1. ROMANTIZAM-Naziv romantizam uao je u svagdanji govor putem
pridjeva ROMANTIAN-tajanstven, udan, bajkovit, pustolovan,
fantastian.-Duh romantizma ne obuhvaa samo knjievnost i umjetnost,
nego i tipove ponaanja u svakodnevnom ivotu-romantini ljubavnik.
-Teko ga je odrediti na nain koji je uobiajen u opisu knjievnih
epoha.-Karakterizira ga duboka promjena u pozadini. Na toj podlozi
izrastaju i svjetonazori i naini knjievnog oblikovanja.
-prevrat u cjelokupnom shvaanju knjievnosti koji se moe pratiti
na nekoliko razina: irenje itateljske publike- Pismeni i obrazovani
graani poinju odreivati ono to se trai od knjievnosti. Pisci piu za
trite kojeg ine ne previe obrazovani, no oni e nametnuti vlastiti
ukus knjievnosti u cjelini. Publika se uivljava u tue osjeaje.
Aristotelov zahtjev za katarzom, proienjem, zamjenjuju kratkotrajni
i fiktivni osjeaji.
Prevrat u shvaanju uloge i moi razuma- PARADOKS
ROMANTIZMA-Knjievnost romantizma je jedino graanska knjievnost, a
istovremeno kao da ne vjeruje naelima razuma prema kojima je
postala to to jest. Povjerenje u zdrav razum u knjievnosti je
nepovratno izgubljeno. Naela prave spoznaje su sada: mata, um i
intuicija.->opreka klasicizmu i prosvjetiteljstvuKnjievnost
treba prenositi osjeaje vie nego pouavati, povratak mistinoj
religioznosti, iskustvo transcedentne stvarnost, okretanje srednjem
vijeku-izgradili vlastitu sliku srednjeg vijeka koja je odgovarala
mati vie nego povijesnoj zbilji.
Odnos prema povijestiRomantizam je stvorio vlastitu sliku
cjelokupne prolosti, nije se vie oslanjao na tradiciju. Za njega je
bit povijesti upravo u promjeni. Ipak, romantiari su u velikoj
mjeri grau i inspiraciju za svoja djela traili u prolosti, ali
njihovo razumijevanje prolosti je drugaije nego ranije-prolost nije
ista kao sadanjost, a sadanjost nije ista kao mogua budunost. To e
dovesti do naglaavanja potrebe za originalnou-posebno daroviti
pojedinac, genij, sam moe propisivati pravila jer on uspijeva
shvatiti i iskazati duh vlastitog vremena.
Prihvaen vremenski i prostorni RELATIVIZAM-uvaavaju se iskustva
razliitih pojedinaca, razliitih naroda i razliitih vremenskih
razdoblja, kao i UNIVERZALIZAM-smatra se da se moe postii i neka
uopena jedinstvena istina u raznolikosti pojavnosti. APSOLUTNA
POEZIJA-tenja za univerzalnou vodila je prema zahtjevu za
apsolutnom poezijom ->poezija koja bi ujedinila mitologiju,
filozofiju, religiju i pjesnitvo->To je vodilo prema ROMANTINOJ
IRONIJI-shvaanje kakvo zamilja konani okret u kojem se sve moe
sagledati i kao svojevrsna igra, fikcija i iluzija.
-Suprotstavljanje optimizma (konana i apsolutna spoznaja) i
pesimizma (svjetska bol)SVJETSKA BOL-traganje romantiara za konanom
istinom koja bi donijela osjeaj sree uvijek ostaje uzaludno,
romantiari su zbog tog skloni razoaranju zbog sudbine svijeta i
svoje vlastite sudbine.
->INDIVIDUALIZAM-romantiari se oslanjaju na pojedinca, ali se
nikako ne uspijevaju izdvojiti od zajednice ili
nacije->NACIONALNI INDIVIDUALIZAM (u slavenskim
zemljama)Buntovni individualizam-karakteristian za velike narode;
revolt, pobuna i razoaranje kod pojedinca, ali i zajednice s kojom
se pojedinac ne moe potpuno poistovjetiti
-originalnost, stvaralatvo-bitne znaajke
knjievnosti->shvaanje da knjievnost i je jedino
umjetnost-anrovska pometnja-mijeanje knjievnih rodova i vrsta; ne
priznaje se vie retoriko uenje o jedinstvu stilova, rodova i
figura; povezivanje i ispreplitanje (u tragediji elementi komike, u
proznim vrstama i lirika)
-knjievnost se pribliava filozofiji i znanosti-naglaavanje
lirike i poezije
TRAJANJE ROMANTIZMA-odreuje se razliito jer se ne pojavljuje u
svim knjievnostima istovremeno-javlja se u zadnjoj treini 18.st., a
traje do 40-ih godina ili do polovine 19.st.-neka djela nastaju i
ranije, ali imaju znaajke romantizma pa povjesniari knjievnosti
govore o PREDROMANTIZMU-pokret ili razdoblje koje bi prethodilo
romantizmu
JEAN-JACQUES ROUSSEAU-rodio se u enevi-pretea romantizma, pravi
romantiar ve u dobu klasicizma i prosvjetiteljstva-neko vrijeme
suraivao s enciklopedistima, ali se s njima razilazio u
stajalitima; protutea Voltaireu-djela raznovrsna, zahvaaju
filozofiju, publicistiku, knjievnost-kritizira stanje u drutvu,
osuuje nemoral i neznanje, vjeruje u mo odgoja i obrazovanja, ne
vjeruje u mo razuma, povratak u prirodu; civilizacija-glavni krivac
za ljudsku iskvarenost-proslavio se raspravom koju je poslao kao
odgovor na pitanje Akademije u Dijonu-ivio neprestano u unutranjim
i vanjskim sukobima
Teorijska djela: Rasprava o znanostima i umjetnostima, Drutveni
ugovor, Emil ili o odgojuKnjievnost: Julija ili nova Heloiza,
Ispovijesti , Sanjarije samotnog etaa
JULIJA ILI NOVA HELOIZA- uzor sentimentalno-ljubavnih
romana-naslov podsjea na sudbinu srednjovjekovne ljubavi izmeu
filozofa Abelarda i njegove uenice Heloize oko koje se ispreplela
legenda-Rousseau iskoristio pozadinu legende u kojoj tek smrt moe
konano sastaviti ljubavnike-roman oblikovan u pismima->postao
uzorak epistolarnog romana s naglaenom osjeajnou-danas tragovima u
ljubiima
ISPOVIJESTI-nova vrsta autobiografije-iskrenost dovedena do
granica pretjerivanja->vidljivo ve u prvim reenicama gdje e
istinski opisati sebe->mogu se shvatiti kao program i proglas
cijelog romantizma-iz vlastitih mana stvara kult osobnosti-osobnost
koja ni od ega ne pree->neka vrsta apologije uivanja u sebi i u
vlastitim postupcimaSANJARIJE SAMOTNOG ETAA-nadilazi okvire
romantizma, pretea modernizma->knjievna tehnika naputa naglaenu
retpriku i uvjerenje o gotovo bolesnoj nadmoi nad svima
ostalima
NJEMAKI ROMANTIZAM
Johann Wolfgang von Goethe-utemeljitelj njemakog
romantizma-autor izreke-klasicizam povezuje sa zdravljem, a
romantizam s boleu-proslavio se gotovo svim knjievnim
vrstama-lirika: Putnik, Prometej, Muhamedova pjesma-idilini ep:
Hermann i Dorothea-drame: Ifigenija na Tauridi, Tasso -roman:
Srodne due, Patnje mladoga Werthera, Faust-autobiografija: Poezija
i zbilja
PATNJE MLADOGA WERTHERA-stekao najveu slavu ovim
romanom-najglasovitiji roman romantizma-u najnovije doba mu se
pripisuje pretjerivanje u osjeajnosti-u obliku pisama-nastavlja
tradiciju epistolarnog romana->Werther upuuje pisma prijatelju
Wilhelmu, jedno na kraju upueno Charlotti (Lotti) u koju je
zaljubljen, ali je ona zaruena (zarunik Albert)-dva dijela, fabula
kratka i jednostavna-okosnica romana-sentimentalna ljubavna pria-u
njezinim okvirima ocrtan lik darovitog i samosvjesnog mladog
ovjeka->u dubokom sukobu s ravnodunou toboe razumne graanske
politike preputa se osjeajnosti do te mjere da to mora zavriti
tragedijom; u zbiljskom ivotu ne moe nai mir pa mu ljubav postaje
opsesijom; ne moe osmisliti ivot bez ideala-lirski opisi, kritike
refleksije, unutranja napetost-svi ostali likovi pomalo dobrohotni,
ali ga nitko dubinski ne razumije-lik Werthera postao knjievnim
tipom; tematika-brojne prerade
FAUST-dva dijela (prvi 1808., drugi 1833.)-nastoji pomiriti
nasljee obnovljenog klasicizma s romantizmom u
univerzalizmu-razlike izmeu 1. i 2. Dijela-stil, tematika, ali
zamisao jedinstvena-oblikuje iskustvo ovjeka razapetog izmeu
neutaive enje za znanjem i nemoi da se takvo znanje i
postigne-autor djelo oznaio kao tragediju-pisano u dijalozima i
monolozima-teoretiari ga oznaili dramskim spjevom -tema iz puke
srednjovjekovne legende o ovjeku koji je prodao duu vragu za sreu i
zadovoljstvo na ovom svijetu, ali je razvijena u sloenijoj
fabuli-prvi dio-oklada i pogodba s vragom-drugi dio-briu se granice
vremena i prostora, radnja u 5 inova, pomaganje caru, spaavanje
Faustove due-cijelo djelo nije podjednako uspjelo, prvi dio
vie-glavni likovi Faust, njegov uenik Wagner, Mefistofeles (vrag),
Margareta (zaljubljen u nju) i Helena-knjievni tipovi-LIK
FAUSTA-obradio ga ranije Cristopher Marlowe; poput Hamleta i Don
Juana predstavlja tip odlunosti da ide svojim putem, nijedan se
nije pokolebao; u liku Fausta povezana simbolika opeljudske enje za
znanjem i sreom s ljudskim slabostima-WAGNER-primjer kolske i
ograniene uenosti, ne razumije Faustovu tenju za konanom spoznajom,
divi se Faustu, napravio umjetnog ovjeka-homunkulusa-MARGARETA I
HELENA-primjer enstvenosti-MEFISTOFELES-kao duh osporavanja uklapa
se u Boji plan->cinizam, nepotedna kritika, ironija i poruga;
ima posve ljudske, ponekad i simpatine osobine-u njegovom liku
javljaju se romantiarske crte za pobunu protiv autoriteta
Friedrich Schiller-najvei njemaki dramatiar tog razdoblja
(razdoblje genija ili pokret Sturm und Drang)-rasprava O naivnom i
sentimentalnom pjesnitvu-misaona lirika: Oda radosti, Bogovi Grke,
Ideali-drame: Razbojnici, Don Carlos, Spletka i ljubav
RAZBOJNICI-reprezentativna drama cijeloga romantizma-naslov
upozorava na pobunu-Karl Moor, glavni junak, ogoren spletkarenjem
vlastitog brata i nerazumijevanja voljene djevojke Amalije i oca
koji ga liava nasljedstva, osniva razbojniku druinu, elei se
osvetiti nepravednom drutvu i boriti se za obespravljene i
potlaene-zadrava klasicistiku podjelu na 5 inova i plemenite
karaktere likova-mitska pozadina-biblijska pria o Kainu i
Abelu->u razradi patetino velianje strasti pobune koja odvodi
Karla Moora u razbojnitvo.-slinost s Wertherom (traio izlaz u
ljubavi), a Karl Moor trai izlaz u razbojnitvu
ZNAAJKE ROMANTIZMA: osamljeni i neshvaeni pojedinac, pobuna
protiv autoriteta, patos plemenitosti koja se na kraju slama sama u
sebi jer se ideali ne mogu ostvariti->kao izraz toga javlja se
POTRAGA ZA PLAVIM CVIJETOM-simbol neobjanjive, ali neutaive enje;
uveo ga u knjievnost romantizma NOVALIS
NOVALIS ( Friedrich von Hardenberg)-proslavio se Himnama noi
LIRIKAisprepletena ritmika proza i stihovi, nova raspoloenja, novi
prevladavajui tonovi i novi stil: snovi, snovienja, mistini zanos,
tajanstvena veza izmeu ljubavi, poude i smrti; sugestivnost
zamjenjuje razumljivost, a jasnou izraza tajnovita simbolika i
nedokuivost konanih znaenja-nedovreni roman Heinrich von
Ofterdingen-glavni junak, legendarni srednjovjekovni pjesnik kroz
svijet snova i bajki traga za plavim cvijetom, ije se znaenje ne
moe dokuiti razumom->dovodi do PROMJENE ANROVSKOG SUSTAVA- novi
tip lirike i bajka zamjenjuju klasicistiku odu i basnu; Ernst
Theodor Hoffman-njemaki pripovjeda romantizma; pripovijetke se esto
isprepliu s bajkama; novi ton i nova tematika; svijet vila,
arobnjakaZbirke: Fantazije u Callotovoj maniri, None zgode,
Serapionova braaRoman: avolji eliksir
NJEMAKI KLASINI IDEALIZAM-razdoblje koje se poklapa s epohom
romantizma; u Njemakoj se filozofija razvija u velikoj mjeri; nain
filozofiranja, odreene zamisli, svjetonazor i stil izlaganja
utjecali na razvitak knjievnosti; filozofski sustavi nastoje kao u
doba stare Grke obuhvatiti cjelinu znanja i iskustva; filozofija se
ispreplie s knjievnou i razrauje knjievnu
teorijuPredstavnici:Immanuel Kant-naputa tradicionalnu metafiziku,
filozofiju enciklopedista i engleskih empirista-pravac okree prema
subjektu i njegovim mogunostima spoznajeFriedrich Wilhelm Joseph
Schelling-njegov sustav je svojevrsna radikalizirana i domiljena
enciklopedija romantizma-poziva na obnovu mitologije u kojoj e
glavnu ulogu imati apsolutno pjesnitvoGeorg Wilhelm Friedrich
