-
28.5.2013
i i r li l l
l i: TEORIJA ZNAE: "
; ; :, i :
Prof. dr. Hanka VajzovieFakultet pol i t i6kih nauka
ENJA
Znak u sistemu
Znakovi se ne posmatraju izol irano vecfunkcioniraju u sistemima
koj i raspolaZuutvrdenim pravi l ima za kombiniranjesvoj ih
jedinica (znakova).
Jezik je ( l ingvist ieki gledano) sistemznakova i pravi la za
nj ihovokombiniranje.
Elementi znaka
tr Svaki znak nosi odredeno znaeenre (tl i znadenja)
Stopodrazumijeva spoj dva njegova konstituenta
O supslance - "oznaaeno", sadrZina, pojam, mentalnlproces l lr
"ono na Sta se misli". i
D forme - "oznaka", spoljna manifestacija mentalnogprocesa kao
unaprijed ulvrden, prepozna|jiv i svtmuaesnrcima u komuntkacrjr
poznat o?nacttetJ datesupstance ll i "ono kako se kaieliskazuje',,
i to uklludule
- hngvistrcke znakove Uezidke jedinice, verbalne),-
paralingvisileke znakoye (neverbalne: gest, mimika itd.)-
nelinvistiCktm znakoye (razliditi sistemr signalizaoje itd.)
Sporazumijevanje meduljudima
pomocu sirnbo/a - prirodni ljudski jezici( l ingvist ick i , pa
i paral ingvist iek i znaci) , odnosno
pomo6u slgnala - vjestadkilezict.
Simboli i signali - dogovoreni znakovipomoAukoj ih jedni drugima
prenosimo svoje mis l i ,oslecania. Zelje, namjere. rdele,
saznanja,poruke
Drugo su simptomi= prirodni znakovi.
SporazumijevanjeKoliko ce komunikaci ja bit i uspje5na (hoce
l i poruka bit i pravi lno odaslana iprimljena) ovisi upravo o
stepenuupucenosti komunikatora ( i poSil jaocai primaoca) u
znakovni sustav, uznacenja njegovih jedinica i pravi lanj ihova
kombiniranja.
:' l i Semiologija, semiotika, semantika
Znakovima se. - bavi :a SEMIOLOGUA = zasebna nauina drsciol ina
kotu
interesuje opcen(o, pr|Je svega teonlski (a) prtrodaodnosa
izmedu oznadenih i oznaka u simbol lma.stgna,rTa I Srmptomtma (b)
odnosi izmedu znakova usislemima 0ezici , razl iai t i kodovi, s
ignal izaci je is l iano) i(c) odnos izmedu sistema znakova.
D SEMIOTIKA - grana , lgvtstrke kojd Inte,esuju (a)oonost meou
znakovtma kao stmbol,ma u srstemu(l ingvisl iaki) i (b) odnos
izmedu sastavnih elemenata{oznaaero + olnakdl svakoga zndka ma
kakve te oznakeb, e (verba ne r l t neverbalne - i l le i , s l tka
zvuK pokret)
o SEMANTIKA = l ingvist i ika discipl ina koja se baviznacenlem
nlect (verDatnt znak)
-
28.5.2013
Semantika kao lingvistidkadiscipl ina - bavi se. . .
o Suodnosima izmedu znakova u ieziakom sistemu(opCenito i l i u
konkretnom)
tr suodnosima lzmedu znaeenja,D Elementima znaaenia:
designacira, denotaciia i
moguea konotaclla svakog znaka,B leksiakim i kontekstualnim
znadenjima (riednik i
redenica)D komponentama morfemskih znadenja (leksiekim,
tvorbenim i gramatiekim)D razliCitim semantiakim promjenama i
pomieranjima,D funkcionalnim znaCenlima i kolokacionim
ograniaenjima,o frazeoloSkim jedinicama rednoga iezika,
Predmet interesovanja sem iologije
Buduci da .D U znakove ubrajamo: sve simbore (u prirodnim
ljudskrm
jezicima), sve sonale (dogovorene znake u vjeStadkimsistemima za
sporazumijevanje), pa aaki simptome(prirodne znake: tamni oblaci -
slmptom kiSe; t lelesnatemperatura - simptom bolesti I sl )
onda to znaei datr semiofogiju interesuju podjednako jezici,
neverbalni
zna kovi, nzlifili nel ingvistiA ki kodovi, signa I izacijakoia
se prima razliait im aulrma itd , odnosno
c sve ono Sto "kao najmanja jedinica kakvog sistema
zasporazumUevanje" nosi odredeno znaaenie i sluZi zaprenoienje
kakve poruke.
Znak u sistemu
lste oznake u razl ici t im sistemima(prirodnim i l i vjeitackim
- simbol i signal)ne moraju imati jednako znadenje -NAPROTIV! Kad
bi se razl idi t i sustavi(pobrkal i>>, nastao bi problem:
istaoznaka - razl idi to znadenje =medusistemska homonimija moguca
iu vjeStaikim sistemima, al i i verbalno ineverbalno.
: : j PR IMJERI
trl Signali - crveno svjetlo: na semaforu = stop,pr icekaj l ; u
kamenolomu - eksploziv(upozorenJe); u studiju = mozda
pocetakprograma u2ivo i sl.) - Sta bi bilo da seznaaenja
"pobrka.ju"
Lt Neverbalni s imbol i ( recimo kod pr ipadnikarazliditih
kultura). podignut palac (bro.ian.ie ili"super")
n lzmedu s imbola i s ignala. npr. z i jevanjec Simbol -
verbalno (npr. dva terminosistema ili
termin - apelativ): zglob (anatomski i tehnidki)
2
PREDMET. ZADACI. METODE
tr Semio/oqir'a je (ili semiotikal, nauka koja,opcenito,
proudava znakove (grd. semion =znak) i zakone koji njima
upravljaju.
E Ferdinand de Sosrr (Svajcarac) bliie je
earts Pirs (Amerikanac) insistira na loqitkoifunkciii znaka, Sto
znaai da semiologijupovezuje primarno sa logikom.
z
Sta je predmet interesovanjasemiologi je?
Semiologiju kao nauku interesujutr izdvojeni znaci (pojedinaane
vrijednosti), ali itr ditavi sistemi u kojima ti znaci
funkcaoniraju,E zakonitosti i pravila po kojima se znakova
pojedin lh s istema kombinira ju, teD odnosi i korelaci.ie u
koje oni medusobno ulaze(npr. crveno svjetlo na semaforu nema
mnogo
smisla ako ne znamo i znaden.je Zutog i zelenogsvjetla ili ako
ne znamo kako oni u sistemunaizmjenidno funkcioniraju, te sta se
njihovimpaljenjem i gasenjem saopcava ili na sta se
-
28.5.2013
l l i izmedu dva jeziika sustava...
E iivot, rus. = stomak (zamislite da nam Ruskaze kako je
operisan jer ga je bolio Zivot, ili dami ka:emo Rusu kako imamo
lijep Zivot, a onshvati da hvalimo ljepotu svoga stomaka;
tr krasn|e, rus. = crven (npr. kazati Rusu kakoima krasnuWavatu,
a kod njega kravata plavai l i Ruskin j i da ima
-
28.5.2013
i i l
,i' Znakovi u odnosu iskliuiivaniai
To je d i iakr i t ie ka i l i d is t inkt ivna funkci ia,
o npr. fonemi i fonoloski sistem: ako fonem pdobije zvudnost -
postat 6e fonem b, i obrnuto
tr posljedice ce biti u jedinicama viSeg reda: par- bar, bora -
pora, bara - para tld.,
o dakle, znakovi se medusobno isk l juduju ( i l i- ili), jer
promjene direktno utjecu naznaeenle.
Znakovi koj i se medusobnopresijecaju
To re semantidka ili znadeniska funkciia. Uporedi-
leRsitRislstem - odnosffiedu riiEEima usistemu: pol isemi ja, s
inonimi ja. 'antonimi ja i s l .npr.
D imost i Cupr i ja)esu"gradevinekojespajajudvije udaljene taake
u prostoru izmedu kojih jeDOnOr".
D I dan i noc odnose se na penode koji sesmjenjulu u 24 sala i
oznaeavaju stepenvidljivosii (vidi se / mradno je - io je
kriterijpresjeka).
o l
i l lFUNKCIJA ZNAKA I MEDIJI
- P. Giro: Semiologi ja (9-25)
Osnovna funkci ja znaka (prema Girou)jest "saopcavanje ideje
putem poruka",Sto podrazumijeva:1. Pojam / predmet / pojavu, tj.
referent =
ono o demu se govori,z. znakove i l i k6d.3. sredstvo prenosenja
/ medij, tel . poi i l jaoca i primaoca poruke.
i ; :
.., Znakovi u odnosu ukljudivaniaTo je taksinomidna ili
klasifikatorska funkciia, npr.tr sisar jest obavezno ki(meniak, ali
kiameniak
ne mora biti sisalD /orac(bosanski)Jest le/o ( jednood je la) ,
a l i
nije jelo = lonac,E priroda jesti narav, ali ne mora biti ,arav
=
prlrodatr pritlsak jest i t/ak, ali nije uvijek i f/ak =
pritisak;
uporedi i u tvorbi. l/aclfi (osobu) a p,fisnuti(dugme) - nije
isto i obrnuto.
, ): : , Kodovi i sistemi mogu bit i i :
a) /oqiiki (strogo propisani, krutaintelektualna pravila, bez
redundancije)naspram afektivni I emocionalni (li5enisuStinske
poruke, podraiavaju emocije),
bl individualni (posebne oznake unutarkakvog sistema (npr.
cinovi u vojsci.titule, uniforme po kojima prepoznajemodjelatnosti
i sl.) naspram kolektivni (nprustaljene manifestacije u
druStvenomZivotu. proslave, ceremonije, protokoli is t . ) .
Funkcije znaka(Roman Jakobson)
Na osnovnoj funkciji znaka Roman Jakobsonlzdvaja i definira sest
posebnih funkcua kojese odnose na sve oblike opcenja.
t. referencijalna,2. emotavna,3. konat ivna i in junkt ivna,4.
poetska ili estetska,5. fatidka.o. metal ingvist idka.
4
-
28.5.2013
Referencija I na f u n kcij a znakaTo je osnovna funkcija u
komunikaciji -
objektivna i spoznajna. Ona odreduje prirodureferenta, tJ.
uspostavlja rclaciiu iZUsgLtporuke i poima na koji se ta poruka
(sadrzai)oonost.
O referentu se (predmetu, pojmu) mora Informiratitadno,
objektivno i jasno (nedvosmisleno) -Dosebno vazno u razlicitim
nauCnim kodovima(npr. preciznosl termina i sl.), npr.
o "Most je gradevina koja spaja dvije tatke uprostoru. '
Emotivna funkcija znakaTo Je ona funkciia poruke - subiektivna i
afektivna, koia
odreduje odnose izmedu pglgl!9-]jqlulggg4, Stopodrazumrjeva
emotrvnr odnos prema pojmu:pozitivan / negativan, neutralan /
obojen, denotatlvan ikonotativan. sti lski markiran / sti lski
neutralan i sl
o Nauanr kodovi ovu funkciju nastoje eliminiratl,D Esletski ie
kodovi nastole razvijati, Sto viSe aktualizirati,D Novrnarski je
kodovi moEju selekhvno I s mjerom
primlenjivati, odnosno 2anrovski pri lagodavah.lzaradeni ie most
"naizad zblizio liude".(Figurativno - kao "most pfrlateljstva" i l
i pak realistiano - kao
"gradevina"? - potrebno le razumjeti Sta je pogil jalacmislio
(odnos: poruka - posil jalac)
Konotativna i injunktivna funkcija( 1 )
Ova funkcira odreduie odnose izmedu Doruke iprima of a (kako de
primalac6-di63iFiEfrE--f,-iimilenoiforuci. kako on razumijeva
jedanznak koji je odaslao neki poSiljalac).
lnjunkcija (=uzroanost. spgjanJe, povezivanle)moze rmatl veze sa
tntelektom tlt sa emocuomprimaoca, pa i na toj razini sre6emo
distinkciju
D obiektivno - subiektivno iD gpsz@:-e&!!Y!o,sto
referencijalnu funkci.iu postavlja naspram
emotivne.
, Konotativna i injunktivna funkcija,
(21Ako ie r i ied o naudnim kodovima, operat ivnim i
sli6no, onda injunktivna funkcija iziskuieintelektualni napor
(npr. lzgradnla
-
28.5.2013
I il J,1, Fatidka funkcijai i t' t
Ova funkci ja nastoj i potvrdi t i , odr iat i i t i preklnut i
odredenikomunikat ivni din To su znakovi t ipa
Shvacas?1, Halo, halo, da l i me 6ujete?!, Halo, Jesam l i
uprogramu?! Dozvol i te da se obrat im ,
Takve r i jeai i izrazi obtdno ne nose nrkakvu informaci ju
vecslu2e:. ili da komunikaciju produie (moie lo bili i prazna
plaal
npr dvoje zal jubl lenih: Vol im te! | ja tebe vol im
Ljubavr,zlato moJe, sreco mola! - nema osobit ih informaci ja
(znase otpr i je), intelektuaina je pa:nja oslabl jena, interes
Jenastavak (gugutanja) koje pruia zadovol jstvo,
. i l i da se komunikaci ja okonaa (Da, sto ce!, tako t i le
to,al i b i i ce bolJe, dfago mi Je da sam te srela, v idimo
se,javi se ponekad. ) .
