tva utvr&uje Pravilnikom o unutarnjoj organizaciji Dru$tva te da se istim utvr&uju organizacione jedinice, djelokrug tih jedinica i sistematizacija radnih mjesta, rukovo&enje Dru$tvom, oganizacionim jedinicama, odgovornosti i druga pitanja od zna'aja za organizaciji i rad Dru$tva. Pravilnik donosi Nadzorni odbor Dru$tva na prijedlog ravnatelja Dru$tva.

U 'l 72. propisuju se da je osnovni op"i akt Dru$tva Statut te da Dru$tvo donosi i sljede"e op"e akte:

- Pravilnik o unutarnjoj organizaciij i sistematizaciji,

- Pravilnik o radu,

- Poslovnik o radu Nadzornogo dbora,

- druge op"e akte potrebne za rad i djelatnost Dru$tva


130

Dodatak 7: Prijedlog nacrta za Pravilnik o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji te na'inu rada javnog preduze"a Nacionalni park Una

Na temelju 'lanka ??. stavka ?. Zakona o javnim preduze"ima («Slu%bene novine« br. ??/??) te 'lanka 17,

'lanka 23. stavka 1. i 'lanka 72. Statuta Javnog preduze"a Nacionalni park «Una», Nadzorni odbor na sjednici odr%anoj dana _____________ 20??. godine, donosi:

PRAVILNIK

O UNUTARNJOJ ORGANIZACIJI I SISTEMATIZACIJI TE NA#INU RADA JAVNOG PREDUZA(A NACIONALNI PARK «UNA»

I . OP(E ODREDBE

# lanak 1.

Ovim Pravilnikom o unutarnjoj organizaciji, sistematizaciji te na'inu rada Javnog preduze"a Nacionalni park «Una» (u daljnjem tekstu: Pravilnik) ure&uje se unutarnje ustrojstvo i na'in rada Javnog preduze"a Nacionalni park «Una» (u daljnjem tekstu: Preduze"e), a osobito unutarnje ustrojstvo jedinice i njihov djelokrug, uvjeti i na'in rada, sistematizacija radnih mjesta, potreban broj javnih slu%benika i namje$tenika Preduze"a, radno vrijeme, javnost rada, ku"ni red, te druga pitanja u vezi s ustrojstvom, djelokrugom, uvjetima i na'inom rada preduze"a.

# lanak 2. Ustanova svoju djelatnost obavlja kao javna slu%ba.

# lanak 3.

Unutarnja organizacija, sistematizacija i djelokrug unutarnjih organizacione jedinica Preduze"a temelji se na stru'nom, racionalnom i djelotvornom ustroju u cilju u'inkovitijeg rada i $to vi$e stru'ne razine na ostvarivanju njegovih osnovnih djelatnosti; za$tita, odr%avanje i promicanje Nacionalnog parka „UNA“ u cilju za$tite i odr%avanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i odr%ivog kori$tenja prirodnih dobara, te nadzor nad provo&enjem uvjeta i mjera za$tite prirode na podru'ja kojima upravlja u skladu sa zakonom temeljem programa za$tite, odr%avanja, o'uvanja, promicanja i kori$tenja Nacionalnog parka «Una» (u daljnjem tekstu: program za$tite, odr%avanja i promicanja Nacionalnog parka).

I I . UNUTARNJA ORGANIZACIJA I DJELOKRUG UNUTARNJIH USTROJSTVENIH JEDINICA

# lanak 4.

Preduze"e se organizira kao jedinstvena pravna osoba, s obvezama i odgovornostima koje ima na osnovi zakona, Statuta i odluke osniva'a.

Djelatnost Preduze"a od javnog je interesa i od interesa za Federaciju Bosne i Hercegovine.

# lanak 5.

Unutarnjom organizacijom, sistematizacijom i djelokrugom unutarnjih organizacionih jedinica osigurava se skladno i sustavno obavljanje djelatnosti Preduze"a u upravljanju Nacionalnim parkom «Una» (u daljnjem tekstu: Nacionalni Park).

Preduze"e kao cjelina i organizacijske jedinice povezane su me&usobno kako bi se u ostvarivanju djelatnosti odnosno programa za$tite, o'uvanja i promicanja Nacionalnog parka postigla $to vi$a razina stru'nog rada i $to bolji rezultati rada u upravljanju Nacionalnim parkom.

# lanak 6.



Unutarnje ustrojstvene jedinice Preduze"a su:

! Ured ravnatelja, - Slu%ba op"ih i zajedni'kih poslova,

! Ured izvr$nog ravnatelja za marketing finansije i prodaju ! Ured izvr$nog ravnatelja za za$titu, planiranje i razvoj

- Slu%ba nadzora, - Tehni'ka slu%ba i slu%ba odr%avanja, - Slu%ba stru'nih poslova za$tite prirode

Odjel za o'uvanje biolo$ke raznolikosti i ekolo$ku edukaciju, Odjel za kori$tenje prirodnih dobara

Ustrojstvene jedinice nemaju svojstvo pravne osobe i nemaju ovla$tenja u pravnom prometu. U unutarnjim ustrojstvenim jedinicama iz stavka 1. ovog 'lanka obavljaju se istovrsne skupine stru'nih,

administrativnih, tehni'kih i pomo"no-tehni'kih poslova.

# lanak 7. Ravnatelj Preduze"a odgovoran je za uspostavljanje i ostvarivanje primjerenog unutarnjeg ustrojstva, djelotvornu organizaciju rada i koordiniranje poslova unutarnjih ustrojstvenih jedinica.

Izvr$ni ravnatelj za za$titu, planiranje i razvoj odgovoran je za kvalitetno ostvarivanja programa za$tite, o'uvanja i promicanja Nacionalnog parka. Izvr$ni ravnatelj za marketing finansije i prodaju je odgovoran za vo&enje poslovne politike, a posebno planiranje rada Preduze"a, ostvarivanje programa, pra"enje rada te za upravljanje i vo&enje Preduze"a.

# lanak 8. Stru'ni voditelj upravlja Slu%bom za stru'ne poslove za$tite prirode pri 'emu vodi stru'ne poslove u svezi za$tite, o'uvanja i kori$tenja Nacionalnog parka, odgovoran je za ostvarivanje stru'ne razine tih poslova i koordinaciju stru'nih saradnika.

# lanak 9. #elnici unutarnjih ustrojstvenih jedinica u Preduze"u vode unutarnje ustrojstvene jedinice i svaki je odgovoran za rad unutarnje ustrojstvene jedinice iz njezinog djelokruga.

# lanak 10.

Preduze"e u planiranju i ostvarivanju svoje djelatnosti, odnosno programa za$tite, o'uvanja, i promicanja Nacionalnog parka neposredno sura&uje s nadle%nim Ministarstvima, njihovim tijelima, te tijelima dr%avne uprave sukladno Zakonu o za$titi prirode.

I I I . DJELOKRUG UNUTARNJIH USTROJSTVENIH JEDINICA

# lanak 11. 1. Ured ravnatelja U uredu ravnatelja obavljaju se administrativni i stru'ni poslovi za ravnatelja, protokolarni poslovi, poslovi u svezi odnosa sa sredstvima javnog priop"avanja, poslovi u svezi kontakata i komunikacija sa tijelima dr%avne uprave i lokalne samouprave, te drugim pravnim i fizi'kim osobama, poslovi evidencije i pohrane povjerljive po$te, kao i drugi stru'ni i administrativni poslovi u svezi s radom ravnatelja.