Hegel-zastupao zahtjev za univerzalizmomArthur Scopenhauer-dre ga
jednim od utemeljitelja nekoliko vanih pravaca i u filozofiji i u
knjievnosti
ENGLESKI ROMANTIZAM-u Engleskoj zapoeo jednom od najveih obmana
u povijesti svj.knjievnosti->
James Macpherson-1760. objavio zbirku pjesama Fragmenti drevnog
pjesnitva s naznakom da su to prijevodi djela legendarnog keltskog
barda Ossiana-melankolina raspoloenja, osjeajnost, poziv za
oslanjanje na tradiciju; nakon njegove smrti utvreno je da se radi
zapravo o slobodnim prijevodima pa i originalnim pjesmama-ep Fingal
i Temora
-engleski romantizam poziva na usmenu tradiciju i
suprotstavljanje klasicizmu->pjesnitvo Williama Blakea
William Wordsworth i Samuel Taylor Coleridge-1798.zajednika
zbirka Lirske balade koja znai konani raskid s klasicistikom
tradicijom u engl.knjievnosti, poezija postaje spontani izljev
osjeaja-PREDGOVOR DRUGOG IZDANJA-shvaen kao manifest romantizma u
Engleskoj->pripadaju skupini pjesnike kole JEZERSKI PJESNICI
(LAKERS)- jednostavnost, skromnost, zanesenost prirodom koja se
opisuje s mistinim zanosom, opsjednutost jakim osjeajima, zahtjev
za spontanim izrazom, naglasak na nadahnuuWordsworth-objavio
moralizatorsku poemu Ekskurzija, PreludijColeridge-zbirke: Pjesma
staroga mornara, Christabel i Kubla Khan->neobine vizije
George Gordon Byron-ivot mu bi proet pobunom, protestom mirnom
graanskom ivotu-naslijedio titulu lorda i borio se za prava
potlaenih-povjesniari knjievnosti povezali njegov ivot s njegovim
djelima-osobna ispovijest je temeljno nadahnue-pretjerana retorika
u nekim djelima-spjev Hodoae viteza Harolda (naslov se razliito
prevodi)->svjetska slava-pripovijetke: Kaurin, Gusar,
Lara-Drame: Manfred i Kain-komini ep Don Juan
HODOAE VITEZA HAROLDA-odgovara epu-neprestano javljanje lirskih
ugoaja-nalik na vrstu lirskog putopisa-naslovni lik, Harold naputa
domovinu u dobrovoljnom izgnanstvu zbog grijeha koji itatelju
ostaju nepoznati i luta ojaen i nezadovoljan samim sobom i
vlastitim ivotom-temeljni ton je pesimistiki-najuspjeliji lirski
dijelovi-kraj-zanosna pohvala moru kao simbolu vjenosti
U pripovijestima Byron oblikuje likove nalik Haroldu->
DEMONSKI JUNAK-likovi buntovnika i otpadnika opsjednuti tajnovitom
enjom za nedostinim smirenjem; sve ih mui neka strana tajna;
uvjereni su u vlastitu nadmo nad svjetinom, suprotstavljaju se i
ljudima i bogovima-uvijek se ini da je njihova priroda
nadljudska
BAJRONIZAM-knjievna tehnika kojom se iskazivalo nezadovoljstvo
svagdanjicom, razoaranje ljudima i svjetska bol->to se
iskazivalo likom demonskog junaka-postao modom, trajao kratko, ali
se pokuao obnoviti kasnije
DON JUAN-razlikuje se od Hodoaa viteza Harolda-naziru se
autorova osobna stajalita-ironija i patetika pretvaraju se u
satiru-kompozicijski vie slijedi tradiciju satirinog epa, ali i
preuzima neke karakteristike romana-nema mnogo osobina dramskog
lika Tirsa de Moline, njegova ironina varijanta-ep poinje opisom
don Juanova djetinjstva i obrazovanja, da bi zatim pratio njegova
lutanja i pustolovine; velik dio zauzima opis njegove ljubavne
pustolovine-komino povezano s driljivim-opisi ljudoderstva-otra
satira ivota i svijeta
Byshhe Shelley i John Keats-kritika dri da su najbolji pjesnici
toga doba u Engleskoj-druga generacija romantiara-slavu stekli
lirikom-Shelley se izravno sukobljavao s okolinom->pobjegao u
Italiju s Mary Wollstonecraft (roman Frankenstein)->pjesnike
drame: Osloboeni Prometej, Porodica Cenci, Alastor ili duh
osamljenosti, Adonais -> pjesme: Oda zapadnom vjetru, Nebeskoj
evi-virtuozna ostvarenja
Keats-mitoloka poema Endymion, Hyperion, ode: Oda grkoj urni,
Oda jeseni, Oda slavuju->vrhunska ostvarenja engl.poezije
ENGLESKI ROMAN-romantizam donio novinuWalter Scott-majstor
povijesnog romana-anr koji je jako cijenjen u romantizmuDjela:
Waverly, Srce Midlothiana, Lammermoorska nevjesta-tradicija kakvu
susreemo u trivijalnim romanima-jednostavan zaplet, dobri i loi
momci, pobjeda pravde, zle intige, sentimentalne ljubavi, djeca
upoznaju prave roditelje-pokazuje se i Scottovo enciklopedijsko
poznavanje povijesnih injenica, doara vrijeme koje nije nalik
naemu, vjeto voena radnja-vidljiva bajkovitost u njegovim
romanima-pria o prolosti lako prelazi u bajku
BAJKA U ROMANTIZMU-pripada usmenom stvaralatvu, udesno stalno
prisutno, prisutni ostaci mitologije i genij naroda-javlja se nova
knjievna vrsta-umjetnika bajka-naputa ponavljanje s varijacijama i
utvrene radnje i likove, vlastiti svijet prikazuje kao zbiljski,
simboli nisu ustaljeni, zavretak nije uvijek sretanCharles
PerraultJacobb i Wilhelm Grimm-Djeje i domae bajkeHans Christian
Andersen-Bajke, Nove bajke i prie
Edgar Allan Poe -uzor modernizmu-Prie groteske i arabeske,
Prie-prie strave i uasa i kriminalistike prie-ispreplitanje
fantastike i zbilje-sklonost prema iracionalizmu-eseji: Filozofija
kompozicije, Naelo poezije -strategija istrage koja zahtijeva
odreeni tip rekonstruktivne inteligencije-pustolovno-fantastini
roman Pria Arthura Gordona Pyma-zbirka Gavran i druge pjesme-naputa
svagdanja iskustva; znaenje rijei uvelike nastoji podrediti
stvaranju glazbenog ugoaja
Heinrich Heine-prema nekima najvei pjesnik iza Goethea-pisao
prozu Slike s putovanja-zbirka Knjiga pjesama, Nove pjesme i roman
Zero-svjetska slava-posee kasnije za starogermanskom i idovskom
predajom-poigrava se iluzijom i paradoksima
FRANCUSKI ROMANTIZAM-tradicija klasicizma vrlo jaka-romantizam
se otro bori protiv klasicizma
Victor Hugo-sredinja linost francuskog romantizma-objavljuje
predgovor svojoj drami Cromwell->SHVAEN KAO MANIFEST, nacrt nove
poetike koja jezapravo samo estok napad na poetiku
klasicizma-poziva na naelo oponaanja zbilje-prijeHugoa slavu u
Francuskoj stekao je Francois-Rene Chateaubriand-roman
Atala->velia snagu osjeaja i religije, radnja smjetena u
krajolik indijanske praume; Duh kranstva-obrana katolicizma-Hugo se
ogledao u gotovo svim knjievnim vrstama-bavio se politikom-zbirka
lirskih pjesama: Istonjake pjesme, Jesenje lie-pjesme satirikog i
refleksivnog karaktera: Kazne, Kontemplacije-drame: Cromwell,
Hernani, Ruy Blas-romani: Zvonar crkve Notre- Dame, Jadnici-druga
generacija romantiara
ZVONAR CRKVE NOTRE-DAME-povijesni roman; radnja se zbiva 1482. u
Parizu, a izvanredno je opisana katedrala Notre-Dame koja
simbolizira romantiarski shvaen duh srednjeg vijeka i raspojasana
sveanost pred katedralom-glavni lik-grbavac Quasimodo-arhiakon
Claude Frollo, ciganka Esmeralda, asnik Phebus de Chaunteupers,
pisac Gringoire, sestra Godula (Esmeraldina majka)-strastveni
likovi, zanimljiva i zapletena fabula, zlo i dobro tamo gdje se ne
oekuju-suprotnost- Cigani i lopovi i dravna i crkvena vlast-Hugo u
tome vidio rjeenje drutvenog problema
JADNICI-obuhvaen irok obzor francuskog drutvenog ivota-temeljna
zamisao oblikovana u sudbini Jeana Valjeana-proveo je u tamnici 19
godina samo zato to je pokuao ukrasti kruh kako bi nahranio
sestrinu gladnu djecu i to je pokuao bjeati iz zatvora-kritika
upozoravala na razvedenost u epizodama, sentimentalnost,
crno/bijela tehnika karakterizacije, pomalo trivijalni zapleti i
situacije-reprezentativno djelo jednog razdoblja-likovi-svojevrsni
tipovi
PRVA GENERACIJA ROMANTIARAAlphonse de Lamartine i Alfred de
Vigny-svjetsku slavu stekli lirikom
Lamartine-epovi: Joycelin, Pad anela; zbirke: Meditacije, Nove
meditacije-Meditacije-sentimentalnost, ljubavna tematika,
osjeajnost, duboka religioznost
Vigny-roman Stello, drama: Robovanje i veliina vojnikog poziva,
zbirka: Antike i moderne poeme-za razliku od Lamartinea njegova je
poezija sklonija klasicizmu zbog objektivnosti i
stoicizma-virtuozna tehnika obrade i zazivanje utnjePovodom njegove
poezije spominje se pojam KULA BJELOKOSNA-njime se oznaava
povlaenje iz zbiljskog svijeta u svijet poezije
FRANCUSKA DRAMAAlfred de Musset-autobiografsko djelo Ispovijest
djeteta svoga stoljea-naputa proroki, filozofski pa i retoriki
zanos Hugoa i Lamartinea->opisuje tjeskobu i odsutnost
ideala-drame i komedije: Marijanini hirovi, Svijenjak,
Hir->uspostavio ravnoteu izmeu izopaenosti i plemenite
strasti
FRANCUSKA NOVELAProsper Merimee-Etruanska vaza, Carmen i
Colomba-u novelama mnogo fantastike, nesvakidanjih karaktera,
strasti i egzotike,-objavio je i zbirku narodnih balada iz naih
krajeva-Dalmacije, Bosne, Hrvatske i Hercegovine-Gusle->prvi
dio-prozni prijevod Hasanaginice, drugi dio-prijevod narodne
pjesme-Milo Kobili
TALIJANSKI ROMANTIZAM-romantizam knjievnou zavladao neto
kasnije-dva pisca postigla veliku slavu: Alessandro Manzoni kao
romanopisac i Giacomo Leopardi kao lirski pjesnik
Manzoni-poeo pisati u duhu prosvjetiteljstva i klasicistike
poetike, uskoro se oduevio romantiarskim idejama i
katolicizmom-Svete himne-opisani crkveni blagdani-povijesne drame u
stihu: Adelachi, Grof od Carmagnole-povijesni roman
Zarunici-digresije, razgranata fabula, gotovo samostalne epizode,
itav niz likova, opisi rata i kuge u Milanu; neka vrsta prozne
epopeje-zahvaen drutveni ivot odreenog povijesnog vremena
Leopardi-mnogo pisao i u prozi: Moralna djeca, Biljenica
misli-zbirka Canti-oblikom ode ili kratke pjesme u stancama,
temetika-Italija i njezina zla sudbina->pesimizam podsjea na
Vignyja
ROMANTIZAM U SLAVENSKIM ZEMLJAMA-povjesniari knjievnosti kau da
je drugaiji nego romantizam na Zapadu-buntovni individualizam nije
prisutan, nego dobiva oblik nacionalnog individualizma, odnosno
nacionalizma->istie revolt cijele nacije a ne pojedinca-temeljne
znaajke romantizma u knjievnosti nisu u stavovima u djelima, nego u
knjievnoj tehnici i u odreenom, dominirajuem duhu epoha-romantizam
otkrio kako je knjievnost univerzalna tek u raznolikosti
pojedinanih jezika i naroda-meunarodna komunikacija u knjievnosti u
romantizmu postala je vrlo intenzivna->meusobni odnosi uzajamni
(knjievnici preuzimaju teme, likove, motive, sieje i stilove iz
drugih, manje poznatih, knjievnosti
RUSKI ROMANTIZAMAleksandar Sergejevi Pukin-uveo rusku knjievnost
u svjetsku knji.-poeo pisati u duhu klasicizma-okuao se u gotovo
svim knjievnim vrstama-pisao liriku cijeloga ivota-poeme: Ruslan i
Ljudmila, Kavkaski zarobljenik, Cigani-drame: Boris Godunov-male
tragedije: Mozart i Salieri, Kameni gost -prozna djela: Kapetanova
ki, Pikova dama-roman u stihovima: Jevgenij OnjeginPukinova
lirika-uveo vjeto spojenu folklornu rusku tradiciju sa stiliziranom
dotjeranou zapadne poezije klasicizma i romantizma; vrstan
versifikator-> iroka tematika: prigodna, slobodarska,
nacionalna, tradicionalna lirska tematika o ljubavi, smrti,
pjesnitvu->raspoloenja-buntovna, pesimistina, ali i vedra;
njegova lirika nije opsjednuta svjetskom boli; kritika vidi utjecaj
Byrona
BORIS GODUNOV-utjecaj Shakespearea, nema jedinstva radnje,
vremena i prostora, likovi imaju mitske dimenzije->pria o
samozvanom vladaru i ubojici Godunovu->prikaz dvorske sredine
16.st. s narodom u pozadiniKAMENI GOST-uspjela obrada legende o Don
JuanuKAPETANOVA KI-spominje utjecaj Waltera Scotta; novina u
saetosti izlaganja i naglasku na karakterizaciji likovaPIKOVA
DAMA-psiholoka razrada dubokih dilema ljudske osobe u prvom
planu
JEVGENIJ ONJEGIN-pripada prijelaznoj fazi prema realizmu, opsean
roman u stihovima, fabula jednostavna; uzorak jednog tipa ljubavnog
