SveuôiliÙte u Zagrebu Katoliôki bogoslovni fakultet...studiranja na daljinu, izvanrednoga studija i sl.) 2 godine (4 semestra) 3.2. Minimalni broj ECTS bodova potrebnih za zavrÙetak

ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU

1

Katolički bogoslovni fakultet Sveučilište u Zagrebu

1. OPĆE INFORMACIJE O STUDIJSKOM PROGRAMU

1.1. Naziv studijskoga programa Teološko-religijske znanosti

1.2. Nositelj studijskoga programa Katolički bogoslovni fakultet

1.3. Partnerske ustanove

1.4. Vrsta studijskoga programa Stručni studijski program Sveučilišni studijski program x

1.5. Razina studijskoga programa Preddiplomski Diplomski x Integrirani

1.6. Način izvođenja studijskoga programa Klasični x Mješoviti (klasični + on line) On line u cijelosti

1.6.1. Radi li se o

x Jedinstvenom / jednodisciplinarnome (jednopredmetnome) studiju Studiju u kombinaciji s drugim studijem / dvodisciplinarnome (dvopredmetnome) studiju Interdisciplinarnome studiju Kombinaciji studija više disciplina / multidisciplinarnome studiju Programu u razvoju

1.7. Akademski / stručni naziv po završetku studija

Magistar Teološko-religijskih znanosti / Magistra teološko-religijskih znanosti (mag. theol.-relig.) Moduli/smjerovi (5): nastavnički; pastoralno-katehetski; crkvena kulturna dobra; kršćanski humanizam i ekonomski razvoj; ekumenizam i međureligijski dijalog

1.8. Znanstveno / umjetničko područje / polje kojem pripada predloženi studijski program

Polje teologije

2. UVOD

Pri oblikovanju koncepcije studija Teološko-religijskih znanosti polazi se od tradicije ovog studija na Katehetskom institutu Katoličkoga bogoslovnog fakulteta. Studij religiozne pedagogije i katehetike, koji prethodi studiju teološko-religijskih znanosti, ustrojen je i izvodio se na Katehetskom institutu Katoličkoga bogoslovnog fakulteta od 1961. godine. Studij se izvodio najprije kao jednogodišnji pa od 1964. kao dvogodišnji, a od 1978. kao četverogodišnji studij. Akademske 2005./2006. godine četverogodišnji sveučilišni studij religiozne pedagogije i katehetike prerastao je u petogodišnji koji se izvodio kao integrirani. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka iz religijske pedagogije i katehetike. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao ponajprije u školstvu kao vjeroučitelji u osnovnim i srednjim školama, u školama/ustanovama za djecu s posebnim potrebama, u kulturnim institucijama, državnim ustanovama, nakladničkim tvrtkama, u različitim medijima i drugdje. Studij religijske pedagogije i katehetike postoji već pedeset godina i u tom je razdoblju pokazao svoju punu opravdanost. Prema Statutu KBF-a (čl. 53), kao i prema Naputku o visokim katehetskim učilištima Kongregacije za katolički odgoj na Institutu religijskih znanosti potrebno je ustrojiti studij Teološko-religijskih znanosti prema modelu 3+2: trogodišnji preddiplomski i dvogodišnji diplomski. Studij teološko-religijskih znanosti rađen je stoga prema smjernicama Statuta KBF-a, Naputka o visokim katehetskim učilištima (institutima) Kongregacije za katolički odgoj te strateških dokumenata vezanih za reformu u europskome visokoobrazovnom prostoru (Bolonjskoga procesa). Mnogi crkveni (pastoralni) i društveni subjekti pokazuju interes i imaju potrebu za visokoobrazovanim ljudima na vjerskom i religijskom području. Studij teološko-religijskih znanosti osobito je dinamično znanstveno područje. Ovako koncipiran studij teološko-religijskih znanosti jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različita teološka, religijska, odgojno-obrazovna, društveno-baštinsko-kulturna i kulturno-umjetnička pitanja.


2


U Republici Hrvatskoj u sustavu osnovnoškolskoga i srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja postoji konfesionalni vjeronauk. U predškolskim se odgojno-obrazovnim ustanovama također provodi vjerski odgoj. Osobe koje mogu izvoditi nastavu vjeronauka u osnovnim i srednjim školama jesu magistri teologije ili magistri religijske pedagogije i katehetike, odnosno magistri teološko-religijskih znanosti. Za provođenje vjerskog odgoja u predškolskim ustanovama traži se odgovarajuća pedagoška i katehetska sprema. Katehetsku spremu moguće je dobiti na KBF-u, na studiju religijske pedagogije i katehetike / odnosno studiju teološko-religijskih znanosti. Potreba za stručnjacima iz teološko-religijskih znanosti zamjećuje se i u Crkvi. Misli se ponajprije na odgovorne za župnu katehezu te za animaciju i pastoral mladih. Magistri teološko-religijskih znanosti uključuju se također kao pastoralni djelatnici u pastoralno djelovanje u župnim zajednicama, u različitim karitativnim ustanovama. Potreba za stručnjacima iz teološko-religijskih znanosti postoji i na području zaštite i promicanja kulturnih crkvenih dobara te na području kvalificiranih turističkih djelatnika specijaliziranih za kršćansku kulturu i umjetnost. Magistri teološko-religijskih znanosti stručnjaci su u područjima koja zahtijevaju osuvremenjenu kršćansku formaciju s obzirom na aktualne etičke i društveno-ekonomske probleme, osobito: dijakonija, caritas, angažman u upravnim i nadzornim odborima, etičkim povjerenstvima. Nadalje, stručnjaci iz teološko-religijskih znanosti angažirani su na području promicanja ekumenskoga i međureligijskog dijaloga i suradnje na različitim područjima crkvenoga i društvenoga života.

3. OPĆI DIO

3.1. Trajanje studijskoga programa (postoji li mogućnost studiranja na daljinu, izvanrednoga studija i sl.)

2 godine (4 semestra)

3.2. Minimalni broj ECTS bodova potrebnih za završetak studija 120 ECTS

3.3. Uvjeti upisa na studij i razredbeni postupak

Uvjet za upis na sveučilišni studij Teološko-religijskih znanosti je završen preddiplomski studij Teološko-religijskih znanosti. Na diplomski studij Teološko-religijskih znanosti mogu se također, uz određene uvjete, upisati:

- pristupnici koji su završili preddiplomski studij teologije ili teološko-katehetski studij na drugim teološkim učilištima u RH ili u inozemstvu, uz stečenih 180 ECTS bodova, s prosjekom ocjena najmanje 3,5 i uz eventualno polaganje diferencijalnih ispita prema odluci mjerodavnog povjerenstva. Točan broj razlikovnih ispita čije se polaganje traži ovisi o prethodno završenom preddiplomskom studiju kandidata i utvrđuje se prilikom upisa.

Pristupnici se na rang listi rangiraju prema težinskom prosjeku ocjena izračunatom na treću decimalu.

3.4. Jezik na kojem se izvodi studijski program Hrvatski

3.5. Ishodi učenja studijskoga programa u skladu sa zakonskim propisima, zahtjevima mjerodavnih strukovnih udruženja, potreba tržišta

Ishodi učenja studijskoga programa Opći ishodi

- kritički i objektivno vrednovati znanstvenu i stručnu literaturu iz područja religijskih znanosti te razviti vještine potrebne za provođenje samostalnog istraživanja i pronalazak znanstveno utemeljenih odgovora na pitanja iz pojedinog studijskog područja (vjeronaučna praksa; pastoralno-katehetska praksa; područje kulturnih crkvenih dobara; područje dijakonije / caritasa / upravljanja vremenitim dobrima i ekonomskim aktivnostima; područje ekumenskog, međureligijskog i međukulturalnog dijaloga)

- poznavati i valorizirati ljudsku religioznost i religijske fenomene u suvremenom društvu - osmišljavati i promicati sintezu vjere i kulture u specifičnim okolnostima u kojima živi i djeluje mjesna Crkva - kritički procijeniti povezanosti između teološko-religijske teorije te crkvene, religijske i društvene prakse - obrazložiti i vrednovati važnost aktivnosti koje su povezane sa zadacima evangelizacije u Crkvi i u suvremenom društvu


3


rada, mogućnostima nastavka školovanja i općim društvenim potrebama (navesti 15-20 ishoda učenja)

- razlučivati te vrednovati one aktivnosti u društvu koje su usmjerene promicanju cjelovitoga ljudskog razvoja i solidarnog humanizma - obrazložiti mogućnost i važnost primjene stečenih znanja iz područja teologije i religijskih znanosti u različitim područjima društvenog,

kulturnog, odgojno-obrazovnog i vjerskog djelovanja te u medijima i specijaliziranom izdavaštvu, a u svrhu promicanja kršćanske kulture - predstaviti i obrazložiti važnost stručne suradnje u različitim crkvenim, društvenim i javnim tijelima koja interdisciplinarno pristupaju

humanističkim i društvenim područjima osobito temama socijalnog nauka Crkve - primijeniti učinkovitu komunikaciju s pojedincima i grupama - samostalno obraditi i predstaviti u obliku pisanoga rada temu iz područja modula uz primjenu literature i primjerene znanstvene

metodologije

Uz gore navedene ishode učenja, predmeti svakog modula rezultiraju posebnim ishodima učenja kako slijedi: Posebni ishodi učenja za Nastavnički modul:

- razumjeti i predstaviti posebna teološka znanja važna za religijskopedagošku formaciju

- poznavati i razumjeti osnovna znanja iz drugih društveno-humanističkih disciplina važnih za religijskopedagošku formaciju

- primjereno i kreativno primijeniti sve kurikulske sastavnice u planiranju i izvođenju vjeronaučne nastave u osnovnim i srednjim školama

- prezentirati i kritički prosuditi školski odgojno-obrazovni sustav u Republici Hrvatskoj

- primjereno i kreativno planirati i izvoditi vjerski odgoj djece predškolske dobi

- samostalno istražiti religijskopedagoška i pedagoška pitanja iz raznolikih područja religijskopedagoške teorije i religijskopedagoške prakse te primjereno predstaviti rezultate istraživanja

- predstaviti i kritički vrednovati temeljne zadaće i izazove vjerskog odgoja i obrazovanja u okviru odgojno-obrazovnog sustava u europskom kontekstu te osobito u Republici Hrvatskoj

Posebni ishodi učenja za Pastoralno-katehetski modul:

- razumjeti i predstaviti temeljne sadržaje praktičke teologije - poznavati i razumjeti osnovna znanja iz drugih društveno-humanističkih disciplina važnih za pastoralnokatehetsku formaciju - kritički vrednovati dinamiku župne zajednice temeljem pastoralnih normi i modela - poznavati i vrednovati značaj župnih struktura u cjelokupnom pastoralno-katehetskom djelovanju u župnoj zajednici - kritički vrednovati te kreativno primijeniti pastoralnu metodu: vidjeti – prosuditi – djelovati - primjereno i kreativno planirati i programirati pastoralne aktivnosti na razini župne zajednice - pokazati i objasniti sve sastavnice pastoralno-katehetskog planiranja i rada s djecom, s mladima i s odraslima - pokazati i objasniti sve sastavnice pastoralno-katehetskog rada s obiteljima - pokazati i obrazložiti načine vođenja i animiranja religioznoga odgoja, kateheze i duhovno-religiozne kulture u župnim i drugim vjerničkim

zajednicama - planirani i primjereno primijeniti pastoralne metode u radu s različitim skupinama: bolesni i umirući; osobe na rubu; djeca, mladi i odrasli s

posebnim potrebama - primijeniti stečena znanja u vođenju župne administracije


4


Posebni ishodi učenja za modul Crkvena kulturna dobra:

- poznavati i kritički vrednovati povijest kršćanske umjetnosti i arhitekture, ikonografije i ikonologije, te povijest mjesne Crkve

- razumjeti i primjereno vrednovati specifičnu prirodu crkvenih kulturnih dobara, tj. razumjeti i vrednovati njihovu kršćansko-umjetničku, estetsku, kulturnu, povijesnu i pastoralnu vrijednost

- poznavati i ispravno tumačiti opće i posebne pravne propise na civilnoj i na crkvenoj razini, važne za upravljanje crkvenim kulturnim dobrima

- kritički vrednovati crkvena kulturna dobra u njihovoj kršćansko-umjetničkoj, kulturnoj i estetskoj dimenziji te vrednovati njihovu pastoralnu ulogu

- primijeniti stečena znanja u čuvanju, katalogiziranju, pastoralnom vrednovanju i promicanju crkvenih kulturnih dobara u crkvenim muzejima i zbirkama

- primijeniti stečena znanja u organizaciji muzeja i zbirki, administrativnom upravljanju, didaktičkoj postavki i zaštiti dobara

- biti osposobljen za timski rad, za suradnju sa suvremenim umjetnicima kao i za međuinstitucionalnu suradnju

- biti osposobljen za pedagošku djelatnost te za korištenje didaktičkih materijala i sredstava, osobito multimedijalne prirode, s ciljem približavanja kulturnih crkvenih dobara različitim naslovnicima

- prepoznavati i kreativno osmišljavati nove inicijative za promicanje novih aktivnosti u okviru brige za crkvena kulturna dobra

- primijeniti stečena znanja u razvijanju marketinške djelatnosti u turističkome području Posebni ishodi učenja modula Kršćanski humanizam i ekonomski razvoj

- poznavati temeljna znanja iz ekonomije i poduzetništva važna za razumijevanje i uspješno bavljenje ekonomskim i administrativnim djelatnostima u kojoj vjerskoj ili humanitarnoj organizaciji/udruzi/zajednici

- kritički vrednovati društvene i ekonomske prakse u različitim kontekstima

- poznavati i objasniti proces političkog i poduzetničkog odlučivanja te antropološke temelje ekonomije, poduzetništva i politike

- kritički interpretirati temeljna moralno-etička načela i socioekonomska pitanja suvremenoga društva zahvaljujući raznolikim znanjima iz područja ekonomije, filozofije, teologije, politike i prava

- dubinski razumjeti i objasniti etičke temelje društvenog, kulturnog i dijakonijskog rada u konkretnoj praksi

- primijeniti stečena znanja, osvijetljena vjerom, u svjesnijem vršenju vlastitog leadershipa u profesionalnom i društvenom području. - primjereno objasniti važnost osobne motivacije društvenog, kulturnog, dijakonijskog rada kao pozitivne izvore za određene djelatnosti - primjereno i kreativno integrirati teološku i biblijsku osnovu socijalnog rada i dijakonije te relevantne duhovnosti - poznavati temeljne postavke socijalnog nauka Crkve o socijalno-ekonomskim pitanjima i predstaviti katoličku platformu za izgradnju

održive ekonomske djelatnosti - uočiti i obrazložiti nutarnji odnos etike i ekonomije s ciljem razvoja struktura vrednota kao okvira cjelovitoga ljudskoga razvoja i općega

dobra - poznavati i vrednovati važnost biskupijskih i župskih struktura u cjelokupnom evangelizacijskome djelovanju Crkve

Posebni ishodi učenja modula Ekumenizam i međureligijski dijalog:

- poznavati zajednice ekumenskog, religijskog i kulturalnog spektra te biti sposoban obrazložiti temeljna načela i zakonitosti dijaloga, suživota i plodonosne suradnje na ekumenskoj, međureligijskoj i međukulturalnog razini

- znati primjenjivati odgovarajuće metode i pristupe u ophođenju sa specifičnostima i različitostima u kršćanstvu i u religijama


5


- biti kadar razumjeti i izložiti, na objektivan i znanstveno utemeljen način, vjerska naučavanja i praksu kršćanskih crkava i zajednica - razumjeti, vrednovati, međusobno uspoređivati te na znanstveni i objektivan način predstavljati vjerska naučavanja i praksu velikih religijskih

tradicija svijeta - moći analizirati i objasniti mjesto i ulogu religije u sekularnom društvu i suvremenom globaliziranom svijetu

- biti osposobljen za konstruktivno djelovanje na području ekumenskog, međureligijskog i međukulturalnog dijaloga i suradnje u svrhu promicanja nenasilja, mira i suživota u hrvatskom, širem regionalnom i globalnom kontekstu.

3.6. Procjena zapošljivosti studenata po završetku studijskih programa koja uključuje mišljenje ili službene dokumente triju organizacija vezanih za tržište rada (npr. strukovne udruge ili znanstvene ustanove, poslodavci ili njihove udruge, sindikati, javne službe i sl.) o primjerenosti ishoda učenja koji se stječu završetkom studija potrebama tržišta rada

Magistri teološko-religijskih znanosti po završetku studijskog programa mogu se zaposliti, ovisno o upisanome modulu, u sljedećim područjima:

- Osnovnim i srednjim školama kao vjeroučitelj; predškolskim ustanovama kao odgojitelji u vjeri; u župnim zajednicama kao katehete ili pastoralni djelatnici; kao turistički vodiči za sakralnu kršćansku umjetnost; kao kustosi za sakralnu umjetnost u crkvenim muzejima; kao stručnjaci za upravljanje vremenitim crkvenim dobrima u caritasu, u različitim neprofitnim organizacijama i udrugama.

3.7. Mogućnost nastavka studija na višoj razini Nastavak studija moguć je na razini doktorskog studija ili na razini poslijediplomskog specijalističkog studija.

3.8. Kod prijave diplomskih studijskih programa navesti preddiplomske studije predlagača ili drugih ustanova u Republici Hrvatskoj s kojih je moguć upis na predloženi diplomski studij

Upis diplomskog studija teološko-religijskih znanosti moguć je za one koji su završili preddiplomski studij teološko-religijskih znanosti ili teologije.

4. OPIS STUDIJSKOGA PROGRAMA

4.1. Popis obveznih i izbornih predmeta u okviru stručne jezgre s brojem sati nastave potrebnim za njihovu izvedbu i brojem bodova po ECTS sustavu (prilog: Tablica 1)

4.2. Opis svakoga predmeta (prilog: Tablica 2)

4.3. Struktura studija (broj semestara, trimestara, veličina grupa za predavanja i vježbe / seminare)

Studij je strukturiran u četiri semestra. Veličina grupa za predavanja iznosi do 55 studenata. Veličina grupa za vježbe/seminare iznosi 15 studenata. Studij obuhvaća obvezne kolegije, obvezno-izborne kolegije, seminare i praksu. Tijekom diplomskog studija student bira između više obvezno-izbornih i izbornih predmeta. Izrada i obrana diplomskog rada iznosi 12 ECTS.

4.4. Uvjeti upisa u sljedeći semestar ili trimestar

Za upis u 2. godinu studija potrebno je prikupiti ukupno 50 ECTS bodova. Temu diplomskog rada treba prijaviti do kraja 3. semestra diplomskog studija. Do kraja diplomskog studija student treba ispuniti sve obveze utvrđene nastavnim planom i programom te tako steći ukupno 120 ECTS bodova.

4.5. Popis predmeta i / ili modula koji se mogu izvoditi i na stranom jeziku (navesti jezik)

Religious themes in litarature. Grenzfragen zwischen Religion und Naturwissenschaften Catechesi e cultura contemporanea

4.6. Završetak studija:


6


a) Način završetka studija Završni rad Diplomski rad x Završni ispit Diplomski ispit x

b) Uvjeti za prijavu završnoga / diplomskoga rada i / ili završnoga / diplomskoga ispita

Diplomski studij teološko-religijskih znanosti završava se polaganjem svih propisanih ispita, izradbom, obranom i ocjenom diplomskoga rada, čime se stječe 12 ECTS bodova. Temu i mentora diplomskog rada student prijavljuje u tajništvu/referadi Fakulteta najkasnije do kraja 3. semestra studija. Diplomski se ispit sastoji od dva dijela. U prvome dijelu ispita student predstavlja diplomski rad. U drugom dijelu ispita student odgovara na pitanja članova povjerenstva vezana uz rad i izlaganje o njemu.

c) Postupak vrjednovanja završnoga / diplomskoga ispita te vrjednovanja i obrane završnoga / diplomskoga rada

Prijavu za obranu diplomskog rada student podnosi tajništvu/referadi u vrijeme podnošenja prijava za ispit. Redoviti rokovi za obranu diplomskog rada istodobni su s redovitim ispitnim rokovima. Točan termin obrane diplomskog rada određuje povjerenstvo za obranu, najmanje 8 dana prije obrane.


7


1. OPĆE INFORMACIJE

1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Gordan Črpić 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1.

1.2. Naziv predmeta Sociologija religije s općim uvodom u sociologiju 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 4

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 2+0+1+0

1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani) diplomski 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 55

1.5. Status predmeta x obvezni izborni 1.10. Razina primjene e-učenja (1., 2., 3. razina), postotak

izvođenja predmeta on line (maksimalno 20%)

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Uvid u razloge nastanka sociologije, posebnost sociologije kao akademske discipline, pregled osnovnih koncepcija razumijevanja sociologije te osnovnih teorija i pojmova u sociologiji. Posebno: Pregled sociologije religije. Osposobiti studente da znaju uočiti i analizirati pojedine religijske fenomene u društvu.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i / ili ulazne kompetencije potrebne za predmet Završen preddiplomski studij.

2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi


- poznavati i valorizirati ljudsku religioznost i religijske fenomene u suvremenom društvu

2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (3-10 ishoda učenja)

Definirati osnovne sociološke pojmove. Prepoznati ulogu i značaj određenog pojma, teorijskih pravaca, autora. Izdvojiti glavne značajke teorije. Povezati različite teorije. Diskutirati o društvenim procesima. Izdvojiti glavne značajke suvremenih socioloških teorija religije. Prepoznati ulogu i značaj pojedinih suvremenih autora sociologije religije. Organizirati autore prema korištenim teorijskim pristupima. Povezati različite teorije sociologije religije sa srodnim društvenim temama.

2.5. Opis sadržaja predmeta (detaljno razrađen prema satnici nastave)

Stanje sociologije danas te aktualne sociološke perspektive (3); intelektualna gibanja u razvoju sociologije, klasici sociologije (3); osnovne sociološke paradigme: funkcionalizam, konfliktne teorije, interakcionizam (6); kreativne sociologije (3); sociologija i ideologija, granice sociologije (3); sociološko određivanje religije (3); klasične sociološke teorije religije (3); suvremene sociološke teorije religije (6); sekularizacijske teorije i kritika sekularizacijskih teorija (3); novi religijski pokreti i alternativna religioznost (3); religioznost u komunističkom sustavu u Hrvatskoj (3); suvremena religioznost u Hrvatskoj (6).

2.6. Vrste izvođenja nastave:

predavanja seminari i radionice vrježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje

samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)

2.7. Komentari:


8


terenska nastava

2.8. Obveze studenata

Redovito pohađanje nastave; Uredno izvršene seminarske obveze – prema pravilima pripremljene i u dogovorenom terminu predane seminarske zadaće; Pisanje kolokvija Završni pismeni/usmeni ispit.

2.9. Praćenje rada studenata

Pohađanje nastave DA NE Istraživanje DA NE Usmeni ispit DA NE

Eksperimentalni rad DA NE Referat DA NE (Ostalo upisati) DA NE

Esej DA NE Seminarski rad DA NE (Ostalo upisati) DA NE

Kolokvij DA NE Praktični rad DA NE (Ostalo upisati) DA NE

Projekt DA NE Pismeni ispit DA NE Broj bodova po ECTS sustavu (ukupno)

4

2.1. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i / ili na drugi način)

Naslov Dostupnost u

knjižnici Dostupnost putem

ostalih medija

Haralambos, M., Holborn, M. (2002). Sociologija. Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga. (odabrana poglavlja)

Da

Jukić, J. (1996). Obilježja modernoga života. Obnovljeni život, 51: 4, str. 387-406 Da Da

Nisbet, A. R. (2007). Sociološka tradicija. Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga. (odabrana poglavlja); Da

Županov, J. (1993). Dominantne vrijednosti hrvatskog društva. Erasmus, str. 2-6. Da

Jukić, J.(1991). Budućnost religije. Split: Matica Hrvatska (Poglavlje: »Socijalistički feudalizam, postmoderna i karizmatična religioznost«, str. 207-258)

Da

Mardešić, Ž. (2007). Rascjep u svetome. Zagreb: Kršćanska sadašnjost (Poglavlja: »Umjesto uvoda: O našem koncilskom naraštaju«, str. 9-34; četvrti dio: »Sveto u Hrvatskom društvu«, str. 733-886)

Da

Davie, G. (2005). Religija u suvremenoj Europi. Zagreb: Golden marketing (Poglavlja: »Teoretsko gledište«, str. 41-58; »Estetsko ili simbolično sjećanje: kulturna sfera«, str. 197-219; »Zaključak: mutacija sjećanja«, str. 221-242)

Da

Zrinščak, S. (2008). Što je religija i čemu religija: sociološki pristup, u: Bogoslovksa smotra 78 (1): 25-37). Da Da

2.11. Dopunska literatura Ritzer, G. (1997). Suvremena sociologijska teorija. Zagreb: Nakladni zavod Globus.

2.12. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)


9



1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Ružica Razum 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1

1.2. Naziv predmeta Opća pedagogija 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 4

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 20P + 5S + 5e-učenje




2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Omogućiti studentima poznavanje područja znanstvene pedagogije, njezinog utemeljenja i osnovnog terminologijskog određenja. Osposobiti studente za kritičku prosudbu različitih odgojnih fenomena u svjetlu temeljnoga pedagoškog znanja. Omogućiti studentima stjecanje temeljnih pedagoških znanja i vještina potrebnih za pedagoški rad.



razlučivati te vrednovati one aktivnosti u društvu koje su usmjerene promicanju cjelovitoga ljudskog razvoja i solidarnog humanizma

obrazložiti i vrednovati važnost aktivnosti koje su povezane sa zadacima evangelizacije u Crkvi i u suvremenom društvu

primijeniti učinkovitu komunikaciju s pojedincima i grupama


Studenti će biti u stanju:

razumjeti i argumentirano predstaviti odgajanika (učenika) od kojeg kreće svako suvremeno promišljanje i odgoja i nastave.

objasniti i kritički vrednovati odgojno-obrazovni proces koji nema svrhu u samome sebi nego u cjelovitome razvoju osobe / učenika

poznavati i predstaviti vizije čovjeka što ih je stvorila zapadnoeuropska civilizacija koja se poziva na svoje grčko-rimsko-kršćanske korijene.

poznavati i predstaviti bitne odrednica viđenja čovjeka u drugim kulturama i civilizacijama (indijske, azijske, afričke).

analizirati i obrazložiti mogućnosti i potrebe odgoja

spoznati i kritički obrazložiti mogućnosti i ograničenja odgoja, koji nije svemoćan nego ima svoje granice (svojstva, naslijeđa, okolina, ljudska sloboda, pedagoški optimizam, pedagoški pesimizam, pedagoški realizam)

usvojiti i primijeniti osnovne komunikacijske vještine važne za odgojno djelovanje

razumjeti i kritički predstaviti osnovne pojmove kao što su odgoj, socijalizacija, akulturacija, inkulturacija, manipulacija, autoritet, učenje, odgoj, obrazovanje

raditi u timu u postupku pripreme i prezentiranja seminarske teme

prezentirati seminarski rad primjenjujući elemente važne za kvalitetan javni nastup


1. Uvod: upoznavanje s ciljevima i sadržajima kolegija (1 sat). 2. Mogućnost i potreba odgoja. Odgoj kao djelatnost koja stvara i čovjeka i društvo gledana sa stajališta različitih znanosti i struka koje su

pridonijele interdiciplinarnom pristupu u pedagogiji kao znanosti i odgoju kao na njoj zasnovanoj praksi (2 sata) 3. Teleologijsko i aksiologijsko utemeljenje odgoja. (2 sata) 4. Pedagogija kao zasebna znanost; osnovni pedagoški pojmovi, razlika između pedagogije i odgojne(ih) znanosti, ciljevi pedagogije. (2 sata). 5. Granice odgoja: pedagoški optimizam, pedagoški pesimizam, pedagoški realizam. (2 sata) 6. Odgajanik – središte odgoja i pedagogije. Različiti pogledi na čovjeka i odgoj u različitim kulturama (4 sata) 7. Učenje i obrazovanje u sklopu odgoja (učenje kao pedagoški problem, obrazovanje – pojam ljudskog odrastanja, obrazovna politika). (2 sata)


10


8. Bitna obilježja odgoja, učenje u odgoju, odgoj kao promjena ponašanja, intencionalno i funkcionalno učenje, odgoj kao interpersonalno djelovanje, odgoj je socijalna interakcija, odgoj je socijalna komunikacija, odgoj kao svjesna pripomoć u učenju). (3 sata)

9. Suvremeni zahtjevi pedagogije (ekologija, interkulturalni odgoj, seksualna pedagogija...) (4 sata) 10. Autoritet u odgoju (autoritet kao trostruki odnos između nositelja, subjekta i područja, razlika između autoriteta i autoritarizma, odnos između

pedocentrizma i vrsta autoriteta, odgojni uzori, tko je idealan odgajatelj). (4 sata) 11. Komunikacije u odgoju. Interpersonalna komunikacija. Komunikacija u obitelji i školi. Empatijsko komuniciranje. (2 sata) 12. Obrazovanje učitelja i nastavnika. (2 sata)


x predavanja x seminari i radionice

vježbe on line u cijelosti

x mješovito e-učenje terenska nastava

x samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)

2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redoviti dolazak na predavanja i sudjelovanje u raspravama. Individualna priprema i pisani rad na osnovi jedne izabrane i istražene teme. Kolokviji i završni usmeni ispit na osnovi obvezatne literature.







4


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Vujčić, V., Opća pedagogija. Novi pristup znanosti o odgoju, Zagreb, 2013.

Pranjić, M., Pedagogija : suvremena stremljenja, naglasci, ostvarenja, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, 2001.

Predavanja koja svake godine donose novine s područja pedagoške publicistike vezano za odgajanika, odgoj, pedagošku znanost.

2.11. Dopunska literatura

Bach, H., Osnove posebne pedagogije, Educa, Zagreb, 2005. Gudjons, H., Pedagogija : temeljna znanja, Educa, Zagreb, 1993. Montessori, M., Dijete : tajna djetinjstva, Naklada slap, Jastrebarsko, 2003. Mari, G.., Minichiello G., Xodo, C., Pedagogia generale, Milano, 2014.



11



1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Blaženka Valentina Mandarić 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1.

1.2. Naziv predmeta Didaktika 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-

učenje) 20 P + 5S + 5 e-učenje



izvođenja predmeta on line (maksimalno 20%) 2

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta

Upoznati studente s didaktikom – znanstvenom disciplinom koja se bavi učenjem i poučavanjem, drugim područjima kojima se didaktika bavi, didaktičkim epistemološkim pitanjima, suvremenim pravcima na području didaktike, osobito didaktičkim teorijama i postupcima u suvremenoj nastavi. Osposobiti studente za učinkovitu i kreativnu primjenu temeljnih didaktičkih načela u planiranju, izvođenju i vrjednovanju nastave.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i / ili ulazne kompetencije potrebne za predmet

Završen preddiplomski studij. Poznavanje temeljnih pojmova iz područja humanističkih znanosti (osobito razvojne psihologije, pedagogije, antropologije).


- poznavati i razumjeti osnovna znanja iz drugih društveno-humanističkih disciplina važnih za religijskopedagošku formaciju primjereno i kreativno primijeniti sve kurikulske sastavnice u planiranu i izvođenju vjeronaučne nastave u osnovnim i srednjim školama. - prezentirati i kritički prosuditi školski odgojno-obrazovni sustav u Republici Hrvatskoj.



razumjeti i obrazložiti važnost poznavanja suvremenih didaktičkih teorija za kvalitetno oblikovanje i izvođenje nastave;

znati obrazložiti osnovne didaktičke pojmove: učenje, poučavanje, obrazovanje, nastava, učenik, nastavnik;

poznavati i objasniti temeljne didaktičke varijable u nastavnom procesu

primijeniti različite metode i metodičke postupke u oblikovanju i izvođenju nastave

jasno definirati odgojno-obrazovne ciljeve (na intelektualnoj, operativnoj i afektivnoj razini)

usvojiti temeljne nastavničke kompetencije

osposobiti studente za timski rad u istraživanju, pripremanju i predstavljanju seminarskih tema;

poznavati i primjenjivati različite nastavne metodičke sustave


1. Didaktika kao znanstvena disciplina: povijesni razvoj, didaktičke teorije i temeljna pitanja didaktike; didaktika kao teorija odgoja i obrazovan, didaktika kao poučavanje, didaktika kao teorija nastavne komunikacije. (2 sata) 2. Didaktički postupak. Planiranje nastave: didaktička načela, ciljevi, metode, društveni nastavni oblici, planiranje i artikulacija nastavnog sata. (2 sata) 3. Ishodi učenja. (2 sata) 4. Didaktički postupak i neposredna priprema nastavne jedinice. (2 sata) 5. Mediji u nastavi. (2 sata) 6. Praćenje, vrjednovanje i ocjenjivanje u odgojno-obrazovnom procesu. Vanjsko i unutarnje vrjednovanje. Vrjednovanje i samovrjednovanje učenika i nastavnika. (3 sata) 7. Teorija kurikuluma, temeljne sastavnice i vrste kurikuluma. (2 sata)


12


8. Kompetencije učeničke kompetencije (komunikacija na materinskom jeziku, komunikacija na stranom jeziku, matematička kompetencija, digitalna kompetencija, društvena i građanska kompetencija, smisao za inicijativu i poduzetništvo, kulturna senzibilizacija i izražavanje). (2 sata) 9. Temeljne kompetencije nastavnika (predmetna, didaktička, socijalna) (2 sata) 10. Inicijalna i trajna formacija nastavnika. (2 sata) 11. Nastavni sustavi u nastavi ( predavačka nastava, heuristička nastava, problemsko-stvaralačko-istraživačka nastava, timska nastava) (2 sata) 12. Neverbalna komunikacija u nastavi. (2 sata) 13. Studenti će individualno ili u skupini izraditi kolokvijalnu temu i prezentirati je pred drugim studentima. (5 sati)


x predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti



2.7. Komentari:








3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Jelavić, F. (2008), Didaktika, Zagreb: Jastrebarsko, 2008.

Cindrić , M./ Miljković, D./Strugar, V., Didaktika i kurikulum, Zagreb, 2010.


Metodologija učenja (2013.), Dušević&Kršovnik d.o.o., Rijeka Meyer, H. (2005.), Što je dobra nastava, Zagreb. Matijević, M.-Radovanović D. (2011.), Nastava usmjerena na učenika, Zagreb. Kiper, H-Mischke, W. (2008.), Uvod u opću didaktiku, Zagreb.



13


1. OPIS PREDMETA - OPĆE INFORMACIJE

1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Ružica Razum 1.6. Godina studija 1.

1.2. Naziv predmeta Didaktika nastave vjeronauka u osnovnoj školi 1.7. Broj bodova po ECTS sustavu 4 ECTS

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 30P+15S

1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani, stručni) diplomski 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 20

1.5. Status predmeta obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1., 2., 3. razina), postotak


2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Omogućiti studentima poznavanje suvremenih izazova za religijskopedagošku teoriju i praksu. Osposobiti studente za kritičku prosudbu različitih elemenata koji „iznutra“ i „izvana“ utječu na vjeronaučnu nastavu. Upoznati studente za stanjem religijske nastave u Europi te s osnovnim tendencijama razvoja toga predmeta.

2.2. Uvjeti za upis predmeta ili ulazne kompetencije koje su potrebne za predmet

Završen preddiplomski studij religijskih znanosti ili teološko-katehetski studij.


- obrazložiti mogućnost i važnost primjene stečenih znanja iz područja teologije i religijskih znanosti u različitim područjima društvenog, kulturnog, odgojno-obrazovnog i vjerskog djelovanja te u medijima i specijaliziranom izdavaštvu, a u svrhu promicanja kršćanske kulture -poznavati i razumjeti osnovna znanja iz drugih društveno-humanističkih disciplina važnih za religijskopedagošku formaciju -prezentirati i kritički prosuditi školski odgojno-obrazovni sustav u Republici Hrvatskoj.


Studenti će biti u stanju: -razumjeti i argumentirano predstaviti vjeronaučnu didaktiku kao interdiscipliarno povezanu znanost, koja surađuje s teološkim, humanističkim i odgojnim znanostima (obrazložiti njezin kut gledanja, njezin predmet i njezino znanstveno samorazumijevanje) -razumjeti i argumentirano predstaviti temeljne suvremene izazove za religijskopedagošku i vjeronaučnu teoriju i praksu, koji dolaze iz religijsko-crkveno-društvenog konteksta - analizirati i argumentirano predstaviti temeljne izazove / mogućnosti za vjeronaučna teoriju i praksu, koji dolaze iz odgojno-obrazovnog sustava - razumjeti i kritički predstaviti osnovne pojmove kao što su vjeronauk, kateheza, religijska nastava, konfesionalna/nekonfesionalna religijska nastava, odgojnoobrazovne vrijednosti, laičnost škole - analizirati i kritički predstaviti temeljne zakonske odrednice za religijsku/vjeronaučnu nastavu u Europi i u Hrvatskoj -poznavati i predstaviti bitne odrednice situacije učenika osnovne škole -kritički promišljati zvanje vjeroučitelja u suvremenome društvu i školi - raditi u timu u postupku pripreme i predstavljanja seminarskih zadataka

2.5. Sadržaj predmeta

- Uvod. Vjeronaučna didaktika kao znanstvena displina. (3 sata) - Religijski odgoj i obrazovanje u školi: religija u suvremenom društvu i izazovi za religijsko obrazovanje; odgojno-obrazovne zadaće škole u današnjem društvu. (4 sata) - Katolička religijska nastava. Utemeljenje vjeronauka u školi. Konfesionalnost religijske nastave. Laičnost javne škole. (4 sata) -Religijska nastava u Europi. Zakonske pretpostavke/osnove za religijsku nastavu u Europi. Različitost modela religijske nastave. Prevladavajuće tendencije. (2 sata)


14


- Zadaci i ciljevi vjeronaučne nastave. (2 sata) - Naslovnici vjeronaučne nastave. Situacija učenika od 6./7. do 14./15 godine. (6 sati) - Sadržaj vjeronauka. (2 sata) - Metode i mediji u vjeronaučnoj nastavi (Izbor i interpretacija biblijskih tekstova u vjeronaučnoj nastavi. Usmeno i pismeno stvaralačno izražavanje u vjeronaučnoj nastavi. Likovno stvaralaštvo. Crteži, likovna umjetnička djela, karikatura, fotografije, stripovi, audiovizalni mediji u vjeronaučnoj nastavi. Glazba i igra u vjeronaučnoj nastavi.) (6 sati) - Nastavnik vjeronaučne nastave. (4 sata) - Planiranje, ostvarivanje i vrednovanje vjeronaučne nastave. (10 sati) - Vjeronauk unutar Nacionalnoga okvirnog kurikuluma. (2 sata)



vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava


2.7. Komentari:



Pohađanje nastave DA Projekt NE Pismeni ispit NE

Eksperimentalni rad NE Istraživanje DA Usmeni ispit DA

Esej NE Referat NE (ostalo upisati) DA NE

Kolokvij DA Seminarski rad DA (ostalo upisati) DA NE

Projekt Praktični rad DA Broj bodova po ECTS sustavu (ukupno)

4

2.10. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i/ili na drugi način)

Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Razum, R., Vjeronauk između tradicije i znakova vremena, GK, Zagreb, 2009. DA

Hilger, G. i dr., Vjeronaučna didaktika, Salesiana, Zagreb, 2009. DA

Mandarić, V. – Razum, R., Važnost odgoja u današnjem svijetu. Doprinos vjeronauka odgojnom djelovanju škole, GK – KBF, Zagreb, 2015.

DA

2.11. Dopunska literatura (navesti naslov)

Mandarić, V., Hoblaj, A., Razum, R., Vjeronauk – izazov Crkvi i školi, GK, Zagreb, 2011. Filipović, A. Th., U službi zrelosti vjere i rasta osoba, GK, Zagreb, 2011.



15



1.1. Nositelj predmeta Mr. art. Ivana Gagić Kičinbači 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1.

1.2. Naziv predmeta Umjetnost i kršćanska ikonografija 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 30 P

1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)

diplomski 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 20

1.5. Status predmeta x obvezni izborni 1.10. Razina primjene e-učenja (1., 2., 3. razina), postotak izvođenja

predmeta on line (maksimalno 20%) 2

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Omogućiti studentima upoznavanje likovnog jezika i osnova vizualne komunikacije. Stjecanje opće likovne naobrazbe s naglaskom na poznavanje kršćanske ikonografije. Osposobiti studente za prepoznavanje ikonoloških i stilskih likovnih obilježja pojedine epohe. Osposobiti studente za likovnu i ikonološku analizu djela kroz prikaz opće i crkvene povijesti umjetnosti.


Završen preddiplomski studij.


- obrazložiti mogućnost i važnost primjene stečenih znanja iz područja teologije i religijskih znanosti u različitim područjima društvenog, kulturnog, odgojno-obrazovnog i vjerskog djelovanja te u medijima i specijaliziranom izdavaštvu, a u svrhu promicanja kršćanske kulture

- osmišljavati i promicati sintezu vjere i kulture u specifičnim okolnostima u kojima živi i djeluje mjesna Crkva - poznavati i razumjeti osnovna znanja iz drugih društveno-humanističkih disciplina važnih za religijskopedagošku formaciju



Poznavati osnove kršćanske ikonografije.

Iščitavati likovno djelo s naglaskom na ikonološku analizu.

Prepoznavati likovna djela s obzirom na stil i razdoblje nastanka.

Služiti se terminologijom s područja povijesti umjetnosti i moći je primjenjivati na sakralnu umjetnost s naglaskom na kršćansko poimanje sakralnosti.


1. Uvod u materiju – upoznavanje s kolegijem, obaveze tijekom semestra (ispitna literatura). 2. Uvodna predavanja odnose se na pojam umjetnosti, sakralnosti i osobitosti kršćanski shvaćenoga sakralnog. 3. Osnove likovnog jezika i vizualne komunikacije – iščitavanje uloge i značenja. 4. Opći pregled prethistorijskih sakralnih prostora i umjetnosti. 5. Velike civilizacije i njihov odnos prema sakralnom stvaralaštvu. 6. Pregled ranokršćanskoga razdoblja i predromanike, starohrvatskoga razdoblja. 7. Pregled romaničke, gotičke umjetnosti. 8. Ikonografska (ikonološka) topografija i tipologija. Ikonografija svetaca: ranokršćanski mučenici, srednjovjekovna ikonografija. 9. Kršćanska ikonografija: literarni izvori, osnovni pojmovi (simbol, alegorija, personifikacija, tipologija, prefiguracija). 10. Kršćanska ikonografija: osnovni pojmovi (motiv, tema, značenje, određeni pojmovi vezani za liturgijsku praksu).


16


11. Razvoj ikonografije (ikonologije) kroz razdoblja povijesti umjetnosti (ranokršćanska i ranosrednjovjekovna umjetnost, romanika i gotika, renesansa i barok, 19. i 20. stoljeće) .

12. Pregled renesansne umjetnosti. 13. Pregled baroknog stvaralaštva, klasicizma i neostilova. 14. Suvremena kretanja u umjetnosti s naglaskom na sakralno stvaralaštvo.


x predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje

x terenska nastava

samostalni zadaci x multimedija i mreža

laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)

2.7. Komentari:








3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

M. Jakubin, Vodič kroz povijest umjetnosti, Školska knjiga, Zagreb, 2006.

M. Jakubin, Likovni jezik i likovne tehnike, Educa, Zagreb, 1999.

R. Ivančević, Uvod u ikonologiju , u: Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, A. Badurina (ur.), Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 1985.


A. BADURINA, Sakralni prostor tijekom povijesti i danas, Zagreb, F. Škunca, 1987. R. van Straten, Uvod u ikonografiju, Zagreb, 2003., str. 1-142. J. HALL, Rječnik tema i simbola u umjetnosti, Zagreb, Školska knjiga, 1991. H.W.Janson, Povijest umjetnosti, Stanek d.o.o., Varaždin 2003.



17



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Jasna Šego 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1.

1.2. Naziv predmeta Jezik i društvo 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3

1.3. Suradnici Dr. sc. Nada Babić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) P-15, V-5, S–5, e–5


1.5. Status predmeta x obvezni Razina primjene e-učenja (1., 2., 3. razina), postotak izvođenja predmeta on line (maksimalno 20%)

15%

2. OPIS PREDMETA


Usvojiti temeljna znanja o hrvatskom jeziku, njegovoj novijoj povijesti te prepoznavanje uloge jezika u društvu. Usvojiti temeljna znanja o funkcionalnim stilovima (znanstvenom, administrativnom, novinarskom, književno-umjetničkom, biblijskom), prepoznavati tekstove sa stilskim značajkama funkcionalnih stilova. Steći vještine pismenoga izražavanja u različitim funkcionalnim stilovima. Steći vještine uočavanja i određivanja semantičkih i stilskih razlika između bliskoznačnih i sličnoznačnih riječi unutar različitih prijevoda istoga teksta. Usporediti i objasniti denotativno i konotativno značenje riječi i funkcionalnu raslojenost leksika. Raspravljati o purističkom načelu u hrvatskomu jeziku, vrjednovati novotvorenice.



- primijeniti učinkovitu komunikaciju s pojedinicima i grupama - primijeniti stečena znanja iz područja teologije i religijskih znanosti u različitim medijima i izdavaštvu s ciljem promicanja kršćanske kulture - poznavati i razumjeti osnovna znanja iz drugih društveno-humanističkih disciplina važnih za religijskopedagošku formaciju


Studenti bi trebali: razumjeti pojam jezika kao sustava i jezika kao standarda razumjeti pojam jezičnoga identiteta razlikovati jezične i stilske značajke različitih funkcionalnih stilova primijeniti usvojeno znanje o konotativnom i denotativnom značenju riječi i funkcionalnoj raslojenosti jezika opažati i opisivati određene jezične pojave u hrvatskom društvu.

2.5. Opis sadržaja predmeta

Uvod u predmet, literatura, lektira, studentske obveze (2), Imena hrvatskoga jezika: arvacki, slovinski, slavjanski, ilirski, „hrvatskosrpski“, hrvatski ili srpski, hrvatski (2), Jezik – znanje ili sposobnost, usvajanje materinskoga jezika i ovladavanje (materinskim i drugim) jezikom (2), Oblikovanje suvremenoga književnoga jezika u 19. st. (kulturnopovijesno i nacionalno ilirski pokret, filološke škole – uloga i značenje) (2),Bogoslav Šulek (znanstveno nazivlje, obradba Karadžićeva prijevoda; istoznačnice, bliskoznačnice, purizam u hrvatskomu jeziku) (2), Prijevodi biblijskih tekstova u 19. i 20. stoljeću (Škarić, Katančić, Stadler; Čebušnik, Zagoda, Šarić, Rupčić, Duda Fućak, Ladan, Lovrec, Grujić i Grujić, Raspudić, Djaković) (2), kolokvij (2), Hrvatski književni jezik i hrvatski standardni jezik (funkcionalni stilovi u hrvatskom jeziku); hrvatski pravopisi, Deklaracija o položaju, Šreterova nagrada (2), Biblijski i crkveni stil (2), Administrativni stil (2), Znanstveni stil (2), Novinarsko-publicistički stil (2), Razgovorni jezik (značajke, žargonizmi, dijalektizmi, psovke, vulgarizmi, itd.) (2), Jezik suvremenih klasičnih i elektroničnih medija (2), kolokvij (2).

2.6. Vrste izvođenja nastave: x predavanja x seminari i radionice

samostalni zadaci multimedija i mreža

2.7. Komentari:


18


x vježbe on line u cijelosti



2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje predavanja - prisutnost najmanje na 70% sati. Stjecanje najmanjega uspjeha 40% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti.







3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Babić, S. (2004) Hrvanja hrvatskoga. Zagreb: Školska knjiga.

Frančić, A., Hudeček, L., Mihaljević, M. (2005) Normativnost i višefunkcionalnost u hrvatskom standardnom jeziku. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.

Jelaska, Z. (2008) Ljubiš li me? Ti znaš da te volim. O bliskoznačnicama i raznoznačju, u: Babićev zbornik o 80. obljetnici života. (ur.) Mirković, S., Slavonski Brod: Ogranak Matice hrvatske, 125–170.

međumrežje

Tešak, S. (1995) Hrvatski naš osebujni. Zagreb: Školske novine.

2.11. Dopunska literatura Kačić, M. (1995) Hrvatski i srpski. Zablude i krivotvorine. Zavod za lingvistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Opačić, N. (2012) Hrvatski ni u zagradama. Globalizacijska jezična teturanja. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada. Težak, S. (1991) Hrvatski naš svagda(š)nji. Zagreb: Školske novine.



19




1.2. Naziv predmeta Retorika s metodikom stvaralačkog izražavanja 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3

1.3. Suradnici

1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 10 P + 10 V + 5 S + 5 E-učenje


1.5. Status predmeta x obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1., 2., 3. razina), postotak


2. OPIS PREDMETA


Osvijestiti ranije stečena znanja o usmenome i pismenom izražavanju. Učvrstiti i produbiti ranije stečene vještine usmenoga i pismenog izražavanja. Usvajati vještine oblikovanja i izricanja govora. Kritički vrjednovati pisano i usmeno izražavanje različitih subjekata. Ovladati vještinom raspravljanja. Usvajati i produbljivati znanja o govornim vrjednotama hrvatskoga standardnog jezika, retoričkim figurama, logici govora, slušanju govora i sl. sadržajima potrebnim za spretno pisano i usmeno izražavanje u profesionalnom i u privatnom životu. Usvajati temeljna znanja o povijesti svjetskoga i hrvatskog govorništva.



-primijeniti učinkovitu komunikaciju s pojedinicima i grupama -primijeniti stečena znanja iz područja teologije i religijskih znanosti u različitim medijima i izdavaštvu s ciljem promicanja kršćanske kulture -poznavati i razumjeti osnovna znanja iz drugih društveno-humanističkih disciplina važnih za religijskopedagošku formaciju


Razumjeti značaj usmenoga i pisanoga izražavanja u društvu Kritički procjenjivati i vrjednovati vlastito izražavanje i izražavanje drugih Razumjeti smisao i ulogu raspravljanja u svekoliku životu Znati povezivati znanja iz književnoumjetničkih i književnojezičnih područja, osvješćivati prethodno usvojena znanja i kreativno ih rabiti u novim kontekstima


Uvod u kolegij, literatura, studentske obveze. Čemu retorika? (1 sat), Jezik i govor. Govorne vrednote hrvatskoga standardnog jezika. (2 sata) Govorne vježbe. Funkcionalni stilovi hrvatskoga standardnog jezika. (2 sata) Govorni i pisani izraz. Vrste govora. (1 sat) Izricanje i slušanje govora. Vrednovanje govora. (3 sata) Interpretativno čitanje. (2 sata) Logika u govoru. Retoričke figure. (4 sata) Modalni izrazi i poštapalice. (1 sat) Prvi kolokvij. (2 sata) Negovorna komunikacija. Strah i trema u govoru. Priprema govora (2 sata) Slušanje, čitanje, sastavljanje i analiziranje govora. (2 sata) Homiletika. (2 sata) Debata. (2 sata), Povijest govorništva (svjetskog i hrvatskog) (2 sata) .Drugi kolokvij. (2 sata)


x predavanja x seminari i radionice x vježbe

on line u cijelosti

samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad

2.7. Komentari:


20



(ostalo upisati)








3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Šego, J. (2005): Kako postati uspješan govornik, Zagreb

Škarić, I. (2000): Temeljci suvremenoga govorništva, Zagreb

Beker, M. (1997): Kratka povijest retorike, Zagreb

Gottesman, D., Mauro, B. (2006): Umijeće javnog nastupa, Zagreb

2.11. Dopunska literatura Ciceron, M. T. (2002): O govorniku, Zagreb



21



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Božidar Mrakovčić 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi prva

1.2. Naziv predmeta Izabrane teme biblijske teologije Staroga zavjeta 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 4



1.5. Status predmeta obvezni izborni 1.10. Razina primjene e-učenja (1., 2., 3. razina), postotak


2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Predmet osposobljava studenta da sagleda starozavjetnu poruku na sažimajući način kako bi se dobio bolji uvid u međusobnu povezanost pojedinih velikih teoloških tema: stvaranje, spasenje, savez, obraćenje, budućnost, pravednost.


Potrebno je prethodno položiti predmete kao što su Opći uvod u Sveto pismo, Uvod i egzegeza SZ I i Uvod i egzegeza SZ II, što uključuje obvezatno polaganje preddiplomskoga studija prema programu.



- osmišljavati i promicati sintezu vjere i kulture u specifičnim okolnostima u kojima živi i djeluje mjesna Crkva


Studenti će biti u stanju: - proučavati i razumjeti biblijske tekstove i međusobno povezivati gradivo - poznavati i objasniti neke bitne biblijske činjenice - uočavati razliku između analitičkog i sintetičkog pristupa tekstovima - semantički produbljivati temeljne biblijske pojmove: vjera, spasenje, stvaranje, savez - povezivati biblijske sadržaje sa suvremenim problemima znanosti


- Uvod u biblijsku teologiju Staroga zavjeta (3 sata) - Semantička obilježja stvarnosti vjere u SZ-u i Abraham kao primjer i otac vjere (3 sata) - Vjera kao pokretačka snaga kod SZ-nih proroka (4 sata) - Bog stvoritelj i temelji SZ-ne antropologije (8 sata) - Bog izbavitelj i spasitelj u SZ-u (8 sati) - Savez kao dar i zadatak (4 sata) - Mogućnost promjene Boga i čovjeka (4 sati) - Pravo i pravednost kod Amosa (3 sata) - Knjiga o Joni i Božje milosrđe (3 sata) - Mesijanizam u SZ-u (5 sata)

2.6. Vrste izvođenja nastave: predavanja seminari i radionice vježbe

samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij

2.7. Komentari:


22


on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava

mentorski rad (ostalo upisati)



Pohađanje nastave DA 0,5 Istraživanje NE Usmeni ispit NE

Eksperimentalni rad NE Referat NE Usmeni ili pismeni ispit DA 3,0

Esej DA 0,5 Seminarski rad NE (Ostalo upisati) NE

Kolokvij NE Praktični rad NE (Ostalo upisati) NE

Projekt NE Pismeni ispit NE Broj bodova po ECTS sustavu (ukupno)

4,0


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Božo LUJIĆ, Vjera u Boga uvijek novih mogućnosti, KS, Zagreb, 2014.

Adalbert REBIĆ, Središnje teme Staroga zavjeta, KS, Zagreb, 1996.

2.11. Dopunska literatura R. E. BROWN i dr., Biblijska teologija Staroga i Novoga zavjeta, KS, Zagreb, 1993. Xavier LÉON-DUFOUR (ur.), Rječnik biblijske teologije, Zagreb, 1980. Anto POPOVIĆ, Biblijske teme. Egzegetsko-teološka analiza odabranih tekstova Starog i Novoga zavjeta s Dodatkom, Zagreb, 2004.

2.12. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja) Pisanje rada u kojemu student treba pokazati određeno stručno izražavanje i korištenje terminologije.


23



1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Stjepan Baloban / Doc. dr. sc. Silvija Migles

1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1.

1.2. Naziv predmeta Socijalni nauk Crkve 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 4

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 45P

1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani) Diplomski 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 55

1.5. Status predmeta X obvezni izborni 1.10. Razina primjene e-učenja (1., 2., 3. razina), postotak


2. OPIS PREDMETA


Upoznati studente sa naravi i teološkim utemeljenjem socijalnog nauka Crkve kao i njegovim odnosom prema društvenim i humanističkim znanostima (posebno sociologiji). Upoznati glavne socijalne enciklike i druge važne socijalne dokumente Crkve: razloge i povode nastanka pojedinog socijalnog dokumenta; povijesni razvoj i nastanak pojedinih dokumenata te njihovo autorstvo. Upoznati glavne teme socijalnog nauka Crkve i vrijednosne dimenzije pojedinih socijalnih tema u svjetlu vjere. Upoznati pastoralne (vjerske) implikacije socijalnih tema kao i interdisciplinarni značaj socijalnih tema. Upoznati ustrojstvo, sadržaj i glavne poruke Kompendija socijalnog nauka Crkve. Produbiti socijalna načela u svjetlu društvenih izazova. Osposobiti studentice i studente za primjenu i praktično osmišljavanje socijalnog nauka u crkvenom i društvenom životu u Hrvatskoj.


Interes za produbljivanjem znanja o crkvenim i društvenim prilikama te motivacija za stjecanjem znanja iz novoga kolegija.



- osmišljavati i promicati sintezu vjere i kulture u specifičnim okolnostima u kojima živi i djeluje mjesna Crkva - kritički procijeniti povezanosti između teološko-religijske teorije te crkvene, religijske i društvene prakse - razlučivati te vrednovati one aktivnosti u društvu koje su usmjerene promicanju cjelovitoga ljudskog razvoja i solidarnog humanizma - obrazložiti mogućnost i važnost primjene stečenih znanja iz područja teologije i religijskih znanosti u različitim područjima društvenog, kulturnog, odgojno-

obrazovnog i vjerskog djelovanja te u medijima i specijaliziranom izdavaštvu, a u svrhu promicanja kršćanske kulture - predstaviti i obrazložiti važnost stručne suradnje u različitim crkvenim, društvenim i javnim tijelima koja interdisciplinarno pristupaju humanističkim i

društvenim područjima osobito temama socijalnog nauka Crkve


Objasniti i vrednovati značenje socijalne dimenzije kršćanske vjere i njezin teološki razvoj kroz povijest. Analizirati i razlikovati odnos socijalnog nauka Crkve kao teološke discipline i sociologije kao društvene znanosti. Argumentirano predstaviti i zastupati suvremene poglede Katoličke Crkve na brojna aktualna pitanja u društvu. Analizirati i vrednovati konkretnu društvenu i crkvenu situaciju na temelju socijalnog nauka Crkve. Argumentirano obrazložiti zahtjeve društvene naravi ljudske osobe u kontekstu društveno-povijesnih promjena.


24


Predstaviti i komentirati razvoj katoličke socijalne misli u Hrvatskoj u dvadesetom stoljeću. Predstaviti i komentirati povijesno-društveni kontekst razvoja socijalnog nauka Crkve. Analizirati i komentirati povijest nastanka i razvoja socijalnih enciklika i drugih dokumenata. Objasniti glavna načela i glavne teme socijalnog nauka Crkve. Obrazložiti nužnost i neodgodivost kršćanskog i crkvenog socijalnog angažmana. Primijeniti načela socijalnog nauka Crkve kako u odnosu na pastoralni život tako i u odnosu na život kršćana u društvu.


1. Uvod u problematiku kolegija: Kršćani u svijetu – odnos prema svijetu (2 sata); 2. Socijalne kreposti – putokaz prema drugome (2 sata); 3. Pojam i značenje sociologije i odnos prema socijalnom nauku Crkve (2 sata); 4. Sociološko promatranje religije (2 sata); 5. Korijeni socijalnog nauka Crkve u Svetom pismu i povijesni razvoj socijalnog nauka Crkve (2 sata); 6. Teološko utemeljenje, narav, značenje i problematika imena (2 sata); 7. Načela socijalnog nauka Crkve: dostojanstvo ljudske osobe, opće ili zajedničko dobro, ljudska prava, solidarnost, supsidijarnost, načelo sudjelovanja o povlaštena briga za siromašne (4 sata); 8. Tri perioda razvoja socijalnog nauka Crkve u Hrvatskoj u 20. stoljeću (2 sata); 9. Uloga i značenje Katedre socijalnog nauka Crkve (2 sata); 10. Povijesno - društveni uzroci nastanka modernoga socijalnog nauka Crkve i kronološki prikaz glavnih socijalnih dokumenata i autora (2 sata); 11. Rerum novarum: radničko pitanje, prava radnika i socijalna pravednost (2 sata); 12. Quadragesimo anno: socijalni nauk i supsidijarnost (2 sata); 13. Radio poruka na Badnjak 1994.: građani u demokratskom sustavu (2 sata); 14. Mater et Magistra: novi oblici socijalizacije i Pacem in terris: mir, ljudska prava i međunarodna zajednica (2 sata); 15. Drugi vatikanski koncil i socijalni nauk Crkve: Gaudium et spes – odnos Crkve i svijeta i Dignitatis humanae – pravo na slobodu vjerovanja (1 sat); 16. Populorum progressio - ideja napretka i čovječanstvo u svjetlu solidarnosti i Evangelii nuntiandi – inkulturacija evanđelja u različitim krajevima svijeta (2 sata): 17. Octogesima adveniens:kršćanin pred novim socijalnim problemima i novim misaonim strujanjima (1 sat); 18. Laborem exercens: vrijednost i dostojanstvo ljudskoga rada (2 sata); 19. Sollicitudo rei socialis: strukture grijeha u svjetlu načela i kreposti solidarnosti (2 sata); 20. Centesimus annus: socijalni nauk Crkve kao instrument evangelizacije (2 sata); 21. Kompendij socijalnog nauka Crkve (1 sata); 22. Caritas in veritate: interdisciplinarna i mudrosna dimenzija socijalnog nauka Crkve (2 sata); 23. Laudato si': o brizi za zajednički dom (2 sata);


X predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava

X samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)

2.7. Komentari:


25




Pohađanje nastave DA Istraživanje NE Usmeni ispit DA

Eksperimentalni rad NE Referat NE (Ostalo upisati) DA NE

Esej NE Seminarski rad NE (Ostalo upisati) DA NE

Kolokvij DA Praktični rad NE (Ostalo upisati) DA NE


4


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Stjepan BALOBAN, Socijalni nauk Crkve (interna skripta), Zagreb, 2018.

PAPINSKO VIJEĆE 'PRAVDA I MIR', Kompendij socijalnog nauka Crkve, KS, Zagreb, 2005.

Marijan VALKOVIĆ (uredio), Socijalni dokumenti Crkve. Sto godina katoličkoga socijalnog nauka, (M. Valković, ur.), KS, Zagreb 1991.

Ivan PAVAO II., Centesimus annus, KS; Zagreb 1991.

BENEDIKT XVI., Caritas in veritate, KS, Zagreb 2009.

Papa FRANJO, Laudato si'. Enciklika o brizi za zajednički dom, KS, Zagreb, 2015.


Joseph kardinal HÖFFNER, Kršćanski socijalni nauk, KS, Zagreb, 2005. Kardinal Gerhard Ludwig MÜLLER, Siromaštvo. Izazov za vjeru, KS, Zagreb, 2015. Stjepan BALOBAN , Etičnost i socijalnost na kušnji, KS, Zagreb 1997. Stjepan BALOBAN, Socijalni govor Crkve u Hrvatskoj, KS, Zagreb, 2004. Stjepan BALOBAN, Otvorimo prostore pozitivnome. Kršćanin i svijet, KS, Zagreb, 2015. Stjepan BALOBAN (ur.), Izazovi civilnog društva u Hrvatskoj, Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve – KS, Zagreb, 2000. Stjepan BALOBAN – Gordan ČRIPIĆ (ur.), O dostojanstvu čovjeka i općem dobru u Hrvatskoj, Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve – KS, Zagreb, 2003. Stjepan BALOBAN – Gordan ČRPIĆ (ur.), O solidarnosti i supsidijarnosti u Hrvatskoj, KS, Zagreb, 2004. Stjepan BALOBAN – Gordan ČRPIĆ (ur.), Socijalni Kompendij: izazov i nadahnuće, KS, Zagreb, 2007. Tonči MATULIĆ, Metamorfoze kulture, GK, Zagreb ¹2008.



26



1.1. Nositelj predmeta Izv. prof. dr. sc. Ante Crnčević 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1

1.2. Naziv predmeta Teologija liturgijskih slavlja 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 4

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) P=28, V=2




2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Upoznati liturgijsku teologiju sakramentalnih i drugih liturgijskih slavlja s uvidom u povijesni razvoj obrednih oblika te ukazati na suvremene zahtjeve liturgijsko-teološke misli.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i / ili ulazne kompetencije potrebne za predmet Položen predmet Osnove liturgike iz Preddiplomskoga studija


-poznavati i valorizirati ljudsku religioznost i religijske fenomene u suvremenom društvu -obrazložiti i vrednovati važnost aktivnosti koje su povezane sa zadacima evangelizacije u Crkvi i u suvremenom društvu. -razumjeti i predstaviti temeljne sadržaje praktičke teologije


▪ Poznavati teološki temelj, antropološke odrednice i obredni ustroj liturgijskih slavlja. ▪ Znati primijeniti stečena znanja s drugim znanjima stečenim na kolegijima dogmatske i pastoralne teologije. ▪ Umjeti ucijepiti liturgijska slavlja u tijek liturgijske godine i u tijek katehetsko-pedagoškog procesa. ▪ Umjeti pripremati zajednice i skupine za liturgijska slavlja. ▪ Poznavati suvremene poteškoće liturgijske teologije. ▪ Umjeti znanstveno produbljivati teme liturgijske teologije.


1. Uvod u tematike kolegija: temeljni postulati teologije slavlja (otajstvo, obred, slavlje). 2. Temeljni postulati teologije slavlja, 2 dio: simbolička dimenzija liturgije, mysterium-actio-vita. 3. Odnos kateheze i liturgije kroz povijest; pitanja i analiza današnjega stanja. 4. Kristovo vazmeno otajstvo – polazište, aktualizacija i cilj svakoga liturgijskoga slavlja. 5. Sakrament krštenja: problematike novozavjetne Crkve i patrističkoga doba; otajstvo i obred. 6. Jedinstvo sakramenta inicijacije (teologija; povijesni oblici; razjedinjavanje slavlja; današnje težnje). 7. Red pristupa odraslih u kršćanstvo. 8. Slavlje sakramenta potvrde (odnos prema krštenju; razvoj teologije sakramenta; traženje značenja nakon odjeljivanja slavlja potvrde od krštenja;

današnji ustroj i teologija slavlja; težnje suvremene liturgijske teologije). 9. Teologija slavlja euharistije, 1. dio: euharistija i prva kršćanska zajednica; euharistija i život Crkve. 10. Teologija slavlja euharistije, 2. dio: slavlje euharistije danas, teologija i ustroj (Uvodni obred i Liturgija riječi). 11. Teologija slavlja euharistije, 3. dio: slavlje euharistije danas, teologija i ustroj (Euharistijska služba). 12. Slavlje sakramenta pomirenja (teologija, obredni oblici, upoznavanje s tekstovima iz drugih liturgijskih tradicija). 13. Slavlje sakramenta ženidbe i sakramenta svetog reda. 14. Slavlja sakramentala. 15. Teologija liturgijskih služba (s naglaskom na liturgijskim službama laika).


27



predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava


2.7. Komentari:








3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

V. Zagorac, Kristova otajstva, Zagreb 1998.

A. J. Chupungco (ur.), Scientia liturgica, voll. 3-4., Casale Monferrato 1998. (postoji izdanje na talijanskom i engleskom jeziku).

AA. VV., Otajstva pristupa kršćanstvu, (zbirka članaka iz: Nuovo dizionario di liturgia), prijevod na hrvatski: I. Šaško, (pro manuscripto).

Liturgijske obredne knjige


P. Bašić, Slaviti misu po Misalu Pavla VI., Zagreb 1992; Ante Crnčević, Liturgija u susretu s neliturgijskim oblicima kulta. Liturgijska kriteriologija i imperativ vremena, BS 74(2004) 3, 781-805. (http://hrcak.srce.hr/) Ante Crnčević, Inicijacijska dinamika u liturgiji krštenja: od dinamike otajstva do obrednoga ustroja, BS 79(2009) 3, 501-521. (http://hrcak.srce.hr/) Ante Crnčević, Sklad u raznolikosti liturgijskih službi, BS 72(2002) 2-3, 335-365. (http://hrcak.srce.hr/)


http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=40370




28



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Kata s. Amabilis Jurić 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1.

1.2. Naziv predmeta Religiozni odgoj djece predškolske dobi 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 15P+15S+15V




2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Omogućiti studentima poznavanje temeljnih značajki religioznosti djece predškolske dobi. Osposobiti studente za kritičku prosudbu različitih elemenata koji „iznutra“ i „izvana“ utječu na vjerski odgoj djece predškolske dobi. Osposobiti studente za samostalno i kreativno planiranje i ostvarivanje aktivnosti vjerskog odgoja u predškolskim odgojno-obrazovnim ustanovama.