Suprotnostifogickog i izralalnog
Logidka misao i logidki znak tesko mogu prenijetipsihidko
iskustvo: Kako objasniti odnos izmeduznanja i osjecanja (kako
znanstveno ispoznajno objasniti ljubav, strasl syr'esl san)?
Logiaki i izra2ajni znak iskazuju se kao suprotnostfl racronalno
- osjecajno,tr objektivno - subjektivno,tr konvencionalno -
prirodno i spontano,O apstraktno - konkretno.tr znanstveno -
umletnicko itd.
i Logickiznak (razuml -izrai'alni' . znak (emocija)
D Razumijevanje, dakle, trazimo u objektu -nastoJimo stvari
dovesti u logicku vezu.
trl Emocija se odnosi na subjekat - ona je uvijekporemecaj cula,
nelogicnost u odnosima, neredili zbrka u osjecanjima.
o lz tih su razloga, zbog suprotnosti u percipiranjui u znaeenju
(zavisi kako ko sta dozivljava) -svojstva fogidkog znaka i
izraiajnogznakaviSestruko suprotstavl.jene.
. suprotstavljenost kodova
n Logidki i tehnoloiki kodovisuprotstavl jeni su afektivnim
ipoetskim.
o lpak se dvosmisleni karakter kodovadrustvenog i ivota uoeava u
okviruob las t i .
6
i t lMetalingvistidka funkcija
Ova funkc|a odreduie smisao znakova koie orimalacmoqucb neie
p;avilno razumieti U rirsmre u-kvaii
jdobrc-noSI--avTa-poTn-ankeMeiatrngvistic(afunkcija upucuje znak na
glglfgq koii mu-odreduiesmrsao I precrzrra znacente, npr
tr Dodi sutra - bit ce nam'mrak" (=dobro, super) Sye onaradi u
rukavicama (stvarno rI frguratrvno?) Naprawo iemos/ (gradevrnu /
vezu / prote[kJ / iqurd lrelesnu?i?)
Za metaIngvtstrdku funkcilu vazan te i izbor mediia .sredstva
kojim se prdnosi polukEiiFi--
o Zemlja u vrecicama u cvjecari naspram zemlie sa"miniranih
terena" koju je u luksuznim pakovaniimaonomade prodavala na plaq
umjetnica Alma Suljevrc. nemoze se razumjett kao dopuna saksiiama
niti kao isttnskl
. _
zemla Ll.kololrma eksploiva I sl, ind- trebalo ierazumteu
srmooilKu
tir, i :
Razumjeti i osjetiti- Gi ro (13-15) -
Navedenih lest funkcia medusobno se u jednoj istoj
poruciprepllcu - nafoclto tetercnciialnd tobldklNne i s6i
-
28.5.2013
Mediji
To su razlidita sredstva kojima se prenosi poruka:trl predavanje
u Skoli,D knj iga, novine,trl radio, televizija, kino, internet,tr
moda, slikarstvo, muzika.
Medij, prema tome, podrazumijevaju:o supstancu / materiju /
podlogu znaka itr podlogu prenosioca supstance.
Vruce - h ladno:po5il jalac - primalac
D Temperatura jedne poruke ovisi o (uaescuDili (painjiD primaoca
prilikom njegovogtumadenja (dekodiranja) poruke.
o Vru6oj poruci smisao daje poSiljalac, pa seprimalac mora vrSe
truditi da je razumije. morase v iSe angazirat i u dekodiranju:
D Hladnoj poruci definitivni smisao utvrdujeprimalac - ima vecu
slobodu u tumaeenjuporuke (zato se ne mora previse naprezati
daporuku dekodira onako kako ju je poSiljalackodirao).
i i l Rijed iznadenje
n Rijeei su obi l jeZja znacenja i l idi ferenci jalni
znacenjski znaci.Komunikaci ju ostvarujemo tako Sto prvopromi5l
jamo (misl imo), pa sredenemisl i iskazujemo (saopcavamo) - obojeto
Oinimo na nekom konkretnom jeziku.
tr Minimalni uvjet - da oba komunikatoraraspolaZu ist im
jezickim znanjem. Akoljudi govore razliditim
jezicima.sporazumijevanja ne mo2e bit i .
, i i Mekluanova podjela medija:r : . top l i i h ladni
t a
Margal Mekluan ((Poznavanje opStila>) svemedije dijeli prema
(temperaturi) informacijena:
E (hot) (vru6e) - vise informacije, guscainformacija i sl.,
(npr. portret u slikarstvu) i
El (cool) (hladne) - manje informacije ili blijedaporuka. (npr.
kar ikatura) .
tr Pisana bi rijed po tome bila "toplija" od govorne,i
obrnuto.
:!: Potreba semantidkih istraZivanjaU osnovi znaaenja bi lo
kojeg semioloskog sustava nalazi
se znak kao spoj dva ent i teta oznacenog i oznakeBuduci da je
svaki znak prevodrv na kakav jez'k (br lokoj i ) onda govorimo o
jezickom znaku u Sirem smislu(zavisi i od konteksla) l. zeleno
svjetlo ^a semaforu =r Sirena (kola zavija, recimo tri puta sa
prekidima) = opca
oPasnostr Rlea pokojni / rahmetl i = ni je (vise) Ziv (umfo,
premrnuo, prese|o na ahrfel , nr le vrse medu nama, pokolmu
duSi, ot i iao pod zemlju, crko, krepo mandrknuo,odsvir 'o svoje, .
. - drukaie konotacle)
. Ri jed jezik = (a) osnovno sredstvo komuniciranja,(b)jezik -
govor (c) f rancuski jezik, (d) (govorni) organ: (e)vrsta kaktusa;
( f ) dio na cipel i
t, i Apsolutna i relativna nejasnoea
I kad se ucesnici u komunikaciii sluze istimlezihom. postoji
opasnost od nejasno6e - bilo
E aDsolutne(kad oosi l ia lac ooruke ni ie dobro5?oElo
sVoiisxaz, nrji uskladio jezik'i misljenje)i t i
E relativne (kad primalac poruke ne vlada6-d!6Vi?5]ucim i
potrebnlm znanJem: opcim(kad ne razumije pojave) ili jezidkim (kad
nerazumije rijedi i njihova znadenja).
tr To su u svakom sludaju samo neki od razlogakoji ukazulu na
potrebu semantidkih istraZivan.lar naSeg izudavanja teorije
znadenja.
7
-
28.5.2013
JEZIeKA DJELATNOST (language):jezik (lang) i govor (parole)
To su opieprihvaieni termini u op6oj l ingvistici,koji sadrzajno
odgovaraju naSim oznakama:
. iezicka dielatnost (language) = ukljuduje i jezik igovor.
r Lez4 (lanS) = jezrdko znanje:.apslraklna vri jednosl.lezrcl(o
znanle, kompetenc|la Kooa. srslem znaKovai pravila za nlihovo
kombiniranje, kompetencij i koda(u teorij i informacta);
r qovor (parole) = upotreba iezika; konkretnaiEEIEEcia
apstraklhog jezi6kog znanja:kompetencija komunrkaciie (teorija
informacija):aktualizaciti pojedinih vri jednosti iz baze
podatakasadrzane u ieziekom znaniu.
Za5to je vaZna distinkcijajezik - govor?
D Jezrk - kao apstraktan sistem znakova rptavlla za njihovo
kombiniranje i kao stedenopoiava ili znanie (ne urodena, jer je
rezultatkonvencije) - daje popis i opis svih jeziekihvr i jednost i
, a l i
ct oovor- kao konkretna realizaciia iezika i (99prirodna,
uroclena poiava (ne steeena; darjeprirode, a ne rezultat svjesnog
interveniranja iuredivanja u sustavu) - ipak uoravlia pravilimaza
niihov izbor.
Jezik i govorterm inolo5ke viSestrukosti
tr U domacoj terminologiji javlja se problemhomonimije (zato
radije govorimo o odnostma:lang - parole), jer su i (jezik) i
(govor)polisemidne rijedi, u nekim svojimpojedina6nam znacenJskim
vrijednostimaudal jene i do homonimienost i .
D Problem Je i sto se obje ove "oznake" javljajunaporedo i kao
apelativi i kao termini, sto upravilu slabi ili ugrozava njihovu
terminoloskuoreciznost u datome terminosistemu.
, : i Korisnici jezika i komunikatoriObaveza je:c korisnika
iezika't looaCenie ieziCkoo znania i l i
kompetencije koda (nivojezika), atr udesnika u komunikacii i -
ovladavanie pravil ima
izbora i l i kompetencije komunikacue (nivo govora), i tou
skladu sa zahtjevima: svake konkretne upotrebejezika, svakog
komunikativnog dina i govorne situacije,kao i ostalih
sociolingvistidkih odredenja (5 W).
Pretpostavka za ostvarivanje valjane komunikaciie(prenosenja
poruke) lest posjedovanie jednakogjeziCkog znanja kod oba
komunikatora (poail jaoca ipnmaoca poruKe).
Pr imjer ice. . .t r (U lanac kr iminala ukl juden je i N.N.,
poznat i
had2i ja. . .> (umjesto bogatas, vr lo imucand o v j e k i s
l ) i l i
tr (Svi podaci ukazuju da je rijec o dubretu...)(umj. o
nemoralnoj osobi, eufemistidno: o osobisa pomanjkanjem moraln ih
normi i s l . ) ,
tr (Podaci govore da je kral.i... iz dinastije... bioduven po
svome hadzi janju. .> (umj. bogatstvu,rasipniStvu) i l i
tr (Prema ovom istrazivanju, dubrad nisu sklonasuic idu. . .>
(umj. nemoralne osobe i l i s l . ) .
8
illiil l lustraci ja:
KaZu da ie on hadZiia. ll Dubrc ie stiqlo. - obaxomuntKalora
moratu znall
1) da )e had2ija = lu JezrPu rtedn k) uonaj kolr Je obavrohadz).
a| se uslali lo i f iguralivno znaeenje
-
28.5.2013
Pr imjera je mnogo. . .o Sta bi podrazumiJevao npr. izraz
(narodito
drsko ponasanjeD u policljskom izvjestaju i urazgovornom
jeziku?
o Sta su znacenja u rskazima tipa: Obrallo seispred
predsjedni'tva; Operacija je izvr'ena nanogama; Pored Skole
izgradeno je i obdaniste -ovdle su znadenja u Jeziku neupitna, ali
se ugovoru ipak pogresno upotrebljavaju. lli: Pojeoje sve do
deserta - trebalo bi dodatnoprecizirati da Ii je pojeo i desert
itd. itd.
;. l TA ri jed znadi TO il i,ti, TO se kaie TAKO (???)
Sosir (23) smatra da u definiranju rijedi(navodenie znadenia u
riednlku) ne trebaiolaziti od oznakei ve6'od ozriat6fr6dl
a TO (oznaAeno) iskazuie se TAKO i TAKO , a neE TA riieA bznaka)
znaAi TO iTO.
Sosir, dakle, jezidki znak posmatra kaotr spoj pojma (oznadeno)
i akustidke slike(izgovorena / napisana rijed), a ne kaotrt spoj
imena (oznaka, rijed) sa pojmom(oznaceno).
; t : Humboldtov is tavovio povezanosti jezika i miSljenjaD
Njemaaki l ingvist Wilhelm von Humboldt: bez jezika
nema pravog mialienja.n Cuvena je njegova teoriia o "unutragnioi
formi iezika"
((innere Form)): od specilidnosti pgilg!9j!!9glq!!gl9govornih
predstavnika difektno zavisi konkretan spojzvukovne sa znadeniskom
stranom njihova jezika(temelJi psiholingvistjke).
E lnsistiraole na odnosu iezidkestrukture i mentaliteta4elqgl
Poznata njegova teorija (Weltschaunga) =pogleda na svijet, koja se
oslanja na stav da
.Je (jezikspoljaSnji izraz jedne unutrasnje forme kola
olkrivaodredeni pogled na svijet) ([,4ilka ivic l/62)
t : Jezik kao materi jal izaci ja misl itr l\.4isli nisu
uvjetovane konkretnim jezikom (jednako mislit i
mogu i Bosanac i Englez, i Madari Kinez)o Razlike se javljaju
(ne/razumtevanle), tek kad se te
misli pretode u jezik - verbalno i l i neverbalno, prirodnijezik
i l i vjeltadki - kad se pojmovi, sudovi,
zapaianja,zakljuCivanja... spoje sa odgovarajuCim oznakama Ipretoee
u odredene znakove kao semioloSke jedinice
tr Tek tada i tako lezik omogucava razmjenu miil jenjaizmedu
komunrkatora, te postaje sredstvo kojim sezrazavalu mrsli i kole
ucestvuje u njihovom formiranju(zbrkane misli najlakse cemo srediti
ako ih rzreknemo il i ,' ^ i h ^ | a 7 . ^ r a a n ^ \
I
l ,
l i; JEztK I MTSLJENJEt i :
tr Korelacaja izmeduili mislienia i iezika uodena je joS u
AntidkojGrcko.i.