romana; naslovni junak, mladi Petrograanin (danas playboy)
naslijedio je veliko imanje, no uskoro mu dosadi mondeni ivot pa
oode na selo, upoznaje Lenskog koji je zaljubljen u Olgu Larionovu,
njena sestra Tatjana zaljubljena u Onjegina, a kasnije on u
nju->tema u skladu s geslom s ljubavlju se ne igraj; problem
odnosa meu spolovima; pripovjeda je ujedno i lik- Onjeginov
prijatelj koji radnju samo ironino komentira, njegov govor u 1.licu
ispreplie se s govorom pojedinih likova-ivi opisi, refleksije,
reminiscencije iz mitologije i knjievnosti-usporeuje se s Byronovim
Don Juanom zbog sline tehnike ironijskih komentara i ljubavne
problematike, ali Byron je u tradiciji epa jo uvijek s brojnim
epizodama, razvedenom radnjom i naglaskom na opisima, Pukin je
mnogo saetiji
Mihail Jurjevi Ljermontov-drugi velikan ruskog
romantizma-poginuo mlad u dvoboju-prognan na Kavkaz zbog pjesme
povodom Pukinove smrti Smrt pjesnika pune optubi na vladare-lirske
pjesme: Pjesma o trgovcu Kalanikovu-roman: Junak naeg doba-Drama:
Maskerata-njegova poezija za razliku od Pukinove sklona pesimizmu,
puna nezadovoljstva, protesta, osporavanja i sumnje, izdvojenost
lirskog subjekta, razoaranje samim sobom i cijelim svijetom
DEMON-poema u kojoj se javlja demonska prisila u ljudskoj
naravi; govori o demonu koji se zaljubljuje u smrtnu enu, no ona
pogiba zbog njegovog poljupca, a demon ostaje vjeito osamljen,
neshvaen i shrvanMASKERATA-ocrtava izuzetnu osobu koja samu seb
unitavaJUNAK NAEG DOBA-sastoji se od 5 relativno samostalnih novela
objedinjenih glavnim junakom Grigorijem Aleksandroviem
Peorinom->prvu novelu pripovijeda mladi kapetan Maksim
Maksimovi, Peorinov prijatelj; drugu pripovijeda neki putnik
(zapravo projekcija autorskog pripovjedaa; ostale tri su dijelovi
Peorinova dnevnika; sve je podreeno karakterizaciji glavnog
lika->tip u ruskoj knjievnosti nazvan SUVINI OVJEK-tip ovjeka
koji se ne uklapa u sredinu, koji je po mnogoemu nadmoan, ali je
njegova djelatnost besciljna i stoga zapravo suvina
Pukinovu ulogu u poljskoj knjievnosti-Adam Mickiewicz, a u
ukrajinskoj Taras evenko-izrazito nacionalni pjesnici, bitno su
utjecali na standardizaciju knjievnih jezika vlastitih naroda
POLJSKI ROMANTIZAM
Adam Mickiewicz-utemeljitelj poljskog romantizma-borio se za
Poljsku-angairan u politici-zapadao u osobne duevne krize, osnovao
vlastitu sektu u duhu kranskog socijalizma-Pjesme, drama Duni dan,
poezija: Odeski soneti, Krimski soneti, poema Konrad Wallenrot,
Gospodin Tadija (opisuje ivot poljskog plemstva u ratu i miru, u
spokoju i nedaama, pejza, slikoviti likovi, u pozadini radnje
Napoleonov pohod na Rusiju)
UKRAJINSKI ROMANTIZAM
Taras evenko-zbog suradnje s ukrajinskim nacionalistima prognan
u vojsku u Sibir, zabranjeno mu je da pie i da slika-zbirka
Kobzar-romantine poeme: Ukleta, Topolja-politike poeme: Gajdamaki,
Kavkaz, Hladna jaruga-u njegovoj poeziji prevladava duh ukrajinskih
narodnih pjesama, melodioznost, jednostavnost, otra ironija,
sarkazam-u poemama oblikovani likovi buntovnih povijesnih linosti s
naglaskom na tekou kmetskog ivota i ideal nacionalnog
osloboenja
HRVATSKI ROMANTIZAM-razdoblje preporoda; oslanja se na ideje
romantizma-preuzimanje odreenih tema, motiva, stilova i knjievnih
oblika u dodiru s ekom, njemakom, poljskom i francuskom
knjievnou-lirika Stanka Vraza, Petra Preradovia-Ljudevit
Gaj-jedinstven pravopis, jedinstven knjievni jezik-Ivan Maurani-
Smrt Smail-age engia -romantini likovi, ljubav prema prolosti i
tehnika u oblikovanju romana-August enoa-utemeljitelj hrvatskog
modernog romana-hrv.romantizam nema sve bitne znaajke kao
europski-nema veeg odjeka svjetske boli i likova romantinih
pobunjenika s nejasnim enjama
2. REALIZAM
-naziv realizam rabi se u filozofiji, znanosti o knjievnosti i u
svagdanjem govoru na razliite naine-u svagdanjem govoru netko tko
se ne zanosi matanjem, u filozofiji se realizmom naziva stajalite
prema kojem se priznaje zbiljnost opim pojmovima-najopenitije
znaenje izvedeno iz Aristotelovog pojma mimesis
(oponaanje)->realizam se odnosi na cjelokupnu knjievnost gdje se
zbilja opisuje onakva kakva doista jest-u knjievnosti se naziv
realizam rabi za knjievnost koja svjesno i namjerno pokuava
oponaati stvarnost (nastoji opisati ljude, prirodu i dogaaje na
nain da se itatelju ini da to odgovara zamisli o tome kakav je
zapravo svagdanji ivot)-u najuem smislu realizam se odreuje kao
knjievni pravac->poetika se uglavnom shvaa oponaanje zbilje u
smislu stanja drutvenog ivota u odreenom povijesnom vremenu-teme iz
svakidanjeg ivota-likovi-obini ljudi-prozni izraz bez pretjeranog
ukraavanja-ROMAN koji je opsean dri se reprezentativnom knjievnom
vrstom-odgovara ranijem junakom epu-nova hijerarhija
anrova->novela se razvija u sjeni romana; drama-svojevrsno
traganje za smislom; tragedija-realistina, ali se svakidanjica ne
moe stvarno prikazati na pozornici, a komedija previe naglaava
komini aspekt zbilje; lirika ispala iz obzora romana-TRAJANJE
REALIZMA-poetak druge treine 19.st. do 80-ih i 90-ih godina
19.st.-velika knjievna epoha izmeu romantizma i modernizma-javlja
se na irokom prostoru-knjievnost mora biti kritika spoznaja
problematike drutvenog ivota-nema pravog mjesta za
liriku->PARADOKS-u doba realizma prevladava proza, tj. roman a
ipak nastaje vrhunska poezija upravo u toj epohi-1857. objavljena
Flaubertova Gospoa Bovary (uzor romana realizma)-knjievnost
privlana svim slojevima itatelja (tei se oponaati nain kako
prosjeni itatelj zamilja da bi on sam mogao opisati vlastiti
ivot)
ROMAN U REALIZMU-opisuje pojedinca u krugu obitelji, porodica i
drutvenog sloja kojem pripada-temeljni postupak
oblikovanja-naracija-karakter prepoznatljiv uglavnom prema svojim
postupcima-razgranata fabula-svi dijelovi romana ukljueni u
jedinstvenu cjelinu-vjerodostojna pria kao svojevrsna istina
ljudskog ivota->kljuna uloga-znanost (otkria prirodnih znanosti,
dostignua tehnike)-roman-suparnik filozofiji-inilo se da znanstvene
teorije imaju premo nad filozofskim sustavima (Darwinova teorija
evolucije-novi model spoznaje)-roman-nalik sustavnom izlaganju
cjeline podruja neke znanosti->doba romana-fabula osigurava
cjelinu prie
Predstavnici:
STENDHAL (HENRI BEYLE)-Crveno i crno, Parmski kartuzijanski
samostan, Talijanske kronike-njegovi romani imaju jo dosta
romantine fabule->fatalne ljubavi, neobini obtazi, sloeni
zapleti; ideal-srea za koju je presudan drutveni uspjeh, a tragini
lom kad se otkriva da se taj ideal ne moe ostvariti-vjeto preplee
objektivnog pripovjedaa sa subjektivnom perspektivom likova-romani
ujedinjeni jedinstvenim ivotnim putem glavnog lika, ali i svi
ostali likovi djeluju stvarno->likovi nisu ni strogo pozitivni,
ni strogo negativni
CRVENO I CRNO-glavni lik-Julien Sorel koji se oduevljava
Napoleonom, ali nakon njegovog poraza odluuje da mu vojska vie nije
obeavajua perspektiva pa se odluuje za sveenstvo jer jedino u toj
sredini moe oekivati uspjeh, oslanjajui se na vlastite sposobnosti,
budui da nije plemikog roda
PARMSKI KARTUZIJANSKI SAMOSTAN-glavni lik Fabrice del Dongo
upleten u ljubavne nevolje, ubio je u samoobrani pa je zatoen u
tvravi, a na kraju se smrtno zaljubljuje u Cleliu koja se zbog
okolnosti zavjetovala da ga vie nikada nee vidjeti, a on je postao
sveenik
HONORE DE BALZAC-iskoristio knjievnu tehniku kakvu je zacrtao
Stendhal-Otac Goriot, Izgubljene iluzije, Sjaj i bijeda kurtizana,
Roakinja Bette, Roak Pons-filozofske prie: agrinska koe, Traenje
apsolutnog, Nepoznato remek-djelo-sukob izmeu privatne sree i
javnog ugleda i uspjeha predmet Balzacovih analiza-u tehnici
oblikovanja vidljivi ostaci romantizma (fatalne ljubavi, sloeni
zapleti, umorstva i dvoboji, demonski kriminalci, naglaena
osjeajnost-uvlai itatelja u imaginarni svijet
LJUDSKA KOMEDIJA-podsjee i naslovom i izvedbom , a i vrsnoom na
Danteovu Boanstvenu komediju ->stvarnost ljudskog ivota Dante je
naao u onostranosti, a Balzac u ovostranosti ivotnih pria koje se
isprepliu-napisao je niz romana koje je odluio sve zajedno
obuhvatiti u jedinstven ciklus->zamislio je da u golemom ciklusu
obuhvati sliku francuskog drutva njegova doba u cjelinu, ak kao
sliku ljudskog ivota uope-Ciklus se dijelio na: STUDIJE IZ
DRUTVENOG IVOTA, FILOZOFSKE STUDIJE I ANALITIKE STUDIJE-zavretak
ciklusa ine Golicave prie u kojima se priziva
Rabelais->upozorava kako se ljudski ivot sa svim svojim tekoama
i tragedijama, na kraju moe shvatiti i kao velika komedija
(ironija, duhovita erotika, komini zapleti)-u PREDGOVORU Balzac se
poziva na analogiju izmeu ljudskog drutva i ivotinjskog carstva-eli
li opisati ljudski ivot, mora prizvati prirodu, a tipovi ljudi mogu
se usporediti sa ivotinjama; ljudi su prije svega odreeni
zanimanjem->svi ljudi tee za sreom (slae se sa Stendhalom);
ugled i uspjeh povezani s priznanjem vlastite osobnosti-naglasak
ipak na drutvenom-pripovijedanje uobliuje sudbine pojedinaca unutar
cjeline drutvenog zbivanja: svatko ima svoje mjesto u zajednici i
bori se za to vii poloaj meu drugima-ostvarenje romantiarske tenje
za univerzalnou, jedino se odrekla boanskog i demonskog, napustila
je zamisao nove mitologije
OTAC GORIOT-duguje uspjeh zanimljivoj fabuli koja prati pokuaj
provincijalca Eugenea de Rastignaca da se probije u visoko drutvo
Pariza i poput Stendhalovih junaka uplee se u ljubavne zgode i
nezgode-sentimentalno ocrtan lik Goriota-ivi u pansionu gdje i
Rastignac, a kojeg posjeuju keri jedino da od njega izmame novac,
stide ga se kao puanina jer se kreu u drutvu aristokracije. Goriot
umire sam, jedino ga u posljednjim trenucima njeguju Rastignac i
student medicine Bianchot, plaaju mu pogreb, a keri mu ne dolaze na
pogreb-vjetina u stvaranju atmosfere
GUSTAV FLAUBERT-Sentimentalni odgoj, Jednostavno srce, Salambo
(povijesni roman o staroj Kartagi), Iskuenje sv. Antuna-Gospoa
Bovary nije daleko od ideala kojima tei modernizam->Razlike
izmeu Flauberta i Baudelairea : obojica trae da se svrha
knjievnosti pronae u njoj samoj, jedino to je opisana stvarnost u
Gospoi Bovary doista nalik zbilji
GOSPOA BOVARY-Flaubert ju je napisao potaknut nekim lankom o
ubojstvu ene-opisuje se sudbina dva glavna lika: Charlesa Bovaryja
i njegove supruge Emme-radnja u sieu uglavnom slijedi
fabulu-objektivni pripovjeda-misli i osjeaji likova u slobodnom
neupravnom govoru-Emma je osjeajna djevojka koja ita romantine
romane i njima se oduevljava; trebala je postati redovnica, no
odustala je i udala se za Charlesa; beznandna dosada vodi je u
zagrljaj jednog pa drugog ljubavnika->u dugovima zbog ljubavnika
i otruje se, mu saznaje nakon njene smrti za to-fabula vjeto voena
-pripovijedanje dogaaja slui karakterizaciji likova, a sve se
epizode uklapaju u cjelinu-dominiraju Emmin lik i sudbina: njezinu
su osjeajnost i prirodnu elju da ivi zanimljivim i ispunjenim
ivotom potakli romani to dovodi do stranih posljedica-Emma nije
nikako moralno negativan lik-podsjea na Don Quijotea->Flaubert
zato izjavio: Emma Bovary-to sam ja!-uzor romana realizma (u sukobu
pojedinca sa sredinom, pojedinac je uvijek gubitnik)
ENGLESKI REALIZAM-razvijao se neto drugaije->oslanjao se na
tradiciju sentimentalnog, ali i humoristino-satirinog romana
18.st.