Poznavati osnovnu pedagošku i katehetsku terminologiju vezanu uz dob predškolskog djeteta. Motiviranost za rad u predškolskoj odgojno-obrazovnoj ustanovi. Razvijene osnovne komunikacijske vještine potrebne za rad u predškolskoj odgojno-obrazovnoj ustanovi.


-primjereno i kreativno planirati i izvoditi vjerski odgoj djece predškolske dobi - pokazati i objasniti sve sastavnice pastoralno-katehetskog planiranja i rada s djecom, s mladima i s odraslima



razumjeti i argumentirano predstaviti teološko-katehetska ishodišta vjerskog odgoja;

poznavati i predstaviti bitne odrednice situacije djece predškolske dobi;

analizirati i argumentirano predstaviti temeljna pitanja religioznog/vjerskog odgoja ili kateheze predškolske djece

argumentirati i objasniti posebnosti moralnog odgoja i molitve u predškolskoj dobi;

poznavati osnovne postavke religioznog/vjerskog odgoja predškolske dobi u općim i katehetskim dokumentima;

analizirati i kritički predstavi programe i katehetske priručnike za vjerski odgoj djece predškolske dobi

primijeniti temeljne didaktičke varijable u izradbi pripreme te u izvedbi aktivnosti vjerskog odgoja

usvojiti i u izvođenju aktivnosti vjerskog odgoja primijeniti osnovne komunikacijske vještine važne za odgojno-obrazovno djelovanje.


1. Utemeljenost religiozne sposobnosti ranog djetinjstva na antropološko-pedagoškom i na biblijsko-teološko-eklezijalnom diskursu. Teološko katehetska ishodišta vjerskoga odgoja u ranom djetinjstvu. (4)

2. Položaj i perspektive vjerskog odgoja djece predškolske dobi u javnim predškolskim ustanovama. Osposobljavanje odgojitelja i stručnih suradnika za vjerski odgoj. Vjerski odgoj u vjerskim zajednicama. (2)

3. Prilike i važnost djetinje dobi i djetinjstva. Rano djetinjstvo kao religiozno osjetljivo razdoblje. Antropološka podloga vjerskom životu. (2) 4. Religiozni/vjerski odgoj predškolske djece u službenim općim i katehetskim dokumentima. (4) 5. Vjerski odgoj djece predškolske dobi u duhovno-kulturnom kontinuitetu s vjerskih odgojem djece mlađe školske dobi. (2) 6. Odnos Boga i djeteta utemeljen na radost koja proizlazi iz odnosa s Bogom, misterioznoj spoznaji, sposobnosti gledanja Nevidljivoga, molitve i

metafizičnosti. (4) 7. Odnos odraslih prema djeci u okviru religioznog odgoja. Obitelj i predškola. Suradnički odgoj roditelja i župne zajednice. (4) 8. Krist pastir dobri – središnji sadržaj za razumijevanje sakramenata euharistije i krštenja. (4)


29


9. Molitva i moralni odgoj djeteta. (2) 10. Odgoj za udivljenje i „Kraljevstvo Božje. (2) 11. Program vjerskog odgoja predškolske dobi. Ciljevi i sadržaji i metodički pristupi vjerskog odgoja. (3) 12. Analiza priručnika za vjerski odgoj djece predškolske dobi. (2) 13. Hospitacije u predškolskim odgojno-obrazovnim ustanovama. (6) 14. Izradba i predstavljanje priprema za održavanje aktivnosti vjerskog odgoja djece predškolske dobi. (4)



on line u cijelosti mješovito e-učenje

x terenska nastava

x samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij

x mentorski rad (ostalo upisati)

2.7. Komentari:








3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Hoblaj, A., Teološko-katehetska ishodišta vjerskoga odgoja u ranom djetinjstvu, GK, Zagreb, 2006.

HRVATSKA BISKUPSKA KONFERENCIJA, Program katoličkoga vjerskog odgoja djece rane i predškolske dobi, Zagreb, 2015.

Leist, M., Prva iskustva o Bogu. Vjerski odgoj malo i predškolskog djeteta, Zagreb-Šakovo, 1986.

Cavalletti, S., Il potenziale religioso del bambiino, Descrizione di un'esperienza con bambini da 3 a 6 anni, Roma, 22005.

Hoblaj, A., Otkrivajmo i upoznajmo svijet zajedno. Vjerski odgoj djece predškolske dobi u suradnji obitelji i vrtića, NKU HBK, Zagreb, 2000. Hoblaj, A., Božićni i uskrsni trenuci. Vjerski odgoj djece predškolske dobi u suradnji obitelji i vrtića, NKU HBK, Zagreb, 2001. Hoblaj, A., Od zrna do kruha. Priručnik za odgojitelje i učitelje uz Dane kruha, ŠK, Zagreb, 2006. Hoblaj, A., Metoda parabole kao sredstvo katehetske komunikacije, u: Crkva u svijetu, 40 (2005.) 4, 415-443.

Blažević, B., Pišković, K., Njihovo je kraljevstvo nebesko. Priručnik odgojiteljima u vjeri za rad s djecom predškolske dobi, Zagreb.


30


2.11. Dopunska literatura Hoblaj, A., Šimunović, M. (ur.), Pustite malene k meni. Nacionalni skup o vjerskom odgoju djece predškolske dobi u izvanobiteljskim uvjetima, Zbornik radova, NKU HBK, Zagreb, 1999. Coles R., La vita spirituale dei bambini, Roma, 2013.



31



1.1. Nositelj predmeta Izv. prof. dr. sc. Danijel Tolvajčić 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1.

1.2. Naziv predmeta Filozofija odgoja 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3





2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Cilj je predmeta da studenti dobiju opći povijesni i teorijski uvid u glavne autore, teme i interese filozofije odgoja


Položeni svi glavni filozofijski kolegiji iz preddiplomskog studija teološko-religijskih znanosti.



- poznavati i razumjeti osnovna znanja iz drugih društveno-humanističkih disciplina važnih za religijskopedagošku formaciju


Po završetku i uspješnom polaganju kolegija studenti će steći temeljna znanja iz filozofije odgoja, te će moći: - opisati i sažeto prenijeti osnovne sadržaje kolegija - poznavati temeljno filozofijsko-odgojno pojmovlje - samostalno kritički tumačiti temeljne (klasične i suvremene) tekstove iz filozofije odgoja - usvojiti i kritički evaluirati suvremene filozofijsko-odgojne teorije filozofijsko-odgojne spoznaje primijeniti u religijsko-

pedagoškoj, katehetskoj i pastoralnoj odgojno-obrazovnoj teoriji i praksi.


1. Uvod u kolegij –predstavljanje izvedbenog plana, literature i studentskih obveza (2 sata) 2. Pokušaj određenja filozofije odgoja, njezinih ciljeva i metode (2 sata) 3. Filozofija odgoja u odnosu prema filozofiji (osobito filozofskoj antropologiji i etici) i odgojnim znanostima (osobito pedagogiji) (2 sata) 4.Temeljni pojmovi filozofije odgoja I. (2 sata) 5.Temeljni pojmovi filozofije odgoja II. (2 sata) 6.Pregled temeljnih povijesnih filozofijsko-odgojnih mjesta I.: Predsokratovci i Sokrat (2 sata) 7. Pregled temeljnih povijesnih filozofijsko-odgojnih mjesta II.: Platon + 1. kolokvij (2 sata) 8.Pregled temeljnih povijesnih filozofijsko-odgojnih mjesta III.: Aristotel (2 sata) 9. Pregled temeljnih povijesnih filozofijsko-odgojnih mjesta IV.: kršćanska kasna antika i srednjovjekovlje (2 sata) 10. Pregled temeljnih povijesnih filozofijsko-odgojnih mjesta V.: Rousseau i Kant (2 sata) 11.Suvremene filozofijsko-odgojne teorije I. (2 sata) 12.Suvremene filozofijsko-odgojne teorije II. (2 sata) 13. Suvremene filozofijsko-odgojne teorije III. (2 sata)


32


14.Filozofija odgoja i religija: mogućnosti susreta i problemi (2 sata) 15. Zaključni osvrt i II. kolokvij (2 sata)



X samostalni zadaci X multimedija i mreža


2.7. Komentari:








3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Platon, Država, Zagreb, 2009.(mjesta relevantna za filozofiju odgoja)

Aristotel, Politika, Zagreb, 1988. (mjesta relevantna za filozofiju odgoja)

Milan Polić, K filozofiji odgoja, Zagreb, 1993

2.11. Dopunska literatura Josip Marinković, Ogledi iz filozofije odgoja, Zagreb, 1987. Pavao Vuk Pavlović, Ličnost i odgoj, Zagreb, 1932.



33




1.2. Naziv predmeta Metodičke vježbe za vjeronauk u osnovnoj školi 1.7. Broj bodova po ECTS sustavu 4 ECTS

1.3. Suradnici Sveučilišni mentori 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 30V+15S




2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studente za samostalno i kreativno planiranje, izvođenje i vrednovanje vjeronaučne nastave u nižim i višim razredima osnovne škole.


Poznavati osnovnu religijskopedagošku terminologiju. Poznavati obilježja razvojne dobi djece i predadolescenata. Poznavati osnovne didaktičke varijable. Motiviranost za rad u odgojno-obrazovnoj ustanovi. Razvijene osnovne komunikacijske vještine potrebne za rad u odgojno-obrazovnoj ustanovi.


-uspješno primijeniti sve kurikulumske sastavnice u planiranju, izvođenje i vrednovanju vjeronaučne nastave u osnovnim školama - predstaviti i kritički vrednovati temeljne zadaće i izazove vjerskog odgoja i obrazovanja u okviru odgojno-obrazovnog sustava u europskom kontekstu te osobito u Republici Hrvatskoj


Studenti će biti u stanju: - kritički i argumentirano prosuđivati nastavne planove i programe za vjeronauk te vjeronaučne udžbenike za osnovnu školu - kritički i argumentirano prosuđivati hospitacijske sate - primijeniti temeljne didaktičke varijable u pripremi nastavne jedinice te u izvedbi nastavnoga sata - argumentirano obrazložiti izbor sadržaja, metodičkih postupaka, medija i oblika rada za određenu skupinu učenika - usvojiti i u izvođenju oglednih sati primijeniti osnovne komunikacijske vještine važne za odgojno-obrazovno djelovanje - raditi u timu u postupku pripreme i predstavljanja seminarskih zadataka


- Planiranje i izvođenje vjeronaučne nastave (ciljevi, sadržaji, metodički pristupi, mediji, vrjednovanje vjeronaučne nastave). (12 sati) - Analiza planova i programa školskog vjeronauka te analiza vjeronaučnih udžbenika i druge literature za školski vjeronauk djece i predadolescenata. (5 sati) - Hospitacije u višim i nižim razredima osnovne škole te izradba pisanog izvješća s hospitacija. (15 sati) - Izradba pripremâ za održavanje vjeronaučnih oglednih sati, održavanje oglednih sati u višim i nižim razredima osnovne škole. (10 sati) - Kritički osvrt na vlastiti ogledni sat. (3 sata)


predavanja x seminari i radionice x vježbe


x terenska nastava



2.7. Komentari:



34



Pohađanje nastave DA Projekt DA Pismeni ispit NE

Eksperimentalni rad NE Istraživanje DA Usmeni ispit NE


Kolokvij NE Seminarski rad DA Praksa u školi: hospitacije, održavanje oglednih sati

DA

Projekt Praktični rad DA Broj bodova po ECTS sustavu (ukupno)

4


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Nastavni plan i progam vjeronauka u osnovnoj školi.

Svi vjeronaučni udžbenici za osnovnu školu.

Priručnici za vjeronaučnu nastavu za osnovu školu.

Nacionalni okvirni kurikulum.




35



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Tomislav Kovač 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 2.god.

1.2. Naziv predmeta Međureligijski i međukulturalni dijalog 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 4 ECTS



1.5. Status predmeta X obvezni izborni 1.10. Razina primjene e-učenja (1., 2., 3. razina), postotak izvođenja


2. OPIS PREDMETA


Upoznati studente s povijesnim razvojem međureligijskih odnosa i današnjim gibanjima na području međureligijskog i međukulturalnog dijaloga u svijetu i na našim prostorima. Istaknuti civilizacijske, društveno-političke, filozofsko-etičke i teološke izazove međureligijskog i međukulturalnog dijaloga. Upoznati studente sa stavom i inicijativama Katoličke crkve na području međureligijskog i međukulturalnog dijaloga.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i / ili ulazne kompetencije potrebne za predmet Poznavati osnovu filozofsku i teološku terminologiju. Motivacija za religijsku problematiku.


-poznavati i valorizirati ljusku religioznost i religijske fenomene u suvremenom društvu - obrazložiti i vrednovati važnost aktivnosti koje su povezane sa zadacima evangelizacije u Crkvi i u suvremenom društvu - razlučivati te vrednovati one aktivnosti u društvu koje su usmjerene promicanju cjelovitoga ljudskog razvoja i solidarnog humanizma - moći analizirati i objasniti mjesto i ulogu religije u sekularnom drutšvu i suvremenom globaliziranom svijetu - biti sposobljen za konstruktivno djelovanje na području ekumenskog, međureligijskog i međukulturalnog dijaloga i suradnje u svrhu promicanja nenasilja, mira i suživota u hrvatskom, širem regionalnom i globalnom kontekstu


Studenti će biti u stanju: 1. prepoznati i vrjednovati antropološke, filozofsko-etičke i teološke temelje dijaloga 2. razumjeti osnovna načela međureligijskih i međukulturalnih odnosa te o njima argumentirano govoriti kako u okviru školskih i župskih

vjeronaučnih programima, tako i u društvenim i kulturnim inicijativama 3. razumjeti i analizirati različite mentalitete i senzibilitete koji uvjetuju i oblikuju međureligijske i međukulturalne odnose i dijalog 4. izložiti stav Katoličke crkve prema religijama, međureligijskom i međukulturalnom dijalogu 5. uspostaviti komunikaciju s pripadnicima drugih religijskih tradicija.


1. Uvodno predavanje (1) 2. Objašnjenje pojmova: religija, kultura, civilizacija, dijalog, tolerancija (4 sata) 3. Antropološki, filozofsko-etički i biblijsko-teološki temelji dijaloga (6 sati) 4. Odnos Crkve prema drugim religijama i kulturama: povijesni pregled (5 sati) Kolokvij (1 sat) 5. Međureligijski i međukulturalni dijalog u (post)koncilskim dokumentima i izjavama crkvenog učiteljstva (6 sati) 6. Inicijative na području međureligijskog i međukulturalnog dijaloga (2 sata) 7. Ciljevi i izazovi međureligijskog i međukulturalnog dijaloga (2 sata) 8. Međureligijski i međukulturalni dijalog u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini (3 sata).

2.6. Vrste izvođenja nastave: X predavanja X samostalni zadaci 2.7. Komentari:


36


seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava

X multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)

2.8. Obveze studenata Redoviti dolazak na predavanja i sudjelovanje u raspravama. Pisanje kraćeg eseja na temu međureligijskog ili međukulturalnog dijaloga. Kolokvij i završni usmeni ili pismeni ispit.







4


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Deklaracija Nostra aetate o odnosu Crkve prema nekršćanskim religijama (28.X.1965.), u: DRUGI VATIKANSKI KONCIL, Dokumenti, Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 72008.

10

GIRA, Denis, S onu strane tolerancije: susret religija, Zagreb, AGM, 2008. 10

KONGREGACIJA ZA KATOLIČKI ODGOJ, Odgajati za međukulturalni dijalog u Katoličkoj školi. Živjeti zajedno za civilizaciju ljubavi, Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 2016.

5

PAPINSKO VIJEĆE ZA MEĐURELIGIJSKI DIJALOG – ZBOR ZA EVANGELIZACIJU NARODA / ARINZE, Francis – TOMKO, Josef, Dijalog i navještaj. Razmišljanja i upute o međuvjerskom dijalogu i o naviještanju Isusa Krista (19.V.1991.), Sarajevo, Misijska centrala, 1992.

3

ZOVKIĆ, Mato, Mogućnost ekumenizma i religijskog dijaloga u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini, u: Bogoslovska smotra, 70 (2000.) 3-4, 635-655.

10 Hrčak


a) Crkveni dokumenti BORRMANS, Maurice – SEKRETARIJAT ZA NEKRŠĆANE, Smjernice za dijalog između kršćana i muslimana, Zagreb, Nadbiskupski duhovni stol / Glas Koncila, 1984. IVAN PAVAO II., Redemptoris missio. Enciklika o trajnoj vrijednosti misijske naredbe (7. XII. 1990.), Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 1991., br. 55-57. PAVAO VI., Ecclesiam suam. Enciklika o putovima kojima Katolička crkva treba da izvršuje u naše doba svoju zadaću (6. VIII. 1964.), Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 1979. SEKRETARIJAT ZA NEKRŠĆANE, Prema susretu religija. Sugestije za dijalog, Zagreb, Hrvatsko književno društvo sv. Ćirila i Metoda, 1968. TAJNIŠTVO ZA NEKRŠĆANE, Stav Crkve prema sljedbenicima drugih religija, Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 1985. b) Knjige i članci BASSET, Jean-Claude, Le dialogue interreligieux. Histoire et avenir, Paris, Editions du Cerf, 1996. BIŽACA, Nikola, Ogledi iz teologije religija, Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 2008., osobito 13-31, 55-107.


37


BIŽACA, Nikola, Prema bratskom putovanju. Temelji i dijaloške perspektive teologije religija, Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 2013., 149-168. BLAŽEVIĆ, Josip (ur.), Zbornik radova Tjedna međureligijskog dijaloga povodom 25 godina duha Asiza, Zagreb, 21.-27. listopada 2011., Zagreb, Hrvatski areopag, 2012. BORRMANS, Maurice, Poslanje i dijalog, u: Crkva i misije, Sarajevo, Nacionalna uprava Papinskih misijskih djela Bosne i Hercegovine, 22009., 341-367. COMMUNAUTÉ DE SANT'EGIDIO, Assise: par les religions la paix est possible, Paris, Desclée de Brouwer, 2014. DOGAN, Nikola, Pristup religijskoj problematici na temelju saborskih smjernica i današnjega razvoja, u: Bogoslovska smotra, 75 (2005.) 3, 875-903. GRANNEC, Christophe – LANDRON, Olivier – TRIGEAUD, Sophie-Hélène, Le dialogue interculturel et interreligieux à l'heure de la mondialisation. Actes du colloque de l'Université catholique de l'Ouest-Angers, 3 et 4 avril 2014, Paris, Parole et silence, 2014. JOZIĆ, Branko – MIHALJEVIĆ, Vine – TADIĆ, Stipe, Od (ne)tolerancije do dijaloga i zajedništva, u: Društvena istraživanja:, 14 (2005.) 77, 545-565. MARINOVIĆ BOBINAC, Ankica – MARINOVIĆ JEROLIMOV, Dinka, Vjerske zajednice u Hrvatskoj. Kratka povijest, vjerovanje, obredi, hijerarhija, organizacija, članstvo, tradicija, običaji i blagdani, Zagreb, Udruga za vjersku slobodu – Prometej, 2008. MIŠIĆ, Anto, Međureligijski dijalog – prinos općoj kulturi dijaloga, u: Obnovljeni život, 57 (2002.) 4, 455-467. VUKOJA, Nikola, Duh Asiza: proročka gesta pape Ivana Pavla II., u: SABOTIĆ, Ines – TANJIĆ, Željko – ČRPIĆ, Gordan, Ivan Pavao II.: Poslanje i djelovanje, Zagreb, Glas Koncila, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije, 2007., 85-118. ZOVKIĆ, Mato, Međureligijski dijalog iz katoličke perspektive u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, Vrhbosanska katolička teologija, 1998. ZOVKIĆ, Mato, Pozitivna recipročnost u međureligijskim odnosima, Sarajevo, HKD Napredak, 2015.



38



1.1. Nositelj predmeta Izv. prof. dr. sc. Danijel Tolvajčić 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 2.

1.2. Naziv predmeta Psihologija religije 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 4

1.3. Suradnici dr. sc. Sanda Smoljo-Dobrovoljski 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 30P




2. OPIS PREDMETA


Kolegij je introduktivnog karaktera, te ima za cilj upoznati polaznike sa terminologijom, glavnim temama i interpretacijama psihologije u odnosu na religiozni fenomen. Predavanja obuhvaćaju predstavljanje i kritičko preispitivanje tekstova (u obliku rasprava) glede religioznih fenomena kod različitih psiholoških smjerova. Prikazati kriteriološke smjernice za razvoj religioznog ponašanja i njegove zrelosti, posebno u vrijeme razvoja mlade osobe. Objasniti i pokazati primjenu spoznaja iz psihologije religije u drugim psihološkim disciplinama.


Poznavanje opće psihologije i psihološke terminologije. Uvjet za sudjelovanje u kolegiju je odslušani koji od uvoda u psihologiju. Budući da predmet obuhvaća široku tematiku, očekuje se od studenata da aktivno sudjeluju u kreiranju dijela predavanja, biranjem pojedinih tema od interesa i njihovim izlaganjem. Pasivno poznavanje engleskog jezika.


Kritički i objektivno vrednovati znanstvenu i stručnu literaturu iz područja religijskih znanosti te razviti vještine potrebne za provođenje samostalnog istraživanja i pronalazak znanstveno utemeljenih odgovora na pitanja iz pojedinog studijskog područja. Poznavati i dublje razumjeti ljudsku religioznost i religijske fenomene u suvremenom društvu. Biti osposobljen za razlučivanje te konkretno promicanje onih aktivnosti u društvu koje su usmjerene promicanju cjelovitoga ljudskog razvoja i solidarnog humanizma. Poznavati i razumjeti osnovna znanja iz drugih društveno-humanističkih disciplina važnih za religijskopedagošku formaciju.


1.Opisati i kritički vrednovati doprinose pojedinih autora u području psihologije religije. 2. Prikazati i usporediti pojedine teorije i njihovo objašnjenje fenomena religioznosti. 3. Objasniti i povezati razvojne psihičke procese i njihov utjecaj na religiozno ponašanje. 4. Opisati, prosuditi i primijeniti kriterije zrele religioznosti sa stajališta psihologije. 5. Prikazati i razlikovati fenomen religioznog ponašanja u različitim razvojnim fazama. 6. Opisati i vrednovati izričaje religioznog iskustva. 7. Protumačiti i procijeniti primjenu psihologije religije u različitim područjima, osobito u mentalnom zdravlju. 8. Protumačiti i vrednovati ulogu religije u razvoju pojedinca i društva.


1. Uvod u psihologiju religije (2 sata) 2. Freudova interpretacija religije i kasniji razvoji (2 sata) 3. Jungovo shvaćanje religije (2 sata) 4. W. James i pragmatički pristup (2 sata) 6. G. Allport: intrinzična i ekstrinzična religioznost (2 sata) 7. A. Maslow: Humanističko – fenomenološka duhovnost i peak experience (2 sata) 8. V. Frankl: Logoterapija i uloga religioznog u smislenom ostvarenju života (2 sata) 9. Oproštenje i krivnja (2 sata) 10. Religiozno iskustvo u evolutivnim fazama (2 sata) 11. Obraćenje i duhovna preobrazba (2 sata) 12. Mistična i duhovna iskustva (2 sata)


39


13. Religija i suočavanje s nevoljama (2 sata) 14. Religija i zdravlje (2 sata) 15. Novi religiozni pokreti i čovjekove psihološke potrebe (1 sat) 16. Fenomen religioznosti u digitalno doba (1 sat)


X predavanja seminari i radionice

X vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava


laboratorij X mentorski rad

(ostalo upisati)

2.7. Komentari:








4


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Š. Š. Ćorić, Psihologija religioznosti, Jastrebarsko 2003.

R. F. Paloutzian i C. L. Park, Handbook of the Psychology of Religion and Spirituality, New York 22013.

R. W. Hood, P. C. Hill, B. Spilka, The Psychology of Religion. An Empirical Approach, New York 42009.

M. Pranjić, Psihologija religioznog ponašanja. Propedeutika, povijest, klasici, Zagreb 2000

S. Freud, Totem i tabu, Zagreb 2000.

C. G. Jung, Psihologija i alkemija, Zagreb 1984.; O religiji i kršćanstvu, Đakovo 1996.

E. Fromm, Dogma o Kristu..., Zagreb1984.

W. James, Raznolikosti religioznog iskustva, Zagreb 1990.

V. E. Frankl, Bog kojega nismo svjesni, Zagreb 2001.

H. Zahrnt, Potječe li Bog od čovjeka, Zagreb 1980.


M. Szentmartoni, Važnost oca za zdravi duhovni život, u: Obnovljeni život 54 (1999) 2, 223-238. M. Nikić (ur.), Novi religiozni pokreti, Zagreb 1997; M. M. Grakalić, Duhovnosti novog doba, Zagreb 1994. M. Nikić, Slika boga u novim religioznim pokretima, Zagreb 2002. P. C. Vitz, Psihologija kao religija, Split 2003. Š. Š. Ćorić, Zdrava i nezdrava religioznost, Mostar-Zagreb 2006.



40



1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Blaženka (s. Valentina) Mandarić 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 2.

1.2. Naziv predmeta Didaktika nastave vjeronauka u srednjoj školi 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 4

1.3. Suradnici

1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 30 P + 10 S + 5 e-učenje




2. OPIS PREDMETA


Upoznati studente s psihološkim, sociološkim, pedagoškim i religioznim obilježjima adolescenta (srednjoškolaca). Osposobiti studente za kritičko reflektiranje društvenog i kulturnog ambijenta u kojem odrastaju adolescenti te uočiti utjecaj društvenih fenomena na ponašanje, životni stil i religioznost adolescenata. Osposobiti studente za samostalno i kreativno planiranje i izvođenje vjeronaučne nastave u srednjoj školi.


Poznavati adolescente s psihološkog i psihologijskog aspekta. Poznavati temeljne filozofsko-teološke, religijsko-pedagoške i didaktičko-metodičke pojmove. Zainteresiranost za poznavanje i poučavanje srednjoškolske populacije.


- Kritički procijeniti povezanosti između teološko-religijske teorije te crkvene, religijske i društvene prakse - Primijeniti učinkovitu komunikaciju s pojedincima i grupama - Poznavati i razumjeti osnovna znanja iz drugih društvene-humanističkih disciplina važnih za religijskopedagošku formaciju - Primjereno i kreativno primijeniti sve kurikulske sastavnice u planiranju i izvođenju vjeronaučne nastave u osnovnim i srednjim školama


analizirati i identificirati temeljna obilježja suvremenog društva u kojem odrastaju srednjoškolci.

uočiti utjecaj važnih socijalizacijskih čimbenika u izgradnji identiteta adolescenata.

analizirati suvremena europska, svjetska i domaća sociološka istraživanja koja se bave odgojem i obrazovanjem adolescenata, s osobitim naglaskom na religiozni odgoj.

naučiti timski raditi u planiranju i realiziranju seminarskih zadataka.

usvojite kompetencije za uspješno animiranje i vođenje adolescenata.

usvojiti temeljne kompetencije za vođenje razreda u srednjoj školi.

integrirati temeljne didaktičko-metodičke varijable u izradi vjeronaučne nastavne jedinice za srednju školu.

usvojite temeljne nastavničke kompetencije za rad u srednjoj školi.


1. Razvoj i poimanje adolescencije od samih početaka do danas. Kako se adolescencija izdvojila kao zasebno životno razdoblje? Suvremena teorijska promišljanja o adolescenciji. (4 sata) 2. Izgradnja identiteta (teorijska stajališta) kao temeljne razvojne zadaće adolescencije. (2 sata) 3. Temeljni čimbenici u socijalizaciji adolescenata (2 sata) 4. Uloga i značenje medija u izgradnji identiteta adolescenta. Korelacija delikventnog ponašanja adolescenata i medija. virtualni identitet. On-line ovisnost adolescenata. (2) 5. Religioznost adolescenata – analiza socio-religijskih istraživanja koja se bave religioznošću adolescenata. (4 sata) 6. Izrada izvedbenog plana i programa vjeronaučne nastave u srednjoj školi (3 sata)


41


7. Rizična ponašanja adolescenata i održavanje discipline u razredu. (2 sata) 8. Planiranje i izvođenje vjeronaučne nastave (ciljevi, sadržaji, metodički pristupi, mediji, vrjednovanje vjeronaučne nastave). (4 sata) 9. Hospitacije u srednjim školama te izradba pismenog izvješća s hospitacija. (10 sati) 10. Izradba pripremâ za održavanje vjeronaučnih oglednih sati, održavanje oglednih sati u srednjoj školi (3 sata) 11. Kritička analiza aktualnih pastoralno-katehetskih modela u radu s adolescentima (4 sata) 12. Studenti će individualno ili grupno izraditi i prezentirati seminarski rad na temu adolescenti (srednjoškolci). (5 sati)





2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redoviti dolazak na predavanja i sudjelovanje u raspravama. Izrada individualnih zadaća.







4


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Mandarić, V. B., Mladi – integrirani i(li) marginalizirani, Zagreb, 2009.

Mandarić, V., Hoblaj, A., Razum, R., Vjeronauk – izazov Crkvi i školi, Zagreb, 2011.

2.11. Dopunska literatura Blaženka Valentina Mandarić, Važnost odgoja u današnjem svijetu, Doprinos vjeronauka odgojnom djelovanju škole, Zagreb, 2015. Mandarić, V., Razum, R. (ur.), Identitet kao odgojno-obrazovna vrjednota. Zbornik radova s tribina Zajednički vidici, Zagreb, 2011. Gisela Trommsdorfe – Xinyin Chen, Values, Religion, and culture in Adolescent Development, Cambridge, 2015.



42



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Lucija Boljat 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1.

1.2. Naziv predmeta Pravno-pedagoški propisi 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3

1.3. Suradnici Mr. sc. Ivan Rak 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-

učenje) 26 predavanja + 2 vježbe + 2 pravne klinike


1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1., 2., 3. razina), postotak


2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studenta i uputiti ga u poznavanje i primjenu pravno-pedagoških propisa, crkvenog i državnog područja, nedjeljivih od službe vjeroučitelja u javnim osnovnim i srednjim školama te predškolskim ustanovama.


Poznavanje općeg i krajevnog kanonskog prava, ustavnih odredbi RH, općih ljudskih i vjerničkih prava, osnovnih odredbi međunarodnih Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske.


- Poznavati i razumjeti osnovna znanja iz drugih društvene-humanističkih disciplina važnih za religijskopedagošku formaciju - Primjereno i kreativno primijeniti sve kurikulske sastavnice u planiranju i izvođenju vjeronaučne nastave u osnovnim i srednjim školama - prezentirati i kritički prosuditi školski odgojno-obrazovni sustav u Republici Hrvatskoj


Studenti će biti u stanju: - poznavati pravno-pedagoške propise neophodne za rad u javnim osnovnim i srednjim školama te predškolskim ustanovama, - primijeniti sadržaj pravno-pedagoških propisa u izvođenju nastave u javnim osnovnim i srednjim školama te predškolskim ustanovama, - razumjeti nakanu zakonodavca kad uređuje odnos između prava i pedagogije, - primiti stručne pravne obavijesti, promišljanja te pružiti potrebnu pravnu suradnju za odnos između Crkve i škole, - razumjeti pravnu materiju za polaganje stručnih ispita.


1. Uvod u sadržaj kolegija Pravno-pedagoški propisi. 2. Kanonski propisi i dokumenti o katehetskom poučavanju u školama svih vrsta. 3. Pravni vid nastave katoličkog vjeronauka u javnim osnovnim i srednjim školama. 4. Status vjeronauka kao školskog predmeta. 5. Odnosi između Crkve i školske vlasti glede vjeronauka u javnim školama. 6. Status vjeroučitelja u Crkvi i školi. 7. Suradnja Crkve i države u organizaciji nastave vjeronauka. 8. Komentar izabranih pitanja iz međunarodnog Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na području odgoja i kulture. 9. Komentar izabranih pitanja iz provedbenog Ugovora o katoličkom vjeronauku u javnim školama u RH. Zadatak za pravnu vježbu. 10. Pravna klinika: Odnos Crkve i države u organizaciji vjeronaučne nastave. 11. Uvod u prosvjetne propise i dokumente RH. 12. Odgojno-obrazovni sustav (pojedini naglasci): Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Zakon o strukovnom obrazovanju, Zakon o obrazovanju odraslih, Zakon o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina, Pravilnik o osnovnom umjetničkom školovanju. 13. Podrška odgojno-obrazovnom sustavu (pojedini naglasci): Uredba o ustroju ministarstva prosvjete, Zakon o prosvjetnoj inspekciji, Zakon o stručno-


43


pedagoškom nadzoru, Pravilnik o vanjskom vrednovanju školskih ustanova. 14. Osnovna i srednja škola (pojedini naglasci): Pravilnik o uvjetima za početak rada škole, Pravilnik o kalendaru rada škole, Pravilnik o vježbaonicama u osnovnoj školi, Pravilnik o vježbaonicama u srednjim školama, Protokol o postupanju škole u kriznim situacijama, Kućni red škole. 15. Nastava i posebni sadržaji (pojedini naglasci): Nastavni plan i program za osnovnu školu, Pravilnik o eksperimentalnim programima u OŠ, Pravilnik o nastavi u strukovnim školama, Zakon o udžbenicima za osnovnu i srednju školu, Pravilnik o obvezatnim udžbenicima i nastavnim sredstvima, Ugovor o katoličkom vjeronauku u javnim školama, Opasnosti kreacionizma u obrazovanju. 16. Pedagoški standardi (pojedini naglasci): Državni pedagoški standardi u OŠ, Državni pedagoški standard u SŠ, Pravilnik o broju učen ika u razrednom odjelu u OŠ, Udžbenički standard, Pravilnik o standardima za obrazovanje odraslih. 17. Prava i obveze zaposlenika (pojedini naglasci): Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama, Kolektivni ugovor za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama, Pravilnik o obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Pravilnik o normi rada nastavnika u srednjoškolskoj ustanovi, Pravilnik o normi rada u osnovnim umjetničkim školama. 18. Nastavnici (pojedini naglasci): Pravilnik o stručnoj spremi i pedagoškom obrazovanju prosvjetnih djelatnika u OŠ, Pravilnik o stručnoj spremi i pedagoškom obrazovanju nastavnika u SŠ, Pravilnik o polaganju stručnog ispita u osnovnom i srednjem školstvu, Pravilnik o napredovanju učitelja i nastavnika u osnovnom i srednjem školstvu, Pravilnik o izboru učitelja i nastavnika u osnovnom i srednjem školstvu, Pravilnik o izboru učitelja za hrvatsku nastavu u inozemstvu, Etički kodeks nastavnika: Sokratova prisega. 19.-20. Učenici (pojedini naglasci): Pravilnik o upisu djece u osnovnu školu, Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnim i srednjim školama, Pravilnik o mjeri od.- ob. tretmana produženog stručnog postupka, Pravilnik o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju darovitih učenika, Pravilnik o srednjoškolskom obrazovanju darovitih učenika, Pravilnik o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju, Pravilnik o srednjoškolskom obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju. 21. Ispiti (pojedini naglasci): Pravilnik o izradbi i obrani završnog rada, Pravilnik o polaganju državne mature, Pravilnik o polaganju majstorskog ispita te ispita o stručnoj osposobljenosti, Pravilnik o postupku i načinu polaganja pomoćničkog ispita, Pravilnik o polaganju predmetnih i razredbenih ispita u osnovnoj školi, Pravilnik o pedagoškoj dokumentaciji i evidenciji te javnim ispravama u školskim ustanovama. 22. Pravna klinika: Odnosi između nastavnika i učenika. 23. Uvod u opće propise i dokumente RH važne za rad u školi. 24. Ustav RH. Ljudska i vjernička prava. Zadatak za pravnu vježbu. 25. Borba protiv nasilja (pojedini naglasci): Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, Nacionalna strategija zaštite od nasilja u obitelji 2011. – 16., Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji, Protokol o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima. 26. Zaštita djece (učenika) (pojedini naglasci): Konvencija o djetetovim pravima, Obiteljski zakon, Zakon o pravobranitelju za djecu, Strategija prevencije poremećaja u ponašanju djece i mladih 2009. – 2012., Etički kodeks istraživanja s djecom. 27. Državna uprava i javne službe (pojedini naglasci): Zakon o sustavu državne uprave, Zakon o ustanovama s komentarom, Zakon o općem upravnom postupku, Uredba o uredskom poslovanju, Uredba o postupku nabave roba, radova i usluga male vrijednosti, Uredba o natpisnoj ploči i zaglavlju akta tijela, Uredba o nazivu radnih mjesta i posla u javnim službama, Zakon o plaćama u javnim službama, Temeljni kolektivni ugovor u javnim službama. 28. Rad i zapošljavanje (pojedini naglasci): Zakon o radu. 29. Kaznena odgovornost (pojedini naglasci): Kazneni zakon, Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela. 30. Utvrđivanje i vrednovanje rada studenata. Studentska evaluacija rada na predmetu.

2.6. Vrste izvođenja nastave: predavanja seminari i radionice


2.7. Komentari:


44




2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave, aktivni rad na nastavi, sudjelovanje u izradi vježbi i pravnih klinika.



Eksperimentalni rad NE Referat NE

Esej NE Seminarski rad NE

Kolokvij DA Praktični rad NE

Projekt NE Pismeni ispit DA Broj bodova po ECTS sustavu (ukupno)

3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Pravno-pedagoški priručnik (ur. B. Drandić), Zagreb, 2011. (izabrani dijelovi) 2

Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 136/14 – RUSRH, 152/14, 07/17.

https://narodne-

novine.nn.hr; https://propisi.hr

2.11. Dopunska literatura Zakonik kanonskoga prava s izvorima, Zagreb, 1996. (izabrani dijelovi)

Ugovori između Svete Stolice i Republike Hrvatske (komentar N. Eterović), Zagreb, 2001. (izabrani dijelovi)



45



1.1. Nositelj predmeta Izv. prof. dr. sc. Ljubica Pribanić 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 2.

1.2. Naziv predmeta Djeca s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 4 ECTS

1.3. Suradnici prof.dr.sc. Zrinjka Stančić, prof.dr.sc. Tina Runjić, prof.dr.sc. Mirjana Lenček, prof.dr.sc. Ines Joković-Oreb, doc.dr.sc. Natalija Lisak, doc.dr.sc. Daniela Cvitković

1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 30P+15S




2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Kolegij će pomoći studentima u formiranju povoljnih stavova, utemeljenih na informacijama, prema učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama te prema procesima odgojno-obrazovne i socijalne integracije.



-primijeniti učinkovitu komunikaciju s pojedincima i grupama, osobito s pojedinicma koji imaju posebne odgojno-obrazovne protrebe primjereno i kreativno primijeniti sve kurikulske sastavnice u planiranju i izvođenju vjeronaučne nastve u osnovnim i srednjim školama.


Studenti će moći:

objasniti terminologiju i modele pristupa djeci s teškoćama u razvoju

prepoznati i objasniti osnovne bio-psiho-socijalne karakteristike djece s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

prepoznati potrebe djece i učenika

pružiti osnovnu podršku

primijeniti usvojena znanja u komunikaciji s djecom s teškoćama u razvoju i njihovim roditeljima.


1. i 2. tjedan – Uvod u kolegij: terminološka razgraničenja; Modeli pristupa osobama s invaliditetom 3. i 4. tjedan – Inkluzija, integracija, deinstitucionalizacija; Zakonska regulativa (pomoćnici u nastavi; stručni komunikacijski posrednici) 5., 6. i 7. tjedan – Odgoj i obrazovanje djece s intelektualnim teškoćama 8. i 9. tjedan – Djeca s poremećajem čitanja i pisanja u inkluzivnim uvjetima odgoja i obrazovanja 10. i 11. tjedan – Djeca s poremećajem pažnje i koncentracije; Hiperaktivno dijete u inkluzivnim uvjetima 12. i 13. tjedan – Učenici sa senzoričkim oštećenjima – komunikacijake potrebe i prilagodbe u inkluzivnim uvjetima 14. i 15. tjedan – Učenici s motoričkim teškoćama – potrebe i prilagodbe u inkluzivnim uvjetima



X mješovito e-učenje terenska nastava


2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i izlazak na pismeni ispit. Student ima obvezu napisati najmanje jednu domaću zadaću iz područja koje odabere.


46




Eksperimentalni rad DA NE Referat DA NE Domaća zadaća DA NE




4


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

1. Blaži, D., Vancaš, M., Znaor, M. (2003): Ne prepoznati – ne djelovati – kršiti prava (posebne jezične teškoće, disleksija, disgrafija, osvrt na sadašnje stanje). Odgoj, obrazovanje i pedagogija u razvitku hrvatskog društva: zbornik radova Sabora pedagoga Hrvatske, Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor.

2. Everatt, J.; Reid, G. (2009): Dyslexia: and overview of recent research. U: The Routledge Companion to Dyslexia. Ed: G. Reid. Routledge. Oxon, NY. 3-22.

3. Horvatić, J., Joković-Oreb, I., Pinjatela, R. (2009). Oštećenja središnjeg živčanog sustava. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja. Vol. 45, No.1. Zagreb: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

4. Joković-Turalija, I.(2004): Motorički poremećaji i kronične bolesti s posebnim osvrtom na cerebralnu paralizu, Vjesnik Đakovačke i Srijemske biskupije, 9, 631-639.

5. Kiš-Glavaš, L., Fulgosi-Masnjak, R. (2003): Do prihvaćanja zajedno - integracija djece s posebnim potrebama (priručnik za učitelje). Zagreb: Hrvatska udruga za stručnu pomoć djeci s posebnim potrebama - IDEM. (odabrana poglavlja) Pribanić, Lj. (2005): Učenik oštećena sluha u redovnoj osnovnoj školi. Napredak, 146, 4, 477-487

6. Ricijaš, N. (2009): Pripisivanje uzročnosti vlastitog delinkventnog ponašanja mladih. Doktorska disertacija. Sveučilište u Zagrebu. (odabrana poglavlja)

7. Stančić, V. (1991): Oštećenja vida : biopsihosocijalni aspekti. Zagreb: Školska knjiga. (odabrana poglavlja)

DA DA


1. Davis, R. D, Braun, E.M. (2001): Dar disleksije. Alineja: Zagreb. 2. Joković Oreb, I., Pinjatela, R. (2009). Rana intervencija u djetinjstvu. Plavi fokus , 34-39. 3. Ljubešić, M. (1997): Jezične teškoće školske djece: oblici, uzroci, posljedice, otklanjanje. Zagreb: Školske novine. 4. Radovančić, B. (1995): Osnove rehabilitacije slušanja i govora. Zagreb: Fakultet za defektologiju, Savez organizacija osoba oštećena sluha

Hrvatske 5. Sekušak-Galešev, S. (2005): Hiperaktivnost. Dijete i društvo, 7, 1, 40-59.



47



1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Blaženka (s. Valentina) Mandarić 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 2.

1.2. Naziv predmeta Vrjednovanje u nastavi vjeronauka 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 20P+5V+5e-učenje




2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studente za kvalitetno praćenje, vrjednovanje i ocjenjivanje učenika u odgojno-obrazovnom procesu, osobito u predmetu vjeronauka.


Poznavanje razvojne dinamike djece, predadolescenata i adolescenata, osobito s psihološko-pedagoškog aspekta. Poznavanje temeljnih metodičko-didaktičkih načela u nastavi (ishodi, metode, metodički pristupi, sustavi).


- Primijeniti učinkovitu komunikaciju s pojedincima i grupama - Poznavati i razumjeti osnovna znanja iz drugih društvene-humanističkih disciplina važnih za religijskopedagošku formaciju - Primjereno i kreativno primijeniti sve kurikulske sastavnice u planiranju i izvođenju vjeronaučne nastave u osnovnim i srednjim školama


1. Poznavati osnovnu terminologiju iz područja dokimologije; 2. Upoznati razvojni put vrjednovanja u nastavi. 3. Analizirati različite modele vrjednovanja (evaluacije) u Europi i Hrvatskoj. 4. Znati dobro definirati ishode učenja. 5. Upoznati različite metode i metodičke pristupe u procesu vrjednovanja. 6. Naučiti najpouzdanije modele praćenja i vrjednovanja odgojno-obrazovnih postignuća kod učenika, osobito iz predmeta vjeronauka. 7. Znati temeljna obilježja vrjednovanja u e-učenju. 8. Upoznati relevantnu literaturi iz područja dokimologije.


1. Temeljna terminologija (didaktika, metodika, kurikulum, evaluacija, vrjednovanje, ishodi…) (4 sata) 2. Dokimologija i temeljni pojmovi iz školske dokimologije. (3 sata) 3. Praćenje, provjeravanje, ocjenjivanje. (2 sata) 4. Povijesni razvoj evaluacije u nastavi. (2 sata) 5. Aktualni modeli vrjednovanja u Europi. (3 sata) 6. Načela ocjenjivanja u primarnom obrazovanju. (2 sata) 7. Kriteriji i standardi ocjenjivanja učenika u nastavi. (2 sata) 8. Postupci u mjerenju znanja. (2 sata) 9. Problemi subjektivnog ocjenjivanja u nastavi. (2 sata) 10. Najčešće pogreške nastavnika u procesu vrjednovanja u nastavi. (2 sata) 11. Izrada konkretnih modela za vrjednovanja učenika u nastavi. (6 sati)

2.6. Vrste izvođenja nastave: x predavanja

seminari i radionice x samostalni zadaci

multimedija i mreža

2.7. Komentari:


48


x vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava









3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Tomislav Grgin, Školsko ocjenjivanje znanja, 2001.

Sandra Kadum-Bošnjak, Dokimologija u primarnom obrazovanju, 2013.


Filip Jelavić, Didaktika, 2008. Mijo Cindrić – Dubravka Miljković – Vladimir Strugar, Didaktika i kurikulum, 2010. Roberto Trinchero, valutare l’appredimento nell’e-learning, 2006. Maja Ćukušić - Mario Jadrić, E-Učenje. Koncept i primjena, 2012.



49



1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Tonči Matulić 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 2.

1.2. Naziv predmeta Bioetički izazovi 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 4 ECTS

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) P35 + S10




2. OPIS PREDMETA


Upoznati bioetičku disciplinu: nastanak, razvoj, definicija, modeli i pristupi u svjetlu katoličke moralne teologije Upoznati bioetičke izazove na početku ljudskoga individualnog života i njihovo moralno vrednovanje u svjetlu katoličkoga moralnog nauka Upoznati bioetičke izazove na kraju ljudskoga individualnog života i njihovo moralno vrednovanje u svjetlu katoličkoga moralnog nauka Upoznati bioetičke izazove u kliničkoj liječničkoj praksi i njihovo moralno vrednovanje u svjetlu katoličkoga moralnog nauka Upoznati glavne bioetičke izazove u farmakologiji, genetičkom inženjerstvu, agronomiji, veterinarstvu, ekologiji Upoznati glavne bioetičke izazove na polju biokibernetike, transhumanizma i nanotehnologije


Uvjeti: završen preddiplomski studij religijskih znanosti Kompetencije: poznavati osnovne datosti filozofske i teološke antropologije; poznavati osnovna načela i norme katoličkoga moralnog nauka; kritičko mišljenje o dominantnim društvenim stavovima


Kritički razraditi sintezu vjere i kulture u specifičnim okolnostima u kojima živi i djeluje mjesna Crkva Kritički procijeniti povezanosti između teološko-religijske teorije te crkvene, religijske i društvene prakse Biti sposoban za svjesno i aktivno sudjelovanje u zadacima evangelizacije u suvremenom društvu Primijeniti stečena znanja iz područja teologije i religijskih znanosti u različitim medijima i izdavaštvu s ciljem promicanja kršćanske kulture Biti osposobljen za učinkovitu komunikaciju s pojedincima i grupama Samostalno obraditi i predstaviti u obliku pisanoga rada temu iz područja modula uz primjenu literature i primjerene znanstvene metodologije


Poznavati suvremene bioetičke izazove Kritički vrednovati bioetičke izazove u svjetlu katoličke moralne teologije Poznavati i argumentirano iznositi dubinu, visinu, širinu i dužinu vrijednosti i svetosti ljudskoga života Poznavati i predstaviti osnovna moralna načela i norme prenošenja, promicanja i zaštite ljudskoga života od začeća do prirodne smrti Kritički vrednovati drugačije pristupe suvremenim bioetičkim izazovima Poznavati bogatstvo Evanđelja života u svjetlu kršćanskoga poziva u Kristu


Opći uvod u predmet (2 sata) Uzroci nastanka i povijesni razvoj bioetike (3 sata) Definicija, modeli i paradigme bioetike (4 sata) Uvod u bioetičke izazove (3 sata) Biokibernetika, transhumanizam, nanotehnologija (3 sata) Status ljudskoga embrija, namjerni pobačaj, reproduktivna medicina, prenatalna dijagnostika, eugenika (6 sati) Kloniranje i genetičko inženjerstvo (3 sata)


50


Biomedicinska istraživanja na ljudskim bićima (3 sata) Transplantacija i darivanje organa (2 sata) Palijativna medicina i hospicij (2 sata) Ljudsko umiranje i smrt, eutanazija i potpomognuto samoubojstvo (4 sati) Seminarske rasprave o pojedinim bioetičkim izazovima (10 sati)


X predavanja X seminari i radionice


X samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij

X mentorski rad (ostalo upisati)

2.7. Komentari:

Redovito čitati zadanu literaturu i aktivno sudjelovati u predviđenim seminarskim raspravama

2.8. Obveze studenata Pohađati nastavu. Čitati literaturu. Sudjelovati u seminarskim raspravama.







4 ECTS


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Aramini, Michele, Uvod u bioetiku, Zagreb, 2009. DA

Matulić, Tonči, Pobačaj. Drama savjesti, Zagreb, ²2018. DA

Matulić, Tonči, Vodič kroz bioetiku 2. Život u ljudskim rukama, Zagreb, ²2011. DA

Matulić, Tonči, Vodič kroz bioetiku 3. Medicinsko prevrednovanje etičkih granica, Zagreb, ²2011. DA

Matulić, Tonči, Bioetički izazovi kloniranja čovjeka, Zagreb, ²2011. DA

Pozaić, Valentin, Život dostojan života. Eutanazija u prosudbi medicinske etike, Zagreb, 1985. DA


Fuček, Ivan, Moralno-duhovni život. Svezak sedmi: Život – smrt, Split, 2008., Häring, Bernhard, Kristov Zakon – Slobodni u Kristu. Treći svezak, Zagreb, 1986. Matulić, Tonči, Bioetika, Zagreb, ³2012. Pozaić, Valentin (ur.), Pred licem smrti. Zbornik, Zagreb, 1990. Razni autori, Pristupi umiranju i smrti. Zbornik, Split, 1999.


Gaudium et spes, (1965.); Humanae Vitae (1968.); De abortu procurato (1974.); Persona humana (1975.); Iura et bona (1980.); Donum vitae (1987.); Evangelium vitae (1995.); Dignitas personae (2004.); Laudato sì (2015.).


51



1.1. Nositelj predmeta prof. dr. sc. Mario Cifrak 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 2.

1.2. Naziv predmeta Izabrane teme biblijske teologije NZ-a 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 4

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 45 predavanja




2. OPIS PREDMETA


Budući da oblik i sadržaj tvore cjelinu, literarna struktura je neposredni izraz teološkog oblikovanja, teologiji pojedinog spisa Novoga zavjeta pripada odlučujuće značenje za cjelokupno njegovo razumijevanje. Sintetičku pak viziju dobivamo na primjeru velikih novozavjetnih tema (kristologija, soteriologija, pneumatologija, ekleziologija, eshatologija). Studenti stječu kompetenciju razumijevanja novozavjetnih spisa kao teološke refleksije na povijesnu osobu Isusa Krista.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i / ili ulazne kompetencije potrebne za predmet Odslušana predavanja iz Uvoda i egzegeze Novoga zavjeta.


-osmišljavati i promicati sintezu vjere i kulture u specifičnim okolnostima u kojima živi i djeluje mjesna Crkva -obrazložiti mogućnost i važnost primjene stečenih znanja iz područja teologije i religijskih znanosti u različitim područjima društvenog, kulturnog, odgojno-obrazovnog i vjerskog djelovanja te u medijima i specijaliziranom izdavaštu, a u svhu promicanja kršćanske kulture


Studenti će biti u stanju

razumjeti pojedini novozavjetni spis

razlikovati novozavjetne teološke koncepte

prezentirati pojedine novozavjetne teme

upotrijebiti egzegetsko-teološke rezultate u katehezi


1. Kristološki okvir – vjeroispovjedna formula 1 Kor 15,3sl. – 3 sata 2. Pashalni misterij. Novi savez – 3 sata 3. Kristovo kraljevstvo. Uzdignuće Kristovo – 3 sata 4. Prispodobe – 3 sata 5. Čuda. Sinoptici i Ivan – 3 sata 6. Govor na gori. Blaženstva. Molitva – 3 sata 7. Poslanica Hebrejima – 3 sata 8. Nasljeduj Krista po Marku – 3 sata 9. Dvoznačnost oponašanja/nasljedovanja Krista – 3 sata 10. Galaćani – 3 sata 11. Pravednost – 3 sata 12. Pavlova ekleziologija (1 Kor, Kol, Ef) – 4 sata 13. 1 Solunjanima – 3 sata 14. Knjiga Otkrivenja – 3 sata


52


15. Zaključak – 2 sata




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata pohađanje nastave


Pohađanje nastave DA Istraživanje Usmeni ispit DA

Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)

Esej Seminarski rad (Ostalo upisati)

Kolokvij Praktični rad (Ostalo upisati)

Projekt Pismeni ispit DA Broj bodova po ECTS sustavu (ukupno)

4


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Cifrak, M., Početak evanđelja Isusa Krista, Zagreb 2009. da

Cifrak, M., Ta u vjeri hodimo, ne u gledanju, Zagreb 2013. da

Dugandžić, I., Biblijska teologija Novog zavjeta, Zagreb 2008. da

2.11. Dopunska literatura Cifrak, M., „‚Nova‘ pravednost ili pravednost u obilju više (Mt 5,20)!?“, Bogoslovska smotra 78 (2008) 109-125. Popović, A., Biblijske teme. Egzegetsko-teološka analiza odabranih tekstova Starog i novoga zavjeta s Dodatkom, Zagreb 2004. Vugdelija, M., (ur.), Govor na gori (Mt 5 – 7). Egzegetsko-teološka obrada, Split 2004.



53




1.2. Naziv predmeta Književni i religijski svijet 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3

1.3. Suradnici

1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 10 P + 5 V + 10 S + 5 e-učenje


1.5. Status predmeta x obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1., 2., 3. razina), postotak


2. OPIS PREDMETA


Osvijestiti ranije stečena znanja o trpljenju i patnji, o eshatonu, o božićnim, uskrsnim, biblijskim i marijanskim temama u umjetnosti riječi te spomenute sadržaje i znanja proširiti novom literaturom. Proširiti i produbiti znanje o suodnosu vjere, religije i umjetnosti riječi. Razvijati umijeće raspravljanja i umijeće vrjednovanja književnoumjetničkih tekstova o navedenim temama. Oblikovati metatekstove o definiranim/ odabranim temama.



- Poznavati i valorizirati ljudsku religioznost i religijske fenomene u suvremenom društvu - Obrazložiti mogućnost i važnost primjene stečenih znanja iz područja teologije i religijskih znanosti u različitim područjima

društvenog, kulturnog, odgojno-obrazovnog i vjerskog djelovanja te u medijima i specijaliziranom izdavaštvu, a u svhu promicanja kršćanske kulture

- Kritički vrednovati crkvena kulturna dobra u njihovoj kršćansko-umjetničkoj, kulturnoj i estetskoj dimenziji te vrednovati njihovu pastoralnu ulogu

- Razumjeti i primjereno vrednovati specifičnu prirodu crkvenih kulturnih dobara, tj. razumjeti i vrednovati njihovu kršćansko-umjetničku, estetsku, kulturnu, povijesnu i pastoralnu vrijednost


Produbljivati znanje o književnosti kao umjetnosti riječi, o književnoteorijskim i književnopovijesnim sadržajima. Obogaćivati znanje o suodnosu književnih i religijskih tema. Razumjeti odnos religije, vjere i književnosti Razvijati sklonost i kritičnost prema tekstovima kršćanskoga nadahnuća.


Uvod u predmet, literatura, lektira, studentske obveze. (1 sat) Vjera i umjetnost. (2 sata) Trpljenje i patnja u umjetnosti riječi. (3 sata) Čovjek pred vječnošću . (4 sata) Iskustvo i svjedočenje Boga (4 sata). Božić u književnosti (2 sata).Prvi kolokvij (2 sata) Korizmene i uskrsne teme u književnosti (2 sata). Biblijske teme u književnosti (4 sata). Marijansko pjesništvo. (2 sata) Sinteza spoznaja. (2 sata) Drugi kolokvij.(2 sata)



on line u cijelosti x mješovito e-učenje

terenska nastava


2.7. Komentari:


54









3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Brnčić, J.: Zrno gorušičino: hermeneutičko čitanje odabranih biblijskih perikopa, Rijeka, 2014.

Eliot, Th. S.: Ideja kršćanskoga društva, Split, 2005.

Grgat, M.: Književnost i duhovnost, Split, 2012.

Grgat, M.: Pjesnici i mistično, Sinj, 2012.


Jurica, N.: U sjeni transcendencije, Zagreb, 1987. Malešević, B.: Vjera i umjetnost, Zagreb, 2016. Slavić, D.: Biblija kao književnost, Zagreb, 2015. Šestak, I. (ur.): Religijske teme u književnosti, Zagreb, 2001. Šimundža, D.: Bog u djelima hrvatskih pisaca, Zagreb, 2004.



55




1.2. Naziv predmeta Metodičke vježbe za vjeronauk u srednjoj školi 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 4

1.3. Suradnici Sveučilišni mentori 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 15 S + 30 V



izvođenja predmeta on line (maksimalno 20%) 1.

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studente za kvalitetno, samostalno i kreativno planiranje i izvođenje vjeronaučne nastave u srednjoj školi (četverogodišnje i trogodišnje).


Poznavanje psiholoških, socioloških, pedagoških, religioznih i kulturoloških obilježja srednjoškolaca, s osobitim naglaskom na razvojnu psihološku dinamiku. Poznavanje temeljnih pedagoško-metodičko-didaktičkih načela. Razvijen senzibilitet i motiviranost za rad u školi.


-primjereno i kreativno primijeniti sve kurikulske sastavnice u planiranju i izvođenju vjeronaučne nastave u osnovnim i srednjim školama -predstaviti i kritički vrednovati temeljne zadaće i izazove vjerskog odgoja i obrazovanja u okviru odgojno-obrazovnog sustava u europskom kontekstu te osobito u Republici Hrvatskoj


usvojiti temeljne kompetencije za vođenje razreda u srednjoj školi

znati planirati, realizirati i primjenjivati didaktičko-metodička načela u izradi vjeronaučne nastave u srednjoj školi

naučiti didaktičko-metodičke sastavnice problemske nastave

usvojiti metode i metodičke pristupe u ostvarivanju kreativne vjeronaučne nastave


1. Kurikulum – temeljne varijable. (2 sata) 2. Programiranje nastave – temeljna didaktička načela. (2 sata) 3. Problemsko-istraživačka nastava. (3 sata) 4. Komunikacija u nastavi – komunikacijski nastavni oblici. (2 sata) 5. Društveni nastavni oblici – grupno učenje (prednosti i nedostaci). (2 sata) 6. Analiza planova i programa srednjoškolskog vjeronauka i analiza vjeronaučnih udžbenika za srednju školu. (3 sata) 7. Planiranje i izvođenje vjeronaučne nastave: ciljevi, sadržaji, metode, mediji, didaktička pomagala. (3 sata) 8. Vrjednovanje u vjeronaučnoj nastavi. (2 sata) 9. Izrada izvedbenog (operativnog) plana i programa za vjeronaučna nastavu u srednjoj školi. (2 sata) 10. Hospitacije u srednjoj školi i izrada pismenog izvješća s hospitacije. (12 sati) 11. Izrada vjeronaučna nastavne jedinice – ogledni sat – prezentiranje pred studentima. (8 sati) 12. Održavanje oglednog sata u srednjim školama. (2 sata) 13. Kritički osvrt na održane ogledne satove. (2 sata)

2.6. Vrste izvođenja nastave: predavanja x samostalni zadaci 2.7. Komentari:


56


x seminari i radionice x vježbe


x terenska nastava

multimedija i mreža laboratorij


2.8. Obveze studenata Redoviti dolazak na vježbe i sudjelovanje u raspravama. Izrada individualnih zadaća, njihovo prezentiranje pred drugim studentima i pod vodstvom sveučilišnih mentora održavanje oglednih satova u srednjoj školi.







4


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Plan i program za vjeronaučnu nastavu u srednjoj školi

Svi vjeronaučni udžbenici za srednju školu

2.11. Dopunska literatura Vjeronaučni udžbenici za srednju školu na različitim jezicima.



57



1.1. Nositelj predmeta izv. prof. dr. sc. Ana Thea Filipović 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi prva i druga

1.2. Naziv predmeta Empirijska istraživanja u religijskoj pedagogiji 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 30 Seminar


1.5. Status predmeta obvezni X izborni 1.10. Razina primjene e-učenja (1., 2., 3. razina), postotak

izvođenja predmeta on line (maksimalno 20%) 5%

2. OPIS PREDMETA


Upoznati studente/studentice s metodologijom empirijskog znanstvenog istraživanja Upoznati studente/studentice s provedenim i objavljenim empirijskim istraživanjima iz područja religijske pedagogije i katehetike Probuditi zanimanje studenata/studentica za pojedine istraživačke teme i vrste istraživanja Pomoći studentima/studenticama pri sastavljanju upitnika za vlastite oglede u empirijskom istraživanju Izraditi hodogram individualnog i zajedničkog rada u seminaru Moderirati i vrednovati izlaganja studenata/predstavljanje vlastitih oglednih istraživanja Usmjeriti studente pri izradi pisanih seminarskih radova Pročitati i ocijeniti seminarske radove

2.2. Uvjeti za upis predmeta i / ili ulazne kompetencije potrebne za predmet Preddiplomski studij


- samostalno istražiti religijskopedagoška i pedagoška pitanja iz raznolikih područja religijskopedagoške teorije i religijskopedagoške prakse te primjereno predstaviti rezultate istraživanja -samostalno obraditi i predstaviti u obliku pisanog rada temu iz područja modula uz primjenu literature i primjerene znanstvene metodologije


Navesti i obrazložiti prednosti i nedostatke kvantitativnih i kvalitativnih metoda empirijskog istraživanja Prezentirati faze provođenja emirijskog istraživanja Biti spososoban/sposobna pretraživati relevantnu literaturu za istraživačku temu Navesti aktualne teme empirijskih ispitivanja u području religijske pedagogije i katehetike Osmisliti vlastito istraživanje prema odabranoj metodologiji Biti u stanju predstaviti vlastito istraživanje pazeći na sadržaj i formu Primijeniti kriterije vrednovanja izlaganja kolega i kolegica Napisati izvješće empirijskog istraživanja prema pravilima metodologije znanstvenog rada


Metode empirijskog istraživanja (2). Izvori koji pružaju uvid u metode empirijskog istraživanja (2). Novija empirijska istraživanja iz područja religijske pedagogije i katehetike u različitim kontekstima (4). Metodologija empirijskog istraživanja u području praktičke teologije, osobito religijske pedagogije i katehetike (4). Ogledi studenata u samostalnom istraživanju (7). Izlaganja studenata i predstavljanje istraživanja, kritički osvrti, zapažanja i usmjerenja za izradu pisanih seminarskih radova (7). Analiza i evaluacija seminarskih radova (4).

2.6. Vrste izvođenja nastave: predavanja X samostalni zadaci 2.7. Komentari:


58


X seminari i radionice X vježbe


X multimedija i mreža laboratorij


2.8. Obveze studenata Aktivno sudjelovanje, istraživanje, iznošenje rezultata, vrednovanje, izrada seminarskog rada







3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Ana Thea Filipović, Odnos vjeroučiteljica i vjeroučitelja u Hrvatskoj prema razlikama u razredu i nastavi, u: Crkva u svijetu 51 (2016) 1, 7-34.

X hrcak.srce.hr

Valentina Blaženka Mandarić, Alojzije Hoblaj, Ružica Razum (ur.), Vjeronauk - izazov Crkvi i školi: Empirijsko istraživanje na području Zagrebačke nadbiskupije, Glas Koncila, Zagreb, 2011.

X

Vladimir Mužić, Uvod u metodologiju istraživanja odgoja i obrazovanja, Educa, Zagreb, 2004. X

Aleksandar Halmi, Strategije kvalitativnih istraživanja u primijenjenim društvenim znanostima, Naklada Slap, Jastrebarsko, 2005.

X

Milko Mejovšek, Uvod u metode znanstvenog istraživanja u društvenim i humanističkim znanostima, Naklada Slap, Jastrebarsko 22013.

X

Goran Milas, Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima, Naklada Slap, Jastrebarsko, 2005.

X

Aleksandar Halmi, Metodologija istraživanja u socijalnom radu, Alinea, Zagreb, 2001. X

2.11. Dopunska literatura Dietlind Fischer, Religionsunterricht erforschen: Beiträge zur empirischen Erkundung religionsunterrichtlicher Praxis, Waxmann, Münster, 2003.


Ana Thea Filipović, Stanko Rihtar, The Characteristics of Religious Education Teachers and Respecting Diversity in Religious Education in Croatia, u: Religious Education 112 (2017) 4, 366-380.


59



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Kata s. Amabilis Jurić 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1.-2.

1.2. Naziv predmeta Pedagogija priznavanja i uvažavanje različitosti u vjeronaučnoj nastavi

1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 30S


1.5. Status predmeta obvezni x izborni 1.10. Razina primjene e-učenja (1., 2., 3. razina), postotak


2. OPIS PREDMETA


Upoznati studente s aktualnim temama pedagogije priznavanja i uvažavanja različitosti u vjeronaučnoj nastavi Probuditi zanimanje za navedene teme i pomoći u odabiru teme kojom će se baviti u istraživačkom radu Uputiti studente u metodologiju znanstvenog rada Izraditi hodogram individualnog i zajedničkog rada u seminaru Osvrnuti se na izlaganja studenata i usmjeriti izradu pisanog seminarskog rada Pregledati i ocijeniti seminarske radove

2.2. Uvjeti za upis predmeta i / ili ulazne kompetencije potrebne za predmet Osnovna znanje iz područja socijalnog učenja


-samostalno istražiti religijskopedagoška i pedagoška pitanja iz raznolikih područja religijskopedagoške teorije i religijskopedagoške prakse te primjereno predstaviti rezultate istraživanja -samostalno obraditi i predstaviti u obliku pisanog rada temu iz područja modula uz primjenu literature i primjerene znanstvene metodologije - primijeniti učinkovitu komunikaciju s pojedincima i grupama


Studenti će biti u stanju: – poznavati i razumjeti aktualne teme i pitanja pedagogije priznavanja i uvažavanja različitosti – biti sposobni pretraživati relevantnu literaturu za temu koju istražuju – znati primijeniti adekvatnu metodologiju u izradbi pisanih radova – biti u stanju usmeno izložiti temu pazeći na sadržaj i formu – primijeniti kriterije vrednovanja tematskih izlaganja prema sadržaju i formi – poznavati i usvojiti konkretne oblike inkluzivnog učenja


1. Teorijska ishodišta pedagogije priznavanja i uvažavanja različitosti. (1) 2. Teološko utemeljenje pedagogije priznavanja i uvažavanja različitosti. (1) 3. Uvidi u literaturu na hrvatskom ili nekim od stranih jezika.(2) 4. Dimenzije uvažavanja različitosti u vjeronaučnoj nastavi.(2) 5. Komparativna analiza vjeronauka, etike, građanskog odgoja. (6) 6. Pregled izvora koji pružaju uvid u tematiku. (2) 7. Osnove metodologije znanstvenog istraživanja u području religijske pedagogije i katehetike. (2) 8. Tematska izlaganja i analiza, kritički osvrti, (8) 9. Zapažanja i usmjerenja za izradu pisanih seminarskih radova. (2)


60


10. Analiza i evaluacija seminarskih radova. (4)






2.7. Komentari:








3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Filipović A-T., Učiti živjeti zajedno. Dimenzije socijalnog učenja u pedagoškoj i teološkoj perspektivi, KS, Zagreb, 2017.