D Heraklit i Platon ukazivali su da takav odnospostoji u sferi
ide.,nog, gdje su isti loqidkiprincipi presudni i za iezidki izraz
i za procesmial ienia (Mi lka lv ic l /20).
o Kasnije Nijemac August Schleicher (polovinom19. st . )
naglasava: n i t i ima jezika bezmiSljenja, niti moie biti
mi5ljenja bez jezika.(Mi lka lv i i , l /56)
Teori je o jeziku imi5l jenjuNeprihvatl j ive su teorije:D da su
to odvojene vri iednosti, da se miSljenje
prakticno deaava neovisno I o opaZanju i o jezikuD da Je
miSlienie isto Sto i govor (istovjetne vri jednosti),
pri eemu se govor tumaai kao skup nervno-miSicnihpokreta, iz
aega br proizlazilo da mi mislimo misicima lsl
Za rcz|ku od jezika, m^iuerle nre materijalizovano,C Bez jezika
ne moZemo rskazati svole mislr nrti ih bez
lezika iko moze otkritr nrti ih bez poznavanja lednogaistog
jezika neko moze razumjeti.
-
28.5.2013
Proces uskladivanjajezika i miSljenja
To je vrlo slozen proces ali se u komunikacij i realizira
poautomatizmu naizmlenianim
(1) sluSanjem il i citanjem i(2) izgovorom rli plsanjem
U takvom se postupku:1. formirane misli pretode u iezik (i l i
kakvo drugo
komunlkacijsko sredslvo), a zatrm se2. jezikom dopre do
odgovarajueih dula sagovornika
(uho, oko) i dalje do mozga, odakle se procesponavlia, te se
kruznim tokom (osmical) omoguCavadvostranu komunikaciiu
',," VaZnost optimalnog i brzog:: l uskladivanja jezika i
miSljenja
c Jezik i mialenje nisu istovjetne pojave, al i jesuneodvoj ive
vr i jednost i .
o MiSl jenieie (kao veza bioloskog i soci jalnog faktora)(pr iv
i legi ia, samo aovjeka, mada je u nekimelemenlrma kao broloskr
proces Tasigurno imanentno Inekim zivot injskim vrstama (majmun,
pas, macka i s l . ) .
D Uskladivanje rezika i miSl jenia veona. le.vaZno nesamo za
prenosenle poruxa vec I za vlest lnukomunikaci ie.
El Jer, u savremenoi komunikaci j l ne vazi samo pravi lo(qovori
kako mis|an vec | (mislr kako govortsl toonosno ne govori (sve) Sto
misl iS vec misl i StagovoriSl
1 0
-
28.5.2013
TEORIJA ZNACENJAt l
Prof. dr. Hanka VajzovicFakultet pol i t ie kih nauka
Priroda jezidkog znaka - Sosir(M. lv i6, l /180)
'f. iezik se (kao sistem znakova) zasntva na opozicijama;2.
znakp kompleksan. spojen je od oznake I
oznaaenog (gldsovna vnlednosl + lnadenje t l t oznacenlpojam).
rz ovoga le Kasn, le tzrasta semtotogt ja;
3 vaZna re Di l rcda ieziakoo znar(a. ' (a) orotzvol ian t l t
{blobaveian, unapri jed osmislen. togr iar l -7adai-
4 znaaenJe Jednog znaka ne odreduje nuzno I njegovuupotrebnu
moe, njegov yare,:
5 vazna osobrna /naka tesl t inearnosl - oovor tefenomen
|nearnog trpa Ueziche se ledrnice rej |z iralu ulanaanom nizu
(koniekst, s intagmatski odnosi) ,
6. u jeziku se ne smrju zanemartr pstholoske kategoi l lepopul
analogij.e jtqave se u siilemu ugledalu iedira na
"o!un9, l l , l , r"o"r""r ,
(osoDrlo asocudlrvnr odnos, po
Jezik kao sistem = SahSosirove i lustracije (2)
2) lgra Saha ima odredena pravila koja utvrdujuvrijednosti
figura i koja upravljaju potezima -takva pravila i vrijednostijesu
proizvoljni(ednom dogovoreni), ali kad su jednomutvrdeni. ne mogu
se u toku igre ni po iijemnahodenju mijenjati;
D istoje sa jezrkom. oznake su jednomproizvoljno, sluaajnim
izborom fonoloSkog nizautvrdene i to postaje obaveza svih udesnika
u"igri", dakle u komunikaciji - stoga ka2emo daje jezidki znak u
nastajanju proizvoljan, a udaljoj upotrebi - obavezan;
i ] ] JEZIdKIZNAK : OZNAEENO + OZNAKAI (M. l v ic , l /160)
Osnovica stfukturalistidkog pfistupa (sosirovske
strukturalnelngvistike), Jesu postavke:
1. lezik je sistem znakova i pravila za njihovo*ombiniranje
lJeaake drnlenrce ne posmatratr rzolovanovec u medusobnim
odnosima),
2 jezk le drugtvena kalegorta (osnovna ulogaostvarivanje
komunikacije medu ljudima - funkcionirasamo u koleklivu). pojedinac
je samo korisnik onogaslo le zaleontcxa svo|na
3. Jez.k je moguce posmatrati (a) sa stalalSta dijahronije(kao
ainJen,cu proSlostr. nasliJede) ' (b) sa stala[Stasinhronije (kao
ainlenice sadaSnjostr), ali se u jeziCkimistraiivanjima ta dva
plana ne smiju mijeSati.
:, .lezik kao sistem = 5ahSosirove i lustraci je (1 )
1) materijal od kojega su izradene figure moze bitirazliait,
proizvoljan (drvo, plastika, slonovakost) - vazna je samo
vriJednost koJa im sedaje (kraljica, top, prjun);
tr isto je u jeziku: bos. voda / njem. Wasser /engl. Wother /
tur. su / ar. ma'un - vazno jeda je uvijek iedno isto oznadeno;
odnosno
D nebitno je kako eemo fonoloski niz vodakategoriJalno
(gramatrdKr) okarakterisati -vaznoje Sta ta riied u datom kontekstu
znadi,nV. Voda )e hladna; lz tekuiih voda, On vodadijete, Dva voda
vojske; Krenuo yo da senaprle;
Jezik kao sistem = sahSosirove i lustraci je (3)
3) ako se u igri Saha jedna f igura izgubi,moZemo je po dogovoru
zamijenit i bi lokakvim drugim predmetom (dugme,plastel in) pod
uvjetom da sedogovorimo o njegovoj vr i jednosti (da l ije od tog
momenta to top, lovac i l i nestodrugo)
tr sl iano je, naprimjer, sa suplet ivnimvri jednostima u
jeziku, t ipa dovjek -l jud i , ja - mene, mi - nas i s l .
-
28.5.2013
Jezik kao sistem = SahSosirove i lustraci je (5)
5) nakon pomjerene svake zasebne f igure i s lvofenog
novogslanja na ploci , prethodno stanle prestaje bi t i vaZno zadal
j i tok igre,
n funkcioniranje savremenog jezika nema direklneovrsnostr o
stanJu u rani j im evolut ivnim fazama (dobro jepfat i t i razvoj
bi t i upucen, al t to za komunikaci ju nemanikakvog znaaala
. d a l i J e z a p e g l u n e k a d v r t e d i o i t u r c u
t i j a , a k o s e d a n a su BiH kaze samo pegla i l i u
Hruatskoj uglavnomgladalo i l i
. da l r je oznaka unuk nekada glasro vnuk, da l i je
tezganekada znaai la samo trgovaaki pul t , kad danas u argouznaoi
i 'honorarni oosao" i s l . :
Jezik kao sistem = SahSosi rove i lustracije (6)
6) svaki udesnik u igr i Saha ima pravo u jednompotezu pokrenuti
samo Jednu figuru, pri demudati potez ne mora utJecati bitno na tok
igre(takvih je poteza u jednoj partiji mnogo), alitakoder moze bitj
presudan, odluduluci (kaokod paranja - zavisi koju smo nit
povukli),
o u jeziku, sli6no tome, neke pojave mogu bitisasvim marginalne,
a l i mogu i izazvat i n izdrugih promjena koje onda utjedu na
stanje usis lemu,
Jezicki znak
tr Jezidki znak= pojam+ akustieka slika, ^ pr.dNo, kuCa, auto -
izgovoreni, zamiSljeni,napisani, naslikani - kao idejna
(zamiSljena)slika / predodZba, ili kao fotografija, ili
kaografijskriskazana oznaka spojena saizgovorenim ekvivalentom
znaka ili oznake).
o Ali jezidki znak nije samo rijed / leksem, vec ineke druge
jedinice (manje ili vece od riledi)koje na zasebnim nivoima Jezidke
strukturenose stanovito znaaenje ili svojim
distinktivnimvrijednostima bitno utjedu na
odrealivanjeznacenja.
:1 Jezik kao sistem = SahSosirove i lustracije (7)
7) svaka figura ima u sistemu igre svoju podetnuvrijednost koju
joj osiguravaju utvrdenapravila,.medutim. tokom igre vrijednosti
semijenjaju zavisno od poloiaja na ploai ioonosa naspram orugtn t
tgura, I zavtsno odtoga ko le na potezu (tako onda beznadalnipijun
moze pojesti i kraliicu ako mu se udatom trenutku nade na putu i
sl.);
tr i u jeziku znaci bivalu vrednovani aktuelnomupotrebom, pa
iedno a tma razlidite vriiednostikad se nade u itjedi 2dna (2.
rod). u rijedipreko zid? (gen.. jed.)..u njedi se/a (nom. mn.)i l r
paK Kao vezntK a I s t .
i:l Sta je sve jezidki znak?Jezicki znak je i :1. fonem (znak
markiran svojim opozicijama koje
sluZe za raspoznavanje znadenja),2. mortem (kori.ienski, oblidki
i tvorbeni) iti3. leksem (rijed) - kao jedinice koje imaju
jednu
oznaku za utvtdeno oznaeeno4. sintagma (odredeni tipovi), i5.
frazem, pa aak i6. reeenica ili pak ponekr diskurs - kolr redno
oznadeno mogu iskazivati deskriptiviro (zbiromoznaKa).
2
Jezik kao sistem = sahSosirove i lustraci je (4)
4) svako pomjeranje Sahovskih figura stvara, uokvirima mogucih
pravila igre, i novo stanje na5ahovskoj plodi;
t r s l ienoje sa jezi ik im razvt tkom. promjenesedeSavaju, ali
su one uvijek uskladene sazahtjevima funkcioniranja jezidkog znaka,
npr.vodonosaznaai "onaj koji nosi vodu" i takvose oznaeeno nikako
nije moglo iskazatioznakom ni hidronosa kao ni pismonoaa
ilig/asonosa odnosno "nositelj teku6ine dija jehemijska oznaka
H2O";
-
28.5.2013
Sta nije jezidki znak?
Jezidki znak nisu one,edrnrce kqe ne nose znacenje. g/eg dak i
artikulisani artrkulaciono-akustiaki
percizno odreden, npr b = bilabrlal, eksploziv,zvuean), ler sam
po sebi nije nosilac znaienja (nemasvoje oznaaeno) On ima svolu
oznaku u pismu (latinb/B), al je prsmo zaseban sistem - grafemski.