# lanak 12.

2. Ured izvr$nog ravnatelja za za$t itu, planiranje i razvoj Ured izvr$nog ravnatelja za za$titu, planiranje i razvoj obavlja stru'ne poslove koji se odnose na za$titu, o'uvanje i kori$tenje Nacionalnog parka, posebno poslove u svezi izrade plana upravljanja, programa za$tite, o'uvanja, kori$tenja i promicanja Nacionalnog parka, njegove provedbe, pra"enja stanja krajobraza, te %ivog i ne%ivog svijeta u


132

Nacionalnom parku, skrb o kapitalnim ulaganjima u Nacionalnom parku u svezi za$tite, o'uvanja i kori$tenja Nacionalnog parka kao i druge odgovaraju"e stru'ne poslove.

# lanak 13. 3. Slu%ba nadzora

Slu%ba obavlja poslove nadzora U Nacionalnom parku u svezi primjene Zakona o za$titi prirode i Pravilnika o unutarnjem redu u Nacionalnom parku „Una» Radi provo&enja poslova nadzora nadzorna slu%ba provodi odgovaraju"i upravni postupak, te poduzima zakonom propisane mjere protiv osoba koje su povrijedile zakon ili Pravilnik o unutarnjem redu.

# lanak 14. 4. Tehni'ka slu%ba i slu%ba odr%avanja Tehni'ka slu%ba obavlja poslove stru'ne i tehni'ke poslove u svezi odr%avanja objekata i opreme, odr%avanja vozila i opreme, odr%avanja prometnica i putova u Nacionalnom parku koje su u nadle%nosti Preduze"a, kao i druge tehni'ke poslove.

# lanak 15. 5. Ured izvr$nog ravnatelja za marketing finansije i prodaju Ured izvr$nog ravnatelja za marketing finansije i prodaju obavlja poslove u svezi s promicanjem Nacionalnog parka u zemlji i svijetu, organizira i provodi vo&enje i prihvat posjetitelja, nadzire turisti'ko-rekreativne djelatnosti, organizira i nadzire ugostiteljsko-turisti'ke djelatnosti, pribavlja sredstva putem sponzoriranja, donacija, organizira stru'na savjetovanja i simpozije, te ostale stru'ne i znanstvene, te kulturno-edukativne skupove. Slu%ba obavlja i druge poslove u svezi s promicanjem Nacionalnog parka.

# lanak 16.

6. Slu%ba op" ih i zajedni'kih poslova Slu%ba op"ih i zajedni'kih poslova obavlja administrativne, kadrovske, pravne, financijske, knjigovodstvene i ra'unovodstvene poslove, te poslove 'i$"enja poslovnih prostora Preduze"a.

IV. POLO)AJI ZVANJA SLU)BENIKA I RADNA MJESTA NAMJE!TENIKA – ovisno o dogovoru, potrebama i zahtjevima JP Una

# lanak 17.

Sistematizacijom polo%aja i zvanja slu%benika i radnih mjesta namje$tenika utvr&uju se poslovi koji se obavljaju u Preduze"u, uvjeti kojima trebaju udovoljavati slu%benici i namje$tenici da bi mogli obnavljati odre&ene poslove, posebno stru'na sprema, radno iskustvo, radno iskustvo i drugi posebni uvjeti, te potreban broj slu%benika i namje$tenika za obavljanje tih poslova.

# lanak 18.

Polo%aji i zvanja slu%benika i radna mjesta namje$tenika temelje se na unutarnjem ustroju Preduze"a i na poslovima koje se obavljaju u Preduze"u, a koji se utvr&uju na temelju djelatnosti odre&enih Statutom Preduze"a i ovim Pravilnikom.

# lanak 19. Pod poslovima koji se obavljaju u Preduze"u podrazumijeva se, u smislu odredaba ovog pravilnika skup trajnih i povremenih poslova koji se obavljaju radi upravljanja Nacionalnim parkom, odnosno ostvarivanja programa za$tite, o'uvanja i promicanja Nacionalnog parka.

# lanak 20.



Poslovi se razvrstaju u skupine po njihovoj srodnosti i predstavljaju odre&enje cjeline za 'ije je obavljanje potreban rad jednog ili vi$e slu%benika ili namje$tenika. Svaka skupina poslova ima svoj naziv koji se odre&uje prema sadr%aju poslova koji se u njenom okviru obavljaju, a sukladno zakonskim i drugim propisima.

# lanak 21. Za poslove svrstane u jednu skupinu i pod jednim nazivom utvr&uju se uvjeti kojima slu%benik ili namje$tenik treba udovoljiti da bi mogao obavljati te poslove. Uvjeti koji se utvr&uju ovise o vrsti poslova, slo%enosti, uvjetima rada na obavljanju poslova i drugim 'imbenicima koji su va%ni za obavljanje tih poslova.

# lanak 22.

Uvjeti za obavljanje tih poslova su:

- Stru'na sprema odnosno radna osposobljenost ste'ena radom na obavljanju odre&enih poslova - Potrebno radno iskustvo odnosno vrijeme provedeno na radu na istim ili srodnim poslovima - Znanja i vje$tine potrebne za obavljanje odre&enih poslova i - Zdravstvena sposobnost

# lanak 23.

Zvanja i polo%aji slu%benika u Preduze"u su: a) u I . vrsti zvanja:

- Ravnatelj - Izvr$ni ravnatelj za za$titu, planiranje i razvoj - Izvr$ni ravnatelj za marketing finansije i prodaju - Stru'ni voditelj - Voditelj rekreacije I. vrste - Glavni nadzornik – voditelj Slu%be nadzora I. vrste - Nadzornik I. vrste - !umar – I. vrste - Geolog – I. vrste - Biolog – ekolog I. vrste - Agronom I. vrste - Vodi' I. vrste - Kustos – prezentator prirodoslovne i etnolo$ke zbirke I. vrste

b) u I I . Vrsti zvanja:

- Vodi' II. vrste

c) u I I I . Vrsti zvanja: - Nadzornik III. vrste - Vodi' III. vrste - Djelatnik za za$titu i uzgoj %ivotinja III. vrste

# lanak 24.

Poslovi na radnim mjestima namje$tenika u Preduze"u su:

a) radna mjesta I . vrste:

-Voditelj protupo%arne za$tite I. vrste b) radna mjesta I I . vrste:

- Voditelj tehni'ke slu%be i slu%be odr%avanja II. vrste - Voditelj op"ih i zajedni'kih poslova II vrste - Voditelj ra'unovodstva II. Vrste

c) radna mjesta I I I . vrste

- Kontrolor recepcije i ulaznica III. vrste - Skladi$tar III. vrste


134

- Poslovi u ra'unovodstvu – ra'unovo&a III. vrste - Vatrogasac III. vrste - Voza' III. vrste - Prodava' suvenira III. vrste - #uvar III. Vrste - vrtlar

d) radna mjesta IV. vrste

- Pomo"no osoblje PKV - #ista'ica-NSS - Djelatnik na poslovima odr%avanja staza i gra&evinskih objekata-KV

# lanak 25.

Za polo%aje i zvanja slu%benika i radna mjesta namje$tenika utvr&ena 'lankom 23. i 24. ovog Pravilnika utvr&uje se opis poslova i zada"a, uvjeti rada i broj izvr$itelja kako slijedi:

Polo%aji i zvanja slu%benika i radna mjesta namje$tenika

Broj izvr$itelja

1.Ravnatelj

1 izvr$ i tel j

Poslovi i zada"e ravnatelja, te uvjeti za imenovanje propisani su Statutom Preduze"a.