Filipović A-T., Odnos vjeroučiteljica i vjeroučitelja u Hrvatskoj prema razlikama u razredu i nastavi, u: Crkva u svijetu 51 (2016) 1, 7-34.

Delors J., Učenje – Blago u nama. Izvješće UNESCO-u Međunarodnog povjerenstva za razvoj obrazovanja za 21. stoljeće, Zagreb, 1998.

Pašalić-Kreso A., Geneza sazrijevanja ideje inkluzije ili inkluzija u funkciji smanjivanja neravnopravnosti u obrazovanju, u: Adila Pašalić-Kreso i dr (ur.), Inkluzija u školstvu Bosne i Hercegovine, TEPD – Teacher Education and Professional Development i Odsjek za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu, Sarajevo, 2003.

Hrvatić N., Interkulturalna pedagogija. Nove paradigme, u: Pedagogijska istraživanja 4 (2007.) 2, 251-254.

Boot T. i Mel A., Indeks inkluzivnosti – Promicanje učenja i sudjelovanja u školama, Zenica 2008.

Karamatić Brčić M., Svrha i cilj inkluzivnog obrazovanja, u: Acta Iadertina 8 (2011.), 39-47

2.11. Dopunska literatura Jäggle M., (Schul)Kultur Anerkennung im Spannungsfeld von Pluralität und Alterität, u: Henning Schluß, Susanne Tschida, Thomas Krobath, Michael Domsgen (ur.), Wir sind alle 'andere'. Schule und Religion in der Pluralität, Göttingen, 2015., 70-86.



61



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Denis Barić 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1. – 2.

1.2. Naziv predmeta Profesionalni identitet vjeroučitelja 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3 ECTS

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 30 S




2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studente za poznavanje odrednicâ identiteta vjeroučitelja te za pristup istraživanju i analiziranju profesionalnoga identiteta vjeroučitelja. Nadalje, studenti će se osposobiti i za kritičko prosuđivanje profesionalnoga identiteta vjeroučitelja s obzirom na status katoličkoga vjeronauka i promjene u odgojno-obrazovnoj paradigmi školskoga sustava u hrvatskome i europskome kontekstu.


Poznavanje osnovne terminologije vezane uz katolički vjeronauk (vjeronauk/religijsko obrazovanje, identitet, status, plan i program) kao i poznavanje osnova vezanih uz službu vjeroučitelja (temeljno obrazovanje vjeroučitelja, missio canonica, zapošljavanje, stručno usavršavanje).


-prezentirati i kritički prosuditi školski odgojno-obrazovni sustav u Republici Hrvatskoj -samostalno istražiti religijskopedagoška i pedagoška pitanja iz raznolikih područja religijskopedagoške teorije i religijskopedagoške prakse te primjereno predstaviti rezultate istraživanja -predstaviti i kritički vrednovati temeljne zadaće i izazove vjerskog odgoja i obrazovanja u okviru odgojno-obrazovnog sustava u europskom kontekstu te osobito u Republici Hrvatskoj


Studenti će moći

definirati i opisati temeljne pojmove: stručno usavršavanje, profesionalni razvoj, profesionalni identitet, razdoblja profesionalnoga napredovanja,

identificirati i povezati generičke i specijalističke kompetencije važne za razumijevanje koncepta profesionalnoga identiteta vjeroučitelja,

navesti i kritički vrjednovati promjene u odgojno-obrazovnoj paradigmi u hrvatskome i europskome kontekstu te njihov utjecaj na katolički vjeronauk i na profesionalni identitet vjeroučitelja,

ukazati na važnost minimalnih standarda profesionalnoga ponašanja vjeroučitelja u Crkvi i društvu.


Status quaestionis (1) Vrste identiteta (vjero)učitelja (2) Vanjski čimbenici profesionalnoga identiteta vjeroučitelja (okolina, ponašanje, kompetencije, poslanje) (2) Unutarnji čimbenici profesionalnoga identiteta vjeroučitelja (učenje, uključenost, suradnja) (2) Uloga pojedinih institucija u razvoju profesionalnoga identiteta vjeroučitelja (obitelj – Crkva – škola) (3) Elementi profesionalne kompetentnosti vjeroučitelja (1) Teološke kompetencije (2) Biblijske kompetencije (2) Jezične kompetencije (2)


62


Medijske kompetencije (2) Važnost i značenje interdisciplinarnosti u razvoju profesionalnoga identiteta vjeroučitelja (2) Cjeloživotno učenje (obrazovanje) (3) Podrška u profesionalnome razvoju (2) Stažiranje i stručni ispit – vrjednovanje vjeroučiteljskih izlaznih kompetencija (2) Neka otvorena pitanja vezana uz profesionalni identitet vjeroučitelja (2)




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje na satu, izrada samostalnih zadataka.







3 ECTS


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Valentina MANDARIĆ – Ružica RAZUM – Denis BARIĆ (ur.), Nastavničke kompetencije, Zbornik radova sa znanstvenoga simpozija Nastavničke kompetencije, Zagreb, 5. prosinca 2017., Zagreb, 2018.

X

Vlasta VIZEK VIDOVIĆ, Učitelji i njihovi mentori, Zagreb, 2011. X

Josip ŠIMUNOVIĆ, Vjeroučitelji i izazovi hrvatskog suvremenog društva i hrvatske suvremene škole, u: Crkva u svijetu, 47 (2012.) 1, 83 – 105.

X X

Denis BARIĆ, Obilježja identiteta vjeroučitelja u Zagrebačkoj nadbiskupiji, u: Bogoslovska smotra, 83 (2013.) 2, 215-234.

X X

Program polaganja stručnoga ispita za vjeroučitelje u osnovnoj i srednjoj školi, u: http://www.nku.hbk.hr/dokumenti/zakoni-i-pravilnici/63-programpolaganjastrucnogispita, 10. V. 2018.

X X


RAZNI AUTORI, Cjeloživotno obrazovanje, u: Lađa, 8 (2013.) 4. Fausto ARICI – Rosino GABBIADINI – Maria Teresa MOSCATO (ur.), La risorsa religione e i suoi dinamismi. Studi multidisciplinari in dialogo, Milano, 2014., 317-438.


http://www.nku.hbk.hr/dokumenti/zakoni-i-pravilnici/63-programpolaganjastrucnogispita


63



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Jasna Šego 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1.-2.

1.2. Naziv predmeta Jezik i religija 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3 ECTS

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) P-10, V-10, S–5, e–5


1.5. Status predmeta x izborni 1.10. Razina primjene e-učenja (1., 2., 3. razina), postotak

izvođenja predmeta on line (maksimalno 20%) 15 %

2. OPIS PREDMETA


Osvijestiti ranije stečeno znanje o jeziku. Usvajati znanje o religijskome jeziku kao filozofskom problemu. Usvajati znanje o odnosu jezika i religije. Usvajati znanja o kršćanskome nazivlju u hrvatskome standardnom jeziku kao i o nazivlju drugih religija i religijskih fenomena. Kritički vrjednovati fenomen purizma u jeziku. Raspravljati o pravopisnim prijeporima i o performativnoj snazi govora vjere.



- Poznavati i valorizirati ljudsku religioznost i religijske fenomene u suvremenom društvu - Obrazložiti mogućnost i važnost primjene stečenih znanja iz područja teologije i religijskih znanosti u različitim područjima društvenog, kulturnog,

odgojno-obrazovnog i vjerskog djelovanja te u medijima i specijaliziranom izdavaštvu, a u svhu promicanja kršćanske kulture - Kritički vrednovati crkvena kulturna dobra u njihovoj kršćansko-umjetničkoj, kulturnoj i estetskoj dimenziji te vrednovati njihovu pastoralnu ulogu - Razumjeti i primjereno vrednovati specifičnu prirodu crkvenih kulturnih dobara, tj. razumjeti i vrednovati njihovu kršćansko-umjetničku, estetsku,

kulturnu, povijesnu i pastoralnu vrijednost


Razumjeti odnos jezika i religije. Ovladati kršćanskim nazivljem hrvatskoga standardnog jezika i temeljnim nazivljem drugih religija. Razumjeti podrijetlo i povezanost problema naznačenih u sadržaju kolegija.


Uvod u predmet: sadržaj, metodologija, studentske obveze. Jedinstvo i različitost ljudskoga jezika. (2 sata) Religija, kultura, umjetnost i komunikacija. Religijski jezik kao filozofski problem. (2 sata) Standardni jezik i hrvatsko kršćansko nazivlje. (2 sata) Kršćansko katoličko nazivlje hrvatskoga standardnog jezika: a) biblijsko-liturgijsko, b) teološko. Kršćansko katoličko nazivlje hrvatskoga standardnog jezika: a) crkvenopovijesno, b) crkvenopravno; c) crkvenoumjetničko. Judaističko i islamsko nazivlje. Politeističko nazivlje: istočnoreligijsko i arhaičnore ligijsko nazivlje. (10 sati) Prvi kolokvij. (2 sata) Jezik medija. (2 sata) Problemi i dvojbe (sličnoznačnice, polisemija, terminološka preciznost, inačice, dublete, homonimija) (2 sata) .Purizam i čistunstvo u jeziku. (1 sat) Pravopisni prijepori. (1 sat) Performativna snaga govora vjere. (2 sata) Sažetak spoznaja. (2 sata) Drugi kolokvij. (2 sata)


predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje


2.7. Komentari:


64


terenska nastava








3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Kovačević, Marko: Hrvatsko religijsko nazivlje, Marulić, 39 (2006), br. 2 (str. 267 – 285), br. 3 (str. 525 – 544)

Mamić, Mile: Hrvatsko kršćansko nazivlje. Članci i rasprave, Split, 2004.

Šetka, fra Jeronim: Hrvatska kršćanska terminologija, Split, 1976.

2.11. Dopunska literatura Bratulić, Josip, Damjanović, Stjepan: Hrvatska pisana kultura, Križevci – Zagreb, 2005. (odabrana poglavlja) Comrie, Bernard i sur.; Atlas jezika, Varaždin, 2004. (str. 6 – 36)



65



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Iva Mršić Felbar 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1.-2.

1.2. Naziv predmeta Eshatološke teme u kulturi i umjetnosti 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3 ECTS




izvođenja predmeta on line (maksimalno 20%) x

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Na primjerima eshatoloških motiva i tema u kulturi i umjetnosti (srednjovjekovnih i renesansnih likovnih izričaja i medija filma unutar suvremene kulture) povezati teološki i kulturno-umjetnički izričaj. Uputiti studente u metodologiju znanstvenog rada i usmjeriti izradu seminarskih radova, te ih nakon studentskih izlaganja, pregledati i ocijeniti.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i / ili ulazne kompetencije potrebne za predmet Osnovna znanja iz sustavne teologije.


- Obrazložiti mogućnost i važnost primjene stečenih znanja iz područja teologije i religijskih znanosti u različitim područjima društvenog, kulturnog, odgojno-obrazovnog i vjerskog djelovanja te u medijima i specijaliziranom izdavaštvu, a u svrhu promicanja kršćanske kulture

- Kritički vrednovati crkvena kulturna dobra u njihovoj kršćansko-umjetničkoj, kulturnoj i estetskoj dimenziji te vrednovati njihovu pastoralnu ulogu - Razumjeti i primjereno vrednovati specifičnu prirodu crkvenih kulturnih dobara, tj. razumjeti i vrednovati njihovu kršćansko-umjetničku, estetsku,

kulturnu, povijesnu i pastoralnu vrijednost - Samostalno obraditi i predstaviti u obliku pisanoga rada temu iz područja modula uz primjenu literature i primjerene znanstvene metodologije


Uočiti i razumjeti vezu između teoloških sadržaja i njihovih kulturno-umjetničkih izričaja, argumentirano interpretirati i analizirati uz pomoć teološkog instrumentarija konkretne primjere iz područja umjetnosti i kulture, analizirati njihov suodnos i u tom smislu produbiti znanja iz područja eshatologije i umjetnosti. Produbiti spoznaje o kompleksnosti eshatološkog kao teološkog jezika i njegova prijevoda unutar kulturno-umjetničke baštine. Uputiti studente u metodologiju znanstvenog rada. Za vrijeme predstavljanja radova i tematiziranja istih, usvojiti osnovne komunikacijske vještine.


Uvod u kolegij: predstavljanje izvedbenog plana, upoznavanje studenata s obveznom i preporučenom literaturom i obvezama.

Uvod u pisanje znanstvenog rada: proces nastanka,metodologija, tehničke napomene (1 sat)

(Ne)razumljivost i specifičnosti eshatološkog kao teološkog govora (2 sata)

Od teološke riječi do teološke slike (1 sat)

Izlaganje studenata – 1. zadatak: enciklopedije, rječnici i leksikoni (1 sat)

Razumijevanje eshatoloških simbola u oblikovanju umjetničkih djela (1 sat)

Svete slike u kršćanstvu Zapada (1 sat)

Isus Krist kao slika Božja - slike Krista kroz povijest (3 sata)

Eksplikacija ili izlaganje teksta (2 sata)

Izlaganje studenata – 2. zadatak: izrada bibliografije (1 sat)

Izlaganje studenata – 3. zadatak: izrada sheme rada (1 sat)

Primjeri umjetničkih djela s eshatološkim temama i motivima:


66


1. razdoblje srednjega vijeka i renesanse (umjetnička vizija smrti, suda, pakla i raja – talijanski mozaik iz 12. st., sv. Maria Assunta, Torcello; Giottov i Michelangelov Posljednji sud) (4 sata)

2. primjeri klasika književnosti (Danteova Božanstvena komedija i dr.) (3 sata)

3. primjeri popularne kulture –medij filma (analiza Oscarom nagrađenog filma Okuribito) – analiza i kritički osvrt (4 sata)

Rad u grupama na zadanu temu (1 sat)

Izlaganja studenata i kritičko vrjednovanje (4 sata)




2.7. Komentari:



Pohađanje nastave DA Istraživanje NE Usmeni ispit NE

Eksperimentalni rad NE Referat DA (Ostalo upisati)

Esej NE Seminarski rad DA (Ostalo upisati)

Kolokvij NE Praktični rad NE (Ostalo upisati)


3 ECTS


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Marija PEHAR, Otajstvo Trojedinoga Boga u slikovnome izričaju, Zagreb, 2016., str. 57-73. DA

Adalbert REBIĆ, Teološko-umjetnički uvid u sliku Isusa Krista od njenih početaka do danas, u: Bogoslovska smotra 74 (2005.) 4, 1079-1134.

hrcak.srce.hr

2.11. Dopunska literatura Renzo LAVATORI, Gospodin će doći u slavi. Eshatologija u svjetlu drugog vatikanskog koncila, Zagreb, 2011.



67




1.2. Naziv predmeta Stvaralačko pisanje 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3 ECTS

1.3. Suradnici Dr. sc. Nada Babić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) P-10, V-10, S–, e–5


1.5. Status predmeta izborni 1.10. Razina primjene e-učenja (1., 2., 3. razina), postotak


2. OPIS PREDMETA


Osvijestiti ranije stečena znanja, vještine i sposobnosti pismenoga izražavanja i opća načela pisanja. Primjenjivati nove strategije i načine stvaranja i oblikovanja teksta. Prepoznati i proizvoditi jednostavne i složenije tekstne oblike. Služiti se primarnim i sekundarnim strategijama pisanja.



Proširivanje i obogaćivanje znanja o načinima pisanja,osobito stvaralačkoga pisanja. Osposobiti se za proizvođenje stvaralačkih tekstova kršćanskoga nadahnuća. Definirati i primijeniti odrednice za vrjednovanje stvaralačkoga pisanja. Objasniti i usporediti funkcionalno pisanje od stvaralačkoga pisanja. Senzibilizirati se za književno-umjetničke tekstove kršćanskoga nadahnuća.

- Samostalno obraditi i predstaviti u obliku pisanoga rada temu iz područja modula uz primjenu literature i primjerene znanstvene metodologije

- Obrazložiti mogućnost i važnost primjene stečenih znanja iz područja teologije i religijskih znanosti u različitim područjima društvenog, kulturnog, odgojno-obrazovnog i vjerskog djelovanja te u medijima i specijaliziranom izdavaštvu, a u svrhu promicanja kršćanske kulture


Studenti bi trebali: razumjeti tijek nastajanja pisanoga teksta razlikovati stvaralačko pisanje od funkcionalnoga pisanja ovladati nekim strategijama i vještinama stvaralačkoga pisanja kritički procjenjivati i vrjednovati svoje tekstove i tekstove drugih razvijati sklonost prema književnoumjetničkim tekstovima, osobito onima kršćanskoga nadahnuća.


Uvod u kolegij, literatura, lektira, studentske obveze (1); Nulla dies sine linea: odnos čitanja i pisanja; odnos čitanja i znanja; odnos znanja i pisanja (3); Oblikovanje govora i oblikovanje priče (2); Opis i opisivanje: subjektivni, objektivni, stručni (2); Vježbe opisivanja: opis, prikaz, osvrt, sažetak (2); Vježbe pisanja: životopis, molba, čestitka, zahvala Doživljaj i događaj, lirika i epika – bitne značajke roda (2); Prvi kolokvij (2); Komentar i raščlamba predložaka - lirskih i epskih(2); Predavanje – kao stručni tekst (Akademsko pismo) (2); Anegdota, kratka priča, vic; crtica (2); Osobni zapisi: prozni, poetska proza, poetski (stilska sredstva) (2); Pisanje eseja(2); Molitveni tekstovi: zahvalnice, molitve, prošnje (2);Drugi kolokvij (2)



2.7. Komentari:


68












3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Bagić, K. (2012) Rječnik stilskih figura. Zagreb: Školska knjiga.

Jurica, N., Petrač, B. (1987) U sjeni transcendencije. Hrvatsko pjesništvo od Matoša do danas. Zagreb: Kršćanska sadašnjost.

međumrežje

Nikčević-Milković, A. (2016) Psihologija pisanja. u: Napredak, časopis za pedagogijsku teoriju i praksu.157 (1-2): 125 – 144. Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor i Filozofski fakultet u Splitu.

međumrežje

Šego, J., Popovački, I. (2009) Božićna nadahnuća. Zagreb: Glas Koncila.

2.11. Dopunska literatura Brkić, J. (2008) Molitvenik hrvatskih pjesnika. Zagreb: Altagama. Novaković, J. (2007) Radionica pisanja fikcije. Zagreb: Algoritam. Doubtfire, D. (1991) Kreativno pisanje. Zagreb: Kosinj.



69



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Ivan Dodlek 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1. ili 2.

1.2. Naziv predmeta Osnove savjetovanja i vođenja grupe 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3

1.3. Suradnici Karlo Šimek, mag. theol., mag. psych. 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 30S




2. OPIS PREDMETA


Prvi dio seminara ima za cilj uvesti studente u problematiku savjetovanja, prikazati trofazni model savjetovanja te zahtjeve i zadatke koje svaka faza traži od savjetovatelja. Seminar želi upoznati studente sa sistemskom perspektivom sagledavanja problema i različitim pristupima koje ona nudi u tumačenju i rješavanju problemske situacije. Sudjelovanjem u demonstracijama i vježbama studenti će steći osnovne vještine savjetovatelja kao što su zrcaljenje sadržaja i emocija, razumijevanje problemske situacije, empatičko slušanje, definiranje ishoda i planiranje intervencije. Pripremom referata i pisanjem seminarskog rada produbit će jedno tematsko područje i pratiti svoje učenje u cjelini. Drugi dio seminara ima za cilj upoznat i studente s osnovnim karakteristikama procesa grupne dinamike, s karakteristikama osobnosti i kompetencijama potrebnim za uspješno vođenje grupe (četiri-dimenzionalni model vođenja grupe); predstavljena će biti znanja (spoznaje) te stavovi (držanja) uspješnog vođenja, te zadaće koje se stavljaju na ovu ulogu unutar grupe. Svi elementi trebaju poslužiti ostvarenju ciljeva grupe te jačanju unutarnje kohezije, a svakom pojedincu bi trebali dati osjećaj pripadnosti, poštovanja i korisnosti. Ukazat će se jednako tako na moguće loše grupne dinamike i koji ih faktori mogu pospješiti.


Opći je uvjet ovog kolegija apsolvirani koji oblik uvoda u psihologiju (osnove psihologije, teme i specifičnost terminologije). Preporuča se kolegij „Opća i razvojna psihologija“ koji se izvodi unutar ovog studijskog programa. Spremnost i motiviranost na aktivno sudjelovanje u osobnom aktivnom angažmanu i sudjelovanju u demonstracijama i grupnim zadacima. Pasivno poznavanje engleskog jezika.


Poznavati i razumjeti osnovna znanja iz drugih društveno-humanističkih disciplina važnih za pastoralnokatehetsku formaciju. Biti sposoban za pastoralno-katehetsko djelovanje s djecom, s mladima i s odraslima. Biti sposoban za pastoralno-katehetski rad s obiteljima. Poznavati i razumjeti osnovna znanja iz drugih društveno-humanističkih disciplina važnih za religijskopedagošku formaciju.


1. Objasniti i opisati proces savjetovanja. 2. Primijeniti trofazni model savjetovanja u različitim kontekstima. 3. Biti sposoban procijeniti težinu problema i u slučaju potrebe uputiti osobe drugim stručnjacima za mentalno zdravlje. 4. Biti sposoban odgovoriti na emocije i sadržaj koji osoba iznosi. 5. Identificirati problem osobe ili obitelji. 6. Analizirati problemsku situaciju u svjetlu različitih pristupa. 7. Sintetizirati i organizirati informacije kako bi bio sposoban primijeniti odgovarajuću intervenciju. 8. Prilagoditi se djeci i adolescentima i djelovati na njima prihvatljiv način. 9. Prihvatiti stavove voditelja grupe i prosuditi svoje kvalitete i nedostatke. 10. Biti sposoban pripremiti se za rad s grupom i staviti se u ispravan odnos prema njoj.


1. Uvod u savjetovanje (2 sata) 2. Osoba savjetovatelja (2 sata) 3. Genogram (2 sata) 4. I. Faza: Sadašnja slika (2 sata) 5. II. Faza: Željena slika (2 sata) 6. III. Faza: Razvijanje strategija i izrada plana (2 sata)


70


7. Model rijeke života (2 sata) 8. Strukturalni pristup (2 sata) 9. Iskustveni pristup (2 sata) 10. Narativni pristup (2 sata) 11. K rješenju usmjeren pristup (2 sata) 12. Savjetovanje djece i adolescenata (2 sata) 13. Funkcije voditelja grupe (2 sata) 14. Stavovi voditelja grupe (2 sata) 15. Zadaće voditelja grupe (2 sata)


X predavanja X seminari i radionice X vježbe




(ostalo upisati)

2.7. Komentari:








3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

G. Corey, Teorija i praksa psihološkog savjetovanja i psihoterapije, Jastrebarsko 2004.: pogl. 2: Savjetovatelj, osoba i stručnjak; pogl. 13: Teorija obiteljskih sistema

R. Carkhuff, The Art of Helping, MA 1987.

M. P. Nichols i R. C. Schwartz, Family Therapy. Concepts and Methods, Boston 82008.

A. M. Horne, Family Counseling and Therapy, Belmont 32000.

G. Egan, The Skilled Helper, Belmont 92010.

P. Nemetchek, Sistemska družinska terapija z otroki, mladostniki in starši. Model reke življenja in analogne metode, Ljubljana 2016.

K. Bunčić – Đ. Ivković – J. Janković – A. Penava, Igrom do sebe, Zagreb 2007.

A. Vetere i E. Dowling, Narrative Therapies with Children and their Families, New York 2005.

J. Juul, Vaše kompetetntno dijete, Zagreb 2017.

I. K Berg,. Family-based services: A solution-focused approach. New York 1994a.


71


Freedman, J. & Combs, G. (2009). Narativna terapija. Socijalna konstrukcija omiljenih stvarnosti. Novi Sad: Psihopolis institut.


K. W. Vopel, Handbuch für Gruppenleiter/innen, Salzhausen, 2002., 10. izdanje. V. Jukić - Z. Pisk (ur.), Psihoterapija. Škole i psihoterapijski pravci u Hrvatskoj danas, Zagreb 2008. K. W. Vopel, Interaktionsspiele, I-VI, Salzhausen, 2002., 11. izdanje. H. Dießner, Gruppendynamische Übungen & Spiele. Ein Praxishandbuch für Aus- und Weiterbildung sowie Supervision, Paderborn, 2001., 3. izdanje.



72



1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Stjepan Baloban Doc. dr. sc. Silvija Migles

1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1. i 2.

1.2. Naziv predmeta Odgoj za solidarni humanizam i kulturu dijaloga 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3



1.5. Status predmeta obvezni X izborni seminar 1.10. Razina primjene e-učenja (1., 2., 3. razina), postotak


2. OPIS PREDMETA


Produbljivanje studentskih praksi i vještina u odnosu na samostalnu izradu znanstvenog rada. Omogućiti studentima razvijanje vještina čitanja, pisanja i usmenog izražavanja. Omogućiti studentima temeljitije poznavanje mjesta i uloge socijalnog nauka Crkve u produbljivanju pojmova solidarnog humanizma i kulture dijaloga. Omogućiti studentima cjelovitije i dublje razumijevanje uloge i mjesta religije u odnosu na razvoj suvremenog pluralnog društva.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i / ili ulazne kompetencije potrebne za predmet Motiviranost za rad i interes za teološko, crkveno i socijalno-etičko promišljanje.


- Različivati te vrednovati one aktivnosti u društvu koje su usmjerene promicanju cjelovitoga ljudskog razvoja i solidarnog humanizma - Samostalno obraditi i predstaviti u obliku pisanoga rada temu iz područja modula uz primjenu literature i primjerene znanstvene

metodologije


Usvojiti temeljne vještine pisanja znanstvenog rada. Razumjeti i argumentirano predstaviti sadržaj seminarskoga rada. Razumjeti i jasno predstaviti sadržaj pojmova: solidarni humanizam, kršćanski humanizam, autentični humanizam, kultura dijaloga, interdisciplinarnost, cjeloviti razvoj. Razumjeti i vrednovati značenje i potrebu odgoja za solidarni humanizam i kulturu dijaloga u odgoju i obrazovanju. Razumjeti i argumentirano predstaviti različite oblike humanizma kao i mogućnosti kulture dijaloga u odgoju i obrazovanju.


Sadržaj i satnica seminara će se oblikovati na temelju broja upisanih polaznika seminara. Uvodnim izlaganjima će se obuhvatiti uvod u stručni i znanstveni rad, kao i metodologiju istraživačkog rada. Uslijedit će uvod u sadržajnu problematiku seminara u kojem će se studentima približiti suvremeni crkveno-teološki doprinos događanjima u društvu i svijetu. Solidarni humanizam je zapravo put prema cjelovitom integralnom razvoju čovjeka a kultura dijaloga otvara mogućnosti suradnje s različitima i drugačijima što je danas od iznimne važnosti u društvima koja se brzo mijenjaju. To na osobit način vrijedi za hrvatsko društvo. Istraživački rad studenata sastojat će se u osobnom traženju literature i u osobnom prinosu u traženju odgovarajuće teme za seminarski rad. U okviru zajedničkog dogovora studentima će se odrediti teme njihova seminarskog rada, literatura kojom će se služiti tijekom obrade izabrane teme kao i dinamika vremenskog tijeka izrade istih. Raspon tema koje je moguće unutar ovoga seminara je veoma širok, a društvena aktualnost tematike omogućit će problemski i kritički pristup u odnosu na uhodani način razmišljanja. U seminarskom radu tražit će se načini kako odgajati za solidarni humanizam i kulturu dijaloga u školskom vjeronauku i u različitim oblicima pastoralnog djelovanja na župi.


73


U vremenu prije izlaganja radova, seminarski susreti će se odvijati na način zajedničkih konzultacija i razgovora o osnovnom nacrtu istraživanja, o najnovijim pomacima, nužnim promjenama i prilagodbama. Na taj se način može postići kontinuirana provjera i poboljšanje znanstvene kvalitete seminarskog istraživanja. Na svakom seminarskom susretu piše se zapisnik kojim se dokumentira napredak u zajedničkom radu. Uslijedit će izlaganje seminarskih radova i rasprava u kojoj sudjeluju svi polaznici seminara.


predavanja x seminari i radionice



2.7. Komentari:



Pohađanje nastave DA Istraživanje DA Usmeni ispit NE

Eksperimentalni rad NE Referat DA (Ostalo upisati) DA NE

Esej NE Seminarski rad DA (Ostalo upisati) DA NE

Kolokvij NE Praktični rad NE (Ostalo upisati) DA NE


3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Jacques MARITAIN, Cjeloviti humanizam, KS, Zagreb, 1989.

Ivan SUPIĆIĆ, Za univerzalni humanizam: prema potpunoj čovječnosti, KS, Zagreb, 2010.

Ivan KOPREK, Budi kao Bog – postani čovjek: na tragu kršćanskog humanizma, FTI, Zagreb, 2011.

Congregazione per l'educazione catttolica (deglji Istitutui di Studi), Educare all'umanesimo solidale. Per costruire una „civiltà dell'amore“ a 50 anni dalla Populorum progressio, Roma, 16 aprile 2017.

Carlo CARDIA, Izazovi laičnosti. Etika, multikulturalnost, islam, KS, Zagreb, 2012.




74




1.2. Naziv predmeta Crkveni identitet i duhovnost vjeroučitelja 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3



1.5. Status predmeta obvezni x izborni 1.10. Razina primjene e-učenja (1., 2., 3. razina), postotak izvođenja

predmeta on line (maksimalno 20%)

2. OPIS PREDMETA


Dati temeljne teološko-katehetske odrednice duhovnosti vjeroučitelja kao predmeta počevši od teorijskog promišljanja pa do primjene u svakodnevnici koja postaje locus teologicus cjelovitog razvoja vjeroučiteljeve osobnosti. Osposobiti studente da duhovnu dimenziju vjeroučitelja (biti) shvate kao integracijski elemenat njihove osobnosti s ostalim dvjema dimenzijama (znati i znati činiti), a kršćansko odgojno iskustvo kao mjesto u kojemu se rađa duhovnost. Pomoći studentima da shvate važnost permanentne duhovne formacije.


Poznavati osnovne elemente opće kršćanske duhovnosti koja je temelj duhovnosti vjeroučitelja. Imati barem inicijalno iskustvo duhovnog života te otvorenost za daljnje stjecanje novih duhovnih iskustava.


- Primijeniti učinkovitu komunikaciju s pojedincima i grupama - Predstaviti i kritički vrednovati temeljne zadaće i izazove vjerskog odgoja i obrazovanja u okviru odgojno-obrazovnog sustava u

europskom kontekstu te osobitu u Republici Hrvatskoj


Studenti će biti u stanju: – razumjeti i argumentirano predstaviti suvremene koncepcije kršćanske duhovnosti kao znanstvene discipline i življene stvarnosti – prepoznati poveznicu između opće kršćanske duhovnosti i duhovnosti vjeroučitelja – otkriti i prepoznati duhovnost vjeroučitelja u svjetlu koncilskih dokumenata – razumjeti teorijska promišljanja o duhovnosti vjeroučitelja vjernika laika – pokazati bitne sastavnice duhovnosti vjeroučitelja i primijeniti u svakodnevnom životu i djelovanju – uočiti i argumentirano obrazložiti važnost trajne duhovne formacije vjeroučitelja laika.


1. Suvremena koncepcija kršćanske duhovnosti. (2) 2. Duhovnosti vjeroučitelja laika utemeljena na kršćanskoj duhovnosti. (2) 3. Kršćansko iskustvo. (2) 4. Duhovna dimenzija ljudskog bića. (2) 5. Opći i katehetski crkveni dokumenti o duhovnosti vjeroučitelja. (2) 6. Smjernice duhovnosti vjeroučitelja hrvatske biskupske konferencije. (4) 7. Funkcionalni model duhovnosti vjeroučitelja. (3) 8. Relacijski model duhovnosti vjeroučitelja. (2) 9. Biblijski model duhovnosti vjeroučitelja. (2) 10. Eklezijalni i kristocentrični model duhovnosti vjeroučitelja. (2) 11. Duhovnost vjeroučitelja prema P. Damu. (2)


75


12. Koncepcija (elementi) duhovnosti na hrvatskom jezičnom području. (3) 13. Duhovna formacija vjeroučitelja vjernika laika. (2)


x predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava

x samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad

x rad u skupinama (ostalo upisati)

2.7. Komentari:








3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Atanazije J. Matanić, Uvod u duhovnost, Hrvatska karmelska provincija, Institut za kršćansku duhovnost KBF-a u Zagrebu i Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1994.

Tomislav Ivančić, Vjeroučitelj izazov hrvatskom društvu, Teovizija, Zagreb, 2010.

Josip Baloban, Duhovno vjernički identitet vjeroučitelja, u: ISTI., Djelovanje Crkve u novim društvenim okolnostima, Kršćanska Sadašnjost, Zagreb,1995.

Kata s. Amabilis Jurić, Duhovnost vjeroučitelja laika u Hrvatskoj, Zagreb, 2015.

Špiro Marasović, Lik vjeroučitelja za treće tisućljeće, u: Kateheza, 20 (1998.) 1, 4-15.


Josepf Colomb, La spiritualità del catechista, u: ID., Al servizio della fede, vol. II., Leumann (Torino), 1970., str. 745-766. Pietro Damu, La spiritualità del catechista. Tracce per la riflessione personale e di gruppo sui tratti che la caratterizzano,Leumann, (Torino), 1996. Mihael Langer – Winfried Verburg, Zum Leben führen, Handbuch religionspädagogischer Spiritualität, München, 2007.



76




1.2. Naziv predmeta Socijalno učenje u pedagoškoj i teološkoj perspektivi 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 30 (15 P, 15 V)




2. OPIS PREDMETA


Analizirati zahtjeve socijalnog učenja potaknute globalizacijom, migracijama, društvenim promjenama u Europi i svijetu Upoznati s pedagoškim zahtjevima za socijalnom kompetencijom i usmjerenjima obrazovnih reformi Artikulirati ulogu i utemeljenje odgoja za zajedništvo u kontekstu vjerskog odgoja Izložiti socijalnu dimenziju sadržaja kršćanske vjere u povijesnoj i suvremenoj perspektivi Uvesti u modele i oblike suradničkog učenja u nastavi Prikazati različite projekte socijalnog učenja i odgoja Promicati stjecanje socijalne kompetencije kroz vježbe i terensku nastavu



Poznavati i razumijeti povezanost teološkog znanja i crkvene, religijske i društvene prakse Biti osposobljen za samostalno, znanstveno utemeljeno, religijsko i teološko prosuđivanje cjelokupne stvarnosti Biti teološki osposobljen za dijalog sa svijetom te preuzimanje društveno-političke odgovornosti temeljene na kršćanskom uvjerenju Biti teološki osposobljen za adekvatno suočavanje s poslovnim i društvenim izazovima te za javne djelatnosti koje zahtijevaju posebne kompetencije u pitanjima svjetonazora Biti osposobljen za djelatnosti koje se odnose na etičko-socijalne kompetencije, osobito ljudske resurse, komunikaciju s pojedincima i skupinama te medijsko djelovanje na etičko-socijalnom području


Uočiti važnost socijalnih kompetencija i socijalnog učenja za život u suvremenom svijetu Poznavati društveno-kulturne i teološko-pastoralne razloge zbog kojih se danas aktualizira značenje socijalnog učenja Teorijski i iskustveno poznavati modele i oblike suradničkog učenja u nastavi Objasniti povezanost vjerskog odgoja i odgoja za zajedništvo Poznavati različite projekte socijalnog odgoja i učenja kao poticaj na osmišljavanja vlastitih projekata Objasniti važnost i sastavnice socijalne dimenzije sadržaja kršćanske vjere u povijesnoj i suvremenoj perspektivi Pokazati specifične socijalne kompetencije u vježbama samoanalize i socijalnog učenja Proširiti granice mišljenja, doživljavanja i djelovanja u susretu sa socijalnim ustanovama na terenskoj nastavi


Pojam socijalne kompetencije i sematnički srodni konstrukti (2) Aktualnost socijalnog učenja i stjecanja socijalnih kompetencija u suvremenom svijetu (2) Zahtjevi socijalnog učenja potaknuti globalizacijom, migracijama, društvenim promjenama u Europi i svijetu (2) Značenje i utemeljenje odgoja za zajedništvo u kontekstu vjerskog odgoja (2) Socijalna dimenzija sadržaja kršćanske vjere u povijesnoj i današnjoj perspektivi (2)


77


Socijalna dimenzija pojedinih sadržaja i aspekta kršćanske vjere (2) Modeli i oblici suradničkog učenja u nastavi (2) Različiti projekti socijalnog odgoja i učenja u školskom, društvenom, obiteljskom i župnom okruženju (4) Inkluzivna pedagogija i učenje za jedan svijet (3) Vježbe samoanalize i suradničkog učenja u skupini (4) Terenska nastava: upoznavanje sa socijalnim institucijama i svjedocima socijalnog angažamana iz vjere (5)




2.7. Komentari:








3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Ana Thea FILIPOVIĆ, Učiti živjeti zajedno. Dimenzije socijalnog učenja u pedagoškoj i teološkoj perspektivi, KS, Zagreb, 2017.

X

Ana Thea FILIPOVIĆ, Odnos vjeroučiteljica i vjeroučitelja u Hrvatskoj prema razlikama u razredu i nastavi, u: Crkva u svijetu 51 (2016) 1, 7-34.

X X




78



1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Josip Šimunović 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi prva i druga

1.2. Naziv predmeta Pastoral škole 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3

1.3. Suradnici - 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) P




2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studentice i studente za pastoralno-teološku refleksiju o pastoralu škole, kao i za praktično osmišljavanje oblika pastorala škole.


Poznavati osnove fundamentalnog pastorala Poznavati dinamiku škole


- Prezentirati i kritički prosuditi školski odgojno-obrazovn sustav u Republici Hrvatskoj - Samostalno istražiti religijskopedagoška i pedagoška pitanja iz raznolikih područja religijskopedagoške teorije i

religijskopedagoške prakse te primjereno predstaviti rezultate istraživanja


Studentice i studenti će biti u stanju: Razumjeti svrhu pastorala škole Analizirati i reflektirati oblike pastorala škole Primjenjivati stečene ishode učenja u praktičnom osmišljavanju odvijanja pastorala škole u hrvatskom školskom sustavu Razumjeti školsko-pedagoško utemeljenje pastorala škole Razumjeti pastoralno-teološko utemeljenje pastorala škole Analizirati i kritički reflektirati mogućnosti aktivnog sudjelovanja vjernika laika u oblicima pastorala škole.


1. Uvod u tematiku kolegija 2. - 3. Škola kao životni prostor 4. - 5. Povijesni razvoj pastorala škole 6. – 7. Školsko-pedagoško utemeljenje pastorala škole 8. - 9. Pastoralno-teološko utemeljenje pastorala škole 10. – 14. Nositelji pastorala škole 15. - 20. Konkretni čovjek – briga i interes pastorala škole 21. – 24. Oblici pastorala škole 25. –26. Pastoral škole u Republici Hrvatskoj – stvarnost i perspektiva 27. – 29. Primjeri dobre prakse 30. Evaluacija kolegija i nastavnika

2.6. Vrste izvođenja nastave: X predavanja

seminari i radionice vježbe


2.7. Komentari:


79











3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Ulrich KUMHER, Schulpastoral un religiöse Pluralität. Ein Konzeptentwurf für die Auseinandersetzung mit religiöser Pluralität, Würzburg, 2008.

Ana Thea FILIPOVIĆ, Školski pastoral kao oblik kršćanskog služenja ljudima u školskom okruženju i doprinos humanizaciji škole, u: Ružica RAZUM (uredila), Vjeronauk nakon dvadeset godina: izazov Crkvi i školi. Zbornik radova sa znanstvenog simpozija Vjeronauk nakon dvadeset godina: izazov Crkvi i školi, Zagreb, 2011., 159-176.

10

Angela KAUPP, Gabriele BUSSMANN, Brigite LOB, Beate THALHEIMER (Hg), Handbuch Schulpastoral. Für Studium und Praxis, Freiburg im Breisgau, 2015.

2.11. Dopunska literatura DIE DEUTSCHEN BISCHÖFE – KOMMISSION FÜR ERZIEHUNG UND SCHULE, Schulpastoral – der Dienst der Kirche an den Menschen im Handlungsfeld Schule, Bonn, 1996.


HRVATSKA BISKUPSKA KONFERENCIJA – NACIONALNI KATEHETSKI URED, Župna kateheza u obnovi župne zajednice, Zagreb – Zadar, 2000., 139-142.


80



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Jasna Šego 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1

1.2. Naziv predmeta Religijske teme u svjetskoj književnosti 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3 ECTS

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) P-10, V-10, S–5, e–5




2. OPIS PREDMETA


Osvijestiti ranije stečeno znanje o odnosu vjere, religije, znanosti i književnosti. Proširiti znanja o suodnosu književnosti i teologije te o religijskim temama u odabranim književnoumjetničkim djelima. Kritički vrjednovati književnoumjetničke tekstove o odabranim temama (biblijske psalme, novozavjetne tekstove, Augustinove „Ispovijesti“, Danteovu „Božansku komediju“, Sienkiewiczev roman „Quo vadis“ itd.). Razvijati raspravljačke vještine o zadanim temama (ljubav, životni smisao, grijeh, obraćenje, sukob poganskog i kršćanskog, životne vrijednosti i sl.). Oblikovati metatekstove o odabranim temama.



- Poznavati i valorizirati ljudsku religioznost i religijske fenomene u suvremenom društvu - Obrazložiti mogućnost i važnost primjene stečenih znanja iz područja teologije i religijskih znanosti u različitim područjima

društvenog, kulturnog, odgojno-obrazovnog i vjerskog djelovanja te u medijima i specijaliziranom izdavaštvu, a u svhu promicanja kršćanske kulture

- Kritički vrednovati crkvena kulturna dobra u njihovoj kršćansko-umjetničkoj, kulturnoj i estetskoj dimenziji te vrednovati njihovu pastoralnu ulogu

- Razumjeti i primjereno vrednovati specifičnu prirodu crkvenih kulturnih dobara, tj. razumjeti i vrednovati njihovu kršćansko-umjetničku, estetsku, kulturnu, povijesnu i pastoralnu vrijednost


Razumjeti tijek nastanka metateksta. Kritički procjenjivati i vrjednovati vlastite tekstove i tekstove drugih. Razvijati sklonost prema književnoumjetničkim tekstovima, osobito prema tekstovima kršćanskoga nadahnuća. Uspoređivati tekstove, pronalaziti sličnosti i razlike među njima. Osvješćivati prethodno usvojena znanja iz književne teorije, književne povijesti i književne kritike.


Uvod u kolegij, literatura, lektira, studentske obveze Književnost kao umjetnost riječi.(1 sat) Upute za pisanje eseja (1 sat) Suodnos vjere, znanosti i književnosti. Pojam svjetske književnosti. Književnost i teologija. (2 sata) Ljubav u Bibliji. (2 sata) Intimna drama u Augustinovim „Ispovijestima“. (2 sata) Traganje za smislom i čežnja za ljubavlju u Danteovoj „Božanskoj komediji“. (2 sata) Sukob poganskog i kršćanskog u romanu H. Sienkiewicza „Quo vadis“. (2 sata) Izgubljeni i nađeni; grijeh i obraćenje u romanu „Zločin i kazna“ F. M. Dostojevskog. (2 sata) Prvi kolokvij. (2 sata) Ima li Boga? Životni modeli u romanu „Braća Karamazovi“ F. M. Dostojevskog. (2 sata) Pogled na zapadnu civilizaciju u Eliotovoj „Pustoj zemlji“. (2 sata) Životne vrijednosti u drami Th. Wildera „Naš grad“. (2 sata) Grijeh, odricanje i žrtva u romanu „Moć i slava“ G. Greena. (2 sata) Odnos čovjeka i Boga u „Rimskom triptihu“ K. Woytile. (2 sata) Sinteza spoznaja. (2 sata) Drugi kolokvij. (2 sata)

2.6. Vrste izvođenja nastave: x predavanja samostalni zadaci 2.7. Komentari:


81


x seminari i radionice x vježbe


terenska nastava

multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)








3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Alter, R., Kermode, F.: The Literary Guide to Bible, Cambridge, 1999.

McGrath, A. E. (ur.): Christian Literature. An Anthology, Oxford – Malden, 2001.

Šego, J.: Religijske teme u svjetskoj književnosti (skripta, rukopis), Zagreb, 2018.

Šimundža, D.: Religiozna povjerenja i sumnje: vjera u književnosti, Split, 1999.




82



1.1. Nositelj predmeta Prof dr. sc. Blaženka Valentina Mandarić 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1. i 2. godina

1.2. Naziv predmeta Vođenje razreda 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3


učenje) 20 P + 5 V + 5 e-učenje




2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Senzibilizirati i osposobiti studente za uspješno i kvalitetno vođenje razreda.


Poznavanje razvojne psihologije djece, predadolescenata i adolescenata, poznavanje nekih temeljnih pedagoških, didaktičkih i metodičkih načela.


-primijeniti učinkovitu komunikaciju s pojedinicima i grupama - primjereno i kreativno primijeniti sve kurikulske sastavnice u planiranju i izvođenju vjeronaučne nastve u osnovnim i srednjim školama


Upoznati studente s temeljnim sadržajima, znanjima i kompetencijama koje su važne za uspješno vođenje razreda; Uočiti važnost uloge nastavnika u ostvarivanju ciljeva škole i ishoda učenja učenika; Usvojiti potrebne kompetencije za uspješno praćenje i analiziranje ponašanja i situacija učenika u razredu; Usvojiti važne komunikacijske kompetencije za uspješnu suradnju s roditeljima učenika Osvijestiti važnost uloge razrednika za uspješno ostvarivanje ishoda učenja kod učenika.


- Uloga i društvena odgovornost nastavnika u društvu, osobito u odgoju i obrazovanju; (4 sata) - Stres i samopoštovanje kod nastavnika i učenika; (4 sata) - Samopredstavljanje nastavnika pred učenicima i roditeljima (komunikacijski vid); (6 sati) - Programiranje i planiranje nastave; (4 sata) - Dinamika razreda i strategije upravljanja razredom; (4 sata) - Znanja, sposobnosti i kompetencije nastavnika; (4 sata) - Modeli vrjednovanja učenika i nastavnika; (4 sata)





2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađati nastavu, aktivno sudjelovati u raspravama i izvršavati dobivene pismene zadatke.

2.9. Praćenje rada studenata Pohađanje nastave DA NE Istraživanje DA NE Usmeni ispit DA NE



83





3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Cowley Sue, Tajne uspješnog rada u razredu, Zagreb 2006.

Azra – Smiljanić Marina, Priručnik za razrednike, Zagreb 2007.

2.11. Dopunska literatura Winfried Boehm, Povijest pedagogije, Od Platona do suvremenesti, Sarajevo 2012.



84



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Lucija Boljat 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1. i 2.

1.2. Naziv predmeta Ugovori između Svete Stolice i Republike Hrvatske 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3


učenje) 25P + 2S+ 3 pravne vježbe


1.5. Status predmeta Obvezno-izborni 1.10. Razina primjene e-učenja (1., 2., 3. razina), postotak


2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studente i uputiti ih u poznavanje, razumijevanje, komentar i primjenu međunarodnih ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o pravnim pitanjima, o suradnji na području odgoja i kulture, o dušobrižništvu katoličkih vjernika, pripadnika oružanih snaga i redarstvenih službi, o gospodarskim pitanjima. Upoznati studente s pravnim temeljima suradnje između Crkve i države.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i / ili ulazne kompetencije potrebne za predmet Poznavati osnove kanonskog prava te ustavnih odredbi RH.


- Osposobiti za vršenje crkvenih službi i zadaća. - Primijeniti znanje iz međunarodnih Ugovora u svim kurikulumskim sastavnicama u planiranju i izvođenju vjeronaučne nastave u osnovnim i srednjim školama te župnoj katehezi. - Primijeniti znanje iz međunarodnih Ugovora u pastoralnom djelovanju na području odgoja, obrazovanja, kulture, ekonomije, ekumenizma i međuvjerskog dijaloga. - Tumačiti i primjenjivati odredbe međunarodnih Ugovora u Crkvi i društvu, u školi i župnoj zajednici, u crkvenim ustanovama od društvenog značaja. - Razumjeti, vrednovati i međusobno uspoređivati uređenje pravnog odnosa drugih vjerskih zajednica s Republikom Hrvatskom. - Osposobiti za aktivno i ispravno sudjelovanje u zadacima evangelizacije u Crkvi i društvu. - primijeniti učinkovitu komunikaciju s pojedinicima i grupama - primjereno i kreativno primijeniti sve kurikulske sastavnice u planiranju i izvođenju vjeronaučne nastve u osnovnim i srednjim školama - poznavati i ispravno tumačiti opće i posebne pravne propise na civilnoj i na crkvenoj razini, važne za upravljanje crkvenim kulturnim dobrima - kriički interpretirati temeljna moralno-etička načela i socioekonomska pitanja suvremenoga društva zahvaljujući raznolikim znanjima iz područja ekonomije, filozofije, teologije, politike i prava


Studenti će biti u stanju: - razumjeti nakanu dviju strana kad uređuju odnos između Crkve i države, - poznavati odnose između kanonskog prava i državnog prava Republike Hrvatske, - primijeniti sadržaj Ugovora u izvođenju nastave vjeronauka u osnovnim i srednjim školama, u župnoj zajednici, - tumačiti odredbe Ugovora na području odgoja, kulture, ekonomskih pitanja i dušobrižništva u vojsci i policiji, - primjenjivati sadržaj Ugovora u životu Crkve i društva, - poznavati pravni odnos države s drugih vjerskih zajednicama, - pružiti pravni savjet ili mišljenje, vršiti administrativne poslove koji zahtijevaju poznavanje sadržaja Ugovora.

2.5. Opis sadržaja

1. Uvod u sadržaj kolegija Ugovori između Svete Stolice i Republike Hrvatske. 2. Odnos Crkve i države općenito. Pravni sustavi odnosa Crkve i države.


85


predmeta (detaljno razrađen prema satnici nastave)

3. Razrada osnovnih pojmova kanonskog prava i međunarodnog prava: konkordati i ugovori. 4. Pravo na vjersku slobodu. Granice prava na vjersku slobodu. Sloboda apostolskog djelovanja. Zadatak za pravnu vježbu. 5. Nastanak ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske. 6. Komentar međunarodnog Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o pravnim pitanjima. Seminarski radovi. 7. Odnos Crkve i države. Neovisnost i samostalnost. 8. Javna pravna osobnost Katoličke Crkve. 9. Sloboda djelovanja Katoličke Crkve. Zadatak za pravnu vježbu. 10. Kanonska ženidba, učinci na građanskom području. Seminarski radovi. 11. Katoličko poimanje ženidbe i Obiteljski zakon RH. 12. Komentar međunarodnog Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na području odgoja i kulture. 13. Pravo roditelja na odgoj djece. 14. Prava i obveze državne vlasti glede vjeronauka. 15. Vjeroučitelji ili nastavnici vjeronauka. 16. Komentar provedbenog Ugovora o katoličkom vjeronauku u javnim školama u Republici Hrvatskoj. 17. Katoličke škole i visoka učilišta. 18. Sredstva javnog priopćavanja. Sporazum između Hrvatske radiotelevizije i Hrvatske biskupske konferencije. 19. Komentar međunarodnog Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o dušobrižništvu katoličkih vjernika, pripadnika oružanih snaga i redarstvenih službi Republike Hrvatske. Narav, osnivanje, vlast vojnog ordinarija. Statut i pravilnik Vojnog ordinarijata. 20. Komentar međunarodnog Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o gospodarskim pitanjima. 21. Način financiranja Katoličke Crkve. Zadatak za pravnu vježbu. 22. Povrat oduzete crkvene imovine. 23. Mirovinsko osiguranje. Oslobađanje od poreza. Drugi načini pomaganja crkvenih pravnih osoba. 24. Primjena Hrvatskog ugovora o gospodarskim pitanjima. 25. Revizija međunarodnih Ugovora (promjena okolnosti i procedura). 26. Zdrav odnos Crkve i države: doprinos ekumenizmu i međuvjerskom dijalogu. 27. Ekumensko načelo o poštovanju kršćanskih vrijednosti: uzimanje u obzir kršćanske etike u predškolskim ustanovama, školama, visokim učilištima. 28.-29. Ugovori između Vlade Republike Hrvatske i drugih vjerskih zajednica (komentar i primjena). 30. Utvrđivanje i vrednovanje rada studenata. Studentska evaluacija rada na predmetu.




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave, aktivni rad na nastavi, sudjelovanje u izradi vježbi i seminarskih radova.

2.9. Praćenje rada studenata Pohađanje nastave DA Istraživanje NE Usmeni ispit DA



86


Esej NE Seminarski rad DA

Kolokvij NE Praktični rad DA


3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Ugovori između Svete Stolice i Republike Hrvatske, (komentar N. Eterović), Zagreb, 2001. 5

Ugovori između Vlade Republike Hrvatske i drugih vjerskih zajednica. https://narodne-

novine.nn.hr; https://propisi.hr


Zakonik kanonskoga prava s izvorima, Zagreb, 1996.

Dokumenti II. vatikanskog koncila.

Ustav RH, u: NN 85/10 (pročišćeni tekst) i 5/14.

Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica, u: NN 83/02, 73/13.



87



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Iva Mršić Felbar 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1.-2.

1.2. Naziv predmeta Kršćanska eshatologija – noviji naglasci u teološkom razumijevanju i religijskopedagoško posredovanje

1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3 ECTS





2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Omogućiti studentima uvid u novije naglaske u teološkom razumijevanju kršćanske eshatologije, te ih shodno tomu, osposobiti za religijskopedagoško posredovanje istih sadržaja.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i / ili ulazne kompetencije potrebne za predmet Osnovno poznavanje kristologije, teološke antropologije i pedagogije.


- Osmišljavati i promicati sintezu vjere i kulture u specifičnim okolnostima u kojima živi i djeluje mjesna Crkva - Obrazložiti mogućnost i važnost primjene stečenih znanja iz područja teologije i religijskih znanosti u različitim područjima društvenog, kulturnog, odgojno-obrazovnog i vjerskog djelovnja te u medijima i specijaliziranom izdavaštvu, a u svhu promicanja kršćanske kulture - Razumjeti i predstaviti posebna teološka znanja važna za religijskopedagošku formaciju


Poznavati i moći kritički predstaviti temeljne eshatološke teme i uz njih vezane pojmove; upoznati se sa mogućnostima religijskopedagoškog posredovanja uporabom medija – likovnih, književnih, glazbenih, filmskih, scenskih – kao osobito prikladnima za govor o eshatologiji; vrjednovati i prepoznati povezanost eshatoloških odrednica s religijskopedagoškom praksom, znati uočiti simbolički i komunikacijski potencijal eshatoloških sadržaja i njihovu široku primjenjivost.


Uvod u kolegij: predstavljanje izvedbenog plana, upoznavanje studenata s obveznom i preporučenom literaturom i obvezama

Eshatologija jučer, danas, sutra – kratki prikaz razvoja, trenutačnog stanja i perspektiva eshatologije kao teološke discipline (3 sata)

Lingvističko-epistemološke poteškoće u jeziku eshatologije i izazov komuniciranja njezinih specifičnih sadržaja (2 sata)

Suvremeni naglasci u eshatologiji:

1. Nada – nositeljica kršćanske eshatologije (1 sat)

2. Korelacija sadašnjeg trenutka s onim vječnim (1 sat)

3. Promišljanje posljednjih stvarnosti u ključu osobnoga poimanja (1 sat)

4. Važnost kategorije odnosa (Isusova praksa u navješćivanju Kraljevstva Božjeg) (2 sata)

Dinamičnost, relacijalnost i kontekstualnost eshatologije (1 sat)

Razumijevanje eshatoloških sadržaja kao kristoloških (LG 48), eklezijalnih (SC 8) i s čovjekom u središtu (GS 18):

1. Kristološki ključ iščitavanja eshatoloških sadržaja (1 sat)

2. Eshatološka dimenzija Crkve (1 sat)

3. Perspektiva suvremenog čovjeka (1 sat)

Religijskopedagoško posredovanje (2 sata)

Uporaba medija – simbolički i komunikacijski potencijal (2 sata)


88


Teologija smrti kao impuls za govor o uskrsnuću (3 sata)

Tijelo u eshatološkoj perspektivi (1 sat)

Vrijeme i prostor kao bitne odrednice suvremenog shvaćanja eshatona (2 sata)

Primjeri i načini implementacije eshatoloških sadržaja u religijskopedaškom radu, njihova analiza i vrjednovanje (5 sati)

Osvrt na ključne točke (1 sat)




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Pohađanje nastave; aktivno sudjelovanje u nastavi i proučavanje zadane i preporučene literature; polaganje završnog pismenog ili usmenog ispita



Eksperimentalni rad NE Referat NE (Ostalo upisati)

Esej NE Seminarski rad NE (Ostalo upisati)

Kolokvij DA Praktični rad DA (Ostalo upisati)


3 ECTS


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Renzo LAVATORI, Gospodin će doći u slavi. Eshatologija u svjetlu drugog vatikanskog koncila, Zagreb, 2011.

DA

Ana Thea FILIPOVIĆ, Komunikacija u vjeronauku i katehezi, u: Kateheza: časopis za vjeronauk u školi, katehezu i pastoral mladih, 27 (2005.) 4, 297-310.

hrcak.srce.hr

2.11. Dopunska literatura The Oxford Handbook of Eschatology, Jerry L. WALLS (ur.), Oxford, 2008.



89



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Silvija Migles 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1. i 2.

1.2. Naziv predmeta Socijalni nauk Crkve u vjeronaučnoj nastavi i katehezi 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3





2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Omogućiti studentima poznavanje suvremenih društveno-etičkih izazova za vjeronaučnu nastavu i katehezu. Osposobiti studente za primjenu i praktično osmišljavanje socijalnog nauka Crkve u vjeronaučnoj nastavi i katehezi.


Motivacija za stjecanjem znanja iz kolegija s primjenom sadržaja socijalnog nauka Crkve u odgojno-obrazovnom procesu.


- Osmišljavati i promicati sintezu vjere i kulture u specifičnim okolnostima u kojima živi i djeluje mjesna Crkva - Obrazložiti mogućnost i važnost primjene stečenih znanja iz područja teologije i religijskih znanosti u različitim područjima društvenog, kulturnog, odgojno-obrazovnog i vjerskog djelovnja te u medijima i specijaliziranom izdavaštvu, a u svhu promicanja kršćanske kulture - Razumjeti i predstaviti posebna teološka znanja važna za religijskopedagošku formaciju


Argumentirano predstaviti mjesto i važnost socijalnog nauka Crkve u religijsko-pedagoškoj i pastoralno-katehetskoj formaciji Kritički prosuđivati i predlagati načine primjene smjernica i kriterija za 'socijalnu izgradnju'. Razumjeti i predstaviti mjesto socijalnog nauka Crkve u osnovi intenzivnoga i trajnoga djelovanja na formaciji, kao djelotvornog sredstva komunikacije i dijaloga. Pronalaziti i komentirati socijalne teme u školskom vjeronauku i lakše ih primjenjivati na konkretnu situaciju. Primijeniti stečena znanja u župnoj katehezi i u pastoralu općenito. Planirati i razvijati 'socijalnu katehezu' i 'socijalni pastoral'.


Uvod u kolegij (2); Socijalni nauk Crkve u odgoju i obrazovanju (4); Socijalni nauk Crkve – instrument evangelizacije (2); Kriteriji i poticaji za 'socijalnu izgradnju' vjeroučitelja i kateheta: ljudska zrelost i socijalna duhovnost (2); Socijalne teme u školskom vjeronauku: osnovna i srednja škola (4) Različite mogućnosti primjene poruka i, osobito, pojedinih aktualnih tema na rad sa djecom i mladima (2); Adresati i značenje socijalnog nauka za njihovu formaciju u osnovnim i srednjim školama (2); Adresati i značenje socijalnog nauka za njihovu formaciju u župnoj katehezi (2); Mogućnosti socijalnog nauka Crkve i specifičnosti župne kateheze: obitelj, udruge, pokretima i skupine; mladi, odrasli, starija dob (2); Implementacija socijalnog nauka Crkve u školski vjeronauk: praktični rad – ogledi i nacrti (4); Implementacija socijalnog nauka Crkve u župnu katehezu: praktični rad – ogledi i nacrti (4).


seminari i radionice X samostalni zadaci


2.7. Komentari:


90









Kolokvij DA Praktični rad DA (Ostalo upisati) DA NE


3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

KONGREGACIJA ZA KATOLIČKI ODGOJ, Odgajati za solidarni humanizam. Za izgradnju civilizacije ljubavi. 50. godina nakon Populorum progressio. Smjernice.

Posebne teme socijalnog nauka Crkve i njihova važnost u školskom vjeronauku, u: Josip GRBAC, Etičke dvojbe hrvatskog društva. O važnosti odgoja za moralne vrijednosti, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2009., 69-82.

Stjepan BALOBAN – Silvija MIGLES, Socijalni nauk Crkve u katehetskoj formaciji u Hrvatskoj, u: Emanuel HOŠKO (ur.), Zbornik Milana Šimunovića. Djelatna Crkva, Kršćanska sadašnjost, Zagreb-Rijeka, 2008., str. 429-445.

PAPINSKO VIJEĆE 'PRAVDA I MIR', Kompendij socijalnog nauka Crkve, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2005.

Alojzije HOBLAJ, Socijalna dimenzija kršćana u župnom katehezi i u školskom vjeronauku, u: Stjepan BALOBAN (ur.), Kršćanin u javnom životu, Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve – Glas Koncila, Zagreb, 1999., str. 115-133.

Stjepan BALOBAN, Primjena supsidijarnosti u crkvenom životu vjernika laika u Hrvatskoj prema empirijskom istraživanju o supsidijarnosti, u: Bogoslovska smotra, 81(2011.) 4, str. 839-874.


Stjepan BALOBAN- Gordan ČRPIĆ (uredili), Socijalni Kompendij: izazov i nadahnuće, Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve- Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2007. Stjepan BALOBAN, Slobodni i ponosni u društvu. Kršćanin i svijet, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2010. Stjepan BALOBAN, Između slobode i podložnosti. Kršćanin i svijet, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2010. Stjepan BALOBAN, Otvorimo prostore pozitivnome. Kršćanin i svijet, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2015. Stjepan BALOBAN, Primjena supsidijarnosti u crkvenom životu vjernika laika u Hrvatskoj prema empirijskom istraživanju o supsidijarnosti, u: Bogoslovska smotra, 81(2011.) 4, str. 839-874.



91



1.1. Nositelj predmeta doc. dr. sc. Marina Milković 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1.-2.

1.2. Naziv predmeta Hrvatski znakovni jezik 101 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 1P+2V

1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani) diplomski 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu max 14-16



2. OPIS PREDMETA


Cilj je ovog predmeta upoznati studente, teorijski i praktično, sa znakovnim jezikom i drugim oblicima manualne komunikacije osoba s oštećenjem sluha. Sadržaj i struktura predmeta trebaju razviti osnovne komunikacijske vještine i znanja neophodna za rad s osobama s oštećenjem sluha. Vježbe iz ovog predmeta omogućuju razvijanje vještine recepcije i ekspresije te usvajanje osnovnog rječnika i gramatike hrvatskog znakovnog jezika (HZJ).





primjereno i kreativno primijeniti sve kurikulske sastavnice u planiranju i izvođenju vjeronaučne nastave u osnovnim i srednjim školama

pokazati i obrazložiti načine vođenja i animiranja religioznoga odgoja, kateheze i duhovno-religiozne kulture u župnim i drugim vjerničkim zajednicama


- razumijeti odnos znaka i njegovog značenja - razlikovati verbalne i neverbalne znakove u ljudskim društvima - razumijeti odnos između jezika i drugih znakovnih sustava - razumjeti, definirati i odrediti temeljna obilježja jezika i zajednice Gluhih - razviti vizualne i vizuo-spacijalne vještine potrebne za receptivno i ekspresivno znanje HZJ - razlikovati manualne oblike komunikacije - razlikovati sustav facijalne gramatike od izražavanja emocija i neverbalnme komunikacije - razlikovati i upotrijebiti različite vrste rečenica (izjavne, upitne, negacijske) - upotrijebiti odgovarajući vokabular, gramatička pravila i pravila ponašanja u komunikaciji i interakciji s osobama s ostećenjem sluha - razviti temelje za daljnje učenje HZJ


Predavanja: - Znakovi i znakovni sustavi (2) - Odnos jezika i drugih znakovnih sustava (3) - Znakovni jezik kao sustav znakova (2) - Povijest i zemljopis znakovnog jezika (4) - Zajednica i kultura Gluhih (4) Vježbe:


92


- razmjena osobnih i međuljudskih informacija; predstavljanje i upoznavanje. potvrđivanje i ispravljanje informacija. da/ne pitanja. pitanja s uptnim zamjenicama. osobne zamjenice. (10) - okolina i stanovanje; snalaženje u prostoru. jelo i piće. izražavanje želja. brojevi. pokazne zamjenice. (5) - ljudi i odnosi među njima; identitet. članovi obitelji. drugi međuljudski odnosi. posvojne zamjenice. (5) - vrijeme i svakodnevne aktivnosti; godišnja doba. snalaženje u vremenu. komunikacija i sredstva za komunikaciju. slobodno vrijeme. (5) - život i zdravlje; karakteristike (osobine). (5)




2.7. Komentari:

Predavanja i vježbe, kao i sam sadržaj predmeta, ne mogu se strogo odvojiti. Specifičnost je predmeta da se sadržaji i struktura kontinuirano isprepliću.

2.8. Obveze studenata Predavanja i vježbe su obvezni. S predavanja i vježbi dozvoljen je jedan izostanak. U slučaju više opravdanih izostanka (bolest, smrt u obitelji) student će nadoknaditi u dogovoru s nositeljicom predmeta.


Pohađanje nastave DA Istraživanje DA NE Usmeni ispit DA NE


Esej DA Seminarski rad DA NE (Ostalo upisati) DA NE

Kolokvij DA NE Praktični rad DA (Ostalo upisati) DA NE

Projekt DA NE Pismeni ispit DA Broj bodova po ECTS sustavu (ukupno)

3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Bradarić-Jončić, S.(2000): Manualni oblici komunikacije osoba oštećena sluha. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 35, 2.

√

Mathur, G. & D.J. Napoli (2011): Deaf around the World. The Impact of Language. Oxford University Press, Inc. (odabrana poglavlja)

√

Radovančić, B. (2004): Crtice za povijest hrvatske surdologije. ERF, Zagreb. √

Interni video materijal. √


Fromkin, V., Rodman, R. & N. Hyams (2013): An Introduction to Language. Wadsworth, Cengage Learning Moore, M.S. & L. Levitan (2003): For Hearing People Only. Deaf Life Press, Rochester, New York Morris, Ch. (1975): Osnove teorije o znacima, BIGZ, Beograd. Nöth, W. (2004): Priručnik semiotike, Ceres, Zagreb.


Student će biti ocijenjen prema aktivnostima tijekom nastave, koje se redovito bilježe, zatim izvršenju obveza prema predmetu u obliku samostalnih zadataka i demonstracija/prezentacija te postignutom uspjehu na pismenom ispitu. Student može pristupiti ispitu ako je izvršio sve obaveze prema kolegiju te nema izostanaka.