Sosir(str 22) navodr da sluSanjem nepoznatog jezikasasvim dobro
opazamo zvuke (razaznajemo b i p Isl ). a| rpak ne mozemo ostvarit
i komunikacilu). nilr lejezidki znak
. g/qq (Ze-na pa,pri-ka to-dak), jer ni slog nema svojeoznaceno
ne podrazumleva nikakav pojam kojt bi"pokrivao" akustrake slike i
lt oznake Ze, na, pa, pfl,ka.
i i i Jezidki znakovi: nosioci znadenja:: - morfem -
Mortem(1 ) I eksi ek i ( ko r i|e n sk i/osn ov n i) nosi
osnovno
znadenje rijedi ih porodice rijedi (pis-att, prs-mo.pls-ac
rsKazuje razttctte pojmove vezane zaprenoSenje znakova u grafiji
suprolnogovorenju, izgovaranJu),
(2) oUie ki, koli nosj odredeno gramatjdkoznaeenje (-a iskazuje
Z rod kod pridjeva: /i/ep-aa s l . ) i l i
(3) tuorbeni. koli rskazuje odredeno znadenje udenvacionim
mogucnostima (-ica oznaeava 2.rod kod imenovanjazanimanja i slidno:
utfte[-tcal.
i ; j Jezicki znakovi: nosiociznacenjalli - sintagma, frazem,
diskurs -
tr !!!g993- azna
-
28.5.2013
Komponente znaka
Znak (sr,cne) dinl spoj vrijednosti rskazanih kao.E oznaeeno/
sionifie (gen. signifiea) = pojam,
mentalna slika, supstanca sadri,ne (kaoZivotna realnost i
objektivna vrijednost) ili fo,'masadriine (kao na5, subjektivni
doZivljaj Zivotnerealnosti), te
B oznaka siqnifiant (gen. signifianta) =ozn a eitelj, a k u
stien a sl i ka, su psta n ca izraza(kao glasovna strana jezika,
kao dinjenica) iliforma izraza (kao nase poimanje, kaosubjektrvnr
dozrvl1aj supstance iztaza)
i i i valer' t l
tr Kod jezidkog znaka potrebno je (premaSosiru) vodit i raeuna
ne samo oznadenju vec i o njegovom svojstvu,kakvoci, un utraSnjoj
vrijednosti, kquje Sosir oznacava terminom valer = (Skiljan Pogtedu
l ingv is t i ku , 57) .
: : ., , Asocijat ivni isintagmatski niz
1 , 1
1) asociiativni /paradiqtnatski / vertikalni niz =kombinatorne
moguinost i opozici jskih jedlnica koje semogu medusot lno zamlenj
ivat i i uzajamno znadenlskldrferencirat i - odnosi medu jedinicama
jednoga sistemapo vertrkal i (u r jean ku: pol isemija, s inonimi
ja, tvorbenemogucnostr, di ferenci lalne vr i jednost i : to /ne/
znaai to, tose /ne/ moze imenovalt I tako)
2) sintaamatski / hor izontalni niza =odnosledintca kol tmase
kombinira govorni lanac, odnosi u govornom nizu (ur e a e n i c i n
p r p u t j e b i o d u g i n a p o r a n = 1 d u g o s m o itesko
pulovah | 2 duga smo radih na ostvarenju cilla Is l ???).
Znakovi u sistemu
Svaki komunikaciiski znak (eziikr prte svega)
karakteriSeodredeno znadenle kole le moguce posmatrali
tr izolirano(kao vezu oznaaenog i oznake), ali samo uokviru
odgovarajuceg sistema 0edan jezik, jednasignahzacta, jedan
terminosistem, pa dak i odredeniobredi, obieaji i sl.). Jer, svako
znadenje podrazumijeva i
D relacioni karakter (svaki znak uspostavlja odnosenaspram
drugih jedinica isloga sustava), pa I
D korelacionu vezu (svaki znak uspostavlja i
odredenemealuzavisne odnose) odnosno temelli se nadiferenciiaciiama
il i na distinkcijama izmedu pojedinihjedinrca u okviru sustava
(Sosrr, 137-'145)
; ,Valer = upotrebna vrijednost
tr lako mnogi (kao i Sosir) valer vezuju za jezik( langue) i za
asoci jat ivnu osu, a in i se da je onkao upotrebna moc svakoga
znaka, ipak bli2igovoru (parole) i sintagmatskoj osi
(odnoslparadigmatike i sintagmatike jesu korelativni -medusobno
prepleteni), npr. kisna godina /kisna noc, ali ne i ki'na Zena,
ili: sijeda Zena, aline i steda godina / sijeda noi; takoder:
srelanput, ali ne i sretan drum, iako je put = drum.
ir, Valer i Sosirove dihotomije:( l ) jezik - govor i (2)
vertikalni - horizontalni nizovi
Valer se (kao unutrasnja vrlednost znaka) nalazi I lGZi
o{Sosirovrm) dvJema dihotomijama
1 ) iezik / lanque (npr put = Sta sve moze znaaitt
???)naspram
govot/ parole (npr sretan pull = srelna cesta / drum) i2\
Parcdiomatski / asoc iiativni / vertikalni nizovi(odnosi medu
znakovima). nV (S-frilT/iwati t
ndoinaaT puaokaTT upuif slio / naputeh / ubutnrca /upu!ilt /
sputavati / dvaput, ili (4,) put / cesta / drum t| (c)put / naAin /
mogucnost / rjeSenje nt GJ put / ten,odnosno, kao: putd! | rad8 I
pjes4tbi sl.), naspramsinlag@tsk i (horizontalni) nizovi (odnosi
meduz!3!9!!l!4 lnpt pul Je bro dug i naporan = 1 dugo
smofiefE-o-lul-watr. 2 dudo smo ra-drlr nb ostvarenlu cila r
-
28.5.2013
t t 't ; :r Sta je za Sosir valer?
: i 1
Da bi se odredila vrijednost (upotrebna moc,valer) novdanice od
deset KM, potrebno Jeznal t :
1) da se ona moze uporediti I zamijeniti za ???tol iko i to l
iko dolara, f ranaka, l i ra. . . , odnosno
2) da se ta vrijednost moze zamijeniti za odredenukol id inu
kakvih drugih vr i jednost i (brasna,papira, metala, odredenih
proizvoda i s l . )
Na isti nadin jedna riled moZe biti uporedena sanekom drugom r i
lec i i l i sa pojam / oznacenim.Sto znadi da ce njena vrijednost
biti utvrdenatek kad shvatimo da ta ita rijed moZe imati to ito
znadenje. (Sosir , 1 38).
Proizvoljnost znaka(Sosir , 85)
O To znaci da veza izmedu oznake i oznacenogni je uvjetovana
nikakvim unutrasnj im logiakamodnosom. npr. u rileci kuca - niz
glasova /fonema k-u-c-a nije odreden prirodnom vezomsa pojmom koji
oznacava - mogao je biti idrukdi j i fonolo5ki n iz (koca / pota .
. . ) ako bi torazumjel i sv i kor isnic i jez ika, upor. dom
(rus.) ,Haus (n jem.) , home (engl . ) , bej t (ar . ) , ev ( tur .
)I s t .
t r S|dno re I sa vrestadkrm srstemrma: nasemaforu bi urijesto
zelenog svjetla "prolazak"moglo oznadavati i ljubidasto, ako bi za
to svikorisnici bili unapriled obavajeSteni.
Distinktivnost
Znak je obavezno diferencijalan - on semora u sistemu
prepoznavati svoj imdist inkt ivnim elementima u odnosu naostale
znake istoga sistema, npr.ear / car, iaba / baba, bara / para;iena
/ iene, eovjek / tovjeie; radim /radi i ; Eovjei n ost / eovjeean
stv o ;napisati pismo / latinicko pismo itd.
Priroda jezidkog znakaDva su osnovna naeeh u odredivanlu
komunikacijskog znaka (i kao simbola i kaosrgnara) :
1) znak je proizvol ian / nemot iv i ran;2) znakje
konvencionalan / doqovoren;3) znakje l inearan i to:
r oo vertikali lDaradiomatski ili asociiativniodnost - znacr
ulaze u razllcl le relacue Ikorelacije) i l i
r Do horizontali (sintaomatski odnosi - znaci seveiu od manirh
iedinica ka vecima - fonemi,morfemi, lekdemi, redenice,
daskurs).
/Ne/promjenlj ivost znaka(Sosir, 86-89)
Znak le nepromjenljiv - ptotzvo\nol zamlenr oprru se r samznak,
i s istem i kolekt iv (osobrto intervenci jamapoJedrnca).
NIedutim, znak je i Nomjenljiv leziaki razvitak):n mrjenlalu se
veze r lmealu oznake I oznaaenog.tr m|]enlaju se odnost izmedu dva
znaka,n ozna6ena se bogate novim oznakama (sinonimi ja),t r oznake
se ponekad pr ibl izavaju svoj im obl ikom
(homonimija) i l i se (u sluaaju pol isemiJe) udal lavatuni
ihova oznadena i s l idno.
Svaka promjena povladi za sobom niz promjena u sistemu,al i
promjene nikad nrsu tol ike da bi potpuno ugrozi leSUSIAV
, Linearnost znakalsosir, 88 i 147-150)
Linearnost podrazumijeva jezik kaosistem smisaonih odnosa
-paradigmatskih i sintagmatskih -l inearno: po vert ikal i i l i po
horizontal i .
Hjemslev izdvaja dvi. je znadajne funkci jejezika:
n relaci ju = odnosi u procesu iI korelaci ju (odnosi u
sistemu),
5
-
28.5.2013
Znaki znacenje u sistemu
Potrebno je (smatra savremeni leksikologLadis lav Zgusta)
razgrani i i t i :
t znaienje rijeei kao diiela sistema, uieziku, u rieeniku
(znaaenje tada. povert ikal i , mo2e imat i i v iSe od. iednog
smislai l i ima zbir smis lova) i
r znadenje rijedi kada se one upotrijebe uteKstu.
Mogucnosti(adekvatnog) izbora
U real izaci j i jezika nude se vari janterazl ici t ih oznaka
za isto oznadeno -kako odabrati najbol je u semantidkom i
ufunkcionalnom i l i u sociol ingvist i ikomsmrs lu , npr .
D osoba i. spola / iena / iensko / dama /gospoda / hanuma /
ienska / Zenskica /koka I treba itd ili
n nag / go / bez odjece / neobuien / ko odmajke roden / gologuz
/ iinu-eiplak ild.
' i lt . -, Znak i s istemt : l
E Znaci ulaze u razliaite medusobne odnose, alitakvi odnosi vr i
jede samo unutarJednogsistema ili zasebnih podsistema (.1edan
1ezik,jedan terminosistem,. iednan Zargon, urbaniargo. jedan srstem
signal izaci je. putne.h r o d s k e ) c l i c l n , i k P r l . i
)
tr Mijesanja medu sistemima moze biti, aliuglavnom na planu
forme ( is te oznake urazl ia i t im s istemima i l i npr.
medujezidkahomonimaJa). Takve su pojave eesto smetnjaval janoj
komunikaci j i - vaZne su zatokontekstualne potvrde.
Slojevitost jezikaD Odnosi izmedu znakova u sistemu nisu
jednostavni, osobito u prirodnom ljudskomjeziku - brojne su
nijanse u izboru i to premarazliditim kriterijima (semantidkom,
estetskom,funkcionalnostilskom, teritorijalnom, spolnom,starosnom,
socijalnom, kod nas i nacionalnom,zat im prema rndiv idualnom i s l
. ) .
D Zato kazemo da je.iezik slojevit - on jepolifunkcionalan za
Gzliko od vjestae kihjezika koji funkcioniraju jednorniskl po
principuda - ne, mo2e - ne moZe, podetak - kraj i sl.
r i Relacije i korelacije znakova usistemu
D iedna ri jed moZe razvrtr vrae znadenla (polisemija)
-/ezlk,glavatr jedno oznadeno moze dobiti viSe oznaka (sinonimija)
-
kasika / Zlicao iedna oznaka moze oodmirivali viSe
oznaaenih(homonimiia) - parn, (mlin i broj)tr oznadena moou biti
dovedena u binarne opoziciie
suprotnost zna6enia (antonimija), noc - dan, sladak -gorak ili
nesladak, parni - neparni (broj, alt ne neparni
E ledan znak moze brtr rzlozen paronimskom djelovanju(paronimi).
rUedi iz rstoga koruena - muku muaitr. pulputovati, mrkli mrak i l
i tzv. pudka etimologila itd
i . Lingvisticki i paralingvisticki znaci, (verbalni
ineverbalni)
E Verbalni i neverbalni znaci imajuzaiedni6ka oznadena - razl
idi teoznake: da l i smo ih iskazal i r i jedima- usmeno i l i u
pisanoj formi, odnosnopokazali odredenim gestom,pokretom t i jela i
sl icno(masmediologi ja na balkonu!! !) .
6
-
28.5.2013
Neverbalno kom u niciranjetr Ostvaruje se paral ingvist
idkim
sredstvima - neverbalno ostvareneporuke: konvencionalno razumlj
iv gest,mahanje glavom, coktanje, odredenipokreti t i jela i l i
pojedinih di jelova t i jela,osmijeh i l i smijeh (radostan.
cinican.gorak) i sl icno - moguce ostvari t i samo uusmenom komunic
i ran ju
Neverbalno pona5anjeNeverbalno ponaSanje treba uskladrtr sa
ieljenom i
osmiSljenom verbalnom komunikacijom, ali i sauzusima date
kulture i sociolingvistiCkim normama,pri iemu treba imati na umu :.
dogovorene i razumlJive simbole i signale,r da neverbalna poruka
mo2e upotpuniti verbalnu, ali
se sa paralingvislldkim sredslvrma ne smrjepretlenvatr,
r da neuskladena il i pogresno odaslana neverbalnaporuka moze
ugroziti verbalnu;
r da svaki pokret t i jela ne mora biti i neverbalni znak
saodredenim znaaenlem - neki pokreti moguistovremeno biti isimptomi
isimboli i l i signali (npr.zijevanle i sl )
7
-
28.5.2013
Sistemi i semant icka pol ja
tr ZnadenJe se podinje vezati za sistem - za (ngfzase0nr leztct
kao sistemi. terminosjstemiposebnih nauka i l i naudnih disc io l
ina upojedinadnim jezicima, sistem saobracajnesignalizacije ili
pomorske signalizaclje, s'istemvojnih d inovanja i s l i ino) .
