Tipologija naučnih radova Naučna, stručna, naučno- stručna djela
Tipologija naučnih radova
Naučna, stručna, naučno-stručna djela
Naučna djela• djelo koje se primjenom naučnih metoda i
postupaka otkrivaju određene nepoznate činjenice, zakonitosti i teorije, a koje čitalac primjenom istog postupka može provjeriti ili doći do istog rezultata
• Istraživač mora voditi računa o objektivnosti istraživanja i ponuditi dovoljno relevantnih informacija o rezultatima istraživanja na temelju kojih drugi istraživači mogu:
a) ocijeniti tok razmišljanjab)Ponoviti postupak ili eksperimentc) Izvršiti procjenu rezultata ili zaključaka
• Naučno djelo sadržava elemente originalnosti i objektivnosti i daje doprinos povećanju ukupnog fonda naučne spoznaje
• Originalnost- iskazivanje novih, nepoznatih rezultata, odnosno iskazivanje novih teorijski pristupa u dolasku do naučne istine
• Naučna djela su: monografije, naučni članci, naučne studije, doktorske disertacije i patenti
Monografija• predstavlja naučno djelo u kojem se iscrpno i
sveobuhvatno razmatra određeno pitanje, predmet, proces ili biografija neke ličnosti
• Istraživač treba da vodi računa o planu istraživanja i da obuhvati sve relevantne činjenice istraživane pojave
• Monografija je iscrpan istraživački poduhvat koju piše jedan ili više autora
• Svrstava se u red dominantnih naučnih publikacija• Zamjenjuje naučne rasprave i traktate koji su bili
popularni u ranijem razdoblju
Naučni članak• je pisani istraživački rad koji sadrži originalne naučne
rezultate istraživanja, a koji se objavljuje u publikaciji koja je dostupna naučnoj javnosti
• Sadržaj rada mora predstavljati logičnu, istinitu i jasnu cjelinu
• Autor treba da predoči metode koje je koristio u svom istraživanju i da koristi odgovarajući pojmovno-kategorijalni aparat
• Na kraju članka predstavlja javnosti naučne rezultate do kojih je došao
• Vrste naučnih članaka:1. Originalni-izvorni naučni članak2. Preliminarno saopćenje3. Pregledni članak
• Originalni naučni članak- predstavlja pisani radu kojem se izlažu i opisuju novi rezultati naučnog istraživanja. To su radovi koji nisu ranije objavljivani ili su objavljivani, ali imaju drugi pristup čime daju doprinos naučnoj spoznaji
• Preliminarno saopćenje- je vrsta naučnog rada u kojem je iznesen određeni broj informacija, ali bez dovoljno pojedinosti koje bi čitaocu omogućile provjeru iznesenog na način kao u originalnom članku
• Pregledni članak- je vrsta naučnog rada koji obrađuje neko posebno pitanje o kojem je već javno iznesena informacija, ali se u ovom radu izvorno analizira i raspravlja, s prijedlogom daljeg istraživanja. Autor treba navede sve izvore informacija koje je koristio, time rad dobiva kvalifikaciju naučnog članka
Naučna studija
• je zaokružena naučnoistraživačka cjelina s teorijskim ili praktičnim doprinosom koja donosi nove i originalne naučnoistraživačke rezultate
• Strukturu čine nekoliko naučnih zadataka do čijih se rješenja dolazi istraživanjem, a koji su usmjereni ka istom cilju
• Pisani je rad većeg broja autora koja je rezultat dugogodišnjeg istraživanja
Doktorska disertacija• je originalno naučno djelo koja je zasnovano na
fundamentalnim naučnim istraživanjima, a koje uz primjenu različitih naučnih metoda omogućava otkrivanje novih naučnih činjenica, pojava, zakonitosti i teorija
• Predstavljaju bitan doprinos nauci u teorijskom i praktičnom smislu
• Pišu se pod mentorstvom stručne osobe iz oblasti koja se istražuje
• Odbrana je javna i vrši se pred odgovarajućom komisijom
Patenti• su naučni izumi ili pronalasci čiji su autori zadržali
ekskluzivno pravo korištenja u određenom vremenskom periodu putem pravnog akta
• Predstavljaju važan izvor informacija u nauci ( posebno tehničke, biotehničke i medicinske nauke)
• Tekstovi se objavljuju u publikacijama• Postoji baza patentne literature, da ne bi dolazilo do
dupliranja izuma• Author’s certificate- oblik autorske zaštite koji služi da
inovator ili pronalazač nekog izuma sačuva prava na novčane naknade i privilegije na osnovu autorstva
Stručna djela
• je pisani rad koji ne sadrži nove ili originalne rezultate istraživanja, već je utemeljeno i obrađuje poznate činjenice i teorije u određenoj oblasti
• Cilj: predstavljanje javnosti već postojećih naučnih spoznaja o nekoj pojavi, procesu ili odnosu
• Vrste stručnih djela: stručni članak, prikaz, elaborat, ekspertiza, recenzija
Stručni članak
• je rad koji u svom sadržaju ne sadrži originalne rezultate istraživanja, nije vezan za fundamentalna i primijenjena istraživanja.