93



1.1. Nositelj predmeta doc.dr.sc. Marina Milković 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1.-2.






2. OPIS PREDMETA


Cilj je predmeta proširiti osnovni vokabular stečen na prethodnoj razini, Hrvatski znakovni jezik 101 i 102, te razvijati vještine produciranja znakova, razumijevanja sadržaja i interaktivne komunikacije na hrvatskom znakovnom jeziku (HZJ). Studenti će usvojiti osnovna znanja o strukturi znakovnog jezika – fonologija. Produbiti i proširiti će znanje o kulturi i obilježjima zajednice gluhih te o sociološko-kulturološkom modelu gluhoće.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i / ili ulazne kompetencije potrebne za predmet Uspješno položen predmet Hrvatski znakovni jezik 102







- razumijeti odnos znaka i njegovog značenja - razlikovati verbalne i neverbalne znakove u ljudskim društvima - razumijeti odnos između jezika i drugih znakovnih sustava - razumijeti, definirati i odrediti temeljna obilježja jezika i zajednice Gluhih - razviti vizualne i vizuo-spacijalne vještine potrebne za receptivno i ekspresivno znanje HZJ - razlikovati sustav facijalne gramatike od izražavanja emocija i neverbalnme komunikacije - razlikovati i upotrijebiti različite vrste rečenica (izjavne, upitne, negacijske) - upotrijebiti odgovarajući vokabular, gramatička pravila i pravila ponašanja u komunikaciji i interakciji s osobama s ostećenjem sluha - razviti temelje za daljnje učenje HZJ


predavanja: - struktura znakovnog jezika – fonologija (5) - određenje pojma kulture i kulturološko-sociološki model gluhoće (10) vježbe: - aktivnosti; slobodne aktivnosti. snalaženje u otvorenom/zatvorenom prostoru. (3) - opis/identifikacija; osobne karakteristike. interesi. (2) - snalaženje u otvorenom/zatvorenom prostoru; okolina, pitati gdje/dati pravac. mjesto stanovanja, prijevozna sredstva. prostorni odnosi. (10) - konverzacija; strategije. skretanje pažnje, početak razgovora, prekid/upadanje u razgovor, izražavanje želja, davanje naredbi, oblikovanje pitanja. (10) - pripovijedanje; priča u slikama. (5)


94


- povijest i kultura gluhih (5)




2.7. Komentari:









3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Zimmermann, A. (1986): Uvodni seminar o komunikaciji s osobama oštećena sluha. Fakultet za defektologiju, Zagreb.

√



Emmorey, K. (2002): Language, Cognition and the Brain. Insights from Sign Language Research. Mahwah, NJ: Lawrence Erlbaum. Lane, H., Hoffmeister, R. andBahan, B. (1996): A Journey into the Deaf World. DawnSign Press. Pfau, R., Steinbach, M. & B. Woll (2012): Sign language. An international handbook (HSK - Handbooks of linguistics and communication science), Berlin: Mouton de Gruyter.

Sandler, W. & D. Lillo-Martin (2006): Sign Languages and Linguistic Universals. Cambridge: Cambridge University Press.




95




1.2. Naziv predmeta Medijska pedagogija u religioznom odgoju i obrazovanju 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3

1.3. Suradnici - 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 15 P+15 V



izvođenja predmeta on line (maksimalno 20%) 1. razina, 5%

2. OPIS PREDMETA


Posredovati temeljna znanja o komunikaciji, medijskoj komunikaciji te pojmovima imedijske pedagogije i odgoja i medijske didaktike. Upoznati s temeljnim odrednicama odnosa Crkve i medija komuniciranja kroz povijest i danas. Posredovati uvid u promjene koje uzrokuju mediji na području odgoja i obrazovanja. Osposobiti za kompetentno služenje medijima u različitim oblicima religioznog odgoja, obrazovanja i kateheze. Senzibilizirati za kritički pristup medijskim ponudama i medijskom prikazivanju stvarnosti.



- Kritički procijeniti povezanosti između teološko-religijske teorije te crrkvene, religijske i društvene prakse - Obrazložiti i vrednovati važnost aktivnosti koje su povezane sa zadacima evangelizacije u Crkvi i u suvremenom društvu - Obrazložiti mogućnost i važnost premjene stečenih znanja iz područja teologije i religijskih znanosti u različitim područjima društvenog, kulturnog, odgojno-obrazovnog i vjerskog djelovanja te u medijima i specijaliziranom izdavaštvu, a u svrhu promicanja kršćanske kulture - Primijeniti učinkovitu komunikaciju s pojedincima i grupama


Objasniti značenje pojmova komunikacija, mediji komuniciranja, medijska pedagogija, medijska didaktika, medijska kompetencija. Izložiti i objasniti odnos Crkve i medija komuniciranja kroz povijest i danas. Razumjeti promjene koje uzrokuju mediji na području odgoja i obrazovanja. Kompetentno se služiti medijima komuniciranja u različitim oblicima religioznog odgoja, obrazovanja i kateheze. Poznavati specifične mogućnosti i ograničenja pojedinih medija komuniciranja u odnosu na različita mjesta i naslovnike religioznog odgoja, obrazovanja i kateheze. Biti sposoban/sposobna kritički pristupati različitim medijskim ponudama i medijskom prikazivanju stvarnosti.


Antropološki i teološki aspekti komunikacije (1). Pojam i osobitosti izravno-osobne i medijalno-neizravne komunikacije (1). Temeljni pojmovi: medijska pedagogija, medijska didaktika, medijska kultura, medijska pismenost, medijska kompetencija. Zadaci medijskog odgoja i obrazovanja (1). Crkva i mediji kroz povijest i danas (2). Crkveni dokumenti o medijima masovnog komuniciranja (2). Vjerske emisije u medijima masovnog priopćavanja u Hrvatskoj (1). Mediji i govor vjere (1). Mediji u religioznom odgoju i obrazovanju (auditivni, vizualni, audio-vizualni, tiskani i digitalni mediji komuniciranja) (2). Podjela i korištenje medija (tradicionalne, aktivne i grupne metode) (1).


96


Fotografija i metode rada s fotografijom u religijskom obrazovanju (2). Film kao odgojno-obrazovni medij u religijskom odgoju i obrazovanju. Filmski žanrovi (2). Gledanje i analiza odabranih filmova (4). Vizualne umjetnosti i komunikacija (2). Temeljne novinarske vrste (1). Učenici i nastavnici kao stvaratelji medija (4). Nastupi u medijima masovnog komuniciranja (1). Kritički pristup medijskim proizvodima (2).






(ostalo upisati)

2.7. Komentari:








3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Ana Thea Filipović, Komunikacija u vjeronauku i katehezi, u: Kateheza 27 (2005.) 4, 297-310. X X

Ana Thea Filipović, Koncilski iskorak Katoličke crkve u svijet društvene komunikacije. O pedesetoj obljetnici završetka Drugoga vatikanskog koncila, u: Nova prisutnost 13 (2015) 2, 197-211.

X X

Hrvatska biskupska konferencija, Crkva i mediji, Glas koncila, Zagreb, 2006. X

Marko Pranjić, Metodika vjeronaučne nastave, Katehetski salezijanski centar, Zagreb, 1997. X

Jadranka Garmaz, Medijska pedagogija u vjeronauku i katehezi. Kriteriji izbora i načini korištenja nekih suvremenih medija, u: Crkva u svijetu 45 (2010.) 3, 310-332.

X X

Jerko Valković, Evangelizacija u eri medija: mogućnosti i problemi komuniciranja, u: Bogoslovska smotra 81 (2011.) 3, 675-696.

X X

Odabrani aktualni filmovi

Ana Thea Filipović, Mediji komuniciranja u religioznom odgoju i katehezi. Nastavni materijali.


Mirko Mataušić, Crkva i sredstva društvenog priopćavanja, u: Bogoslovska smotra 55 (1986) 3/4, 360-368. Danijel Labaš, Crkva i društvene komunikacije, u: Obnovljeni život 48 (1993) 1, 76-97.


97


Fred Inglis, Teorija medija, AGM i Barbat, Zagreb, 1997. Nada Zgrabljić, Medijska pismenost – za život s medijima, u: J. Bašić - J. Janković (ur.), Lokalna zajednica – izvorište Nacionalne strategije prevencije poremećaja u ponašanju djece i mladih, DZZOMM i Povjerenstvo vlade RH za prevenciju poremećaja u ponašanju djece i mladih, Zagreb, 2003.



98



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Denis Barić 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi I. i II.

1.2. Naziv predmeta Povijest kateheze i katehetike 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 30




2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studente za istraživanje i analiziranje povijesnih činjenica vezanih uz razvoj kateheze i katehetike. Nadalje, studenti će se osposobiti za kritičko prosuđivanje i povezivanje povijesnih činjenica u svrhu stvaranja cjelokupne slike o povijesti kateheze i katehetike.


Poznavanje osnovne terminologije vezane uz katehezu i katehetiku (religiozni odgoj/poučavanje, naslovnici i nositelji kateheze, ciljevi kateheze, katekizam) kao i poznavanje osnova opće i crkvene povijesti (antika, srednji vijek, moderna i suvremena povijest).


- Samostalno istražiti religijskopedagoška i pedagoška pitanja iz raznolikih područja religijskopedagoške teorije i religijskopedagoške praske te primjereno predstaviti rezultate istraživanja - Pokazati i objasniti sve sastavnice pastoralno-katehetskog planiranja i rada s djecom, s mladima i s odraslima


Studenti će moći

identificirati (geografska) područja i vremenska razdoblja opće i crkvene povijesti, te specifičnosti povijesnoga razvoja kateheze i katehetike.

razumjeti društveno-religiozni i kulturalni kontekst pojedinih geografskih područja i analizirati njihov doprinos razvoju crkvene misli, te razvoju kateheze i katehetike.

analizirati doprinos crkvenih otaca i naučitelja katehetskoj misli, te povijesni razvoj teologije i njezin utjecaj na katehetiku.

analizirati rad pojedinih crkvenih središta (samostana, učilišta, opatija) i ukazati na njihove osobitosti u razvijanju svijesti o religioznom odgoju, poučavanju i rastu u vjeri.

čitati i razumjeti određene tekstove iz katekizma koji su u određenom povijesnom vremenu bili u službi poučavanja kršćanskoga naroda.

ukazati na pojedine izazove i mogućnosti pred kojima se nalaze suvremena kateheza i katehetika.


1. Uvod u povijest kateheze i katehetike. (1) 2. Katekumenat. Antički katekumenat. (1) 3. Katekumenat na Zapadu: Hipolit Rimski i Tertulijan. (2) 4. Katekumenat na Istoku: Origen. Obnovljeni antički katekumenat (IV.-V.st.). (1) 5. Kateheza. Kateheza u razdoblju kršćanstva (70. – kraj II.st.). (1) 6. Kateheza u razdoblju kraja II. st. do Konstantinovoga mira (313.) (1) 7. Kateheza na Zapadu: Ambrozije. Augustin. (2) 8. Kateheza na Istoku: Ćiril Jeruzalemski. Ivan Zlatousti. (2) 9. Počeci srednjega vijeka. Kateheza na barbarskom Zapadu (VII.–VIII.st.). Martin od Brage. Katehetski impulsi karolinške renesanse. (2) 10. Hugo iz sv. Viktora. Jean Gerson. (2) 11. Razdoblje reformacije. Povijesni kontekst. Katekizmi Martina Luthera i Petra Kanizija. (3)


99


12. Tridentski koncil. Tridentski katekizam (struktura i sadržaj). (2) 13. Razdoblje prosvjetiteljstva. Povijesni kontekst. Katekizam Roberta Bellarmina. Austrijski katekizam. (2) 14. Razdoblje XIX.st. Povijesni kontekst. Doprinos razvoju katehetske misli (Johann Michael Sailer, Johann Baptist Hirscher, Joseph Deharbe). (3) 15. Suvremena kateheza. Temeljne odrednice katehetskoga pokreta u XX. st. (1) 16. Drugi vatikanski koncil i katehetska usmjerenja crkvenoga učiteljstva u razdoblju nakon završetka koncila. (2) 17. Suvremena (pokoncilska) kateheza u Hrvatskoj. (2)




2.7. Komentari:








3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Emanuel HOŠKO, Negdašnji hrvatski katekizmi, Zagreb 1985. (odabrani dijelovi) DA NE

Alojzije ČONDIĆ, Stanje i perspektive katekumenata, u: Služba Božja, 51 (2011.) 1, 75-98. DA DA

Valentina MANDARIĆ – Ružica RAZUM, Pastoralno-katehetska praksa i saborska baština, u: Bogoslovska smotra, 75 (2005.) 3, 817-853.

DA DA




100



1.1. Nositelj predmeta prof. mr. art. Miroslav Martinjak 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1.-2.

1.2. Naziv predmeta Crkvena glazbena kultura 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) P+V




2. OPIS PREDMETA


Upoznati i oduševiti studente s bogatom kršćanskom glazbenom kulturom od samih početaka do danas. Poseban naglasak bit će na liturgijsko glazbenom repertoriju latinske tradicije i repertoriju koji se razvio na hrvatskom jeziku od razvoja glagoljaštva (X. st.), pučke popijevke do današnjih stremljenja i glazbenih ostvarenja. Posebno će biti obrađena glagoljaška tradicija koja je vrijedna baština hrvatskih južnih krajeva od Istre, Primorja, Dalmacije s otocima i Like kao i granični pojas Bosne i Hercegovine. Isto tako i razvoj pučke popijevke koja se nastanila u sjevernim i sjeverozapadnim i sjeveroistočnim dijelovima Hrvatske. Studenti će biti upoznati s našim najvrjednijim i najznačajnijim pjesmaricama koje čuvaju to glazbeno blago, a koje su nastale na hrvatskom tlu. Samim time moći će se služiti i pronicati to hrvatsko glazbeno blago i kulturu.



- Obrazložiti mogućnost i važnost primjene stečenih znanja iz područja teologije i religijskih znanosti u različitim područjima društvenog, kulturnog, odgojno-obrazovnog i vjerskog djelovanja te u medijima i specijaliziranom izdavaštvu, a u svhu promicanja kršćanske kulture - Samostalno istražiti religijskopedagoška i pedagoška pitanja iz raznolikih područja religijskopedagoške teorije i religijskopedagoške praske te primjereno predstaviti rezultate istraživanja - Poznavati i razumjeti osnovna znanja iz drugih drutšveno-humanističkih disciplina važnih za pastoralnokatehetsku formaciju


- Studenti će biti u stanju: - prepoznati i opisati osnovne sadržaje crkveno glazbene baštine u općem smislu, a posebno hrvatsku tisućljetnu glazbenu baštinu. - imenovati i predstaviti mjerodavnu literaturu i izvore. - prepoznati osobitosti pojedinih hrvatskih krajeva i razlike u liturgijsko glazbenom izražavanju. - raspoznati utjecaje gregorijanske i folklorne nacionalne glazbene estetike na oblikovanje crkvenih melodija u glagoljaškoj i pučkoj hrvatskoj glazbi. - predstaviti i protumačiti crkveno-glazbenu regulativu kroz povijest, napose II. vatikanskog sabora glede crkvene glazbe i njenog značenja u kršćanskoj liturgiji. - suvereno se služiti nekim glazbenim elementima u katehezi i koristiti se svim blagodatima glazbe kao velike pomoći na tom području.


- Počeci glazbe: glazba dalekih kultura; antropološka dimenzija glazbe, (2 sata) - Glazba u Bibliji u Starom i Novom zavjetu (2 sata) - Glazba u prvobitnim kršćanskim zajednicama; Ambrozijansko i Gregorijansko pjevanje (2 sata) - Liturgijsko glazbeni oblici za euharistijsko slavlje i Časoslov (4 sata) - Hrvatske liturgijske pjesmarice (2 sata) - Najznačajniji crkveni dokumenti o glazbi do XX. st. (2 sata) - Pučka crkvena popijevka i njen značaj za vjerski život (2 sata)


101


- Glagoljaško pjevanje: povijesni dio, najznačajniji dokumenti, pjesmarice I svjedočanstva (6 sati) - Rasuta baština glagoljaškog pjevanja diljem svijeta. (1 sat) - Obnova crkvene glazbe za vrijeme pape Pija X. (1 sat) - Drugi Vatikanski sabor i njegove smjernice za crkvenu glazbu (2 sata) - Goruća pitanja suvremene crkvene glazbe (2 sata) - Pomoć glazbe u katehezi (2 sata)




2.7. Komentari:








3 ECTS


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Crkvena glazba, Priručnik za bogoslovna učilišta, Zagreb, 1988; str. 161-211

J. ANDREIS, Povijest glazbe, knjiga 1, 2, 3, Zagreb, 1974.

M. MARTINJAK, Gregorijansko pjevanje, baština i vrelo rimske liturgije, Zagreb, 1997;str. 139-153.

J. GELINEAU, Pastoralna teologija liturgijskih slavlja, Zagreb, 1972, str. 202-225;

M. PRANIĆ, (priredio), Religijsko- pedagoško katehetski leksikon, Zagreb, 1991, str. 201-204.

A. BENVIN, Glazba kao pomoć u apostolatu i evangelizaciji, u. Sv. Cecilija, LII (1982), br. 1

M. MARTINJAK, Glazba u katehezi, u: Sv. Ceciliji, LXV (1995) br.4; LXV(1996) br.1.

Liturgijska konstitucija (Sacrosanctum concilium) VI. glava. Točka 112- 121.

Uputa Musicam Sacram




102



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Anđelo Maly 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1. i 2.

1.2. Naziv predmeta Praktični rad s Biblijom 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 5 P + 25 V




2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti sudionike za aktivno služenje raznovrsnim praktičnim (i egzegetskim) pristupima biblijskim tekstovima u cilju buduće primjene u pastoralnom radu, nadasve kao voditeljima biblijskoga pastorala.


Završeni predmeti: svi kolegiji uvoda i egzegeza Starog i Novog zavjeta, kao i biblijskih teologija (poželjno poznavanje biblijskih jezika te barem jednog od svjetskih jezika).


- Obrazložiti mogućnost i važnost primjene stečenih znanja iz područja teologije i religijskih znanosti u različitim područjima društvenog, kulturnog, odgojno-obrazovnog i vjerskog djelovanja te u medijima i specijaliziranom izdavaštvu, a u svhu promicanja kršćanske kulture - Primijeniti učinkovitu komunikaciju s pojedinicima i grupama - Razumjeti i predstaviti posebna teološka znanja važna za religijskopedagošku formaciju - Kritički vrednovati te kreativno primijeniti pastoralnu metodu: vidjeti – prosuditi - djelovati



Razlikovati literarnu povijest proučavanja i različite metode u praktičnom radu s Biblijom

Analizirati biblijske tekstove s ciljem pastoralne primjene

Služiti se različitim metodama u pristupu biblijskom tekstu

Otkriti funkcionalnu vrijednost Biblije za zajednicu

Samostalno izrađivati radne materijale i voditi rad u biblijskim skupinama

Kreativno pristupati biblijskom tekstu u njegovoj komunikacijskoj perspektivi


Nakon uvodnih pretpostavki te važnosti i načinima praktičnog rada s Biblijom, studente će se uvoditi u pojedine metode praktičnog rada koje će potom individualno ili u skupinama izrađivati i izlagati pred sudionicima kolegija. Osim klasičnih metoda u pristupu Bibliji, sudionici će biti upoznati sa pojedinim načinima praktičnog rada s Biblijom: nakon uvodnih predavanja (5 sati) slijedi praktično-nastavni dio kolegija.

Pristup i analiza biblijskog teksta (4 sata);

Biblijsko predavanje (4 sata);

Biblijski razgovori (3 sata);

Biblijska meditacija (lectio divina) (5 sati);

Biblijski igrokaz (3 sata);

Biblijsko razmatranje nad slikom (3 sata);


103


Biblijski „kružok“ (3 sata).



X vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje

X terenska nastava


2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave; priprema i izrađivanje tjednih zadataka.


Pohađanje nastave DA Istraživanje DA NE Usmeni ispit DA





3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

J. FUĆAK (preveo), Praktični rad s Biblijom, Zagreb, 21991.

N. HOHNJEC, Biblija u pastoralnom radu, Zagreb, 1998.

E. BIANCO, Lectio Divina, Zagreb, 2005.

PAPINSKA BIBLIJSKA KOMISIJA, Tumačenje Biblije u Crkvi (1993.)


A. POPOVIĆ, Načela i metode za tumačenje Biblije, Zagreb, 2005. Th. SÖDING, Više od Knjige. Razumjeti Bibliju, Zagreb, 2001. PAPINSKA BIBLIJSKA KOMISIJA, Nadahnuće i istina Svetog pisma (2014.) W. HOFFSÜMMER, Biblijski i drugi igrokazi, Luka, 1995.. A. GRABNER-HAIDER (prir.), Praktični biblijski leksikon, Zagreb, 1997.



104









2. OPIS PREDMETA


Cilj je predmeta proširiti osnovni vokabular stečen na prethodnoj razini, Hrvatski znakovni jezik 101 i 102, te razvijati vještine produciranja znakova, razumijevanja sadržaja i interaktivne komunikacije na hrvatskom znakovnom jeziku (HZJ). Studenti će usvojiti osnovna znanja o strukturi znakovnog jezika – fonologija. Produbiti i proširiti će znanje o kulturi i obilježjima zajednice gluhih te o sociološko-kulturološkom modelu gluhoće.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i / ili ulazne kompetencije potrebne za predmet Uspješno položen predmet Hrvatski znakovni jezik 102







- razumijeti odnos znaka i njegovog značenja - razlikovati verbalne i neverbalne znakove u ljudskim društvima - razumijeti odnos između jezika i drugih znakovnih sustava - razumijeti, definirati i odrediti temeljna obilježja jezika i zajednice Gluhih - razviti vizualne i vizuo-spacijalne vještine potrebne za receptivno i ekspresivno znanje HZJ - razlikovati sustav facijalne gramatike od izražavanja emocija i neverbalnme komunikacije - razlikovati i upotrijebiti različite vrste rečenica (izjavne, upitne, negacijske) - upotrijebiti odgovarajući vokabular, gramatička pravila i pravila ponašanja u komunikaciji i interakciji s osobama s ostećenjem sluha - razviti temelje za daljnje učenje HZJ


Predavanja: - struktura znakovnog jezika – fonologija (5) - određenje pojma kulture i kulturološko-sociološki model gluhoće (10) Vježbe: - aktivnosti; slobodne aktivnosti. snalaženje u otvorenom/zatvorenom prostoru. (3) - opis/identifikacija; osobne karakteristike. interesi. (2) - snalaženje u otvorenom/zatvorenom prostoru; okolina, pitati gdje/dati pravac. mjesto stanovanja, prijevozna sredstva. prostorni odnosi. (10) - konverzacija; strategije. skretanje pažnje, početak razgovora, prekid/upadanje u razgovor, izražavanje želja, davanje naredbi, oblikovanje pitanja. (10) - pripovijedanje; priča u slikama. (5) - povijest i kultura gluhih (5)


105





2.7. Komentari:









3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija


√








106





1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 1P+2V+0S+e




2. OPIS PREDMETA


Predmet se, teorijski i praktično, nastavlja na predmet Hrvatski znakovni jezik 201 te zaokružuje drugu razinu učenja hrvatskog znakovnog jezika (HZJ). Uz širenje osnovnog vokabulara, jačaju i vještine produciranja znakova, razumijevanja sadržaja i interaktivne komunikacije na HZJ. Studenti će usvojiti osnovna znanja o strukturi znakovnog jezika – morfologija i sintaksa, te će produbiti i proširiti znanja o kulturi i zajednici gluhih.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i / ili ulazne kompetencije potrebne za predmet uspješno položen ispit iz predmeta Hrvatski znakovni jezik 201


- pokazati odgovarajuću razinu poznavanja vokabulara i gramatike te sposobnost komuniciranja na HZJ - sudjelovati u razgovoru, davati i dobivati informacije, izražavati osjećaje i emocije, kao i razmijeniti mišljenja na HZJ - razumjeti i interpretirati sadržaje prezentirane na HZJ o različitim temama, prenijeti različite informacije, koncepte i ideje u različite svrhe na HZJ - razlikovati, definirati i usporediti jezične sastavnice znakovnog jezika – morfologija, sintaksa - upotrijebiti pravila transkripcije u znakovnim jezicima - pokazati svijest i poštovanje prema zajednici i kulturi gluhih


- razumijeti odnos znaka i njegovog značenja - razlikovati verbalne i neverbalne znakove u ljudskim društvima - razumijeti odnos između jezika i drugih znakovnih sustava - razumjeti, definirati i odrediti temeljna obilježja jezika i zajednice Gluhih - razviti vizualne i vizuo-spacijalne vještine potrebne za receptivno i ekspresivno znanje HZJ - razlikovati manualne oblike komunikacije - razlikovati sustav facijalne gramatike od izražavanja emocija i neverbalnme komunikacije - razlikovati i upotrijebiti različite vrste rečenica (izjavne, upitne, negacijske) - upotrijebiti odgovarajući vokabular, gramatička pravila i pravila ponašanja u komunikaciji i interakciji s osobama s ostećenjem sluha - razumijeti i primjeniti pravila gramatičke strukture HZJ


predavanja: - struktura znakovnog jezika – fonologija, morfologija, sintaksa (15) vježbe: - aktivnosti; slobodne aktivnosti. snalaženje u otvorenom/zatvorenom prostoru. (2) - opis/identifikacija; osobne karakteristike. interesi. (2) - snalaženje u otvorenom/zatvorenom prostoru; okolina, pitati gdje/dati pravac. mjesto stanovanja, prijevozna sredstva. prostorni odnosi. (10) - konverzacija; strategije. skretanje pažnje, početak razgovora, prekid/upadanje u razgovor, izražavanje želja, davanje naredbi, oblikovanje pitanja. (3) - pripovijedanje; priča u slikama. (3)


107


- povijest i kultura gluhih (10)




2.7. Komentari:









3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija


√








108



1.1. Nositelj predmeta izv. prof. dr. sc. Ana Thea Filipović 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi prva

1.2. Naziv predmeta Fundamentalna katehetika 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3





2. OPIS PREDMETA


Izložiti pregled povijesti kateheze kao crkvene prakse od vremena Novoga zavjeta do danas. Obrazložiti epistemološki status katehetike kao znanstvene discipline: formalni i materijalni objekt, metode te nastanak i značenje dvostrukog naziva „katehetika“ i „religijska pedagogija“. Objasniti mogućnosti i ograničenja odgoja vjere (teološki, pedagoški). Uvesti u problematiku kateheze Crkve u suvremenoj pastoralnoj situaciji. Istaknuti bitna usmjerenja pokoncilske kateheze i njezine zadatke danas. Prikazati crkvene dokumente posvećene katehezi i evangelizaciji od II. vatikanskog koncila do danas. Prikazati temeljne odrednice kateheze (Riječ Božja, vjera i Crkva) te problemska pitanja koja su povezana sa svakim od tih područja. Objasniti pedagoško utemeljenje i spefične ciljeve školskog vjeronauka, različite modele vjeronauka u Europi te njegov odnos prema društvenoj stvarnosti, teologiji i crkvenoj zajednici. Izložiti osnove katehetske metodologije. Izložiti temeljne elemente didaktike i metodike kateheze i vjeronauka. Prikazati izabrane katehetske modele, pristupe i metode (Celebratio catechetica; mistagoško, biblijsko, simboličko i ekumensko učenje).



Poznavanje i razumijevanje temeljnih sadržaja praktičke teologije Poznavanje i razumijevanje povezanosti između teološkog znanja te crkvene, religijske i društvene prakse Osposobljenost za samostalno, znanstveno utemeljeno, religijsko i teološko prosuđivanje cjelokupne stvarnosti Osposobljenost za povezivanje teoloških i duhovnih tradicija s vlastitim životom i crkvenom praksom Osposobljenost za interdisciplinarnu suradnju na području humanističkih i društvenih znanosti na studijskoj, znanstvenoj i istraživačkoj razini Teološka osposobljenost za dijalog sa svijetom te preuzimanje društveno-političke odgovornosti temeljene na kršćanskom uvjerenju Teološka osposobljenost za adekvatno suočavanje s poslovnim i društvenim izazovima te za javne djelatnosti koje zahtijevaju posebne kompetencije u pitanjima svjetonazora Osposobljenost za promicanje ekumenskog, međureligijskog i međukulturnog dijaloga Osposobljenost za izvođenje nastave vjeronauka u osnovnim i srednjim školama Osposobljenost za službu katehete u župnoj zajednici Osposobljenost za samostalno usmeno i pisano predstavljanje rezultata rada


109



Poznavati i razumjeti pojam, značenje i praksu crkvene kateheze od vremena Novoga zavjeta do danas Poznavati i razumjeti epistemološki status znanstvene discipline katehetike i religijske pedagogije Poznavati i razumjeti mogućnosti i ograničenja odgoja vjere Poznavati i razumjeti situaciju kateheze u suvremenom kulturnom i pastoralnom ozračju Poznavati i razumjeti temeljna pokoncilska usmjerenja kateheze i njene zadatke danas Poznavati pokoncilske crkvene dokumetne posvećene katehezi i evangelizaciji Poznavati i razumjeti temeljne odrednice kateheze Crkve Razumjeti povezanost kateheze, kršćansku zajednice, obitelji i vjeronauka u školi Poznavati temeljne argumente pedagoškog utemeljenja konfesionalnog vjeronauka Poznavati i razumjeti modele i značenje vjeronauka u Europi Poznavati osnove katehetske metodologije te odabrane katehetske modele i pristupe Steći osnovne kompetencije za analizu, planiranje, programiranje, ostvarivanje i vrednovanje kateheze i vjeronauka


1. Poimanje kateheze u Crkvi od vremena Novoga zavjeta do danas (2) 2. Teološka i pedagoška legitimnost katehetskog djelovanja (1) 3. Razvoj i status katehetike i religijske pedagogije kao znanstvene discipline (1) 4. Kateheza u kulturalnom i pastoralnom ozračju današnjega vremena (2) 5. Značenje Drugoga vatikanskog koncila za katehezeu i temeljna usmjerenja pokoncilske kateheze (2) 6. Kateheza u obnovljenom pastoralnom projektu evangelizacije (1) 7. Pokoncilski dokumenti o katehezi i evangelizaciji i njihovo značenje za identitet kateheze danas (2) 8. Kateheza kao posluživanje Riječi i navještaj Krista (2) 9. Kateheza kao inicijacija u vjeru i odgoj vjere (2) 10. Kateheza kao djelo Crkve i odgoj osjećaja crkvenosti (2) 11. Kršćanska (župna) zajednica, kateheza i vjeronauk u školi (1) 12. Dokument „Vjeronauk u školi“ i pedagoško utemeljenje vjeronauka (2) 13. Značenje i modeli školskog vjeronauka u Europi (2) 14. Osnove katehetske (i pastoralne) metodologije (1) 15. Odabrani katehetski modeli „Celebratio catechetica“, Obiteljska kateheza (2) 16. Osnove didaktike i metodike vjeronauka i kateheze (2) 17. Odabrani metodički pristupi i metode:biblijska i narativna kateheza, simboličko, mistagoško, ekumensko učenje (2) 18. Vrednovanje u vjeronauku i katehezi (1)



samostalni zadaci X multimedija i mreža


(ostalo upisati)

2.7. Komentari:



110








3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Emilio ALBERICH, Kateheza danas. Priručnik fundamentalne katehetike, Zagreb, 2002, 23-216. X

Ana Thea FILIPOVIĆ, U službi zrelosti vjere i rasta osoba. Katehetska i religijskopedagoška promišljanja u suvremenom kontekstu, Zagreb, 2011, 3-43; 159-214.

X

ZAJEDNIČKA SINODA BISKUPIJA SAVEZNE REPUBLIKE NJEMAČKE, Vjeronauk u školi, Zagreb, 1995. X

Ana Thea FILIPOVIĆ, Didaktika školskog vjeronauka, u Kateheza 17 (1995) 4, 276-285. X

Ana Thea FILIPOVIĆ, Kako vrednovati u školskom vjeronauku, u Kateheza 19 (1997) 2, 108-126. X

Georg HILGER – Stephan LEIMGRUBER – Hans-Georg ZIEBERTZ, Vjeronaučna didaktika. Priručnik za studij, obrazovanje i posao, Zagreb, 2009. (izabrane teme)

X

Marko PRANJIĆ, Metodika vjeronaučne nastave. Teorijske osnove i praktični modeli, Zagreb, 1997. (izabrane teme).

X

Papa Franjo, Evangelii gaudium – Radost Evanđelja, Zagreb, 2013. X X


KONGREGACIJA ZA KLER, Opći direktorij za katehezu, Zagreb, 2000. HRVATSKA BISKUPSKA KONFERENCIJA, Župna kateheza u obnovi župne zajednice. Plan i program, Zagreb – Zadar, 2000. Milan ŠIMUNOVIĆ , Kateheza - prvenstvena zadaća Crkve. Identitet i perspektive hrvatske pokoncilske kateheze i katehetike – U obliku bilance, Zagreb, 2011.



111




1.2. Naziv predmeta Kateheza kršćanske inicijacije 1.7. Broj bodova po ECTS sustavu 4 ECTS

1.3. Suradnici Mentori-katehete 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 25P+10S+10V




2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Omogućiti studentima poznavanje temeljnih značajki religioznosti djece i predadolescenata. Osposobiti studente za kritičku prosudbu različitih elemenata koji „iznutra“ i „izvana“ utječu na kršćanski vjerski odgoj. Osposobiti studente za samostalno i kreativno planiranje i ostvarivanje aktivnosti vjerskog odgoja u župnim zajednicama.


Poznavati osnovnu religijskopedagošku i katehetsku terminologiju. Motiviranost za rad u župnim zajednicama. Razvijene osnovne komunikacijske vještine potrebne za rad u župnim zajednicama


-primijeniti katehetsko i religijskopedagoško znanje u zadacima evangelizacije u suvremenom društvu -poznavanje i razumijevanje povezanosti teološko-religijsko-pedagoške teorije i crkvene prakse -osposobljenost za vođenje kateheze u župnim i drugim vjerničkim zajednicama


Studenti će biti u stanju: - poznavati i kritički predstaviti glavne momente katehetskog inicijacijskog itinerarija - poznavati i argumentirano predstaviti temeljne karakteristike kateheze inicijacije - razumjeti i argumentirano predstaviti temeljna obilježja religioznosti djece i predadolescenata - razumjeti i obrazložiti važnost i razloge župne kateheze djece i predadolescenata - analizirati i kritički predstaviti temeljne izazove i mogućnosti kateheze djece i predadolescenata - poznavati i predstaviti bitna obilježja biblijske i liturgijske kateheze - analizirati i kritički predstaviti programe i katehetske priručnike za župnu katehezu djece i predadolescenata - raditi u timu u postupku pripreme i predstavljanja seminarskih zadataka usvojiti i u izvođenju katehetskih susreta primijeniti osnovne komunikacijske vještine važne za katehetsko djelovanje


-Kršćanska inicijacija – hod kršćanske zrelosti. Poteškoće i mogućnosti kršćanske inicijacije danas. Integracija vjere i života. (2 sata) -Kateheza, između inicijacije, odgoja i poučavanja. (2 sata) -Temeljne faze i karakteristike katehetskog inicijacijskog itinerarija. (3 sata) - Temeljni modeli i elementi programiranja: ciljevi, sadržaji, metodički pristupi. (4 sata) - Utjecaj dinamizama razvojne dobi na život vjere djeteta. Obilježja religioznosti djece. Ljudsko iskustvo i kateheza djece. (3 sata) - Ciljevi i sadržaji kateheze djece. (3 sata) - Organizacijski oblici te metodičko-komunikacijski pristupi. (3 sata) - Tko su predadolescenti. Utjecaj dinamizama razvoje dobi na život vjere predadolescenta. Obilježja religioznosti. Otkrivanje pitanja. Iskustvo vjere. (2 sata) - Ciljevi i sadržaji kateheze predadolescenata. (2 sata)


112


- Organizacijski oblici te metodičko-komunikacijski pristupi. (3 sata) - Biblijska kateheza (izbor i intepretacija biblijskih tekstova, aktualizacija biblijskih tekstova). (2 sata) - Liturgijska kateheza. Sadržaji i značajke liturgijske kateheze. (2 sata) - Iskustvo grupe/skupine kao hod Crkve. (2 sata) - Voditelji/katehete župne kateheze: kompetencije, obilježja, formacija. (2 sata) - Praktične vježbe: hospitacije i izrada priprema za izvođenje katehetskih aktivnosti u župnim zajednicama (10 sati)






2.7. Komentari:




Eksperimentalni rad NE Istraživanje DA Usmeni ispit DA


Kolokvij DA Seminarski rad DA Hospitacije i održavanje pokusne kateheze u župnoj zajednici.

DA

Praktični rad DA Broj bodova po ECTS sustavu (ukupno)

3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Kongregacija za kler, Opći direktorij za katehezu, Zagreb, 2000.

HBK NKU, Župna kateheza u obnovi župne zajednice, Plan i program, NKU/HBK – HILP, Zagreb, 2000.

Razum, R., Katehetski inicijacijski itinerarij, u: Bogoslovska smotra, 79(2009)3, 603-632.

Librić, R. – Pučar, K. – Razum, R., Ja sam s vama. Priručnik za katehete, GK, Zagreb, 2012.

Šimunović, M., Kateheza – prvenstvena zadaća Crkve. Identitet i perspektive hrvatske pokoncilske kateheze i katehetike. U obliku bilance, KS, Zagreb, 2011. (odabrani dijelovi)




113



1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Josip Baloban 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi prva

1.2. Naziv predmeta Socijalni pastoral 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3

1.3. Suradnici - 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 30P



predmeta on line (maksimalno 20%) -

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studentice i studente da reflektiraju sadašnju i buduću crkvenu i društvenu praksu vjere pod analitičkim, kritičkim i normativnim vidom. Osposobiti studentice i studente za crkveni i društveni socijalni angažman

2.2. Uvjeti za upis predmeta i / ili ulazne kompetencije potrebne za predmet Motivacija za stjecanjem znanja iz socijalnog pastorala.


Primijeniti znanje iz pastoralne teologije kao teološke znanosti koja se odnosi na crkvenu i društvenu praksu vjere. Kritički reflektirati socijalnu (ne)osjetljivost u Hrvatskoj poslije demokratskih promjena 1990. godine. Kritički reflektirati socijalno djelovanje u Crkvi, a pogotovo u župnim zajednicama.


Studentice i studenti bit će u stanju: znati i razumjeti bitne značajke socijalnog pastorala općenito. znati i razumjeti bitne značajke socijalnog pastorala prema Kompendiju socijalnog nauka Crkve. Proučavati socijalno djelovanje u Republici Hrvatskoj, kako na društvenom tako i na crkvenom području. Analizirati i kritički reflektirati socijalno pastoralno djelovanje pojedinih crkvenih tijela. Analizirati i kritički procjenjivati socijalno pastoralno djelovanje kršćanskih udruga. Analizirati i kritički vrednovati socijalno pastoralno djelovanje u župnim zajednicama.


1. Uvod u kolegij Socijalni pastoral (2 sata). 2.Zbunjuje li sintagma socijalni pastoral? (2 sata). 3. Socijalno je bitno za kršćanstvo od njegovih početaka (2 sata). 4. Povijesni nastanak socijalnog pastorala. Izjava iz Leitershofena – 1993. godine (2 sata). 5. Prikaz i komentar Izjave., Životna situacija današnjih ljudi., Situacija Crkve odnosno situacija u Crkvi., Orijentacije za budućnost. Društvena orijentacija. Opcija za siromašne., Samostalnost zajednice i vlastita odgovornost u zajednici., Izobrazba. Planiranje u Crkvi. Pojavna slika Crkve (2 sata). 6. Socijalni pastoral kod talijanskih biskupa (2 sata). 7. Bitne značajke socijalnog pastorala (2 sata). 8. Bitne značajke socijalnog pastorala prema Kompendiju socijalnog nauka Crkve (2 sata). 9. Socijalna (ne)osjetljivost u Hrvatskoj poslije demokratskih promjena 1990. godine (2 sata). 10. Socijalni pastoral kao pastoralni imperativ u Hrvatskoj (2 sata). 11. Socijalno pastoralno djelovanje pojedinih crkvenih tijela (2 sata). 12. Socijalno pastoralno djelovanje kršćanskih udruga (2 sata). 13. Socijalni pastoral na razini župnih zajednica (2 sata). 14. Socijalna dimenzija u učenju pape Franje (2 sata).


114


15. Evaluacija kolegija i nastavnika (2 sata).




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivan rad u nastavi.







3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

PAPINSKO VIJEĆE „ IUSTITIA ET PAX“ : Kompendij socijalnog nauka Crkve, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2005.

10

METTE, Norbert, STEINKAMP, Hermann (Hg.): Anstiftung zur Solidarität. Praktische Beispiele der Sozialpastoral, Matthias-Grünewald-Verlag 1997.

MÜLLER, Oliver: Vom Almosen zum Spendenkultur. Sozialethische Aspekte der christilichen Spendenkultur, Freiburg-Breisgau, 2005.

BALOBAN, Stjepan, ČRPIĆ, Gordan (uredili): Socijalni kompendij: izazov i nadahnuće, Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2007.

10

BALOBAN, Josip: Temeljne značajke socijalnog pastorala, u: HOŠKO, Franjo Emanuel (ur.): Zbornik Milana Šimunovića, Djelatna Crkva, u prigodi 65. obljetnice života, Kršćanska sadašnjost /Teologija u Rijeci, 2008., 65-85.

10

PAPA FRANJO: Radost Evanđelja, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 22014., osobito br. 176-258. 10

2.11. Dopunska literatura PAPA BENEDIKT XVI.: Bog je ljubav, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2005.



115



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. Denis Barić Prof. dr. sc. Ružica Razum

1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1.godina

1.2. Naziv predmeta Praksa u župnim zajednicama I 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3 ECTS

1.3. Suradnici mentori 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 30 V




2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Cilj je prakse osposobiti studente za samostalno i kreativno planiranje i ostvarivanje pastoralno-katehetskog rada, osobito rada s djecom i predadolescentima te s osobama s posebnim potrebama.



pokazati i objasniti sve sastavnice pastoralno-katehetskog planiranja i rada s djecom, s mladima i s odraslima

pokazati i objasniti sve sastavnice pastoralno-katehetskog rada s obiteljima




analizirati i kritički interpretirati temeljne pastoralno-katehetske izazove konkretnih župnih zajednica

predstaviti zajednice/skupine u župnoj zajednici te interpretirati poteškoće i mogućnosti rada s njima

primjereno komunicirati s pojedincima i sa skupinama u župnoj zajednici

usvojiti i u izvođenju katehetskih susreta s djecom i predadolescentima primijeniti osnovne komunikacijske vještine važne za katehetsko djelovanje

osmisliti pastoralno-katehetske aktivnosti primjerene za konkretnu župnu zajednicu

timski planirati i ostvarivati pastoralno-katehetske aktivnosti s drugim pastoralnim djelatnicima

primjereno pastoralno djelovati u radu s osobama s posebnim potrebama

2.5. Opis sadržaja predmeta po satnici


predavanja seminari i radionice

x vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje

x terenska nastava


2.7. Komentari:


2.9. Praćenje rada studenata Pohađanje nastave DA Istraživanje DA NE Usmeni ispit DA NE



116


Esej DA NE Seminarski rad DA (Ostalo upisati) DA NE



3 ECTS


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

HBK, Da vaša radost bude potpuna, Zagreb, 2018.

Librić, R.,/ Pučar, K., / Razum, R Ja sam s vama, Pripremnica za ispovijed i prvu pričest, Zagreb, 2011.

Librić, R.,/ Pučar, K., / Razum, R Ja sam s vama, Priručnik za katehetu, Zagreb, 2011.

HBK, Župna kateheza u obnovi župne zajednice – Plan i program, Zagreb, 2000.




117



1.1. Nositelj predmeta Izv. prof. dr. sc. Ante Crnčević 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1

1.2. Naziv predmeta Liturgijsko vrijeme i prostor 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3

1.3. Suradnici mr. sc. Milan Dančuo 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) P=30




2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Upoznavanje »simbola vremena« kao nužne obredne sastavnice liturgijskih slavlja; vrjednovati vrijeme u religijsko-antropološkoj perspektivi; poznavanje religijske i obredne pozadine nastanka kalendara; poznavanje liturgijske godine; njezinih ciklusa i teologije vremena. Poznavati povijesni razvoj i teološke temelje prostora kršćanskih liturgijskih slavlja.



▪ Poznavati tematike vremena u teologiji kršćanske liturgije. ▪ Poznavati nastanak, povijesni razvoj i ustroj liturgijske godine. ▪ Poznavati teološku strukturu liturgijskih slavlja kao teološki tloris za oblikovanje liturgijskoga prostora.


▪ Poznavati obredno mjesto i značenje vremena u iskustvu pretkršćanskih religija. ▪ Steći vrjednovanje vremena u kontekstu kršćanke objave i kršćanskoga iskustva. ▪ Poznavati kozmičku i religijsku strukturu najstarijih kalendara. ▪ Poznavati specifična značenja i sadržaje pojedinih ciklusa liturgijske godine te sanktorala. ▪ Analizirati sadržaje pojedinih vremena i slavlja kroz teološku analizu euholoških obrazaca. ▪ Poznavati odnos kršćanskoga obreda prema prostoru te teološku logiku liturgijskoga prostora. ▪ Poznavati povijesni razvoj oblika liturgijskoga prostora. ▪ Poznavati teološke kriterije za vrjednovanje liturgijskoga prostora i njegovih elemenata.


1. Vrijeme kao obredni element i simbol. 2. Vrijeme u svjetlu biblijske religije i kršćanske objave. teologija vremena. 3. Nastanak i razvoj starih kalendara; kršćanski kalendar i njegove obnove; suvremene problematike kalendara. 4. Liturgijska godina: pojam, odnosi i prožimanja liturgijske i građanske godine. 5. Nedjelja – prvotni i sveobuhvatni kršćanski blagdan; nastanak, sadržaji, mjesto u životu vjere i u strukturi liturgijske godine; teološke tematike u

raspravama o nedjelji. 6. Slavlje vazmenoga otajstva: vazmeno trodnevlje; nastanak, razvoj, sutroj i sadržaji. 7. Vrijeme priprave za slavlje Vazma i Pedesetnica; analiza euhološki korizmenih i vazmenih obrazaca. 8. Otajstvo Božjega objavljenja (Slavlje Kristova rođenja i Bogojavljenja). 9. Otajstvo Božjega objavljenja: advent, nastanak, razvoj, sadržaji, teološka naliza euholoških obrazaca. 10. Slavlja »vremena kroz godinu«; temeljnost nedjelje; struktura, odnosi prema sanktoralu. 11. Oblikovanje i teološki značaj saktorala; čašćenje svetih i Bl. Dj. Marije. 12. Liturgija časova.


118


13. Liturgijski prostor: prostor kao simbol; prostor u ranokršćanskom liturgijskom shvaćanju; najraniji razvoj. 14. Povijesni razvoj oblika i teološkoga značenja liturgijskoga prostora. 15. Teološke slike obreda kao temelj oblika prostora i njegovih prostornih elemenata.




2.7. Komentari:








3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

V. Zagorac, Krist posvetitelj vremena, Zagreb 1996. 5

A. J. Chupungco (ur.), Scientia liturgica, vol. V., Casale Monferrato 1998. (postoji izdanje na talijanskom i engleskom jeziku).

1 http://hrcak.srce.hr

I. Šaško, Liturgijski prostor kroz povijest i danas. Razmišljanja o liturgijskoj arhitekturi, pro manuscripto, Zagreb 2005.

5 http://hrcak.srce.hr

Crnčević, I. Šaško, Na vrelu liturgije, Zagreb 2009., str. 309.-529. 5 http://hrcak.srce.hr

2.11. Dopunska literatura Razni autori, Liturgijska mistagogija (ur. J. Klarić), Frankfurt am Main 2002., (članci A. Crnčevića i I. Šaška). I. Žižić, Nedjelja i liturgija. Sakramentalni identitet Dana Gospodnjega, SB 46(2006) 3, 237-271.

2.12. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja) Kolokvij se ubraja u redovite obveze studenta i nije ga moguće zamijeniti nekim drugim oblikom rada.


119



1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Josip Šimunović 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi Prva

1.2. Naziv predmeta Pastoral sakramenata 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3





2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studentice i studente za pastoralno- teološku refleksiju o sakramentima, kao i za praktično osmišljavanje pastorala sakramenata u župnim zajednicama.


- Poznavati osnove fundamentalnog pastorala, obilježja teološki poimane zajednice kao i obilježja župne zajednice po ekleziologiji Drugoga vatikanskog sabora.

- Poznavati mogućnosti ostvarenja vjernika laika u poslanju Crkve i župne zajednice.


- Primijeniti znanje i razumijevanje svrhe pastorala sakramenta u osmišljavanju pastoralno-katehetske prakse u župnim zajednicama. - Analizirati sakramentalnu praksu u župnim zajednicama pod pastoralnim vidom. - Kritički reflektirati sakramentalnu praksu u župnim zajednicama pod pastoralnim vidom.


Studentice i studenti će biti u stanju: - Razumjeti svrhu pastorala sakramenata. - Analizirati i reflektirati sakramentalnu praksu u župnim zajednicama. - Razumjeti sakramentalizaciju, sakramentalizam i ritualizam, optimalno ostvarenje potpunog značenja sakramenata i

optimalnog procesa sakramentalizacije, nedovoljno ostvarenje značenja sakramenata i procesa sakramentalizacije. - Pastoralno-teološki reflektirati o pojedinim sakramentima. - Primjenjivati stečene ishode učenja u praktičnom osmišljavanju odvijanja pastorala sakramenata u župnim zajednicama. - Analizirati planove i programe katoličkoga vjeronauka u osnovnim i srednjim školama u kontekstu pastorala sakramenata.


1. Uvod u tematiku kolegija. 2. Pitanja suvremene sakramentologije. Sakramentalizacija. Pastoral sakramenata. 3. Sakramentalna struktura u krizi. Sakramentalizam. Ritualizam. 4. Nov način shvaćanja sakramenata. Stari model shvaćanja sakramenata. Novi model shvaćanja sakramenata. 5. Sakrament krsta. Glavne odrednice sakramenta krsta. 6. Ekleziološka odrednica sakramenta krsta. Kristološka odrednica sakramenta krsta. Pneumatološka odrednica sakramenta krsta. 7. Različitost motiva za krštenje djece. 8. Nužnost krsnih razgovora. Vrste krsnih razgovora. 9. Neke značajke vođenja krsnih razgovora. Metoda krsnih razgovora. Jezik dušobrižnika u krsnom razgovoru. 10. Sadržaj krsnih razgovora. 11. Katekumenat. 12. Služba kumova.


120


13. Sakrament krsta u nastavi katoličkoga vjeronauka u osnovnim i srednjim školama. 14. Sakrament potvrde. Primjerena dob. 15. Osposobljenost za poslanje Crkve. Priprava slavlja sakramenta potvrde i djelitelj sakramenta potvrde. 16. Katolički vjeronauk u osnovnim i srednjim školama i priprava za sakrament potvrde. 17. Sakrament euharistije. Govor o euharistiji trebao bi početi u obitelji. Mjesta učenja i susreta s vjerom. Problematika nedjelje i zajedničkog slavlja

euharistije. 18. Događaj prve svete pričesti. 19. Katolički vjeronauk u osnovnim i srednjim školama i njegov doprinos odgoju djece i mladih za euharistijsko slavlje. 20. Sakrament bolesničkog pomazanja. Klasično mjesto: Jak 5,14-16. Koncilsko i pokoncilsko shvaćanje sakramenta bolesničkog pomazanja i skrbi za

bolesne. 21. Apostolska konstitucija o sakramentu bolesničkog pomazanja i skrbi za bolesne pape Pavla VI. naglasci i konkretizacija novog reda bolesničkog

pomazanja i skrbi za bolesne. 22. Sakrament bolesničkog pomazanja i skrbi za bolesne u nastavi katoličkoga vjeronauka u osnovnim i srednjim školama. 23. Sakrament pokore, pomirenja i ispovijedi. Uloga riječi i zajednice u sakramentu pokore, pomirenja i ispovijedi. Uloga pokornika u sakramentu

pokore, pomirenja i ispovijedi. 24. Uloga ispovjednika u sakramentu pokore, pomirenja i ispovijedi. 25. Sakrament pokore, pomirenja i ispovijedi u nastavi katoličkoga vjeronauka u osnovnim i srednjim školama. 26. Sakrament svetoga reda. Teologija i pedagogija zvanja. 27. Pastoral zvanja u kontekstu nastave katoličkoga vjeronauka u osnovnim i srednjim školama. 28. Sakrament ženidbe. Dalja, bliža i neposredna priprava. 29. Katolički vjeronauk u osnovnim i srednjim školama i njegov doprinos odgoju djece i mladih za brak i obitelj. 30. Evaluacija. Predavanje seminarskih radova




2.7. Komentari:








3

Naslov Dostupnost u


ostalih medija


121



HRVATSKA BISKUPSKA KONFERENCIJA: Župna kateheza u obnovi župne zajednice. Plan i program, NKU HBK/HILP, Zagreb-Zadar 2000.

10

GILENAU, Joseph i suradnici: Pastoralna teologija liturgijskih slavlja, Zagreb 1973, 354 - 443. 12

ŠIMUNOVIĆ, Josip: Župna zajednica na početku trećega tisućljeća. Pastoralno-teološka razmišljanja o mogućnostima ostvarivanja župnoga pastorala u Republici Hrvatskoj, Glas Koncila, Zagreb, 2009. (3. i 4. poglavlje)

10

BALOBAN, Josip, HOBLAJ, Alojzije, CRNIĆ, Danijel: Određeni aspekti crkvenosti u Hrvatskoj – rezultati i prosudbe istraživanja, u: Bogoslovska smotra 80 (2010.), br. 2., str. 527-561.

10 Dostupno i na HRČKU

HRVATSKI BISKUPI: Pristup odraslih u kršćanstvo. Upute za ostvarivanje katekumenata u našim prilikama, Zagreb, 1993.

5

HRVATSKA BISKUPSKA KONFERENCIJA: Direktorij za pastoral sakramenata u župnoj zajednici, Glas Koncila, Zagreb, 2008.

7

ŠIMUNOVIĆ, Josip: Božja remek djela u školi. Pastoral sakramenata i govor o sakramentima u nastavi katoličkoga vjeronauka u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj, Glas Koncila, Zagreb, 2014.

10

VRANJEŠ, Nikola: Za novi život u Kristu. Prilozi pastoralu sakramenata, Glas Koncila, Zagreb, 2017.

10


1. EMEIS, Dieter: Zwischen Ausverkauf und Rigorismus. Zur Krise der Sakramentenpastoral, Freiburg - Basel - Wien 31992. 2. BALOBAN, Josip: Pastoralni izazovi Crkve u Hrvata, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1992. (2. poglavlje). 3. ŠIMUNOVIĆ, Milan: Pastoral za novo lice Crkve. Teološka promišljanja o župnoj zajednici, Kršćanska sadašnjost, Zagreb,

2006., str. 401-494.



122



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Denis Barić 1.6. Godina studija I.

1.2. Naziv predmeta Kateheza odraslih i trajni odgoj u vjeri 1.7. Broj bodova po ECTS sustavu 3


učenje) 30 P

1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani, stručni) Diplomski 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 20



2. OPIS PREDMETA


Osposobiti studente za pristup odgoju vjere kao Božjemu daru koji treba buditi, poticati i promicati njegov trajni rast. Naime, nije dovoljno vjeru samo upoznati u bitnim crtama, i to uglavnom u vrijeme priprave za primanje sakramenata, već je čovjek pozvan na trajni odgoj i rast u vjeri, na što upućuju svi crkveni dokumenti. U tom smislu, studenti će se, osim poznavanja sadržaja vjere (fides quae) upoznati i s pojedinim načinima tj. modelima kateheze koji su u službi trajnoga odgoja i rasta u vjeri (kateheza odraslih), odnosno prožimaju čitav čovjekov život (fides qua).


Poznavanje osnovnih postavki vezanih uz fenomenologiju vjere (čovjek – religiozno biće, objava Boga, prenošenje Božanske objave, Sveto pismo, čovjekov odgovor Bogu) te poznavanje osnovne terminologije vezane uz odgoj u vjeri (kateheza, sadržaj kateheze, ciljevi kateheze, naslovnici i nositelji kateheze, kateheza životnih dobi…).


Prepoznati i kritički vrjednovati praktičnu dimenziju življenja vjere tijekom odrasle dobi u obiteljskoj i župnoj zajednici; Povezati znanje o vjeri s pastoralno-evangelizacijsko-katehetskim djelovanjem na crkvenom i društvenom području; Ukazati na važnost dijeljenja osobnoga iskustva vjere, te građenja međusobnih i suradničkih odnosa u dijecezanskim i župnim zajednicama.


Studenti će moći Upoznati i analizirati bitne crkvene dokumente koji naglašavaju važnost kateheze odraslih i trajnoga odgoja u vjeri; Uočiti da je vjera dinamični proces, usmjeren trajnome rastu, a k tome i bitni čimbenik čovjekovoga identiteta; Otkriti da kateheza odraslih i trajni odgoj u vjeri pridonose apostolatu vjernika; Navesti i opisati pojedine modele kateheze odraslih; Uvidjeti i definirati pojedina otvorena pitanja te sudjelovati u raspravi s obzirom na trajni odgoj i rast u vjeri.


1. Kateheza odraslih i trajni odgoj u vjeri: status quaestionis (1) 2. Najvažnija obilježja triju razdoblja odrasle dobi (2) 3. Vjerski identitet: značenje, bitne odrednice, otvorena pitanja (2) 4. Uvid u pojedina socioreligijska istraživanja u hrvatskom kontekstu (pripadnost vjeri, značenje vjere u životu, prakticiranje vjere…) (2) 5. Kateheza odraslih: svrha i ciljevi (2) 6. Kateheza odraslih: identitet i područja (2) 7. Kateheza odraslih prema trajnom odgoju u vjeri (pitanje adresata) (2) 8. Sadržaj trajnoga odgoja u vjeri – cjeloviti poklad vjere Crkve (3) 9. Postupnost odgoja u vjeri – od poznavanja sadržaja vjere prema iskustvu vjere (2) 10. Oblici i modeli kateheze odraslih (3)


123


11. Mnogostruki oblici trajne kateheze: Sveto pismo, liturgijska kateheza, prigodna kateheza… (2) 12. Obiteljska i župna zajednica – mjesta trajnoga odgoja i rasta u vjeri (3) 13. Nova evangelizacija – model trajnoga odgoja i rasta u vjeri (2) 14. Neka otvorena pitanja vezana uz trajni odgoj u vjeri (2)



X samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad

X rasprava (ostalo upisati)

2.7. Komentari:



Pohađanje nastave DA NE Projekt DA NE Pismeni ispit DA NE

Eksperimentalni rad DA NE Istraživanje DA NE Usmeni ispit DA NE

Esej DA NE Referat DA NE (ostalo upisati) DA NE

Kolokvij DA NE Seminarski rad DA NE (ostalo upisati) DA NE

Projekt DA NE Praktični rad DA NE Broj bodova po ECTS sustavu (ukupno)

3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

NKU HBK – HILP, Župna kateheza u obnovi župne zajednice. Plan i program, Zagreb – Zadar, 2000. DA DA

NKU – HBK, Za trajni odgoj u vjeri. Zbornik radova, Ivica Pažin (ur.), Zagreb, 2006. DA NE

HBK – VIJEĆE ZA KATEHIZACIJU I NOVU EVANGELIZACIJU, »Da vaša radost bude potpuna« (Iv 15, 11). Kateheza i rast u vjeri u današnjim okolnostima, Zagreb, 2016.

DA DA

Emilio Alberich / Ambroise Binz, Odrasli i kateheza, Zagreb, 2002.

2.11. Dopunska literatura (navesti naslov) Milan ŠIMUNOVIĆ, Nova evangelizacija i kateheza braka i obitelji. Premišljanje klasičnih i pokretanje novih modela obiteljskoga pastorala, u: Bogoslovska smotra, 75 (2005.) 1, 229-272. Franco BALANI, Catechesi permanente. Considerazioni, riflessioni, suggerimenti, Todi, 2007.



124



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. Denis Barić Prof. dr. sc. Josip Šimunović

1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1. godina

1.2. Naziv predmeta Praksa u župnim zajednicama II 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 4 ECTS





2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Cilj je prakse osposobiti studente za samostalno i kreativno planiranje i ostvarivanje pastoralno-katehetskog i dijakonijskog rada s različitim skupinama.



pokazati i objasniti sve sastavnice pastoralno-katehetskog planiranja i rada s djecom, s mladima i s odraslima

pokazati i objasniti sve sastavnice pastoralno-katehetskog rada s obiteljima




analizirati i kritički interpretirati temeljne pastoralno-katehetske izazove konkretnih župnih zajednica

primjereno komunicirati s pojedincima i sa skupinama u župnoj zajednici

usvojiti i u izvođenju katehetskih susreta s mladima i odraslima primijeniti osnovne komunikacijske vještine važne za katehetsko djelovanje

osmisliti pastoralno-katehetske aktivnosti primjerene za konkretnu župnu zajednicu

prepoznati pastoralne potrebe pojedinaca i skupina i primjereno na njih odgovoriti

timski planirati i ostvarivati pastoralno-katehetske aktivnosti s drugim pastoralnim djelatnicima

otkrivati i kreativno primijeniti primjerene pastoralne metode

prepoznavati i kreativno primijeniti primjerene metode u pastoralu crkvenih pokreta, zajednica i udruga

prepoznavati i kreativno primijeniti primjerene pastoralne metode u radu s različitim skupinama: mladi; obitelji; bolesni i umirući; osobe na rubu; djeca, mladi i odrasli s posebnim potrebama





x terenska nastava


2.7. Komentari:



125





Esej DA NE Seminarski rad DA (Ostalo upisati) DA NE



4 ECTS


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

HBK, Da vaša radost bude potpuna, Zagreb, 2018.

HBK, Župna kateheza u obnovi župne zajednice – Plan i program, Zagreb, 2000.




126




1.2. Naziv predmeta Pastoral mladih 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 4





2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Upoznati studente s temeljnim obilježjima mladih (psihološko, sociološko, religijsko, kulturalno), s kontekstom u kojem odrastaju i žive mladi (društveni i crkveni) te obilježjima, modelima i metodama pastorala mladih; upoznati studente s temeljnim znanjima, vještinama i kompetencijama pastoralnog djelatnika koji radi s mladima.


Poznavanje razvojne psihologije adolescenata i mladih; temeljnih pedagoških-didaktičkih načela; motiviranost za poznavanje adolescenta i mladih kao temeljni preduvjet za pastoralno djelovanje s njima.


Poznavati temeljna obilježja (razvojne zadaće) adolescenata i mladih; u analiziranju svijeta adolescenata i mladih primjenjivati znanja iz različitih znanstvenih disciplina, osobito društvenih i teoloških. Analizirati društveni i crkveni kontekst u kojem adolescenti i mladi oblikuju identitet. Smjestiti pastoral mladih u opći pastoral Crkve, uočavajući pri tom njegove specifičnosti u odnosu na subjekte kojim se bavi. Planirati, programirati i organizirati pastoralno-katehetske projekte za rad s adolescentima i mladima. Uočiti važnost osposobljavanja (duhovno-profesionalno) pastoralnih djelatnika koji rade s adolescentima i mladima.


Poznavati psihološku i socijalnu razvojnu dinamiku adolescenata i mladih. Analizirati društveno-kulturalni kontekst u kojem žive mladi i uočiti utjecaj temeljnih društvenih tendencija na stavove i životne stilove adolescenata i mladih. Analizirati i vrjednovati vrijednosna usmjerenja adolescenata i mladih. Kritički analizirati, istraživati i vrjednovati ulogu religije i religioznosti u životu adolescenata i mladih. Uočiti važnost pastorala mladih u kontekstu cjelovitog pastoralnog djelovanja Crkve. Usvojiti temeljne kompetencije za uspješno planiranje, programiranje i ostvarivanje pastoralnih projekata u radu s adolescentima i mladima Usvojiti temeljne animacijske kompetencije za rad s adolescentima i mladima.


Najnovija teorijska promišljanja o adolescentima i mladima. (6 sati) Obilježja suvremenog društvenog konteksta, s osobitim naglaskom na neke društvene fenomene koji utječu na život adolescenata i mladih. (4 sata) Uloga suvremenih medija u životu adolescenata i mladih. (2 sata) Analiza najnovijih socioloških istraživanja o religioznosti adolescenata i mladih. (4 sata) Odgoj za vrjednote (osvrt na najnovija istraživanja iz tog područja). (2 sata) Teološko utemeljenje pastorala mladih. (2 sata) Utjelovljenje – temeljno ishodište pastorala mladih. (2 sata) Koja antropologija za pastoral mladih? (3 sata) Mladi i Crkva – od II. vatikanskog koncila do danas. (3 sata)


127


Patoral mladih i animacija. (6 sati) Profil animatora/odgojitelja/katehete/pastoralnog djelatnika koji pastoralno radi s mladima. (3 sata) Prezentiranje, analiziranje i vrjednovanje aktualnih pastoralnih modela u radu s adolescentima i mladima. (8 sati)



x terenska nastava


2.7. Komentari:








4


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Valentina Blaženka Mandarić, Mladi integrirani i(li) marginalizirani, Zagreb 2009.

Valentina Blaženka Mandarić – Ružica Razum (ur.), Identitet kao odgojno-obrazovna vrjednota, Zagreb, 2011.


Inga Tomić-Koludrović – Anči Leburić, Skeptična generacija, Zagreb 2011. Vlasta Ilišin – Furio Radin, Mladi uoči trećeg milenija, Zagreb, 2002. Kardinal Josip Bozanić, Krist vas zove. Poruke mladima, Zagreb 2011. Vlasta Ilišin/Dejana Bouillet/Anja Gvozdanović/Dunja Potočnik, Mladi u vremenu krize, Zagreb 2013.



128



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Denis Barić Prof. dr. sc. Zdravka Leutar

1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi II.

1.2. Naziv predmeta Pastoral i kateheza osoba s invaliditetom 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 4





2. OPIS PREDMETA


- prikazati osnovne teorije i paradigme u području invaliditeta, - objasniti uzroke, simptome i posljedice za funkcioniranje osoba s određenim vrstama invaliditeta, - dati prikaz nekih zakona i međunarodnih dokumenata koji se tiču osoba s invaliditetom, - osposobiti studenta za pružanje podrške i pastoralnog rada na razini pojedinca i obitelji, - osposobiti studenta za rad po socijalnom modelu u pristupu osobama s invaliditetom, - osposobiti studenta za pastoralni i katehetski rad s osobama s invaliditetom.


Poznavanje osnovne terminologije vezane uz pastoral i katehezu (pastoralno djelovanje, religiozni odgoj/poučavanje, naslovnici i nositelji kateheze, ciljevi kateheze, katekizam) kao i uz invaliditet (osobe s invaliditetom, vrste invaliditeta).


- analizirati mogućnosti i izazove s kojima se susreću pojedine ustanove u Crkvi i društvu u radu s osobama s invaliditetom, - objasniti i kritički vrjednovati pojedine modele u radu s osobama s invaliditetom te uvidjeti mogućnosti za pastoralni i katehetski rad s

osobama s invaliditetom, - razumijevanje važnosti integracije osoba s invaliditetom u Crkvu i društvo te vrjednovanje njihova doprinosa izgradnji Crkve i društva.


Nakon odslušanoga kolegija student će znati/moći: - opisati pojedine vrste invaliditeta, - opisati metode podrške osobama s invaliditetom i obiteljima, - identificirati potrebe osoba s invaliditetom na razini pojedinca, obitelji, župne zajednice i Crkve, - osmisliti intervenciju usmjerenu zadovoljavanju potreba osoba s invaliditetom u svjetlu socijalnoga modela, - primijeniti pastoralno-katehetske metode na konkretnu situaciju osoba s invaliditetom, - ocijeniti položaj osoba s invaliditetom u župnoj zajednici i Crkvi, - predložiti moguće akcije za bolju kvalitetu života osoba s invaliditetom u Crkvi i društvu.