2. Izvr$ni ravnatelj za za$t itu, planiranje i razvoj 1 izvr$ i tel j Poslovi i zadaci:

- vodi stru'ni rad Ustanove uz suglasnost ravnatelja - prati i prou'ava stanje prirode, predla%e i poduzima mjere za$tite - prati zakonske i druge propise iz svog djelokruga i predla%e njihovu dopunu ili izmjenu - prati obveze koje proisti'u iz ugovora o znanstveno-istra%iva'kim projektima - izra&uje analize i informacije iz podru'ja za$tite prirode - sura&uje s nadzornom slu%bom i ovla$tenim tijelima – inspekcijama s ciljem provo&enja efikasnije za$tite - u suradnji s nadle%nim tijelima za za$titu kulturne i prirodne ba$tine evidentira, prou'ava i prati stanje

spomenika kulture - predla%e i koordinira sve radnje vezane uz za$titu, odr%avanje i promicanje i edukaciju Nacionalnog parka - prati odvijanje svih oblika djelatnosti i aktivnosti , a posebno one koje imaju ili mogu imati utjecaja na

prirodne i druge vrijednosti Parka - uspostavlja informacijsko-dokumentacijski sustav na podru'ju za$tite - radi i druge poslove po nalogu pretpostavljenog - za svoj rad odgovoran je ravnatelju Preduze"a, te Upravnom vije"u

Uvjeti:

- VSS – biolo$kog /ekolo$kog/, $umarskog ili geolo$kog smjera - najmanje 5 godine radnog iskustva u struci - aktivno znanje jednog svjetskog jezika - poznavanje rada na PC-u

3. Stru'ni voditel j 1 izvr$ i tel j

- vodi, organizira, koordinira rad Odjelom za o'uvanje biolo$ke raznolikosti i ekolo$ku edukaciju - predla%e i koordinira istra%iva'ke aktivnosti u Nacionalnom parku uz suglasnost ravnatelja, a u prvom redu

zbog inventarizacije Nacionalnog parka - daje prijedloge za istra%ivanje i znanstvenu obradu iz djelokruga za$tite prirode (biolo$ke i krajobrazne

raznolikosti) -

Uvjeti:

- VSS – biolo$kog /ekolo$kog/, $umarskog ili geolo$kog smjera



- najmanje 5 godine radnog iskustva u struci - aktivno znanje jednog svjetskog jezika - poznavanje rada na PC-u

4. Izvr$ni ravnatelj za marketing f inansije i prodaju I . vrste 1 izvr$ i tel j Podaci i zadaci:

- vodi, organizira i koordinira rad Slu%be za promid%bene aktivnosti i ugostiteljsko-turisti'ku djelatnost - prati zakonske propise iz svog djelokruga rada i u suradnji s voditeljem op"ih i zajedni'kih poslova

odgovoran je za njihovu primjenu - vodi nabavu odabranih suvenira - odgovoran je za uredno i a%urno prikupljanje i uplatu dnevnog utr$ka - odgovoran je za pravovremenu nabavu promid%benih materijalai - odgovoran je za a%urno provo&enje administrativnih obveza Slu%be - daje podloge za propagandno-prezentacijske materijale - odgovoran je za primjerenu prezentaciju sadr%aja Nacionalnog parka - izra&uje analize i statisti'ka izvje$"a - daje podloge za unapre&enje Slu%be - odgovoran je za uredno i primjereno no$enje odora - prati stanje, potrebe i mogu"nosti unaprje&enja prihvata i prijevoza posjetitelja - daje prijedlog plana rada iz svog djelokruga - predla%e dinamiku uzimanja sezonskih djelatnika - sura&uje s turisti'kim agencijama - permanentno izvje$"uje ravnatelja o broju i strukturi posjetitelja - organizira i nadgleda rad ulaza i recepcija Nacionalnog parka - radi i druge poslove po nalogu pretpostavljenog - za svoj rad odgovoran je ravnatelju

Uvjeti:

- VSS ekonomskog ili ekonomskog-turisti'kog smjera - najmanje 3 godina radnog iskustva na poslovima iz djelokruga rada - poznavanje dva svjetska jezika - slu%enje osobnim ra'unalom - pokusni rad 4 mjeseca

5. !umar - I . vrste 1 izvr$ i tel j

Poslovi i zadaci: - vodi brigu o $umsko-vegetacijskim lokalitetima u cilju provo&enja preporuka i smjernica utvr&enih

Prostornim planom i Planom upravljanja Nacionalnog parka „Una», kao i provo&enju $umsko-gospodarske osnove.

- predla%e plan i program za$tite flore i vegetacije - odgovoran je za kontrolu provo&enja programa za unapre&enje i za$titu $uma Nacionalnog parka - radi statisti'ke izvje$taje iz svog djelokruga - skrbi o protupo%arnoj preventivi i protupo%arnoj za$titi - radi druge poslove po nalogu voditelja Slu%be - za svoj rad je odgovoran stru'nom voditelju

Uvjeti: - VSS $umarskog smjera - radno iskustvo od najmanje jedne godine na poslovima struke - poznavanje jednog svjetskog jezika - rad na osobnom ra'unalu - polo%en voza'ki ispit B kategorije - pokusni rad 4. mjeseca

6. Biolog - ekolog I . vrste 1 izvr$ i tel j

Poslovi i zadaci: - vodi brigu o stanju i promid%bi biolo$ko-ekolo$kih vrijednosti Nacionalnog parka „Una» - direktno radi na koordinaciji istra%ivanja i inventarizacije Parka u podru'ju biologije-ekologije


136

- radi i druge poslove po nalogu pretpostavljenog - za svoj rad je odgovoran stru'nom voditelju

Uvjeti: - VSS biolo$kog smjera - Radno iskustvo od najmanje jedne godine na poslovima struke - Poznavanje jednog svjetskog jezika - Rad na osobnom ra'unalu - polo%en voza'ki ispit B kategorije - Pokusni rad 4 mjeseca

7. Voditel j rekreacije I . vrste 1. izvr$ i tel j

Poslovi i zadaci:

- Rad na svim poslovima koji su u svezi s rekreativnom funkcijom Nacionalnog parka - Brine se o provo&enju Pravilnika o unutarnjem redu Nacionalnog parka, u svezi rekreativne funkcije

Nacionalnog parka - Radi i druge poslove po nalogu voditelja Slu%be - Za svoj rad odgovoran je Voditelju slu%be za promid%bene aktivnosti i ugostiteljsko-turisti'ku djelatnost i

stru'nom voditelju

Uvjeti: - VSS odgovaraju"eg smjera - najmanje 1 godina radnog iskustva na poslovima iz djelokruga rada - poznavanje jednog svjetskog jezika - polo%en voza'ki ispit B kategorije - pokusni rad 4 mjeseca

8. Geolog I . vrste 1. izvr$ i tel j

Poslovi i zadaci: - vodi brigu o stanju i promid%bi geolo$kih vrijednosti Nacionalnog parka „Una» - direktno radi na koordinaciji istra%ivanja i inventarizacija Parka u podru'ju geologije - radi i druge poslove po nalogu pretpostavljenog - za svoj rad odgovoran je stru'nom voditelju

Uvjeti:

- VSS geolo$kog smjera - Radno iskustvo od najmanje 1 godine na poslovima struke - Poznavanje jednog svjetskog jezika - Rad na osobnom ra'unalu - polo%en voza'ki ispit B kategorije - Pokusni rad 4 mjeseca

9. Vodi' I . vrste 1. izvr$ i tel j

Poslovi i zadaci: - U okviru Slu%be za promid%bene aktivnosti i ugostiteljsko-turisti'ku djelatnost provodi i koordinira rad

vodi'a Nacionalnog parka „Una», a u suradnji i pod nadzorom voditelja navedene Slu%be - Radi i druge poslove po nalogu pretpostavljenog - Za svoj rad odgovoran je voditelju Slu%be za promid%bene aktivnosti i ugostiteljsko-turisti'ku djelatnost

Uvjeti:

- VSS prirodoslovnog, turisti'kog ili jezikoslovnog smjera - Radno iskustvo od najmanje 1 godine na poslovima struke - Aktivno znanje dva svjetska jezika - Pokusni rad 4 mjeseca

10. Agronom I. vrste 1. izvr$ i tel j

Poslovi i zadaci: - Radi na poslovima agronomske struke



- Sura&uje s pravnim i fizi'kim osobama koji na podru'ju Nacionalnog parka obavljaju poljoprivredne djelatnosti

- Daje savjete i upute pravnim i fizi'kim osobama na podru'ju Nacionalnog parka koji obavljaju poljoprivredne djelatnosti

- Skrbi o za$titi autohtone poljoprivrede na podru'ju Nacionalnog parka - Obavlja i druge poslove po nalozima ravnatelja ili stru'nog voditelja

Uvjeti:

- VSS agronomskog smjera - Radno iskustvo od najmanje 1 godine u struci - Poznavanje 1 svjetskog jezika - Poznavanje rada na osobnom ra'unalu - Pokusni rad 4 mjeseca

11. Kustos - prezentator prirodoslovne i etnolo$ke zbirke I . vrste - Voditelj 1 izvr$ i tel j

Poslovi i zadaci: - radi na poslovima prezentacije kulturnih i prirodnih vrijednosti

Nacionalnog parka - po potrebi obavlja poslove vodi'a za kulturne vrijednosti Parka - radi i druge poslove po nalogu ravnatelja i stru'nog voditelja

Uvjeti:

- VSS prirodoslovnog smjera - polo%en stru'ni ispit za kustosa - aktivno znanje dva svjetska jezika - znanje rada na PC-u - pokusni rad 4 mjeseca 12. Voditel j protupo%arne za$t ite I . vrste 1 izvr$ i tel j

Poslovi i zadaci:

- odgovoran je za vo&enje i koordinaciju protupo%arne preventive i protupo%arne za$tite u Nacionalnom parku

- zadu%en je za izradu i izvr$enje godi$njeg Plana za$tite od po%ara, te primjenu Pravilnika o za$titi od po%ara u Nacionalnom parku „Una»

- odgovoran je provo&enje zakonskih propisa iz oblasti za$tite od po%ara - zadu%en je za osposobljenost zaposlenika Preduze"a u svezi s

problematikom iz svog djelokruga - prati razvoj i trendove iz svog djelokruga - radi statisti'ka i ostala izvje$"a u svezi s navedenom problematikom

- rad druge poslove po nalogu ravnatelja i stru'nog voditelja Uvjeti:

- VSS $umarskog, vatrogasnog ili kemijsko-tehnolo$kog smjera - 1 godina radnog iskustva na istim ili srodnim poslovima - polo%en ispit u MUP-u – za$tita od po%ara - poznavanje rada na PC - pokusni rad 4 mjeseca 13. Glavni nadzornik – voditelj Slu%be nadzora I . vrste 1 izvr$ i tel j

Poslovi i zadaci:

- vodi i koordinira Slu%bu nadzora i odgovoran je za provo&enje Zakona o za$titi prirode i Pravilnika o unutarnjem radu u Nacionalnom parku „Una»

- ovla$ten je za provo&enje nadzora utvr&enog Zakonom o za$titi prirode i Pravilnikom o unutarnjem radu u Nacionalnom parku „Una»

- radi i druge poslove po nalogu pretpostavljenog - za svoj rad odgovoran je Upravnom vije"u i ravnatelju

Uvjeti:

- VSS upravno-pravnog smjera ili smjera prirodnih znanosti


138

- radno iskustvo od najmanje 3 godine na poslovima struke - poznavanje jednog svjetskog jezika - poznavanje rada na PC-u - polo%en voza'ki ispit B kategorije - polo%en stru'ni ispit - pokusni rad 4 mjeseca

14. Nadzornik I . vrste 1 izvr$ i tel j

Poslovi i zadaci:

- provodi nadzor u Nacionalnom parku sukladno odredbama Zakona o za$titi prirode i Pravilnika o unutarnjem radu u Nacionalnom parku „Una» i Zakonu o za$titi prirode

- radi i druge poslove po nalogu pretpostavljenog - za svoj rad odgovoran je ravnatelju, glavnom nadzorniku i Upravnom vije"u

Uvjeti:

- VSS upravno-pravnog ili drugog odgovaraju"eg smjera - radno iskustvo od najmanje 1 godine na poslovima struke - poznavanje jednog svjetskog jezika - polo%en voza'ki ispit B kategorije - polo%en stru'ni ispit - poznavanje rada na PC-u - pokusni rad 4 mjeseca

15. Vodi' I I . vrste 1 izvr$ i tel j Poslovi i zadaci:

- radi na poslovima vo&enja posjetitelja po Nacionalnom parku za grupe posjetitelja ili pojedina'no

- radi i druge poslove po nalogu pretpostavljenog - za svoj rad odgovaran je voditelju Slu%be za promid%bene aktivnosti

Uvjeti:

- V!S turisti'kog ili prirodoslovnog smjera - radno iskustvo od najmanje 1 godinu dana na istim ili srodnim poslovima - aktivno znanje jednog svjetskog jezika - pokusni rad 2 mjeseca 16. Nadzornik I I I . vrste 5 izvr$ i tel ja

Poslovi i zadaci:

- provodi nadzor sukladno Zakonu o za$titi prirode i Pravilniku o unutarnjem radu u Nacionalnom parku „Una» i Zakonom o za$titi prirode

- radi i druge poslove po nalogu pretpostavljenog - za svoj rad odgovoran je ravnatelju i glavnom nadzorniku

Uvjeti:

- SSS odgovaraju"eg smjera - radno iskustvo od 1 godine na istim ili srodnim poslovima - poznavanje 1 svjetskog jezika - polo%en voza'ki ispit B kategorije - polo%en stru'ni ispit - pokusni rad 3 mjeseca 17. #uvari prirode II I vrste 2 izvr$ i tel ja

Poslovi i zadaci - obavljaju poslove 'uvanja i promicanja Nacionalnog parka, a osobito - planiranje, organiziranje i izvo&enje pou'nih $etnji u Parku - ekolo$ku poduku lokalnog stanovni$tva i posjetitelja, - skrb o sigurnosti posjetitelja - motrenje i pra"enje stanja biljnih i %ivotinjskih vrsta



- suradnju sa vlasnicima i korisnicima nekretnina u Parku - nadzor obavljanja dopu$tenih djelatnosti - obavljaju druge poslove po nalogu pretpostavljenih - za svoj rad odgovorni su stru'nom voditelju i glavnom nadzorniku Uvjeti: - SSS odgovaraju"eg smjera