• Rezultat je razvojnih istraživanja u kojem se iznose poznate činjenice, odnosno tuđi rezultati istraživanja na novi drugačiji način koji su korisni u širenju naučne spoznaje
Prikaz• predstavlja stručnu i kritičku analizu naučnog ili stručnog
rada• Iznose se stavovi ili značajne činjenice o određenoj knjizi ili
članku i predstavljaju naučnoj javnosti• Sadrži: motiv za pisanje, sintetički prikaz kritičku ocjenu djela• Objektivno se iznose i potkrepljuju argumentima svi
pozitivni i negativni elementi djela• Ne daje se konačan sud o naučnoj, stručnoj ili književnoj
vrijednosti djela• Glavna obilježja prikaza: konciznost, objektivnost, jasnoća i
uvjerljivost
Elaborat
• je pisano stručno djelo u kojem se na metodološki način obrađuje zacrtani predmet istraživanja ili pojava
• Sadrže grafičke i tabelarne priloge da temeljitije izraze činjenice istraživanog predmeta, npr. Investicijski elaborati
• Pišu se po ustaljenoj shemi
Ekspertiza
• predstavlja vrstu stručnog rada u kojem neki priznati i ovlašteni ekspert, stručnjak ili vještak iznosi svoj stručni sud o nekom predmetu na temelju provedenog ispitivanja
• Npr. Ekspertiza o uzrocima saobraćajne nesreće
Recenzija• predstavlja neovisnu, kritičku i stručnu ocjenu određenog
naučnog ili stručnog djela koju je napisao ekspert iz date oblasti
• ”kritički”- znači objektivno opisivanje djela poslije stručne analize njegovih dijelova
• Ne znači pretjerano hvaljenje djela, ni pretjerano isticanje nedostataka
• Objektivnom recenzijom se smanjuje prostor za objavljivanje nekvalitetnih naučnih i stručnih djela
• Recenzije često pišu poznanici ili prijatelji autora teksta što dovodi u pitanje objektivnost recenzenta
• Praksa časopisa iz inozemstva- autor i recenzent nisu iz istog mjesta, traže se dva neovisna stručna mišljenja, izdavač može tražiti treću recenziju
• Strukturu recenzije čine 4 dijela:1.Uvod- dio recenzije koji daje osnovne
informacije o naslovu rukopisa, obimu rada, karakteru rada i kakva je njegova uloga za određenu naučnu oblast
2.Opis recenziranog rada- daje kratak hronološki prikaz rukopisa, predstavljaju se njegovi glavni naslovi i sastavni dijelovi čime se daje uvid u strukturu rada
3.Ocjena rukopisa- najznačajniji dio recenzije u kojem se iznose sve kvalitativne karakteristike rada, ali i nedostaci
• Objektivno i kritički potrebno je dati sud o :- da li naslov odražava sadržaj- Da li je tema aktuelna, originalna, zanimljiva- Utvrditi koje su metode korištene u radu- Da li rad sadrži originalne rezultate istraživanja,
kakav je doprinos nauci- Da li su dijelovi rada na kompozicijski način
povezani- Da li rukopis posjeduju jasnoću, preglednost,
odgovarajući stilski izraz- Kod recenzije udžbenika treba provjeriti da li
postoji podudarnost teksta sa nastavnim planom
4. Zaključak- recenzent daje konciznu, jezgrovitu i argumentirano naučnu ili stručnu ocjenu o radu koji je predmet recenzije
• Navode se procjene i mišljenja o koristi za nauku i praksu
• Na kraju zaključka je ocjena o naučnoj ili stručnoj vrijednosti rada sa prijedlogom za objavljivanje ili negativna ocjena i preporuka za neobjavljivanje
• Recenzent se opredjeljuje za jedan od stavova:a) Djelo nije za objavljivanjeb)Djelo se može objaviti uz izmjene i dopunec) Djelo ima naučnu vrijednost i treba ga objaviti
Naučno-stručna djela
• Elementi i naučnog i stručnog rada• Vrste: udžbenik, enciklopedije, leksikoni,
praktikumi, zbornici radova, rječnici, bibliografije
Udžbenik• je osnovno nastavno sredstvo u kojem se, na sistemski i
primjeren način, studentima, đacima izlaže određeno gradivo prema utvrđenom nastavnom planu i programu jedne naučne discipline
• Mora imati elemente naučnog djela, ali i potrebne pedagoške, didaktičko-metodičke, tehničke i estetske standarde