-
o Osobrta paznja posvecuie se semantiekimpoljlma - (=sistemi
pojmovno povezanihznadenjskih jedin ica): ako se jedan od
polmovavremenom tzmrjeni , nuzno se modi f ic i ratu iostalr tz
rstog semantidkog polja ili iz isteoolastl. sto zaztva nezbleznu
promjenu uznaeenjima odgovaratucih riiecr.
TEORIJA ZNAEENJA
Prof. dr. Hanka VajzovidFakul tet pol i t idk ih nauka
SEMANTIKAkao naudna discipl ina
Semantika je nauka o znadenjimaiezidkoq znaka. dakle pri je
svega oleksiikim i gramatiikim znaienjima rijeii(u nj ihovim
osnovnim, izvedenim islozenim obl icima, odnosno, o nj
ihovimobliekim vri jednostima u f leksi j i ) .
Kako odvoj i t i pol isemiju odhomonimije?
Sta 1e krrterr; za distinkciju - granica izmedu dva oznadena?tr
Da Ii je to (samo) etimologrlaD u kojol mjeri je to udallenost
znaienla,c moze li kontekst osigurati znadenje i sl. - Npr.n lezk.
dubre, konj: ili koza kao:ivoiinja / kao osoba fig /
kao sprava i slD Sta znaai neso koje se jede, meso ljudsko, meso
u argou
za zgodnu zensku, Sta znadi "debelo meso,, - masnomeso il i
stra2nji dro aovlekova ti jela?
Valno )e I Gzdvdpnle logickog od psihologkog u Jezrku -kakvu
asocrlaciju izaztva odredena r' lea i kakvupredodzbu moZe rmati kod
govornika i kod sluSaoca udatom komunrkalivnom dinu
. l
i i l Nove oznake za poznata oznacena
O U usvajanju leksr(e kakvog slranoga leztka, ne polaz,mooo nule
- ml uctmo nove oznake za poznala o?naienakoje vec nostmo kao
mentalne sl ike: inamo Sta ie i kai tvgteda pfozor a zat im kao
ekvtvalenl oznaxe brozormoramo upamtrt t oznake Windows das
Fenstet. pencer I
t r l ,4nogo bi bi lo teze da moramo spoznavat i i oznaaenaD lst
le pi lncrp I u dvojeztcn,m r jecntctma uz oznake
slranog, lezrka daJU se oznake Jeztka korr poznajemo Itako
dotazimo do prec,znuih znaienja. ' -
D Narevno t lu su moguce relat ivne relact le a l tme IgreskeI
zabune mozemo l t kaza: i l Dtozot /Fenster/pencer u sv|Jel" "most
/ kopru / dte i l ruke pnlatei lstva ,sIcno
i ; ;1 : Sta interesuje semantiku?
Medu va2nim pitanjima semantike jest i traganjeza odgovorima:
ita rijea jeste i kako jemoZemo definirati
E Sta znadi prozor i kako lo objasniti - otkudaonda " prozor u
svuet' ,
tr Sta sve moze znaditi slo//ca I kako sva taznaienja opisati -
otkuda "sjediti na dvijestolice, ustolie itl se i sliano,
tr Staje s/eia, ponos, patnja- kako do6aratitakva znadenja da se
stvori mentalna slika on i ima ) .
-
28.5.2013
Vainost leksiikog, tvorbenog igramatiikog znadenja
Primjeri:o sufiksi -iC. -eic. -ica iskazuju
umanjenice(deminutive) i zato pripadaju leksiikim
znaaenjima;D glagol sTeilje prelazan (sleCl nesto) - trazi
direktni objekat. Ako izbJegnemo nocemoizbJeci objekat
(pretvoriti ga u subjekat), dobrtcemo oblik: s'ede se - tada oblik
se nosigramatiako znadenje, i vise to nijdpovratnazamjentca se ,/
sebe (drvo se sijede / sijede sepo duzini - ali ne sijede samo
sebe).
Leksidka semantikapravo znadenje i presupozicija (1)
Razlikovanje pra vog znaeenia od UvPres-upozicije = informacije
koja se uz pravoznacenle sama po sebi podrazumteya. Npr.
tr rijeaneienja koja bi se mogla razlozita napostojeca
distinktrvna obiljeZla: tjudsko biie /muski rod / odrastao /
prethodno nijednomzenlen
Ll rz komunikat ivnth razloga t reba Insist t rat t nadrukdUem
redoslijedu: na prvom mjestu trebabiti "nikad prethodno Zenjen,',
jer je to kljudnasemantiaka informacjja; ostali elementi
Leksidke funkcije i znadenjskiodnosi medu znakovima u
sistemuNpr. znaaenje rijeij "veoma,' uvjetuje parove tlpa:
ut isak > dubok / snaian ut isak, poraz > teZak /strasan
poraz i sl
El U istom odnosu nalaze se leksidka funkcija itzv. konverzija,
npr.t Boli ga stomak - lma botove u stomaku:t On je to njoj prodao
- Ona je to od njega
kupila.Vaina ie informaciia!- ona konveniiom ne
smiie biti uqroiena.
,1, Kontekstualna znadenja kao potvrde::; leksidkim znadenjima'
l
Er Za utvrdivanje semantidkih vri.jednostinezaobilazna su ko
ntekstua I na zna eenja.
ct Metodom supstitucije oslgurava sediferencijacija medu
konkretnim semantidkimnUansama svakog zasebnog jezidkog znaka.
D I pored svih metodoloikih nastojanja problemdefiniranja rijedi
u jednojezidnim rjednicimanikad nije doveden do savrsenstva
zboqproblema u zamjenr sinonima mogucnoitimadeskripci.le, kao i
zbog neefikasnograzgrani0enja polisemije od homonimije.
l i Leksidka semantika,.; pravo znadenje i presupozi cija
(2)
D Dokaz je negirana forma: ,,on nije neienja,' _negiramo samo
pravo ili primarno znadenje, ane i cinjenicu da Je osoba i dalje
odrasfaomu'karac iti da je r|Jea o ljudskom bie u.
Je(, presupozicije u pravilu ostaju izvandjelovanja
negacije.
D lli. glagol watiti se znaai daje neko mjesto Azamijenjeno
mjestom B, ali i to da je onaj kose vraea bio u B prije nego Sto je
bio otisaou A (zato ne kaZemo vratiti se nazad) i sl.
Semantidka analiza
Vrlo je kompleksna vec na razini leksema.Da bi se utvrdi lo
ukupno znacenje jedneri jeei, va2no je istovremeno uzeti u obzirsve
komponente koje se mogu izdvoj i t i .
Semantika je kao discipl ina neodvojiva odIeksike, pa govorimo o
leksidko-semantidkim pojavama. Rijedima se satog stajal i5ta bavi
leksikologi ja i / i t ileksikografi ja (objasnit i razl ikut
I)
2
-
28.5.2013
Morfemska analiza
Sa gramatidkog stajalista - morfemska analiza -semantidka
analiza svakog zasebnog morfema,Jer se u jednom obliku neke ri jedi
mogu javiti.r jedan il i vise udruienih leksidkih morfema (ouf.
putokaz, stranputica) - oni nose tzu. leksi.koznaeenje,
r jedan il i vise tvorbenih morfema (naputak, putnik,putovanJe,
putovnica, putovati, otputovati, uputitise) - oni nose derivaciono
znatenje.
. jedan ili vise obfiCkih mortema (puhiae, putnici,putnicima;
putuJem, putujes ) - oni nosegramailAko znalenje.
Teori ja leksikologi je (2)
tr znacenja i upotrebu dijalektizama, arhaizama,neologizama,
profesionalizama,prostonarodnih rijedi i sl.;
trl principe stilistidke klasifikacile rije6i (stitskimarki rani
i s t i lsk i neutra ln i obl ic i i znadenja) ;
tr leksidko-semantidki sastav jednoga jezika iligovora;
tr odnos znadenja i pojma,tr uzajamni odnos i djelovanje
leksidkih i
gramatickih znadenja u rqeci.
MetodoloSke mog ucnostileksikologije
t . di ferenci jaci ja (razgranicenje jedneri jeci od ostal ih
jedinica) i
2. identi f ikaci ja (utvrdivanjem graniceistovjetnosti jedne
rijedi u razliditimnjenim real izaci jama.r u kontekstu,r u
zasebnim govorima,r u zasebnim funkcionalnim st i lovima,
2anrovima, idiolektu i sl .
Teori ja leksikologi je (1)(R. Simeon, l /756)
tr problem poiedanacnih rileci kao osnovnihjezidkih jedin ica;c
polozaj rijeai u nizu drugih jezidkih jedinlca;E problem pojedine
rijedi i njezinih granica (odnos
polisemiJe i homonimije - gdje polisemijaprerasla u nomontmt lu)
;
tr prtanje.leksiakqg znadenja (kao I ekspresivno-slilrstcKog
znacenla);
D upotrebu rijedi u razliditim funkcionalnimst i lov ima i
raznim govornim Zanrovima,
Teori ja leksikologije (3)
D naain utvrdivanja znadenja;D homonimrju i s inonimi ju;tr
problem razgraniaenja homonama i njihova
tipologija;tr proudavanje druStveno-politidke, znanstvene i
tehniake terminologije;rl utvrdjvanJe i prouaavanje frazeoloSkih
jedinica
(frazeologizama, frazema, jdioma);El proces semantickih promjena
i pomjeranja i sl
i ; ; Postupak razgranicenja ii identif ikaci jeAko jednu fl jed
razgranidimo od drugih i identif ikujemo je,
potrebno je prvo utvrditi njena znaaenja, a zatim i
njezineodnose i korelactlu sa oslalim lakvim ledinrcama
Jednogaststema
Kod utvrdivanla oblika i znaaenja potrebno je istovremenovoditi
raauna:
a o leksiAkom znaeenju nosi ga leksieki morfem -korlen l lr
osnova ri jedi: to Je i konkretno zna6enje uneizvedenim ri jedima
(zemla, more, stol),
tr o gramatiAkom znaAenju - Ueatma 9a dalu (semantidkirh
dopunJuju) gramatiaki morfemi dodati na leksidkimorfem i leksidko
znadenle - to su i oblidki naslavci ilvorbeni morfemi (sufiksi,
preftksi)
-
28.5.2013
Znadenje u term inosistem imaTerminoloSki qledano leksitko
znaeenie
podrazumijbva tri razlidite vrilednostiilt odnosa:o znaeenje
koje nosi korijen ili osnova rijeei
naspram znaaenja koje rled dobiia odgramatidkih formanata
(relaciJsko znadente -fleksija) i od tvorbenih morfema
(derivacijbkoznacenle), zatm
E znaeenje koje se navodi u rjednicima fiezrk)lAEpIa4
kontekstualnog znadenja (govor kaoreailzacue leztKa), te
tr zna-eenje koje se odnosi na smisao ili sadrZajrijedi -
stvarno, konkretno znaaenje naspramznadenja koje je preneseno ili
figirativno-
. . ZNAEENJE IKONTEKST
Odnos izmedu leksidkog i gramatidkogznacenja (Leonard Bloomfi
ld):
n gramatidko znadenje jest onaj elementznaeenia po kojem se
clanovi jedne isteparadigme razl ikuju jedan od drugog(padezi,
vremena, izvedenice);
o leksidko znadenje ostaje isto u svimclanovima date kori jenske
( leksidke)paradigme: put, putovati, putnik, putni,ki,saputnik,
putovnica i sl. (puterl!!)