- radno iskustvo od 1 godine na istim ili srodnim poslovima - poznavanje 1 svjetskog jezika - polo%en voza'ki ispit B kategorije - pokusni rad 3 mjeseca

18. !umarski tehni'ar I I I . vrste 1 izvr$ i tel j Poslovi i zadaci:

- radi na konkretnim poslovima za unapre&enje $umama kao temeljnog fenomena Nacionalnog parka „Una», a pod stru'nim nadzorom $umara I. vrste

- radi i druge poslove po nalogu pretpostavljenog - za svoj rad odgovoran je stru'nom voditelju i voditelju Tehni'ke

slu%be Uvjeti:

- SSS $umarskog smjera - pokusni rad 2 mjeseca 19. Vodi' I I I . vrste 4 izvr$ i tel ja

Poslovi i zadaci:

- radi na svim poslovima vo&enja i prezentacije u Parku i u svezi s Parkom

- radi i druge poslove po nalogu pretpostavljenog - za svoj rad odgovoran je voditelju Slu%be promid%benih aktivnosti

Uvjeti:

- SSS odgovaraju"eg smjera - poznavanje jednog svjetskog jezika - polo%en voza'ki ispit B kategorije - pokusni rad 2 mjeseca 20. Djelatnik za za$t itu i uzgoj % ivotinja I I I . vrste 1 izvr$ i tel j

Poslovi i zadaci:

- obavlja poslove na za$titi i odr%avanju %ivotinjskog svijeta Nacionalnog parka

- radi i druge poslove po nalogu pretpostavljenog - za svoj rad odgovoran je stru'nom voditelju i drugoj ovla$tenoj osobi

Uvjeti:

- SSS/KV odgovaraju"eg smjera - polo%en voza'ki ispit B kategorije - pokusni rad 2 mjeseca 21. Voditel j op" ih i zajedni'kih poslove II . vrste 1 izvr$ i tel j

Poslovi i zadaci:

- vodi, organizira i koordinira rad Slu%be op"ih i zajedni'kih poslova - prati zakonske propise iz svog djelokruga i odgovoran je za njihovu


140

primjenu - odgovoran je za uredno i a%urno izvr$avanje obveza prema

nadle%nim tijelima, bankama i poslovnim suradnicima - odgovaran je za pravovremenu naplatu ispostavljenih ra'una - odgovoran je za pravovremeno i uredno osiguranje imovine

Preduze"a - vodi poslove nabave roba i usluga

- sudjeluje u osiguranju financijskih sredstava za redovito poslovanje kao i u pogledu investicija i investicijske izgradnje

- odgovoran je za provedbu odluka ravnatelju na podru'ju financijske politike, knjigovodstva i njihovu zakonitost

- izra&uje analize, te statisti'ka i druga izvje$"a - organizira i vodi informacijski sustav iz svog djelokruga - izra&uje periodi'ni obra'un i zavr$i ra'un i odgovoran je za njihovu

pravovremenu predaju nadle%nim tijelima - organizira i rukovodi poslovima inventure - prati i analizira likvidnost Preduze"a, te pravovremeno djeluje - vodi op"e, kadrovske i pravne poslove Preduze"a - vodi poslove nabave - izra&uje ugovore, dozvole i ostala odobrenja - vodi sve sudske sporove, izra&uje prijave, tu%be, odgovore na %albu i sl. - izra&uje sve vrste rje$enja ugovora i odluka u svezi radnog odnosa - odgovoran je za pridr%avanje od ravnatelja utvr&enog ku"nog reda - odgovoran je za ispravnost, 'isto"u i primjeren izgled upravne zgrade - obavlja poslove tajnika Preduze"a - za svoj rad odgovaran je ravnatelju

Uvjeti:

- V!S pravnog ili ekonomskog smjera - radno iskustvo od 3 godine na poslovima struke - slu%enje osobnim ra'unalom - poznavanje jednog svjetskog jezika - pokusni rad 4 mjeseca 22. Voditel j ra'unovodstva I I . vrste 1 izvr$ i tel j

Poslovi i zadaci:

- obavlja kontriranje prema izvornoj uredskoj dokumentaciji - kontrolira jesu li navedeni dokumenti uredno likvidirani - obavlja knji%enja - kontrolira analiti'ke sa sinteti'kim evidencijama i usugla$ava ih - nakon knji%enja dokumentaciju sustavno arhivira u dogovoru s

pomo"nikom ravnatelja za op"e i zajedni'ke poslove - otvara i zatvara poslovne knjige - vr$i obra'un pla"a i izra&uje platne liste - prima preglede prisustva na radu, kontrolira i uspore&uje ih s

odsustvovanjima s radnog mjesta - odgovoran je za adekvatno provo&enje svih vrsta obustava

- vodi liste materijalnih zadu%enja za pojedine djelatnike - vr$i nabavu uredskog materijala za pojedine djelatnike - radi i druge poslove po nalogu pretpostavljenog - za svoj rad odgovoran je ravnatelju i voditelju op"ih i

zajedni'kih poslova Uvjeti:

- V!S ekonomskog smjera - 1 godina radnog iskustva na poslovima iz struke - slu%enje osobnim ra'unalom - pokusni rad 3 mjeseca 23. Voditel j Tehni'ke slu%be i



slu%be odr%avanja I I . vrste 1 izvr$ i tel j

Poslovi i zadaci: - koordinira i radi na svim poslovima odr%avanja Parka, objekata i

opreme - odgovoran je za ispravnost vozila Preduze"a - u okviru problematike odr%avanja vozila upu"uje ih na godi$nji i

periodi'ne preglede, servisiranje i sl. - kontrolira i analizira putne radne liste i utro$ak goriva - tako&er je zadu%en za pravovremen, siguran i ispravan transport po

Parku posebno uklju'uju"i transport konjima - zadu%en je za sigurnost svih posjetitelja, te za akcije tra%enja i

spa$avanja istih - zadu%en je za prohodnost cesta, putova i staza u Parku, te s tim u

svezi sura&uje s nadle%nim pravnim osobama zadu%enim za odr%avanje cesta i putova

- zadu%en je funkcioniranje sustava veza - zadu%en je za provedbu mjera za$tite na radu - radi i druge poslove po nalogu pretpostavljenog - za svoj rad odgovoran je ravnatelju

Uvjeti:

- V!S tehni'kog smjera - 1 godina radnog iskustva na istim ili srodnim poslovima - poznavanje 1 svjetskog jezika - pokusni rad 3 mjeseca 24. Kontrolor ulaza (recepcija) I I I . vrste 3 izvr$ i tel ja

Poslovi i zadaci:

- odgovoran je za stanje i rad ulaza (recepcija) u Park obavlja prodaju ulaznica u Nacionalnom parku

- u slu'aju nedopu$tenog ulaza u Park izvje$"uje nadzornike - daje osnovne informacije posjetiteljima - obavlja prodaju suvenira - specificira novac i predaje dnevni utr%ak - daje dnevna izvje$"a o stanju kontroliranih dnevnih ulazaka u Park,

te o napla"enim ulaznicama za organizirane grupe i pojedince - brine o 'isto"i i estetskom izgledu recepcije - informira posjetitelje o izletima i sadr%ajima u Nacionalnom parku - radi i druge poslove po nalogu pretpostavljenog - za svoj rad odgovoran je voditelju Slu%be za promid%bene aktivnosti

Uvjeti:

- SSS/KV odgovaraju"eg smjera - 2 godine radnog iskustva na istim ili srodnim poslovima - poznavanje jednog svjetska jezika - pokusni rad 2 mjeseca 25. Ra'unovo&a – blagajnik I I I . vrste 1 izvr$ i tel j

Poslovi i zadaci: - obavlja sve administrativno-ra'unovodstvene poslove Preduze"a - obavlja blagajni'ke poslove - obavlja i druge poslove po nalogu pretpostavljenog - za svoj rad odgovoran je voditelju ra'unovodstva i voditelju

op"ih i zajedni'kih poslova Uvjeti:

- SSS ekonomskog smjera ili drugog odgovaraju"eg smjera - 1 godina radnog iskustva na istim ili srodnim poslovima - pokusni rad 2 mjeseca 26. Vatrogasac I I I . vrste 1 izvr$ i tel j


142

Poslovi i zadaci:

- svi radovi na protupo%arnoj za$titi - ostali radovi na odr%avanju i transportu po Parku - sudjeluje u potra%nim i u akcijama spa$avanja - izvan protupo%arne sezone radi na radovima koji su bitni za

protupo%arnu preventivu - poma%e vodi'ima pri vo&enju posjetitelja - radi i druge poslove po nalogu pretpostavljenog - odgovoran je voditelju protupo%arne za$tite, te voditelju Tehni'ke

slu%be i slu%be odr%avanja Uvjeti:

- KV - pokusni rad 1 mjesec 27. Djelatnik za odr%avanje staza, putova i gra&evinskih objekata I I I . vrste 2 izvr$ i tel ja

Poslovi i zadaci:

- radi na odr%avanju staza, putova i gra&evinskih objekata u Parku - posebno vodi ra'un prohodnosti i ure&enosti staza i putova u

Nacionalnom parku - radi i druge poslove po nalogu pretpostavljenog - za svoj rad odgovoran je voditelju Tehni'ke slu%be

Uvjeti:

- SSS/KV odgovaraju"eg zanimanja - pokusni rad 1 mjesec 28. Voza' - I I I . vrste 2 izvr$ i tel j

Poslovi i zadaci:

- obavlja poslove voza'a - obavlja manje intervencije na vozilima - odgovoran je za primjeren izgled vozila - prati propise iz podru'ja sigurnosti prometa - radi i druge poslove po nalogu pretpostavljenog - za svoj rad odgovoran je voditelju Slu%be za op"e i zajedni'ke

poslove Uvjeti:

- SSS/KV odgovaraju"eg smjera - 1 godina radnog iskustva na istovrsnim poslovima - polo%en voza'ki ispit B kategorije - pokusni rad 1 mjesec 29. Skladi$tar I I I . vrste 1 izvr$ i tel j

Poslovi i zadaci:

- radi na nabavi i skladi$tu - radi i druge poslove po nalogu pretpostavljenog - za svoj rad odgovoran je voditelju Slu%be op"ih i zajedni'kih poslova

Uvjeti:

- SSS/KV odgovaraju"eg smjera - 1 godina radnog iskustva na istovrsnim ili srodnim poslovima - pokusni rad 1 mjesec 30. Prodava' suvenira I I I . vrste 1 izvr$ i tel j

Poslovi i zadaci:

- prodaja suvenira u suvenirnici Parka - davanje informacija o Parku



- radi i ostale poslove po nalogu pretpostavljenog - za svoj rad odgovoran je voditelju Slu%be za promid%bene aktivnosti

Uvjeti:

- SSS odgovaraju"eg smjera - poznavanje 1 svjetskog jezika - pokusni rad 1 mjesec 31. vrtlar 1 izvr$ i tel j

Poslovi i zadaci:

- vrtlarski poslovi - radi ostale poslove po nalogu pretpostavljenog - za svoj rad odgovoran je voditelju Tehni'ke slu%be

Uvjeti:

- SSS/KV odgovaraju"eg smjera - 1 godina radnog iskustva na istovrsnim ili srodnim poslovima 32. Pomo"no osoblje PKV 2 izvr$ i tel ja

Poslovi i zadaci:

- svi pomo"ni poslovi bilo koje vrste u Parku i u Preduze"u - radi i druge poslove po nalogu pretpostavljenog - za svoj rad odgovoran je voditelju Slu%be

Uvjeti:

- PKV - pokusni rad 1 mjesec 33. # ista" ica NSS 1 izvr$ i tel j

Poslovi i zadaci:

- obavlja poslove 'i$"enja prostorija upravne zgrade Preduze"a Nacionalnog parka

- odgovara za imovinu Preduze"a za vrijeme svoje prisutnosti - brine o 'isto"i i urednosti sanitarnog 'vora, te potpisuje listu nadzora

tih prostorija - 'isti prilaze objektu - radi i druge poslove po nalogu pretpostavljenog - za svoj rad odgovorna je pomo"niku ravnatelja za op"e i

zajedni'ke poslove Uvjeti:

- NSS - pokusni rad 1 mjesec

# lanak 26. Na polo%aje i zvanje slu%benika i radna mjesta namje$tenika utvr&ena ovim Pravilnikom rasporedit "e se

zaposlenici Preduze"a prema stru'noj spremi, radnom sta%u i radnim sposobnostima, s kojima "e ravnatelj Preduze"a zaklju'iti ugovor o radu.

Ugovorom o radu koji se sklapa sa slu%benikom i namje$tenikom odre&uje se i unutarnja ustrojstvena jedinica Preduze"a u koju se slu%benik raspore&uje na polo%aj i zvanje, a namje$tenik na radno mjesto.

U okviru istog polo%aja, slu%benici ili namje$tenici mogu se trajno ili privremeno rasporediti na drugo radno mjesto u istoj ili drugoj ustrojstvenoj jedinici.

# lanak 27.

Postoje"e radno mjesto u Preduze"u mo%e se ukinuti usljed:


144

- ukidanja unutarnje ustrojstvene jedinice, - unapre&enja organizacije rada, - trajnog smanjenja obima poslova Preduze"a

O na'inu rje$avanja pitanja iz stavka 1. ovoga 'lanka odlu'uje Upravno vije"e na prijedlog ravnatelja.

# lanak 28.

U slu'aju privremenog pove"anja obima poslova u Preduze"u, a koje ne"e biti mogu"e obaviti raspolo%ivim slu%benicima ili namje$tenicima, ravnatelj Preduze"a "e odlu'iti o potrebi zapo$ljavanja novih slu%benika ili namje$tenika na odre&eno vrijeme, te "e se s tim zaposlenicima zaklju'iti ugovor o radu na odre&eno vrijeme.

V. OVLA!TENJA I ODGOVORNOSTI U OBAVLJANJU POSLOVA I ZADA(A PREDUZE(A

# lanak 29.

Ustanovu vodi i zastupa ravnatelj.

Ovla$tenja ravnatelja utvr&ena su zakonom i Statutom Preduze"a.

Ravnatelj za svoj rad odgovara nadle%nom Ministarstvu i Upravnom vije"u.

Ravnatelj je ovla$ten davati slu%benicima i namje$tenicima naloge i upute za rad, te za obavljanje poslova i zada"a na koje su raspore&eni.

Stru'ni voditelj vodi i nadzire obavljanje stru'nih poslova za$tite, o'uvanja i kori$tenja Nacionalnog parka.

Glavni nadzornik vodi poslove nadzora i odgovara za rad nadzorne slu%be (nadzornika).

#elnici ustrojstvenih jedinica ovla$teni su odre&ivati prioritet izvr$avanja pojedinih poslova i zadataka.