CHARLES DICKENS-u njegovim romanima vidljiva sklonost prema
malim ljudima-utjecaj Balzaca->pokuaji da se obuhvati cjelina
drutvenog ivota u opisu galerije raznovrsnih tipova i spletovima
ivotnih pria-rjeenja nalik onima u Jadnicima-odvjetniki pisar i
parlamentarni izvjestitelj-upoznao se sa ivotom svih drutvenih
slojeva u viktorijansko doba-Posmrtni spisi Pickwickova kluba,
Oliwer Twist, Sumorna kua, David Copperfield, Velika iekivanja-u
djelima prevlada osjeajan ton, ton suuti s djecom-opisujui sudbinu
siromane djece, upozorava na nalije gospodarskog uspjeha
Engleske-eli igrati ulogu socijalnog reformatora-smatra da
knjievnost mora upozoriti na nezadovoljavajue stanje drutvenog
ivota
OLIWER TWIST-najpoznatija knjiga za djecu-ivopisni
likovi-dobroduni i plemeniti ili zlikovci i nitarije
POSMRTNI SPISI PICKWICKOVA KLUBA-Pickwick-gotovo nalik Don
Quijoteu- naao se u svakidanjim okolnostima, a njegov sluga, Sam
Weller, spaava svoga gospodara iz nevolja kao i Sancho Panza
DAVID COPPERFIELD, VELIKA IEKIVANJA-oba djela opisuju proces
odrastanja, tj.tekoe s kojima se susree pojedinac koji eli postii
vlastitu osobnost u sredini koja takvu osobnost ne cijeni-u opisu
Davidova naukovanja mnogo autobiografskih crta-u Velikim
iekivanjima pria se o djeaku Pipu i njegovom nepoznatom, bogatom
zatitniku koji je zapravo odbjegli robija->memoarski roman-pisan
u prvom licu->ostarjeli ovjek Pip sjea se vlastita ivota
WILLIAM MAKEPEACE THACKERAY-drugi velikan engl.realizma-duguje
tradiciji satirinij romana 18.st.-odbojan stav prema
romantiarima-iscrpni i vrlo vjeti opisi mnogih likova i uspjela
analiza njihovih sloenih odnosa-Sajam tatine, Povijest Henrya
Esmonda (znanstveno toan opis odreene povijesne pozadine)
SAJAM TATINE-vrhunsko postignue engleskog i svjetskog
realizma-roman prati sudbine dviju glavnih junakinja, siromane
lukave i podle Rebecce (Becky) i naivne, dobre, bezazlene, ali ne
otroumne Amelije. Amelija tei k smirenom ivotu, obitelji i
porodici, a Becky drutvenom usponu; ivot ne poteuje ni jednu ni
drugu->Becky zavrava u kriminalu, a Amelija u tjeskobnom
razoaranju ulazi u drugi brak, nakon smrti prvog supruga-sveznajui
pripovjeda koji esto komentira-ostali likovi ocrtani u odnosu koji
imaju s glavnim junakinjama-Becky energijom zasjenjuje Ameliju
RUSKI REALIZAM-prevladava ironija i satira-u knjievnosti vlada
uvjerenje da ona moe promijeniti svijet-romantizmu duguje demonske
likove i tehniku rjeitog izlaganja sukoba strasti, sloene
zaplete-roman-vrhunska knjievna vrsta-proima ga atmosfera
napetosti, gotovo mitskog oekivanja smaka svijeta-preuzima temeljne
postupke koji su najblie francuskom realizmu-raspoloenje svojstveno
ruskim intelektualcima-oslanja se na opreku izmeu plemstva i naroda
koja upuuje na autohtonu narodnu tradiciju
NIKOLAJ VASILJEVI GOGOLJ-otac ruskog realizma-Svi smo mi izali
iz Gogoljeve kabanice-prema legendi rekao je to Dostojevski
poigravi se nazivom novele Kabanica-u ruskoj knji. ini uzorak
daljnjeg knjievnog oblikovanja->naracija nalik usmenom
pripovijedanju, jednostavne fabule, humor koji prelazi u grotesku,
opis detalja, lik sitnog inovnika Akakija Akakijevia-legendarni tip
gotovo cjelokupne ruske knjievnosti->djelo pripada njegovim
novelama iz petrogradskog ivota-potkraj ivota odrekao se svih
svojih djela jer je zapao u pravoslavni misticizam-Taras
Buljba-borba Kozaka protiv poljske vlastele u 16.st.-komedija
Revizor-kritika dri prvim realistinim scenskim djelom u ruskoj
knjievnosti->pria se o dolasku lanog revizora u mali kotarski
gradi, oko ega se pletu smijene scene te zrcale osobine
provincijskih inovnika, njihov strah pred vlau i njihovi uzajamni
odnosi-nedovreni povijesni roman Mrtve due -> povijest
knjievnosti ga dri poetkom ruskog realistikog romana-> glavni
junak Pavel Ivanovi iikov dolazi na zamisao da se obogati tako to e
od bogatih zemljoposjednika jeftino kupovati popise umrlih seljaka,
na koje su oni morali plaati porez jer se takav porez odreivao tek
prilikom svakog popisa stanovnitva->nema pravog zavretka;
izvrsni portreti ruskih veleposjednika i sjajni opisi njihova ivota
i shvaanja; knjievna tehnika KARIKATURE-o beznaajnim motivima i
zbivanjima pie se gotovo uzvienim, patetinim stilom, a usporedbe
ljudi s predmetima i ivotinjama prelaze u groteskno
izobliavanje
IVAN SERGEJEVI TURGENJEV-pripovijetka Lovevi zapisi-romani:
Rudin, Plemiko gnijezdo, U predveerje, Dim, Novina, Oevi i
djeca-Pjesme u prozi-filozofski intonirane crtice-u romanima najea
tematika odnos europski obrazovanih intelektualaca prema zaostalom
feudalizmu, sukob generacija
OEVI I DJECA-roman koji kritika dri njegovim najboljim
djelom-dominira lik Bazarova-student medicine koji je oduevljen
prirodnim znanostima, racionalan je , energian, a uvjereni je
NIHILIST (evolucija romantinog suvinog ovjeka)-> NIHILIZAM-u
tadanjoj ruskoj knjievnosti i knjievnoj kritici oznauje radikalno
osporavanje ustaljenih vrijednosti i svojevrsni pozitivizam koji se
oslanja na znanost i ne priznaje tradicionalna uporita ruske
kulture u religiji-fabula jednostavna: Bazarov odlazi na ljetovanje
s prijateljem Arkadijem Kirsanovim, dolazi tamo u sukob s nazorima
njegove obitelji pa taj sukob zavrava i dvobojem; zaljubljuje se u
plemkinju Odincovu; na kraju se zarazi i umire od infekcije
proglasivi na samrti sam sebe suvinim ovjekom-najbolji dijelovi
romana-dijalozi-simpatini i jaki karakteri dre da treba ivjeti
prema vlastitim nazorima, no u tom pokuaju stradavaju
FJODOR MIHAJLOVI DOSTOJEVSKI-uz Tolstoja najglasovitiji ruski
pisac uope, moe se mjeriti sa Cervantesom ili Shakespeareom-u
publicistici branio konzervativni carizam oslanjajui se na RUSKI
MESIJANIZAM-> Moskva treba zamijeniti Rim jer je katolianstvo
iznevjerilo izvorne kranske vrijednosti-djela s naglaenom
socijalnom problematikom-Bijedni ljudi, Ponieni i uvrijeeni, Zloin
i kazna, Idiot, Bjesovi, Braa Karamazovi-romani-bliski realizmu
zbog obuhvata cjeline, naina karakterizacije i prevladavajue
naracije, a smatra se preteom modernizma zbog dramatinih dijaloga,
rasprava o relevantim filozofskim pitanjima i polifonije
ZLOIN I KAZNA-glavni junak, siromani student medicine Rodion
Romanovi Raskoljnikov zanosi se suvremenim idejama o socijalnoj
pravdi i velikm ljudima pa postupno stvara neku vrstu vlastitog
svjetonazora, kojeg je okosnica da je krajnja nepravda to brojni
beskorisni pokvarenjaci dobro ive u bogatstvu, a vrijedne ljude
ubija bijeda, ne omoguujui im da razvijaju svoje
sposobnosti->ubija lihvarku Alonjinu->itatelj upoznaje i
Raskoljnikovljevu majku i sestru Dunju koju je pokuao zavesti
Svidrigalov, ali se ona namjerava udati za novog prosca Luina, ali
odbija to jer se Raskoljnikov protivi i raa se ljubav izmeu nje i
Raskoljnikovljeva prijatelja Razumihina->Raskoljnikov upoznaje
Sonju Marmeladovu->istraitelj Porfirij Petrovi sumnja da je
Raskoljnikov ubio lihvarku-priznaje Dunji, to uje Svidrigalov i
ucjenjuje Dunju->na kraju se preda policiji-fabula upuuje na
kriminalistiki zaplet i romantine junake-razvija se duboka analiza
dubokih unutarnjih dilema likova i sloene motive koji ih pokreu na
postupke-unutranja monologizacija glavnog lika-uvjerljivost
psihikih procesa lika
BJESOVI-roman napisan na temelju zapisa o sudskom procesu
anarhistu Neajevu-svojevrsni demonizam kao drutveni fenomen sjajno
je opisan preko tipova koji su mu nositelji: Stavrogin je ovjek s
karizmom pa se slama u besmislenoj igri s vlastitom moi, Kirilov
ima vlastitu opsesivnu zamisao da e ovjeanstvo postati slobodno
kada se rijei straha od smrti-najstraniji demonizam Verhovenskog,
lukavog organizatora koji eli iskoristiti kako ljudske potencijale
Stavrogina i Kirilova tako i ostale pojedince u svom okruenju-nema
vrsto oblikovanu kompoziciju-fiktivni pripovjeda
IDIOT-posveen pokuaju Dostojevskog da knjievno uoblii pozitivan
lik-Knez Mikin naivni je epileptiar kojeg ne krasi visoka
inteligencija, ali ga krase iskrenost, osjeajnost i spremnost da i
sebe rtvuje radi sree drugih; njegove vrline najvie razumiju
osjeajni enski likovi; zavrava u klinikom idiotizmu neizljeivog
ludila
BRAA KARAMAZOVI-razgranata fabula ukljuuje i nekoliko umetnutih
samostalnih pria-mnotvo likova, ali svi slue karakterizaciji brae
Karamazovih-otac Fjodor je razvratnik i alkoholiar, dvostruki
udovac->prva ena-sin Dimitrije; druga ena-Ivan i Aljoa, imao je
sina i sa seljakinjom kojeg zovu Smerdjakov; svi sinovi se meusobno
razlikuju, krenuli su razliitim ivotnim putevima, no svi imaju
poneto od silovitosti oca; temeljni zaplet zasnovan na ubojstvu
starog Karamazova, a radnja poinje kada Aljoa nagovori brau da s
ocem pou u samostan; ubili oca, na sudu Smerdjakov preuzima
krivnju, a Dimitrij ga je ubio-dogaaje prate i umetnute prie o
sporednim likovima od koji je najvaniji razgovor izmeu Ivana i
Aljoe->Ivan Aljoi objanjava svoj etiki ateizam: on ne moe
prihvatiti Boga koji doputa stradanja i patnje djece->ispria
PRIU O VELIKOM INKVIZITORU: radnja prie smjetena u doba inkvizicije
u panjolskoj. U Sevillu dolazi Krist, ini uda i ljudi ga radosno
doekuju. Veliki inkvizitor ga daje uhititi, posjeuje ga nou u eliji
i kae mu da e ga spaliti jer je pogrijeio time to je ovjeku ostavio
izbor i slobodnu volju. Krist ga samo slua i na kraju poljubi
inkvizitora koji onda otvara vrata elije i puta Krista->
Tumaenja te prie u pravcu osude katolianstva->glavna svrha prie
karakterizacija tog lika, a etiki ateizam treba vidjeti u odnosu
Ivana sa Smerdjakovim i preuzimanju krivnje-vidljiva POLIFONIJA
(suvremena kritika govori o tome)-umjetnost Dostojevskog temelji se
na dijalogu: svi su likovi na odreeni nain ravnopravni, njihove se
ideje izlau, ali se ne opovrgavaju niti potvruju
LAV NIKOLAJEVI TOLSTOJ-usporediv s najveim svjetskim piscima
svih vremena-trilogija Djetinjstvo, Djeatvo, Mladost-novele u
zbirci Sevastopoljske pripovijesti-pripovijetke Smrt Ivana Iljia,
Kreutzerova sonata-drama Vlast tmine-romani: Ana Karenjiina, Rat i
mir, Uskrsnue-Dostojevski i Tolstoj imaju mnogo toga zajednikoga:
pripovjedai, slina temeljna problematika, naglaavaju kontraste u
karakterima i njihovim nazorima, zastupaju vlastitu varijantu
mistinog pravoslavlja->razlike-Dostojevski je dramatian zbog
stalne napetosti u njegovim djelima, karakterizacije u dijalozima;
Tolstojev stil je miran, zbivanja nose likove; Dostojevski-uzor
dijalokoj prozi, a Tolstoj uzor vrsnom pripovijedanju
ANA KARENJINA-jedan od najglasovitijih romana cjelokupne
svjetske knjievnosti-slinosti s Gospoom Bovary : pregledna
kompozicija, uvjerljivi opisi sredine, vrsnoa stila, nevjera i
samoubojstvo naslovne junakinje na kraju-razlike s Gospoom Bovary :
Anu razlikuje od Emme odlunost, dostojanstvo u oduci i predanost
ljubavi koja ne trpi nikakav kompromis; paralelni par Levin i Kitty
zamiljen je kao opreka, no u opisu njihove ljubavi i braka najvie
dolazi do izraaja Tolstojevo shvaanje smirenja u vjeri-fabula prati
usporedno sudbine dva para: Ane i Vronskoga , Levina i
Kitty-neuspjelo traenje brane sree u seoskoj idili-kritika
drutvenog ivota-dinamino i uvjerljivo pripovijedanje-sveznajui
pripovjeda-tehnika STRUJE SVIJESTI-biljei se sve to Ani prolazi
kroz svijest u trenucima kada se odlazi ubiti->Tolstoj prvi
veliki pisac koji rabi tu tehniku, a do vrhunca e ju dovesti James
Joyce
RAT I MIR-kritika ga esto naziva proznim epom-u knjievnosti
nenadmaan opis Napoleonova pohoda na Rusiju-poput epa poinje in