4
-
28.5.2013
TEORIJA ZNAEENJA
Prof. dr. Hanka VajzovicFakultet pol i t i6kih nauka
;: Leksidko-semantidka naspram' sintaksiiko-semantidke
analize
Leksiako-semantiika analiza insistira:O na pljedinaanim.
tzdvolentm leksichtm jedin,cama(rUectmd- i lr lrdzemrma) I njihovim
znaaenltma (osobrlo napoxsemur) odnosno,D na odnosima medu ta^ltm
iedrnicama u ststemu(srnonimskt odnost, homonimtja antontmrta tsl
J, a, ,tr na etimologij i, semantidkim pomleranjima
rtdSi4tqkqiakq;semantidka anatiza lraga za vezama rzmedu
raKVtn leorntca u govornom nizuD kolokacija,c sintagma,tr
reaenica.D drskurs i l i tekst
Sintaksidko-semantidka analiza- sistem supsti tuci je -
(2 )Homonimijatr ako jedna r i jec ne moZe stajat i u istom
kontekstu bez Stete po znaeenje i l ismisao, onda je rijec o
homonimima(krivicni sud /kr ivi sud /krvni sud /emajlirani sud;
ispriiati dogadaj / ispriiatise nekome); ubiti 5 jala, zatim
zasebnors/uii bjelanjke / bjelanca - ubiti (ovjeka,lstucl
diiete)
, , Znad,enje ikontekst
' 1
D Leksidko znadenje pripada paradigmatskimodnosima (vertikala) -
predmet je interesovanjaleksikologije i teksikografije:
utvrdivanjeoblika rijedi, kategorije, etimologije, te pravih
iprenesenih znadenja svake zasebne leksidko-semanticke jedinice
(rijeai iti frazema)
D kontekstualno znadenje pripada (Sosirovim)sintagmatskim
odnosima (realizacija rijedi pohorizontalnoj osi) - predmet je
interesovanjasintakse, odnosno tekstualne lingvistike.
r ! , S i n taks i dko -seman t i dkaana l i za' . : "
- s is tem supst i tuc i je -, , ( 1 )
Sinonimi jaD ako dvije raledi mogu stajati u istovjetnom
kontekstu bez Stete po znadenje - sinonimskiodnos (obrisati /
pobrisati tablu / plo'usunderom / spuZvom\',
Antonimijatr aKo dvije rijedi suprotnoga znaeenja mogu
stajati u istom kontekstu onda su one antonimi(prestalo je /
podeto je pucati i doi;ao je mir / rat,zaplevao.le / zaplakao je i
obuzeo ga ie mir /nemir) itd.
. . Sintaksidko-semantidkaanaliza,l t - sistem supsti tuci je
-
(3 )c Sintaqme: ako dvi je i l i v ise r i jeai mogu bi t i
smisaono
povezane u cjel inu onda govorimo o sintagmi dobar /vruedan /
pametan / okrutan / zao / bradal CovJek, liepa /putena / trudna
,ena, al ne. bradala Zena i trudan toviekpisail zadadu, att ne t.
pisati kudu.
D {olokaci ia: ako sintagma postane ustal jena, onda jer i jea o
korelat ivnim odnosima medu leksi iko-semantickim jedinicama tli o
kolokacijatna kruni ttak /prt6ak polili.kt pritisak (ne ltak)
izvesti pred lice pravde.na |cu mjesla bocd Inluz,Je
,ne StSaJ, b,oloski otac (nebabo) d:amL penozer rre prozoO
prozor L svrtet (nepenozer):
-
28.5.2013
, Komponente leksidkih znadenja
Znadenje riJeci sa stajaliSta morfemske analize:o korijenski
morfem nosilac leksidkoga znadenja,
odnosno nosilac znadenja jesu korijen riledl ilipak osnova
rijeai;
tr u slozenici je leksidko znadenje spoj znadenjavezanih
leksidkih morfema - iako leksidkimorfemi ne stoje samostalno, oni
se ne odridusvojih leksjdkih znadenja, npr. parobrod,hidrocentrala
naspram termocentrale, rukohvat.rukovodi lac i s l . ) .
i : l
i r i Elementiznadenja
D Leksidko znadenje (koje se u rjednictmanavodi opisno ili
dovodenjem u vezu sasinonimom) ukt jucuje v jse razt id i t jh
komponent i
Et UnutraSnjim raSclanjivanjem znaienja jednogaznaka kao dUela s
istema, moguie jerazlikovati:t designaciju ilili denotaciju naspram
konotacije,. osnovno znaeenje naspramfigurativnog /prenesenog
znaCenja.
i l l Denotativno znadenje
Denotacija iti designacija - odnos "izmedupojedinainih rUeii i
pojedinatnih dijetovavanjeziekog svUeta, kako ih shvatajugovornici
nekog jezika,' (Zgusta, 32).
Zapravo, veza izmedu rijedi i stvari nte direktnavec se rzmedu
ruee i (kao leksidkih jedinica) idenotata (kao referenta, onoga o
aemu semisli) nalazi designat (kao pojam o odredenojstvari, tj.
denotat kakvim ga razumijevagovornik nekog jezika).
r i Oeno tac i j a i des ignac i j a
E clenotat= predodzba o pojmu, ono o demu semisli, pojam kakav
se mo2e neutralno opisatj(npr. sto/lca = dio namleStaja. predmet
nakoJem se sjedi - nebitno je da li je velika ilimata; crna ili
smeda; tapacirana, odnosno oddrveta ilj metala i sli6no);
a designat= dozivljenost predodZbe o pojmu;ono Sto o denotatu
misli, Sta pod niimpodrazum4eva konkretan govornrI konkretnoglezika
(stotica = dio namjestaja na kojem sesjedi, ali sa obitje2jima,
posebnostima).
Sintaksidko-semantidka analiza- sistem supsti tuci je -
, (4)tr EeqglligE ako se u govornom nizu uklludipredt l (at ( t
teni gtag. obl ik) , onda takav hiz
oobUa vr|Jednost reeenice - zaokru2enesmtsaone,cjeline: lzvrsen
je politidki pritisak ToJe to. Hadrt t se mora,
tr Pi,skurs: ako zbir redenica ne nudi zaokru2enuInrormacUu,
onda se kao semanttdka tedin icauztma diskurs - minimalni
tekstualni'odlomakkoj i .d in i smisaono iznadenjski c let inu, te
nudizaokruzenu poruku ilj informaciji.l:Nevjerovatno. DoSao kaZeS!
pb\e, ha? l? Znail se hada t kuda odlazi
Diferencijacija znadenja u domenuprimjene
U upotrebnoj sferi (domen primjene)moguce je razl ikovati
:leksicko znaeenie - nivo jezika(r jecnicki potenci jal jezickog
sistema)naspram kontekstualnoq znaeenia -nrvo govora (upotr i jebl
jeno u tekstu), teintenzional no (neutralno) nasprameksten zional n
oq (markiranog)znacenja.
-
28.5.2013
Denotacija i konotacija
Na osnovu odnosa denotativnoq i konotativnooznaeenja moiemo
uspostavljati relacije trpaY
n grafemll < n+j, ali svako n+j nije nj (npr.vanjeztcKt) , t
l l
tr jutre = jest "vrijeme prije podne, , dakte prite 12satr
(denotat). ati 1 1 sati viSe nije "jutro.'; istovazr za vecer"
ttl
D "Bol i ga Saka / s topalo ' mozemo zami ient t j saHorr ga.
ruka / Lrgs? ", a.!i Boli ga ruka / noga,. neznact ts to sto i Bol
i ga Saka / atopalo , ' (sa-ka /sroparo prrpada ruci / nozi, ali ne
i obrnuto _ StripoJam).
, i iDenotat i designat
Odnos izmedu denotata I designata veoma jeva2an prjlikom
usvalanja. udenja kakvog'slranog JeztKa.
Razlike denotat - deslgnat kljucne su urazumrJevanJu- nauenih
pojmova i termnologiezaseDntn naucnth oblast i :
Jedna oznaka (r i jed i l i termin) izvedena iz is togaKoruena,
caK I Kao le posve tstoq adaotiranooobliha, u upotrebj moze imati
polve raztidita-znadenja, 1p1 rijei zivotinja - u svomosnovnom I
tt9urattvnom znaeenlu naspramtermina 2ivotinia.
Konotativno znadenje
To su one komponente leksidkog znadenja(izuzimajuci domen
primjene) koje osnovnojsemantidkoj vrijednosti pridodaju
kakvukontrastivnu funkciju,
ono Sto nosi dodatnu " informaci ju, 'o govorniku,njegovom stavu
ili vrednovanju subjekta, StodaJe naroditu "boju" sublektu,
prenosiinformaciju snazntje, emocionalnije, komidn jje,ironianlje -
dakle, ekspresivn ije.
,:: Stvarna signifikacijail ' - konkretno oznadavanje -
tr Leksidko znaaenje je (i) ono zna6enje kojese navodi u r
jednic ima. Medut im.. .
D Rijedi ne postoje apstraktno (nabrojane urjednicima) ve6 se
one upotrebljavaju:dolaze u konkretne kontekstualne veze.
o Ri jedi u kontekstu iskazuju samojedno,konkretno svoje
znadenje - iedno od visemoqudih smislova, i tada je to n j ihovasi
gn if i kac ij a ( ozna i ava nje) ili stv a rnasignifikacija.
i r primjeri:
Rijed u m r U eti r aztlkuje :tr a) denotativno.znaeenje 1On je
mrtav =
prestao Je. brlr ziv. prestao je postojati. disati.hretalt se I
sl )
E b) designativno znaienje (kako prestati bitiZ iv? "On je
mrtav." = (1) on v ise ni ie meduziuima. (2) on ce umri jet i . b i
t ie ubuen, (3) Necuvtse da ga vto lm. za mene v ise ne postoj i i
s l . ) ;
E c) ko.notativno znae enje (On je mrtav = OtisaoJe / Nema ga
vise / nije hedu nama / crko le,krepo, mandrknuo / nije vise ni za
Sta / poliiidkij e mnav l s t .
, ' , S ign i f ikac i ja osnovnih i l i
l ,r prenesenih znadenjaStvarna signif ikaci ja moZe pripadati
:tr i osnovnim znacenjima (kad denotaci ja
i l i designaci ja ostaju u okvir ima primarnei ustal jene veze
izmedu oznaeenog ioznake) , a l r
tr i prenesenim znadenjima (kad seprepl icu dva znaka tako da se
oznakajednog prenosi na oznaeeno drugogznaka na osnovu odredenoq
elementasl icnosti , asoci jaci je i td.).
-
28.5.2013
Konkretizacija znaienja- znadenje u kontekstu -
D Primjenom leksidke jedinice (kojoj znamoopca leksicka znanja)
dolazimo dokonkretizacije znaeenja u stvarnom iskazu.
trl Konkretizacija znadenja prcizlazi izkonteksta (verbalnog ili
situacijskog).
o Time se upotrijebljena rijedili spaja sa konkretnim pojmom na
koji seupuc uJ uili se uklanja svaki drugi smisao rijedi osimonog
koji je primUenjen
, ili se zadovoljava istovremeno to oboie.
Figurativnost - izvan denotacije!Kategorija figuratlvnih
znadenia odnosi se
uglavnom na designaci ju, i j na elemente0odatnog u denotaciji.
specifidnog.Kategor|Jatnog, npr.
E reci za Zenu da je "krava" ne znati da ona imarogoveili kopita
vec se usporedba mozeo0nost t t na t romost. na debl j inu.
eventualno nav tme I s t . , t t l
D reci za nekog da Je ''l isica" ne znair da.rma reprlr da mu Je
tijeli prekriveno krznom, vec seuKrJucuJe samo karakterna osobina
"prefrigan,mudar, h in jav, dvol idan".
Gdje se ispoljava markiranost(ekstenzionalno znadenje)?
tr u leksie ko-semantidkim vezama meduriiecima -
setektivna-granideryE--(kontekstualne mogucnost i ) , npr. g l .
imat i : imamrodi te l je / . imam auto / imam gtavobol ju /
imamzaQacu I rmam vremena / imam duie / imamfaott t :
tr g-Legl9lllnr yezqma i qramatickimle!9S9!j4!A npr imaS li dusu
/ duSe, ati ne irmas i t vrueme / mn. vremena, imas I i rodi te l
ia is l . ; i l i npr . u turskom: yar im = pola, a l i samo. b i
rbuduk = 1,5 (ne i b i r yar im);
i , In tenz ionalno i ekstenzionalno: znadenje
Pod ovim se dist inkci jamapodrazumijevaju dva moguca obi l
je2jajezidkih znakova u domenu primjeneri jedi, pri -emu je:
- intenzionalno znacenje = nemarkirano(neutralno, neobil jeZeno)
i
El ekstenzionalno = markirano(obi l jeZeno, rezervisano, speci
jal izirano).
I* Kako ri jeci mogu bit i"
markirane?tr nacionalno Gimbenik, obrana / odbrana, sat /Cas? i
sl., ali ruka nije markirano)El teritorijalno - lokalizmr i sl.D
socijalno - sociolekti, argo / slengD profesionalno - zargonD
spolno - musko / Zenskotr starosno / generacijski (stara osoba
tesko da
ce danas reci . s t ipu me, majke t i .t r funkcionalno - funkc.
st i lov i .tr Stilsko-stilistidki (nijet,D indiv idualno -
Leksidki status stvarne signif ikaci jeizmedu
osnovnog i prenesenog znadenje
D povremena upotreba - figuratiyra, uzrokovanaprilikom i
neponovljiva lice smeZurcno, suha smokva \neznadi da Je "suha
smokva = izgled l ica, smezuranost,,;
D eesta upotreba tijeti u prenesenom znaAenju - koristise
uobiaajeno i razumljivo je vecini korisnika: On ie pravol /a lo (n
rko ne mrs l t na mela l ) .
tr toliko eesta upotreba da se znadenje ve' registrujekao
leksiako znatenie: An je zaista vetiko dubre (itkonece pomlslit i n
gnaltvo n.t gomtla otpada) Unost se urjecn'k dubre = r,zredu
ostalogt t"nemoratan bovjek'.