- Terminologija (1) - Položaj osoba s invaliditetom u društvu kroz povijest do danas (1) - Teorijski pristupi invaliditetu (1) - Vrste invaliditeta: osobe s oštećenjima vida i slabovidne osobe (2) - Osobe s oštećenjima sluha i nagluhe osobe, te osobe s teškoćama govora (2) - Osobe s motoričkim poremećajima (2) - Osobe s intelektualnim teškoćama (2)


129


- Osobe s duševnim smetnjama (2) - Osobe s invaliditetom i Sveto Pismo te učenje Katoličke Crkve (2) - Uloga Crkve i kvaliteta života osoba s invaliditetom u Hrvatskoj (2) - Socijalni model invaliditeta u pastoralno-katehetskom radu s osobama s invaliditetom (3) - Osobe s invaliditetom i društvo (2) - Osobe s invaliditetom i obitelj (2) - Pastoralno-katehetske metode u radu s osobama s invaliditetom i obiteljima (3) - Duhovnost kao resurs otpornosti obitelji u riziku (3) - Vježbe u radu s osobama s oštećenjima vida i slabovidnim osobama (3) - Vježbe u radu s osobama s oštećenjima sluha i nagluhim osobama (3) - Vježbe u radu s osobama s motoričkim oštećenjima (3) - Vježbe u radu s osobama s intelektualnim ustanovama (3) - Vježbe u radu s osobama s duševnim smetnjama (3)





2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje na satu, sudjelovanje u vježbama i izrada samostalnih zadataka.







4


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Zdravka LEUTAR – Jelena OGRESTA – Marina MILIĆ BABIĆ, Obitelji osoba s invaliditetom i mreže podrške, Zagreb, 2008.

x

Zdravka LEUTAR – Marko BULJEVAC, Invaliditet i društvo, 2018. x

Ivan LEUTAR – Zdravka LEUTAR, Duhovnost kao resurs snage i otpornosti obitelji u rizičnim okolnostima, u: Nova prisutnost, 15 (2017.) 1, 65-87.

x x

Ante MATELJAN - Jakša KORDA, Kateheza i sakramentalizacija gluhih, u: Služba Božja, 49 (2009.) 1, 3-43. x x

Vini RAKIĆ, Odgoj i obrazovanje učenika s posebnim obrazovnim potrebama, u: Lađa, 3 (2008.) 1, 26-35. x x


130



Günther CLOERKES, Soziologie der Behinderten. Eine Einführung, Heidelberg, 2009. - Zdravka LEUTAR – Eva MARKOVIĆ, Social work with people with disability in Croatia: A qualitative study, u: Journal of social work in Disability &

Rehabilitation, 10 (2011.) 1, 1-24. - Zdravka LEUTAR – Ana ŠTAMBUK, Invaliditet u obitelji i izvori podrške, u: Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 43 (2007.) 1, 47-61. - Monika LEVAČIĆ – LEUTAR Zdravka, Iskustvo roditeljstva osoba s tjelesnim invaliditetom, u: Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 47 (2011.)

2, 42-57. - Carolyn VASH – Nancy CREWE, Psihologija invaliditeta, Jastrebarsko, 2010.

Gojko ZOVKO, Odgoj izuzetne djece, Zagreb, 1993.



131



1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Josip Baloban 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 2

1.2. Naziv predmeta Pastoral bolesnika, starijih i umirućih osoba 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 15P+10V+5e-učenje




2. OPIS PREDMETA


Omogućiti studenticama i studentima upoznavanje suvremenih prilika i mogućnosti za ostvarivanje pastoralnog djelovanja Crkve u odnosu na bolesne, starije i umiruće osobe. Upoznati studentice i studente s kršćanskim pogledom na zdravlje, bolest, starost, smrt i umiranje, kao i na teme bliže povezane s ovima. Omogućiti studenticama i studentima upoznavanje s konkretnim mogućnostima pastoralnog djelovanja u odnosu na osobe u situaciji bolesti, starosti i očekivanja smrti.


Poznavanje osnovnih postavki katoličke teologije o zdravlju i bolesti te pastoralu starijih i umirućih. Poznavanja načela i metode projektnog pastoralnog djelovanja. Razvijenost dobre međuljudske komunikacije i otvorenosti za dijalog s bolesnima, starijima i umirućima, kao i općenito spremnost za suočavanje s potrebama drugih u nevolji.


• primijeniti stečeno znanje za unaprjeđenje pastoralnog djelovanja, • upotrijebiti sastavnice kolegija za konkretni angažman u pastoralu bolesnih, starijih i umirućih, • praktično ostvarivati uvide usvojene tijekom izvođenja kolegija za produbljivanje kršćanskog poznavanja tema zdravlja, bolesti, starosti i umiranja, kao i mogućnosti pastoralnog angažmana u odnosu na iste.


Studenti će biti u stanju: • razumjeti i obrazložiti bitne elemente pastorala bolesnih, starijih i umirućih • razumjeti i argumentirano obrazložiti glavne elemente katoličke teologije zdravlja, bolesti, patnje, umiranja i smrti • poznavati i predstaviti bitne oznake situacije bolesnih, starijih i umirućih • aktualizirati usvojene spoznaje u pastoralnom djelovanju • sudjelovati u skrbi Crkve za bolesne, starije i umiruće u vlastitoj župnoj zajednici • razrađivati i ostvarivati pastoralne projekte u ovom području djelovanja


1. Pojam pastorala bolesnih, starijih i umirućih 2. Kršćansko shvaćanje zdravlja, bolesti, patnje, starosti i smrti 3. Suvremeni izazovi s obzirom na shvaćanje bolesti, patnje, starosti i smrti 4. Pristup bolesnima, starijima i umirućima 5. Značenje sakramenata kršćanske inicijacije i ozdravljenja u ovom području djelovanja 6. Pastoral tugujućih 7. Sprovodna misa 8. Župna zajednica i pastoral bolesnih, starijih i umirućih


132


9. Župna karitativna zajednica 10. Kršćansko poimanje patnje 11. Teologija križa 12. Primjer iz prakse: hospicij 'Marija Krucifiksa Kozulić' u Rijeci 13. Mogućnosti i perspektive pastorala bolesnih, starijih i umirućih 14. Uskrsnuće i teologija nade 15. Evaluacija predavanja i pisanih radova



on line u cijelosti X mješovito e-učenje X terenska nastava



2.7. Komentari:


Redovito pohađanje predavanja i aktivno sudjelovanje u nastavi. Terensko praćenje situacije pastorala bolesnih, starijih i umirućih u vlastitoj župnoj zajednici. Izrada pismenog rada na izabranu temu u povezanosti teologije i konkretne prakse. Predstavljanje vlastitog rada na satu i aktivno sudjelovanje u kritičkoj prosudbi radova drugih kolega. Završni usmeni ispit na osnovu predavanja, vlastitog pismenog rada i obvezne literature.







3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

HRVATSKO KATOLIČKO LIJEČNIČKO DRUŠTVO, PODRUŽNICA SPLIT – KATOLIČKI BOGOSLOVNI FAKULTET, ECCE HOMO! MEDICINSKI I TEOLOŠKI PRISTUPI. Zbornik radova znanstvenog skupa, Split, 16. ožujka 2018., Ante MATELJAN, (ur.), Crkva u svijetu, Split, 2018.

Vranješ, N., Na pragu vječnosti. Promišljanja o pastoralu umirućih, Glas Koncila, Zagreb, 2015.

2.11. Dopunska literatura Raguž, I., O smrti i kršćanskom žalovanju. Sprovodne homilije, Panni, Đakovo, 2015. Ćubelić, I., Uskrsnuće tvoje slavimo. 40 sprovodnih homilija, Glas Koncila, Zagreb, 2015.



133



1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Josip Šimunović Prof. dr. sc. Ružica Razum

1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 2. godina

1.2. Naziv predmeta Praksa u caritasovim ustanovama 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3 ECTS

1.3. Suradnici s. Jelena Lončar, mag. socijalnog rada 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 45 V




2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Cilj je prakse osposobiti studente za samostalno i kreativno planiranje i ostvarivanje pastoralno-karitativnog rada u različitim karitativnim i odgojno-obrazovnim ustanovama.



- razlučivati te vrednovati one aktivnosti u društvu koje su usmjerene promicanju cjelovitoga ljudskog razvoja i solidarnog humanizma - razumjeti i predstaviti temeljne sadržaje praktičke teologije - kritički vrednovati te kreativno primijeniti pastoralnu metodu: vidjeti – prosuditi – djelovati


Studenti će biti u stanju: -primjereno komunicirati s korisnicima različitih domova - prepoznati najvažnije potrebe korisnika i primjereno odgovoriti na njih -ispravno interpretirati situacije koje generiraju probleme zbog kojih netko postaje korisnik domova


Studenti će se u caritasovim kućama (Kuća Emaus, Kuća Ljubavi, Kuća Trešnjevka, Kuća Vugrovec, Kuća „Bl. Alojzije Stepinac“, Prihvatilište za beskućnike) osposobljavati različite aktivnosti pružanja pomoći potrebitima. Riječ je o djelatnostima koje uključuju: skrb o djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi; skrb o maloljetnim i punoljetnim trudnicama i majkama s djecom do treće godine života; skrb o djeci s teškoćama u razvoju; skrb o beskućnicima; sudjelovanje u karitativnom djelovanju župnih caritasa i sl. Konkretne aktivnosti kojima će se studenti baviti u okviru prakse jesu: - pomoć u učenju - vođenje kreativno-edukativnih radionica u svrhu kvalitetnijeg provođenja slobodnog vremena - volontiranje u kuhinji - informatičke radionice - pružanje pomoći stručnim osobama u radu s korisnicima - pomoć u podjeli namirnica - pomoć starijim i nemoćnima u njihovim domovima - provođenje aktivnosti vezanih za aktivnosti župnih caritas i sl.





2.7. Komentari:


134


x terenska nastava








3 ECTS


Naslov Dostupnost u


ostalih medija




135



1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Josip Baloban 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi druga

1.2. Naziv predmeta Pastoral braka, obitelji i kriznih situacija 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3

1.3. Suradnici Dr. sc. Danijel Crnić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) P




2. OPIS PREDMETA


Omogućiti studentima poznavanje razlike između braka i obitelji na teološkim i sociološkim osnovama. Osposobiti studente za analizu događanih transformacija braka i obitelji. Upoznavanje s demografskim trendovima. Upoznati studente sa kršćanskim specifikumom braka na antropološko-pastoralno-teološkim polazištima u perspektivi pastorala. Predočiti studentima mogućnosti pastorala vjernika u kriznim situacijama bračnog i obiteljskog života.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i / ili ulazne kompetencije potrebne za predmet Poznavati osnovnu teološko-pastoralnu i sociološku te demografsku terminologiju.


Primijeniti stečeno znanje na poznavanje složenosti ustanova braka i obitelji. Uspješno se uključiti u pastoral braka i obitelji u župnim zajednicama.


Razumjeti i argumentirano razlučiti distinkciju braka i obitelji na teološkim i sociološkim osnovama. Analizirati i predstaviti suvremenu transformaciju braka i obitelji. Poznavanje demografskih trendova u Hrvatskoj i znati ih interpretirati u povezanosti sa brakom i obitelji. Argumentirano predstaviti kršćanski specifikum braka na antropološko-pastoralno-teološkim polazištima. Razumjeti mogućnosti ostvarivanja pastorala vjernika u kriznim situacijama bračnog i obiteljskog života.


1. Uvodne napomene (2 sata). 2. Razlika između braka i obitelji (2 sata). 3. Zapadnoeuropski trendovi braka i obitelji i njihova problematika (2 sata). 4. Bitne vrednote za uspješan brak i uspješnu obitelj (2 sata). 5.Vrednote za brak i obitelj u Hrvatskoj prema EVS-1999 i EVS-2008. istraživanju (2 sata). 6. Demografski problem u Hrvatskoj (temeljni pojmovi; suvremene demografske promjene: ruralno-urbano podvajanje, migracijske posljedice, ubrzano starenje)., Socijalitetni sterilitet u Hrvatskoj: problem neženjenja i neudavanja (2 sata). 7. Specifikum kršćanskog braka (2 sata). 8. Antropološka uvjetovanost braka (Obostrano i bezuvjetno prihvaćanje partnera) - Vjernost u braku i partnerski odnosi., Brak – sakrament (2 sata). 9. Bitni uvjeti za sklapanje braka., Etape bračnog i obiteljskog pastorala (2 sata). 10.Predbračni pastoral (različiti modeli priprave za brak) (2 sata). 11. Pastoral ženidbenih slavlja (2 sata). 12. Posliježenidbeni pastoral (2 sata). 13. Pastoral rastavljenih i ponovno civilno vjenčanih vjernika - model pastorala u Gornjorajnskoj crkvenoj pokrajini (2 sata). 14. Pastoral rastavljenih i ponovno vjenčanih prema Amoris laetitia pape Franje (2 sata). 15. Evaluacija kolegija i nastavnika (2 sata).

2.6. Vrste izvođenja nastave: X predavanja samostalni zadaci 2.7. Komentari:


136




2.8. Obveze studenata Pohađanje i praćenje nastave.







3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

1. Pero ARAČIĆ, (ur.), Obitelj u Hrvatskoj – Stanje i perspektive. Zbornik radova Studijskih dana u Đakovu, 20. – 22. 10. 1994., Đakovo, 1995, str. 156-162; 163-180; 180-185; 186-192.

3 WEBPAC

2. Josip BALOBAN, Hrvatska kršćanska obitelj na pragu XXI stoljeća, Zagreb, 1990. 1 WEBPAC

3. HRVATSKA BISKUPSKA KONFERENCIJA, Direktorij za obiteljski pastoral Crkve u Hrvatskoj, Zagreb, 2002.

1 WEBPAC

4. Ivan Pavao II., Obiteljska zajednica – Familiaris consortio, Apostolska pobudnica o zadaćama kršćanske obitelji u suvremenom svijetu, Zagreb, 1981.

2 WEBPAC

5. Marijan VALKOVIĆ, Problematika neuspjelih ženidbi, u: Bogoslovska smotra 49 (1979.) 1 – 2, 113-142. 1 Hrčak

6. PAPA FRANJO, Amoris laetitia, Zagreb, 2016. 3 WEBPAC


1. Anđelko AKRAP/ivan ČIPIN, Socijalitetni sterilitet u Hrvatskoj – Zašto smo neoženjeni i neudane, Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Zagreb, 2006. 2. Pero ARAČIĆ, Rasti u ljubavi. Priprema za brak i obitelj i pastoral zaručnika, Zagreb, 2000. 3. Josip BALOBAN, (prir.), U potrazi za identitetom. Komparativna studija vrednota: Hrvatska i Europa, Zagreb, 2005. 4. W. EDELSTEIN/K. KREPPNER/D. STURZBECHER (Hrsg.), Familie und Kindheit im Wandel, Postdam, 1996.



137



1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Josip Šalković 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 2.

1.2. Naziv predmeta Administrativno pravo Crkve 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3

1.3. Suradnici Mr. sc. Ivan Rak 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S +

e-učenje) 20P+4 terenske nastave+6V




2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studenta i uputiti ga u poznavanje i primjenu administrativnog prava Crkve, nedjeljivog od crkvenih službi i zadaća u župi, dekanatu, biskupijskoj kuriji, redovničkoj kuriji, crkvenim sudovima i drugim kanonskim pravnim osobama.


Poznavanje općeg i krajevnog kanonskog prava, međunarodnih Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske.


- Primijeniti znanje iz administrativnog prava Katoličke Crkve u evangelizacijskom poslanju Crkve. - Tumačiti i primjenjivati administrativno pravo Crkve u Crkvi i društvu. - Osposobiti kandidata za preuzimanje odgovornosti u vođenju župnog ureda i rada u uredima biskupijske kurije. - Tumačiti i primijeniti znanje iz administrativnog prava Crkve u pastoralnom djelovanju s djecom, mladima i odraslima.


Studenti će biti u stanju: - poznavati administrativno pravo Crkve neophodno za službu naučavanja, posvećivanja i upravljanja, - primijeniti administrativno pravo Crkve u izvođenju vjeronauka u školi i župne kateheze, - razumjeti nakanu zakonodavca kad uređuje upravne odnose između vjernika i mjerodavne crkvene vlasti, vjernika i vjernika, crkvene vlasti i vjernika, - primiti stručne kanonsko-pravne obavijesti, promišljanja i sudjelovati u strukturama suodgovornosti i suodlučivanja, - voditi župni ured i razumjeti kanonsko-pravnu materiju za funkcioniranje župe kao pravne osobe na kanonskom i državnom području.


1. Uvod u administrativno pravo Crkve. Čini – subjekti – objekti – norme. 2. Kriteriji za administrativnu praksu. 3. Kanonsko-pravni čin: pravni čini, liturgijski čini, čini uprave, sudski čini, čini samo-određenja. 4.-7. Vježba: Pojedinačni upravni akt. Pojedinačna odluka. Pojedinačna zapovijed. Molba i otpis. Povlastice i oprost. 8. Sistem utoka protiv upravnih čina. 9. Statuti i pravilnici. 10. Ugovori. 11. Registracija, djelovanje, nadzor vjerničkih društava. 12. Postupanje kod objavljivanja knjige. 13. Crkvene matice – opće odredbe i krajevno pravo. Kaligrafija. 14. Matica krštenih. Promjene pravnog statusa osoba vjernika. Matični izvadak. Biljegovanje matičnih izvadaka. 15. Matica vjenčanih. Matični izvadak. Biljegovanje matičnih izvadaka. 16. Matica umrlih. Matični izvadak. Biljegovanje matičnih izvadaka.


138


17.-18. Terenska nastava: Nadbiskupski duhovni stol (Zagreb) – biskupijske uredske knjige. Odnos biskupijske kurije i župnog ureda. 19. Prekršaji s obzirom na matice i druge uredske knjige. 20. Vježba: Vođenje knjige blagajničkog dnevnika primitaka i izdataka. Imovnik pravne osobe. 21. Župnik, župni ured, voditelj župnog ureda, korištenje pečata. 22. Izbor članova župnog pastoralnog vijeća, pravni okviri rada župnog pastoralnog vijeća. Izbor članova župnog ekonomskog vijeća, pravni okviri rada župnog ekonomskog vijeća. 23. Uređenje župnog arhiva i biblioteke. Župni caritas. 24. Vježba: računalni program za vođenje župe. 25. Uredba EU o zaštiti osobnih podataka (kanonsko i državno područje). 26. Ženidbeni izvid, isprave, utvrđivanje slobodnog stanja zaručnika. Međuobredna pitanja u pastoralnom djelovanju župe. 27. Čini izvanrednog upravljanja vremenitim dobrima Crkve. 28.-29. Terenska nastava: Međubiskupijski sudovi u Zagrebu: pravni savjet za ženidbene postupke; parnice za proglašenje ništavosti ženidbe; parnice rastave ženidbenih drugova; postupak za oprost od tvrde a neizvršene ženidbe; postupak u pretpostavljenoj smrti ženidbenog druga. Tužba za pokretanje parnice. 30. Utvrđivanje i vrednovanje rada studenata. Studentska evaluacija rada na predmetu.




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave, aktivni rad na nastavi, sudjelovanje u izradi vježbi.





Kolokvij DA Praktični rad DA


3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Zakonik kanonskoga prava s izvorima, Zagreb, 1996. 5 3

HRVATSKA BISKUPSKA KONFERENCIJA, Pravilnik o maticama i drugim uredskim knjigama, Zagreb, 2002.

2 3

RAZNI AUTORI, Posebni sudski postupci i postupanja, J. Šalković (ur.), Zagreb, 2010. 4 3

V. BLAŽEVIĆ, Župe i župnici: pravno-pastoralni repetitorij, Zagreb, 2014. 1 3

UREDBA EU O ZAŠTITI OSOBNIH PODATAKA 0 3


139



M. ŠETKA, Vođenje župnog ureda, Makarska, 1968.

Formulari HBK i biskupijskih kurija Crkve u Hrvatskoj.

Lucija BOLJAT – Josip ŠALKOVIĆ, Pravni okvir sudjelovanja i suodgovornosti na župnoj razini, u: Zakon u životu partikularne Crkve, Zbornik radova međunarodnog znanstvenog simpozija na Čiovu – Trogir, Zagreb, 2016., 241-284.



140



1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Josip Šimunović 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1.-2.

1.2. Naziv predmeta Pastoralno planiranje i programiranje 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3

1.3. Suradnici - 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) Seminar



izvođenja predmeta on line (maksimalno 20%) -

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studentice i studente za pastoralno planiranje i programiranje u župnoj zajednici.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i / ili ulazne kompetencije potrebne za predmet Poznavati osnove fundamentalnog pastorala.


Primijeniti znanje i razumijevanje pastoralnog planiranja i programiranja u osmišljavanju pastoralno-katehetske prakse u župnim zajednicama. Analizirati cjelokupnu pastoralno-katehetsku praksu u župnim zajednicama pod pastoralnim vidom. Kritički reflektirati cjelokupnu pastoralno-katehetsku praksu u župnim zajednicama pod pastoralnim vidom.


Studentice i studenti će biti u stanju: Razumjeti učinke pastoralnoga planiranja i programiranja. Analizirati i reflektirati cjelokupno pastoralno-katehetsko djelovanje u župnoj zajednici. Primjenjivati stečene ishode učenja u praktičnom osmišljavanju odvijanja pastoralno-katehetske djelatnosti u župnoj zajednici. Izraditi pastoralni plan i program za župnu zajednicu.


1. Uvod u tematiku seminara 2. Pastoralno planiranje i programiranje na općoj, nacionalnoj, nad/biskupijskoj i župnoj razini 3. Pastoralno planiranje i programiranje na općoj, nacionalnoj, nadbiskupijskoj i župnoj razini 4. Izradba pastoralnog plana i programa 5. Učinci pastoralnog plana i programa 6. Prednosti planiranja i programiranja u pastoralu 7. – 17. Izlaganja seminarskih radova studentica i studenata 18.- 25 Vježbe u izradi pastoralnoga plana i programa 26.- 29. Primjeri dobre prakse 30. Evaluacija seminara





2.7. Komentari:



141








3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Pero ARAČIĆ, Pastoralne vizije i pastoralna usmjerenja, u: Bogoslovska smotra, 70(2000.)3-4, 745-772. 10

Pero ARAČIĆ, Prema 'planu i programu' u pastoralnom djelovanju. Načela, mogućnosti i teškoće, u: Diacovensia, 12 (2004.), 1, 55-72.

10

Nikola VRANJEŠ, Župno pastoralno vijeće u dinamici teološko-pastoralnog programiranja, u: Riječki teološki časopis, 17(2009.)1, 169-196.

10

Alojzije ČONDIĆ, Ustani, zove te. Bogoslovno-pastoralna razmišljanja, Split, 2013., 102-148. 10

2.11. Dopunska literatura ZAGREBAČKA NADBISKUPIJA-NADBISKUPSKI DUHOVNI STOL, Pastoralni kalendar 2017./2018., Zagreb, 2017.



142




1.2. Naziv predmeta Seminar iz kateheze kršćanske inicijacije 1.7. Broj bodova po ECTS sustavu 3 ECTS

1.3. Suradnici Mentori-katehete 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 15S+15V




2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studente za samostalno i kreativno planiranje i ostvarivanje aktivnosti vjerskog odgoja u župnim zajednicama. Omogućiti stjecanje stručnih i praktičnih kompetencija za katehetski rad s djecom i predadolescentima.

2.2. Uvjeti za upis predmeta ili ulazne kompetencije koje su potrebne za predmet Upisan predmet Kateheza kršćanske inicijacije.


- primijeniti katehetsko i religijskopedagoško znanje u zadacima evangelizacije u suvremenom društvu - poznavanje i razumijevanje povezanosti teološko-religijsko-pedagoške teorije i crkvene prakse - osposobljenost za vođenje kateheze u župnim i drugim vjerničkim zajednicama


Studenti će biti u stanju: - kritički iščitavati konkretne katehetske modele kršćanske inicijacije prisutne u praksi - argumentirano analizirati i prosuđivati hospitacijske katehetske susrete - samostalno izrađivati pripreme za katehetske susrete s djecom i predadolescentima - samostalno voditi katehetski susret s djecom i preadolescentima - sastaviti izvedbeni katehetski plan za katehezu kršćanske inicijacije


- Kršćanska inicijacija – hod kršćanske zrelosti. Poteškoće i mogućnosti kršćanske inicijacije danas. Integracija vjere i života. (2 sata) - Kateheza, između inicijacije, odgoja i poučavanja. (2 sata) - Temeljne faze i karakteristike katehetskog inicijacijskog itinerarija. (3 sata) - Temeljni modeli i elementi programiranja: ciljevi, sadržaji, metodički pristupi. (4 sata) - Utjecaj dinamizama razvojne dobi na život vjere djeteta. Obilježja religioznosti djece. Ljudsko iskustvo i kateheza djece. (3 sata) - Ciljevi i sadržaji kateheze djece. (3 sata) - Organizacijski oblici te metodičko-komunikacijski pristupi. (3 sata) - Tko su predadolescenti. Utjecaj dinamizama razvoje dobi na život vjere predadolescenta. Obilježja religioznosti. Otkrivanje p itanja. Iskustvo vjere. (2 sata) - Ciljevi i sadržaji kateheze predadolescenata. (2 sata) - Organizacijski oblici te metodičko-komunikacijski pristupi. (3 sata) - Biblijska kateheza (izbor i intepretacija biblijskih tekstova, aktualizacija biblijskih tekstova). (2 sata) - Liturgijska kateheza. Sadržaji i značajke liturgijske kateheze. (2 sata) - Iskustvo grupe/skupine kao hod Crkve. (2 sata) - Voditelji/katehete župne kateheze: kompetencije, obilježja, formacija. (2 sata) - Praktične vježbe: hospitacije i izrada priprema za izvođenje katehetskih aktivnosti u župnim zajednicama (10 sati)


143






x mentorski rad x hospitacije i ogledni sati

2.7. Komentari:






Kolokvij NE Seminarski rad DA Hospitacije i održavanje pokusne kateheze u župnoj zajednici.

DA

Praktični rad DA Broj bodova po ECTS sustavu (ukupno)

3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Kongregacija za kler, Opći direktorij za katehezu, Zagreb, 2000.

HBK NKU, Župna kateheza u obnovi župne zajednice, Plan i program, NKU/HBK – HILP, Zagreb, 2000.

Razum, R., Katehetski inicijacijski itinerarij, u: Bogoslovska smotra, 79(2009)3, 603-632.

Librić, R. – Pučar, K. – Razum, R., Ja sam s vama. Priručnik za katehete, GK, Zagreb, 2012.

Konkretni katehetski materijali vezani za katehezu kršćanske inicijacije




144



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Kata S. Amabilis Jurić 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1.-2.

1.2. Naziv predmeta Seminar iz kateheze odraslih i trajnog odgoja u vjeri 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3





2. OPIS PREDMETA


Upoznati studente s oblicima i sadržajima kateheze u službi trajnoga odgoja i rasta u vjeri (kateheza odraslih). Predstaviti studentima okupljanja posebnih zajednica ili živih vjerničkih krugova u župnoj zajednici. Upoznati studente s pojedinim načinima tj. modelima kateheze koji su u službi trajnoga odgoja i rasta u vjeri. Omogućiti studentima stjecanje stručnih i praktičnih kompetencija za katehetski i religijsko-kulturni rad s odraslima u župnim i drugim vjerničkim zajednicama.


Poznavati osnovnu religijsko-pedagošku i katehetsku terminologiju. Poznavati temeljna znanja iz metodike religioznog odgoja i kateheze.


Primijeniti katehetsko i religijsko-pedagoško znanje i vještine za planiranje, ostvarivanje i vrednovanje kateheze i religiozne kulture odraslih u župnim i drugim vjerničkim zajednicama. Koristiti se religijsko-pedagoškim znanjem za ispitivanje vlastite katehetske situacije.



raditi u timu u postupku pripreme i predstavljanja seminarskih zadataka

poznavati i biti sposobni kritički prosuditi različite modele i oblike kateheze odraslih

vrednovati postojeću katehetsku situaciju s obzirom na katehezu i trajni odgoj u vjeri u Crkvi u Hrvatskoj

planirati, izvoditi i vrednovati katehetske susrete s odraslim vjernicima

usvojiti i u izvođenju ogledne kateheze primijeniti osnove komunikacijske vještine važne za katehetski rad


1. Kateheza odraslih u župnim zajednicama – teorijske postavke. (2) 2. Modeli kateheze odraslih u župnim zajednicama: celebratio catechetica (katehetsko slavlje), lectio divina, katekumenalni, mistagoški i dr. (2) 3. Analiza plana i programa za župnu katehezu. (2) 4. Analiza i prosudba konkretnih modela, priručnika i medija za katehezu odraslih. (4) 5. Hospitacije u župnim zajednicama. (10) 6. Izrada priprema za ogledne katehetske susrete. (2) 7. Analiza i kritički osvrt na izrađene ogledne pripreme. (4) 8. Izvođenje jednog oglednog susreta u zajednici vjernika. (2) 9. Analiza i kritička prosudba prakse na temelju hospitacija i održanih oglednih susreta. (2)

2.6. Vrste izvođenja nastave: predavanja seminari i radionice

x vježbe


2.7. Komentari:


145



x terenska nastava



Redoviti dolazak na predavanja i sudjelovanje u raspravama. Predstavljanje pripremi pred studijskom skupinom te sudjelovanje u kritičkim osvrtima priprema i prezentacije drugih kolega. Hospitacije u župnim zajednicama. Održavanje ogledne kateheze u župnoj zajednici pod vodstvom mentora.







3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Alberich E – Binz A., Odrasli i kateheza. Elementi katehetske metodologije za odraslu dob, Zagreb, 2002.

HRVATSKA BISKUPSKA KONFERENCIJA, Župna kateheza u obnovi župne zajednice. Plan i program, NKU HBK, Zagreb – HILP, Zadar, 2000.

Kušar S., Molitveno čitanje svetog Pisma, u: Bogoslovska smotra, 64 (1995.) 1, 96-104.

Šimunović, J. i Barko D., Poticaji za ostvarenje molitveno-meditativne zajednice u župnoj zajednici, u: Kateheza, 31(2009.)3, 237-256.

Šimunović M., Župna kateheza – kateheza zajednice. Nužnost pastoralno-katehetskih zaokreta, u: Diacovensia, XVII (2009.)2. 257-277.

Pažin I., Župna kateheza u obnovi župne zajednice. Uključivanje vjernika laik au pastoralno djelovanje župne zajednice, u: Diacovensia, XII (2004.)1, 73-102.

Higler G. – Leimgruber S. – Ziebertz H.-G., Vjeronaučna didaktika. Priručnik za studij, obrazovanje i posao, Zagreb, 2009. Babić, M., Mistagogija i liturgijska kateheza, u: Služba Božja, 55 (2015.) 1, 104-112.


Šimunović M., Kateheza prvenstvena zadaća Crkve, Zagreb, 2011. (posebice treći: Evangelizacijsko-katehetsko djelo u novom 'duhovnom okolišu' (I. poglavlje, 441-446), Župna kateheza u novim okolnostima nadolaskom demokratskih promjena (447-493), Katekumenatlni model (IV. poglavlje 535-558)



146



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Vanda Kraft Soić 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1. i 2.

1.2. Naziv predmeta Otačke kateheze kao odgovor na pastoralne izazove kasnoantičkoga društva






2. OPIS PREDMETA


- omogućiti studentima poznavanje povijesnih, društvenih, vjerskih, političkih i kulturnih prilika u razdoblju kasne antike - omogućiti studentima uvid u povijest kršćanstva/Crkve u razdoblju kasne antike - upoznati studente s teološkim kontekstom, pozicijama, gibanjima i prijeporima u relevantnom povijesnom razdoblju - omogućiti studentima upoznavanje s glavnim pastoralnim izazovima (poganstvo – nauk i moral, društvene nejednakosti, presizanje carske vlasti u područje vjere, te krivovjerjâ) s kojima je Crkva suočena u navedenom povijesnom radzoblju kroz primjere kateheza odabranih crkvenih otaca (Ćiril Jeruzalemski, Ivan Zlatousti, Teodor Mopsuestijski) - omogućiti studentima uvid u načine na koji su crkveni oci katehetskim djelovanjem nastojali odgovoriti na navedene pastoralne izazove na primjeru kateheza navedenih crkvenih otaca - omogućiti studentima upoznavanje glavnih tema, predmetâ i svrhe katehetske pouke navedenih crkvenih otaca u perspektivi teme kolegija - osposobiti studente za kritičko iščitavanje tekstova otačkih kateheza relevantnih za temu kolegija i u njezinoj perspektivi - osposobiti studente za prepoznavanje glavnih pastoralnih izazova Crkvi u današnjem društvu - omogućiti studentima uvid u moguće primjene pristupa katehezâ izabranih crkvenih otaca u odgovoru na pastoralne izazove suvremenog društva

2.2. Uvjeti za upis predmeta i / ili ulazne kompetencije potrebne za predmet Završen preddiplomski studij


-poznavati i dublje razumjeti sadržaj kateheza izabranih crkvenih otaca u perspektivi pastoralnih izazova pred kojima se Crkva nalazila u razdoblju kasne antike - kritički procijeniti otačke kateheze u perspektivi teme kolegija - uočiti aktualnost pristupa otačkih kateheza pastoralnim izazovima kasne antike i primijeniti ju na pastoralne izazove današnjega vremena - steći potrebne spoznaje i razviti vještine potrebne za samostalno sudjelovanje u katehetskoj pouci i pastoralnom djelovanju


Nakon uspješno svladanog kolegija, studenti će biti u stanju: - poznavati i argumentirano izložiti glavne pastoralne izazove Crkvi u razdoblju kasne antike - razumjeti i argumentirano izložiti glavne sadržaje kateheza izabranih crkvenih otaca u perspektivi teme kolegija - razumjeti i argumentirano izložiti glavne sadržaje prvoga tisućljeća koji su u kasnijoj povijesti bili predmet rasprava - kritički iščitavati otačke kateheze relevantne za temu kolegija - primjenjivati pristup crkvenih otaca kasne antike u suvremenom pastoralu i katehezi

2.5. Opis sadržaja predmeta (detaljno

- Uvod u kolegij (1.-2. sat) - Upoznavanje s povijesnim, društvenim, geopolitičkim, vjerskim, i kulturnim prilikama u razdoblju kasne antike i definiranje odnosnog položaja kršćanstva/Crkve (3.-4. sat)


147


razrađen prema satnici nastave)

- upoznavanje s teološkim kontekstom, pozicijama, gibanjima i prijeporima u odgovarajućem povijesnom razdoblju (5.-6. sat) - Upoznavanje s djelovanjem i naukom izabranih crkvenih otaca (Ćiril Jeruzalemski, Ivan Zlatousti, Teodor Mopsuestijski) u perspektivi teme kolegija (7.-8. sat) - Upoznavanje s glavnim pastoralnim izazovima pred kojima se Crkva nalazi u kasnoantičkom društvu polazeći od kateheza izabranih crkvenih otaca (9.-15. sat) - prouka tekstova kateheza izabranih crkvenih otaca te utvrđivanje njihove tematike, predmeta katehetske pouke i njihova pristupa s ciljem razviđanja odgovora na njima pastoralne izazove suvremenog društva (16.-30. sat)




2.7. Komentari:



Pohađanje nastave DA NE Istraživanje DA Usmeni ispit DA



Kolokvij DA Praktični rad DA (Ostalo upisati) DA NE


3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Ćiril JERUZALEMSKI, Mistagoške kateheze, Split, 2005. DA

Ivan ZLATOUSTI, Krsne pouke, Makarska, 2000. DA

Teodor MOPSUESTIJSKI, Katehetske homilije, Zagreb, 2004. DA

Hubert JEDIN (ur.), Velika povijest Crkve, II, Zagreb, 1995. DA

Guy BEDOUELLE, Povijest Crkve, Zagreb, 2004. DA

Juraj PAVIĆ – Tomislav Zdenko TENŠEK, Patrologija, Zagreb, 1993. DA

H. DENZINGER – P. HUNERMANN (ur.), Zbirka sažetaka vjerovanja, definicija i izjava o vjeri i ćudoređu, Đakovo, 2002.

DA


- Sergio FELICI (ur.), Cristologia e catechesi patristica, Convegno di studio e aggiornamento Pontificium Institutum Altioris Latinitatis (Facolta di Lettere cristiane e classiche) - Orlandis Jos, Povijest kršćanstva, Split, 2004. - Roy J. Deferrari, Early Christian Biographies, New York, 1952. - Alois GRILLMEYER, Christ in Christian Tradition, I, Atlanta, 21975. - Claudio MORESCHINI – Enrico Norelli, Manuale di letteratura cristiana antica greca e latina, Brescia, 1999.

http://kbf-test.zaki.com.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=30&sort=0&spid0=30&spv0=Patristi%c4%8dka+kateheza&selectedId=113010308

http://kbf-test.zaki.com.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=30&sort=0&spid0=30&spv0=Patristi%c4%8dka+kateheza&selectedId=113010308


148


- J. N. D. KELLY, Early Christian Doctrines, New York, 2000. - www.patrologija.com - Patrologia graeca 3; 47-64; 66, 124-632 - Jean CRYSOSTOME, Catéchèse baptismale 1, Catéchèses baptismales 2-3, SCh 366, Paris, 1999. - P. F. ESLER (ur.), Pauline ALLEN – Andy MAYER, John Chrisostom, u: Early Christian World, New York, 2000. - J.N.D. KELLY, Golden Mouth: The Story of John Chrysostom, Ithaca, N.Y., 1995. - A. J. FESTUGIÈRE, Antioche paienne et chrétienne: Libanius, Chrisostomme et les moines de Syrie, Paris, 1959. - R. A. KRUPP, Sheppering the Flock: The Pastoral Theology of John Chrysostom, New York, 1991. - Angelo S. LEGAL, St. Cyril of Jerusalem's Mystagogical Catheses in the Modern World, u: Scientia, 4 (2015.), 37-55. - Cyrille de JÉRUSALEM, Catechèses mystagogiques, SCh 126, Paris, 2004. - Cyrille de JÉRUSALEM, Catéchèses baptismales 1-8, SCh 50, Paris, 1957. - Cyril OF JERUSALEM, The Works of Saint Cyril of Jerusalem, Washington, 1969. - Cirillo e Giovanni di GERUSALEMME, Catechesi prebattesimali e mistagogice, Roma, 1993. - A. Bonato, La dottrina trinitaria di Cirillo di Gerusalemme, Roma, 1983. - Les Homélies Cathéhétiques de Théodore de Mopsueste, Città del Vaticano, 1949. - P. BRUNS, Den Menschen mit dem Himmel verbinden: Eine Studie zu den Katechetischen Homilien des Theodor von Mopsuestia, Louvain, 1995. - S. GREBER, Theodor von Mopsuestia und das Nicäum. Studien zu den Katechetischen Homilien, Leiden – Boston, 2000. - Hugh M. RILEY, Christian Initiation: A Comparative Study of the Interpretation of the Baptismal Liturgy in the Mystagogical Writings of Cyril of Jerusalem, John Chrysostom, Theodore of Mopsuestia, and Ambrose of Milan, Washington, 1974.


http://www.patrologija.com/

http://www.sources-chretiennes.mom.fr/index.php?pageid=auteurs_anciens&id=76&sourcepg=volume_paru&idsource=312&trisource=&selection2source=

http://kbf-test.zaki.com.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=1&sort=0&spid0=1&spv0=%c4%86iril+Jeruzalemski%2c+sveti&selectedId=113042080


149




1.2. Naziv predmeta Katehetski modeli i mediji komuniciranja 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3





2. OPIS PREDMETA


Prikazati i objasniti izabrane katehetsko-komunikacijske pristupe u susretu s biblijskim tekstovima: interpretacijsko-analitički, meditacijsko-stvaralački, problemsko-stvaralački i integrativno-terapijski. Upoznati studente s katehetskim modelima: Celebratio catechetica; mistagoški, biblijski (lectio divina), prvokršćanski katekumenat u evangelizacijskom pristupu sadržajima župne kateheze. Osposobiti studente za cjelovitiju komunikaciju i zreliji pristup biblijskim i drugim sadržajima posredstvom navedenih katehetskih pristupa i modela koji dovode do temeljnog kršćanskog iskustva vjere. Upoznati studente sa suvremenim medijima komuniciranja sadržaja u župnoj katehezi. Poštivati temeljno katehetsko načelo »vjernosti Bogu i vjernost čovjeku«.



Povezati znanje o katehetsko-komunikacijskim pristupima i modelima s pastoralno-evangelizacijsko-katehetskim djelovanjem na crkvenom i društvenom području; Ukazati na važnost stjecanja osobnoga iskustva vjere u župnim zajednicama; Prepoznati i kritički vrjednovati praktični aspekt življenja osobnog iskustva vjere u obiteljskoj i župnoj zajednici; Otkriti važnost i možebitne opasnosti suvremenih medija komuniciranja vjere oslanjajući se na »vjernosti Bogu i vjernost čovjeku«.


Studenti će moći:

upoznati i analizirati katehetsko-komunikacijske pristupe u radu s biblijskim tekstovima;

razumjeti biblijske i druge sadržaje u kontekstu životnih pitanja i problema svoga duhovno-kulturnoga i povijesno-društvenoga okružja;

navesti i opisati bitne značajke katehetskih modela: Celebratio catechetica, mistagoškog, biblijskog (lectio divina), prvokršćansko katekumenskog;

uočiti da se do kršćanske zrelosti vjere dolazi angažiranim osobnim pristupom biblijskim i drugim sadržajima;

upoznati i kritički se postaviti prema suvremenim medijima komuniciranja;

otkriti i primjenjivati temeljno katehetsko načelo »vjernosti Bogu i vjernost čovjeku« u cjelokupnom katehetskom radu u župnoj zajednici.


1. Suvremeni hermeneutički pristup biblijskim tekstovima u egzegezi. (2) 2. Izravna i osobna komunikacija s biblijskim i drugim tekstovima u župnoj katehezi. (4) 3. Metodički pristupi (sustavi) u religioznom odgoju i katehezi. (4) 4. Katehetski modeli Celebratio catechetica; mistagoški, biblijski (lectio divina), prvokršćanski katekumenat u evangelizacijskom pristupu sadržajima župne kateheze. (8) 5. Evangelizacija u vremenu medija: Mogućnosti i problemi komuniciranja. (4) 6. Raznolikost medija u komuniciranju vjere u pastoralnom i katehetskom radu. (4)


150


7. Medijske kompetencije i primjena u praktičnom katehetskom radu.(4)





x rasprava (ostalo upisati)

2.7. Komentari:








3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija Razum R, Ja sam put. Priručnik za vjeroučitelje, Zagreb, 2004.

Razum, R., Pozvani na slobodu. Priručnik za vjeroučitelje, Zagreb, 2004.

Baričević J., Katehetsko-komunikacijski pristupi u susretu s biblijskim tekstovima. O nekim uvjetima za kvalitetnu i što cjelovitiju komunikaciju s biblijskim tekstovima u religioznom odgoju i katehezi, u: Diacovensia, 2 (1994.) 1, 110-145.

NKU HBK – HILP, Župna kateheza u obnovi župne zajednice. Plan i program, Zagreb – Zadar, 2000.

Higler G. – Leimgruber S. – Ziebertz H.-G., Vjeronaučna didaktika. Priručnik za studij, obrazovanje i posao, Zagreb, 2009.

Ivančić T., Susret sa živim Bogom. Temeljno kršćansko iskustvo. Seminar za evangelizaciju Crkve, Zagreb, 142017.

Kušar S., Molitveno čitanje svetog Pisma, u: Bogoslovska smotra, 64 (1995.) 1, 96-104. Babić, M., Mistagogija i liturgijska kateheza, u: Služba Božja, 55 (2015.) 1, 104-112.

Garmaz J., Medijska pedagogija u vjeronauku i katehezi. Kriteriji izbora i načini korištenja nekih suvremenih medija, u: Crkva u svijetu 45 (2010.) 3, 310-332.

Valković J., Evangelizacija u eri medija: Mogućnosti i problemi komuniciranja, u: Bogoslovska smotra, 81 (2011.) 3, 675 -

696.

Valković J., Crkva i mediji – izazovi za teološko-pastoralno promišljanje i djelovanje, u: Crkva u svijetu, 52 (2017.) 3, 417-433.

2.11. Dopunska literatura Mataušić M., Crkva i sredstva društvenog priopćavanja, u: Bogoslovska smotra, 55 (1986.) 3/4, 360-368. Labaš D., Crkva i društvene komunikacije, u: Obnovljeni život, 48 (1993.) 1, 76-97.



151



1.1. Nositelj predmeta Izv. prof. dr. sc. Franjo Podgorelec 1.6. Godina studija 1.-2.

1.2. Naziv predmeta Uvod u odabranu literaturu kršćanske duhovnosti 1.7. Broj bodova po ECTS sustavu 3


1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani, stručni) Diplomski 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 15



2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Razumjeti, posredstvom literarne strukture odabranog teksta, njegovu teološku postavku i dinamiku njena sadržaja, na način da se steknu osnove za njegovu praktičnu interpretaciju i aplikaciju.


Pretpostavlja se da je student/ica usvojio/la osnovne teološke i filozofske kategorije tijekom predviđenog preddiplomskog programa.


- Kritički procijeniti znanstvenu i stručnu literaturu iz područja kršćanske duhovnosti te razviti vještine potrebne za provođenje samostalnog istraživanja na tome području; - poznavati i dublje razumjeti ljudsku religioznost te je ispravno usmjeravati; - osposobiti studenta da samostalno predstavi u formi pisanoga rada temu iz područja kršćanske duhovnosti.


- Razumjeti i predstaviti temeljne sadržaje kršćanske duhovnosti; - osposobiti za animiranje duhovno-religiozne kulture u župnim i drugim vjerničkim zajednicama; - razumjeti dinamiku duhovnog života i znati je inkorporirati u individualnu i grupnu praksu; - sposobnost povezivanja duhovnih tradicija s vlastitim životom i crkvenom praksom.


U predmetu će se analizirati relevantna literatura iz kršćanske duhovnosti: autor, povijesni kontekst, struktura djela, adresati, povod, književni stil, središnja teološka ideja i glavni teološki naglasci, lectio odabranih tekstova i moguća aktualna primjena. - Herma, Pastir. 2 sata - Sv. Grgur Nisenski, Mojsijev život. 2 sata Sv. Augustin, Ispovijesti. 4 sata. Sv. Bernard, Stupnjevi poniznosti i oholosti. 2 sata. Sv. Bonaventura, Put duha k Bogu. 2 sat. Sv. Ignacije, Duhovne vježbe. 2 sata. Sv. Terezija Avilska, Moj život. 3 sata Sv. Franjo Saleški, Filotea – Uvod u pobožni život. 3 sata. Jean-Pierre Caussade, Predanje u Božju Providnost. 1 sat Sv. Terezija iz Lisieuxa, Povijest jedne duše. 2 sata. Bl. Columba Marmion, Krist život duše. 2 sata Chiara Lubich, Novi put. Duhovnost jedinstva. 2 sat. Sv. Ivan Pavao II, Teologija tijela. 3 sata.

2.6. Vrste izvođenja nastave: predavanja samostalni zadaci 2.7. Komentari:


152






Pohađanje nastave DA Projekt NE Pismeni ispit DA

Eksperimentalni rad NE Istraživanje DA NE Usmeni ispit DA

Esej DA NE Referat NE (ostalo upisati) DA NE

Kolokvij NE Seminarski rad DA (ostalo upisati) DA NE

Projekt DA NE Praktični rad NE Broj bodova po ECTS sustavu (ukupno)

3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Odabrani tekstovi iz slijedeće literature:

sv. Augustin, Ispovijesti, Split, 2012. DA

Sv. Terezija Avilska, Moj život, Zagreb, 2000. DA

Sv. Franjo Saleški, Filotea ili Uvod u pobožni život, Zagreb, 1990. DA

Sv. Terezija iz Lisieuxa, Povijest jedne duše, Zagreb, DA

Sv. Ivan Pavao II, Muško i žensko stvori ih. Kateheze o ljudskoj ljubavi. Cjelovita teologija tijela, Split, 2012.

DA




153



1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Josip Šimunović 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1.-2.

1.2. Naziv predmeta Pastoral zajednice 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3



1.5. Status predmeta Obvezni x izborni 1.10. Razina primjene e-učenja (1., 2., 3. razina), postotak


2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studentice i studente za pastoralno-teološku refleksiju o crkvenoj praksi vjere u župnim zajednicama, kao i za praktično osmišljavanje cjelokupnog pastoralno-katehetskog djelovanja u župnim zajednicama.


- Poznavati osnove fundamentalnog pastorala - Poznavati mogućnosti ostvarenja vjernika laika u župnim zajednicama


Primijeniti znanje i razumijevanje svrhe pastorala zajednice u osmišljavanju pastoralno-katehetske prakse u župnim zajednicama. Analizirati pastoralno-katehetsku praksu u župnim zajednicama pod pastoralnim vidom. Kritički reflektirati pastoralno-katehetsku praksu u župnim zajednicama pod pastoralnim vidom.


Studentice i studenti će biti u stanju: Razumjeti svrhu pastorala zajednice. Analizirati i reflektirati pastoralno-katehetsku praksu u župnim zajednicama. Razumjeti značenje teološki i sociološki poimane zajednice. Primjenjivati stečene ishode učenja u praktičnom osmišljavanju odvijanja pastoralno-katehetskog djelovanja u župnim zajednicama. Razumjeti svrhu, narav i djelovanje župnog pastoralnog vijeća. Razumjeti svrhu, narav i djelovanje župnog ekonomskog vijeća. Analizirati i kritički reflektirati mogućnosti aktivnog sudjelovanja vjernika laika u pastoralno-katehetskom djelovanju župne zajednice.


1. Uvod u tematiku kolegija 2. Male zajednice – poticaj za rad u župnim zajednicama. Male zajednice u svijetu današnjice. Skupina ili grupa nije masa. 3. U malim skupinama razvijamo sliku o sebi. Čovjekova želja za malim zajednicama. 4. Važnost skupine. Zaključne misli. 5. Temeljni pojmovi za pastoral zajenice. Crkva i zajednica – temeljni pojmovi. 6. Temeljni pojmovi Crkva i zajednica u Novom zavjetu 7. Temeljni pojmovi Crkva i zajednica u Novom zavjetu. 8. Isus Krist – glava Crkve, a Pneuma princip života Crkve. Crkva – zajednica Isusa Krista. 9. Isus Krist – glava Crkve. 10. Pneuma životni princip Crkve. Apostoli i proroci temelj Crkve. 11. Struktura i službe u povijesti Crkve. 12. Teološki i sociološki pojam zajednice. Teološki pojam zajednice. 13. Sociološki pojam zajednice.


154


14. Tipologija pripadnosti Crkvi 15. Župna zajednica prema ekleziologiji Drugoga vatikanskog sabora 16. Župna zajednica prema ekleziologiji Drugoga vatikanskog sabora 17. Župna zajednic prema ekleziologiji Drugoga vatikanskog sabora 18. Župna kateheza u obnovi župne zajednice 19. Plan župne kateheze 20. Program župne kateheze 21. Celebratio catechetica. Nužnost župnih kateheta i župnih animatora 22. Djelovanje župne zajednice ad extra na navjestiteljskoj razini 23. Djelovanje župne zajednice ad extra na odgojno-obrazovnoj razini 24. Djelovanje župne zajednice ad extra na socijalno-karitativnoj razini 25. Djelovanje župne zajednice ad extra na kulturno-društvenoj razini 26. Laici u poslanju Crkve 27. Župno pastoralno vijeće 28. Župno ekonomsko vijeće 29. Župni caritas 30. Evaluacija kolegija i nastavnika




2.7. Komentari:








3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Milan ŠIMUNOVIĆ, Mijenja li se slika dušobrižnika u Crkvi?, u: Bogoslovska smotra, 66(1996.)2-3, 387-402.

10

Milan ŠIMUNOVIĆ, Mjesto i uloga ekonomskoga vijeća u pastoralnom planiranju u župnoj zajednici. Pastoralne smjernice za novo shvaćanje župnoga ekonomskog vijeća, u Dacovensia, 13(2005.),1, 39-63.

10


155


Nikola VRANJEŠ, Župno pastoralno vijeće u dinamici teološko-pastoralnog programiranja, u: Riječki teološki časopis, 17(2009.)1, 169-196.

10

Josip ŠIMUNOVIĆ, Župna zajednica na početku trećega tisućljeća. Pastoralno-teološka razmišljanja o mogućnostima ostvarivanja župnog pastorala u Republici Hrvatskoj, Zagreb, 2009., 297-326.

10

Josip BALOBAN-Alojzije HOBLAJ-Danijel CRNIĆ, Određeni aspekti crkvenosti u Hrvatskoj-rezultati i prosudbe istraživanja, u: Bogoslovska smotra, 80(2010.)2, 527-561.

10

Nikola VRANJEŠ, Pastoral danas. Izabrane teme iz pastoralne teologije, Zagreb, 2013., 257-311. 10

2.11. Dopunska literatura Alojzije ČONDIĆ, Ustani, zove te. Bogoslovno-pastoralna razmišljanja, Split, 2013.



156



1.1. Nositelj predmeta Izv. prof. dr. sc. Ana Štambuk 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1.-2.

1.2. Naziv predmeta Uvod u palijativnu skrb 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3

1.3. Suradnici Doc. dr. sc. Morana Brkljačić Doc. dr. sc. Lovorka Brajković

1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 25P+5V




2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Stjecanje znanja i vještina iz područja palijativne skrbi, odnosno pružanje stručne pomoći umirućima i članovima njihovih obitelji, što će biti obrađeno kroz sljedeće tematske cjeline: Organizacija i načela palijativne skrbi, potrebe umirućih, holistički pristup boli, uloga stručnjaka u palijativnom timu s posebnim naglaskom na ulogu duhovnika, komunikacija u palijativnoj skrbi, etička pitanja u palijativnoj skrbi i žalovanje.



obrazložiti i vrednovati važnost aktivnosti koje su povezane sa zadacima evangelizacije u Crkvi i u suvremenom društvu



Planirati i primjereno primijeniti pastoralne metode u radu s različitim skupinama: bolesni i umirući; osobe na rubu; djeca, mladi i odrasli s posebnim potrebama


Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći: - definirati osnovne pojmove iz područja palijativne skrbi ; - definirati i objasniti specifične potrebe umirućih osoba; - objasniti holistički pristup boli i timski rad; - kritički vrednovati modele palijativne skrbi ; - definirati vrste eutanazije; - prepoznati etička pitanja u palijativnoj skrbi: - imenovati činitelje rizika u kompliciranom žalovanju: - prepoznati ulogu volontera u palijativnoj skrbi


Razvoj hospicijske/palijativne skrbi u svijetu; Organizacija palijativne skrbi u EU; (2 sata) Modeli palijativne skrbi; (2 sata) Kvaliteta života i specifične potrebe umirućih: fiziološke, socijalne, psihološke i duhovne; (4 sata) Holistički pristup boli i timski rad; (4 sata) Uloga Duhovnika u palijativnoj skrbi; (4 sata) Komunikacija s pacijentom i obitelji; (6 sati) Eutanazija i besmisleno liječenje; Etička pitanja u palijativnoj skrbi; (2 sata) Žalovanje; (2 sata) Uloga volontera u palijativnoj skrbi. (2 sata)


157



x predavanja seminari i radionice



2.7. Komentari:








3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

1. Štambuk, A., Obrvan, T, (2017.) Uloga, standradi i kompetencije socijalnih radnika u palijativnoj skrbi. Ljetopis socijalnog rada, 24 (1), 119-146.

x

2. Brkljačić, M., Šamija, M., Belev, B., Strnad, M., Čengić, T. (2013.) Palijativna medicina. Rijeka: Markulin, d.o.o. (poglavlja: 3., 5., 9., 11., 12., 13.)

x

3. Arambašić, L. (2005). Gubitak, tugovanje, podrška. Jastrebarsko: Naklada Slap. (Tugovanje, str. 190-295). x

2.11. Dopunska literatura 1. Buckman, R. (1995.) Ne znam što reći. Zagreb: ŠK. 2. Kubler – Ross, E., Kessler, D. (2001.) Pouke života – kako nas naša smrtnost može poučiti životu i življenju. Zagreb: Biovega. 3. Salajpal, T. (2004.) Darovane spoznaje: o umiranju. Zagreb: Alinea



158



1.1. Nositelj predmeta Izv. prof. dr. sc. Ante Crnčević / prof. dr. sc. Sanja Cvetnić

1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi I.

1.2. Naziv predmeta Liturgijska ikonologija i ikonografija 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3





2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Steći kriterije za vrjednovanje liturgijske umjetnosti u svjetlu teologije i obrednosti liturgijskoga slavlja.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i / ili ulazne kompetencije potrebne za predmet Odslušan kolegij „Osnove liturgike“.


Student stječe sposobnost sagledavanja i vrjednovanja liturgijske umjetnosti (likovne umjetnosti, skulpture, arhitekture, glazbe) u okviru cjelovitosti liturgijskoga slavlja, unutar kojega je umjetnost čimbenik simboličkoga događanja. Na poseban se način vrjednuje likovna umjetnost u njezinu liturgijskome kontekstu.


- razumijevanje liturgijske umjetnosti kao čimbenika liturgijskoga događaja; - prepoznavanje i vrjednovanje umjetničkoga djela u liturgijskome prostoru prema povijesnim kulturalnim razdobljima; - stjecanje kriterija za vrjednovanje umjetničkoga djela u liturgiji i liturgijskome prostoru; - umijeće oblikovanja projektnoga zadatka u umjetničkome (ikonografskome) osmišljavanju liturgijskoga prostora; - stjecanje stručnih znanja za povijesno-umjetnička i teološka istraživanja na području liturgijske umjetnosti


1. Liturgija i slika: teologija ikoničkoga govora u liturgiji (od Božje nevidljivosti do utjelovljenja) 2. Ikonizam i anikonizam u liturgijskoj umjetnosti: povijest rasprave 3. Kršćanska ikonografija kroz povijest: ranokršćansko doba; romaničko i gotičko razdoblje 4. Kršćanska ikonografija kroz povijest: od renesanse i baroka do 20. st. 5. Kršćanska ikonografija: prijepori i traženja u 20 st., u kontekstu liturgijskoga pokreta i nove teološke misli 6. Liturgija kao „umjetničko djelo“ i izvor nadahnuća umjetničkome stvaralaštvu 7. Ikonografija u oblikovanju liturgijskoga prostora: teme i ciklusi uz obreda mjesta slavlja 8. Tematski ciklusi apside i oltarnoga prostora: teme i primjeri 9. Baptisteriji (krstionice) i otajstvo krštenja: od uranjanja do motrenja 10. Mozaici i vitraji: promišljanja za današnju liturgijsku ikonologiju 11. Križ – ikona Kristove slave: primjer povijesnoga razvoja kršćanske umjetnosti na Zapadu 12. Ikonografija mučenika i drugih svetaca 13. Ikonografija Bl. Dj. Marije 14. Teološka estetika i kršćanska umjetnost




2.7. Komentari:


159











3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

I. Žižić, Ars liturgica. Teološki pristup umjetnosti, Split 2014.

I. Žižić, Slava križa. Simboli i slike vjere u ranokršćanskoj kulturi, Zagreb 2017.

J. Maritain, Umjetnosti i skolastika, Zagreb 2001.

J. Plazaola, Arte cristiana nel tempo. Storia e significato, I.-II., Milano 2002.

H. Schwebel, Die Kunst und Christentum. Geschichte eines Konflikts, Darmstadt 2002.




160



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Ivan Dodlek 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1.

1.2. Naziv predmeta Estetika i teologija ljepote 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3


1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani) Diplomski, 3. modul 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 20



2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Upoznati studente s temeljnim pojmovima, najvažnijim autorima, temama i interesima filozofsko-teološke estetike. Osposobiti studente za kritičku prosudbu sakralnih i religioznih umjetničkih djela.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i / ili ulazne kompetencije potrebne za predmet Ispunjeni uvjeti za upis studija i upis studija. Aktivno poznavanje engleskog jezika.


Poznavati i kritički vrednovati povijest kršćanske umjetnosti i arhitekture, ikonografije i ikonologije, te povijest mjesne Crkve. Razumjeti i primjereno vrednovati specifičnu prirodu crkvenih kulturnih dobara, tj. razumjeti i vrednovati njihovu kršćansko-umjetničku, estetsku, kulturnu, povijesnu i pastoralnu vrijednost. Kritički vrednovati crkvena kulturna dobra u njihovoj kršćansko-umjetničkoj, kulturnoj i estetskoj dimenziji te vrednovati njihovu pastoralnu ulogu. Primijeniti stečena znanja u čuvanju, katalogiziranju, pastoralnom vrednovanju i promicanju crkvenih kulturnih dobara u crkvenim muzejima i zbirkama. Primijeniti stečena znanja u organizaciji muzeja i zbirki, administrativnom upravljanju, didaktičkoj postavki i zaštiti dobara. Biti osposobljen za timski rad, za suradnju sa suvremenim umjetnicima kao i za međuinstitucionalnu suradnju. Biti osposobljen za pedagošku djelatnost te za korištenje didaktičkih materijala i sredstava, osobito multimedijalne prirode, s ciljem približavanja kulturnih crkvenih dobara različitim naslovnicima. Prepoznavati i kreativno osmišljavati nove inicijative za promicanje novih aktivnosti u okviru brige za crkvena kulturna dobra.


Poznavati, razumjeti, te moći kritički evaluirati različite estetičke modele koji su teologijski relevantni za razumijevanje i tumačenje religiozne i sakralne umjetnosti. Kritički i objektivno vrednovati znanstvenu i stručnu literaturu iz područja filozofsko-teološke estetike. Razviti vještine potrebne za provođenje samostalnog istraživanja i pronalazak znanstveno utemeljenih odgovora na pitanja plodnog odnosa vjere i umjetnosti. Samostalno obraditi i predstaviti u obliku pisanoga rada temu iz područja filozofije i teologije ljepote uz primjenu literature i primjerene znanstvene metodologije. Razvijati vlastiti suda ukusa utemeljujući ga na znanju iz područja filozofsko-teološke estetike. Osmišljavati i promicati sintezu vjere i kulture u okviru religiozne i sakralne umjetnosti mjesne Crkve. Kritički procijeniti povezanosti između teološko-religijske teorije, te društvene i crkvene umjetničke prakse. Biti osposobljen za kreativno sudjelovanje u zadacima evangelizacije u Crkvi i u suvremenom društvu u specifičnoj dimenziji via pulchritudinis navještaja.


1. Filozofija i teologija ljepote – osnovne teze. (2 sata) 2. Osjetila i smisao – religija – estetika – vjera. (2 sata) 3. Umjetničko razmatranje zbilje – umjetnost kao mjesto filozofsko-teološkog mišljenja. (2 sata) 4. Šapat laganog i blagog lahora Ljepote. (2 sata)


161


5. Božja stvaralačka ljepota i umjetnička preoblikujuća ljepota. (2 sata) 6. Trinitarnost stvaralaštva – pokušaj čovjeka da dodirne rub vječnosti. (2 sata) 7. Kršćanska umjetnost i kenoza. (2 sata) 8. Ljestve ljepote – via pulchritudinis kao zanosno pastoralno-katehetsko-estetsko uspinjanje do Boga. (2 sata) 9. Terenska nastava: zajednički posjet kazalištu, muzeju ili koncertu (prema izboru). (2 sata) 10. Dodir pogleda i tajna slike – filozofija pogleda i teologija slike. (2 sata) 11. Slika nevidljivoga – o kršćanskoj ikonologiji. (2 sata) 12. Estetska kontemplacija – čežnja za ljepotom kao otkupljenje od požude za ružnoćom trenutka. (2 sata) 13. Postmoderna kreativnost – kršćanstvo, suvremena umjetnost i estetika izmještenosti. (2 sata) 14. Postaje na putu k slobodi – kršćanska estetska egzistencija u polifoniji života. (2 sata) 15. Zaključna razmatranja. (2 sata)


X predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje

X terenska nastava



2.7. Komentari:








3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

PAPINSKO VIJEĆE ZA KULTURU, Vjera i kultura. Antologija tekstova papinskog učiteljstva od Lava XIII. do Ivana Pavla II., Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2010.

KONGREGACIJA ZA USTANOVE POSVEĆENOG ŽIVOTA I DRUŽBE APOSTOLSKOG ŽIVOTA, Kontemplirajte. Bogu posvećenim muškarcima i ženama na tragovima Ljepote (15. X. 2015), Zagreb, 2016.

PAPINSKO VIJEĆE ZA KULTURU, Via pulchritudinis – povlašeni put evangelizacije i dijaloga, HKD Napredak, Sarajevo, 2007.

IVAN PAVAO II., Pismo umjetnicima, Glas Koncila, Zagreb, 2004.

PAPINSKO VIJEĆE ZA KULTURU, Promicati pastoral kulture, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1999.

John Navone, Prema teologiji ljepote, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2010.

Rajmund Kupareo, Čovjek i umjetnost, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1993.

Rajmund Kupareo, Govor umjetnosti, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1987.


162


Rajmund Kupareo, Um i umjetnost, Glas Koncila, Zagreb, 2007.

Rajmund Kupareo, Umjetnik i zagonetka života, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1982.

Josip Sanko Rabar, Vjera i umjetnost, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2008.

Umberto Eco, Umjetnost i ljepota u srednjovjekovnoj estetici, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2007.

Nikola Bižaca –Jadranka Garmaz (ur.), Teologija, lijepo i umjetnost. Zbornik radova Međunarodnoga znanstvenog skupa (Split, 20. i 21. listopada 2011.), Crkva u svijetu – Katolički bogoslovni fakultet, Split, 2012.

Umberto Eco, Povijest ljepote, Hena com, Zagreb, 2004.


Hans – Georg Gadamer, Ogledi o filozofiji umjetnosti, AGM, Zagreb, 2003. Martin Heidegger, O biti umjetnosti, Mladost, Zagreb, 1959. Rüdiger Bubner, Estetsko iskustvo, Matica hrvatska, Zagreb, 1997. Arthur C. Danto, Preobražaj svakidašnjeg. Filozofija umjetosti, Kružak, Zagreb, 1997. Nelson Goodman, Jezici umjetnosti. Pristup teoriji simbola, Kružak, Zagreb, 2002. Gilbert Katharine Everett–Helmut Kuhn, A History of Esthetics, Indiana University Press, Bloomington, 1954. Danko Grlić, Estetika I-IV, Naprijed, Zagreb, 1983. Vladislav Tatarkjevič, Istorija šest pojmova. Umetnost, lepo, forma, stvaralaštvo, podražavanje, estetski doživljaj, Nolit, Beograd, 1980. Pejović, Danilo (ur.), Nova filozofija umjetnosti, Nakladni zavod Matice Hrvatske, Zagreb, 1972. Benedetto Croce, Brevijar estetike, Ljevak, Zagreb, 2003. Jacques Barzun, Od osvita do dekadencije: 500 godina zapadne kulture – od 1500. godine do danas, Masmedia, Zagreb, 2003. Noël Carroll, Philosophy of Art, Routledge, London and New York, 1999. Stephen Davies, The Philosophy of Art, Blackwell Publishing, Oxford, 2006. Penelope J. E. Davies –Walter B. Denny –Frima F. Hofrichter, Jansonova povijest umjetnosti. Zapadna tradicija, Stanek, Varaždin, 2008. Claude Frontisi (ur.), Povijest umjetnosti, Larousse, Veble Commerce, Zagreb, 2003. Ivan Dodlek, Dijaloški karakter umjetničkog djela, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 2016. Claude Frontisi (ur.), Povijest umjetnosti, Larousse, Veble Commerce, Zagreb, 2003. Berys Gaut, Dominic McIver Lopes (ur.), The Routledge Companion to Aesthetics, Routledge, London and New York, 2002. Ernst Kasirer, Filozofija simboličkih oblika, Biblioteka Teorija, Novi Sad, 1985. Ljiljana Kolešnik (ur.), Umjetničko djelo kao društvena činjenica. Perspektive kritičke povijesti umjetnosti, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2005. Roger Scruton, Beauty, University Press, Oxford, 2009. Hendrik Willem Van Loon, Umjetnost čovječanstva kroz vjekove I-II, Ex libris, Zagreb, 2007.



