-
SVJETSKI DAN ZDRAVLJA 2015
Koliko je sigurna Vaša hrana?
april/travanj 2015
Neispravna hrana je povezana sa godišnjim umiranjem oko 2
miliona ljudi, uglavnom djece. Hrana koja sadrži štetne bakterije,
viruse, parazite ili toksične i hemijske tvari je odgovorna za više
od 200 bolesti, od proljeva do raka.Stalno su u porastu nove
prijetnje sigurnosti hrane. Promjene u proizvodnji, distribuciji i
potrošnji hrane, promjene u okolišu, novi patogeni agensi,
antimikrobna rezistencija - sve predstavlja izazov za nacionalni
sistem sigurnosti hrane. Povećanje broja putovanja i trgovine
povećava i vjerovatnoću da se kontaminacija može širiti preko
državnih granica jedne zemlje.Iz tog razloga, na Svjetski dan
zdravlja, 7. aprila/travnja 2015. godine, SZO promoviše napore za
poboljšanje sigurnosti hrane, od njiva I polja do tanjira na stol.U
SZO pomaže zemljama da otkriju, spriječe, i odgovore na bolesti
koje se prenose hranom , u skladu s Codex Alimentarius-om, zbirkom
međunarodnih prehrambenih standarda, smjernica i kodeksa prakse
koji obuhvataju sve glavne namirnice i procese. SZO, zajedno s UN
agencijom za hranu i poljoprivredu (FAO), hitnim putem upozoravaju
sve zemlje na sigurnost hrane putem međunarodne informacijske
mreže.Važno je da svi zajedno rade u ukupnom procesu od proizvodnje
hrane, od poljoprivrednika i proizvođača, preko dobavljača, do
potrošača na jednako siguran način.
Pet ključnih praktičnih smjernica za rukovanje hranom i pripremu
jela:1 Održavanje higijene i čistoće2. Razdvajanje sirove i kuhane
hrane3. Temeljito i potpuno kuhanje hrane4. Čuvanje hrane na
odgovarajućoj temperature5. Korištenje bezbjedne i čiste vode i
sirovinaSvjetski dan zdravlja 2015. Godine je prilika da se
različiti sektori, poljoprivreda, proizvodnja, trgovina, zdravstvo,
ali i krajniji potrošači, upozore na važnost sigurnosti hrane, te
da svako u svom domenu radi na tome, ali i da se osjeća sigurnim da
je hrana na tanjiru sigurna za jelo.
-
Uvodna riječ direktora Zavoda za javnozdravstvo Federacije
BiH
Prim. dr Željko Ler
Drage kolegice i kolege,
Čast mi je i zavoljstvo pozdraviti Vas u ime Zavoda za javno
zdravstvo Federacije BiH i svoje osobno, u prvom kvartalnom izdanju
našeg biltena. Bilten je prilika za predstavljanje Ustanove, kroz
najznačjnije rezultata našeg profesionalnog djelovanja, kao i
njenog budućeg profiliranja, baziranog na konceptu Novog javnog
zdravstva
Ovaj broj će biti posvećen Svjetskom danu zdravlja, na temu
"sigurnost hrane", u okviru koje najavljujemo Okrugli stol "Od
farme do trpeze", zakazan za 07.04.2015. godine u prostorijama
Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH.Nakon poplava koje su nas
zadesile u maju 2014. godine, zaostala je kontaminacija
poljoprivrednog zemljišta i vodotokova, koja značajno ugrožava
kvalitet proizvoda, pa samim tim i zdravlje ljudi, što posebno
opravdava naš interes i obavezu obilježavanja ovogodišnjeg
Svjetskog dana zdravlja u navedenom tematskom okviru.
U svakom broju će biti predstavljen rad jedne službe i njenih
odjela. U prvom kvartalnom izdanju biltena predstavljamo rad Službe
za promociju zdravlja i aktivnosti koje je ova Služba uradila
povodom Svjetskog dana bez duhanskog dima.