medias res , razgovorom u jednom salonu kada je radnja
odmakla-kriaju se brojne fabule, a pravog zavretka
nema-okosnica-sudbina dviju plemikih porodica, Bolkonskin i
Rostovih->glavni likovi Andrej Bolkonski i Pjer
Bezuhov->uvode se i povijesni likovi poput Napoleona i ruskog
vojskovoe Kutuzova-zapleti mnogobrojni, prate i sudbine onih likova
koji su ukljueni u povijesna zbivanja->Platon
Karatajev-simbolizira ruski narod i zastupa Tolstojev fatalizam-u
prvom planu plemenitost i traganje za idealima-opisani ljudski
osjeaji, prizori bitaka, poar Moskve, partizanski rat i
ranjenici-ima 2 epiloga: u prvom pregled onoga to se dogodilo s
glavnim osobama nakon 1812. godine, a drugi je esej o povijesti-u
oblikovanju slian Balzacovoj tenji realizma
univerzalnosti-kompozicijski cjelovit-naglaavanje kontrasta izmeu
rata i mira, dvora i puana, plemstva i seljatva
USKRSNUE-izravna kritika drutvenog stanja u Rusiji-jednostavna
fabula o ruskom plemiu koji je zaveo slukinju pa je ona kasnije
postala prostitutka, uoblieni i stavovi glavnog junaka i autorski
komentari protiv dravnih i crkvenih institucija; glavni junak
Nehljudov na kraju prihvaa Evanelje, a junakinja Katjua Maslova
doivljava duhovno uskrsnue u dodiru i ivotu s robijaima-vidljiva
tehnika modernizma
SMRT IVANA ILJIA-saima besmislicu jednog proivljenog ivota u
kratku priu o doivljaju tzv. granine situacije-smrt suprotstavljena
ispraznim ritualima uz postelju umirueg
THEODOR FONTANEA-pisao o enskim sudbinama-Effi Briest, Gospoa
Jenny Treibel-opis karaktera Effi Briest blii je zavrnoj fazi
realizma, naturalizmu; ona nema ni matovitosti Emme niti Anin
temperament-objektivan i ironian stilAMERIKI REALIZAM
HERMAN MELVILLE-Redburn, Taipi, Bijela jakna, Mardi, Moby Dick
ili Bijeli kit, Billy Budd
MOBY DICK-roman o lovu na kitove i o kitolovcima: iscrpno su
opisani brodovi, oprema, naini na koje se trae i hvataju kitovi,
tekoe i neminovne pustolovine s kojima se lovci na kitove moraju
susresti; pripovjeda Ishmael koji se sprijatelji s indijancem
Queequegom; ukrcavaju se na kitolovac kojim upravlja kapetan Ahab;
kapetana Ahaba zanima jedino da ubije velikog bijelog kita nazvanog
Moby Dick koji ga je u ranijem lovu osakatio, izgubio je nogu; na
kraju ga i nalaze, ali ih kit sve potopi-jednostavna fabula-sloena
simbolika bijelog kita i proroanskih nagovjetaja; simbolika se
ispreplie s realistinim opisom ivota mornara-demonizam prisutan u
karakteru Ahaba i bijelog kita
MARK TWAIN-ivot na Mississippiju, Naivine u inozemstvu,
Doivljaji Huckleberya Finna, Kraljevi i prosjak-u romanima razraena
fabula i fantastika-jedan od najboljih pisaca za djecu svih
vremena
PUSTOLOVINE HUCKLEBERRYJA FINNA-epski prikaz ivota tadanje
Amerike-opisuje se zajedniki bijeg i prijateljstvo djeaka Hucka i
roba Jima, njihove pustolovine u kojima se opisuje idealizirana
priroda, ali i ljudska zloba i pohlepa
HENRY JAMES-Daisy Miller, Portret dame, Bostonjanke, Golubiina
krila, Ambasadori-na razmeu izmeu realizma i modernizma
WALT WHITMAN I EMILY DICKINSON-pretee modernizma, ali se mogu
razvrstati u okvire epohe realizma-Whitman je bio mukarac nemirna
duha, lutao je Amerikom i promijenio cijeli niz zanimanja, a
Dickinson je bila povue ena koja je cijeli ivot provela u osami
sobe i vlastitog vrta piui kratke pjesme-Whitman: Vlati
trave->prva velika svjetska pjesnika zbirka u slobodnom stihu,
nalik naglaenoj ritmiziranoj prozi koja podsjea na stil nekih
dijelova Biblije; stalni zanos, retoriki patos, otvorenost prema
itatelju-Emily Dickinson-pie saetim, eliptinim stilom, kratke
pjesme od nekoliko strofa o boli, odricanju, gubitku, smrti i
prirodi-> Pjesme Emily Dickinson-paradoksalno spajanje romantine
osjeajnosti sa stiliziranim intelektualizmom, duboka religioznost i
esta ironija, blagi humor
-KNJIEVNOST SE RASLOJAVA U TZV.KNJIEVNE PRAVCE (nisu razjanjene
razlike izmeu kole, pokreta, pravca i razdoblja)-KNJIEVNI PRAVAC
odreen uenjem o svrsi knjievnosti i o temeljnim zasadama knjievne
tehnike koju vie vanijih pisaca prihvaa, ali se ne moe tonije
vremenski odrediti; zahtijeva suglasnost u shvaanju u vidu nekog
manifesta
PARNASOVCI-knjievni pravac proizaao iz zbornika Suvremeni Parnas
->okupio nekoliko vrlo utjecajnih pjesnika pa i
Baudelairea-najpoznatiji parnasovci: Charles Marie Leconte de
Lisle, Jose-Maria de Heredia-zalagali su se za opreku prema
romantinoj rjeitosti i patosu, predlaui povratak klasicizmu-lirika
mora biti objektivna, hladna i analitika, ali poput slikarstva mora
dojmljivim i jezino virtuoznim oblikovanjem ocrtati ljude i dogaaje
da izaziva umjetnike doivljaje-publika sve raznolikija-podjela na
visoku i trivijalnu knjievnost
NATURALIZAM I VERIZAM-varijante razvijene unutar okvirnih naela
realizma-naturalizam imao iri utjecaj u mnogim europskim
knjievnostima, a verizam je ostao ogranaien na talijansku
knjievnost-naturalizam dosta usko vee teoriju i knjievnu tehniku
koju je razvio Emile Zola, a verizam uz poetiku i knjievnu praksu
kojoj je utemeljitelj talijanski knjievnik Giovanni Verga-MANIFEST
NATURALIZMA-Zolina rasprava Eksperimentalni roman-pokuaj izravnog
oslanjanja na iskustva i metode prirodnih znanosti; pisac mora
poput znanstvenika svoje likove opisati u posebno izabranim ivotnim
okolnostima pa onda poput eksperimentatora pratiti njihovo
ponaanje, za razliku od Balzaca, Zola je smatrao da ljude pokreu
vie uroeni nagoni i strasti kojima se ne mogu oduprijeti nego
njihova elja da steknu povoljniji drutveni poloaj-znatno utjecali
na dramsko stvaralatvo koje u realizmu nije uspjelo jer oponaanje
zbilje ne moe uspjeti na pozornici
SKANDINAVSKA DRAMA-jaki osjeaji-sukobi izmeu dubokih ljudskih
poticaja i okolnosti koje ih prijee da ostvare svoja htijenja i
nadanja
HENRIK IBSEN (skandinavski dramatiar)-najutjecajni svjetski
dramatiar s kraja epohe realizma-u njegovom stvaralatvu isprepliu
se odjeci romantizma, realizma i simbolizma odnosno
modernizma-naturalistika faza: Stupovi drutva, Nora-posljednja
faza: Divlja patka, ena s mora-Sablasti, Divlja patka i Hedda
Gabler-pesimizam, zasnovani na teoriji o nasljednoj
degeneraciji-djeca plaaju grijehe roditelja, otra kritika drutvenog
ivota-Graditelj Solness-glavni lik zbog uspjeha u struci prekida sa
enom, suradnicima i prijateljima, pa gradnja istodobno postaje
ruenje koje nuno zavrava i osobnom propau
NORA-najuspjelije Ibsenovo djelo-ugoaj, raspoloenja i dijalozi
izvrsno izraavaju trenutak krize u naizglednom sretnom braku Nore i
Helmera->Helmer postaje upravitelj banke pa se Nora nada da e
tako lake isplatiti dug Krogstadu kod kojeg se u poetku braka
zaduila da spasi mua od teke bolesti; dug krije od mua; mu na kraju
saznaje i ljut je, no nakonKrogstadovog pisma da nee nita objaviti
promijeni se, ali Nora vidi da je njen brak bio iluzija te ostavlja
mua i djecu-tom dramom Ibsen stekao glas feminista i protivnika
patrijarhalne obitelji-pojedinac se mora boriti za vlastito
priznanje i to najee uzalud a Nora ipak pobjeuje
AUGUST STRINDBERG (skandinavski dramatiar)-drugi velikan
skandinavske drame-prva faza: autobiografski roman Sin slukinje i
Inferno (posveen djetinjstvu i krizama u njegovom prvom braku),
Otac, Gospoica Julija-druga faza: dramska trilogija Put u Damask,
Mrtvaki ples i Sablasna sonata-nasuprot Ibsenu enomrzac-naglaava
lakomislenost, neodlunost, odanost trenutnim poticajima enskih
likova-Put u Damask i Sablasna sonata-vidljiva tehnika koritena u
ekspresionizmu
GOSPOICA JULIJA-uz Noru najbolja naturalistika drama cijelog
realizma-saeta radnja-unutarnja napetost-izuzetni
dijalozi-dojmljivo ocrtani karakteri koji su ujedno i predstavnioci
stalea, ljudskih tipava pa i muko-enskih suprotnosti-Julija, ki
grofa, prekide zaruke u Ivanjskoj noi i oijuka s grofovim slogom
Jeanom koji je zaruen s Kristinom i na kraju ga zavodi; na kraju se
Julija ubije-odnosi meu spolovima-nerazumijevanje likova zbog
razlika u socijalnom poloaju-saeta napetost, psiholoki motivirani
obrati te dijalozi-sve proeto simbolikom-zbog toga mnogi dre
Strindberga jednim od najvanijih predstavnika simbolizma
GERHART HAUPTMANN-dobio Nobelovu nagradu-kritika ga ne cijeni
kao skandinavce-naturalistika faza: uvar pruge, Pred zoru, Tkalci
(tehnika kojom se nastoji obuhvatiti cijela zajednica, tema ustanak
tkalakih radnika 1844.)-simbolistika faza: dramska bajka Potopljeno
zvono
POTOPLJENO ZVONO-poetska drama o majstoru Heinrichu koji je
izraivao nenadmana zvona i o tome kako je zli duh unitio njegov rad
jer je zvono palo u more kada su ga nosili u brda da ga postave na
zvonik crkve podignute na nekom vrhu-suvremenici u toj drami
vidjeli obnovu romantikeNOVELA
ANTON PAVLOVI EHOV-jedan od najglasovitijih svjetskih
novelista-Sluaj iz prakse, Dama s psetancetom, Ujak Vanja, Tri
sestre, Vinjik-njegove novele povezuju se s realizmom zbog tehnike
zasnovane na ideji isjeka ivota-potuje naelo iluzije
zbilje-izabrani likovi i dogaaji moraju odgovarati onome to se
stvarno moglo zbiti-objektivistika zapaanja-naputa zamisao o
cjelini ivotne sudbine-dezintegracija realizma-on vie ne dri roman
vrhuncem proznog stvaralatva; dominaciju romana zamjenjuje
novela-znak dubokih promjena u shvaanju cjelokupne
knjievnosti-lirizam-bitna znaajka njegovih drama-nema prave dramske
radnje koja bi proizlazila iz sukoba, dogaaja, suprotstavljanja meu
likovima, nisu liene dramske napetosti, raspoloenja od depresije do
euforije-njegove drame-novi tip dramskog izraza-bira obine ljude i
obine sudbine
FRANCUSKI NATURALISTI:
EMILE ZOLA-Therese Raquin, Nana, Germinal, trilogija: Lurd, Rim
, Pariz, ciklus etiri Evanelja, ciklus Rougon-Macquartovi (za
razliku od Balzaca, on se ograniava u ovom djelu na povijest jedne
obitelji)-njegovi romani zbilju nastoje prikazati to
vjerodostojnije, detaljno poznavanje dogaaja, razgranata i
zanimljiva fabula-tek je u nekim romanima uspio ostvariti neke
vizije ivota u pojedinim sredinama i ocrtati karaktere koji se
uzalud bore protiv vlastite sudbine-u romanu ovjek-zvijer- ljudskim
moima nadmoan stroj koji njihov ivot pretvara u jurnjavu
GERMINAL-naziv iz franc.kalendara-doba sjetve i buenja
ivota-opisuje ivot rudara, njihova stradanja i nesree, trajkove i
borbe s vlasnicima rudnika za nadnicu koja bi im osiguravala malo
bolji ivot-to sve opisano u kontrastu sa ivotom vlasnika
rudnika
GUY DE MAUPASSANT-drugi francuski naturalist-Jedan ivot,
Ljubimac, Kua Tellier, Gospoica Fifi, novele: Horla, Uzaludna
ljepota-saeto i nenametljivo ocrtava tipine likove u sebinoj i
licemjernoj sredini-novele mu prelaze u fantastiku, snovienje i
jezovitost
TALIJANSKI VERIZAM-varijanta naturalizma-glavni predstavni
Verga
GIOVANNI VERGA-prisutnost suuti i razumijevanja za ljudsku
patnju-Vergina djela proima duboki pesimizam-ivot polja, Seoske
novele-romani: Obitelj Malavoglia, Metar don Gesualdo-tematika
propadanja patrijarhalnog naina ivota na Siciliji, gubitak starih
vrijednosti, detaljni opisi
HRVATSKI REALIZAM-realistika tehnika u djelima Augusta enoe,
Eugena Kumiia (pokuao popularizirati teoriju eksperimentalnog
romana), Ante Kovai, Ksaver andor alski, Josip Kozarac-realizam u
Hrvatskoj ostaje prepoznatljiva knjievna tehnika
-Tehnika realizma nastojala se obnoviti nekad zbog ideolokih
razloga ili knjievnih->u Sovjetskom Savezu dovelo do teorije o
socijalistikom realizmu (Tihi don-Mihail olohov, romani Aleksandra
Solenjicina)
3. MODERNIZAM
-rasprave o tome kako treba odrediti posljednju epohhu svj.knji.