163



1.1. Nositelj predmeta doc. dr. sc. Daniel Patafta 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1. godina

1.2. Naziv predmeta Kršćanska arheologija 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 20P + 10S




2. OPIS PREDMETA


Ciljevi predmeta "Kršćanska arheologija" jesu upoznati studente primarno s arheološkom baštinom kršćanstva kao izvorom za razumijevanje formiranja kršćanskog života, liturgije, arhitekture i prakse kroz stoljeća kada nam najveći broj izvora ovisi o arheološkim nalazima. S druge strane cilj je senzibilizirati studente za vrednovanje arheološke baštine i predmeta kao nezaobilaznih izvora koji nam rekonstruiraju povijest kršćanstva od novozavjetnih vremena do razdoblja kraja ranog srednjeg vijeka, odnosno vremena oskudnih pisanih izvora a bogate arheološke građe. Također ovim predmetom se želi putem materijalnih tragova od ranog kršćanstva do 11. stoljeća pokazati na koji način i kako se širilo kršćanstvo u počecima unutar Rimskoga Carstva, a zatim u kasnijim razdobljima na europskom prostoru.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i / ili ulazne kompetencije potrebne za predmet Osnovno poznavanje opće i nacionale povijesti.


Brojni su arheološki nalazi koji govore o povijesti kršćanstva i njegovoj kulturološkoj stvarnosti od novozavjetnih vremena do kraja ranog srednjeg vijeka. Studenti će ovim predmetom biti uvedeni u vrijeme i prostor prepoznajući povijesne i društvene mijene koje je kršćanstvo prolazilo od svojih početaka a koje se manifestiraju u arheološkoj baštini. Često su arheološki nalazi za pojedina povijesna razdoblja kršćanstva jedini izvor o kršćanstvu i životu zajednice na određenom prostoru, stoga će studenti biti osposobljeni da steknu osnovna znanja o samoj arheologiji i specifičnosti kršćanske arheološke baštine, znati će prepoznati i vrednovati arheološke artefakte određenih razdoblja razvoja kršćanstva, steći će osjećaj za kršćansku materijalnu baštinu te će svakako moći na temelju detaljnijih prikaza odrediti osobitosti pojedinog nalaza za određeno povijesno razdoblje stavljajući ga u kontekst opće i nacionalne crkvene povijesti s ciljem razumijevanja i rekonstrukcije određenog arheološkog predmeta u prostoru i vremenu.


1. upoznavanje s pojmovima arheologija i kršćanska arheologija, s naglaskom na povijesna razdoblja koja ona obuhvaća 2. opisati i procijeniti ulogu kršćanske arheologije u rekonstrukciji života kršćanske zajednice u pojedinim povijesnim razdobljima 3. povezati kršćanske arheološke nalaze s općom i nacionalnom poviješću 4. znati prepoznati i vrednovati određeni tipični arheološki nalaza za vrijeme i razdoblje u kojem je nastao 5. pravilno odrediti važnost spomeničke baštine i arheoloških nalaza za određeno vrijeme 6. znati nabrojiti, prepoznati i kontekstualizirati tipične kršćanske objekte, predmete i simbole određenog povijesnog razdoblja 7. na temelju svega rečenoga znati povezati kršćansku arheologiju s drugim teološkim disciplinama osobito s patrologijom, liturgijom, predmetima sustavne teologije i dr. 8. pravilno vrednovati kršćanski arheologiju kao bitan čimbenik oblikovanja kršćanskog života, ali i kršćanskih kulturnih temelja određenog naroda

2.5. Opis sadržaja predmeta (detaljno

1. Uvodne napomene: pojam arheologije, definiranje kršćanske arheologije, njezine podjele po razdobljima, specifičnosti i važnosti (1 sat) 2. Prostor i vrijeme nastanka kršćanstva: Bliski Istok, Rimsko Carstvo (2 sata) 3. Obrađivanje kršćanskih povijesnih i pisanih izvora za rekonstrukciju života ranokršćanske zajednice do 313. godine (2 sata)


164


razrađen prema satnici nastave)

4. Detaljna obrada najvažnijih elemenata starokršćanske arheologije do 313. godine: domus ecclesiae, groblja, epigrafski spomenici, katakombe, simbolika (2 sata) 5. Povezivanje spomenutih elemenata s drugim teološkim disciplinama važnim za dobivanje cjelovitije slike života ranokršćanskih zajednice do 313. godine (2 sata) 6. Konstantinov preokret iz 313. godine i početak novog života kršćanstva (dobivena sloboda s njezinim prednostima, ali i sve većim utjecajem sekularnog na sakralno) (2 sata) 7. Vrijeme izgradnje bazilika i širenje kršćanstva po Rimskom Carstvu (2 sata) 8. Ranokršćanska baština na prostoru rimskog Ilirika (Hrvatska, Bosna i Hercegovina) (3 sata) 9. Vrijeme propadanja Rimskog Carstva na zapadu, provale barbarskih naroda i Justinijanova rekonkvista kao posljednji pokušaj obnove jedinstvenog Rimskog Carstva (arheološki ostaci) (2 sata) 10. Pokrštavanje zapadne Europe, formiranje zapadnoeuropske kulture, propadanje kršćanstva na Bliskom Istoku i u sjevernoj Africi pod naletom islama (2 sata) 11. Srednji vijek i arheologija (3 sata) 12. Srednjovjekovna arheologija do 11. stoljeća i njezino tumačenje u svjetlu izvora i povijesnih mijena (2 sata) 13. Hrvatska srednjovjekovna arheologija u rekonstrukciji kristijanizacije Hrvata i stvaranja Hrvatskog kraljevstva do 11. stoljeća (3 sata) 14. Važnost kršćanske arheologije za druge teološke discipline na konkretnim primjerima (2 sata)



X terenska nastava


2.7. Komentari:








3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

1. Mirjana Sanader, "Ranokršćanska arheologija", Zagreb, 2016.

2. Vicko Kapitanović, "Kršćanska arheologija", Split, 2006.

3. Đuro Basler, "Kršćanska arheologija", Mostar, 1990.

4. Tomislav Marasović, "Graditeljstvo starohrvatskog doba u Dalmaciji", Split, 1994.

2.11. Dopunska literatura 1. Ćiro Truhelka, "Starokršćanska arheologija", Zagreb, 1931. 2. Tomislav Marasović, "Povijest salonitanskog kršćanstva", Split, 1996.


165


3. Franjo Šanjek, "Kršćanstvo na hrvatskom prostoru", Zagreb, 1996. 4. Miroslav Brandt, "Srednjovjekovno doba povijesnog razvitka", Zagreb, 1995. 5. Tomislav Raukar, "Hrvatsko srednjovjekovlje", Zagreb, 1997.



166



1.1. Nositelj predmeta Izv. prof. dr. sc. Ante Crnčević / Doc. dr. sc. Zorana Sokol Gojnik

1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi I.

1.2. Naziv predmeta Povijest kršćanske arhitekture 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 26+4




2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Steći sustavan uvid u povijesni razvoj prostora kršćanskoga liturgijskoga slavlja i u razvoj jedinstvenoga graditeljskoga smjera koji pomiruje graditeljske stilove i temeljna načela liturgijskoga slavlja (liturgijska arhitektura).

2.2. Uvjeti za upis predmeta i / ili ulazne kompetencije potrebne za predmet Odslušan kolegij „Osnove liturgike“.


Upoznati vlastitosti liturgijske arhitekture u kontekstu kršćanske umjetnosti i liturgijske teologije. Uvid u dijaloški odnos liturgijskoga slavlja, arhitekture i kršćanske ikonografije.


Pregledan uvid u razvoj kršćanske (liturgijske) arhitekture. Uočavavanje vlastitosti arhitekture u odnosu na povijesni razvoj kršćanske misli na Zapadu. Iščitavanje teologije velikih graditeljskih stilova. Prepoznavanje misaone pozadine u smjerovima današnje kršćanske arhitekture. Stjecanje kriterija za oblikovanje teorije suvremene liturgijske arhitekture.


1. Teološka polazišta za razumijevanje mjesta slavlja: razlozi prvotne nesklonosti oblikovanju liturgijskoga prostora; rađanje ideje o liturgijskome prostoru 2. Razvoj starokršćanskoga liturgijskoga prostora: od oratorija do bazilike 3. Rimska bazilika: otpor „ideji hrama“ i oblikovanje prostora za slavlje kršćanske zajednice 4. Romanička arhitektura 5. Crkveno graditeljstvo u doba gotike: u zrcalu duhovnih gibanja i pokreta 6. Crkveno graditeljstvo u renesansnome razdoblju 7. Barokno graditeljstvo i umjetnost: danosti i nadahnuća duhovnosti; posljedice reformatorskih gibanja i „protureformacije“ na kršćansku arhitekturu 8. Od iluminizma do neoklasicizma: otpori i traženja vlastitosti kršćanske liturgijske arhitekture 9. Liturgijski pokret i njegov utjecaj na kršćansku arhitekturu 10. Doba moderne u kršćanskoj arhitekturi 11. Otkloni od teoloških matrica u postmodernoj arhitekturi 12. Drugi vatikanski koncil i davanje prostora kršćanskoj umjetnosti 13. Suvremena liturgijska arhitektura: teološka pitanja u susretu s arhitekturom 14. Liturgijska arhitektura u gradu Zagrebu u 20. st.: povijest jedne misli




2.7. Komentari:


167











3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

I. Šaško, Liturgijski prostor kroz povijest i danas, Zagreb 2005. (pro manuscripto)

W. Sanderson, Early Christian buildings: a graphic introduction, New York 1994.

L. Bouyer, Architettura e liturgia, Bose 1994.

R. Krautheimer, Architettura paleocristiana e bizantina, Torino 1986.

J. Hani, Il simbolismo del tempio cristiano, Roma 1996.

E. Panofsky, Architettura gotica e filosofia scolastica, Milano, 2010

J. Stabenow, Lo spazio e il culto. Relazioni tra edificio ecclesiale e uso liturgico dal XV al XVI secolo, Venezia 2006.

S. J. White, Art, Architecture and Liturgical Reform, New York 1990.

2.11. Dopunska literatura A. Gerhards – T. Sternberg – W. Zahner, Communio Räume, Regensburg 2003.



168



1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Marko Petrak Doc. dr. sc. Lucija Boljat


1.2. Naziv predmeta Pravo crkvenih kulturnih dobara 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3


učenje) 26 predavanja + 2 terenske nastave + 2 vježbe




2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studente i uputiti ih u poznavanje, razumijevanje i primjenu odredbi kanonskoga i civilnoga prava glede crkvenih kulturnih dobara.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i / ili ulazne kompetencije potrebne za predmet Poznavati osnove kanonskog prava.


- Osposobiti za vršenje crkvenih službi i zadaća koje zahtijevaju upravljanje, zaštitu i očuvanje crkvenih kulturnih dobara. - Razumjeti i vrednovati specifičnu prirodu crkvenih kulturnih dobara. - Tumačiti propise o crkvenim kulturnim dobrima u crkvenoj i društvenoj stvarnosti. - Primjenjivati propise o crkvenim kulturnim dobrima u crkvenoj i društvenoj stvarnosti: organizaciji muzeja, arhiva i dr.


Studenti će biti u stanju: - poznavati propise kojima se uređuju kulturna dobra, napose ona crkvena, - razumjeti nakanu zakonodavca kad uređuje (crkvena) kulturna dobra, - primiti stručne pravne obavijesti, promišljanja i pružiti potrebnu suradnju glede čuvanja i zaštite crkvenih kulturnih dobara, - primijeniti sadržaj propisa kojima se uređuju (crkvena) kulturna dobra u vršenju crkvenih službi i zadaća na razini biskupije i drugih crkvenih struktura.


1. Uvod u sadržaj kolegija Pravo crkvenih kulturnih dobara. 2. Pojam kulturna dobra. Pojam crkvena kulturna dobra. Vrste kulturnih dobara. 3. Koncilski i papinski dokumenti o crkvenim kulturnim dobrima. Zadatak za pravnu vježbu. 4.-5. Liturgijske norme i crkvena kulturna dobra. 6.-7. Kanonsko-pravne odredbe: opće i partikularne o crkvenim kulturnim dobrima. 8.-9. Ugovor između Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na području odgoja i kulture. Sporazum između Vlade RH i HBK o povratu crkvenih matičnih knjiga, knjiga stanja duša, ljetopisa i drugih knjiga koje su u vrijeme komunističkog režima nezakonito oduzete Katoličkoj Crkvi. 10. Obnova i restauracija sakralnih građevina kao kulturnih dobara. 11. Vijeća i uredi Katoličke Crkve za kulturna dobra. Terenska nastava. 12. Međunarodno i europsko pravo kulturnih dobara. 13. Pregled hrvatskog prava kulturnih dobara. 14.-15. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara kao temeljni izvor hrvatskog prava kulturnih dobara. 16. Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. 17. Katalogizacija i inventarizacija kulturnih dobara. 18. Obveze i prava vlasnika kulturnog dobra.


169


19. Pravni promet kulturnih dobara. 20. Mjere zaštite i očuvanja kulturnih dobara. 21. Obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Konzervatorsko-restauratorska djelatnost. 22. Inspekcija i nadzor nad zaštitom kulturnih dobara. 23. Arheološka istraživanja i kulturna dobra. 24. Uvoz, unošenje, izvoz i iznošenje kulturnih dobara. 25. Financiranje zaštite i očuvanja kulturnih dobara. 26. Ustanove u RH za zaštitu i obnovu (crkvenih) kulturnih dobara. 27. (Crkvena) kulturna dobra u muzejima, galerijama, knjižnicama i arhivima. 28. Muzeji, arhivi, zbirke i riznice u vlasništvu vjerskih zajednica. Terenska nastava. 29.Suradnja države i Crkve glede očuvanja crkvenih kulturnih dobara. Zadatak za pravnu vježbu. 30. Utvrđivanje i vrednovanje rada studenata. Studentska evaluacija rada na predmetu.




2.7. Komentari:








3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Zakonik kanonskoga prava s izvorima, Zagreb, 1996. (izabrani dijelovi) 5 3

Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, NN 69/99, 151/03, 157/03 ispravak, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 44/17.

https://narodne-

novine.nn.hr

Petrak M./Boljat L., Izvori prava crkvenih kulturnih dobara (u pripremi).

2.11. Dopunska literatura Ugovori između Svete Stolice i Republike Hrvatske, (komentar N. Eterović), Zagreb, 2001. (izabrani dijelovi)



170



1.1. Nositelj predmeta prof. dr. sc. Branko Matulić 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1.

1.2. Naziv predmeta Povijest i kritika kršćanske umjetnosti I (srednji vijek)


1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) P 40+V0+S5


1.5. Status predmeta obvezni izborni 1.10. Razina primjene e-učenja (1., 2., 3. razina), postotak izvođenja


2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Upoznavanje s temeljnim činjenicama vezanim za povijesne, civilizacijko-kulturološke, a posebno filozofsko-teološko-liturgijske potke razvoja, dosega i značenja kršćanske, a u užem smislu katoličke crkvene, odnosno sakralne likovne umjetnosti, te način primjene stečenih kompetencija u pastoralnom radu.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i / ili ulazne kompetencije potrebne za predmet završena prediplomska razina studija


- Poznavanje povijesti kršćanske umjetnosti i arhitekture, ikonografije i ikonologije, povijesti mjesne Crkve - Razumijevanje specifične prirode crkvenih kulturnih dobara, tj. razumijevanje njihove kršćansko-umjetničke, estetske, kulturne, povijesne i pastoralne vrijednosti - Osposobljenost za vrednovanje crkvenih kulturnih dobara u njihovoj kršćansko-umjetničkoj, kulturnoj i estetskoj dimenziji te vrednovanje njihove pastoralne uloge.


1) identificirati, navesti i rastumačiti temeljne pojmove povezane s razvojem i značenjem kršćanske, odnosno sakralne umjetnosti, 2) prepoznati i objasniti temeljna etička, tj. filozofsko-teološko-liturgijska i estetska načela različitih stilskih razdoblja u kršćanskoj, odnosno sakralnoj umjetnosti, 3) razvijena vizualna percepcija u prepoznavanju različith likovnih izražajnih oblika na tehnološkoj i sadržajnoj razini, 4) prepoznati, povezati i rastumačiti vezu između predaje, tradicije, apokrifnih i kanonskih tekstova i likovnog stvaralaštva kršćanske, crkvene, odnosno sakralne umjetnosti u okviru i izvan liturgijskih čina, 5) primjena usvojenih etičkih i estetskih načela likovnog stvaralaštva kršćanske, odnosno sakralne umjetnosti u pastoralnom radu kao univerzalnim sredstvom komunikacije s posebnim naglaskom na fenomenologiju likovnog izraza kao simboličnog govora, 6) spoznaja o nedjeljivosti, odnosno stalnom i aktivnom utjecaju i doprinosu kršćanske umjetnosti u odnosu na liturgijske čine, 7) spoznaja o potrebi stalne skrbi, čuvanja i obnove kršćanske crkvene i sakralne likovne baštine


1. Uvodno predavanje (P1+V0+S0) 2. Teologija slike (P3+V0+S0) 3. Kršćanski simboli (P2+V0+S1) 4. Temeljni pojmovi kršćanske ikonografije (P3+V0+S0) 5. Likovne tehnike (P2+V0+S0) 6. Ranokršćanska umjetnost (P3+V0+S1) 7. Likovnost blagdana Svih Svetih (P2+V0+S0) 8. Predromanička kršćanska umjetnost (P3+V0+S0)


171


9. Liturgijske boje (P3+V0+S1) 10. Romanička kršćanska umjetnost (P3+V0+S0) 11. Simbolika brojeva u kršćanskoj umjetnosti (P3+V0+S0) 12. Gotička kršćanska umjetnost (P3+V0+S1) 13. Teologija jaslica u likovnim umjetnostima (P3+V0+S0) 14. Renesansna ( manirizam) kršćanska umjetnost (P3+V0+S0) 15. Barokna (rokoko) kršćanska umjetnost (P3+V0+S1)




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje i aktivno sudjelovanje u nastavi kroz vježbe, praćenje literature, izrada seminara i polaganje ispita.







4


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

H. W. Janson: Povijest umjetnosti, dopunjeno izdanje, Stanek, Varaždin, 2003.,

A. Badurina (ur.), Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva. Zagreb, 1996.

I. Šaško, Liturgijski simbolički govor, Glas Koncila, Zagreb, 2004.

Enciklopedija hrvatske umjetnosti 1 i 2, Zagreb 1995.


A. Šuljić, O odnosu likovne umjetnosti i kršćanstva, Slike i njihova moć, Služba Božja 52 (2012.), br. 1, Split 2012., 51 – 60. I. Žižić, Križ u ranokršćanskoj simbolici i liturgiji, Uz nekoliko bilješki o simbolima križa u Saloni, Tusculum 5, Solin 2012., 103-113. Z. S. Gojnik, A. Crnčević, M. O. Šćitaroci, Utjecaji na preobrazbe kršćanske liturgijske arhitekture do 20. Stoljeća, Prostor 2(42) 19(2011), Zagreb 2011., 282-295. A. Crnčević, Baptisterĳ episkopalnoga centra u Saloni u liturgĳsko-teološkom kontekstu, u: J. Dukić– S. Kovačić– E. Višić-LJubić, Salonitansko-splitska Crkva u prvom tisućljeću kršćanske povĳesti. Zbornik radova međunarodnoga znanstvenog skupa u povodu 1700. obljetnice mučeništva sv. Dujma, Split, 2008., 331-349. Crkva i likovna umjetnost. Radovi XLIV. Teološko-pastoralnoga tjedna u Zagrebu 27. - 29. siječnja 2004., Bogoslovska smotra 74, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 2004. I. Koprek, Crkva i umjetnost u obzoru istine i slobode, Nova prisutnost I/1 (2003), Zagreb 2003., 115-122.


172


Lj. Mokrović, Uzajamni utjecaj kršćanstva i umjetnosti na zajedničkom povijesnom putovanju (I.dio); Od ranokršćanstva do ranog srednjeg vijeka, Obnovljeni život (56) 1 (2001), Filozofsko teološki institut Družbe Isusove, Zagreb 2001., 79-102. J. Ratzinger, Art and Liturgy - The Question of Images, Adoremus Bulletin, Online Edition - Vol. VII, No. 10: February 2002; http://www.adoremus.org/0202artliturgy.html J. Ratzinger, Sacred art, inspired by faith, both reflects and informs the culture - Adoremus Bulletin, Online Edition - Vol. VIII, No. 1: March 2002; http://www.adoremus.org/0302artliturgy.html Mircea Eliade, The Sacred and the Profane: The Nature of Religion: The Significance of Religious Myth, Symbolism, and Ritual within Life and Culture, New York: Harper & Row, 1961.


http://www.adoremus.org/0302artliturgy.html


173



1.1. Nositelj predmeta izv. prof. dr. sc. Slavko Slišković 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1.godina

1.2. Naziv predmeta Muzeologija i muzeografija 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3

1.3. Suradnici dr. sc. Ljerka Dulibić, viša znanstvena suradnica 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 30P



predmeta on line (maksimalno 20%) x

2. OPIS PREDMETA


Upoznavanje s osnovnim znanjima i vještinama neophodnima za upravljanje muzejskim zbirkama. Usvajanje temeljnog zakonskog okvira i stručne terminologije iz djelokruga kustosa zbirke. Ovladavanje načelima preventivne zaštite i stručne obrade muzejskih predmeta. Upoznavanje s najznačajnijim metodama istraživanja muzejskih predmeta. Osposobljavanje za samostalnu stručnu obradu predmeta u zbirci. Upoznavanje s mogućnostima interpretacije zbirke kao cjeline.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i / ili ulazne kompetencije potrebne za predmet Završen preddiplomski studij religijskih znanosti


Studenti će razviti sposobnost promišljanja kompleksnih suodnosa različitih metodoloških postupaka koje je neophodno koristiti u stručnoj obradi, te istraživanju i interpretaciji predmeta u zbirci i zbirke kao cjeline u širem kulturnom, društvenom i povijesnom kontekstu. Bit će u stanju prepoznati i pobliže odrediti važnu ulogu očuvanja i istraživanja predmeta u sakralnim zbirkama s obzirom na širenje vjerskoga nauka u povijesnim razdobljima i s obzirom na potrebu očuvanja memorije na izvornu funkciju predmeta. Moći će povezati novostečena znanja i ishode učenja ovoga predmeta s otprije stečenim spoznajama i ishodima učenja ostalih predmeta koji se izvode na Fakultetu. Studenti će nakon uspješnog savladavanja programa biti u stanju razlučiti različite razine obrade pojedinih predmeta u muzejskoj zbirci i zbirke kao cjeline, te samostalno pristupiti rješavanju konkretnih zadataka u stručnoj i znanstvenoj obradi pojedinog predmeta i njegovom kontekstualiziranju unutar zbirke, kako bi u konačnici bili spremni za stjecanje vlastitog profesionalnog iskustva u okviru neke sakralne zbirke.


Studenti će biti u stanju: - samostalno provoditi osnovnu stručnu obradu predmeta u zbirci - ispravno primijenjivati osnovnu stručnu terminologiju temeljnih znanstvenih disciplina (npr. povijesti umjetnosti) s obzirom na vrstu predmeta u zbirci - uočavati specifičnosti obrade muzealiziranih predmeta sakralne baštine - prepoznati - kontekstualizirati zbirku u cjelini s obzirom na širi povijesni i društveni kontekst i kontekst crkvene povijesti - razlikovati različite stupnjeve očuvanja i obrade muzejskih predmeta, od preventivne zaštite preko stručne obrade do interpretacije - usvojiti temeljni zakonski okvir


Sadržaj predemeta: Uvod (1 sat); Osnove muzeologije (3 sata); Osnovni pojmovi povijesti umjetnosti i srodnih temeljnih disciplina (3 sata); Povijest kolekcionarstva (2 sata); Vrste muzejskih zbirki (2 sata); Vrste muzejskih predmeta (2 sata); Temeljni zakonski okvir (2 sata); Osnovna načela stručne obrade predmeta u zbirci (2 sata); Dokumentiranje predmeta u zbirci (2 sata); Preventivna zaštita predmeta u zbirci (2 sata); Specifičnosti sakralnih zbirki I (2 sata); Specifičnosti sakralnih zbirki II (2 sata); Interpretacija predmeta i zbirke (2 sata); Komuniciranje znanja o predmetima i zbirci (2 sata); Zaključak (1 sat)

2.6. Vrste izvođenja nastave: x predavanja samostalni zadaci 2.7. Komentari:


174


seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje

x terenska nastava









3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Zakon o muzejima (NN 110/15) da

Pravilnik o očevidniku muzeja, te muzeja, galerija i zbirki unutar ustanova i drugih pravnih osoba (NN 96/99)

da

Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja muzejske dokumentacije o muzejskoj građi (NN 108/02) da

Maroević, I. Uvod u muzeologiju (Odabrana poglavlja), Zagreb: Zavod za informacijske studije, 1993.

Vujić, Ž. Izvori muzeja u Hrvatskoj (Odabrana poglavlja), Zagreb: Kontura, 2007

Muzejska izložba (tema broja). // Informatica museologica. 34, 3 / 4, 2003. (dostupno online: https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=11379)

Laszlo Ž., Preventivna zaštita slika. Priručnik, Zagreb: Muzejski dokumentacijski centar, 2006. (dostupno online: http://www.mdc.hr/UserFiles/File/zastita/prirucnik_slike.pdf)

da

Laszlo Ž., Muzeji, zbirke i riznice u vlasništvu vjerskih zajednica. // Informatica museologica. 32, 2 / 3, 2002. (dostupno online: https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=207321)

da




175



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Ana Biočić 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 2. godina

1.2. Naziv predmeta Praksa u muzejima 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 4

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 45V




2. OPIS PREDMETA


Upoznati studente s praktičnim primjerom stečenih teorijskih znanja, odnosno upoznati ih sa ustrojstvom i načinom djelovanja muzeja. Osposobiti studente za rad s građom u muzejima. Praktično usvajanje ključnih postavki muzejskih zbirki. Osnovni je cilj osposobiti studente za brzo i kvalitetno uključivanje u radne procese nakon zasnivanja radnog odnosa.



Razviti vještine potrebne za provođenje samostalne djelatnosti u muzejima. Vrednovati i upravljati kulturno-povijesnom baštinom muzeja, galerija. Razviti planove rada, uspostavljanje promidžbene i marketinške djelatnosti. Razviti oblike suradnje kulturnoga turizma i muzejskih ustanova. Sudjelovati u pedagoškoj, promidžbenoj i nakladničkoj djelatnosti muzeja. Biti osposobljen za stručnu suradnju u različitim crkvenim, društvenim i javnim tijelima koja interdisciplinarno pristupaju humanističkim i društvenim područjima. Kritički procijeniti povezanosti između teološko-religijske teorije te crkvene, religijske i društvene prakse.


Primijeniti stečena znanja u organizaciji muzejskih zbirki. Planirati, organizirati, oblikovati i vrednovati različite oblike komunikacije u muzejima, galerijama i srodnim ustanovama Obavljati osnovne funkcije upravljanja muzejskim zbirkama na svim razinama. Upravljati predmetima, zbirkama i informacijama o baštini


1. Uvod (1 sat) 2. Organizacija muzeja – praksa u Arheološkom muzeju (15 sati) 3. Dokumentacijsko nazivlje i sadržajna obrada muzejske građe (4 sata) 4. Muzejske zbirke – praksa u riznici katedrale (15 sati) 5. Zaštita muzejskih zbirki. Praktični rad (10 sata) 6. Upravljanje muzejskim zbirkama / baštinom. Praktični rad (10 sati) 7. Interpretacija baštine. Praktični rad (5 sati) 8. Marketing baštine. Praktični rad (5 sati) 9. Baština i razvoj. Praktični rad (5 sati) 10. Kulturni turizam (posjet nekoj crkvi koja je ujedno i turistička destinacija, 10 sati)

2.6. Vrste izvođenja nastave: predavanja samostalni zadaci 2.7. Komentari:


176




2.8. Obveze studenata Pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje u nastavi i izrađivanje praktičnog rada.





Kolokvij NE Praktični rad DA (Ostalo upisati) DA NE


3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Vodič kroz hrvatske muzeje i zbirke 2011. Glavna urednica Višnja Zgaga, tekstove o muzejima priredila Markita Franulić, fotografije Vladimir Alavanja. Zagreb: Muzejsko-dokumentacijski centar, 2011.




177




1.2. Naziv predmeta Teorija restauracije i konzervacije 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) P 30 +V0+S0




2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Upoznavanje s temeljnim činjenicama iz povijesti teorije restauracije i konzervacije te suvremenim dostignućima iste u rasponu od klasičnih do suvremenih metoda te njihova učinkovita i primjerena primjena na crkvena kulturna dobra.


upisana 2. godina diplomskog studija


- Osposobljenost za čuvanje, katalogiziranje, pastoralno vrednovanje i promicanje crkvenih kulturnih dobara u crkvenim muzejima i zbirkama - Osposobljenost za organizaciju muzeja i zbirki, administrativno upravljanje, didaktičku postavku i zaštitu dobara - Osposobljenost za promicanje novih inicijativa u okviru brige za crkvena kulturna dobra


1) identificirati, navesti i rastumačiti temeljne pojmove povezane s razvojem i značenjem teorije restauracije i konzervacije 2) prepoznati i objasniti različite metode i tehnike restauracije i konzervacije te ih primjeniti sukladno „studiji slučaja“ 3) spoznaja o potrebi stalne skrbi, čuvanja i obnove crkvenih kulturnih dobara


1. Uvod u teoriju restauriranja. (P2+V0+S0) 2. Pojmovne i terminološke odrednice kulturne baštine od antike do danas. (P2+V0+S0) 3. Evolucija zaštite kulturne baštine: historicizam i romantizam u u teoriji restauriranja. (P2+V0+S0) 4. Evolucija zaštite kulturne baštine: model A. Riegela, V. le Duc.... (P2+V0+S0) 5. Evolucija zaštite kulturne baštine: Značenje i odjeci Katekizma M. Dvoraak. (P2+V0+S0) 6. Evolucija zaštite kulturne baštine: kretanja u 20. st. – C. Brandi (P2+V0+S0) 7. Međunarodna doktrina očuvanja kulturne baštine, restauratorske povelje. (P2+V0+S0) 8. Patina kao paradigma suvremenih metoda . (P2+V0+S0) 9. Suvremena teorija restauriranja metodološkog jedinstva. (P2+V0+S0) 10. Međunarodna doktrina (UNESCO, ICOMOS, ICCROM, COE) . (P2+V0+S0) 11. Konzervatorsko-restauratorska struka u 20. stoljeću (E.C.C.O.) (P2+V0+S0) 12. Kritički proces obnove i temeljni koncepti (cjelina, potencijalno jedinstvo, prostornost, povijesna vremenska crta). (P2+V0+S0) 13. Pitanje autentičnosti i integriteta (P2+V0+S0) 14. Upravljanje baštinom: Integrirani plan upravljanja i praktični primjeri planova upravljanja. (P2+V0+S0) 15. Najnovija kretanja teoriji konzervacije i restauracije. (P2+V0+S0)



2.7. Komentari:


178











3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Salvador Munoz Vinas, Contemporary Theory of Conservation, Elsevier 2005.

Marko Špikić, Anatomija povijesnog spomenika, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb 2006

Denis Vokić, Smjernice konzervatorskorestauratorskog rada, Zagreb 2007.

Zlatko Bielen, Teorija restauriranja u svjetlu teorijskih postavki postavi Cesara Brandija iz 1963. Restauratorski bulletin 2, Zagreb 1993.

Marko Špikić, Konzervirati ili restaurirati, Portal 2, Zagreb 2011., str. 121-132.

Ljubo Karaman, Razmatranja na liniji krilatice “konzervirati a ne restaurirati", Bulletin JAZU. 1,2,3 (1965), 44-89.

Marko Špikić, Nastanak teorije restauriranja Camilla Boita, Portal 1, Zagreb 2010., str. 63-72.


Cesare Brandi, Il restauro, teoria e pratica, Roma 1999. Denis Vokić, Prijedlog novog usustavljenja konzervatorsko restauratorske struke, Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske 33/34-2009/2010., str. 39-54., Tomislav Marasović, Zaštita graditeljskog nasljeđa, Zagreb Split 1983. Ivo Maroević, Sadašnjost baštine, Zagreb 1986. Ivo Maroević, Konzervatorsko iverje, Petrinja 2001. B. M. Fielden, Uvod u konzerviranje kulturnog nasljeđa, Zagreb 1981. Umberto.Baldini, Teoria del restauro e unità di metodologia I,II, Firenze 1981. Bruno Zanardi, Conservazione, restauro e tutela, Skira 1999. Carlo Ceschi: Teoria e storia del restauro, Bulzoni Editore, Roma, 1970.



179



1.1. Nositelj predmeta Izv. prof. dr. sc. Ante Crnčević / doc. dr. sc. Zorana Sokol Gojnik

1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi II.

1.2. Naziv predmeta Liturgijska arhitektura 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 26+4




2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Upoznati studente s temeljnim načelima u oblikovanju liturgijskoga prostora i razumijevanju liturgijske arhitekture; razjasniti odnos arhitektonskoga oblikovanja liturgijskoga prostora s temeljnim teološkim idejama o smislu i značenju liturgijskoga slavlja te sa slikom koju Crkva ima o samoj sebi; steći uvid u razumijevanje liturgijske arhitekture kao dijela obrednoga simboličkoga procesa.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i / ili ulazne kompetencije potrebne za predmet Odslušan kolegij „Osnove liturgike“ iz preddiplomskoga studija.


Predmet doprinosi cjelovitosti viđenja i teološkoga razumijevanja liturgijskoga prostora kao simboličkoga i obrednoga elementa samoga liturgijskoga slavlja; stječe se kompetencija u dijalogu liturgijske znanosti s arhitekturom, poviješću umjetnosti i liturgijskom antropologijom.


Predmet doprinosi: - umijeću liturgijsko-teološkoga „čitanja“ liturgijske arhitekture; - razumijevanju „prostornosti“ obrednih mjesta liturgijskoga slavlja - građenju osjetljivosti za odnos arhitektonskih zakonitosti i liturgijsko-teoloških nadahnuća te obrednih zadanosti u oblikovanju liturgijskoga prostora; - oblikovanju arhitektura koja traži nadahnuće u liturgiji i njezinim izvorima,


1. Teološka i antropološka polazišta za razumijevanje prostora kao elementa obrednoga događanja u svjetlu Kristova utjelovljenja i liturgijskoga slavlja Crkve. 2. Oblici sudjelovanja u slavlju i prostor kao način udioništva 3. Liturgijske danosti i teološka pozadina „kretnja“ i mjesta obrednoga događanja 4. Tijelo i obred: danosti za liturgijsku arhitekturu 5. Teološke slike Crkve i oblikovanje liturgijskoga prostora 6. Oltar kao ishodište; rasporedba rasporedba obrednih mjesta u liturgijskome prostoru 7. Ambon i događajnost Riječi 8. Sjedište predsjedatelja i slike Crkve 9. Krstionički prostor; suodnos s mjestom slavlja sakramenta pomirenja i oltarnim prostorom 10. Svetohranište 11. Prostor slavlja sakramenta pomirenja 12. Prostor za zajednicu vjernika i oblici udioništva u slavlju 13. Liturgijski prostor i oblici pučke pobožnosti 14. Ikononologija i ikonografija liturgijskoga prostora: prema cjelovitome pristupu


180


15. Analize primjera




2.7. Komentari:








3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

I. Šaško, Liturgijski prostor kroz povijest i danas, Zagreb 2005. (pro manuscripto)

M. Bergamo – M. Del Prete, Spazi celebrativi. L'architettura dell'ecclesia, Bologna 2001.

C. Valenziano, Architetti di chiese, Bologna 2005.

R. Tagliaferri, Saggi di architettura e di iconografia dello spazio sacro, Padova 2011.

R. Schwarz, Costruire la chiesa. Il senso liturgico neii'architettura sacra, Brescia 1999.

V. Gatti, Liturgia e arte. I luoghi della celebrazione, Bologna 2001.

2.11. Dopunska literatura A. Crnčević, I Šaško, Liturgijska arhitektura, pro manuscripto, Zagreb 2018.



181



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Daniel Patafta 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 2

1.2. Naziv predmeta Informacijska pismenost 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3

1.3. Suradnici Vlatka Božičević, dipl. kateheta i dipl. knjižničar 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 12P + 18V




2. OPIS PREDMETA


Ciljevi predmeta Informacijska pismenost je potaknuti studente da bivaju svjesni informacijske potrebe jer učenje je poroces zasnovan na informacijama. Kroz postavljene informacijske upite, studenti će tražiti relevantne odgovore, prilikom čega će ovladati sposobnošću učinkovitog traženja informacija, znati odabrati i vrednovati informaciju koja može riješiti upit, pokazati vještinu korištenja širokog raspona medija i alata, organizirati informaciju te je učinkovito prenositi drugima.



Znanje je individualno, fleksibilno i stalno se mijenja. Pojedinac koji uči uključen je u otkrivanje znanja te umjesto tradic ionalne paradigme poučavanja, od njega se zahtjeva da propitkuje, provjerava, interpretira odnosno valorizira i koristi dobivene informacije. Postavljanjem istraživačkog zadatka studenti moraju pornaći odgovarajuću literaturu na postavljeni zadatak, služeći se raznim istraživačkim metoda, kao i raznim znanstvenim, stručnim i popularnim izvorima. Studenti moraju znati zauzeti kritički stav prema dobivenim rezultatima, biti u mogućnosti anlizirati ih i valjano ih koristiti.


1. Učinkovito i djelotvorno korištenje informacija 2. Razumijevanje i svladavanje procesa istraživanja 3. Poznavanje alata i organiziranje znanja 4. Samostalno učenje 5. Primjena etičkih načela u korištenju informacija


1.Uvod: definicija pojma informacijska pismenosti, povijesni razvoj i suvremeno poimanje (2 sata) 2.Razumijevanje slike weba te cjelovitog procesa pretraživanja informacija (analogno i digitalno) (3 sata) 3. Konceptualni pregled sustava koji se koristi za pretraživanje (online katalozi knjižnica, baze podataka, zbirke elektroničkih časopisa, online enciklopedije) (5 sata ) 4. Postavljanje starategije pretraživanja i odabir ključnih riječi (razvija se plan istraživanja, odabiru se ključne riječi, sinonmi i srodni pojmovi, konzultiraju se opći informacijski izvori u svrhu upoznavanja teme, postavlja se informacijski upit, koriste se razni sustavi za pronalaženje informacije, procjenjuje se relevantnost rezultata pretraživanja, ponavlja pretraživanje ukoliko je potrebno)(5 sata) 5.Kritičko vrednovanje i pregledavanje rezultata pretraživanja (preispituju se i uspoređuju rezultati iz različitih izvora, čitanjem se utvrđuje odgovara li informacija na postavljeno pitanje, odabiru se glavne ideje i samo one informacije koje mogu riješiti postavljeni zadatak) (5 sata) 6. Prikaz rezultata preraživanja i njhovo organiziranje (alati za organizaciju znanja, sastavljanje bibliogragije) (4 sata) 7.Sinteza novoga znanja i njegovo učinkovito korištenje (sinteza rezultata pretraživanja, oblikovanje cjelina, formulacija teksta vlastitim riječima, citiranje (4 sata)


182


8. Etička dimenzija informacija i posutpanja s njima (poznavanje i razumijevanje pojmova intelektualno vlasništvo i autorsko pravo, ispravno citiranje i navođenje izvora) (2 sata)





2.7. Komentari:








3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

1. Jesus Lau. Smjernice za informacijsku pismenost u cjeloživotnom učenju : završna verzija : recenzirano 30. srpnja 2006. Zagreb, 2011.

2.Sonja Špiranec. Informacijska pismenost, Zagreb, 2008.

3. Lasić-Lazić, Jadranka; Sonja Špiranec; Mihaela Banek. Izgubljeni u novim obrazovnim okruženjima – pronađeni u informacijskom opismenjivanju. Svi putevi vode na Internet : zbornik radova. Rijeka, 2011.

4. Morrison, Heather. Information literacy skills : an exploratory focus group study of student perceptions. Research Strategies 15, 1(1997), 4-17.

5. Gullikson, Shelley. Faculty perceptions of ACRL’s Information Literacy Competency Standards for Higher Education. Journal of Academic Librarianship 32, 6(2006), 583-592.

2.11. Dopunska literatura 1. Dora Sečić. Informacijska služba u knjižnici. Zagreb, 1995. 2.Lea Škorić, Marijan Šember, Helena Markulin, Jelka Petrak. Informacijska pismenost u nastavnom programu diplomskog studija Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 55, 3/4 (2012), str. 17-28.



183



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Iva Buljubašić 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 2.

1.2. Naziv predmeta Marketing i menadžment kulturnih dobara 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3

1.3. Suradnici Doc.dr.sc. Ivana Bestvina Bukvić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 2+0+0+0



predmeta on line (maksimalno 20%) -

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Upoznavanje studenata s temeljnim osobitostima, koncepcijom i važnošću marketinga i menadžmenta u kulturi i kulturnim industrijama /neprofitnom i profitnom sektoru/ te osposobljavanje za provedbu marketinških i menadžment aktivnosti.



- prepoznavati i kreativno osmišljavati nove inicijative za promicanje novih aktivnosti u okviru brige za crkvena kulturna dobra

- primijeniti stečena znanja u razvijanju marketinške djelatnosti u turističkome području


Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 1. Opisati i usporediti marketinške aktivnosti (funkcije) u profitnim i neprofitnim institucijama 2. Izdvojiti činitelje okruženja koji utječu na marketinške aktivnosti institucija u kulturi i kreativnih dobara 3. Razlikovati marketinške strategije u institucijama koje upravljaju kulturnim dobrima 4. Predložiti konkretne marketinške aktivnosti (strategije) s ciljem unaprjeđenja rada i veće prepoznatljivosti institucija u kulturi 5. Definirati i opisati temeljne pojmove vezane uz menadžerske funkcije 6. Analizirati strukturu i funkcije menadžmenta, odnosno planiranje, organiziranje, vođenje i kontrolu te njihovo značenje u projektnom

menadžmentu 7. Identificirati i obrazložiti specifičnosti odlučivanja i financiranja institucija koje upravljaju kulturnim dobrima te modele njihova vođenja


1. Teorijski pristup marketingu – 2h 2. Marketing u kulturi i kulturna dobra – 2h 3. Osobitosti marketinga u kulturi – 2h 4. Planiranje marketinga u kulturi -2h 5. Marketing komunikacija u kulturi – 2h 6. Istraživanje potrošača kulturnih dobara – 2h 7. Primjena marketinga u kulturi u praksi – primjeri – 2h 8. Temeljne menadžerske funkcije, (planiranje, organiziranje vođenje, kontrola) u gospodarskim subjektima i institucijama kulture. – 2h 9. Teorije i razvoj menadžmenta. Menadžment 21 stoljeća. – 2h 10. Organizacija i organiziranje (teorije, vrste i cijevi, načela, metode, činitelji oblikovanja, elementi organizacijske strukture,

projektiranje organizacije u institucijama kulture). – 2h 11. Upravljanje resursima (materijalni resursi, nematerijalni resursi, ljudski resursi, pribavljanje, selekcija, motivacija, timski rad). – 2h 12. Menadžerske strategije (pojam, važnost, oblici i vrste, proces oblikovanja strategije, planiranje, organiziranje, vođenje i kontrola, analiza

konkurentnosti) – 2h


184


13. Menadžerske prakse (rad menadžera u kulturi i kreativnim industrijama, kriteriji uspjeha/neuspjeha) – 2h 14. Proces odlučivanja, problemi u odlučivanju, Uvjeti odlučivanja (uvjeti sigurnosti, nesigurnosti, rizika) – 2h 15. Strateško planiranje – izrada projekcija budžeta – 2h




2.7. Komentari:

-


Obveze studenata u okviru kolegija odnose se na redovito pohađanje nastave i seminara koje je određeno prema Pravilniku o studiranju. Redovito pohađanje predavanja omogućuje polaganje kolegija putem dva kolokvija. Studenti koji ne polože kolokvije pristupaju pisanom ispitu. Student je obvezan izraditi esej u kojim će prikazati stečena znanja iz kolegija odnosno prepoznati ekonomske zakonitosti u okruženju. Esej će morati prezentirati u trajanju od 5-10 minuta, a redoslijed prezentiranja bit će unaprijed utvrđen. Osim eseja, student po želji može izrađivati samostalne radne zadatke te pomoću njih skupljati bodove iz aktivnosti što će konkretno utjecati na konačnu ocjenu. Izvršavanjem obveza student može pristupiti ispitu. Aktivan pristup promiče logičko studentsko zaključivanje te podrazumijeva redovitu nazočnost i sudjelovanje u nastavi (postavljanjem i odgovaranjem na pitanja), sudjelovanje u provjerama znanja, kao i konzultacije s nositeljem predmeta i suradnicima.



Eksperimentalni rad NE Referat NE (Ostalo upisati) NE

Esej DA Seminarski rad NE (Ostalo upisati) NE

Kolokvij DA Praktični rad NE (Ostalo upisati) NE


3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Meler, M.: Neprofitni marketing, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2004.

Pavičić, J., Alfirević, N. i Aleksić, Lj.: Marketing i menadžment u kulturi umjetnosti, Masmedia, Zagreb 2006

Antolović, J.: Menadžment u kulturi, Hadrian, Zagreb, 2009.

Cova, B., Ghauri, P., Salle, R. (2011) Projektni marketing : više od nadmetanja cijenama, Algoritam : Visoka škola za poslovanje i upravljanje s pravom javnosti "Baltazar Adam Krčelić", Zaprešić

Šimović, V., Zovko, V., Bobera, D. (2011) Projektni menadžment i informacijska potpora, Visoka škola za poslovanje i upravljanje s pravom javnosti "Baltazar Krčelić", Zaprešić, 2011.

Bahtijarević-Šiber F., i dr. (2008). Suvremeni menadžment, Školska knjiga, Zagreb,


1.Colb, B. M.: Marketing for Cultural Organisations, Second Editions, Cengage Learning EMEA, Andover 2005. 2.Pavičić, J.: Strategija marketinga neprofitnih organizacija, Masmedija Zagreb, 2003.


185


3.Bernstein, S.,J., Kotler, P. (2006). Arts Marketing Insights: The Dynamics of Building and Retaining Performing Arts Audiences. San Francisco: Jossey Bass. 4.Šola,T.: Marketing u muzejima ili O vrlini i kako je obznaniti, Zagreb 2001. 5. Europska komisija, Guide to Cost-Benefit Analysis of Investment Projects, Economic appraisal tool for Cohesion Policy 2014-2020, 2014 6. Goldstein, S. (2015) Poduzetništvo u kreativnim industrijama, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb

2.12. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja) -


186



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Višnja Bralić 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 2. godina

1.2. Naziv predmeta Praksa: Zaštita i restauriranje crkvenih kulturnih dobara 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 2

1.3. Suradnici Doc. dr. sc. Ana Biočić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 30 V




2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studente za rad s građom pohranjenom u arhivima i muzejima te za rad u uredima.



Biti osposobljen za stručnu suradnju na multidisciplinarnom području konzervatorsko-restauratorske struke. Primijeniti stečena znanja u čuvanju i promicanju crkvenih kulturnih dobara. Primijeniti stečena znanja pri prepoznavanju vrsta i uzroka oštećenja na predmetima kulturne baštine


Primijeniti stečena znanja u izradi plana zaštite na crkvenoj baštini kroz međuinstitucionalnu suradnju. Uspoređivati i diskutirati o specifičnostima metoda i principa konzervacije i restauracije crkvene baštine u Hrvatskoj. Primijeniti osnovna pravila i postupake u preventivnoj zaštiti crkvenih kulturnih dobara.


1. Uvod (1 sat) 2. Mjerenje mikroklimatskih uvjeta u okolišu, utjecaj mikroklimatskih uvjeta na različite materijale i predmete – praksa u Hrvatskom restauratorskom zavodu

(5 sati) 3. Transport i pakiranje umjetnina, čuvanje umjetnina u posebno opremljenim spremištima praksa u Hrvatskom restauratorskom zavodu (3 sata) 4. Pravni aspekti očuvanja baštine – rad na pravnim spisima (Zakoni RH, etički kodeks struke) (4 sata) 5. Sakralna baština i konzerviranje – praksa u Hrvatskom restauratorskom zavodu (5 sati) 6. Samostanska arhitektura – praksa u samostanu (franjevačka kapela sv. Franje Zagreb, restaurirana 1997.-2000.) (6 sati) 7. Ikonografija – praksa u Hrvatskom restauratorskom zavodu (dubrovački Tizian, pavlinski samostani, franjevačka ikonografija…) (5 sati) 8. Različita umjetnička razdoblja – praksa u Hrvatskom restauratorskom zavodu (5 sati) 9. Dokumentacijska fotografija u konzervaciji i restauraciji – praksa (5 sati) 10. Preventivna konzervacija (6 sati)




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje u nastavi.

2.9. Praćenje rada studenata Pohađanje nastave DA Istraživanje DA Usmeni ispit NE



187





3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

B. M. Feilden, Uvod u konzerviranju kulturnog nasljeđa, Zagreb, 1981.

Preventivna zaštita slika, priredio Ž. Laslo, Zagreb, 2006.

Denis Vokić, Preventivno konzerviranje slika, polikromiranog drva i mješovitih zbirki, Zagreb 2007.




188



1.1. Nositelj predmeta Doc.dr.sc. Marta Borić Cvenić 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 2.

1.2. Naziv predmeta Osnove turizma i turističkog poslovanja 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 15+0+15

1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani) Diplomski studij 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 20



2. OPIS PREDMETA


Ciljevi predmeta Osnove turizma i turističkog poslovanja su: - objasniti temeljne pojmove iz turističke teorije i prakse - upoznati studente sa klasifikacijom turizma i povijesnim razvojem turizma kako u svijetu tako i u Republici Hrvatskoj - analizirati specifičnosti funkcioniranja turističkog tržišta - razmotriti osnovne kvalitativne i kvantitativne trendove razvoja koji utječu na suvremena turistička kretanja - pojmovno odrediti turističke resurse i atrakcije - istaknuti nužnost interdisciplinarnog pristupa istraživanju turizma - objasniti neekonomske (društvene) funkcije turizma te istaknuti njihovu ulogu i važnost - pojasniti čimbenike upravljanja turističkom destinacijom - istaknuti ulogu i važnost turističkih agencija i turoperatora u suvremenom turizmu te objasniti njihove međusobne razlike - istaknuti neizbježne posljedice koje proizlaze iz fragmentiranosti i disperziranosti gospodarske strukture turizma i njihove moguće implikacije - upoznati studente sa uspješnim primjerima iz prakse turističkoga poslovanja.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i / ili ulazne kompetencije potrebne za predmet Nema posebnih uvjeta


Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi su: - objasniti temeljne pojmove u turizmu i turističkom poslovanju - prepoznati kvalitatitvne i kvantitativne trendove razvoja turizma - analizirati specifičnosti funkcioniranja turističkog tržišta


Nakon odslušanog kolegija/seminara Osnove turizma i turističkog poslovanja student će moći: - objasniti temeljne pojmove u turizmu i turističkom poslovanju - klasificirati i razlikovati različite oblike turizma - analizirati specifičnosti funkcioniranja turističkog tržišta - razlikovati kvalitatitvne i kvantitativne trendove razvoja turizma - pojmovno odrediti turističke resurse i atrakcije - objasniti ekonomske neekonomske (društvene) funkcije turizma - istaknuti ulogu i važnost turističkih agencija i turoperatora u suvremenom turizmu - ukazati na važnost crkvenih kulturnih dobara kao potencijala za razvoj turizma - nabrojati uspješne primjere iz turističkoga poslovanja


189



Osnove turizma i turističkog poslovanja je kolegij koji upoznaje studente sa temeljnim pojmovima u turizmu i turističkom poslovanju gdje se težište stavlja na razumijevanje specifičnosti funkcioniranja turističkog tržišta kao i na klasifikaciju i razlikovanje tipova turizma. Studenti će se također upoznati i sa povijesnim razvojem turizma kako u Republici Hrvatskoj tako i u svijetu. Poseban naglasak je stavljen na kvalitatitvne i kvantitativne trendove razvoja turizma kao i na ekonomske i društvene funkcije turizma. Pri završetku kolegija studenti će biti upoznati i sa uspješnim prim jerima iz prakse iz sfere turističkoga poslovanja – uspješne destinacije, mali hoteli, najposjećenije destinacije, značajan porast prihoda od turizma i sl. (15 nastavnih sati). Studenti će kroz seminarske radove u timovima obrađivati aktualnu tematiku u turizmu, a tijekom trajanja kolegija će morati prikupljati sve materijale o turizmu iz različitih izvora (knjige, novine, časopisi, internet i ostalo) kako bi mogli samostalno izraditi portfolio koji će biti jedan od uvjeta za polaganje kolegija. (15 nastavnih sati).



samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad IZRADA VLASTITOG PORTFOLIA o

aktualnostima u turizmu (ostalo upisati)

2.7. Komentari:

Specifičnost ovoga seminara je što će studenti tijekom cijelog trajanja kolegija morati prikupljati materijale o turizmu iz raznih izvora za svoj osobni portfolio bez kojega se neće moći položiti kolegij. Također, svi materijali i važne obavijesti za kolegij će biti dostupni na Loomenu.

2.8. Obveze studenata Redovan student je dužan pohađati nastavu minimalno 70% od ukupne satnice budući da se radi o obaveznom seminaru te time stječe pravo na polaganje kolegija kao i potpis. Izvanredni studenti nisu dužni pohađati nastavu, no dužni su se javiti predmetnom nastavniku te se moraju pojaviti na konzulatitvnoj nastavi barem dva puta u tijeku trajanja odabranog kolegija/seminara.


Pohađanje nastave DA NE Istraživanje - u smislu prikupljanja materijala o aktulanostima u turizmu za portfolio

DA NE Usmeni ispit DA NE



Kolokvij DA NE Praktični rad – u smislu prikupljanja materijala o aktulanostima u turizmu za portfolio

DA NE (Ostalo upisati) DA NE


3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Čavlek, Nevenka; Bartoluci Mato; Prebežac, Darko; Kesar, Oliver i suradnici: TURIZAM -Ekonomske osnove i organizacijski sustav, Školska knjiga, Zagreb, 2011.


KNJIGE/POGLAVLJA U KNJIZI: 1. Šuran, F.TURIZAM I TERITORIJ. Pula. Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, 2016. 2. Moutinho, L.STRATEŠKI MENADŽMENT U TURIZMU, Zagreb: Masmedia, 2005. 3. Trozbi, D.EKONOMIKA KULTURNE POLITIKE, Beograd:Clio, 2012. – poglavlje 8. TURIZAM


190


4. Zadel, Z. ; Cerović, M. KVANTITATIVNI I KVALITATIVNI TRENDOVI NA TURISTIČKOM TRŽIŠTU U HRVATSKOJ // Aktualnosti građanskog prava, prava u turizmu, građanskog prava i prava mora te upravnog prava / Čizmić, J ; Radić, Ž. ; Seršić, V. (ur.). Split : Pravni fakultet u Splitu, 2013. 399-411.

5. Suvremeni trendovi u turizmu / Gržinić, Jasmina; Bevanda, Vanja (ur.). Pula : Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, 2014. 6. Vukonić, B. Turizam : budućnost mnogih iluzija. Zagreb : Visoka poslovna škola Utilus : Plejada, 2010.

ČLANCI: 1. Družić, I. DUGOROČNI TRENDOVI I OGRANIČENJA HRVATSKOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA. // Ekonomski pregled. 61, 3-4(2010), str. 103

– 136 2. Gračan, D. ; Šverko Grdić, Z. Suvremeni turistički trendovi u Svijetu i Mediteranu. // Znanstveno stručni skup "In memoriam prof.dr.sc.

Vjekoslav Šmid". Vol.1 (2013) ; 385-398 3. Hendija, Z. Promjene u suvremenom društvu, trendovi u suvremenom turizmu. Turizam. 50, 1(2002). 4. Vuković, I. Suvremeni trendovi u razvoju turizma u Europskoj uniji i implikacije na Hrvatsku. Tourism and hospitality management. 12 (2006),

1, str. 35-55



191




1.2. Naziv predmeta Povijest i kritika kršćanske umjetnosti II (moderna i suvremena)


1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) P 40+V0+S5




2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Upoznavanje s temeljnim činjenicama vezanim za povijesne, civilizacijko-kulturološke, a posebno filozofsko-teološko-liturgijske potke razvoja, dosega i značenja kršćanske, a u užem smislu katoličke crkvene, odnosno moderne i suvremene sakralne likovne umjetnosti, te način primjene stečenih kompetencija u pastoralnom radu.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i / ili ulazne kompetencije potrebne za predmet položen kolegij Povijest i kritika kršćanske umjetnosti I (srednji vijek)


- Poznavanje povijesti kršćanske umjetnosti i arhitekture, ikonografije i ikonologije te povijesti mjesne Crkve - Razumijevanje specifične prirode crkvenih kulturnih dobara, tj. razumijevanje njihove kršćansko-umjetničke, estetske, kulturne, povijesne i pastoralne vrijednosti - Osposobljenost za vrednovanje crkvenih kulturnih dobara u njihovoj kršćansko-umjetničkoj, kulturnoj i estetskoj dimenziji te kritičko vrednovanje njihove pastoralne uloge.


1) identificirati, navesti i rastumačiti temeljne pojmove povezane s razvojem i značenjem kršćanske moderne i suvremen sakralne umjetnosti, 2) prepoznati i objasniti temeljna etička, tj. filozofsko-teološko-liturgijska i estetska načela različitih stilskih razdoblja u modernoj i suvremenoj kršćanskoj, odnosno sakralnoj umjetnosti, 3) razvijena vizualna percepcija u prepoznavanju različith likovnih izražajnih oblika na tehnološkoj i sadržajnoj razini naročito u suvremenim multimedijalnim oblicima, 4) prepoznati, povezati i rastumačiti vezu između predaje, tradicije, apokrifnih i kanonskih tekstova i modernog i suvremenog likovnog stvaralaštva crkvene, odnosno sakralne umjetnosti u okviru i izvan liturgijskih čina, 5) primjena usvojenih etičkih i estetskih načela likovnog stvaralaštva suvremene i moderne kršćanske, odnosno sakralne umjetnosti u pastoralnom radu kao univerzalnim sredstvom komunikacije s posebnim naglaskom na fenomenologiju likovnog izraza kao simboličnog govora, 6) spoznaja o nedjeljivosti, odnosno stalnom i aktivnom utjecaju i doprinosu kršćanske umjetnosti u odnosu na liturgijske čine, 7) spoznaja o potrebi stalne skrbi, čuvanja i obnove kršćanske crkvene i sakralne likovne baštine i poticanje suvremenh likovnih izraza u službi liturgije i izvan nje.


1. Uvodno predavanje (P1+V0+S0) 2. Kršćanska umjetnost od baroka do moderne (P3+V0+S0) 3. Kršćanska umjetnost u osvitu moderne (P2+V0+S1) 4. Impresionizam, simbolizam i secesija (P3+V0+S0) 5. Avangarda i kršćanska umjetnost (P3+V0+S0) 6. Ivo Dulčić – paradigma moderne umjetnosti i sakralnosti u Hrvatskoj (P3+V0+S1)


192


7. Refleksije Drugog vatikanskog koncila na kršćansku umjetnost (P3+V0+S0) 8. Krćanska umjetnost u svjetlu suvremene umjetnosti (P3+V0+S0) 9. Suvremena kršćanska arhitektura i liturgijski prostor (P3+V0+S1) 10. Suvremeni hrvatski likovni umjetnici i pojam sakralnog (P3+V0+S0) 11. Interakcija kršćanske likovnosti i drugih suvremenih umjetničkih izričaja (P3+V0+S0) 12. Postmoderna i kršćanska umjetnost (P3+V0+S1) 13. Umjetnost, umjetnici i pape (P3+V0+S0) 14. Mogućnosti kršćanske likovne umjetnosti kroz multimedijalni izričaj (P3+V0+S1) 15. Zaključna razmatranja (P1+V0+S0)




2.7. Komentari:








4


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

H. W. Janson: Povijest umjetnosti, dopunjeno izdanje, Stanek, Varaždin, 2003.,

A. Badurina (ur.), Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva. Zagreb, 1996.

I. Šaško, Liturgijski simbolički govor, Glas Koncila, Zagreb, 2004.

Enciklopedija hrvatske umjetnosti 1 i 2, Zagreb 1995.


A. Šuljić, O odnosu likovne umjetnosti i kršćanstva, Slike i njihova moć, Služba Božja 52 (2012.), br. 1, Split 2012., 51 – 60. Z. S. Gojnik, A. Crnčević, M. O. Šćitaroci, Utjecaji na preobrazbe kršćanske liturgijske arhitekture do 20. Stoljeća, Prostor 2(42) 19(2011), Zagreb 2011., 282-295. Crkva i likovna umjetnost. Radovi XLIV. Teološko-pastoralnoga tjedna u Zagrebu 27. - 29. siječnja 2004., Bogoslovska smotra 74, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 2004. I. Koprek, Crkva i umjetnost u obzoru istine i slobode, Nova prisutnost I/1 (2003), Zagreb 2003., 115-122. Lj. Mokrović, Uzajamni utjecaj kršćanstva i umjetnosti na zajedničkom povijesnom putovanju (II.dio); Od renesanse do 20. stoljeća, Obnovljeni život (56) 2 (2001), Filozofsko teološki institut Družbe Isusove, Zagreb 2001., 139-161.


193


J. Ratzinger, Art and Liturgy - The Question of Images, Adoremus Bulletin, Online Edition - Vol. VII, No. 10: February 2002; http://www.adoremus.org/0202artliturgy.html J. Ratzinger, Sacred art, inspired by faith, both reflects and informs the culture - Adoremus Bulletin, Online Edition - Vol. VIII, No. 1: March 2002; http://www.adoremus.org/0302artliturgy.html Mircea Eliade, The Sacred and the Profane: The Nature of Religion: The Significance of Religious Myth, Symbolism, and Ritual within Life and Culture, New York: Harper & Row, 1961.


http://www.adoremus.org/0302artliturgy.html


194



1.1. Nositelj predmeta Izv. prof. dr. sc. Slavko Slišković 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 2. godina

1.2. Naziv predmeta Povijest mjesne Crkve 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3

1.3. Suradnici x 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 30 P



predmeta on line (maksimalno 20%) x

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Omogućiti studentima uvid u povijest mjesne crkve, te ih shodno tomu, osposobiti za religijskopedagoško posredovanje istih sadržaja.



Osmišljavati i promicati sintezu vjere i kulture u specifičnim okolnostima u kojima živi i djeluje mjesna Crkva. Kritički i objektivno vrednovati znanstvenu i stručnu literaturu iz područja povijesti mjesne crkvei te razviti vještine potrebne za provođenje samostalnog istraživanja i pronalazak znanstveno utemeljenih odgovora na pitanja iz navedenog.


Poznavati i kritički vrednovati povijest mjesne Crkve. Razumjeti i primjereno vrednovati kršćansko-umjetničku, estetsku, kulturnu, povijesnu i pastoralnu vrijednost mjesne crkve. Prepoznavati i kreativno osmišljavati nove inicijative za promicanje novih aktivnosti u okviru brige za crkvena kulturna dobra mjesne crkve.


1. Ranokršćansko razdbolje na području današnje Zagrebčke nadbiskupije 2. Crkva u vrijeme narodnih vladara 3. Osnutak Zagrebačke biskupije 4. Vrela o početcima biskupije 5. Stolni kaptol 6. Zagrebačka katedrala 7. Riznica zagrebačke katedrale 8. Zagrebački biskupi 9. Augustin Kažotić 10. Redovništvo na prostoru Zagrebačke biskupije 11. Obrazovna djelatnost Zagrebačke biskupije 12. Duhovni život i umjetnost 13. Uloga Zagrebačke biskupije u obrani od Osmanlija 14. Reformacija, Tridentski sabor i katolička obnova na prostoru Zagrebačke biskupije 15. Pravoslavlje i unionizam 16. Prosvjetiteljstvo i jozefinizam 17. Zagrebačka biskupija u Hrvatskom narodnom preporodu 18. Uzdignuće Zagrebačke biskupije na rang nadbiskupije 19. Zagrebački nadbiskupi 20. Zagrebačka nadbiskupija u političkom, učilišnom, znanstvenom i kulutrnom životu Hrvatske


195


21. Hrvatski katolički pokret u Zagrebačkoj nadbiskupiji 22. Totalitarizmi 20. stoljeća 23. Alojzije Stepinac 24. Zagrebačka nadbiskupija u duhu II. vatikanskog sabora 25. Kršćanska sadašnjost 26. Medijska djelatnost 27. Demokratizacija društva 28. Domovinski rat 29. Pape u Zagrebu 30. Nove biskupije i crkvene pokrajine



X terenska nastava


2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Pohađanje nastave; aktivno sudjelovanje u nastavi i proučavanje zadane i preporučene literature; polaganje završnog pismenog ili usmenog ispita.







3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Franjo ŠANJEK, Kršćanstvo na hrvatskom prostoru, Zagreb 1996. DA

Zagrebačka biskupija i Zagreb: 1094-1994., (ur. Antun Škvorčević), Zagreb 1995. DA

Zagrebačka crkvena pokrajina: zbornik radova znanstvenog skupa „150 obljetnica uspostave Hrvatsko-slavonske crkvene pokrajina i uzdignuća Zagrebačke biskupije na stupanj nadbiskupije“, (ur. Stjepan Razum), Zagreb 2004.

DA


Lelja DOBRONIĆ, Biskupski i kaptolski Zagreb, Zagreb 1991.; Andrija LUKINOVIĆ, Zagreb- devetstoljetna biskupija, Zagreb 1995. Antun IVANDIJA, Zagrebačka katedrala, Zagreb 1983.; Riznica zagrebačke katedrale : Muzejski prostor, Zagreb, 31. ožujka – 15. rujna 1983. : Kaptol, Zagreb, 5. srpnja – 2. kolovoza 1987., Zagreb, 1987.



196



1.1. Nositelj predmeta Dr. sc. Stjepan Razum, znanstveni suradnik, arhivski savjetnik


1.2. Naziv predmeta Crkveni arhivi i knjižnice 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3 ECTS

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 25P + 5V




2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Cilj je predmeta upoznati studente s dvjema temeljim baštinskim ustanovama – arhivima i knjižnicama te ih osposobiti za odgovorno i primjereno korištenje, čuvanje i vrednovanje njihova gradiva.



Studenti se osposobljavaju za pristup dvjema baštinskim ustanovama – arhivima i knjižnicama te za korištenje njihova gradiva. Predmet pridonosi primjeni stečenih znanja u čuvanju, katalogiziranju, pastoralnom vrednovanju i promicanju crkvenih kulturnih dobara u arhivima i knjižnicama..