U ovom broju ćemo predstaviti i Udruženje specijalista
javno-zdravstvenih disciplina Federacije BiH, sa posebnim osvrtom
na Prvi simpozij, zaključke istog kao i buduće planove. Udruženje
je registrirano 2013. godine u Sarajevu, broji 66 članova
podijeljenih u tri sekcije. Putem biltena omogućit ćemo povezivanje
zdravstvenih radnika, bolju razmjenu informacija, čime ćemo, nadamo
se, unaprijediti naše djelovanje i kreirati nove inicijative na
dobrobit i zasluženu afirmaciju javno-zdravstvene djelatnosti u
našoj zemlji.
-
Udruženje specijalista javnozdravstvenih Federacije BiH
Udruženje specijalista javnozdravstvenih
disciplina Federacije BiH je dobrovoljno,
samostalno i strukovno udruženje specijalista u
oblasti javnog zdravstva: epidemiologije;
socijalne medicine, organizacije i ekonomike
zdravstva i higijene i zdravstvene ekologije,
osnovano radi afirmacije i jačanja saradnje
specijalista javno zdravstvenih disciplina putem
ostvarivanja stručnih, naučnih, obrazovnih i
promotivnih aktivnosti, te razvijanje saradnje sa
drugim relevatnim ustanovama, udruženjima i
pojedincima u oblasti javnog zdravstva.
Udruženje je osnovano u maju 2013.
Godine i trenutno broji 63 člana iz raznih
javnozdravstvenih disciplina.
Organi uprave su Skupština udruženja,
Upravni odbor udruženja, Predsjednik udruženja.
Prvi simpozijum održan je u Neumu od
22 do 25.septembra 2014. godine o temi
“Izazovi u javnom zdravstvu”, i bio je prilika za
prvo okupljanje kao novoformiranog udruženja,
a predstavljeni su najznačajniji rezultati
profesionalnog djelovanja u oblasti javnog
zdravstva, te ukazani budući pravci rada.
Cilj prvog okupljanja javnozdravstvenih
djelatnika jeste stvaranje novih poznanstva I
razmjenu iskustava, sticanje novih znanja I
postavljanje novih standard u javnozdravstvenoj
djelatnosti.
Zdravstvena pol i t ika i društvena
odgovornost za zdravlje, higijena okoliša i rizici za
zdravlje, životni stilovi-odrednice zdravlja,
zdravlje i kvalitet života stanovništva, aktuelne
zarazne bolesti kao i epidemiologija masovnih
hroničnih nezaraznih bolesti samo su neke od
oblasti koje su obilježile ovaj simpozij kako bi
iznjeli preporuke za dalji rad, koje će biti
proslijeđene relevantnim donosiocima odluka u
zdravstvenom sektoru.
Udruženje će nastaviti sa započetim
aktivnostima i postati organizirana snaga u
rješavanju javnozdravstvenih problema u našoj
zemlji.
-
Služba za promociju zdravlja i edukaciju
Podaci o službi
Voditelj službe: Doc. dr sci. med Aida Ramić - Čatak Odjeli:
Odjel za promociju zdravlja Odjel za edukaciju, istraživanje i
publicističku djelatnostE-mail:[email protected]
U ovom broju biltena upoznaćemo se sa Službom za promociju
zdravlja i edukaciju, koja ima za cilj unaprjeđenje zdravlja i
stvaranje potencijala za dobro zdravlje prije nego što zdravstveni
problem ili ugroženost zdravlja nastupi, a voditeljica Službe je
Doc dr sci med Aida Ramić-Čatak.
Promovisanje zdravlja definira se kao proces koji omogućuje
ljudima da unaprijede svoje zdravlje i osposobe se za kontrolu
vlastitog zdravlja.Služba se sastoji iz dva odjela:- Odjel za
promociju zdravlja - Odjel za edukaciju, istraživanje i
publicističku
djelatnostOsnovna djelatnost je promocije zdravlja
stanovništva, izrađivanje programa, aplikacija, te
implementacije, evaluacije i objavljivanje rezultata
znanstveno-istrazivačkih studija iz oblasti riziko faktora,
smanjenja prevalence morbiditeta i smanjenja mortaliteta.