traju vie od 100 godina, zapoele krajem 19.st.->otvoreno
pitanje-u novije doba raznolika knjievna djela koja je nemogue
svrstati u uvjetne okvire-o osobnoj interpretaciji povjesniara
knjievnosti ovisi kako e se tumaiti pojedina djela i cjelina
epohe-naziv MODERNIZAM se uobiajeno rabi za posljednju knjievnu
epohu->s obzirom na razgranate knjievne pravce bilo je pokuaja
da se uvede i naziv MODERNIZMI (izmi), ali i MODERNA (produljeno
trajanje srednjeg vijeka i novoga doba u kojem poinje vladavina
tehnike i znanosti)-raspoloenje-opreka prema tradiciji-doveden u
opreku s postmodernizmom-od 70-ih godina prolog stoljea poinje nova
knjievna epoha-moderno-suvremenost; postmoderno-budunost,
fikcija-podlijee modi: mijenja se tehnika, tematika, naela
stvaralatva, obrada i svrha knjievnosti u nepoznatom
ritmu-novina-vrijednost sama po sebi; enja za novou-HERMETIZAM i
nerazumljivost vrhunske visoke knjievnosti iroj publici-modernizam
se moe podijeliti na razdoblja koja podsjeaju na ranije razlike meu
epohama-> danas se razlikuju prema teorijskim
manifestima-nemogue razlikovati istu knjievnost od tekstova koji su
i knjievnoteorijski, filozofski, znanstveni-PARADOKS
MODERNIZMA-osporava autonomiju knjievnosti izvana (faizam i
staljinizam pokuali su knjievnosti oduzeti bilo kakvu samostalnost)
i iznutra (knjievnost treba obuhvatiti i promijeniti filozofiju,
politiku, religiju i cjelokupni svjetonazor)-znatnu ulogu pretea
knjievnog modernizma imaju i pravci u ostalim
umjetnostima->filozofija Friedricha Nietzschea-Bog je
mrtav->promjena svih ustaljenih vrijednosti i tenja novom idealu
nadovjeka->antimodernist-roman ne gubi na vanosti, ali e se
nastojati promijeniti njegova tehnika-ETIRI TEMELJNA RAZDOBLJA:a)
ESTETICIZAMb) AVANGARDAc) KASNI MODERNIZAMd) POSTMODERNIZAM
a) ESTETICIZAM-zapoinje u poeziji koja nikada nije mogla
slijediti naela oponaanja zbilje; poezija je preuzela ulogu najave
novog shvaanja poetike i svrhe knjievnosti-nova zbilja i nova
vlastita istina
CHARLES BAUDELAIRE-pisao je kritike o likovnoj umjetnosti, eseje
i rasprave-Romantina umjetnost, Spleen Pariza, Cvjetovi zla
CVJETOVI ZLA-najutjecajnija zbirka svjetske poezije-moe se
mjeriti s utjecajem Petrarcina Kanconijera-komponirano u 6 ciklusa,
u novijim izdanjima dodaju mu se Dodane pjesme-uvodna
pjesma-itatelju->naznaena temeljna tematika, a zatim su sve
ostale pjesme razvrstane u redu koje sugerira kretanje u
suprotnostima-prvi dio Spleen i ideal-kontrast izmeu uzleta i
pada-drugi dio Parike slike-pokuaj bijega od samoga sebe-trei
dio-Vino-pokuaj smirenja u imaginarnom raju umjetnosti-etvrti dio-
Cvjetovi zla-predavanje arima destrukcije-peti dio-Pobuna i
smrt-vraa se na poetni pokuaj pobune i trai neko smirenje jedino u
smrti-USPOREDBA S PETRARCINIM KANCONIJEROM-proirenje tematike,
promjena opeg stava prema pjesnitvu; Petrarca daje saete upute o
iskustvima odreenog tipa osjeajnosti, a Baudelaire se stalno kree u
protuslovljima i bavi se propadanjem, zanimaju ga najvie bol,
runoa, grijeh, a Petrarca to smatra najniim u ovjeku, od itatelja
Baudelaire trai odziv mate a ne odziv srca; pjesnitvo mora
obogatiti i proiriti svakidanje iskustvo-uzvienim stilom pjeva o
bludnicama, vampirima, strvinama; dosada (spleen) jednako vrijedno
raspoloenje kao i zanos
LAUTREAMONT (ISIDORE DUCAS)-Maldororova pjevanja-zasniva se na
tumaenjima kako je ona neka apologija sadizma i zla, namjerno
izokretanje svih vrijednosti; namjerno mijea uzvieno i najnie;
iznenadne usporedbe, metafore i hiperbole->nadrealisti to djelo
proglasili prvim i najveim djelom nove svjetske knjievnosti
SIMBOLIZAM-knjievni pravac koji se izravno pozivao na
Baudelairea, odnosno na njegov sonet SuglasjaSva priroda hram je
gdje stupovi iviNejasne nam umu rijei zborit volePut ovjeka vodi
kroz same simboleto motre ga prisno, a duh im se divi->ovi
stihovi uzeti kao naelo-prve teorijske nacrte pisao je Jean Moreas
80-ih 19.st.-razradili ga Stephane Mallarme, Paul Verlaine, Maurice
Maeterlinck-pjesnitvo se mora oslanjati na shvaanje da je sve
proeto simbolima-simbol je vrsta znaka; ima veze s onim to
predstavlja (veza izmeu vidljivog, stvarnog i nevidljivog,
nestvarnog)-ZAHTIJEVAJU DA PJESNITVO PRONAE TAJANSTVENE VEZE IZMEU
ZVUKA I ZNAENJA, GLAZBE I SLIKE; TREBA SE VIE PRIBLIITI GLAZBI;
STIHOVI BI TREBALI UPUIVATI NA ZNAENJA KAKVA SU PRISUTNA SAMO U
GLAZBI->Glazbe nek' svud i uvijek ima (stih iz Verlaineove
pjesme Umijee pjesnitva)->MANIFEST SIMBOLIZMA-uklapa se i u
znaajke razdoblja koje proima parola L'art pour l'art kao i
raspoloenje proeto razoaranjem koje se naziva dekadencija
STEPHANE MALLARME-pjesnik i teoretiar simbolizma-teio savrenstvu
izraza-Pjesme, Faunovo popodne, Bacanje kocke nikad nee ukinuti
sluaj-nazvan pjesnik za pjesnike-zbog tenje da se glazbenim
efektima, igrama rijei i simbolikom dopre do pjesnikog iskustva
koje nije razumljivo obinom itatelju-izbjegava doslovna
znaenja-GLASOVITA ANEGDOTA: Mallarme je nekom poetniku koji mu se
tuio da ima dobre ideje, ali da ih nikako ne uspijeva prenijeti u
pjesmu odgovorio: Ali, pjesma se ne pravi od ideja nego od
rijei
MAURICE MAETERLINCK-razradio vlastitu varijantu teorije
simbolizma proetu kranskim misticizmom-Peleas i Melizanda,
Unutranjost, Arijadna i Modrobradi, Modra ptica-u dramama nema
mnogo dramske radnje, napetosti i sukoba; prisutan poetski govor,
nestvarna scenografija i dijalozi
OSCAR WILDE-u njegovom opusu takoer primijeen simbolizam-pisao
je poeziju, dramu i prozu-Sretni princ i druge bajke-u razdoblju
esteticizma obnavlja se zanimanje za BAJKUBAJKA-knjievna vrsta u
kojoj se mogu oblikovati raspoloenja i tehnika koja se oslanja na
iskustva neobinog i tajanstvenog, a svojevrsna poezija se moe
javiti u tradicionalnom ali i novom smislu->njegove bajke nisu
samo djeja knjievnost->u njima nema ni sretnih zavretaka, ni
pobjede pravde, ni jednostavnosti ponavljanja u varijacijama;
vrhunski stilizirane, psiholoki razraene, zauzimaju se za drutvenu
pravdu, a fantastika je osobito umjetniko sredstvo-drama
Saloma-biblijska pria proeta morbidnom erotikom-Vano je zvati se
Ernest-satira
SLIKA DORIANA GRAYA-roman s elementima fantastike-pria o mladiu
izuzetne ljepote koja je toliko zadivila slikara Basila Hallwarda
da mu je izradio savren portret, ostvarenje ideala vjene ljepote,
Dorian oduevljen slikom, odaje se razvratu, portret stari i
preuzima na sebe njegov zbiljski ivot, sve zavrava katastrofom:
Dorian unitavajui portret, unitava i sebe
JOSEPH CONRAD-bio pomorac, pisao je romane najvie iz pomorskog
ivota-roman Lord Jim
SRCE TAME-pripovijest o doivljaju pomorca Marlowa koji pria
prijateljima kako je putovao u Kongo, kako se to putovanje
pretvorilo u potragu za suludim trgovcem slonove kosti
Kurtzom-zadire u temeljne probleme suvremenosti-suprotstavlja
europsku i afriku kulturu, opisuje kako se Europljani odnose prema
tehniki podreenoj i, prema njihovom miljenju, obescijenjenoj
kulturi-demonska opsjednutost upornom retorikom i neutaivom udnjom
za vlau (Kurtz ju eli nametnuti Europljanima)-igra pripovjedaevih
perspektiva
OBNOVA ROMANA-dva pisca: Rainer Maria Rilke i Marcel Proust
RAINER MARIA RILKE-Knjiga slika (poetika simbolizma: tajanstveni
svijet stvari, ivotinja, prirodnih pojava i umjetnikih
djela)-Devinske elegije, Soneti Orfeju
ZAPISI MALTEA LAURIDSA BRIGGEA-njegov jedini roman-objavljen
1910.-reprezentativno djelo razdoblja esteticizma i jedno od
temeljnih djela cjelokupnog modernizma-nalik fragmentarnoj
autobiografiji-pripovjeda Malte, doljak je u Parizu i stranac,
pjesnik je i lutalica sklon razmiljanju, to sve podsjea na autora,
ali se pripovjedaa ipak s njim ne moe poistovjetiti . Roman poinje
za modernizam tipinim pitanjem pripovjedaa o krizi kulture, sjeanja
iz djetinjstva, izlaganja nalik malim esejima, a sve zavrava priom
o izgubljenom sinu-esto ponavljana reenica uim gledati upozorava da
knjievna tehnika mora omoguiti pogled iznutra
MARCEL PROUST-ostvario je da se knjievnou obuhvati cjelina
ivota-napisao golemi ciklus U traganju za izgubljenim vremenom
-> 7 romana: Put k Swannu, U sjeni procvalih djevojaka,
Vojvotkinja Guermantes, Sodoma i Gomora, Zatoenica, Bjegunica,
Pronaeno vrijeme-usporedba s Balzacovom Ljudskom komedijom-i Proust
tei nekoj vrsti sinteze, postoji itav niz likova, opisuje razliite
drutvene sredine i ocrtava ljudske sudbine; ipak Proust u svemu
osporava Balzacovu metodu-temeljna knjievna tehnika postaje
svojevrsna apologija sjeanja-nastoji shvatiti prolaznost i odnose
izmeu prolosti i budunosti (gube na vanosti fabule, zapleti,
raspleti i pripovijedanje)-pria o vanijim likovima, sudbina u
vremenu, odreeni razvitak pripovjedaa-velike epizode ine samostalne
romane-virtuoz knjievne rekonstrukcije individualne prolosti
HRVATSKA KNJIEVNOST U RAZDOBLJU ESTETICIZMA-razdoblje moderne
odgovara esteticizmu-Antun Gustav Mato, Vladimir Vidri, Fran
Galovi, Milan Begovi, Vladimir Nazor
b) AVANGARDA-naziv avangarda rabi se u opreci prema nazivu
dekadencija-upuuje na dva oprena stava prema vremenu: avangarda
upuuje prema budunosti, slijedi naelo modernizma da je novina
vrhunska vrijednosti; dekadencija ukljuuje razoaranje sadanou i ne
polae velike nade u budunost-avangarda i dekadencija-dva lica
modernosti-od 10-ih do 30-ih godina 20.st.-prevladava raspoloenje
da se srui i kult ljepote uspostavljen u esteticizmu-osporavanje
tradicije
FUTURIZAM-izravno osporavanje tradicije -osniva Filippo Tommaso
Marinetti->MANIFEST FUTURIZMA (1909.)->izloena naela
futuristikog shvaanja cjelokupne kulture-izravno suprotstavljanje
esteticizmu-dinamizam i aktivizam-stvaranje potpuno novog pjesnikog
jezika, ukidanje interpunkcija, isticanje imenica te infinitivnog
oblika glagola, registracija vanjskih zvukova i umova, uvoenje
neestetskih znakova, oponaanje ritma strojeva-futurizam u ruskoj
knjievnosti: VLADIMIR MAJAKOVSKI, VELIMIR HLJEVNIKOV
EKSPRESIONIZAM-u slikarstvu, glazbi, kazalitu i filmu-nastaje iz
radikalnog otpora knjievnoj tradiciji-antirealistiki i antimimetiki