Studenti će biti u stanju: - objasniti ustroj i sadržaj arhiva - imenovati i objasniti pomoćne znanosti neophodne za rad u arhivu - prepoznati i obrazložiti raznolikosti i specifičnosti knjižnica - katalogizirati knjige - predstaviti i protumačiti nacionalni i međunarodni zakonodavni okvir baštinskih ustanova


1. Crkvene baštinske ustanove: arhivi, knjižnice i muzeji – njihov odnos i značenje za mjestnu i narodnu zajednicu (2 sata) 2. Povijesni pregled crkvenih baštinskih ustanova – općenito u Katoličkoj crkvi i posebno u Hrvatskoj (2 sata) 3. Zakonodavni temelj i okvir crkvenih baštinskih ustanova – državni i crkveni zakoni i propisi (2 sata) 4. Arhivi: pojam, ustroj, vrste arhiva i odnos stvaratelja gradiva i arhiva (2 sata) 5. Arhivi: gradivo – spisi (isprave) i (rukopisne) knjige, vrste, njihovi dijelovi i obilježja (2 sata) 6. Župni arhivi – vrste gradiva i njihova važnost (2 sata) 7. Pomoćne povijesne znanosti neophodne arhivistima: arhivistika, paleografija … (2 sata) 8. Pomoćne povijesne znanosti neophodne arhivistima: diplomatika, kronologija, kodikologija, heraldika, sfragistika ili sigilologija, metrologija (2 sata) 9. Posjet crkvenom arhivu (Nadbiskupijski arhiv u Zagrebu) (2 sata) 10. Međunarodni propisi od važnosti za arhive, knjižnice i muzeje (2 sata) 11. Knjižnice: vrste i dostupnost (2 sata) 12. Knjižnice: katalogiziranje (popisivanje) knjiga i univerzalna decimalna klasifikacija (UDK) (2 sata) 13. Župne knjižnice – njihova vrijednost, stanje sređenosti i pristupačnost (2 sata) 14. Vježba popisivanja (katalogiziranja) knjiga (2 sata)


197


15. Posjet crkvenoj knjižnici (Metropolitanska knjižnica Zagrebačke nadbiskupije) (2 sata)




x terenska nastava


2.7. Komentari:








3 ECTS


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Ivanović, Jozo. Priručnik iz arhivistike. I. dio. Izd. Hrvatski državni arhiv. Zagreb, 2010. x

Rastić, Marijan, priredio. Arhivi i arhivsko gradivo. Zbirka pravnih propisa, 1828.-1997. Izd. Hrvatski državni arhiv. Zagreb, 1998.

x

Stipišić, Jakov. Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi. Latinska paleografija, opća diplomatika, kronologija, rječnik kratica. Treće (II. dopunjeno) izdanje. Izd. Školska knjiga. Zagreb, 1991.

x

Duka, Šimun i Pandžić, Bazilije. Archivistica ecclesiastica. Priredili Simeone Duca i Basilio Pandžić. Niz: Pubblicazioni della Pontificia commissione per gli archivi ecclesiastici d'Italia. Vatikan, 1967.

x

Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske, Svezak 1 i 2. Glavni urednik Josip Kolanović. Izd. Hrvatski državni arhiv. Zagreb, 2006. i 2007.

x

Razum, Stjepan. Briga za crkvene arhive u Zagrebačkoj nadbiskupiji. U zborniku: Crkveni arhivi i biblioteke. Međunarodna iskustva u zaštiti, valorizaciji, obradi i prezentaciji kulturnog blaga koje se čuva u ovim institucijama. Zbornik radova sa Međunarodne konferencije održane u Kotoru 17.-18. aprila 2002. godine. / Church archives and libraries. International experiences on protection, appraisal, description and presentation of cultural heritage stored in these institutions. Collection of works from International conference Kotor 17th-18th april 2002. Urednici dr. Helmut Baier i Snežana Pejović. Izd. Centar za njegovanje i prezentaciju dokumentarnog nasljeđa Kotor “Notar” i Međunarodni arhivski savjet - Sekcija za crkvene arhive i arhive vjerskih zajednica (ICA/SKR). Kotor, 2004., str. 107-111.

x

Razum, Stjepan. Kako urediti župni arhiv? U: Arhivski vjesnik. Zagreb, 44./2001., sv. 44, str. 195-208. x

Arhivski vjesnik. Izd. Hrvatski državni arhiv. Zagreb, 1958. do danas x

Vjesnik bibliotekara Hrvatske. Izd. Hrvatsko knjižničarsko društvo. Zagreb.


198


Frenz, Thomas. I documenti pontifici nel medioevo e nell'età moderna. Talijansko izdanje priredio Sergio Pagano. Izd. Scuola Vaticana di paleografia, diplomatica e archivistika. Vatikan, 1989.

x

Arhivi vjerskih zajednica u Hrvatskoj. Stanje i perspektive. Šibenik, 25.-26. rujna 2014. Zbornik radova. Uredila Nataša Mučalo. Izd. Državni arhiv u Šibeniku, Državni arhiv u Zadru i Hrvatski državni arhiv, Zagreb. Šibenik, 2015.

x

Magić, Vladimir. Metropolitanska knjižnica u Zagrebu – vodič. Nakl. HDA. Zagreb, 2012. x

Magić, Vladimir. Katalog knjiga XVI. st. u Metropolitanskoj knjižnici u Zagrebu. Izd. Hrvatski državni arhiv. Zagreb, 2005.

x

Bibliotheca Valvasoriana. Katalog knjižnice Janeza Vajkarda Valvasorja. Kataložka obrada Božena Kukolja, priredio Vladimir Magić. Izd. Valvazorov odbor pri SAZU, Ljubljana; NSK, Zagreb. Ljubaljna – Zagreb, 1995.

x

Magić, Vladimir; Pelc, Milan; Abaffy, Mirna. Cimelia metropolitana. Povijest i knjižno blago knjižnice Zagrebačke nadbiskupije. Nakl. Institut za povijest umjetnosti i Prvostolni kaptol zagrebački. Zagreb, 2016.

x

2. i 3. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji. Mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture. Zbornik radova. Uredile Mirna Willer i Tinka Katić. Izd. Hrvatsko muzejsko društvo. Zagreb, 2000.

x

4. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji. Mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture. Zbornik radova. Uredile Mirna Willer i Tinka Katić. Izd. Hrvatsko knjižničarsko društvo. Zagreb, 2001.

x


- Beuc, Ivan. Arhivistika. Predavanja dr. Ivana Beuca na arhivističkom tečaju u Zagrebu 1968. godine. Izd. Arhiv Hrvatske. Zagreb, 1968. - Zmajić, Bartol. Heraldika, sfragistika, genealogija, veksilologija, rječnih heraldičnog nazivlja. Izd. Golden marketing. Zagreb, 1996. - Il libro e le biblioteche. Atti del primo congresso bibliologico francescano internazionale, 20-27 febbraio 1949. Parte prima: Conferenze di carattere

generale. Izd. Pontificium athenaeum Antonianum. Rim, 1950. - Sella, Pietro, priredio. Inventari dell'Archivio segreto vaticano. I sigilli dell'Archivio vaticano. Izd. Biblioteca apostolica vaticana. Vatikan, 1964. - Inventory of the Historical Archives. Niz: Studia Urbaniana, 33. Izd. Pontificia universitas Urbaniana. Rim, 1988. - Humski, Vera. Pregled povijesti muzeja u Hrvatskoj, 19. i 20. stoljeće (do 1945.) s bibliografijom. U časopisu: Muzeologija, br. 24. Izd. Muzejski

dokumentacioni centar. Zagreb, 1986., str. 1-285. - Ruiz, Elisa. Manual de codicología. Niz: Biblioteca del libro. Izd. Fundación Germán Sánchez Ruipérez, Salamanca i Madrid; Ediciones Pirámide,

Madrid. Madrid, 1988. - Norme per il catalogo degli stampati. Terza edizione. Izd. Biblioteca apostolica vaticana. Vatikan, 1949.



199



1.1. Nositelj predmeta Dr. sc. Ana Biočić 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 2. godina

1.2. Naziv predmeta Praksa u arhivima i knjižnicama 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 2

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 30 V




2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studente za rad s građom pohranjenom u različitim vrstama arhiva.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i / ili ulazne kompetencije potrebne za predmet Završen preddiplomski studij religijskih znanosti.


Razviti vještine potrebne za provođenje samostalnog istraživanja u arhivu. Biti osposobljen za stručnu suradnju u različitim crkvenim, društvenim i javnim tijelima koja interdisciplinarno pristupaju humanističkim i društvenim područjima. Kritički procijeniti povezanosti između teološko-religijske teorije te crkvene, religijske i društvene prakse.


Primijeniti stečena znanja u organizaciji zbirki, administrativnom upravljanju i zaštiti dobara. Primijeniti stečena znanja u čuvanju, katalogiziranju, pastoralnom vrednovanju i promicanju crkvenih kulturnih dobara u crkvenim arhivima i zbirkama. Biti osposobljen za timski rad, za međuinstitucionalnu suradnju. Primijeniti stečena znanja o različitim vrstama arhivske građe, njihovom korištenju i zaštiti.


1. Uvod (1 sat) 2. Izvori i literatura. Vrste izvora. Traganje za izvorima i literaturom. Praktični rad. (2 sata, Biočić) 3. Vrste arhiva – Praksa u Arhivu Nadbiskupije (5 sati, Razum) 4. Čuvanje i korištenje arhivske građe – Praksa u Zavodu za povijest HAZU (5 sata, Botica) 5. Zaštita arhivske građe – Praksa u Arhivu Nadbiskupije (2 sata, Razum) 6. Vrste arhivske građe - praksa u Arhivu Nadbiskupije (5 sati, Razum) 7. Vrste arhivske građe - Posjet arhivu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (4 sata, Biočić) 8. Izbor teme istraživanja. Struktura istraživanja (2 sata, Biočić) 9. Arhivi župa. Matične knjige izvori za povijest. - Posjet arhivu neke župe (4 sata, Botica) 10. Vježbe (2 sata, Botica) 11. Digitalni arhivi. Najvažnije online zbirke izvora za crkvenu povijest. Praktični rad (3 sata, Botica) 12. Digitalne knjižnice – praksa u Knjižnici Fakulteta (5 sati, Biočić)




2.7. Komentari:


200


terenska nastava

2.8. Obveze studenata Pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje u nastavi i izrađivanje nekoliko praktičnih radova: znanstvenog aparata, sastavljanje bibliografije na osnovu arhivske građe, prikaz izdanja izvora.







3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske . Sv. 1-2. Zagreb, Hrvatski državni arhiv, 2006.

J. Ivanović, Priručnik iz arhivistike. I. dio. HDA, Zagreb, 2010.

Pravilnik o uvjetima smještaja, opreme, zaštite i obrade arhivskog gradiva, broju i strukturi stručnog osoblja arhiva (»Narodne novine« broj 65/04)




201




1.2. Naziv predmeta Kultura govorenja, čitanja i pisanja 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3 ECTS

1.3. Suradnici Dr. sc. Nada Babić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) P-10, V-10, S–, e–5



izvođenja predmeta on line (maksimalno 20%) 15%

2. OPIS PREDMETA


Usvojiti temeljna znanja o jezičnim djelatnostima - govorenju, čitanju i pisanju. Usvojiti temeljna znanja o riječi i rečenici kao temeljnoj građi govorenja, čitanja i pisanja. Ovladati nekim vještinama čitanja (usmjereno, interpretativno), pisanja (vezani i nevezani tekst), govorenja (prepričavanje, izlaganje). Kritički vrjednovati oblike čitanja, govorenja i pisanja.



Razumjeti važnosti govorenja, čitanja i pisanja u osobnom i profesionalnom životu. Ovladati nekim vještinama govorenja, čitanja i pisanja te pravopisnom i pravogovornom normom. Osposobiti se iznošenja vlastitih stavova pisanim i govorenim tekstom. Razumjeti značajke pročitanih, napisanih i izgovorenih tekstova.


Studenti bi trebali: razumjeti važnost ovladavanja vještinama govorenja, čitanja i pisanja razumjeti značajke govorenih (govor, pripovijedanje, prepričavanje, izlaganje) i pisanih oblika (molba, osvrt, prikaz,esej) primijeniti usvojeno znanje o različitim funkcionalnim stilovima u govoru i pismu analizirati i kritički vrjednovati javno govorenje i čitanje te pismenost u javnoj uporabi.


Temeljne jezične djelatnosti: slušanje, govorenje, čitanje i pisanje (2), Kako slušamo, koliko razumijemo i pamtimo (zvučni zapisi) (2), Rečenica kao gramatička jedinica: red riječi u rečenici (uobičajeni, stilski obilježen, automatiziran) (2), Rečenična kao komunikacijska jedinica: intonacija – melodija, naglasak, stanka(2),Vrjednote govorenoga i pisanoga jezika (2), Govorenje i pripovijedanje: (iz)govorena i (na)pisana riječ (2), Vježbe govorenja i pripovijedanja (usmeno izlaganje, prepričavanje, pripovijedanje šala i viceva, govorenje lirskoga teksta) (2),Vrste i vježbe čitanja (u sebi, naglas, obavijesno, interpretativno; usmjereno; linearno i elektronično) (2),Vježbe govorenja, pripovijedanja, raspravljanja (2), Vrste pisanja (grafički: natuknica, bilješka, skica; osobno: dnevnički, literarni tekstovi, neosobno: stručni, faktografski tekstovi) (2),Vježbe pisanja (zahvala, priznanje /pohvala, čestitka; molba, prigovor, osvrt, prikaz, životopis) (2),Vježbe pisanja: administrativni i stručni (znanstveni tekstovi) (2),Pravopisne vježbe (2),Jezični i stilski savjeti (2), Kolokvij (2).




terenska nastava


2.7. Komentari:


202









3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Babić, Moguš (2010) Hrvatski pravopis (usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika). Zagreb: Školska knjiga.

Kuvač-Levačić, K. (2013) Razvoj i vrste čitanja, tipologija čitatelja s obzirom na čitanje »neknjiževnih« tekstova. u: Čitanje za školu i život (zbornik radova IV. simpozija učitelja i nastavnika hrvatskoga jezika) ur. Miroslav Mićanović. Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje.

međumrežje

Opačić, N. (2009) Reci mi to kratko i jasno: Hrvatski za normalne ljude. Zagreb: Novi Liber međumrežje

Škarić, I.(2000) Temeljci suvremenoga govorništva. Zagreb: Školska knjiga. međumrežje

2.11. Dopunska literatura Pšihistal, R. (2013) O književnosti kroz dimenziju čitanja/hranjenja. u: Čitanje za školu i život (zbornik radova IV. simpozija učitelja i nastavnika hrvatskoga jezika) ur. Miroslav Mićanović. Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje.



203



1.1. Nositelj predmeta Izv. prof dr. sc. Marija Pehar 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1.-2.

1.2. Naziv predmeta Marijanski motivi u likovnoj umjetnosti 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3 ECTS

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) S30




2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Upoznati i usvojiti metodologiju znanstvenoga istraživanja i izrade znanstvenoga rada s područja dogmatske teologije, kroz povezanost mariologije i kršćanske likovne umjetnosti.


Uvjeti: završen preddiplomski studij religijskih znanosti Ulazne kompetencije: poznavanje temeljne metodologije znanstvenoga rada; sposobnost kritičkog mišljenja i vrednovanja.


Studenti bi se trebali upoznati s teološkim temeljima i osnovnom literaturom s područja kršćanske likovne umjetnosti, trebali bi usvojiti istraživačke metode dogmatske teologije, pripremiti i prezentirati izlaganje na dogovorenu temu, trebaju usvojiti temeljna pravila znanstvene diskusije, te naučiti izraditi samostalan pismeni rad na odabranu temu.


Studenti bi trebali: - znati provesti znanstveno istraživanje primjereno se služeći stručnom literaturom, - izabrati temu s područja likovne umjetnosti s marijanskom tematikom i u obliku referata izložiti je pred kolegama, - naučiti aktivno sudjelovati u znanstvenoj diskusiji odabranoga područja, utemeljeno stvarajući vlastiti znanstveni stav i uvažavajući argumente drugih, - na temelju provedenoga istraživanja i referata izraditi samostalan pismeni rad prema svim kriterijima i metodologiji znanstvenoga rada, - dobivene spoznaje o marijanskim motivima u umjetnosti moći povezati s mariologijom i drugim teološkim disciplinama traktatima, spoznajama s područja likovne umjetnosti i povijesti umjetnosti, uočavajući sadržajnu povezanost, povijesnu uvjetovanost i pastoralni potencijal odabranih motiva.


Uvod u seminar (2 sata) Izbor literature, istraživanje, odabir pojedinačnih tema (8 sati) Pojedinačni referati i zajedničke diskusije (ovisno o broju studenata, 10-12 sati) Pisanje radova, praćenje, metodološke i sadržajne korekcije (ovisno o broju studenata, 8-10 sati)






2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Aktivno sudjelovanje u istraživanju i diskusiji, a za ocjenu obvezatan i pismeni rad.






204




3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Literatura će, u ovisnosti o studentskim kompetencijama i poznavanju jezika, biti dana na početku i tijekom seminara.




205



1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Tonči Matulić 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1.-2.

1.2. Naziv predmeta Metamorfoze kulture 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3 ECTS

1.3. Suradnici Dr. sc. Ante Bekavac 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) S30




2. OPIS PREDMETA


Upoznati pojam, smisao i značenje kulture Upoznati nauk Drugoga vatikanskog koncila o kulturi i kulturnome napretku Upoznati izazove i dinamike inkulturacije vjere u modernu kulturu odnosno zahtjeve za novom evangelizacijom Upoznati suvremene dinamike dubokih i brzih metamorfoza kulture Upoznati neke dinamike suvremenih metamorfoza kulture na vjerskom, društvenom, obrazovnom, etičkom, medijskom, političkom i pravnom području


Uvjeti: završen preddiplomski studij religijskih znanosti Kompetencije: poznavanje glavnih filozofsko-teoloških sadržaja crkvenoga nauka; sposobnost kritičkog mišljenja i vrednovanja


Razumjeti i predstaviti posebna teološka znanja važna za religijskopedagošku formaciju Poznavati i razumjeti osnovna znanja iz drugih društveno-humanističkih disciplina važnih za religijskopedagošku formaciju Kritički interpretirati temeljna etička i socioekonomska pitanja suvremenoga društva zahvaljujući interdisciplinarnoj formaciji koja uključuje znanja iz područja ekonomije, filozofije, teologije, politike i prava Dubinski razumjeti i objasniti etičke temelje društvenog, kulturnog i diakonijskog rada u konkretnoj praksi Obrazložiti temeljna načela i zakonitosti dijaloga, suživota i plodonosne suradnje na ekumenskoj i međureligijskoj razini Kritički obrazložiti utjecaje vjere i religije na suvremeno društvo, ali i obrnuto Biti sposoban posredovati, bez predrasuda i isključivosti, objektivnih i znanstveno utemeljenih relevantnih činjenica o vjerskim zajednicama, crkvama i religijama


Znati objasniti temeljni smisao i značenje kulture Poznavati ispravan odnos evanđelja i kulture Poznavati glavne zahtjeve za novom evangelizacijom u svjetlu nužnosti inkulturacije vjere u modernu kulturu Prepoznati duboke i brze metamorfoze kulture na raznim područjima ljudske djelatnosti Znati tumačiti pojedine dinamike suvremenih metamorfoza kulture Znati sudjelovati u međukulturnom dijalogu i kulturnim razmjenama ideja, misli i stavova


Opći uvod u seminar (2 sata) Pojam, definicija, vrste i značenje kulture (2 sata) Nauk Drugoga vatikanskog koncila o kulturi i kulturnom napretku (4 sata) Duboke i brze metamorfoze kulture u svjetlu nauka Drugoga vatikanskog koncila (4 sata) Metamorfoze pojedinih osobnih i društvenih fenomena i njihov utjecaj na oblikovanje kulture (6 sati) Uvjeti inkulturacije vjere u modernu kulturu (4 sata)


206


Nova evangelizacija (8 sati)






2.7. Komentari:

Redovito čitanje zadane literature i sudjelovanje u seminarskim raspravama te pisanje seminarskoga rada pod mentorskim vodstvom

2.8. Obveze studenata Pohađanje seminarskih susreta, čitanje literature, aktivno sudjelovanje u raspravama, pisanje seminarskog rada







3 ECTS


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Matulić, Tonči, Metamorfoze kulture, Zagreb, ³2009. DA

Pastoralna konstitucija o Crkvi u suvremenom svijetu Gaudium et spes, u: Drugi vatikanski koncil, Dokumenti, VII. popravljeno i dopunjeno izdanje, Zagreb, 2008.

DA

Ratzinger, Joseph, Vjera, istina i tolerancija, Zagreb, 2004. DA

Ratzinger, Joseph, Kršćanstvo i kriza kultura, Split, 2008. DA

Taylor, Charles, A Secular Age, Cambridge (Mass) – London, 2007.


Dawson, Christopher, Razumijevanje Europe, Split, 2002. Gallagher, Michael Paul, Clashing Symbols. An Introduction to Faith-and-Culture, London 1997. Mardešić, Željko, Rascjep u svetome, Zagreb, 2007. Skledar, Nikola – Zagorac, Ivana (ur.), Čovjek i kultura, Zagreb 2010. Tillich, Paul, Teologija kulture, Rijeka – Sarajevo 2009. Papinsko vijeće za kulturu, Promicati pastoral kulture (23. svibnja 1999.), Zagreb, 1999.



207



1.1. Nositelj predmeta Izv. prof. dr. sc. Nenad Malović 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1. ili 2.

1.2. Naziv predmeta Interpersonalna komunikacija 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3

1.3. Suradnici Dr. sc. Sanda Smoljo-Dobrovoljski 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 30S


Diplomski, 3.-5. modul 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu

15

1.5. Status predmeta obvezni X izborni 1.10. Razina primjene e-učenja (1., 2., 3. razina), postotak izvođenja


2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Uvođenje u osnove komunikacije. Prikazati različite stilove komunikacije. Osposobiti studente za razumijevanje osnovnih značajki interpersonalne komunikacije na verbalnoj i neverbalnoj razini. Upoznati studente s različitim stilovima komunikacije i načinima persuazije. Osposobiti studente za svjesniju i učinkovitiju komunikaciju u različitim situacijama i kontekstima.


Odslušan uvod u psihologiju. Poznavanje opće psihološke terminologije. Motiviranost i spremnost na aktivno sudjelovanje i osobni angažman u izlaganju i vježbama.


Biti osposobljen za učinkovitu komunikaciju s pojedincima i grupama. Poznavati i razumjeti osnovna znanja iz drugih društveno-humanističkih disciplina važnih za religijskopedagošku formaciju. Biti sposoban za pastoralno-katehetsko djelovanje s djecom, s mladima i s odraslima. Biti sposoban za pastoralno-katehetski rad s obiteljima. Biti sposoban za vođenje i animiranje religioznoga odgoja, kateheze. Biti osposobljen za svjesno i kreativno sudjelovanje u zadacima evangelizacije u Crkvi i u suvremenom društvu. Biti osposobljen za razlučivanje te konkretno promicanje onih aktivnosti u društvu koje su usmjerene promicanju cjelovitoga ljudskog razvoja i solidarnog humanizma. Biti osposobljen za konstruktivno djelovanje na području ekumenskog, međureligijskog i međukulturalnog dijaloga i suradnje u svrhu promicanja nenasilja, mira i suživota u hrvatskom, širem regionalnom i globalnom kontekstu.


1. Definirati osnovne pojmove iz interpersonalne komunikacije. 2. Protumačiti verbalnu poruku i izabrati prikladnu reakciju. 3. Razlikovati i vrednovati različite dimenzije verbalne poruke 4. Identificirati i protumačiti neverbalne poruke govornika. 5. Objasniti ulogu govora tijela na slanje, obradu i usvajanje poruke. 6. Opisati i primijeniti različite stilove komunikacije prikladne kontekstu i situaciji. 6. Opisat i i primijeniti stavove uspješnog komunikatora 7. Objasniti i primijeniti načela persuazivne komunikacije. 8. Biti sposoban za javni nastup.


1. Uvod u osnove komunikacije (2 sata) 2. Neverbalno ponašanje: Geste (2 sata) 3. Neverbalno ponašanje: Mimika i stavovi tijela (2 sata) 4. Javni nastup (2 sata) 5. Persuazija (2 sata) 6. Empatičko slušanje (2 sata) 7. Primanje i obrada poruke (2 sata) 8. Odgovor na poruku (2 sata) 9. Deskriptivna komunikacija (2 sata) 10. Ekspresivna komunikacija (2 sata) 11. Socioafektivna komunikacija (2 sata)


208


12. Komunikacija feedbacka (2 sata) 13. Samokontrola (2 sata) 14. Samopoštovanje (2 sata) 15. Suradničke sposobnosti (2 sata)






(ostalo upisati)

2.7. Komentari:








3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Reardon, K.K. (1998). Interpersonalna komunikacija: gdje se misli susreću. Zagreb: Alineja.

Duck, S. (2014). Odnosi među ljudima. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Thich, N. H. (2015). Umijeće komuniciranja. Zagreb: Planetopija.

Burić, M. M. (2014). Poruke bez riječi: umijeće neverbalnog komuniciranja. Zagreb: TIM press.

Pease, A. i B. (2011). Velika škola govora tijela, Zagreb: Mozaik knjiga.

Marković, Š. M. (2016). Priručnik za javno nastupanje i poslovno prezentiranje. Moć uvjeravanja. Zagreb: Ciceron Komunikacije d.o.o.

Arto A., Piccino M., Serra E. (2005). Comunicare nell' educazione. Rim: Leoniana Demand.

Burić, M. M. (2014). Poruke bez riječi. Umijeće neverbalnog komuniciranja. Zagreb: Tim Press.


Schulz von Thun, F. (2005). Kako međusobno razgovaramo 3. „Unutarnji tim“ i komunikacija primjerena situaciji: komunikacija, ličnost, situacija. Zagreb: Erudita. Hall, J. A, Knapp, M. L. (2010). Neverbalna komunikacija u ljudskoj interakciji. Zagreb: Slap. Knapp, M. L. (2005), Interpersonal communication and human relationship. Boston: Perason.



209



1.1. Nositelj predmeta doc. dr. sc. Daniel Patafta 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1.-2.

1.2. Naziv predmeta Oblikovanje religijske karte Europe i svijeta 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 10P+ 20S


1.5. Status predmeta obvezni X izborni (seminar) 1.10. Razina primjene e-učenja (1., 2., 3. razina), postotak


2. OPIS PREDMETA


Globalizacijski procesi današnjeg vremena otvorili su prostor za upoznavanje različitih religijskih tradicija. Oblikovanje religioznosti i nastanak religijskih tradicija na području Europe i na globalnoj razini proces je koji je započeo u pretkršćansko doba. Ovim predmetom studenti će se moći upoznati s procesima oblikovanja religioznih tradicija izvaneuropskog prostora te oblikovanjem današnje religijske karte Europe. Povijesno i društveni procesi koji su doveli do stvaranja današnje religijske slike svijeta cilj su predmeta kojim se želi studente uvesti u šire i obuhvatnije promišljanje te im dati uvid u vrijeme i prostor u kojem se oblikovala današnja religijska karta Europe i svijeta.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i / ili ulazne kompetencije potrebne za predmet Osnovno poznavanje opće povijesti.


S obzirom da predmet zahvaća tri predviđena modula studijskog programa izvođenje ovog predmeta i njegovi ishodi temelje se na kulturnoj i povijesnoj datosti određenog vremena i prostora. Bitan ishod jest razumijevanje procesa na europskoj i svjetskoj razini koji su doveli do oblikovanja današnje religijske karte. Zatim poznavanje konteksta prostora i vremena formiranja određene religijske datosti te njezino kulturno, povijesno i društveno značenje. Također ishod je stvaranje što cjelovitije slike o religijskoj baštini na europskoj i svjetskoj razini .


1. Kršćanstvo kao povijesna i kulturna datost 2. Upoznavanje nekršćanskih svjetskih religija s njihovim specifičnostima 3. Razumijevanje nastanka današnje vjerske podjele Europe od srednjega vijeka do 20. stoljeća 4. Prerastanje kršćanstva u svjetsku religiju 5. Poznavanje kratke povijesti i kulturološke stvarnosti velikih svjetskih religija u prostoru i vremenu 6. Procesi formiranja današnje religijske slike svijeta 7. Suvremeni procesi koji mijenjaju ustaljenu religijsku sliku svijeta


1. Religijska kao kulturna i oblikovna stvarnost određenog naroda i prostora (2 sata) 2. Rimsko Carstvo i nastanak kršćanske Europe u srednjem vijeku (4 sata) 3. Judaizam kao bitna sastavnica opće svjetske religijske karte (2 sata) 4. Širenje islama od 7. stoljeća do naših dana (2 sata) 5. Dalekoistočne nekršćanske religije u formiranju identiteta Dalekog Istoka (2 sata) 6. Bliski Istok kolijevka kršćanstva i susret religija (2 sata) 7. Crkveni raskoli koji su doveli do stvaranja današnje religijske karte Europe (2 sata) 8. Religijska karta Europe u oblikovanju nacionalnih identiteta i kultura (4 sata) 9. Kršćanstvo kao globalna pojava - od prvih izvaneuropskih misionara do suvremenosti (2 sata) 10. Oblikovanje religijske karte obaju Amerika (3 sata) 11. Kršćanstvo i Daleki Istok, dalekoistočne vjerske prakse u kršćanskoj Europi (2 sata)


210


12. Ateizam, agnosticizam i totalitarne ideologije kao čimbenici rastakanja religijske baštine na europskoj i globalnoj razini (3 sata)




2.7. Komentari:








3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

1. Jose Orlandis, "Povijest kršćanstva", Split, 2014.

2. Hugh P. Kemp, "Praktični vodič za svjetske religije", Zagreb, 2015.

3. Huston Smith, "Svjetske religije", Zagreb, 2010.

4. Henri Pirenne, "Povijest Europe od seobe naroda do XVI. stoljeća", Zagreb, 2005.


1. Joseph Ratzinger, "Kršćanstvo i kriza kultura", Split, 2008. 2. Željko Mardešić, "Kršćanstvo, kultura i globalizacija", u: Vrhbosniensia, 6(2002.)1, 179-218. 3. Joseph Ratzinger, "Crkva, Izrael i svjetske religije", Split, 2007. 4. Nikola Škorić, "Islam: povijest i religija", u: Religijska kultura za tolerantnu zajednicu, Zagreb, 2010. 5. Nikola Škorić, "Židovstvo: povijest i religija", u: Religijska kultura za tolerantnu zajednicu, Zagreb, 2010. 6. J. M. Roberts, "Povijest Europe", Zagreb, 2002. 7. Stjepan Dopelhamer, "Povijest religija", zagreb, 1963. 8. Catharine L. Albanese, "Amerika, religije i religija", Sarajevo, 2004. 9. Ambrogio Donini, "Pregled povijesti religija: od prvih oblika kulta do početaka kršćanstva", Zagreb, 1964. 10. "Od Jeruzalema k svim narodima : širenje kršćanstva u prvim stoljećima", Zagreb, 2008. 11. Pierre Chaunu, " Vrijeme reformi : religijska historija i civilizacijski sistem : kriza kršćanstva, rascjep (1250-1550)", Zagreb, 2002.



211



1.1. Nositelj predmeta izv. prof. dr. sc. Katica s. Katarina Koprek 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1.-2.

1.2. Naziv predmeta Glazbena baština Crkve u Hrvata 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 30 (15 P+ 5S + 10V)




2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Upoznati studente s glazbenom baštinom Crkve u Hrvata



- kontekstualizirati crkvenu glazbenu baštinu Hrvata u širim povijesnim i kulturnim okvirima; - razumijevanje nacionalnog značaja glazbene kulture crkve u internacionalnom kontekstu - poznavati opće elemente crkvene glazbene baštine razumjeti njihove interakcije i načela - informirati znanstvenu, stručnu i širu javnost o artefaktima nacionalne tradicijske crkvene glazbene kulture; - samostalno istraživati različita glazbena područja tradicijske crkvene baštine; - samostalno sakupljati crkveno-glazbeni materijal, njegovu zvučnu realizaciju i informacije;


- poznavati najvažnije glazbeno-liturgijske kodekse, zbirke i pjesmarice u Hrvatskoj i njihovu ulogu u razvoju crkvenog glazbenog stvaralaštva; - poznavati vlastitost crkvene glazbene kulture - poznavati doprinose i zasluge važnih redovničkih zajednica i pojedinaca u razvoju crkvene glazbene baštine u Hrvata - poznavati hrvatsku duhovnu glazbenu baštinu pod zaštitom UNESCO-A - prepoznati obilježja crkvenog pjevanje različitih hrvatskih geografskih područja


1. Uvod u kolegij (2 sata predavanja) 2. Srednjovjekovna hrvatska glazbena kultura (2 sata predavanja) 3. Hrvatski liturgijsko-glazbeni kodeksi I. - terenska nastava (Metropolitanska knjižnica- vježbe) 4. Hrvatski liturgijsko-glazbeni kodeksi II. - terenska nastava (Metropolitanska knjižnica - vježbe) 5. Hrvatski liturgijsko-glazbeni kodeksi II. - terenska nastava (Metropolitanska knjižnica - vježbe) 6. Gregorijansko i glagoljaško pjevanje (2 sata predavanja) 7. Glazbene zbirke i pjesmarice (1 sat predavanja +1 sat seminara) 8. Pučka crkvena popijevka (1 sat predavanja + 1 sat vježbi) 9. Pavlinski zbornik i istraživanja doprinosa pavlina crkvenoj popijevci u Hrvatskoj (1 sat predavanja+ 1 sat vježbi) 10. Pavlini i glazbena kultura u Hrvatskoj (1 sat predavanja + 1 sat seminara) 11. Isusovci i glazbena kultura u Hrvatskoj (1 sat predavanja + 1 sat seminara) 12. Franjevački doprinos hrvatskoj glazbenoj kulturi (1 sat predavanja + 1 sat seminara) 13. Hrvatska duhovna glazbena baština pod zaštitom UNESCO-A (2 sata predavanja) 14. Oživljavanje duhovne hrvatske kulturne baštine – pasionska baština ( 1 sat seminara + 1 sat vježbi) 15. Zborsko, klapsko i pučko crkveno pjevanje (1 sat predavanja + 1 sat vježbi)


212





x terenska nastava

samostalni zadaci x multimedija i mreža


2.7. Komentari:








3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

A. STIPČEVIĆ, Socijalna povijest knjige u Hrvata I, srednji vijek, Zagreb 2004

S. Tuksar, Glazbena kultura Hrvata u ranom srednjem vijeku u Povijest Hrvata. Knj. 1: Srednji vijek, ur./ed. F. Šanjek, Školska knjiga, Zagreb 2003, 306-310, 477-486.

B. BAROFFIO, I manoscritti liturgici: loro individuazione e descrizione, in Documentare il manoscritto: problematica di un censimento, Roma 1987.

J. BEZIĆ, Hrvatska muzika, narodna u Muzička enciklopedija II. sv. str.168-175

J. BEZIĆ, Razvoj glagoljaškog pjevanja na zadarskom području, Zadar, 1973;

A.VIDAKOVIĆ, O pučkoj crkvenoj popijevci, u: Zajednička žrtva, Makarska 1963;

L. ŽUPANOVIĆ, Stoljeća hrvatske glazbe, Zagreb 1980;

E. STIPČEVIĆ, Hrvatska glazba, Zagreb 1997.

A.V., Crkvena glazba, Zagreb 1980.

J. ANDREIS, Povijest glazbe 4, Zagreb 1974-76

S. Tuksar, Glazbena kultura Hrvata u ranom srednjem vijeku u Povijest Hrvata. Knj. 1: Srednji vijek, ur./ed. F. Šanjek, Školska knjiga, Zagreb 2003, 306-310, 477-486.

S. Tuksar, Glazbena baština // Milost susreta. Umjetnička baština Franjevačke provincije sv. Jeronima / Kusin, Vesna ; Sopta, Josip (ur.).Zagreb: Galerija Klovićevi dvori, 2010. str. 308-318., 2003.

Lucija Konfic, Pregled istraživanja i doprinosa pavlinā hrvatskoj glazbenoj umjetnosti // Cris, 12 (2010), 1; 155-169

E. Stipčević, Dominikanci i glazba u Hrvatskoj (16.-20.stoljeće) // Croatica Christiana periodica : časopis Instituta za crkvenu povijest KBF-a Sveučilista u Zagrebu, 67 (2011) 77-84.

Vladimir DEŽELIĆ, Isusovci u Hrvatskoj, Zagreb, 1927.


213


Antun CUVAJ, Građa za povijest školstva, Zagreb, 1910

Doliner, Gorana: Spomenici glagoljaškog pjevanja 1. i 2., Zagreb, 1998.

Primorac, Jakša, Pučko crkveno pjevanje u 20. stoljeću i glagoljaško pjevanje // Hrvatska glazba u XX. stoljeću: (ur. Hekman, Jelena) Zagreb: Matica hrvatska, 2009. str. 209-231




214



1.1. Nositelj predmeta Izv. prof. dr. sc. Josip Dukić 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1. i 2.

1.2. Naziv predmeta Latinska paleografija 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3 ECTS

1.3. Suradnici mr. sc. Antica-Nada Ćepulić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 20P + 10V




2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Upoznavanje s osnovnim pojmovima latinske paleografije. Samostalno čitanje i interpretiranje standardnih latinskih tekstova.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i / ili ulazne kompetencije potrebne za predmet Nema posebnih uvjeta. Potrebno je osnovno poznavanje latinskog jezika.


Nakon uspješno završenog studija student će: 1. bolje upoznati povijesni proces razvoja pismenosti u Europi, 2. poznavanjem razvoja latinskog pisma stvoriti preduvjet za izučavanje europskog i hrvatskog srednjovjekovlja, 3. znati čitati i tumačiti povijesne i teološke tekstove u izvornom obliku, 4. objasniti uzročno-posljedične veze između povijesnih događaja i povijesnih procesa, 5. prepoznati je izvorna građa a što povijesna interpretacija, 6. izraziti svoje mišljenje o povijesnim događajima i povijesnim procesima, 7. usporediti povijesne procese u različitim razdobljima i na različitim geografskim područjima.


Nakon uspješno položenog predmeta student će: 1. objasniti pojam, cilj i metodu latinske paleografije, 2. objasniti postanak i razvoj latinskog pisma, osobito u Hrvata, 3. imenovati i opisati sredstva i medije kojima se i na kojima se pisalo te postupak izrade kodeksa, 4. jasno raspoznavati periodizaciju latinskog pisma (rimsko razdoblje, nacionalna pisma, beneventana, karolina, gotica, humanistika) te

zapamtiti njihova obilježja, 5. zapamtiti najvažnije paleografske skraćenice, prepoznati ih u tekstu te ispravno razriješiti, 6. čitati, prevoditi, datirati i interpretirati standardne latinske tekstove, 7. poznavati osnove latinske kaligrafije.


1. tjedan P: Upoznavanje s predmetom i literaturom. P: Razvoj paleografije kao povijesne discipline. 2. tjedan P: Latinski jezik P: Latinsko pismo (nastanak, razvoj, periodizacija). 3. tjedan P: Sredstva kojima se pisalo.


215


P: Materijali na kojima se pisalo. 4. tjedan P: Osnove kodikologije. P: Kodeksi u Hrvatskoj. 5. tjedan P: Skraćenice starovjekovnog razdoblja. P: Skraćenice srednjovjekovnog razdoblja. 6. tjedan P: Majuskulna rimska kurziva i epigrafska kapitala. V: Primjeri majuskulne rimske kurzive i epigrafske kapitale u Europi i Hrvatskoj. 7. tjedan P: Rustična kapitala, uncijala, poluuncijala i minuskula. V. Primjeri rustične kapitale, uncijale, poluuncijale i minuskule u Europi i Hrvatskoj. 8. tjedan P: Prekarolinška minuskula V: Primjeri prekarolinške minuskule u Europi i Hrvatskoj. 9. tjedan P: Beneventana. V: Primjeri pisani beneventanom u Europi i Dalmaciji. 10. tjedan P: Pismo papinske kancelarije. V: Primjeri iz papinske kancelarije u Europi i Hrvatskoj. 11. tjedan P: Vizigotica. V: Primjeri pisani vizigoticom u Europi i Hrvatskoj. 12. tjedan P: Merovinško pismo. V: Primjeri pisani merovinškim pismom u Europi i Hrvatskoj. 13. tjedan P: Otočna pisma. V: Primjeri pisani otočnim pismima. 14. tjedan P: Karolina. V. Primjeri pisani karolinom u Europi i Hrvatskoj. 15. tjedan P: Gotica i humanistika. V: Primjeri pisani goticom i humanistikom u Europi i Hrvatskoj.


216


2.6. Vrste izvođenja nastave


x vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava


2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Osim pohađanja nastave, studenti su obvezni aktivno sudjelovati u nastavi (rasprava, komentari, pitanja) i vježbama čitanja latinskih tekstova. Od studenata se očekuje i pisani rad.






Projekt DA NE Pisani ispit DA NE Broj bodova po ECTS sustavu (ukupno)

3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

J. Stipišić, Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi, Zagreb, 1991.3 2

V. Novak, Latinska paleografija, Beograd, 1952. 2

F. Šanjek, Latinska paleografija i diplomatika, Zagreb, 2004. 2

2.11. Dopunska literatura A. Cappelli, Lexicon abbreviaturarum. Dizionario di abbreviature latine ed italiane, Milano, 1906., 1979., 2001.



217



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Višnja Bralić 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1.-2.

1.2. Naziv predmeta Zaštita i restauriranje crkvenih kulturnih dobara 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V

+ S + e-učenje) 15P, od toga terenske nastave 4 sata 15S od toga radionice 4 sata




2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Stjecanje osnovnih znanja o zaštiti i restauriranju crkvenih kulturnih dobara. Upoznavanje sa suvremenim teorijama, pristupima i praksama u zaštiti pokretne kulturne baštine. Osposobljavanje za primjenu osnovnih pravila i postupaka preventivne zaštite i regulacije mikroklimatskih uvjeta.



Poznavanje teorijskih temelja i suvremenih praksi u zaštiti i očuvanju kulturne baštine Poznavanje temeljnih postupaka preventivne zaštite Kompetencije za valorizaciju crkvenih kulturnih dobara Kompetencije za izrada planova zaštite na pokretnoj crkvenoj baštini


Znanja: Poznavanje osnovnih zakonskih odredbi koje reguliraju postupanje s registriranim kulturnim dobrima u RH Poznavanje ustrojstva Službe za zaštitu kulturnih dobara u RH Poznavanje temeljnih teorija, profesionalnih pravila i pristupa u zaštiti pokretne kulturne baštine Poznavanje povijesnih materijala, vrsta i uzroka oštećenja Usvajanje temeljne stručne terminologije Vještine: Primjena osnovnih pravila i postupaka preventivne zaštite na crkvenim kulturnim dobrima

Osposobljenost za mjerenje i praćenje mikroklimatskih uvjeta u crkvenim interijerima Kompetencije: Prepoznavanje svojstava osnovnih gradivnih materijala, vrsta i uzroka oštećenja na predmetima kulturne baštine Prepoznavanje povijesnih intervencija na predmetima Izrada planova zaštite na crkvenoj baštini u suradnji sa stručnjacima iz područja konzerviranja i restauriranja


1. tjedan: Uvodno predavanje – osnovni pojmovi zaštite umjetničke baštine (preventivna zaštita, konzerviranje, restauriranje, održivo restauriranje), pravni okviri zaštite kulturnih dobara u Republici Hrvatskoj

2. tjedan: Predavanje – povijest zaštite umjetničke baštine s komparativnim primjerima zaštite i restauriranja crkvene baštine u Hrvatskoj i europskim zemljama; Seminar – odabir seminarskih tema i definiranje načina njihove prezentacije, raspored radionica i terenske nastave

3. tjedan: Predavanje – utjecaj okoliša i mikroklimatskih uvjeta na umjetničke predmete s odabranim primjerima iz sakralnih interijera i zbirki. Postupci preventivne zaštite i načini kontrole mikroklimatskih uvjeta; Seminar/radionica – mjerenje mikroklimatskih uvjeta, upoznavanje s mjernim instrumentima, iščitavanje rezultata

4. tjedan: Predavanje – upoznavanje s osnovnim gradivnim materijalima, strukturama i tehnikama umjetničkih djela. Obilježja i obrada nosača (drvo, platno, papir, tekstil, koža, metal), osnove i tehnika slikanog sloja (pigmenti, veziva, pokrivni i lazurni slojevi) kroz različita povijesna i stilska razdoblja


218


5. tjedan: Predavanje – Materijali i tehnike na izabranom broju primjera/predmeta različite starosti, povijesnog razdoblja i stila te stanja očuvanosti (terenska nastava u radionicama Hrvatskog restauratorskog zavoda)

6. tjedan: Seminar – utjecaj mikroklimatskih uvjeta na održavanje umjetnina u crkvenim interijerima na odabranim primjerima iz hrvatske baštine. Prezentacije seminarskih radova s temama preventivne zaštite i kontrole mikroklimatskih uvjeta te povijesti zaštite umjetničke baštine

7. tjedan: Seminar – prezentacije seminarskih radova s temama povijesnih tehnika. Prvi pismeni kolokvij. 8. tjedan: Predavanje – definiranje pojma oštećenja i integriteta predmeta u zaštiti umjetničke baštine, definiranje vrijednosti u kontekstu

izvorne/sadašnje namjene. Uzroci i vrste oštećenja, osnovne značajke starenja materijala. Posljedice ljudskih intervencija i povijesni kontekst na odabranim primjerima iz crkvene umjetničke baštine

9. tjedan: Predavanje/seminar – Prepoznavanje i opisi oštećenja na izabranim primjerima. Prepoznavanje naknadnih intervencija i povijesnih slojeva na predmetima, RTG, IC i UV snimanja u dijagnosticiranju stanja očuvanosti i oštećenja (terenska nastava u Hrvatskom restauratorskom zavodu i Riznici zagrebačke katedrale)

10. tjedan: Seminar/radionica - dokumentiranje stanja i rezultata tehničkih istraživanja predmeta. Prezentacija seminarskih radova s temama dijagnosticiranja stanja predmeta, oštećenja i vrijednosti

11. tjedan: Predavanje – određivanje realističnog cilja konzervatorsko-restauratorskih radova na umjetninama. Konzervatorski postupci i strukturalne intervencije (konsolidacije različitih vrsta nosilaca, „strip lining“, dubliranja platna, parketaže i učvršćenja drvenih nosilaca). Seminar – analiza primjera iz europske i hrvatske crkvene baštine

12. tjedan: Predavanje – postupci rekonstrukcija i integracija oštećenja na predmetima. Odabir primjerenih postupaka i materijala u odnosu na namjenu, uvjete čuvanja i prepoznate vrijednosti predmeta. Vrste i opseg retuša. Seminar – analiza primjera iz europske i hrvatske crkvene baštine

13. tjedan: Predavanje – pojmovi autentičnosti, originala i povijesnih slojeva u zaštiti umjetničkih predmeta. Problemi čišćenja i uklanjanja povijesnih slojeva. Seminar: analiza različitih razina rekonstrukcija i odnosa prema originalu/povijesnim slojevima na odabranim primjerima iz crkvene baštine u Hrvatskoj obzirom na njihovu liturgijsku funkciju

14. tjedan: Seminar – prezentacije seminarskih radova s temama konzervatorsko-restauratorskih radova iz europske i hrvatske sakralne baštine 15. tjedan – Predavanje: muzealizacija umjetničkih predmeta iz crkvene baštine. Drugi pismeni kolokvij



vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje

x terenska nastava


2.7. Komentari:








3


219



Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Herman Kühn, Conservation and Restoration of Works of Art and Antiquities, I, London: Butterworths, 1986. (odabrana poglavlja)

Knjižnica HRZ-a u Zagrebu

Denis Vokić, Preventivno konzerviranje slika, polikromnog drva i mješovitih zbirki, Zagreb 2007. Knjižnica HRZ-

a u Zagrebu

Barbara Appelbaum, Conservation Treatment Methodology, Burlington 2007. (odabrana poglavlja) Knjižnica HRZ-

a u Zagrebu

Salvador Munos-Vinas, Contemporary Theory of Conservation, Elseivier (UK), 2005. (poglavlje: From theory to practice: a revolution of common sense, 199-213) https://books.google.hr/books?id=Ko0sBgAAQBAJ&printsec=frontcover&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false

Historical and Philosophical Issues in the Conservation of Cultural Heritage, (ur.) Nicholas Stanley Price, M. Kirby Talley Jr., Alessandra Melucco Vaccaro, Los Angeles, 1996. (odabrana poglavlja prevedana na hrvatski u: D. Vokić, Smjernice konzervatorsko-restauratorskog rada, Zagreb 2007.) http://www.getty.edu/conservation/publications_resources/books/issues_in_conservation_cultural_heritage.html

Višnja Bralić. Pavao Lerotić, „Krist pada pod križem“ iz Strossmayerove galerije u Zagrebu: crtica iz povijesti restauriranja baroknog slikarstva u Hrvatskoj, Portal. Godišnjak Hrvatskog restauratorskog zavoda, 1 (2010), 161-173 https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=152313

Camuffo, D. et al., Church Heating and the Preservation of the Cultural Heritage. Guide to the Analysis of the Pros and Cons of Various Heating Systems. Milano 2006. (poglavlje: The problem of the Microclimate, 25-48) https://www.researchgate.net/profile/Dario_Camuffo2/publication/235220619_Church_heating_and_cultural_heritage_conservation_guide_to_the_analysis_of_pros_and_cons_of_various_heating_systems/links/00463533f3938581be000000/Church-heating-and-cultural-heritage-conservation-guide-to-the-analysis-of-pros-and-cons-of-various-heating-systems.pdf


Zvonimir Wyrobal, Konzerviranje i restauriranje plastike u Hrvatskoj, Tkalčićev zbornik II, Zagreb 1958. Tone M. Olstad and Annika Haugen, Warm feet and cold art: is this the solution? Polychrome wooden ecclesiastical art - climate and dimensional changes) http://www.conservationphysics.org/mm/olstad/olstad.pdf


https://books.google.hr/books?id=Ko0sBgAAQBAJ&printsec=frontcover&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false

http://www.getty.edu/conservation/publications_resources/books/issues_in_conservation_cultural_heritage.html

http://www.getty.edu/conservation/publications_resources/books/issues_in_conservation_cultural_heritage.html

https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=152313

https://www.researchgate.net/profile/Dario_Camuffo2/publication/235220619_Church_heating_and_cultural_heritage_conservation_guide_to_the_analysis_of_pros_and_cons_of_various_heating_systems/links/00463533f3938581be000000/Church-heating-and-cultural-heritage-conservation-guide-to-the-analysis-of-pros-and-cons-of-various-heating-systems.pdf




http://www.conservationphysics.org/mm/olstad/olstad.pdf


220



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Ana Biočić 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1. i 2. godina

1.2. Naziv predmeta Materijalna i nematerijalna kulturna baština Katoličke crkve




Sveučilišni diplomski studij religijskih znanosti (modul Crkvena kulturna dobra)

1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 15



2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studente za kritičko razmišljanje o ponuđenim povijesnim temama.



Kritički i objektivno vrednovati znanstvenu i stručnu literaturu iz područja religijskih znanosti te razviti vještine potrebne za provođenje samostalnog istraživanja i pronalazak znanstveno utemeljenih odgovora na pitanja iz područja kulturnih crkvenih dobara.


Razumjeti i primjereno vrednovati specifičnu prirodu crkvenih kulturnih dobara, tj. razumjeti i vrednovati njihovu kršćansko-umjetničku, estetsku, kulturnu, povijesnu i pastoralnu vrijednost. Poznavati i kritički vrednovati kako materijalnu tako i nematerijalnu kulturnu baštinu Katoličke crkve. Prepoznavati i kreativno osmišljavati nove inicijative za promicanje novih aktivnosti u okviru brige za crkvena kulturna dobra.


1. Uvod (1 sat) 2. Nematerijalna kultura Katoličke crkve u srednjem vijeku (2 sata) 3. Bratovštine (2 sata) 4. Osobna pobožnost u srednjem vijeku (2 sat) 5. Hodočašća (2) 6. Pismenost i Crkva (4 sata) 7. Glagoljaštvo i liturgija na narodnom jeziku (2 sata) 8. Materijalna kultura u srednjem vijeku: krstionice, oltarne pregrade etc. (2 sat) 9. Vladarske crkve (2 sata) 10. Obrazovanje i crkva od srednjeg vijeka do modernog doba: posredovanje nematerijalne kulturne baštine (5 sati) 11. Utjecaj na oblikovanje standardnog jezika kao dijela nematerijalne kulturne baštine (2 sata) 12. Izabrani primjeri materijalne kulturne baštine Katoličke crkve u okviru sakralnih objekata (2) 13. Usporedba crkvene kulturne baštine danas i u prošlosti (1) 14. Predrok (1 sat)



2.7. Komentari:


221




2.8. Obveze studenata Pohađanje nastave; aktivno sudjelovanje u nastavi i proučavanje zadane i preporučene literature; polaganje završnog pismenog ili usmenog ispita.







3


Naslov Dostupnost u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

Trpimir Vedriš, Crkva i vjerski život, Nova zraka u Europskom svjetlu. Hrvatske zemlje u ranom srednjem vijeku, Zagreb, 2015., str. 227-235.

Franjo Emanuel Hoško, Crkveno školstvo u Hrvata kroz vjekove, Napredak, 144 (2003) 3, str. 348-370.

Irena Benyovski, Bratovštine u srednjovjekovnim dalmatinskim gradovima, Croatica christiana periodica, 22 (1998) 41, 137-160.

Franjo Šanjek, Kršćanstvo na hrvatskom prostoru, Zagreb, 1996., str. 70-76, 81-93, 147-148151-162237-245266-270, 383-384.




222



1.1. Nositelj predmeta Izv. prof. dr. sc. Jerko Valković 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1.-2.

1.2. Naziv predmeta Mediji i religija 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3

1.3. Suradnici

1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) P – 1 S - 1




2. OPIS PREDMETA


Razumjeti osnovne pojmove vezane uz medije odnosno religiju kada se promatra s komunikacijskog polazišta. Predstaviti načine na koji je Crkva komunicirala odnosno kako se odnosila prema medijima. Upoznati studente s osnovnim postavkama teologije komunikacije, značenju medija za evangelizaciji, raspravama vezanim uz prijenose liturgijskih slavlja kao i temeljnim elementima unutarcrkvenog dijaloga. Predstavljajući nauk Crkve studenti se upoznaju s osnovnim načelima etičkoga djelovanja u medijima. Upotreba vjerskih slika i simbola u medijima. Razumjeti glavne izazove s kojima se susreću religije ulazeći u virtualni prostor.



- obrazložiti mogućnost i važnost primjene stečenih znanja iz područja teologije i religijskih znanosti u različitim područjima društvenog, kulturnog, odgojno-obrazovnog i vjerskog djelovanja te u medijima i specijaliziranom izdavaštvu, a u svrhu promicanja kršćanske kulture

- biti osposobljen za konstruktivno djelovanje na području ekumenskog, međureligijskog i međukulturalnog dijaloga i suradnje u svrhu promicanja nenasilja, mira i suživota u hrvatskom, širem regionalnom i globalnom kontekstu.


Definirati i opisati pojmove komunikacijski proces, mediji, teologija komunikacije. Objasniti načine komunikacije Crkve kroz povijest. Prepoznavati, analizirati i vrednovati medijsko predstavljanje vjerske tematiku unutar medijskog prostora. Prepoznavati osnovne karakteristike i aktere komunikacijskih procesa u komuniciranju religijskih zajednica.


Uvod u kolegij (2 sata) Temeljni pojmovi: komunikacija, mediji, religija kao komunikacija. (2 sata) Temeljni komunikacijski procesi unutar religije i religijskih zajednica. (4 sata) Značenje medija za religijske zajednice. (6 sata) Temeljni etički izazovi i načela u medijima. (6 sati) Prisutnost i upotreba vjerskih simbola u religiji. (4 sati) Novi oblici religioznosti u virtualnom prostoru. (6 sati)


X predavanja x seminari i radionice



2.7. Komentari:


223


terenska nastava

2.8. Obveze studenata pohađanje nastave seminarski rad završni ispit







3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Strujić, J., Evangelizacijsko poslanje Crkve i novi oblici komunikacije, Sveučilište u Splitu Katolički bogoslovni fakultet, 2015. (odabrana poglavlja);

Valković, J., Crkva i svijet medija. Mogućnost susreta i različitost perspektiva, Zagreb, Glas Koncila, 2013. (odabrana poglavlja)

Poli, G. F., Cardinali, M., Komunikacija u teološkoj perspektivi. Promišljanja o komunikativnim aspektima vjere, Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 2008. (odabrana poglavlja)

Hrvatska biskupska konferencija, Crkva i mediji. Pastoralne smjernice, Zagreb, Glas Koncila, 2006.

Riječki teološki časopis, 27 (2006) 1 (tema broja: Crkva i mediji)

Campbell H. (ur.), Digital Religion. Understanding religious practice on new media worlds, London — New York, 2012.

Pace E., La comunicazione invisibile. Le religioni in Internet, Cinisello Balsamo, 2013.

2.11. Dopunska literatura Mitchell J., Marriage A., (ur,), Mediating Religion. Conversation ih Media, Religion and Culture, LOondon – New York 2006.

2.12. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja) Spadaro, A., Cyberteologia. Pensare il cristianesimo al tempo della rete, Milano, 2012.


224



1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. Jurica Šimurina 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1.

1.2. Naziv predmeta Ekonomija 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 5

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 30 P, 30 S




2. OPIS PREDMETA


Temeljni cilj kolegija je upoznati studente sa osnovnim ekonomskim zakonitostima. Specifični ciljevi kolegija su upoznati studente s funkcioniranjem poduzeća u tržišnom okruženju, strukturi i analizi troškova poduzeća, tržišnim strukturama, ponašanju potrošača, ulozi države u tržišnom mehanizmu, osnovnim pojmovima makroekonomije i uloge fiskalne i monetarne politike. Kolegij omogućava da studenti budu upoznati za novostima u mikroekonomskoj i makroekonomskoj analizi kao osnovi upravljanja funkcijama poduzeća i ekonomske politike države.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i / ili ulazne kompetencije potrebne za predmet Položeni kolegiji preddiplomskog studija.



- kritički vrednovati društvene i ekonomske prakse u različitim kontekstima


1. povezati osnovne pojmove i koncepte analize poduzeća i potrošača 2. Analizirati funkcioniranje tržišnog mehanizma 3. Povezati i analizirati različite sustave tržišnih struktura 4. Prepoznati osnovne makroekonomske varijable 5. Povezati fiskalnu i monetarnu politiku 6. Analizirati ishode promjena makroekonomskih politika


1. Uvodno predavanje, dogovor o radu (2 sata) 2. Osnovna ekonomska načela (6 sata) 3. Tržišni mehanizam (7 sata) 4. Poduzeće i troškovi (7 sata) 5. Monopolistička konkurencija, oligopol i monopol (6 sata) 6. Ponašanje potrošača (7 sata) 7. Tržište rada (7 sata) 8. Osnovni makroekonomski pojmovi (6 sata) 9. Fiskalna politika (6 sata) 10. Monetarna politika (6 sata)


vježbe


2.7. Komentari:


225



terenska nastava


2.8. Obveze studenata Aktivno sudjelovanje u svim oblicima nastave. Praćenje i čitanje aktualne literature. Analiza prakticiranih modela digitalnog poslovanja na Internetu. Korištenje virtualnog radnog prostora za izradu projekata.







5


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Materijali s predavanja Internet

N. Gregory Mankiw, Mark P. Taylor (2017) Economics, Cengage Internet

2.11. Dopunska literatura P. A. Samuelson, W. D. Nordhaus (2016) Ekonomija, 19. izdanje, MATE


https://www.cengage.co.uk/author/n-gregory-mankiw

https://www.cengage.co.uk/author/mark-p-taylor


226



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Ivana Marić 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1.

1.2. Naziv predmeta Menadžment neprofitnih organizacija 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 5

1.3. Suradnici Doc.dr.sc. Ivana Marić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 30 P, 30 S




2. OPIS PREDMETA


Temeljni cilj kolegija je upoznati studente sa specifičnostima poslovanja neprofitnih organizacija, odnosno upoznati ih s osnovama menadžmenta neprofitnih organizacija. Ciljevi kolegija su upoznati studente sa sljedećim pojmovima: socijalnog poduzetništva, volontiranja, menadžment javnog sektora, organizacija civilnog društva, društveni utjecaj i mjerenje učinkovitosti neprofitnih organizacija. Kolegij omogućava da studenti budu upoznati za novostima u upravljanju i vođenju organizacija kojima primarni cilj nije profit već društveni utjecaj i društvene vrijednosti.



Nakon odslušanog kolegija od studenta se očekuje da je sposoban: - poznavati osnovne pojmove i koncepte menadžmenta neprofitnih organizacija, samostalno procjenjivati specifičnosti vođenja organizacija i

posebno primijeniti znanja o upravljanju organizacijama u javnom i civilnom sektoru - predlagati načine unapređenja poslovanja neprofitnih organizacija i uočavati i razumjeti razlike između poslovanja profitnih i neprofitnih organizacija


1. Analiza i razumijevanje specifičnosti okruženja neprofitnih organizacija (ekonomske, političke, društvene i tehnološke okoline) 2. Razumijevanje osnovnih pojmova: određenje neprofitnih organizacija, neprofitnog sektora, javnih usluga, javnog menadžmenta 3. Razumijevanje specifičnosti pojedinih funkcija menadžmenta: planiranja, organiziranja, uljp, vođenja i kontroliranja za neprofitne organizacije 4. Poznavanje posebnih tema: socijalnog poduzetništva, volontiranja, scojalnih inovacija, financiranja, etike, marketinga itd. 5. Prepoznavanje prilika za unapređenje upravljanja neprofitnim organizacijama s naglaskom na socijalne inovacije, nove oblike poslovanja,

društvenu odgovornost itd.


1. Uvodno predavanje, dogovor o radu (2 sata) 2. Definicija i specifičnosti neprofitnih organizacija (4 sata) 3. Okolina i složenost neprofitnih organizacija (4 sata) 4. Definiranje javnog i civilnog sektora (4 sata) 5.Određenje menadžmenta neprofitnih organizacija (4 sata) 6. Planiranje u neprofitnim organizacijama (4 sata) 7. Organiziranje neprofitnih organizacija (4 sata) 8. Vođenje – funkcija menadžmenta neprofitnih organizacija (4 sata) 9. Menadžment ljudskih potencijala u neprofitnim organizacijama (4 sata) 10. Volonteri i njihova uloga u neprofitnim organizacijama (4 sata) 11. Kontroliranje u neprofitnim organizacijama (4 sata) 12. Socijalno poduzetništvo (6 sata)


227


13. Marketing, etika i financiranje kod neprofitnih organizacija (4 sata) 14. Specifičnosti i razlike neprofitnih i profitnih organizacija (4 sata) 15. Socijalne inovacije i nove tehnologije (4 sata)







2.7. Komentari:








5


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Materijali s predavanja. Internet

Marić, I.(2018.) Menadžment neprofitnih organizacija, Ekonomski fakultet Zagreb, Zagreb Internet


Alfirević, N., Pavičić, J., Najev Čačija, LJ., Mihanović, Z., Matković, J. (2013.), Osnove marketinga i menadžmenta neprofitnih organizacija, Institut za inovacije, Školska knjiga, Zagreb Crutchfield, L. R., McLeod Grant H. (2012.), Forces for Good: The Six Practices of High- Impact Nonprofits, Jossey-Bass, John Wiley and Sons, Inc., New York. Rodriguez Heyman, D. (2011.), Nonprofit Management 101: A Complete and Practical Guide for Leaders and Professionals, Jossey-Bass, John Wiley and Sons, Inc., New York. Powell, W.W., Steinberg, R., (ed.)(2006.), The nonprofit sector: A research handbook, 2nd ed., New Haven, Yale University Press. Collins, J. (2005.), Good to Great and the Social Sectors: A Monograph to Accompany Good to Great, HarperCollins, Inc., New York. Smith, Bucklin and Associates, Inc. (2000.), The Complete Guide to Nonprofit Management, 2nd ed, John Wiley and Sons, Inc., New York. Wolf, T. (1999.), Managing a Nonprofit Organization in the Twenty-First Century, Simon & Schuster Inc., New York. Drucker, P. (1990.), Managing the Non-Profit Organization, Butterworth-Heineman, Oxford.



228



1.1. Nositelj predmeta Izv. prof. dr. sc. Nenad Malović 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1.

1.2. Naziv predmeta Filozofske pretpostavke suvremenog društva 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3





2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Upoznati studente s genealogijom arhitekture i vrednota suvremenog društva. Osposobiti studente za kritičko i argumentirano vrednovanje pojava u društvu u trokutu politike, ekonomije i religije. Osposobiti studente za argumentirani dijalog i zalaganje za čovjeka u kontekstu dominacije ekonomsko-tehničkog pristupa čovjeku.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i / ili ulazne kompetencije potrebne za predmet Ispunjeni uvjeti za upis studija i upis studija.


Kritički i objektivno vrednovati znanstvenu i stručnu literaturu o mjestu i ulozi čovjeka u suvremenoj ekonomsko-tehničkoj civilizaciji. Kritički procijeniti povezanosti između teološko-religijske teorije te crkvene, religijske i društvene prakse. Biti osposobljen za razlučivanje te konkretno promicanje onih aktivnosti u društvu koje su usmjerene promicanju cjelovitoga ljudskog razvoja i solidarnog humanizma. Primijeniti stečena znanja iz područja filozofije u različitim područjima društvenog i kulturnog djelovanja, a u svrhu promicanja kršćanske kulture. Biti osposobljen za učinkovitu komunikaciju s pojedincima i grupama. Kritički vrednovati društvene i ekonomske prakse u različitim kontekstima. Poznavati i objasniti antropološke temelje ekonomije i politike. Kritički interpretirati temeljna moralno-etička načela i socioekonomska pitanja suvremenoga društva zahvaljujući znanjima iz područja filozofije Moći analizirati i objasniti mjesto i ulogu religije u sekularnom društvu i suvremenom globaliziranom svijetu. Biti osposobljen za konstruktivno djelovanje na području međukulturalnog dijaloga i suradnje u svrhu promicanja nenasilja, mira i suživota u hrvatskom, širem regionalnom i globalnom kontekstu.


Kritički i objektivno vrednovati znanstvenu i stručnu literaturu o vrijednostima na kojima se temelji suvremeno društvo. Biti osposobljen za argumentirani i konstruktivni dijalog s drukčijim svjetonazorima. Poznavati i objasniti povijesno-idejni razvoj vrijednosti suvremenog društva.


1. Uvodna analiza suvremenog društva pod vidom temeljnih vrijednosti – 2 sata 2. Ljudsko dostojanstvo i ljudska prava – 4 sata 3. Osoba, pojedinac, zajednica, društvo, država – 2 sata 4. Pluralizam i demokracija – 2 sata 5. Sekularnost, religija i politika – 2 sata 6. Sloboda, jednakost, pravednost i odgovornost – 2 sata 7. Identitet, dijalog i/ili tolerancija – 2 sata 8. Znanstvenost – 2 sata 9. Vlasništvo, solidarnost, opće dobro – 2 sata


229


10. Napredak, tehnika, održivost, ekologija – 2 sata 11. Globalizacija – 2 sata 12. Autonomija i autoritet – 2 sata 13. Ideologija – 2 sata 14. Rekapitulacija i zaključak – 2 sata





2.7. Komentari:








3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

William Raeper - Linda Smith, Kratka povijest ideja, Zagreb, 2008.

Jacques Maritain, Cjeloviti humanizam, Zagreb, 1988.

Jacques Maritain, Tri reformatora. Luther – Descartes – Rousseau, Split, 1995.

EuropeanValues.info, Definition of the most basic European Values and their significance for our modern society. http://europaeischewerte.info/fileadmin/templates/Documents/ewdef_en.pdf

Ivan Čulo, Utjecaj personalizma na moderno pravno oblikovanje ljudskih prava, Zagreb, 2017. (doktorski rad)

Carlo Cardia, Izazovi laičnosti. Etika, multikulturalnost, Islam, Zagreb, 2012.

Slaven Ravlić, Suvremene političke ideologije, Zagreb, 2003.

Nenad Malović, Mišljenje i djelovanje. O znanju, društvu i vrijednostima, Zagreb, 2016.

Nikolaj Berdjajev, Sudbina čovjeka u suvremenom svijetu. Za razumijevanje naše epohe, Split, 2007.

Igor Čatić (ur.), Filozofija i tehnika, Zagreb, 2003.

Romano Guardini, Konac novoga vijeka, Split, 2002.

Julian Nida-Rümelin, O ljudskoj slobodi, Zagreb, 2007.

Raul Raunić, Pretpostavke liberalnog razumijevanja čovjeka, Zagreb, 2005.

Thomas S. Kuhn, Struktura znanstvenih revolucija, Zagreb, 2002.

http://europaeischewerte.info/fileadmin/templates/Documents/ewdef_en.pdf


230



Petra Kolmer - Armin G. Wildfeuer (ur.), Neues Handbuch philosophischer Grundbegriffe, (3 sveska), Freiburg-München, 2011. Anselm Winfried Müller – Christoph Friedrich, Demokratie. Illusionen und Chancen, Stuttgart – Berlin – Köln, 1996. Janez Juhant – Bojan Žalec (ur.), Na poti k dialoški človeškosti. Ovire človeškega komuniciranja, Ljubljana, 2010. Sanford Lakoff, Democracy. History, Theory, Practice, Boulder, 1999. Richard Rosecrance, The Rise of the Virtual State – Wealth and Power in the coming Century, New York, 1999.