Takođe vrši edukaciju zdravstvenih radnika kroz pripravnički i
specijalizantski staž, priprema i organiziranje seminara, tečajeva
i workshop-ova radi kontinuirane i ciljane medicinske edukacije
zdravstvenih radnika u FBiH iz javnozdravstvenih disciplina sa
kantonalnim ministarstvima zdravstvu, sudjeluje u ciljanoj
edukaciji zdravstvenih radnika iz preventivno promotivnih
programa.
Služba povodi zdravstveni odgoj za lidere u zajednici i
stanovništvo kroz organiziranje seminara, tečajeva i workshop-ova,
surađuje sa ministarstvom zdravstva na nivou FBiH, kantona te
zavodima za javno zdravstvo, sa vladinim, nevladinim te
međunarodnim organizacijama i lokalnim zajednicama, obavlja
kontinuirane aktivnosti u
procesu promjene postojeće legislative u skladu sa sličnim
trendovima u Europi i ciljevima zdravstvene politike u FBiH,
prevoditeljsku djelatnost (pregled, odabir, prijevod i publikovanje
relevantne literature), osniva zdravstveno promotivne centre:
protiv pušenja, za unapređenje ishrane i sl.vođenje registara za
bolesti ovisnosti, povrede prouzrokovane prometnim nesrećama i
sl.sarađuje sa sredstvima javnog informiranja, obavlja izdavačku
djelatnost kroz publikovanje zdravstveno odgojnih materijala te
sudjelovanje u pripremi scenarija zdravstvenih
izložbi,obilježavanja važnih državnih i međunarodnih zdravstvenih
događaja.
Jedan od važnijih datuma koje obilježava ove Službe je
Nacionalni dan bez duhana.
-
Pušenje: navika ili bolest ?
Nacionalni dan bez duhana obilježava se 31. januara širom BiH, u
kojoj je više od polovine stanovništva izloženo duhanskim dimu u
zatvorenim prostorima svakog dana.
Naučno su dokazane brojne posljedice upotrebe duhana odnosno
duhanskih proizvoda koje se sagledavaju kroz efekte na zdravlje
pojedinca, stanovništva i zajednice u cijelini.
Pušenje ne samo što uzrokuje mnoga oboljenja, već utiče na
kvalitet i dužinuživota, pri čemu, prema podacima Svjetske
zdravstvene organizacije (SZO), svake godine pušenje odnosi 4
miliona života širom svijeta, zbog čega se s pravom naziva ubicom
broj 1 u svijetu.
Brojne studije potvrdile su da konzumiranje duhana i duhanskih
proizvoda, kao i izlaganje duhanskom dimu ili, tzv. pasivno pušenje
znatno doprinose oboljevanju, invalidnosti i prijevremenom umiranju
u svim starosnim skupinama, zbog čega je prema MKB pušenje svrstano
u bolesti pod šifrom F17.2 kao "sindrom ovisnosti o duhanu" .
Pušenje je štetno prvenstveno zbog sastojaka duhanskog dima,
koji su prisutni i kod aktivnog a još više kod pasivnog pušenja.
Duhanski dim sadrži preko 4000 različitih hemijskih sastojaka, od
kojih su najpoznatiji :
nikotin koji izaziva ovisnost, djelujući preko transmitera i
receptora u mozgu dovodi do ovisnost podjednako jakoj kao kod
droga, zbog čega je odvikavanje teško, sa brojnim simptomima i
zahtjeva stručan nadzor i pomoć,
katran kojeg povezju sa nastankom raka bronha, pluća, grkljana,
ždrijela, usne šupljine, ždrijela, jednjaka, bubrega, mokraćnog
mjehura i gušterače,
iritansi koji dovode do pojačanog stvaranja sluzi, oštećenja
funkcije pluća, učestalih infekcija i ponavljanja napada astme,
Ugljični monoksid koji smanjuje snadjevanje organizma sa kisikom
i utiče na aterosklerotične promjene i ubrzava oboljenja srca i
krvnih sudova.