knjievni pravac-naglaava vanost izraza koji lomi sve konvencije i
pojavljuje se kao krik i kao duhovni oblik potrebe za izraavanjem,
osloboene svakog sadraja i svakog vanjskog utjecaja-umjetnost se
mora potpuno okrenuti prema unutranjosti, svrha umjetnosti da
uzbud, da izazove krik-ekspresionisti skloni razbijanju loginog
reda miljenja i govora saetim reenicama, zvunim efektima,
metaforama i hiperbolama te fragmentarnosti u oblikovanju-traje
izmeu 1910. i 1930.-predstavnici: Georg Trakl, Gottfried Benn,
Franz Werfel kao i neka djela Georga Buchnera i Augusta
Strindberga
DADAIZAM-naziv od oponaanja djejeg tepanja da-da-teorijski ga je
obrazloio Tristan Tzara 1916. Godine-temelji se na avangardnim
zamislima o ruenju svake tradicije-rabi crni humor, ironija,
poruga, osporavanje vrijdenosti svakog smislenog govora, buntovno
oajanje
NADREALIZAM-utemeljitelj Andre Breton-> napisao MANIFEST
NADREALIZMA 1924.->najcjelovitije izrazio nadrealistika shvaanja
ivota, drutva i knjievnosti, zacrtavi ujedno i temeljne okvire
nadrealistike poetike-avangardno osporavanje tradicije povezano s
Freudovim uenjem o podsvijesti-novo shvaanje stvarnosti-nastoji kao
pravu stvarnost odrediti najdublji nesvjesni temelj svekolikog
psihikog ivota-metoda automatskog pisanja->izraava se potreba da
se zabiljei sve to dolazi iz podsvijesti sa to manjim sudjelovanjem
razumske obrade, sa to manjim stupnjem naknadnog tumaenja-20-ih i
30-ih godina 20.st.-predstavnici: Louis Aragon i Paul Eluard
JAMES JOYCE-roen u Dublinu->velik dio stvaralatva vezan za
rodnu Irsku i grad Dublin-zbirka pripovijedaka Dablinci, romani
Portret umjetnika u mladosti, Uliks i Finneganovo
bdjenje-Dablinci-tehnika prijelaza naturalizma u simbolizam-Portret
umjetnika u mladosti-autobiografija pobunjenika koji sebe nastoji
izraziti i nai u umjetnosti-Uliks-nove knjievne tehnike dovedene do
nenadmanog novog oblika obuhvatnog romana-Finneganovo
bdjenje-traganje za potpuno novim izrazom, isprepletanje poezije i
proze, rui se svaka uobiajena uporaba jezika
ULIKS-temeljno djelo cijelog modernizma-naslov je engleska
varijanta imena ODISEJ->odmah upuuje na usporedbu s Homerovom
Odisejom-osnovica svih postupaka-parodija-> svi se dijelovi
romana i likovi simbolino i parodijski odnose prema Odiseji tako to
cijelu radnju saimaju u svakidanje i obine dogodovtine glavnoga
junaka, Leopolda Blooma tijekom jednog dana->lutanja Leopolda
Blooma=Odisejeva lutanja Sredozemljem->susret sina Stephena
Dedalusa=Telemah trai Odiseja->kod kue ga eka ena Molly
Bloom=Odiseja eka ena Penelopa-opis odreene svakidanjice modernog
velegrada-DUGAKI UNUTARNJI MONOLOG MOLLY BLOOM NA KRAJU
ROMANA->strogo primijenjena TEHNIKA STRUJE SVIJESTI-njome se
nastoji izravno i bez interpunkcija i jasno razluenih reenica
slijediti sve to je Bloomovoj eni prolazilo svijeu prije
spavanja->NOVINA I UZOR SVIM KASNIJIM POKUAJIMA-graen poput
mozaika , dijelovi uzeti iz vrlo razliitih tipova govora (od
novinski lanaka do filozofskih rasprava)-vrhunac parodije-susret
sina i oca zavrava nakon kraeg razgovora time to se oni zajedno
pomokre-raznolika tumaenja djela, golema literatura
FRANZ KAFKA-jedino se njegov utjecaj moe mjeriti s Proustom i
Joyceom-u oporuci je od prijatelja Maxa Broda zatraio da se spale
svi njegovi rukopisi, no Max to nije posluao i dao ih je
objaviti-Proces, Dvorac, Preobraaj, Seoski lijenik-pisao stilom
koji odgovara gotovo suhoparnom izvjetaju-zaudnost i novinu postie
uvoenjem fantastike->Preobraaj-inovnik Gregor Samsa opisan kao
zbiljski kukac-KAFKIJANSKI-raspoloenje koje je Kafka razvio do
vrhunskog umjetnikog izraza u svojim djelima, a koje se javlja dok
itamo njegova djela-rasprave o konanom znaenju Kafkinih djela ve se
dugo vode: egzistencijalna tjeskoba, traganje za izgubljenom
pripadnou nekoj zajednici, traganje za Bogom->pravog tumaenja
nema-> Kafka je stvorio neto poput novog mita modernizma
PROCES-vrhunac Kafkine proze-temeljna fabula nalik onoj u
kriminalistikim romanima: bankovnom inovniku Josefu K. upadaju
ujutro na njegov roendan u sobu dva neznanca koji mu kau da je
optuen i uhien->iznenaen takvim apsurdnim postupkom i eli
doznati tko je pokrenuo proces protiv njega->cijela fabula se
vrti u krug jer taman to se pojavi nada da e se neto rijeiti, sve
se vraa na poetak-unutarnja napetost raste-do kulminacije dolazi u
susretu sa sveenikom (Kafkin sveenik) u katedrali->sveenik pria
priu o seljaku i zakonu, Josef K. u toj prii prepoznaje sebe pa
trai od sveenika njezina tumaenja, ali su ona zbunjujua-u
posljednjem poglavlju dva nepoznata slubenika suda dolaze po duevno
slomljenog Josefa K. i ubiju ga-djelo se od kriminalistikog romana
razlikuje jer se na kraju nita ne razrjeava-sve proeto paradoksom
kao npr.to Josef K. na kraju prima smrt kao da je upravo nju
oekivao-i ostala Kafkina djela proeta svojevrsnim prekidom
komunikacije
VIRGINIA WOOLF-do visokog stupnja razvila tehniku struje
svijesti-Gospoa Dalloway, Prema svjetioniku, Valovi
WILLIAM FAULKNER-tematski svi njegovi najbolji romani bave se
propadanjem amerikog Juga nakon graanskog rata; radnja im je
smjetena u izmiljeni grad Jefferson i njegovu okolicu; glavni
likovi pripadaju degeneriranoj aristokraciji, intelektualcima i
poslovnim ljudima te farmerima i zakupnicima-stil-odlike avangarde
(opisivanje radnje putemunutarnjih reakcija drugih likova,
nepotivanje vremenskog slijeda)-Svetite, Svjetlost u kolovozu,
Abalome, sine moj!, Uljez u prainu, Kada leah na samrti, Buka i
bijes
BUKA I BIJES (KRIK I BIJES)-pria o propadanju aristokratske
porodice Compsonovih, ispriana je tako da etiri osobe iznose vienja
i sjeanja uglavnom istih dogaaja, potpuno razliitim knjievnim
tehnikama-prvi dio-pria idiot Benjy tehnikom unutarnjeg
monologa-drugi dio-pria Benjyjev brat Quentin tzv.izravnim
unutarnjim monologom-trei dio-pria trei brat Jason tehnikom
unutarnjeg monologa-etvrti dio-pria crnkinja Dilsey stilom nalik
realistikom izlaganju injenica sa stajalita objektivnog
pripovjedaa-cijelu priu ujedinjuje svojevrsna obiteljska
tragedija-ki Caddy koju svi likovi spominju okaljala je ast
porodice i pobjegla je od kue
HERMANN BROCH-koristio isto tehniku struje svijesti-trilogija
Mjeseari->nova tehnika izravnog uvoenja eseja u roman,
Vergilijeva smrt
VERGILIJEVA SMRT-svojevrsni novi povijesni roman-u dugakim
unutarnjim monolozima, prekinutim jedino razgovorm s Cezarom,
opisuju se posljednji trenuci rimskog klasika Vergilija, kao i
njegova konana odluka da bi njegovo ivotno djelo, ep Eneida,
trebalo spaliti-preplee poeziju i prozu-poloaj umjetnika i njegovo
poslanstvo postalo je tako jednom od sredinjih tema cjelokupnog
modernizma-u sreditu djela-pokuaj poetsko-filozofskog oblikovanja
vrhunski osjetljive i obrazovane svijesti
JAROSLAV HAEK
DOIVLJAJI DOBROG VOJNIKA VEJKA ZA VRIJEME SVJETSKOG
RATA-nastavlja tradiciju humoristikih i satirikih romana-naslovni
lik, vejk, usporeivan je s Cervantesovim Sanchom Panzom-i on se
esto poziva na tzv.narodnu mudrost, ne priznaje nikakve visoke
vrijednosti-fabula nije vrsto integrirana u cjelinu kao u Don
Quijoteu , obuhvaa beznaajne svakidanje dogaaje i pustolovine, koje
su isprekidane priama i razmiljanjima vejka-lik vejka dominira
romanom-usporedba s Josefom K.-kao da je uhien i unaprijed osuen,
ali se za razliku od Josefa odupire tako to se pravi priglupim i
nesvjesnim bilo kakve odgovornosti-> prikriveno strano kod Kafke
ovdje postaje prikriveno smijeno-izgled vejka-KARIKATURA: nizak
debeo ovjek, s malo priglupim osmijehom, odjeven u vojnu
uniformu->karikatura austrougarskog vojnika, ali i obinog
vojnika svih ratova u koje je on uvuen bez vlastite volje i bez
razumijevanja ciljeva radi kojih se vode-vrstan humor i ironija
AVANGARDNA DRAMA-okrenula se vie prema kazalitu-naelo
osporavanja tradicije i suprotstavljanja esteticizmu primjenjivalo
se vie na scensku izvedbu nego na same dramske tekstove-mnogi
knjievni pravci eksperimentirali s kazalinim izvedbama-> mnoge
kazaline teorije, a najglasovitija ANTONINA ARTAUDA-> zamislio i
obrazloio ritualno kazalite, pokuavajui se osloniti u kazalinim
izvedbama vie na dojam geste, pokreta i scenskog prikaza-uspjeh
postigli LUIGI PIRANDELLO i BERTOLT BRECHT
LUIGI PIRANDELLO-Novele za godinu dana, roman Pokojni Matija
Pascal, drame: Gole maske, Henrik IV, est osoba trai autora
EST OSOBA TRAI AUTORA-najuspjeliji eksperiment u drami
modernizma-poinje tako to glumaka druina vjeba novu Pirandellovu
dramu, ali tada na pozornicu dolazi est osoba, koje prekidaju
glumce u stvaranju kazaline iluzije. Tue se da ih je Autor odbacio,
ne ostvarivi njihov ivot u drami, pa sada same iznose i
proivljavaju iznova vlastitu dramu-> Otac, Majka, Pastorka, Sin
i dvoje djece->majka rodila sina, zaljubila se u oeva tajnika,
rodila mu troje djece, otac ih napustio, incest s pastorkom, sin se
zatvorio u utnju, djevojica se utopila, a djeak poinio
samoubojstvo-javljaju se osobe iz kazalita-Redatelj, Prvi glumac i
Drugi glumac koji pripadaju kazalinoj zbilji, a u trenutku izvedbe
pravoj zbilji, nose maske, njihove prie glumci nastoje naknadno
odglumiti dok je njihova pria prava zbilja->prepletanje
umjetnike fikcije i zbilje
BERTOLT BRECHT-zasnovao teoriju EPSKOG KAZALITA-zagovara pokuaj
ujedinjenja epske i dramske knjievnosti tako to e kazalite
prikazivati radnju i dogaaje, a gledatelji e zbog naina na koji se
to radi razumjeti da je to ipak samo igra kojom mu se eli neto
poruiti-Majka Courage i njezina djeca, Sveta Ivana Klaonika, Opera
za tri groa-njegova dramaturgija izravno se suprotstavlja
tzv.poetskim dramama
MAJKA COURAGE I NJEZINA DJECA-drama ima karakteristian podnaslov
Kronika iz tridesetogodinjeg rata, a sastoji se od 12 dijelova
oznaenih brojkama iza kojih redovno slijedi neki kratki opis
vremena, mjesta i radnje uz poneki komentar-sve dijelove drame
povezuje glavni lik Anna Fierling, nadimak Courage koja svojim
kolicima prati vojsku, trguje potreptinama i tako se uzdrava.