-
iii: 1 ,, i .
Razvoj polisemijePolisemija = viSeznaenost
D ledna ista leksidka jedinica - raztiaita znadenia kaozbir svih
moguCih smislova,
D nije ogranidena na designativni t ip leksidkog znaeenja,trl u
leksldkom znadenju primaran je direktni smisao _
osnovno znaeenje,D ostalaznaaenja jesu smislovi koji se
semantidki mogu
izvesti ako su obil je:eni nekim dodatnim smjslom -konotativnim,
figurativnim il i st.
B direktni smisao (osnovno znaienle) - nemarkiran:ostali
smlslovi po nekom hlteil lu obil je2eni, markirani.
28.5.2013
Primjeri pol isemije:glag. /po/jesti
D gsnovni if i direktni smisao ,,unosti u sebehranu, uzimati
hranu". le
tr preneseni smislovi:a) trositi, unistavati (pojel su sav
novac: vatra iepoFla Sumu).b) progutati, dokrajait i (pojeSce me
zbog ovoga),c) pohlepno upijati, iurno i lahko obaviti (poresiu
lat posaa. za noc F popo c;Etu hti,gu),d) zauvijek uzeti za sebe
(polest cu te od srece):e) frazeoloski: nestati bestraga (pojeo ga
mrak) i
sl i ino.
Razgranidenja polisemije ihomonimi je
Kriteri j i za diferenci jaci ju pol isemije ihomonimije mogu se
vezati :
I za oznadena,tr za oznake (et imologi ja),tr za mogucnosti
tvorbe.
Znacenje polisemi6nih r i jediSastavl jeno je ( i l i moZe bi t
i sastavl jeno) od:
r d i rektnog smisla (osnovno znadenje) ,r prenesenih smislova
(preneseno
znacenje ceste upotrebe),r speci ja l izovanih smislova (
terminoloSko
znadenje),r f igurat ivnih smislova (preneseno
znacenje po modelu stilskih figura) ir s ludajne upotrebe
(okazionalnih
signi f ikaci ja 0.
Odnos polisemijeprema homonimij i
n Kad pojedinadni smislovi jednepolisemicne r i jeci pocnu gubit
i svojemedusobne veze i l i vezu sa direktnimznacenjem, otvara se
prostorhomonimiji.
D Polisemija je bl iska homonimijr - u obasu sluiaja formalno
iste oznake zamanje ili vi!;e razlieita oznaiena.
i i i Odnos medu oznacenima
u Polisemija je - ako su oznadena bl iska,euvaju prepoznatl j
ivu vezu i l imotiviranost semantickog pomjeranja,(glavs = '1 . dio
t i jela; 2. glavna osoba)
tr Homonimija 1e - ako su oznacenaizgubila svaku vezu, potpuno
seudal. j i la (glava = dio t i jela; glava = valan,zaseban dio
necega: motora, knj ige)
5
-
28.5.2013
Odnos medu oznakama
r Pol isemi ja - ako su oznake is teetimolo5ke vrijednosti
(Clubre tur. = 1.smece, 2. gnoj , gnoj ivo, 3. f ig.
nemoralanaovjek);
r Homonimi ja - ako su oznake razl id i te poet imologi j i
(nalet < tur . lanet , nalet < let .ietieti)
Prioritet se, naravno, dale etimoloikomkriteriju, pa tek onda
semantidko,gramat iakom.
Homonimi ihomograf i
Homonimi su rijeii iste forme arazliiitoga znaienja. Ako se
takvi obliciidenti ino piSu a razl ici to izgovaraju.onda su Io
homografi :
a obueen = savladao obukun o b u e e n = o d j e v e n i s l
.
Pravi i relat ivni sinonimi
tr Pravi i potpuni sinonimi (istoznadnice) -identicni su u svim
smislovjma koje mogu imati iu svtm komponentama znaaenja
(designat,konotacija, domen primjene), npr. surder-spuzva. paradaiz
- rajaica ...
D Relat ivni s inonimi (b l iskoznadnice) -d je l imidno su
podudarni - u nekim smislovimaJesu, u drugima nisu; u nekim
komponentamaznaeenja jesu, u drugima nisu (designaci j i
,konotaciji i domenu primjene).
Tvorbene i kontekstualnel mogu6nosti
r Polisemija - ako su moguci isl i i l i priblizno istitvorbeni
modeli (glava = I dio ti jeta, 2. glavnaosoba : glavica, glavurda,
glavat, glavonja, glavni,glaveSina, glavnokomandujuci.
uzglavlje):
r Homonimija - ako su potpuno razlidite tvorbenemogucnostl
. (glqlq - glavat, gtavica, glavonja, uzgtavtje _naspram
>
. glAyq - zaglavlje, poglavlje, poglavito, glavno,uglavnom,
glavnjca, glavnina snaga; glava motora,zaglaviti, i l i
, nalet - (1) nalet ga bilo, natet jedan il l (2) nalet _nalet
vjetra, naletjeti).
Sinonimi ja(istoznadnice, bliskoznacnice)
Et Sinon,'mi su (suprotno homonimima) rijeiirazli6iteforme a
istoqa ili prib!iinoqaznaeenia (isloznadnice i bliskoznadnice).
tr Sinonimija relativna semantidka kategorila, jerJe vrlo malo
istoznadnica - kod veilnesinonimskih parova postoji diferencijacija
ponekom kriteriju. upotrebna vrjjednost,kontekstualna znadenja,
nacionalna jilfunkcionalna markiranost, standardnojeziikerazlike,
konotativnost i sltdno.
l i Pr imjer i bl iskoznadnica:tr Ladislav Zgusta: njec
p,,ostrtutka nasDram
mogucrh kurva - Iaka-ZeiikS=Tospiib - fuksa- drol1a - trotoarka
- 2ena lakoo m6rata(opjsno) i sltano (zastupllene su razli6ite
vrsteekspresivnosti i slenga. iako je denotativnoznacenJe tsto.
Zenska osoba koja se prostituiSe
Er Slldno bi b-ilo kod rtjeei fiekar 1= onaj koji tijeei)naspram
lijeenik, doktoT:E66im. ati prj tom'e ooznadenju i domenu primiene
svaki iloktor nibljekar. lijee nik )e markirano teriton\atno
ilinacronatno \ugtavnom hrvatski), dok ie he6imm a rk i ra no sta n
dardoloSkl (substanddrd.turcizam, arhaizam, stilska rezerva).
-
28.5.2013
l i i Bliskoznadnice prema oznadenom -l, l odnos sinonimije
prema polisemiji
n Zensku osobu u bradnom oaru mozemoimenovatt kao: supruga,
Zena, gospoda,drugarica, bolja polovina, bradni partner -ukljueuje
se jezidko raslojavanje ????
El Za posmatranje sinonimtje ne smije sezaboraviti dinjenica da
su-rijedi vedinomoolisemiine na ierJna riiec moze uct uii;;;i;;ii
ia;5; iJoriim svoirm znaeeniemal i ne isa diugim i t i osta l im z
i radenj ima. '
tr Dvije rijedi mogu biti sinonimski par u svomosnovnom obliku,
ali iz razloga polisemije, nemoraju imati iste tvorbene mogucnosta
(rnbst =Cuprija, ali samo. premostiti, nei preCuprijati\
Paronimijatr Paronimi su srodne rijedi istog oblika i istog
i l i s l idnog znadenja kod leksema razl id i t ihvrsta
rijedi.
tr To su rijedi izvedene od iste osnove: slidne susvoj im
vanjskim obl ikom - s l idne oznake, a l i suim razlidita znadenja
- gramatiaka, pa ileksicka (razliaita oznadena).
f ] Paronimi su s l idni homonimima - razl ika ie uetimologiJt:
homonimt su razlicite osnove (rjede:iste osnove znadenjski izrazlto
udaljene), doksu paronimi iste osnove razliajtih znacenia.
Semantikafrazeolo5kih jedinica
trl Drjahronijsko rzucavanje porijekla i nastankatrazema vrlo Je
slo2en zadatak - te5ko jeutvrditi vrijeme nastanka frazema i
nadinnJrnova Iormtran.Ja.
E Prvl oblici frazeoloskih spojeva njeai nastalr suu narodnom
kazjvaniu - u nastotanlu da senesto iskaze i opise sto ljepse i
6to-slikovitije.
tr Nastanak frazema stimuliran ie ideiom isadr2ajem izreka.
poslovica. iitata-i sl.
t r Jedan broi f razeoloSkih iedtni^ . ^r^d i6- f .iti'1io'
#osTJ;i;;ii;6; "'i;;; j;''KOmDrnt ran ta .
Antonimijatr Antonimi su rijedi suprotnoga znadenja.D
Podrazumijevaju osobinu ili kakvu zajednidku
vezu. dvije krajnosti: da - ne. jest - nije. ili - ili.lma -
nema (noc - dan, lijep - ruzan, nadredeni- podredeni, po'etak -
kraj, smijeh - pla6,lopov - posten. slestl - ustatl. potrebno
-nepotrebno\.
tr MoZe se iskazati leksidki (pametan - glup,pitanJa.- odgovori)
ili gramatidki, tvorbeno -negacuom (zavrsan - nezavtsan, vtznt
-bezvizni reZim),
o Paznja: dugi niz godina - moze li biti kratki nizaodina?
Upotreba paronima
tr Ponekad su paronimi spojeni kao stilskosredsfyo - kao lzv.
perisologija. mrhli mrak.muKu muaiil. zimu zimovati, bol bolovati,
budalabudalasta, idiot idiotskii sl.
Ll Moguci sui paronimski parovi koji surazl ie i toga poruekla
iznadenja. a l i is toga obl ika,npr.. prali iekitga (inf. aistiti
vodom)ibratineXoga (prez. od pratiti).
tr U tzv. paronimsku atrakciju spada r tzv.puekd etimologry'a
kad dviie rijbdi uzajamno iliJednostrano d,elu ju jedna na drugu:
kaskader-skakader; karies - kvaries; okupacija -ukopacija;
l Upotreba frazeologizama
D Proces frazeologizacije odvija se pryenstveno nasemantiakom
planu - fazlidite znadeniske pretvorbe odreferencrjalnog znadenja
ri jedi kao frazeoloskihkomponenti do asocijalivno-konotatrvnog
znadenjafrazema kao cjelovitih semantiikih iedinica
D Pfenesenost znaaenja nalaesce se odvua u vtdumetaloflzacije,
metonimlzactle i kakvog drugogooredenia.
O FrazeoloSke ledinice su najzastupljenije uknji2evnoumjetnidkom
I u razgovornom stl lu - pisci seaesto siuze frazama kako bi profi
l irali ne samo jeztksvojih l ikova nego i njihov duhovni, moralni
i emocionalnisvrtet
-
28.5.2013
i i i Semantidki proces:rl frazeologizaci je
o osnovni je mottvacioni faktor u procesuttazeotogtzactJe )est
semantieka transpoziciia(prenosenie znaienia) leksema kaof
razeoloSkjh komponehata.
tr Neke komponente svoje denotativno znadenjegube u c je lost i
u kor ist g lobalne semant iake 's t rukture, dok u druqih dolazi
samo dodjelimidne semanticl(e dezlaktuatizaciJe togaznaeenja.
o Od stepena semantreke transpoziciie riiedi usastavu datog
leksidkog sklopa zavlsi rijihovaTrazeoloorcnost.
: : j Primjeri procesa, frazeologizacije
On leqne i okrene ieni leda.tr glagolslo imenraka stntagma
or(rene /eda tmd realno,
predmelno-loqrako znaaenie. uz moqucnost orenesenih
loorcko-jezrakih asoci jaci ja l \4edut im, raho o6a elana ove
sintaqme-rmaJU odredenr asocuattvnojrazeotoSkr polenctat, tai
p-olencttalu ovom honlekstu nre realt?rran. te n4e do3lo do
znafentshelranspozjci je od denotattvnog ka mogucem
konotatvnomznacenlu.
On ioi ie zauvi iek okrenuo leda ( is la glag - imenidka
sintagma)tr alanovi sinlagme okrenuti leala u dalom su
konlekslu
zahvaceni logiako-semanti .kom iranspoz,cUom, Sto te dovelo
dodeaktJdl,z i lanja nJihovog denotatrvnoO znadenla - aktual
i?iranaledruga sekJndarla derolacla u prytplan dosloiekonolal ivno
znaaenje i smrsao clerovr loq frazema= on Je nju napust io,
zanemaflo, preslao br inut i o njoj , prekinuovezu s ntom
Upotrebna vrijednost frazematr Proces frazeologizaci je je
stalan i , osim
semantieke strukture, zahvata ifunkcionalno-st i lski olan.
D Neki frazemi vremenom bl i jede, gubesvoju aktuelnost i l i
cak potpuno nestajuiz upotrebe. Na nj ihovo mjesto dolazedruge
jedinice, aktual izirane novim idrukci j im histori jskim,
sociokulturnim, pai jezickim real i tetom.