Posljedice pasivnog pušenja po zdravlje
Često vlada pogrešno mišljenje da postoji razlika u posljedicama
po zdravlje između aktivnog pušenja ili pasivnog pušenja. Razlike
nema, svaki oblik
izloženosti duhanskom dimu izaziva ozbiljna oštećenja zdravlja.
Nema bezopasnih oblika izloženosti duhanskom dimu.
Svakodnevni boravak u duhanskom dimu, kod odraslih povećava
rizik za nastanak:raka plućaakutnih i hroničnih infekcija disajnih
puteva bolesti srca i krvnih sudova
Međutim ne smiju se zanemariti ni odrasli nepušači kao grupa
izložena pasivnom pušenju na mjestima gdje žive i rade. Rizik od
umiranja usljed bolesti srca je 25 % veći kod nepušača koji su bili
izloženi pasivnom pušenju u odnosu na nepušače koji nisu bili
izloženi pasivnom pušenju dok je rizik od umiranja usljed raka
bronha i pluća 30-35 % veći kod nepušača koji su bili izloženi
pasivnom pušenju u odnosu na nepušače koji nisu bili izloženi
pasivnom pušenju.
Najčešće žrtve pasivnog pušenja su zapravo djeca, koju su u
kući, školi, ulici, sredstvima javnog transporta, javnim mjestima
veoma često nevoljno izložena štetnom djelovanju duhanskog dima od
strane drugih pušača u okolini. Pasivno pušenje kod djece povećava
rizik za nastanak, sindroma iznenadne smrti doječadi, akutne i
hronične infekcije disajnih puteva (kašalj, iskašljavanje, težano
disanje ), smanjenja plućne funkcije, astma i ponavljanje napada,
akutne i hronične infekcije srednjeg uha .Skoro 60 % odraslog
stanovništva (57.3%) potvrđuje svakodnevnu izloženost duhanskom
dimu na radnom mjestu od čega 35.6% ispitanika navodi izloženost
duže od 5 sati u toku dana.Kod populacije školske djece i mladih,
uzrasta 13-15 god. situacija je još alarmantnija, pri čemu BiH
spada u zemlje sa najvećim procentom izloženosti pasivnom pušenju u
ovom dijelu Regiona. Po rezultatima istraživanja, 95.5% ove
populaci je od čega 93.3% dječaka i 97.7% djevojčica navodi
izloženost pasivnom pušenju u kući od strane roditelja, brata ili
sestre, dok ukupno 87.8% ove populacije, od čega 86.6% dječaka i
89.7% djevojčica, potvrđuje svakodnevnu izloženost pasivnom pušenju
na javnim mjestima. Dakle, apsolutno je jasno da svi rezultati
istraživanja ukazuju na alarmantno visokprocenat izloženosti
pasivnom pušenju kod svih populacionih skupina, kako u kući tako i
na javnim mjestima, koji zahtjevaju hitne intervencije u smislu
zabrane pušenja na javnim mjestima u BiH.
5
-
Pušenje u trudnoći je podjednako štetno i za majku i za dijete,
bilo da se radi o aktivnom pušenju od strane majke ili izloženosti
pasivnom pušenju trudnice od strane drugih pušača tokom
trudnoće.