Zbivanja Tridesetogodinjeg rata pozadina su svih dogaanja na sceni,
a i njihov izravni uzrok, rat ve taje kada radnja poinje,a zavrava
zavretkom rata, a izmeu Anna redom gubi oba sina i ker-nizanje
prizora-majka Courage ivi od rata, njezina mudrost da treba
iskoristiti patnje drugih zapravo je njezina tragina glupost
THOMAS STEARNS ELIOT-njegova se poezija doista moe drati
avangardnom-zalagao se za obnovu klasicizma-zaetnik novog
knjievnokritikog pravca NOVA KRITIKA->zahtijevao je da tradicija
prome sadanjost i tako utjee na budunost-kao i Proust kree se u
protuslovljima izmeu prihvaanja nasljea i potpune novosti-poeme:
Pusta zemlja, Pepelnica, etiri kvarteta-drame: Umorstvo u
katedrali->povijesna tema umorstva biskupa Thomasa Becketta;
Obiteljski skup, Poziv na koktel, Ugledni dunosnik->iz
suvremenog ivota raene prema uzoru grkih tragedija-Eliotovo
pjesnitvo proima takoer svijest o krizi suvremene kulture; teme
uglavnom vezane uz osjeaj izgubljenosti suvremenog ovjeka-poezija
upozorava na potrebu za bijegom od stvarnosti
PUSTA ZEMLJA-izravne aluzije na jalovost suvremenog ivota i
pusto u dui koju izaziva moderna civilizacija-tematski mnotvo grae
iz kulturne povijesti-u pjesmama kratka razmiljanja, citati iz
mnogih knjievnih djela, opisi pejzaa i odlomci svakidanjeg
govora-vrijednost u tome to uspostavlja sklad izmeu krajnje
raznorodnih elemenata koji se postie uporabom vrlo razliitih
motiva, izraza, povijesnih stilova koji se mijeaju i isprepliu u
jednom tonu
FEDERICO GARCIA LORCA-njegovo se stvaralatvo ne moe opisati u
okvirima avangarde-postupci karakteristini za nadrealizam-oslanja
se na tradiciju usmene knjievnosti->iskustvo avangarde povezao s
izrazom pukih pjesama rodne Andaluzije-Knjiga pjesama, Ciganski
romancero, Tualjka za Ignacijom Sanchezom, Krvava svadba, Dom
Bernarde Albe-njegova poezija strogo lokalna-tematika izrazito
moderna->teme smrti, osamljenosti, izgubljenosti,
oajanja-Pjesnik u New Yorku-obrauje neku vrstu sudara pjesnike
osjeajnosti s tehnikom civilizacijom velegrada
AVANGARDA U HRVATSKOJ-pjesnitvo Antuna Branka imia, Milan Begovi
(Bez treega, Pustolov pred vratima, Giga Barieva i njezinih sedam
prosaca), Miroslav Krlea (Balade Petrice Kerempuha, dramski ciklus
o Glembajevima, Povratak Filipa Latinovicza)
c) KASNI MODERNIZAM-nije sretan naziv knjievnog razdoblja jer
avangarda 40-ih godina 20.st. zamire, a o postmodernizmi kao
vladajuoj orijentaciji jo se ne moe govoriti-knjievnost se sve vie
nastoji osloniti na cjelinu vlastite tradicije-tradicija se jo
uvijek povezuje s visokom knjievnou-vraa se velikim temama, osobito
poloaju pojedinca u suvremenoj masovnoj civilizaciji-knjievna
tehnika-prodor esejizma u roman-knjievnost postaje svjesna da moe
rei ono to znanost ne moe-u pripovijedanje izravno ulazi i
razmatranje problematike u biti filozofske-drama se okree prema
neto realistinijim tehnikama, a u romanu i pripovijetkama javljaju
se tehnike koje ak izbjegavaju avangardno pretjerivanje u
izrazu->obnavljanje pripovijedanja; objektivistiko
pripovijedanje->knjievnost zastupa odreena idejna stajalita
MIHAIL AFANASJEVI BULGAKOV-roen u Kijevu, preseljenje u Moskvu
gdje ivi kao profesionalni knjievnik-djela nisu odgovarala ukusu
vladajue politike pa ih nije mogao objavljivati-Psee srce, Kobna
jaja, Bijela garda-preradio u dramu Dani Turbinovih, Kazalini
roman
MAJSTOR I MARGARITA-reprezentativno djelo cijelog
modernizma-bitno pitanje smisla ivota i umjetnosti-objavljeno
1966./1967., a u potpunosti tek 1973.-pria o piscu koji je nazvan
samo Majstor; napisao je priu o Ponciju Pilatu i suenju Isusa, ali
su Majstora kritiari i prije toga proglasili bezvrijednim i
tetnim-radnja poinje kada avao Woland dolazi u Moskvu sa svojom
druinom kako bi organizirao godinji ples demona, susree se s
pjesnikom Bezdomnim, prorie iznenadnu smrt predsjednika udruenja
pisaca Berlioza i poinje priati Majstorov roman; Bezdomni odlazi u
potragu za Wolandom, a na kraju zavrava u ludnici, tu susree
Majstora koji mu ispria svoju sudbinu-pisao je roman i zaljubio se
u Margaritu koja ga je podravala, ali nije mogao podniejti kritike,
doivljaji Wolanda i njegove druine; kraj-Majstor i Margarita popiju
arobni napitak i umru, a Woland ih vodi u vjenost-temeljni knjievni
postupak-Majstorov roman opisuje Pilatov sud i sudbinu Isusa
tehnikom realistine pripovijesti-pria koja se dogaa nakon 2000
godina-pria iz moskovske svakidanjice tehnikom fantastike: Sotona
posjeuje Moskvu, avoli odnose ljude kroz prozor, Margarita leti
zrakom kao vjetica-groteskni, komini i nadrealistiki
detalji-vragovi se ponaaju kao ljudi-usporedbe Majstora i Fausta i
Margarite i Grete-izreka bez vraga se nita ne moe napraviti-odnos
umjetnike istine i ideologije
THOMAS MANN-najvei njemaki knjievnik nakon
Goethea-Buddenbrookovi-opisuje sudbinu trgovake porodice tijekom
nekoliko generacija-u drugim djelima se okree problematici poloaja
i sudbine umjetnika u graanskom svijetu-Smrt u Veneciji, arobna
gora-odnos romana i mitologije, veliki roman o biblijskoj
prii-Josip i njegova braa-Lotta u Weimaru-Mannova sudbina povezana
s odnosom prema faizmu, a Bulgakova s odnosom prema komunizmu
DOKTOR FAUSTUS-slinosti s MAJSTOROM I MARGARITOM-tematski
srodni,vrlo sloena struktura,->razlike: knjievna tehnika-Mann
izravno uvodi u roman filozofske i znanstvene rasprave o glazbi i o
pitanjima budue kulture Europe, opis demona epohe nema oblik
groteskne i komine satire, nego kao da traga za dubinskom tragikom
koju je mogue izraziti jedino srednjovjekovnom simbolikom-kritiari
su spominjali kao izvore Mannova romana legendu o Faustu, glazbeno
stvaralatvo Arnolda Schonberga i ivotopis filozofa Friedricha
Nietzschea-pria stalno dri u ravnotei znanstvenu analizu i
simboliku
EGZISTENCIJALIZAM-od ostalih pravaca se razlikuje jer ne
naglaava nove knjievnotehnike postupke-karakterizira ga izravno
uporite u odreenoj i razraenoj filozofiji,a u uem smislu pripisuje
se jednoj fazi u filozofiranju JEAN-PAULA SARTREA-pretee:
Schopenhauer, Nietzsche, Kierkegaard-mislioci toga vremena: Karl
Jaspers i Martin Heidegger-utjecaj egzistencijalizma na knjievnost
vrlo velik
JEAN-PAUL SARTRE-filozofska djela: Bitak i nitavilo,
Egzistencijalizam je humanizam, Kritika dijalektikog uma-romani:
Munina, Putovi slobode (avangardna tehnika MONTAE->odlomci iz
tekstova koji pripadaju razgovorima, novinskim izvjetajima i
razmiljanjima likova izravno se navode u neprekinutim
nizovima)-drame: Iza zatvorenih vrata, Prljave ruke, Zatoenici iz
Altone-intelektualna autobiografija-Rijei-vlastitu filozofiju
izravno uveo u knjievnost-Pakao-to su drugi!-glasovita reenica iz
njegove drame Iza zatvorenih vrata->geslo brojnih rasprava o
osamljenosti graanskog ovjeka i o kulturi
MUNINA-filozofski roman kao i Voltaireov Candide -ne odnosi se
samo prema nekoj filozofiji, nego neposredno opisuje nastajanje
odreenog filozofskog stajalita, uvjerenja pa i metode u svijesti
glavnog lika-Antoin Roquentin-povjesniar koji pie monografiju nakon
to je proivio prilino buran i pustolovan ivot , postupno zapisuje u
obliku dnevnika svoja zapaanja o promjenama u vlastitim ivotnim
uvjerenjima, koja postaju toliko jaka da ih ak osjea kao fiziku
muninu-nema puno radnje, sve se svodi na svakidanje razgovore,
susrete u knjinici, ali unutranja napetost Roquentina neprestano
raste->kulminacija kada spoznaje da ljudsko postojanje nema
nikakve svrhe-u romanu izraene ideje i raspoloenja postala
osnovicom intelektualne mode
APSURD-raskorak izmeu ovjekovih elja i moguih ostvarenja je
nepremostiv-ivot svakog ovjeka je nalik kazni mitskog Sizifa-oni
koji potuju ustaljene navike, ive u iluzijama-prekid
komunikacije
ALBERT CAMUS-Mit o Sizifu, Stranac-autobiografija Prvi
ovjek-kritika njegovo stvaranje dijeli u dvije faze: 1) drama
Kaligula2) romani: Kuga, Pad Drame: Opsadno stanje, Pravednici
Veliki esej: Pobunjeni ovjek-u ranijim djelima naglaavao apsurdnost
ljudskog postojanja, a u kasnijim prevladava neka etika
suosjeanjaSTRANAC-tumaenja su ukazivala na srodnost sa Sartrerovom
filozofijom-gotovo moralistika osuda pravosue->sudski krajnje
nepravedna kazna-Mersault nije ubio s predumiljajem-Mersaultu sude
ljudi koji ga ne razumiju; nemali broj ljudi plae na pogrebu jedino
zato to se to od njih oekuje, a Mersault nije kad mu je majka
umrla->zbog toga on i je stranac u svijetu navika i
obiaja-izvrsno je ocrtan lik, ak i tip ovjeka kao i cijela
atmosfera nepredvidivog i besmislenog niza sluajnosti koje tako
esto upravljaju naim ivotima
KAZALITE APSURDA-pojam apsurda poeo se rabiti i kao oznaka
odreene kazaline tehnike koja znai svojevrsno dovrenje avangarde, a
izravno uvodi i postupke koje e preuzeti postmodernizam-tim pojmom
se oznauje stvaralatvo vrhunskih pisaca SAMUEL BECKETT i EUGENE
IONESCO
SAMUEL BECKETT-O, divni dani, Posljednja vrpca-te drame slijede
tehniku Godota, ali tu temu jo vie produbljuju
U OEKIVANJU GODOTA-najglasovitija drama cijelog
modernizma-umjetniki oblikovana radikalna opreka prema
tradiciji-nema uobiajene ozbiljne i zavrene radnje kako je
Aristotel naglasio-ima 2 ina u kojima se ponavlja jedno te
isto-nema ni pravih osoba: dva glavna lika su karikature ljudske
osobnosti, druga dva su olienje gospodara i roba, a peti lik,
glasnik, ima ulogu nekog simbola-nema pravog dijaloga-likovi ne
raspravljaju ni o kakvoj temi her se sve svodi na isprekidane,
trivijalne besmislice, na ponavljanja i neto poput kratkih
monologa-PREDSTAVA U ZATVORU->u amerikom zatvoru San Quentin
izvedena je 1957. predstava U oekivanju Godota pred zatvorenicima
ije se obrazovanje kretalo od polupismenih do nezavrene osnovne
kole; zatvorenici su bili oduevljeni->oduevljeni su bili i
obrazovana publika i kritiari samim djelom-djelo se s jedne strane
temleji na opovrgavanju tradicije i s druge strane izgrauje se na
nekim mogunostima iste igre-izbor likova upuuje na drugu stranu
ivota-groteska-EKANJE-ima dva tumaenja-prvo je da moe znaiti
svakidanje ekanje nekoga ili neega to moe izmijeniti tijek dogaaja,
a drugo da moe znaiti sudbinsko ekanje, oekivanje spasa koje dobiva
neku metafiziku teinu (o Godotu sve ovisi, ali i povezivanje imena
Godot s engleski God (Bog) koji alje glasnika, djeaka koji djeluje
poput anela-vrijeme-ispunjeno prazninom-ekanje je nadomjestilo
radnju i razvitak-napetost u tome to Godot ne dolazi, nego samo
ponavlja ispraznu formulu da e doi sutradan
EUGENE IONESCO-najuspjelije je uspio oblikovati apsurd kao
prekid komunikacije-drame: elava pjevaica, Lekcija, Stolice-u
njegovim dramama kao i Godotu, radi se p besmislenom naklapanju,
tehnika ponavljanja s varijacijama i porast unutarnje napetosti
zbog pojaavanja dojma da se uspostavi smislen razgovor-dijalozi i
monolozi
ELAVA PJEVAICA-jezik postaje sredstvom mehanizirane, stereotipne
i zapravo besmislene razmjene rijei koje vie nita ne znae-dva brana
para u ovoj drami izmjenjuju besmislene reenice koje nita ne znae,
koje postaju svrha samima sebi pa su i olienje njihova besmislena
ivota
NOSOROG -drutvena kritika proeta simbolinom fatastikom-osuda
drutva u kojem ljudi doista postaju nosorozi jer se dive
autoritetu, snazi i odlunosti monih voa
ERNEST HEMINGWAY-stil novinske reportae-Zbogom oruje, Imati i
nemati, Kome zvono zvoni, Starac i more (sentimentalna pria o
starom ribaru i njegovoj borbi s morem i velikom ribom koju je
uhvatio)
KOME ZVONO ZVONI-najbolji primjer proze kasnog
modernizma-objektivistiki ispriana pria o Amerikancu Robertu
Jordanu, koji se pridruio panjolskim borcima protiv snaga generala
Franca u graanskom ratu, o njegovom vojnom pothvatu, o ljubavi s
djevojkom Marijom; bori se do kraja i na kraju ubije sam
sebe-sentimentalna ljubavna pria vjeto uklopljena u priu o
pripremama za borbu-likovi boraca za Republiku dojmljivo ocrtani u
njihovim suprotnostima i sukobima koji proizlaze iz njihovih
karaktera, ali i ciljeva za koje se bore-tehnika bliska
realizmu-koncentracija na kratko vremensko razdoblje
JEROME DAVID SALINGER-njegov jedini roman LOVAC U ITU postao
uzorkom jednog tipa proze-PROZA U TRAPERICAMA-novele: Savren dan za
banana-ribe, Za Esme-s ljubavlju i bijedom-POEZIJA-razvija se u 2
smjera: jedan nastavlja ekskluzivnost avangarde, pa
eksperimentiranje jezikom dri svojom temeljnom zadaom, a drugi je
skloniji nekoj mjeri popularnosti pa se uva avangardnog
pretjerivanja u izrazu
PROZA U TRAPERICAMA->proza koja je bila vrlo utjecajna 60-ih
i 70-ih godina 20.st.-malodobni pripovjeda-specifian jezik-argon i
sl.-junak se ne uspijeva integrirati u drutvo, zavrava u
rastrojstvu, besciljni otpor svijetuLOVAC U ITU-esnaestogodinji
Holden Caulfield u nekom sanatoriju pria o vlastitim doivljajima za
vrijeme tri dana oko Boia, osobitim stilom