Stepen idiomatidnosti frazema
tr ldiomatienost frazema ve6a je ukol ikoje slabi ja semantidka
veza izmeduleksidkih znadenja njegovihkonsti tuenata i globalnog
znacenjafrazeoloSke jedinice. I obrnuto, naravno.
NprNosit i glavu u torbi iSlagati se k'o rogovi u vre6i
,
l lustraci ja:t r crna ovca;tr btela vranaio g l u h o d o b a
;tr utabana staza;tr s i tna duSa i s l iafoo Globalno znadenle
frazema ne dini zbir znaaenja leksjakih
ledrnrca kao nj ihovih konst i tuenata Ono cak ri mora bi t
imotv,-ano semanl lom frazeoloSkth komponent Za tazlku odslobodnih
slupova rJect I stnlagmi u kol tma su sve znaaenjske4jecr
autosemantiaie i s lobodio se mddusobno povezutu.ielseme u saslavu
frazeolosN,n teorntca qube, u r i ranrot r f r vecotmlei l 5vole
lehs cko Tnacenle, t ianspon, iaiucr oa u qlobalnufrazeoloiku
semantraku cjel inu Rteai. kao fraz-emsklkonSl i tuent i . grbea,
svOlu semanlrahu i Slruklurnu samoslalnostdoLaze u svojevrsnu
uzajamnu semanl iaku ov,snosl, kola mozeorlr ovosmlerna I
teonosmlerna
I , Nastanak frazema! i - nekol iko osnovnih nadina -1
Frazeologizacijom slobodnih spojeva ri jeai it i
sinta9mi, koie se usljed aeste upolrebe i
stanovitemetaforienosti poeinju realizirati kao ustalieni
inesfobodni spoievi zasuka| !ukave diaU pztk zazuDtma I st.
2 Redukcijom i znadenjskom kondenzacijom izreka,poslovica,
citata: koga su zmile klale, ispravljah krivuDrinu ) sl
3 Na temelju terminoloskih sintaqmi iz razliait ih
nauenihobfasti: brya volina. diail 6ti kirs str ss sssns psn66parom
I sl
4 Od Zargonizama ni crno pod noktom, povuCi maakaza rcp, raditi
na vrat na nos, dobiti limun, dobiti/datiSipak, gutati knedle,
driati se ko pijan plota, skoAitislo ^ ome na nos I sl
8
-
28.5.2013
TEORIJA ZNAEENJA
Prof. dr. Hanka Vajzovi6Fakul tet pol i t i6k ih nauka
Adaptacija posudenica
El Prateca pojava jezidke interferencijejest jezidka adaptaci
ja.
tr Prva i nuZna pojava u adaptaciji svihposudenica jest
fransfone mizacij a ipotom transmortemizacij a.
tr Ri jed koja dostigne visok stepenadaptaci je ( i semanticke)
smatra sepotpuno asimil iranom leksi iko-semantidkom jedinicom.
Et imon imode l
tr Probrem u re(onstrukcy ettmologile - utvrdrvanjeetimona I
obltka modeia (obtrk rlecr u lezrku d6vaoculusloznJava se u sludaju
posrednog posudivanja lJeztkposredntk)
D lpak se najkompteksnij im postupkom smalta semanti
'kaadaptacija i ukljuiivanje posudene njedi u teksiako-semanlicki
sistem (uspostavljanle srnonimskrh odnosa,razvol poiisemije i
sljdno)
D (o posudenicama, njihovoj semantiakoj adaptacij i,semantiCkom
pomjeranju i sl. - v. Orijentatizmi uknii:evnom djelu i "Jezici u
konlaktu,'akademikaRudolfa Fil ipovi6a (na primrerima
anglizama)
Posudenice kao neizbje2na dinjenica
tr Smatra se da nema jezika u kojem neposto;i stanoviti broj
posudenica razliditeprovenijencije. Po5to su posudenicerezultat
razl iei t ih vidova jezickihkontakata, vi5e ce bit i
svakakoposudivanja iz onih jezika s koj ima jejezik primalac duZe i
intenzivni ie bio udirektnom kontaktu.
Mode l i rep l i ka
tr Prema teori j i jezika u kontaktu obl ik r i jediu jeziku
davaocu imenuje se kao model,a obl ik adaptirane r i jedi u
jezikuprimaocu kao replika.
f l Medutim, sve r i jeci preuzete iz drugihjezika (davalaca) ne
dostignu uvi jekpotpunu adaptaciju vec ostaju na razinitzv.
kompromisne replike (samofonoloSka adaptaci ja i eventualnodjel
imicna morfoloSka adaptaci ja).
Terminolo5ka zna6enja
n Termini i l i terminolo5ke jedinice jesuri jeai koje speci
jalnog znanstvenog i l itehnidkog jezika aktualizirani u
svrhutacnog izraZavanja speci jalnih pojmova,pojava i l i predmeta.
To je nomenklaturari jeci posebnih znacenja uterminosistemima
pojedinih znanosti i l iznanstvenih discipl ina, umjetnosti
,zanata.
-
28.5.2013
Semantidke karakteristi ke term i na
El lako su termini u velrkoj mjen obl idki podudarni
saopceupotrebnom leksikom. nIh karakter iSe. posebnost znaaenja *
znaaenla im se razlikuju od
opceuootrebne leksike:. semanti tka preciztost Uasno rm Je
odreden, detrnrsanpoJmovnr saduaj I opseg upotrebe, termrnr trebatu
imat
tacno odredeno. strogo dogovoreno znaiente koJe nerzazrva
sporeone asocuacrJe nrt t se prepl icu u b,ro aemusa susledntm I
srodntm potmovtma
. semantitka postojanost (nisu sklont razvolupol isemte, iako
nUe ruetkost da se obltckt rsta vntednostJavi u dvi je pa I vt ie
zasebnih oblastt . znacenra suodvojena i precrziranal - up objekat
u l ,ngvtstrcr Iobjekat u gradevrnafslvu I s l ,L prUedlog i
Ingvrst,cr rpr leorog u aomtntstracUt naspram prtedlog
kaoopceuporeDna f i tec),
j j l Pojmovna vrijednost terminaTerminosistem kao lingvistieka
vrijednost morao bi(naravno) odgovarati pojmovnom sadrZaju _
pitanje je: ita se moze smatrata terminomodredene nauke,
discipline, oblasti, djelatnosti.
t r Da h npr. medic inski termrni mogu bi t t : h l jeb,desma,
amf i teatar , univerz l tet i 51. t t r , Oa t i ietermtn u
leksrkonu / u oblast i votne s iournost i .nV mejit. merhamet.
sabur. daur, diturum,dubri'te, jetim, kuvveti sl.
tr Mogu li se terminima smatrati niedi i obljci tioa:mog uce ;
og ra n i6e n, ozb i lj no ogia n ite n, moilelryprijatglja
vrijeme, mo6. ne taasnile od.Dotesntct u ratu. dtlaspora, I
sliano?
Interferencijamedu terminosistemima
D Termlni kao dogovoreni znaci nastalu, Jezidki gledano.na
razliaite naaine ri jed, sinlagma, specifidnost tvorbe,adaptrrana
posudenica (najdeSce iz latinskog it i grakogjezika) i sl idno
tr Problem seJavlja kad se ista ri jei i l i tzraz nade u
viserazlidit ih terminosistema rlr se preplete, poistovletr
saopceupotrebnim lekstako-semanhdkim iedtnicama
O Uporedi znaaerya vatra, upaljaA, obru6, stroj, vod,sposoDan.
zrno udar, pozadina. bok, blok, poloiai, vezaI slrdno - u vojnoi
terminologii i naspram takvrhopceupotrebnth njeat i l i tstih
leksrakth vnlednosti ukakvom drugom terminosistemu.
Preciznost terminologije kaonuZnost
o Termini nisu (naZalost) uvi jek ni preciznini postojani nit i
posebni. Neki od nj ihrazvijaju polisemiju (glas, govor, jezik),eak
i sinonimiju (strujni suglasnik /fr ikat iv i sl .) , neki se prepl
icu saopceupotrebnom leksikom i sl icno
Znatal terminologijeza jednu / svaku naudnu oblast
Smatra se da je svaka znanost uodredenom smislu samo dobro
uredenai utvrdena terminologi ja, jer termininose sasvim precizne
definici je.
Tvorbene mogu6nosti uterminologijama
tr U formiranju terminosistema i uspostavljanjudiferencijacije
izmedu razlicjtih sistemaiskoriStavaju se obilato i tvorbene
moguinosti,odnosno tvorbena znadenja, pa imamo npr. uvojsci
prebaCaj i podbataj, iste rijedi drukdijegznacenja u industrijskoj
proizvodnji, reclmo, iliKao opceupotrebne rijedi, ali pobadal u
medicinii s l idno.
t r Jedan uhodani terminosistem ne t rp i nagle i l
ikvantitativno vece lzmjene - on se rusi i izaztvazabunu, npr.
Konlhod2i6.
2
-
28.5.2013
Znalaj semantidkih pojava ujavnom informiranju
tr Razumijevati semantidke pojave i vodit io njima raduna u
upotrebi jezika, va2anje faktor u oda6il janju poruke uopce, a
ujavnom informiranju, dinr se, I poseono.U suprotnom, ugro2ava se,
pri je svega.jasnost iskaza a t ime, moguce, i ci tavaporuka neri
jetko biva doveoena upitanje.
Relativna i apsolutna nejasnoca
r relativna nejasnoea - kad je znaienje ugrozenoainjenicom da
oba komunikatora ne raspolaZu istimjezickim i pojmovnim znacenjem
(struinaterminologija i sl.) - primalac je, uvjetno reaeno,kriv Sto
ne zna odredene ri je6i i njihova znaienia,te
. apsolutna nejasnoda - kad je znadenje ugrozenoainjenicom da
posil jalac nije dobro,,srodlo', svoiiskaz {dvosmislenosl, red ri
jedi. pogreSna upotiebapriedloga i sl idno) kriv je posil iarac
poruKe.
Apsolutna opasnost po znadenje( 1 )
1 . amfibolija - dvosmls/enost (maie oorebalopaSee. ullruZenje
uniStava nbvac. Bdogradnapada Zagreb),
2 pgglg:ng_lpgtreba nekih prijedtoga ipnroga, npr. operacija Je
izvrSena na noqama.trcata sam brze od tebe. pojeo je sve
do-deserta. obratio se ispred piedsjednistva, poredsKore Dtt ce
tzgradeno i obdaniste, dogovaralisu se oko kuce, razrSl i su se po
pi tant i . . . odresi krenuo - umj. kuda; a l i qdie stanuieS.
zbod _radi: nisu kaznjene samo Z-erie - iesLi li one -kaznjene i je
li jos neko kaznjen osim njth, is l tcno
Sta semantiiki ugroiava poruku?
D Pojave koje ugroZavaju znacenje ilirazumijevanje iskaza, val
jano odaSil janjei2el jeni pri jem poruke, brojne su irazl idi te.
Ukratko cemo spomenuti samoneke od nj ih
ti Pojave koje mogu ugroziti; . znadenje poruke
Nu:no je i I va:no:1 uskladit i . iezik i miStenje,2. izbjeei
relat ivnu nejasnoau (pr i lagodit i se sagovorniku),3 vodit i
raeuna o preciznost i znaaenja - desrqnacita konolaci
lakontehstuatna znaaenja. mogucnost l f rguratrvie uiotrebe i s l
i4. izbjegavat i manje poznate r i jeCi, osobito supstandardnu
reKslxu af iarzme barbaf izme (Slagvod, kol iko te malt s
lar?).neotogrrre (samotnrct lat tvno I s l ) . di ja lekt jzme,
provinc{al ,zmerohattzme (tuka cur la, pasvandzi iat . iaroonizme I
afoor;me(had2rja dekintrran) vutganzme pircku;tmotoaitu
"{selunda,no.. lotalan nr je moralno. matogradani6), banahost{rezar
rao luc pt lan ho maJka. ostaje da se vrdt _ rstrosenilzmzD. manJe
poznale tdtome / f razeme tradi l i ko dragslor) i
Apsolutna opasnost po znaienje(213. p_ogreSna upotreba
zamjenica, npr aetnro istjeruju
Bosnjahe I Hryate rz svojrh kuia; 1u zapadnom lVlostaruldesro se
Incident sa novtnarom I jt l jana kojt Je ozbtl jnapnletnla
detlonskom miru.4. red ri jedi u redenici (Ja sam nazalost, saznao
da ie .)5 homonimi i homografi, rpr NaSa je armija sve bol.e
obucena
6. pogresna interpunkcija, npr Kuca sa avtUom (,) koja jebrla
vrlo prostrana i l i jepa),
7. nelogianost iskaza, npr. Obavezno se javit i zadobrovoljno
davanje krui)
-
28.5.2013
Stilsko-semantidke pojave
tr jasnost,tr konciznost,tr tadnost,tr iivost,tr Skladnost
Posebno je vaina jasnost i tadnost!
4