#elnici unutarnjih ustrojstvenih jedinica odgovaraju za poslove unutarnjih ustrojstvenih jedinica koje vode.

# lanak 30.

U slu'aju potrebe izvr$enja planiranih ili neodlo%nih poslova za$tite, o'uvanja i promicanja, kao i poslova nadzora, na prijedlog 'elnika unutarnjih ustrojstvenih jedinica, ravnatelj je ovla$ten slu%benike i namje$tenike privremeno rasporediti na drugo radno mjesto, iste ili druge ustrojstvene jedinice, u pravilu na radno mjesto iste vrste.

Iznimno, slu%benici i namje$tenici mogu se privremeno rasporediti na radno mjesto ni%e vrste, ali im pripada pravo na pla"u dotada$njeg polo%aja ili radnog mjesta.

# lanak 31.

U slu'aju potrebe izvr$enja planiranih ili neodlo%nih poslova, 'elnici ustrojstvenih jedinica mogu izvr$enje pojedinih poslova povjeriti slu%benicima i namje$tenicima, izvan poslova koji su u ovom Pravilniku posebno navedeni za pojedino radno mjesto.

# lanak 32.

Nalozi za izvr$avanje poslova i zadataka iz 'lanka 30. i 31. ovog Pravilnika u pravilu se daju u pisanom obliku.



# lanak 33.

Slu%benici i namje$tenici du%ni su savjesno i pravodobno obavljati povjerene poslove i zada"e, po$tuju"i propise, pravila struke i naloge ravnatelja, odnosno druge ovla$tene osobe.

Za svoj rad slu%benici i namje$tenici odgovorni su pretpostavljenom voditelju i ravnatelju.

# lanak 34.

Ako slu%benik ili namje$tenik smatra da su nalazi ili upute ravnatelja, ili drugog nadle%nog 'elnika za izvr$avanje poslova i zada"a suprotni propisu i pravilima struke, ili da bi uslijed njihova pridr%avanja mogla nastati $teta, du%an je na to upozoriti ravnatelja ili drugog 'elnika.

Ponovi li ravnatelj ili drugi nadle%ni 'elnik svoj nalog ili uputu u pisanom obliku, slu%benik ili namje$tenik odgovara ravnatelju ili drugoj ovla$tenoj osobi, koji su ovla$teni protiv zaposlenika poduzeti zakonom propisane mjere.

VI. RADNO VRIJEME PREDUZE(A

# lanak 35.

Radno vrijeme slu%benika i namje$tenika zapo'inje radnim danom u 8,00 sati i traj do 16,00 sati.

Odlukom ravnatelja mo%e se za pojedine zaposlenike utvrditi radno vrijeme prije odnosno nakon zavr$etka radnog vremena utvr&enog stavkom 1.. ovoga 'lanka, s time da to odstupanje ne mo%e biti dulje od 1 sata.

Ravnatelj mo%e zbog potreba rada Preduze"a odrediti i rad pojedinih slu%benika i namje$tenika subotom i nedjeljom o 'emu je du%an izvijestiti Upravno vije"e.

U sklopu radnog vremena iz stavka 2. i 3. ovoga 'lanka realiziraju se sve djelatnosti Preduze"a.

Odlukom Upravnog vije"a, na prijedlog ravnatelja mo%e se utvrditi i druga'iji raspored radnog vremena u tijeku dana ili tjedna.

# lanak 36.

Pravilima o radu Preduze"a koje donosi ravnatelj Preduze"a pobli%e se ure&uju pitanja u svezi na'ina rada i ku"nog reda.

VII . JAVNOST RADA

# lanak 37.

Rad Preduze"a je javan.

O radu Preduze"a izvje$"uje se javnost putem sredstava javnog priop"avanja.

Preduze"e je du%na podnositi odgovaraju"a izvje$"a nadle%nom Ministarstvu, te drugim tijelima dr%avne uprave u skladu s djelokrugom njihova rada, na na'in propisan Statutom Preduze"a.


146

VIII . PRIJELAZNE I ZAVR!NE ODREDBE

# lanak 38.

Ovaj Pravilnik je donesen kad ga osvoji Upravno vije"e na prijedlog ravnatelja.

Izmjene i dopune ovoga Pravilnika obavljaju se na na'in i u postupku koji je propisan za njegovo dono$enje.

# lanak 39.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja na oglasnoj plo'i.

PREDSJEDNIK UPRAVNOG VIJE(A

????? ????? dipl. in%.

Broj: ??/??

??.??.20??.

Ovaj pravilnik objavljen je dana __________ 20??. godine, na oglasnoj plo'i Javnog Preduze"a Nacionalni park «Una », te je stupio na snagu dana ___________. 2004. godine.

R A V N A T E LJ



Dodatak 8: Formular za procjenu prijetnji – TRA

TRA Radni list /Strana A

NAZIV LOKACIJE:

OPIS LOKACIJE:

PERIOD PROCJENE: DO POPUNJENO POPUNIO:

RANGIRANJE KRITERIJA PRIJETNJE POVR!INA INTENZITET HITNOST

UKUPNO RANGIRANJE

% SMANJENJA PRIJETNJE

SIROVI REZULTAT

A B C D E F

G

Ukupno

FORMULA TRA INDEKSA UKUPNI SIROVI REZULTAT

UKUPNO RANGIRANJE

PRERA"UNATO U PROCENAT

TRA

INDEX

IZRA"UNAVANJE TRA INDEKSA x 100 = %


148

TRA Radni list/Strana B

OBJA!NJENJE PRIJETNJI

PRIJETNJA

100% SMANJENJE =

A

PRIJETNJA

100% SMANJENJE =

B

PRIJETNJA 100% SMANJENJE =

C

PRIJETNJA

100% SMANJENJE =

D

PRIJEETNJA 100% SMANJENJE =

E

PRIJETNJA 100% SMANJENJE =

F

PRIJETNJA

G

100% SMANJENJE = Imajte na umu da va! projekt mo"e imati samo 2 – 3 prijetnje ili #ak 10. Stoga, prilagodite ovaj radni list svojim potrebama.



Dodatak 9. Lista u'esnika u radionicama u svhru izrade Plana

Lista u!esnika na prvim radionicama odr"anim 10.11.2010 u Kulen Vakufu, Martin Brodu i Biha#u

KULEN VAKUF (10.11.2010. 12:00)

Ime i prezime Mjesto stanovanja Zanimanje Organizacija

Hrnji" Mujo Kulen Vakuf Poljoprivrednik/ nezaposlen Lova'ko dru$tvo Biha"

Omer&i" Safet Kulen Vakuf Radnik

Rami" Mahmut Kulen Vakuf Dipl. Ekonomista/ penzioner Crveni kri% op"ine Biha"

Hand%i" Muhamed Kulen Vakuf Penzioner Ribolovac

Caroline van Bekhame Cornelis Kulen Vakuf Prevodilac

)eri" Enes Biha" In%injer st BH MAC Biha"

Mukanovi" Merima Kulen Vakuf Nezaposlena

Hand%i" Damir Kulen Vakuf Pravnik/ nezaposlen

Hamzagi" Jasim Kulen Vakuf nezaposlen

Esad Seferovi" Kulen Vakuf Udru%enje - Ekologija i turizam K. Vakuf

Kurtagi" Senad Kulen Vakuf Vodi' Doma"a radinost Kurtagi" Senad

Alija Dervi$evi" Kulen Vakuf Vatrogasna brigada Predsjednik MZ-a Kulen Vakuf

Galijasini" Ale Kulen Vakuf Penzioner, VSS

Selimovi" Denijal Biha" Inspektor deminer BH MAC Biha"