• Štampane knjige, skripte, zbirke zadataka, priručnici• Osnovna obilježja:1. Da udovolji didaktičko-metodičkim zahtjevima u izlaganju
nastavne materije kako bi bila pristupačna korisnicima. Da posjeduju informacijsku funkciju, da je savremen, aktuelan
2. Da je usaglašen sa programskim sadržajem određenog nastavnog predmeta
Enciklopedija
• je naučno-stručno djelo, koje slijedeći abecedni poredak, na sažet i sistemski način daje pregled pojedinačnih ili skupnih grana ljudskog znanja
• 2 vrste enciklopedija: univerzalne i specijalne• Univerzalne enciklopedije- sadrže sistemski i
sažet pregled svih grana ljudskog znanja, a slijede abecedni red
• Specijalne enciklopedije- obrađuju jedno naučno područje, npr. Medicinske, pravne , sociološke
Leksikon
• je određena vrsta enciklopedijskog rječnika u kojem je određena masa pojmova, naziva, predmeta, pojava, činjenica poredana abecednim redom
• Grč. riječ leksikon- rječnik• Svrha: čitatelju služe kao svojevrsni oblik
priručnika
Praktikum
• Određena vrsta udžbenika ili priručnika• Predstavlja određenu vrstu instruktivnih
priručnika ili vodiča u kojima se na jednostavan, jasan i precizan način iznose postupci, zadaće i operacije kojim se na utvrđeni način rješavaju postavljeni problemi, postupci
• najčešće se koristi metoda rješavanja konkretnog slučaja
Rječnik• je pomagalo istraživačima čija je svrha bolje razumijevanje riječi i
pojmova koji se susreću u naučnoistraživačkom procesu.1. Jednojezični rječnici- sadrže riječi samo jednog jezika. Razlikujemo: Etimološke rječnike- svrha je pojašnjene porijekla riječi i korijena iz
kojeg riječi nastaju Povijesni rječnici- pojašnjavaju pojave i upotrebu riječi u pisanim
dokumentima u različitim vremenskim periodima Književni rječnici- analiza termina koji se koriste u savremenoj
književnosti Enciklopedijski rječnici- daju prikaz jezičnih obilježja, definiraju
njihova značenja i informacije naučnog karaktera Stručni rječnici- definiraju značenje riječi iz određene naučne i
stručne oblasti ( medicinski, pravni)
2. Dvojezični rječnici su najčešće u upotrebi• Glavna odlika- riječi jednog jezika objašnjavaju
se istovjetnim riječima drugog jezika ( bosansko-engleski)
3. Višejezični rječnici- po formi slični dvojezičnim,s tim da se riječi jednog jezika objašnjavaju riječima ili pojmovima paralelno na više drugih jezika ( evropski rječnik)
Zbornici radova
• su naučno-stručna djela koja sadrže radove više autora, a čiji su radovi vezani za užu tematiku
• Najčešće nastaju povodom simpozija, naučnih skupova. Vrste zbornika:
• Univerzalni zbornik- obrađuje materiju šireg područja ( Zbornik radova Pravnog fakulteta u Bihaću)
• Zbornik radova sa naučnog skupa• Jubilarni zbornik- posvećen jubileju, godišnjici
Bibliografija
• predstavlja popis knjiga i drugih publikacija koji može biti izrađen prema različitim kriterijima
• Bibliografije se klasificiraju:a)Prema sadržaju• Opća bibliografija-cilj je popis materijala,nije
važan ni sadržaj ni vrsta materijala• Specijalna bibliografija- odnosi se na
određeno naučno područje ili temu
b) Prema namjeni• Popisne bibliografije- prave popis materijal iz
različitih područja• Naučne bibliografije- služe kao pomoćno
sredstvo naučnim radnicima i istraživačima koje ih upućuju na publikacije u kojim se nalaze informacije o pitanjima koja su predmet istraživanja
• Usmjeravajuće bibliografije- preporuka čitateljima koja literatura je aktuelna
c) Prema mjestu izdavanja• Međunarodne bibliografije- popis materijala
na stranim jezicima• Nacionalne bibliografije- popis materijala
jedne zemlje ili jezika• Regionalne bibliografije- popis publikacija se
proteže na jedno područje ili regiju