Pušenje kao javno zdravstveni problem u Europskom regionu
U Evropskom regionu SZO, u odnosu na populaciju odraslih
evidentira se trend stabilizacije prevalence pušenja od 28.6%, što
je još uvijek na nivou koji nije povoljan za zdravlje stanovništva
i buduće generacije. Procjenjuje se da u Evropskom regionu u
prosjeku ima oko 40 % muškaraca pušača u odraslom stanovništvu u
istočnom dijelu regiona, dok je u zapadnom dijelu regiona
prevalenca pušača u odraslom stanovništvu ispod 30%. Prevalenca
pušenja kod žena u prosjeku u Regionu iznosi 18.2% sa prevalecom
pušenja koja se uvećava u zapadnom dijelu regiona i smanjuje u
istočnom dijelu regiona do ispod 10 . Posljednjih godina bilježi se
značajnije povećanje prevalence pušenja kod djece uzrasta 13-15, u
prosjeku 2 % kod djece uzrasta 11 godina, 8% kod djece uzrasta 13
godina i 24% kod djece uzrasta 15 godina. Kod djece uzrasta iznad
15 god. se u prosjeku evidentira prevalenca pušenja ispod 30 %,
posebno u istočnom dijelu regiona i iznad 30 % u zapadnom dijelu
regiona.
Iskustva drugih zemalja u kontroli duhana
Od 2003 god. kada je stupila na snagu Okvirna Konvencija o
kontroli duhana SZO, u većini zemalja članica Europskog regiona,
desile su se značajne promjene. Većina zemalja članica SZO je
harmoniziralo svoje zakonodavstvo u smislu povećanja cijena
cigareta, zabrane prodaje mlađima od 18 godina, pooštrena je
zabrana reklamiranja, promocije i sponzoriranja od strane duhanske
industrije a stupile su na snagu i zabrane pušenja u zatvorenim
javnim prostorima, u većini zemalja EU. Tako po podacima Svjetske
Zdravstvene Organizacije SZO) 70 % zemalja Europskog regiona je
uvelo zabranu pušenja u zdravstvenim i obrazovnim ustanovama, 60 %
zemalja uvelo zabranu u vladinim sutanovama, radnim mjestima, 80%
zemalja uvelo
zabranu pušenja u sredstvima javnog transporta.Tako je danas
postala realnost da u Irskoj, Engleskoj, Norveškoj, Švedskoj,
Finskoj, Danskoj, Italiji, Malti, Španjolskoj, možete ući i
boraviti u pabovima, barovima i restoranima bez duhanskog dima.
Međutim još uvijek su prisutne razlike u zakonodavstvima između
zemalja u odnosu na stepen rigoroznosti spram mogućnosti postojanja
odvojene pušačke zone ili ventilacionih mehanizama. Također, i
pored rezultata istraživanja o štetnosti pasivnog pušenja po
zdravlje, samo su neke zemlje kao što je Finska i Njemačka pasivno
pušenje klasificirale kao kancerogeni riziko faktor po zdravlje
ljudi.
Prioriteti u Federaciji BiH
Definitivno inteziviranje aktivnosti oko prihvatanja obaveza iz
Okvirne konvencije o kontroli duhana SZO na nivou BiH, koja poziva
državne/entitetske zakone o kontroli duhana na povećanje cijena
duhanskih proizvoda, zabrana prodaje mlađima od 18 godina, zabrana
reklamiranja, promocije i sponzoriranja od strane duhanske
industrije, zabrana pušenja u svim javnim mjestima, radnim
ustanovama, zdravstvenim i obrazovnim ustanovama i sredstvima
javnog transporta, popraćeni adekvatnim inspekcijskim nadzorom i
oštrijim kaznama u slučaju ne poštovanja ovih zabrana. I ono što je
jako bitno dugoročno - kreiranje javnog mjenja o štetnosti pasivnog
pušenja po zdravlje i pravu na život i rad u okruženjima bez
duhanskog dima, sa uvođenjem više preventivnog sadržaja u nastavne
planove obrazovnih ustanova svih niova i implementacijom
promotivnih kampanja uz pomoć nevladinih organizacija.
Autor članka : Doc dr sci med Aida Ramić-Čatak, Zavod za javno
zdravstvo Federacije BiH,
Federalni kordinator za kontrolu duhana
6
-
KOLIKO JE SIGURNA VAŠA HRANA?
KOLIKO JE SIGURNA VAŠA HRANA?
Od farme do trpezeOkrugli stol 7.4.2015. godine
SVJETSKI DAN ZDRAVLJA 2015
Page 1Page 2Page 3Page 4Page 5Page 6Page 7