Goreti" Hasan Biha" Inspektor deminer BH MAC Biha"

Hesi" Almir Kulen Vakuf SSS UG EKO TUR, Kulen Vakuf

Ibrahim Lepirica Kulen Vakuf Penzioner

Muhamed Bitanovi" Kulen Vakuf Penzioner

Ante Marjanovi" Biha" Ministarstvo privrede USK

Dedo Demirovi" Kulen Vakuf Radnik

Kemal !trkljevi" Kulen Vakuf Radnik Ing. ma$ MZ Kulen Vakuf

Rasim Rami" Kulen Vakuf Ugostitelj DOO Hakan, Kulen Vakuf

Sedi" Jena Kulen Vakuf Ugostitelj Doo KIK

Emina Hakljevi" Kulen Vakuf Dipl. ECC/nezaposlen

Mersad Ma$inovi" Kulen Vakuf Student Udru%enje - Ekologija i turizam K. Vakuf

MARTIN BROD (10.11.2010. 15:00)


Majstorovi" )eljko Drvar Gra&evinski tehni'ar

Babi" Veljko Martin Brod Ugostitelj Cor Una

)eljkovi" Milan Martin Brod TV mehani'ar

Karanovi" ,oko Martin Brod Penzioner

Milan Kne%evi" Martin Brod Deminer

Jovica Medi" Martin Brod Radnik u ribogojili$tu


150

Rodi" Zoran

Relji" Bogdan

Ante Marjanovi" Biha" Dipl. Pravnik Ministarstvo privrede USK

Mirzet Mujad%i" Biha" Direktor Zavoda za za$titu kulturnog naslje&a

Kulturno naslje&e

Relji" Dejan Martin Brod

Drabac ,urat Martin Brod

Karanovi" Ratko Martin Brod Penzioner

Medi" Simo Nezaposlen

BIHA& (10.11.2010. 18:00)


Said Muji" Cazin Dr%avni slu%benik Op"ina Cazin

Mehira Kapi" Cazin Pomo"nik na'elnika Op"ina Cazin

Mahamed Taletovi" Biha" SS Slu%ba za za$titu zdravlja SNR Elektrodistribucija Biha"

Senka Alijagi" Biha" SS Slu%ba za za$titu zdravlja SNR Elektrodistribucija Biha"

Muhamed Ibrahimpa$i" Biha" Op"ina Biha"

Zlatan #izluk Biha" Op"ina Biha"

Senad Tuti" Biha" Tehnolog Kantonalno minist. poljoprivrede, vod.i $um.

Mirko Jandri" Biha" Arhitekt Rotary Club

Mejasa Dupanovi" Biha" Nastavnik Unski smaragdi

Vildana Alibabi" Biha" Univerzitetski profesor EKUS

Adnan (ehaji" Biha" Ekonomski fakultet

Ermin Sipovi" Biha" KES limit

Mirela Alijagi" Biha" Ekonomist Op"ina Biha"

Haris Had%ihajdarevi" Biha" Aeroklub Biha"

Fehim Filekovi" Biha" !umski tehni'ar Lova'ka organizacija Biha"

Denis Remi" Biha" Student Planinarsko dru$tvo Horizont

Edvin Pa'i" Biha" Referent Planinarsko dru$tvo Horizont

Azra Kora' Sarajevo Uprava

Abdihod%i" Irena Biha" Dipl. Ing $umarstva !PD Unskosanske $ume

Alojz Amir Biha" Dipl. Ing $umarstva !PD Unskosanske $ume

Haris Komi" Biha" Plod

Muharem Kartal Biha" Mr. Sc teh znanosti Kucz usk

Nipli" Mithad Biha" Med. Tehni'ar USR Una, Biha"

Tahri" Rifat Biha" Ekonomista Riz Krajina Biha"

Arijana Voji" Biha" Dipl. ECC Turisti'ka zajednica USK

Hanka Gonulovi" Biha" Dipl. ECC Turisti'ka zajednica USK

D%aferovi" Aida Biha" Biotehni'ki fakultet

Jasmina Ibrahimpa$i" Biha" Biotehni'ki fakultet

Dedi" Amir Biha" Dipl. ECC 'lan nadzornog odbora NP



Popis u#esnika radionice odr$ane 30.03.2011. u Martin Brodu

Redni broj Ime i prezime Institucija/tvrtka

1. Du$ko Tahkovi" -

2. Savka Paji" -

3. - -

4. Bogdan Relji" -

5. - -

6. Milan Kne%evi" -

7. Veljko Aleksi" -

8. )eljko Majstorovi" -

9. Milan Radi" - Popis u#esnika radionice odr$ane 30.03.2011. u Kulen Vakufu


1. Senad Kurtavi" Doma"a radinost

2. Damir Hand%i" -

3. Alija Dervi$evi" Predstavnik MZ Kulen Vakuf

4. A. Sedi" Doo-Sedi"-S

5. Ibrahim Begi" MZ Ora$ac

6. Dinko Boj'i" -

7. Kemal !iljdedi" Student gra&evine

8. Sabahudin Duranovi" Elektroni'ar automobila

9. Jasmin Homzagi" -

10. Safet Omerdi" poduzetnik Popis u#esnika radionice odr$ane 30.03.2011. u Biha"u


1. Mirnes Alaki" !PD „ Unsko-Sanske $ume“ doo Bojanska Krupa

2. - !PD „US!“ P. „!um.“ Biha"

3. Zrinka Deli" Plod centar Biha"

4. Mirela Alijagi" Op"ina Biha"

5. Ermin Cipovi" Kes „Limit“ Biha"

6. Adnan Imamovi" GSS Biha"

7. Arijana Voji" Turisti'ka zajednica UGK-a

8. Alma Topi" Regionalna deponija „Us-reg-dep“ doo

9. Mejasa Dupanovi" „Unski smaragdi“

10. - Lisr-Una-Biha"

11. Mirzet Munad%i" Zavod za za$titu kulturnog naslije&a

12. Hanka Mu$inbegov Federalno ministarstvo prostornog ure&enja

13. Muhamed Ibrahim Pa$i" -

14. Radoslav Franji" Min. Gr. UGK-a

15. Zlatan Lazarevski

16. Senad Zuli" -


152

17. Senad Tuti" Ministarstvo polj.

18. Amir Dedi" JP NP Una

19. Amir Had%i" JP NP Una

20. Nermin Deli" JP NP Una

21. Irena Abdihod%i" !PD Unsko-sanske $ume B. Krupa

22. Sabahudin Solakovi" !PD Unsko-sanske $ume B. Krupa

23. Rasim Mehmedovi" !PD Unsko-sanske $ume B. Krupa

24. Amarildo Muli" Optika Biha"

25. Adem Ibuki" -

26. Zijad Tahri" Riz-Krajina

27. !emsudin Bajri" -

28. Elvira (ati"-Kajtazovi" Ekonomski fakultet Biha"

29. Mirela Kljaji"- Dervi" Ekonomski fakultet Biha"

30. Anto Marjanovi" Nadzorni odbor NP Una

31. - Min. privrede



Prilog 1. Granice i zone za$tite NP Una

!"#"$%&'()*+'+,-%$,-.()(/(&+0%)+)-1$+2*%

Una MP FINAL

Documents