231



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Anto Barišić 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1. godina

1.2. Naziv predmeta Praksa: caritas 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3 ECTS

1.3. Suradnici s. Jelena Lončar, mag. socijalnog rada, mentori 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 45 V




2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Cilj je prakse osposobiti studente za odgovoran i kreativan karitativan, socijalan i humanitaran rad u karitativnim ustanovama.



- razlučivati te vrednovati one aktivnosti u društvu koje su usmjerene promicanju cjelovitoga ljudskog razvoja i solidarnog humanizma - dubinski razumjeti i objasniti etičke temelje društvenog, kulturnog i dijakonijskog rada u konkretnoj praksi - primijeniti stečena znanja, osvijetljena vjerom, u svjesnijem vršenju vlastitog leadershipa u profesionalnom i društvenom području.


Studenti će biti u stanju: - obavljati administrativne poslove vezane za poslovanje ustanova (npr. evidencija donacija) - prepoznati i primjereno interpretirati načine ostvarivanja materijalne pomoći najpotrebnijima - prepoznati najvažnije potrebe korisnika i primjereno odgovoriti na njih - ispravno interpretirati situacije koje generiraju probleme zbog kojih netko postaje korisnik domova


Studenti će se u caritasovim kućama (Kuća Emaus, Kuća Ljubavi, Kuća Trešnjevka, Kuća Vugrovec, Kuća „Bl. Alojzije Stepinac“, Prihvatilište za beskućnike) osposobljavati za različite aktivnosti vezane za volontiranje, karitativni rad i materijalno poslovanje ustanova. Riječ je o djelatnostima koje uključuju: administrativne poslove, organiziranje prikupljanja i pružanja materijalne pomoći u svrhu podmirivanja potreba socijalno osjetljivih pojedinaca, obitelji i skupina korisnika, sudjelovanje u organiziranju i provođenju različitih radionica za financijsko opismenjavanje beskućnika i slično.




x terenska nastava


2.7. Komentari:








3 ECTS


232



Naslov Dostupnost u


ostalih medija




233



1.1. Nositelj predmeta Izv. prof. dr. sc. Vjekoslav Bratić 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1.

1.2. Naziv predmeta Javne financije u teoriji i praksi 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 5

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 30 P, 30 S




2. OPIS PREDMETA


Temeljni je cilj kolegija upoznati studente s osnovnim pojmovima, konceptima i specifičnostima ekonomike javnog sektora, kako na teorijskoj tako i na praktičnoj razini. Kolegij „Javne financije“ kao znanstvena disciplina multidisciplinaran je predmet istraživanja u širem području društvenih znanosti (npr. ekonomije, politilogije i/ili prava) i kao takav je i predmet interesa najšire javnosti, posebice kada se govori o poreznoj politici i politici rashoda. Naime, promjenama postojećeg poreznog sustava izvršna vlast često pokušava odgovoriti na određene izazove i ostvariti gospodarske ciljeve kao što su stabilnost i ekonomski rast i razvoj. I u Hrvatskoj se gotovo svake godine odvijaju manje ili veće promjene u domeni javnih financija, a posebice je to slučaj u području poreza. Sve su to važni razlozi zašto se uloga i važnost javnih financija u suvremenom društvu, pa tako i u Hrvatskoj, konstantno analizira i propituje. Za osnovne ciljeve ovog kolegija postavljeni su objašnjenje osnovnih (općih) postavki i specifičnosti javnih financija te teorijsko i praktično upoznavanje sa sustavom javnih financija u Hrvatskoj. S obzirom da su porezi (posebice porez na dodanu vrijednost) najizdašniji i najvažniji javni prihod, poseban je naglasak stavljen na osnovna znanja o porezima. Na drugoj strani, analizirati će se i osnovne postavke politike javnih rashoda. S time u vezi izdvojeno će biti analiziran i porezno-pravni tretman i financiranje Katoličke crkve i drugih vjerskih zajednica u Hrvatskoj sredstvima državnog proračuna.



Nakon odslušanog kolegija od studenta se očekuje da je sposoban: - - identificirati ključna pitanja i obrazložiti osnovne pojmove javnih financija; - - promišljati politiku javnih prihoda i rashoda i analizirati osnovne postavke hrvatskog poreznog sustava; - - analizirati rashode hrvatskog državnog proračuna na konkretnom primjeru (npr. vjerske zajednice).


1. Razumijevanje osnovnih pojmova javnih financija; 2. Razlikovanje i poznavanje teoretskih i praktičnih postavki i koncepata javnih financija; 3. Primjena određenih praktičnih spoznaja i znanja o hrvatskom poreznom sustavu; 4. Promišljanje o aktualnim problemima javnih financija, kako općenitoj razini, tako i na primjeru Hrvatske; 5. Detektiranje eventualnih mogućnosti unaprjeđenja u okviru postojeće politike javnih prihoda i rashoda; 6. Mogućnost analize financiranja vjerskih zajednica u Hrvatskoj sredstvima državnog proračuna


1. Uvod (pojam i sadržaj, temeljne funkcije javnih financija, veličina i struktura javnog sektora) (4 sata) 2. Metode javnih financija (nazori, metode, ekonomika javnog sektora, uloga države) (4 sata) 3. Javna dobra i vanjski učinci (definicija, učinkovita opskrba privatnim i javnim dobrima, pitanje privatizacije) (4 sata) 4. Politička ekonomija (javni izbor, izravna demokracija, glasovanje, predstavnička demokracija) (4 sata) 5. Javni rashodi (pojam i veličina, vrste, sustavi socijalnog osiguranja i skrbi, glavna obilježja, doprinosi i rashodi za socijalno osiguranje, financiranje vjerskih zajednica u Hrvatskoj) (4 sata)


234


6. Mirovinsko osiguranje (vrste mirovinskog osiguranja, stanje i problemi, utjecaj mirovinskog osiguranja na ekonomsko ponašanje, hrvatski mirovinski sustav) (4 sata) 7. Zdravstveno osiguranje (mjesto i uloga zdravstva, uloga države u zdravstvenoj politici, trendovi u zdravstvenim troškovima, modeli financiranja zdravstva, financiranje zdravstva u Hrvatskoj (4 sata) 8. Javni prihodi (pojam, vrste, klasifikacija i podjela javnih prihoda, uloga javnih prihoda) (4 sata) 9. Porezi, pojmovno određenje i oporezivanje (definicija, obilježja, načela i ciljevi oporezivanja, teorije raspodjele poreza) (4 sata) 10. Porezni sustav Hrvatske (vrste poreza, obilježja i struktura poreznih prihoda, oporezivanje dohotka, dobiti, imovine i potrošnje) (4 sata) 11. Porez na dodanu vrijednost (definicija, vrste, metode obračuna, stope PDV-a u EU, PDV u Hrvatskoj) (4 sata) 12. Osnove proračuna (funkcije, elementi, proračunske klasifikacije, struktura državnog proračuna, proračunsk i proces) (4 sata) 13. Javni dug i fiskalni deficit (pojam i uloga, veličina, struktura, klasifikacija, saldo proračuna opće države, fiskalna politika) (4 sata) 14. Fiskalna decentralizacija (pojam, vrste, prednosti i nedostaci, fiskalne nejednakosti, financiranje lokalnih i regionalnih jedinica u Hrvatskoj) (4 sata) 15. Zaključna razmatranja (4 sata)






2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Aktivno sudjelovanje u svim oblicima nastave. Praćenje i čitanje aktualne literature.







5


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Rosen, H.S., Gayer T. (2010.), Javne financije, Zagreb: Institut za javne financije (Odabrana poglavlja). Internet

Šimurina N. i Šimović H. (ur.) (2012.), Javne financije u Hrvatskoj, Zagreb: Ekonomski fakultet. Internet

Ott, K. (ur.), Javne financije u Hrvatskoj, Institut za javne financije, Zagreb, 2000. Internet


Jurković, P., (2002.), Javne financije, Zagreb: Masmedia.

Institut za javne financije , Kratki vodič kroz proces državnog proračuna (2016.), Institut za javne financije, Zagreb. Dostupno na: http://www.ijf.hr/upload/files/file/knjige/vodic.pdf

Kesner-Škreb, M. i Kuliš, D. Porezni vodič za građane, 2. promijenjeno izd. (2010.), Institut za javne financije, Zagreb. Dostupno na: http://www.ijf.hr/porezni_vodic/2010.pdf

http://www.ijf.hr/upload/files/file/knjige/vodic.pdf

http://www.ijf.hr/upload/files/file/knjige/vodic.pdf

http://www.ijf.hr/porezni_vodic/2010.pdf

http://www.ijf.hr/porezni_vodic/2010.pdf


235


Ott, K. 2009., Proračunski vodič za građane, 2. promijenjeno izdanje, Institut za javne financije, Zagreb. Dostupno na: http://www.ijf.hr/proracunski/2009.pdf

Pojmovnik http://www.ijf.hr/pojmovnik/stope_poreza_na_dohodak.htm

Institut za javne financije , Newsletter Br. 102 - Vladi i Saboru Republike Hrvatske / IJF, siječanj 2016.. Dostupno na: http://www.ijf.hr/hr/publikacije/casopisi/12/newsletter/110/vladi-i-saboru-republike-hrvatske/1100/


http://www.ijf.hr/proracunski/2009.pdf

http://www.ijf.hr/proracunski/2009.pdf

http://www.ijf.hr/pojmovnik/stope_poreza_na_dohodak.htm

http://www.ijf.hr/hr/publikacije/casopisi/12/newsletter/110/vladi-i-saboru-republike-hrvatske/1100/

http://www.ijf.hr/hr/publikacije/casopisi/12/newsletter/110/vladi-i-saboru-republike-hrvatske/1100/


236



1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Jurica Pavičić 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1.

1.2. Naziv predmeta Marketing neprofitnih organizacija 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 5

1.3. Suradnici Prof. dr. sc. Jurica Pavičić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 30 P, 30 S




2. OPIS PREDMETA


Temeljni cilj kolegija je upoznati studente sa specifičnostima marketinškog/komunikacijskog djelovanja neprofitnih organizacija. Ciljevi kolegija su upoznati studente sa sljedećim pojmovima ključnima za djelovanje neprofitnih organizacija i u kontekstu u kojem one djeluju: marketing, marketinški miks, komunikacija, promocija, lobiranje, odnosi s javnošću, prikupljanje sredstava. Kolegij omogućava da studenti budu upoznati za novostima u upravljanju i vođenju organizacija kojima primarni cilj nije profit već društveni utjecaj i društvene vrijednosti.




- poznavati i objasniti proces političkog i poduzetničkog odlučivanja te antropološke temelje ekonomije, poduzetništva i politike


1. Analizirati osnovne pojmove vezane uz civilno društvo i neprofitne organizacije uz kritički pristup neprofitnim organizacijama 2. Objasniti društvenu odgovornost organizacija u društvu i suradnja između sektora u smislu ispunjavanja ciljeva i društvene odgovornosti,

sektorske i međusektorske suradnje u rješavanju društvenih problema 3. Identificirati opće odrednice marketinga neprofitnih organizacija s naglaskom na izvore i temeljna obilježja marketinga neprofitnih organizacija

te marketinšku orijentaciju 4. Konceptualizirati strateški marketing neprofitnih organizacija, i to s obzirom na pojmove analize situacije te definiranja ključnih elemenata

strategije i uz odabir smjera ostvarivanja održive konkurentske prednosti, definiranje sastavnica provedbe marketinškh aktivnosti i prateće aktivnosti

5. Vrednovati prikupljanje sredstava za provedbu aktivnosti neprofitnih organizacija uz korištenje općih odrednica prikupljanja sredstava i različitih vrsta izvora sredstava te načine prikupljanja sredstava

6. Evaluirati marketinški miks i provedbu strateškog marketinga neprofitnih organizacija uz koncepcijsku razradu okvira marketinškog miksa te alternativna tumačenja

7. Analizirati proizvod, cijenu, promociju i distribuciju kao dio marketinškog miksa uz pojmovno određenje, obuhvat, ključne koncepte, dionike i procese u odlučivanju te kao elemente promocijskog/komunikacijskog miksa, odnosa s javnošću i lobiranje

8. Razlikovati posrednike u marketingu, primjerice marketinške agencije, medije i posrednike


1. Uvodna razmatranja (2 sata) 2. Civilno društvo i neprofitne organizacije (pojmovno određenje neprofitne organizacije, kritički pristup neprofitnim organizacijama (4 sata) 3. Društvena odgovornost organizacija u društvu i suradnja između sektora (ispunjavanje ciljeva i društvena odgovornost, sektorska i

međusektorska suradnja u rješavanju društvenih problema (4 sata)


237


4. Opće odrednice marketinga neprofitnih organizacija (izvori i temeljna obilježja marketinga neprofitnih organizacija, marketinška orijentacija (4 sata)

5. Strateški marketing neprofitnih organizacija (analiza situacije, definiranje ključnih elemenata strategije, odabir smjera ostvarivanja održive konkurentske prednosti, definiranje sastavnica provedbe marketinškh aktivnosti, prateće aktivnosti (4 sata)

6. Prikupljanje sredstava za provedbu aktivnosti neprofitnih organizacija (opće odrednice prikupljanja sredstava, vrste izvora sredstava, načini prikupljanja sredstava (4 sata)

7. Marketinški miks i provedba strateškog marketinga neprofitnih organizacija (koncepcijska razrada okvira marketinškog miksa, alternativna tumačenja (4 sata)

8. Marketinški miks: proizvod 1 (pojmovno određenje, obuhvat, ključni koncepti (4 sata) 9. Marketinški miks: proizvod 2 (dionici i procesi u odlučivanju o proizvodu (4 sata) 10. Marketinški miks: cijena (pojmovno određenje, obuhvat, ključni koncepti, dionici i procesi u odlučivanju o cijenama (4 sata) 11. Marketinški miks: promocija 1 (pojmovno određenje,elementi promocijskog/komunikacijskog miksa, dionici i procesi u odlučivanju o promociji,

oglašavanje (5 sata) 12. Marketinški miks: promocija 2 (osobna prodaja/kontakt, unapređenje prodaje, odnosi s javnošću, lobiranje (4 sata) 13. Marketinški miks: distribucija (pojmovno određenje, obuhvat, ključni koncepti, dionici i procesi u odlučivanju o cijenama (4 sata) 14. Posrednici u marketingu (marketinške agencije, mediji, posrednici (5 sata) 15. Zaključna razmatranja (4 sata)







2.7. Komentari:








5


Naslov Dostupnost u


ostalih medija


Alfirević, N., Pavičić, J., Najev Čačija, LJ., Mihanović, Z., Matković, J. (2013.): Osnove marketinga i menadžmenta neprofitnih organizacija, Institut za inovacije, Školska knjiga, Zagreb

Internet

2.11. Dopunska literatura Pavičić, J., Gnjidić, V., Drašković, N. (2014): Osnove strateškog marketinga, Školska knjiga i Institut za inovacije, Zagreb.


238


Levinson, J. C., Adkins, F., Forbes, C. (2010): Guerilla marketing for nonprofits, Entrepreneur Press. Stern, G. J. (2003): Mobilize People for Marketing Success, Amherst H. Wilder, Saint Paul. Avner, M. (2003): The Lobbying and Advocacy Handbook for Nonprofit Organizations, Fieldstone Alliance, Saint Paul.



239



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Nedjeljka s. Valerija Kovač 1.6. Godina studija 1.

1.2. Naziv predmeta Posebna pitanja teološke antropologije: čovjek između dara i ekonomije

1.7. Broj bodova po ECTS sustavu 3

1.3. Suradnici x 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 30 P




2. OPIS PREDMETA


produbljeno razumijevanje metafore dara na temelju biblijskih i sustavno-teoloških pretpostavki

produbljeno poznavanje teološkoga diskursa o čovjeku iz perspektive „dara“

povezivanje interdisciplinarnih uvida o mogućnosti, značenju i dinamici dara s teološkim diskursom o daru

otvaranje perspektiva i prijedloga za implikacije teološko-antropološkoga govora o daru u crkvenu i društvenu stvarnost


Poznavanje biblijskog i filozofsko-teološkog govora o čovjeku i njegovu odnosu prema Bogu, drugima i društvu. Motiviranost za dublje proučavanje teološkoga govora o čovjeku, posebice iz perspektive dara, i njegove važnosti za suvremeni svijet, koji se sve više oblikuje po principima ekonomije.


razumjeti i na sustavan način izraziti biblijsko-teološko razmišljanje o stvarnosti dara

povezati teološki diskurs o daru sa suvremenim filozofskim razmišljanjima o daru

stečene uvide o daru primijeniti u pastoralnom, karitativnom, katehetskom i vjeronaučnom djelovanju u Crkvi

stečene spoznaje o značenju i dinamici dara ugraditi u vlastitu životnu formaciju

povezati važnost dara sa suvremenom ekonomskom paradigmom, po kojoj se svijet sve više oblikuje


Studenti će moći:

poznavati i samostalno izložiti značenje dara i darivanja u Svetome pismu i teološkoj tradiciji

poznavati i obrazložiti sustavno-teološke temelje diskursa o daru (teološki, antropološki, soteriološki, sakramentalno-teološki)

poznavati suvremena filozofska polazišta o daru (Jean Luc Marion, Jacques Derrida) kao poticaje za produbljeni teološki govor o daru

prepoznati izazove prevladavajuće ekonomske paradigme i prosuditi (ne)mogućnost implikacije teologije dara

razumjeti čovjeka kao biće između darovanosti i sebe-darja, primatelja i darivatelja, na razinama odnosa prema Bogu i drugim ljudima

iz perspektive dara dublje promišljati i vrednovati velikodušnost, opraštanje, gostoljubivost, žrtvu


1. Uvod u kolegij 2. Semantika i fenomenologija: dar, darivanje, darovanost, darivatelj, primatelj, uzdarje, razmjena 3-5. Suvremena razmišljanja o daru (Jean Luc Marion i Jacques Derrida) i njihov teološki potencijal 6-8. Bog kao darivatelj u izobilju (trinitarna, kristološko-soteriološka, sakramentalna dimenzija) 9-11. Čovjek kao Božji dar i dar Bogu (stvaranje, sloboda, opravdanje, eshatološko dovršenje) 12-13. Kako „darom“ prožeti ekonomiju? Pitanje (ne)spojivosti paradigmi ekonomije i dara 14. Život iz dinamike dara: vrijednost žrtve i opraštanja


240


15. Život iz dinamike dara: velikodušnost i gostoljubivost

2.6. Vrste izvođenja nastave: X predavanja X multimedija i mreža

X samostalni zadaci X diskusija

2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje (uključivanje u diskusiju, vlastite bilješke), izrada samostalnih zadaća i njihovo prezentiranje.


Pohađanje nastave DA Projekt DA NE Pismeni ispit DA NE

Eksperimentalni rad DA NE Istraživanje DA NE Usmeni ispit DA

Esej DA NE Zadaci DA (ostalo upisati) DA NE

Kolokvij DA Seminarski rad DA NE (ostalo upisati) DA NE

DA NE Praktični rad DA NE Broj bodova po ECTS sustavu (ukupno)

3


Naslov Dostupnost u

knjižnici Dostupnost putem ostalih medija

Benedikt XVI., Caritas in vertitate – Ljubav u istini, KS, Zagreb, 2009. 6 http://w2.vatican.va

Benedikt XVI., Deus caritas est – Bog je ljubav, KS, Zagreb, 2006., II. dio. 5 http://w2.vatican.va

Philip A. Rolnick, Osoba, milost, Bog, KS, Zagreb, 2012., 165-208. 2

Stratford Caldecott, A Theology of Gift. The divine benefactor and universal kinship: questions and insights from theology

0 https://economy.secondspring.co.uk/ uploads/articles_15_592693109.pdf

Antonio Malo, The Limits of Marion’s and Derrida’s Philosophy of the Gift 0 https://www.academia.edu/ Marions_and_Derridas_Philosophy_of_the_Gift


Veronika Hoffmann, Zu einer Theologie der Gabe. Rechtfertigung – Opfer – Eucharistie – Gottes-und Nächstenliebe, Herder, Freiburg – Basel – Wien, 2013.

Veronika Hoffmann – Ulrike Link-Wieczorek – Christof Mandry (ur.), Die Gabe. Zum Stand der interdisziplinären Diskussion, Verlag Karl Alber, Freiburg – München, 2016.

John D. Caputo – Michael J. Scanlon (ur.), God, the Gift and Postmodernism, Indiana University Press, Bloomington, 1999.

znanstveni članci koji će biti aktualizirani prema relevantnim područjima i temama kolegija


https://economy.secondspring.co.uk/


241



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Anto Barišić 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1.godina

1.2. Naziv predmeta Praksa: crkvene ustanove 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3 ECTS





2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Cilj je prakse osposobiti studente za odgovoran i kreativan menadžersko-administrativan i marketinški rad u crkvenim ustanovama.



- razlučivati te vrednovati one aktivnosti u društvu koje su usmjerene promicanju cjelovitoga ljudskog razvoja i solidarnog humanizma - dubinski razumjeti i objasniti etičke temelje društvenog, kulturnog i dijakonijskog rada u konkretnoj praksi -primijeniti stečena znanja, osvijetljena vjerom, u svjesnijem vršenju vlastitog leadershipa u profesionalnom i društvenom području


Studenti će biti u stanju: -obavljati administrativne poslove vezane za poslovanje crkvenih ustanova - ispravno analizirati slučajeve iz prakse djelovanja različitih crkvenih ustanova / udruga / pokreta/ organizacija - prepoznati i primjereno primijeniti konkretne korake menadžmenta u cilju socijalnog zagovaranja u socijalnim neprofitnim organizacijama - kreativno osmisliti marketing vezan za ciljeve djelovanja crkvenih ustanova / zajednica / društava / pokreta


Studenti će se u biskupijskim ustanovama, dekanatskim i župnim zajednicama, vjerničkim društvima, crkvenim pokretima, udrugama, zakladama, čija je svrha provođenje karitativnog, socijalnog i humanitarnog rada te ostvarenje drugih ciljeva povezanih s cjelovitim duhovnim i materijalnim razvojem čovjeka i promicanjem općega dobra, osposobljavati za kompetentno vođenje administrativnih djelatnosti te za organiziranje i upravljanje vremenitim dobrima i ekonomskim aktivnostima u Crkvi i u društvu. Riječ je o djelatnostima koje uključuju: administrativne poslove, osmišljavanje marketinga, organiziranje prikupljanja i pružanja materijalne pomoći u svrhu podmirivanja potreba socijalno osjetljivih pojedinaca, obitelji i skupina korisnika, sudjelovanje u organiziranju i provođenju različitih radionica za financijsko, administrativno i projektno opismenjavanje i slično.




x terenska nastava


2.7. Komentari:








242



3 ECTS


Naslov Dostupnost u


ostalih medija




243



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Božidar Jaković 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 2.

1.2. Naziv predmeta Digitalno poslovanje u Crkvi 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 5

1.3. Suradnici Prof. dr. sc. Mario Spremić Doc. dr. sc. Božidar Jaković

1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 30 P, 30 S




2. OPIS PREDMETA


Digitalno poslovanje i primjena informacijsko-komunikacijskih tehnologija omogućuje organizacijama povećanje produktivnosti, efikasnosti i konkurentnosti u današnjem dinamičnom okruženju. Cilj ovog predmeta je upoznati studente s najnovijim trendovima u informacijsko-komunikacijskim, posebice internetskim tehnologijama i osnovnim konceptima digitalnog poslovanja, te društvenim, tehnološkim i poslovnim aspektima njegove primjene. Predmet omogućava razumijevanje tehnološke podrške i infrastrukture digitalnog poslovanja, kao i pregled njegova razvoja, modela funkcioniranja i trendova. Specifična znanja koja se stječu programom su razumijevanje tehnoloških pretpostavki digitalnog poslovanja, kompetencije kreiranja poslovnog modela digitalnog poslovanja uz vještine korištenja alata i tehnologija za oblikovanje Web mjesta, njegova održavanja i ažuriranja. Studenti će koristiti moderne alate i tehnologiju, timski obrađivati aktualne teme i izrađivati projekte iz područja digitalnog poslovanja. Analiza i diskusija studija slučajeva će studentima omogućiti steći multidisciplinaran pogled na digitalnu ekonomiju i tehnološku podršku digitalnom poslovanju.



Nakon odslušanog kolegija od studenta se očekuje da je sposoban: - vrednovati, analizirati i interpretirati doprinos digitalnog poslovanja na razini organizacije (privatne ili javne) i društva u cjelini, - primijeniti znanja o modelima, infrastrukturi i sigurnosnim rizicima za razvoj i uvođenje digitalnog poslovanja u privatnom i javnom sektoru.


1. Analiza i razumijevanje koncepta digitalne ekonomije i modernih informacijsko-komunikacijskih tehnologija na kojima se temelji e-poslovanje 2. Razumijevanje pojma integracije (prožimanja) tehnologija kao preduvjeta funkcioniranja digitalnog poslovanja 3. Detaljna analiza i šire razumijevanje koncepta digitalnog poslovanja 4. Razumijevanje uloge digitalnog poslovanja u organizaciji 5. Analiza i razumijevanje Web 2.0 tehnologija 6. Upoznavanje s mogućnostima računalstva u oblacima. 7. Kreiranje kritičkog i inovativnog pristupa pri upotrebi novih tehnologija. 8. Prepoznavanje i ocjena trendova razvoja digitalnog poslovanja.


1. Pojmovno određenje digitalne ekonomije. Prožimanje (integracija) tehnologija kao pretpostavka funkcioniranja digitalne ekonomije. Primjeri i objašnjenja načina poslovanja Crkve u digitalnoj ekonomiji. Studije slučajeva (4 sata)

2. Praćenje razvoja novih informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Važnost praćenja razvoja novih tehnologija. Spremnost na nove tehnologije. Utjecaj ulaganja u istraživanja i razvoj informacijsko-komunikacijskih tehnologija. (4 sata)

3. Pojmovno određenje digitalnog poslovanja i koncept digitalnog poduzeća. Društveni, tehnološki i poslovni aspekti digitalnog poslovanja. Faze razvoja digitalnog poslovanja. Područja primjene digitalnog poslovanja, studije slučajeva digitalnog poslovanja (4 sata)


244


4. Osnovni infrastrukturni i tehnološki temelji digitalnog poslovanja (pregled komponenti informacijskih sustava i pripadajuće informacijske tehnologije koji se koriste u digitalnom poslovanju). (4 sata)

5. Objašnjenje pojma i vrsta računalnih mreža, arhitektura računalnih mreža, razvoj Interneta kao računalne mreže. Pregled i objašnjenje hardverske osnovice funkcioniranja digitalnog poslovanja (uređaji koji služi prijenosu sadržaja u internetskom okruženju) (4 sata)

6. Pregled i objašnjenje softverske osnovice funkcioniranja digitalnog poslovanja (aplikacijski softver, komunikacijski protokoli, detaljan prikaz najvažnijih protokola rada Interneta) (4 sata)

7. Pregled i objašnjenje podatkovne osnovice funkcioniranja digitalnog poslovanja (4 sata) 8. Sigurnosni problemi u digitalnom poslovanju. Cyber sigurnost i osnovne mjere zaštite (4 sata) 9. Digitalno poslovanje druge generacije: Web 2.0 tehnologije, računalstvo u oblacima, mobilno poslovanje (4 sata) 10. Specifične primjene koncepta digitalnog poslovanja: sustavi digitalnog i mobilnog plaćanja, rezervacijski sustavi, digitalni marketing (4 sata) 11. Trendovi digitalnog poslovanja. Najnoviji tehnološki trendovi. Primjena trenutno dostupnih tehnologija u poslovanju. (4 sata) 12. Digitalna transformacija poduzeća. Digitalna transformacija Crkve. (4 sata) 13. Primjena informacijsko-komunikacijskih tehnologija u Crkvi. Primjeri korištenja ICT tehnologija. (4 sata) 14. Budućnost razvoja inovativnih tehnologija. Definiranje i objašnjavanje novih koncepata i tehnologija koje će značajnu ulogu imati u budućnosti:

biotehnologija, nanotehnologija, kvantna računala. Studije slučajeva. (4 sata) 15. Prezentacije studentskih projekata i analiza studija slučajeva. (4 sata)







2.7. Komentari:








5


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Panian, Ž. Elektroničko poslovanje druge generacije. Ekonomski fakultet, Zagreb, 2013. internet

Spremić, M. (2017): Digitalna transformacija poslovanja, Ekonomski fakultet Zagreb internet

Spremić, M (2017): Sigurnost i revizija informacijskih sustava u okruženju digitalne ekonomije, Ekonomski fakultet Zagreb

internet

Materijali s predavanja. internet


245


2.11. Dopunska literatura 1. Dave Chaffey. Digital Business & E-Commerce Management, 6th ed. Strategy Implementation & Practice, 2014 2. Kenneth C. Laudon and Carol Traver. E-Commerce 2014 (10th Edition) 3. Michael P. Papazoglou and Pieter Ribbers. e-Business: Organizational and Technical Foundations, 2011.



246



1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Josip Šalković 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 2.

1.2. Naziv predmeta Vremenita crkvena dobra 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3

1.3. Suradnici Mr. sc. Ivan Rak 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 24P + 2terenske nastave + 4V


1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1., 2., 3. razina), postotak izvođenja predmeta

on line (maksimalno 20%)

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studenta i uputiti ga u poznavanje i primjenu imovinskog prava Katoličke Crkve, nedjeljivog od službe ekonoma, upravitelja i drugih osoba za koje se traže kvalifikacije u svrhu bavljenja ekonomskim i administrativnim djelatnostima u Crkvi te organiziranja i upravljanja vremenitim dobrima i ekonomskim aktivnostima.


Poznavanje općih odredbi kanonskog prava, prava Božjeg naroda, osnova međunarodnih Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske.


- Primijeniti znanje iz imovinskog prava Katoličke Crkve glede stjecanja, upravljanja i otuđenja crkvenih dobara. - Osposobiti kandidata za preuzimanje crkvenih službi ekonoma, ravnatelja ustanove za uzdržavanje klera i drugih crkvenih službenika, voditelja caritasa, vjerničkog društva, nabožne zaklade, rizničara i dr. - Kritički i objektivno vrednovati znanstvenu i stručnu literaturu iz područja dijakonije / caritasa / upravljanja vremenitim dobrima i ekonomskim aktivnostima. - Kritički vrednovati društvene i ekonomske prakse u različitim kontekstima. - Primjereno objasniti važnost osobne motivacije društvenog, kulturnog, dijakonijskog rada kao pozitivnog izvora za određene djelatnosti. - Primjereno i kreativno integrirati teološku i biblijsku osnovu rada i dijakonije te relevantne duhovnosti. - Poznavati i vrednovati važnost biskupijskih i župskih struktura, njezinih materijalnih dobara u cjelokupnom evangelizacijskom djelovanju Crkve u društvu.


Studenti će biti u stanju: - poznavati imovinsko pravo Katoličke Crkve neophodno za upravljanje crkvenim dobrima, - primijeniti imovinsko pravo na biskupijskoj i župnoj razini te u djelovanju javnih i privatnih kanonskih pravnih osoba, - razumjeti nakanu zakonodavca kad uređuje imovinsko-pravne odnose, - primijeniti stručne kanonsko-pravne smjernice glede stjecanja, upravljanja i otuđenja crkvene imovine, - upravljati izvorima financiranja i razumjeti kanonsko-pravnu materiju za funkcioniranje župe i biskupije kao pravne osobe.


1. Uvod u kolegij: Crkva – stvarnost složena od nerazdvojivih elemenata: ljudskog i božanskog. 2. Zakonik kanonskoga prava – vremenita crkvena dobra – doprinos kršćanskom humanizmu i ekonomskom razvoju. 3. Svrhe, pojam i vrste crkvenih dobara. 4. Pravo Crkve na vremenita dobra na kojem sudjeluju i javne pravne osobe. 5. Važnost i svrha crkvenih dobara (uređenje bogoštovlja, uzdržavanje klera i drugih službenika, djela apostolata i dobrotvornosti napose prema siromasima). 6. Zakoni koji reguliraju crkvena dobra.


247


7. Stjecanje dobara – temeljna načela. 8. Izvori stjecanja javnoga prava. 9. Izvori stjecanja privatnoga prava. 10. Reforma nadarbinskog sustava u Crkvi u Hrvatskoj. Sustav solidarnosti i suodgovornosti. 11. Upravljanje dobrima: različite razine i subjekti upravljanja (moralno-etički vid). 12. Terenska nastava: Biskupijska ustanova za uzdržavanje klera i Ustanova za socijalno osiguranje klera (teoretski i praktični vid). 13.-16. Ugovor između Svete Stolice i Republike Hrvatske o gospodarskim pitanjima (komentar i primjena). 17.-18. Financijski sustav Katoličke Crkve u Hrvatskoj: očekivanja – ostvarenja – izazovi. 19.-20. Vježba: Redovito, izvanredno i upravljanje od veće važnosti. 21. Terenska nastava: Ekonom i ekonomsko vijeće. 22. Zadaće i obveze upravitelja crkvenim dobrima. 23. Vježba: Ugovori: pojam i vrste. 24. Otuđenje crkvene imovine. Zakup. 25. Čovjekoljublje – vremenita dobra – nabožne svrhe (piae causae). 26. Nabožne volje općenito: pojam i vrste. 27. Vježba: Darovanje i oporuka u građanskom pravu. 28. Nabožne zaklade (i fondacije). 29. Obveze pridodane nabožnim svrhama: izvršenje i promjena obveza. 30. Utvrđivanje i vrednovanje rada studenata. Studentska evaluacija rada na predmetu.




2.7. Komentari:




Eksperimentalni rad NE Referat NE Vježbe DA


Kolokvij DA Praktični rad DA


3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija


N. Škalabrin, Vremenita crkvena dobra, Đakovo, 2008. 10 3

J. Brkan, Crkvena vremenita dobra (Temeljni kanoni i upravljanje dobrima), Split, 2006. 6 1


248


2.11. Dopunska literatura Ugovori između Svete Stolice i Republike Hrvatske (komentar N. Eterović), Zagreb, 2001. (izabrani dijelovi)



249



1.1. Nositelj predmeta Dr. sc. Mislav Kutleša 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 2.

1.2. Naziv predmeta Poslovna i financijska etika 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3





2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Cilj kolegija jest upoznati studente/ice s novim izazovima s kojima se susreće suvremeno društvo na području poslovanja i financija, s posebnim osvrtom na dostojanstvo ljudske osobe i opće dobro.



Filozofsko-teološkim pristupom omogućit će se studentima uvid u temeljne etičke vrijednosti koje čine temelj i bazu financijskog poslovanja, pri čemu će se poseban naglasak staviti na vrijednost rada i dostojanstvo radnika i pravedne nagrade.


Studenti/ce će na kraju predavanja steći sljedeće znanje i kompetencije: 1. Upoznati će smisao i vrijednost etike na području poslovanja i financija; 2. Steći će kompetencije koje će omogućiti aktivno sudjelovanje u etičkim povjerenstvima; 3. Moći će doprinositi buđenju svijesti o dostojanstvu osobe i općem dobru na području rada; 4. Biti će osposobljeni za promicanje solidarnosti i supsidijarnosti; 5. Moći će doprinositi buđenju svijesti o pravednosti i pravednoj nagradi za uloženi trud i rad.


1. tjedan: Uvod u kolegij 2. tjedan: Upoznavanje s dokumentom „OECONOMICAE ET PECUNIARIAE QUAESTIONES“ Kongregacije za nauk vjere 3. tjedan: Rad kao ključno društveno pitanje 4. tjedan: Relacijalnost i racionalnost u ekonomskom svijetu 5. tjedan: Kapitalizam 6. tjedan: Pravednost u poslovanju 7. tjedan: Čovjek i rad 8. tjedan: Etičko vrednovanje cijene rada 9. tjedan: Pravo na pravednu plaću 10. tjedan: Ekonomija i društvena odgovornost kao odgovornost za opće dobro 11. tjedan: Korupcija kao etičko i moralno pitanje 12. tjedan: Odgovorna politika i ljudski okoliš kao socijalno pitanje 13. tjedan: „Homo oeconomicus“ ili „homo religiosus“ 14. tjedan: Religija i novac 15. tjedan: Zaključak


seminari i radionice samostalni zadaci multimedija i mreža

2.7. Komentari:


250











3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Dokumenti Drugog vatikanskog koncila, Gaudium et spes

Benedikt XVI, Ljubav u istini

Kongregacija za nauk vjere, Oeconomicae et pecuniariae quaestiones

Ivan Koprek (ur.), Religije i novac

Ivan Koprek (ur.), Zaslužuje li radnik pravednu plaću

Ivan Koprek – Neda Rogošić (ur.), Korupcija

Ivan Koprek (ur.), Recesija i otpuštanja

Ivan Koprek (ur.), Dugovanje. Mobbing




251



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Marija Šain 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 2.

1.2. Naziv predmeta Seminar: Praktikum menadžerskih vještina 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3

1.3. Suradnici Maja Haršanji, mag.oec. 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 1P+0V+1S+0e-učenje

1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani) Diplomski studij 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 20



2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Cilj kolegija je usvajanje teorijskih i praktičnih znanja i vještina koje moraju posjedovati menadžeri na svakoj razini menadžmenta u svakoj organizaciji (neovisno o njenoj djelatnosti) kako bi bili uspješni u obavljanju svoga posla i doprinijeli razvoju organizacije.



Po završetku i uspješnom polaganju kolegija studenti/ce će upoznati te moći koristi i kritički evaluirati razne menadžerske vještine koje su relevantne za uspješno vođenje organizacije.


definirati i opisati kreativne tehnike i metode u upravljanju timom

unaprijediti vještinu komunikacije unutar organizacije

obrazložiti metode upravljanja vremenom i sukobima na konkretnom primjeru

identificirati i analizirati metode delegiranja ovlasti i odgovornosti unutar organizacije

procijeniti i analizirati realizaciju menadžerskih vještina na primjeru uspješnih menadžera

povezati teorijske postavke s primjerima iz prakse


Uvod u menadžerske vještine (3 sata)

Osobne vještine: konceptualne, socijalne i tehničke vještine (3 sata)

Upravljanje vremenom (3 sata)

Vještina delegiranja (3 sata)

Interpersonalne vještine (3 sata)

Komunikacijske vještine (vještine prezentacije i pregovaranja) (3 sata)

Upravljanje timom (3 sata)

Motiviranje zaposlenika (3 sata)

Upravljanje sukobima (3 sata)

Primjeri uspješnih menadžera u Hrvatskoj i u svijetu (3 sata)




2.7. Komentari:


252


2.8. Obveze studenata Obveze studenata u okviru kolegija odnose se na redovito pohađanje nastave i seminara koje je određeno prema Pravilniku o studiranju. Redovito pohađanje predavanja omogućuje polaganje kolegija putem dva kolokvija. Studenti koji ne polože kolokvije pristupaju pisanom ispitu. Student je obvezan izraditi i prezentirati seminarski rad u kojim će prikazati stečena znanja iz kolegija.







3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Sikavica, P., Bahtijarević – Šiber, F., Pološki Vokić, N.: Suvremeni menadžment, Školska knjiga, Zagreb, 2008.

Buble, M.: Menadžerske vještine, Sinergija, Zagreb, 2010.

Whetten, D.A. & K.S. Cameron: Developing managamant Skills, Pearson Prentice Hall, 2007


Canfield, J.: Načela uspjeha: kako dospjeti s mjesta na kojem se nalazite do mjesta na kojem želite biti, Mozaik knjiga, Zagreb, 2009. Kamp, D.: Menadžer 21. stoljeća: tehnike rukovođenja za novi milenij, M.E.P. Consult, Zagreb, 2000. Miljković, D., Rijavec, M.: Menadžerske vještine 3, IEP – edicija Obelisk, Zagreb, 2002. Covey, S.R.: Sedam navika uspješnih ljudi, Mozaik knjiga, Zagreb, 2001

2.12. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja) Materijali i bilješke s predavanja


253



1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Mario Spremić 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 2.

1.2. Naziv predmeta Inovativne tehnologije i sigurnost informacijskih sustava 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 5

1.3. Suradnici Prof. dr. sc. Mario Spremić Doc. dr. sc. Božidar Jaković

1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 30 P, 30 S




2. OPIS PREDMETA


Cilj kolegija je upoznati studente s novim inovativnim tehnologijama, brojnim sigurnosnim prijetnjama i prijetnjama privatnosti koje nastaju intenzivnim i svakodnevnim korištenjem informacijskih sustava i najvažnijim metodama zaštite. Ciljevi kolegija su upoznati studente s pojmom informatičkih rizika (cyber rizika), pojmom informatičkih prijetnji i ranjivosti i njihova negativnog utjecaja na rad Crkve, kao i objasniti najvažnije mehanizme zaštite. Studenti će steći šire (holističko) razumijevanje modela informatičkih rizika u okruženju digitalnog poslovanja. Kolegij omogućava detaljno razumijevanje tehnoloških, organizacijskih i socijalnih aspekata funkcioniranja sigurnosnih mehanizama funkcioniranja tehnološke podrške i infrastrukturne elektroničkog poslovanja.



Nakon odslušanog kolegija od studenta se očekuje da je sposoban: - primijeniti znanja o modelima, infrastrukturi i sigurnosnim rizicima za razvoj i uvođenje elektroničkog poslovanja u privatnom i javnom sektoru - poznavati pojmove i koncepte sigurnosti u uvjetima elektroničkog okruženja, samostalno procjenjivati sigurnosne prijetnje i poduzimati mjere

zaštite


1. Analiza i razumijevanje tehnoloških, društvenih (socijalnih) i poslovnih aspekata sigurnosti u okruženju digitalne ekonomije (cyber sigurnost) 2. Razumijevanje koncepta informatičkih rizika (cyber rizika). Razumijevanje koncepta informatičkih kontrola. 3. Prepoznavanje i analiza sigurnosnih prijetnji u okruženju digitalnog poslovanja. Procjena razine ranjivosti kontrolnog okruženja. Metode i okviri

procjene razine informatičkih rizika (cyber rizika) 4. Razumijevanje dosega i načina funkcioniranja najvažnijih sigurnosnih prijetnji i napada u okruženju e-poslovanja, kao i najvažnijih mjera zaštite. 5. Provedba najvažnijih mjera zaštite sigurnosti u okruženju digitalnog poslovanja 6. Poznavanje regulatornih i metodoloških okvira upravljanja sigurnosti digitalnog poslovanja (cyber sigurnosti) i kompetencije njihove primjene u

praksi.


1. Okruženje digitalne ekonomije i digitalnog poslovanja. Primjeri sigurnosnih problema i objašnjenje njihova utjecaja na organizacije i pojedince. Studije slučajeva. Pojmovno određenje sigurnosti u okruženju digitalnog poslovanja (cyber sigurnosti). Tehnološki, organizaci jski i socijalni (društveni) aspekti (pristupi) problemu sigurnosti u okruženju e-poslovanja. Uzroci i izvori problema vezanih za cyber sigurnost. (6 sati)

2. Objašnjenje temelja informacijske sigurnosti: povjerljivost, integritet (cjelovitost) i dostupnost sadržaja. Pregled razlika među pojmovima informacijska sigurnost i sigurnost u okruženju e-poslovanja (cyber sigurnost). Studije slučajeva incidenata u području cyber sigurnosti kao metoda povećanja svijesti o razmjerima problema. (6 sati)

3. Pojmovno određenje koncepta upravljanja sigurnosnim rizicima e-poslovanja (cyber rizicima). Plan upravljanja sigurnosnim rizicima e-poslovanja. Pregled sigurnosnih prijetnji u okruženju e-poslovanja. Analiza utjecaja tih prijetnji. (6 sati)


254


4. Osnovni sigurnosni (kontrolni) mehanizmi e-poslovanja. Organizacijske, tehnološke, društvene i fizičke kontrole u okruženju e-poslovanja. Logičke i fizičke (biometričke) mjere pristupa. Autorizacija (ovlasti) rada korisnika. Kontrole rada računalne mreže. Podatkovne kontrole, kontrole provedbe transakcija. Kontrole rada softvera. Kontrole opreme. (6 sati)

5. Detaljan prikaz funkcioniranja sigurnosnih (kontrolnih) mehanizama rada računalnih mreža (arhitektura mreža, protokoli prijenosa, sigurnosni problemi pristupa mreži). Detaljan pregled i objašnjenje sigurnosnih mehanizama hardverske osnovice funkcioniranja e-poslovanja (konfiguracija računala, promjene hardverske infrastrukture, BYOD koncept, sigurnost mobilnih uređaja). Provedba kontrolnih zaštitnih mjera. (6 sati)

6. Pregled i objašnjenje sigurnosnih mehanizama softverske osnovice funkcioniranja e-poslovanja (sigurnosni protokoli, kriptografski algoritmi, antivirusni softver, sigurnost aplikacija, sigurnosno ojačavanje sistemskog softvera). Provedba kontrolnih zaštitnih mjera. (6 sati)

7. Pregled i objašnjenje sigurnosnih mehanizama podatkovne osnovice funkcioniranja e-poslovanja (zaštita podataka u prijenosu, zaštita podataka u mirovanju, kriptiranje sadržaja, zaštita pristupa podacima). Provedba kontrolnih zaštitnih mjera i ocjena njihove ukupne učinkovitosti. Digitalni potpis, napredni sustavi kriptiranja sadržaja. PKI infrastruktura. (6 sati)

8. Upravljanje kontinuitetom poslovanja i plan za oporavak u slučaju neželjenog događaja. Analiza najčešćih sigurnosnih problema u okruženju e-poslovanja (e-bankarstvo, e-rezervacije, e-zdravstvo i e-javna uprava). Studije slučajeva. (6 sati)

9. Okviri i metode upravljanja sigurnošću okruženja e-poslovanja (CobIT, ISACA CSX, ISO 27000, NIST, SANS, PCI DSS, itd.). Primjena navedenih okvira i metoda u praksi. Međunarodne institucije i stručni certifikati u području sigurnosti e-poslovanja. Razvoj karijere u području sigurnosti e-poslovanja. (6 sati)

10. Revizija informacijske sigurnosti i sigurnosti u okruženju e-poslovanja. Koraci i faze provedbe revizije (provjere) sigurnosti u okruženju e-poslovanja. Prezentacija studentskih projekata. (6 sati)







2.7. Komentari:








5

2.10. Obvezna literatura (dostupna u

Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Panian, Ž. Elektroničko poslovanje druge generacije. Ekonomski fakultet, Zagreb, 2013. Internet

Spremić, M. (2017): Digitalna transformacija poslovanja, Ekonomski fakultet Zagreb Internet


255


knjižnici i / ili na drugi način)

Spremić, M (2017): Sigurnost i revizija informacijskih sustava u okruženju digitalne ekonomije, Ekonomski fakultet Zagreb

Internet



Vacca R.J. (2014): Cyber Security and IT Infrastructure Protection 1st Edition by, Elsevier, Nizozemska. Dhillon, G. (2014): Essentials of Cyber Security, Paradigm Books, USA ISACA (2013): Transforming Cybersecurity, ISACA, Rolling Meadows, USA Spremić, M. (2013): Holistic approach for governing information system security,Lecture Notes in Engineering and Computer Science 2 LNECS pp. 1242 – 1247, IAENG (International Association of Engineering), Hong Kong, China Spremić, M., Bajgorić, N., Turulja, L. (2013): Implementation of IT governance standards and business continuity management in transition economies: The case of banking sector in Croatia and Bosnia-Herzegovina, Ekonomska istrazivanja – Economic research, Volume 26, Issue 1, pp. 183 – 202.



256



1.1. Nositelj predmeta izv. prof. dr. sc. Franjo Podgorelec 1.6. Godina studija 2.

1.2. Naziv predmeta Duhovnost rada 1.7. Broj bodova po ECTS sustavu 3

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 25P+5S




2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta - Upoznati studente s biblijskim, povijesnim i učiteljskim naukom o načinu integracije rada i vlastite profesije u duhovni život; - osposobiti studente da znadu obrazložiti put posvećenja unutar redovitih životnih okolnosti.


- Pretpostavlja se da je student/ica usvojio/la osnovne teološke i filozofske kategorije tijekom preddiplomskog programa.


- Teološka osposobljenost za preuzimanje društvene odgovornosti temeljene na kršćanskom uvjerenju, za suočavanje s poslovnim i društvenim izazovima; - osposobljenost za djelatnosti koje se odnose na etičko-socijalne kompetencije, osobito ljudske resurse; - sposobnost povezivanja teoloških i duhovnih tradicija s vlastitom životnom i crkvenom praksom; - sposobnost samostalnog, znanstveno utemeljenog, religijskog i teološkog prosuđivanja cjelokupne stvarnosti.


- Definirati duhovnost koja nije distancirana od svijeta niti reducirana na tzv. pobožni život, nego ima konkretan učinak na osobni i društveni život; - objasniti i prikazati neophodnost duhovne dimenzije u humanizaciji svijeta rada i poslovnog ambijenta kao i cjelovitog te solidarnog razvoja; - osposobljenost za istraživanje putova kako po svom pozivu tražiti „kraljevstvo Božje baveći se vremenitim stvarima“; - kritički predstaviti odnos duhovnog života i rada kroz kršćansku duhovnu tradiciju; - kritički vrednovati problematiku rada unutar suvremenog globaliziranog gospodarstva i liberalizacije tržišta; - osposobljenost odabira ispravne ljestvice vrijednosti u svijetu rada oslobađajući ga negativnih tendencija; - objasniti put posvećenja kroz profesionalni rad prema nauku sv. Josemarije Escrivà; - objasniti unutarnju povezanost akcije i kontemplacije.


1. Rad: iznova otkrivena tema u Duhovnoj teologiji. 2 sata. 2. Svetost u svijetu: „Biti u svijetu a ne biti od svijeta“. 2 sata - Obiteljska, profesionalna i društvena aktivnost kao put svetosti i sreće. 2 sata. 2. Rad i profesionalne aktivnosti u Bibliji. 2 sata. 3. Vrijednost ljudske djelatnosti u tradiciji. 3 sata. 4. Nauk crkvenog učiteljstva - Teologija vremenite djelatnosti na koncilu. 2 sata. - Duhovnost rada prema „Laborem exercens“. 2 sata. - Rad u Socijalnom nauku Crkve. 2 sata. 5. Duhovnost rada prema sv. Josemariji Escrivà - Posvetiti profesionalni rad. 2 sata.


257


- Posvetiti sebe radom. 2 sata. - Posvetiti druge radom i preobražavati društvo. 2 sata. 6. Prema teologiji rada - Rad i teologija stvaranja i otkupljenja. 2 sata. - rad i eshatologija. 2 sata. - Rad i teologalno iskustvo. 2 sata. - Rad i ljudski napor. 1 sat.





2.7. Komentari:



Pohađanje nastave DA Projekt NE Pismeni ispit DA

Eksperimentalni rad NE Istraživanje NE Usmeni ispit DA

Esej DA Referat DA (ostalo upisati) NE

Kolokvij NE Seminarski rad NE (ostalo upisati) NE

Projekt NE Praktični rad NE Broj bodova po ECTS sustavu (ukupno)

3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

José Luis Illanes, La santificazione del lavoro. Il lavoro nella storia della spiritualità, Milano, 2003. Izvornik na španjolskom. Predavač će izabrana poglavlja prevedena na hrvatski podijeliti studentima.

Skriptarnica

Papinsko vijeće „Iustitia et pax“, Kompendij socijalnog nauka crkve, Zagreb, 2005. DA

2.11. Dopunska literatura (navesti naslov) Ivan Pavao II, Laborem exercens – Radom čovjek. Enciklika o ljudskom radu, (14.9.1981.), Zagreb, 1981.



258



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Anto Barišić 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 2. godina

1.2. Naziv predmeta Praksa u ustanovama od društvenog značaja 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 4 ECTS





2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Cilj je prakse osposobiti studente za odgovoran i kreativan menadžersko-administrativan i marketinški rad u ustanovama od društvenog značaja a koje su usmjerene promicanju cjelovitoga ljudskog razvoja i solidarnog humanizma.



- razlučivati te vrednovati one aktivnosti u društvu koje su usmjerene promicanju cjelovitoga ljudskog razvoja i solidarnog humanizma - dubinski razumjeti i objasniti etičke temelje društvenog, kulturnog i dijakonijskog rada u konkretnoj praksi - primijeniti stečena znanja, osvijetljena vjerom, u svjesnijem vršenju vlastitog leadershipa u profesionalnom i društvenom području.


- Studenti će biti u stanju: - obavljati administrativne poslove vezane za poslovanje ustanova od društvenog značaja - ispravno analizirati slučajeve iz prakse djelovanja različitih ustanova od društvenog značaja - prepoznati i primjereno primijeniti konkretne korake menadžmenta vodeći računa o promicanju cjelovitoga ljudskog razvoja i solidarnog humanizma - kreativno osmisliti marketing vezan za ciljeve djelovanja ustanova od društvenog značaja


Studenti će se u ustanovama od društvenog značaja (starački domovi, caritasovi domovi, ustanove iz profitnog sektora, etična banka…), a koje su usmjerene promicanju cjelovitoga ljudskog razvoja i solidarnog humanizma, osposobljavati za kompetentno vođenje administrativnih djelatnosti te za organiziranje i upravljanje vremenitim dobrima i ekonomskim aktivnostima u Crkvi i u društvu. Riječ je o djelatnostima koje uključuju: administrativne i računovodstvene poslove, osmišljavanje marketinga, organiziranje prikupljanja i pružanja materijalne pomoći u svrhu podmirivanja potreba socijalno osjetljivih pojedinaca, obitelji i skupina korisnika, sudjelovanje u organiziranju i provođenju različitih radionica za financijsko, administrativno i projektno opismenjavanje i slično.




x terenska nastava


2.7. Komentari:








259



4 ECTS


Naslov Dostupnost u


ostalih medija




260



1.1. Nositelj predmeta Izv. prof. dr. sc Alojz Ćubelić 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1.-2.

1.2. Naziv predmeta Čovjek i rad 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3 ECTS





2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Omogućiti studentima kritičko i objektivno vrednovanje odnosa teorije i prakse kod najpoznatijih autoriteta iz filozofije, te osmišljavati i promicati sintezu vjere i kulture u specifičnim okolnostima u suvremenom društvu. Osposobiti studente za kritičku prosudbu važnosti filozofije u suvremenom kontekstu.



Studenti/ce će poznavati, razumjeti, te moći kritički evaluirati različite modele koji su filozofijski relevantni za razumijevanje i tumačenje fenomena s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Moći će se koristiti znanjem iz područja filozofije za razvijanje vlastitog stava prema različitim nazorima.


Student/ica će steći temeljna znanja iz suvremene filozofije, te će: 1. Usvojiti temeljno pojmovlje suvremene civilizacije i kulture 2. Razviti kritičko filozofsko mišljenje 3. Poznavati i moći predstaviti bitne čimbenike i dominantne suvremene teorije u odnosu na rad

4. Opisati i kritički predstaviti različite suvremene modele tumačenja i predstavljanja kršćanskog humanizma 5. Analizirati i kritički predstaviti glavne pedagoške izazove pred kojima stoji filozofija u takvom kontekstu

6. Primijeniti nove uvide na vlastitu životnu teoriju i praksu.


1. tjedan: Homo faber kao pedagoški izazov 2. tjedan: Značenje filozofije praksisa 3. tjedan: Kriza razuma 4. tjedan: Prevlast prakse nad kontemplacijom 5. tjedan: Schopenhauer i proces razuma 6. tjedan: Nietzsche i problem istine 7. tjedan: Povratak idola 8. tjedan: Pozitivizam i neopozitivizam 9. tjedan: August Comte i Ludwig Feurbach 10. tjedan: Smrt humanizma 11. tjedan: Ništavilo i smisao kontingencije 12. tjedan: Neki elementi cjelovitog humanizma 13. tjedan: Egzistencijalna dimenzija zapadnog ateizma


261


14. tjedan: Kršćanstvo i kultura 15. Završna razmatranja + 2. kolokvij.





2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Vrednuje se redovito pohađanje nastave, sudjelovanje u raspravama, esej, kolokviji te aktivnost na satu.







3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

J. Maritain, Cjeloviti humanizam, Zagreb, 1989.

J. Maritian, Čovjek i država, Zagreb, 1992.

J. Maritian, Religija i kultura, Zagreb, 1935.

Tonči Matulić, Metamorfoze kulture, Zagreb, 2008.

Kršćanska misao XX. stoljeća, Zagreb, 2009.

2.11. Dopunska literatura Veritas vitae et doctrinae, U potrazi za istinom o čovjeku i Bogu, Zagreb, 2012.



262



1.1. Nositelj predmeta Izv. prof. dr. sc. Nenad Malović 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1.-2.

1.2. Naziv predmeta Dijaloški temelji suvremenog društva 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3





2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studente za dijaloški stav prema drugima i različitima na temelju poštovanja dostojanstva ljudske osobe.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i / ili ulazne kompetencije potrebne za predmet Ispunjeni uvjeti za upis i upis.


Biti osposobljen za učinkovitu komunikaciju s pojedincima i grupama. Biti osposobljen za konstruktivno djelovanje na području međukulturalnog dijaloga i suradnje u svrhu promicanja nenasilja, mira i suživota u hrvatskom, širem regionalnom i globalnom kontekstu.


Biti osposobljen za argumentirani i konstruktivni dijalog s drukčijim svjetonazorima. Biti osposobljen za kritičko i objektivno vrednovanje znanstvene i stručne literature. Biti osposobljen za samostalno istraživanje, kritičko vrednovanje te pisano i usmeno predstavljanje rezultata istraživanja. Poznavati i objasniti osnovne antropološke, psihološke i kulturalne uvjete dijaloga. Biti osposobljen za promicanje međuljudskog, ekumenskog, međureligijskog i međukulturnog dijaloga. Biti osposobljen za kritičko sučeljavanje sa suvremenim duhovnim kretanjima.


1. Uvodno o dijalogu, područja dijaloga, organizacija seminara – 2 sata 2. Psihološki temelji dijaloga – 2 sata 3.Biblijsko-teološki temelji dijaloga – 2 sata 4. Kršćanski humanizam: temelj dijaloga – 2 sata 5. Crkva i dijalog sa suvremenim svijetom – 2 sata 6. Hijerarhijsko ustrojstvo Crkve i unutarcrkveni dijalog – 2 sata 7. Kršćanstvo i New Age – 2 sata 8. Međureligijski dijalog – 2 sata 9. Kršćanstvo i međureligijski dijalog – 2 sata 10. Ekskluzivizam, tolerancija i međureligijski dijalog – 2 sata 11. Vjera i znanost – 2 sata 12. Politika i religija – 2 sata 13. Osnovna pravila za međureligijski dijalog – 2 sata 14. Granice dijaloga – 2 sata 15. Osvrt i zaključak – 2 sata

2.6. Vrste izvođenja nastave: predavanja

x seminari i radionice x samostalni zadaci


2.7. Komentari:


263



laboratorij x mentorski rad

(ostalo upisati)








3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Bože Vuleta - Ante Vučković - Ivan Milanović Litre (ur.), Dijalogom do mira, Split, 2005.

Najnoviji članci iz različitih znanstvenih časopisa koji se bave temom dijaloga, sukladno interesima i afinitetima polaznika seminara.




264



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Anto Barišić 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1-2

1.2. Naziv predmeta Vlasništvo, bogatstvo i rad kod crkvenih otaca 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3





2. OPIS PREDMETA


1. Otkrivanje i upoznavanje načina na koji su nekoć crkveni oci na samim počecima kršćanstva zauzeli stav prema privatnom vlasništvu, bogatstvu i radu nadahnjujući se prvenstveno Svetim pismom te kulturnim podnebljem u kojem su živjeli i djelovali. 2. Na temelju otkrivanja i upoznavanja stava prvih kršćanskih svjedoka i mislilaca o dotičnim temama na temelju njihovih spisa i tumačenja daljnji cilj je da se kod studenata i studentica oblikuje uravnotežen i što ispravniji odnos prema bogatstvu, vlasništvu i radu na temelju Svetog pisma i rane otačke tradicije. 3. Moguće implementiranje, primjena i nadahnuće kršćanskim modelima ponašanja iz prošlosti za sadašnjost koji će se također nadahnjivati na Svetom pismu, te kasnijoj patrističkoj i crkvenoj tradiciji kad je u pitanju prije svega bogatstvo i rad u današnjem kapitalističkom društvu i zabrinjavajućem daljnjem ekonomskom razvoju kapitalističkog društva današnjice na globalnoj razini na što je ukazala i nedavna enciklika pape Franje Laudato si'.



Jedan od glavnih ishoda na razini studijskog programa je da se kod studenata i studentica razvije veća (smo)kritička svijest kad je u pitanju vlasništvo, bogatstvo i rad te da na temelju prijeđenog gradiva budu bolji poznavatelji kršćanskog odnosa prema ekumenskim modelima iz prošlosti i njihova međuoodnosa sa složenim ekonomskim aktivnostima današnjice te da tako budu sposobniji upravitelji vremenitih dobara.


Četiri su ishoda: 1. Kritički vrednovati društvene i ekonomske prakse u različitim kontekstima današnjice nadahnjujući se na primjerima iz kršćanske, osobito patrističke tradicije koja se pak nadahnjuje na svetopisamskim tekstovima osobito Novog zavjeta; 2. Primijeniti stečena znanja osvjetljena vjerom u svjesnijem vršenju povjerenih radnih zadataka vezanih za upravljanje vlasništvom i bogatstvom; 3. Dubinsko razumijevanje otačkog odnosa prema radu, vlasništvu i bogatstvu i korisnost istoga u današnjem kapitalističkom društvu. 4. Upoznavanje uloge o važnosti monaške i redovničke kršćanske tradicije te njihova odnosa prema vlasništvu, bogatstvu i radu


1. Novozavjetni tekstovi o vlasništvu, bogatstvu i radu (4 sata) 2. Apostolski oci i drugi crkveni pisci do III. stoljeća o vlasništvu, bogatstvu i radu (6 sati) 3. Crkveni pisci od IV. do V. stoljeća o vlasništvu, bogatstvu i radu (10 sati) 4. Crkveni pisci od VI. do VIII. stoljeća o vlasništvu, bogatstvu i radu (5 sati) 5. Utjecaj monaštva i redovništva na kršćansko shvaćanje odnosa prema vlasništvu, bogatstvu i radu u prošlosti i sadašnjosti (5 sati)





2.7. Komentari:

/


265









3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Sveto pismo Da Da

T. J. Šagi-Bunić, Povijest kršćanske literature I, Zagreb, 1976. Da

San Basilio Magno, Il ricco avaro, Brescia, 1971. Ne Ne

Klement Aleksandrijski, Koji se bogataš spašava, Split, 2014 Da Ne

Redovnička pravila, Hadrijan Borak (ur.), Zagreb, 1985. Da Ne

Maria Grazia Mara, Ricchezza e povertà nel cristianesimo primitivo, Roma, 1980. Ne Ne

Gugliemo Sghedoni, Giustizia sociale e Povertà francescana nell’uso dei beni, Roma, 1972. Ne Ne

Špiro Marasović, Redovničko siromaštvo i njegovo svjedočenje u suvremenom načinu privređivanja i rada, u: Crkva u svijetu, Vol. 36., br. 1., 2001., 55-75.

Da Da

2.11. Dopunska literatura Christopher M. Hays, Resumptions of Radicalism: Christian Wealth Ethics in the Second and Third Centuries, u: Zeitschrift für die Neutestamentliche Wissenschaft und die Kunde der Älteren Kirche. Jul2011, Vol. 102 Issue 2, p261-282.


Navedena je samo neka od glavne literature, i jedna dopunska, orjentativne naravi, a tijekom izvođenja kolegija studenti i studentice će biti upoznati i dosta širom lepezom i jedne i druge vrste literature kako na domaćem tako i na stranim jezicima a koja je usko vezana uz obrađivanu tematiku.


266



1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Josip Oslić Izv. prof. dr. sc. Danijel Tolvajčić


1.2. Naziv predmeta Sloboda i ekonomija 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3





2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Cilj je seminara da studenti/ce dobiju cjeloviti uvid ključne filozofijske tekstove koji tematiziraju „slobodu“ i „ekonomiju“.



Po završetku i uspješnom pisanju seminarskog rada studenti/ce će upoznati te moći predstaviti i kritički evaluirati ključne filozofijske tekstove koji su relevantni za problem slobode i ekonomije.


Po završetku seminara student/ica će produbiti temeljna filozofijska znanja, te će: 1. Razvijati kritičko filozofsko mišljenje, 2. Dublje usvojiti temeljno filozofijsko pojmovlje, 3. Razumjeti i kritički evaluirati temeljne pozicije najznačajnijih filozofa s obzirom na problem slobode i ekonomije, 4. Upoznati temeljna filozofijska djela relevantna za temu seminara, 5. Implementirati filozofijske uvide u vlastitu životnu i profesionalnu teoriju i praksu.


1. Uvod u temu seminara (2 sata) 2. Upoznavanje sa seminarskom literaturom (2 sata) 3. Odabir teme seminara (2 sata) 4. individualni rad na seminaru (2 sata) 5. Mjesto ekonomije u grčkoj filozofiji (2 sata) 6. Aristotelova „Politika“ i ekonomija (2 sata) 7. Kršćanstvo, sloboda i ekonomija (2 sata) 8. Augustin: problem slobodne volje i čovjekova odgovornost (2 sata) 9.Doprinos Tome Akvinskog (2 sata) 10. Novovjekovno razumijevanje slobode i njezina odnosa prema ekonomiji (2 sata) 11.John Locke o privatnom vlasništvu i slobodi (2 sata) 12. Kant o ekonomiji i etici (2 sata) 13. Hegel o ekonomiji i slobodi (2 sata) 14. Suvremene rasprave o odnosu ekonomije i slobode (2 sata) 15. Zaključna razmatranja (2 sata)

2.6. Vrste izvođenja nastave: predavanja

x seminari i radionice x samostalni zadaci x multimedija i mreža

2.7. Komentari:


267











3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Aristotel. Politika, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1992.

Augustin, O državi Božjoj. sv. I-III., Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1995.

Toma Akvinski, Izabrano djelo, Globus, Zagreb, 2008.

I. Kant, Kritika praktičkog uma, Naprijed, Zagreb 1990.

G. W. F. Hegel, Osnovne crte filozofije prava, Svjetlost, Sarajevo, 1989.

J. Dewey, Liberalizam i društvena akcija, KruZak, Zagreb 2004.

K. Marx, Ekonomski spisi, Svjetlost, Sarejevo, 1973.

2.11. Dopunska literatura V. Henis, Politika i praktička filozofija, Nolit, Beograd, 1983.



268



1.1. Nositelj predmeta Dr. sc. Dubravka Petrović Štefanac, znanstveni suradnik

1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1-2.

1.2. Naziv predmeta Studij slučajeva u svjetlu socijalnog nauka Crkve (metoda slučaja)






2. OPIS PREDMETA


- omogućiti studentima šire i dublje poznavanje sadržaja i značenja gospodarsko-društvenoga života u svjetlu socijalnog nauka Crkve - ukazati studentima na najvažnije aspekte iz sadržaja seminara i njihovu primjenu u konkretnim, životnim situacijama - osposobiti studente za dijalog s različitima u hrvatskom društvu - omogućiti studentima razvoj kritičko teološko-etičkog promišljanja i budnosti u osobnom i javnom životu kao i potrebu živjeti i iznova se potvrđivati kroz autentičnost svjedočenja



- razumjeti i moći znati u većoj mjeri primijeniti znanje iz područja seminara na osobnoj razini, ali i na razini suvremenog društva - moći biti angažiran sudionik gospodarskih zbivanja u hrvatskom društvu - koristiti se stečenim znanjem u suočavanjima s izazovima izgradnje humanijeg svijeta - moći vrednovati i podupirati stavove sa svrhom trajnog i zajamčenog stvaranja materijalnih pretpostavki koje pojedincu i društvu omogućuju razvoj dostojan čovjeka


- razumjeti i moći predstaviti pojmove: gospodarstvo, moralno-etički vid i gospodarsko-društveni život, skrb za vremenita dobra Crkve i društva - pobliže se upoznati s osnovnim elementima ekonomskih znanosti važnih za razumijevanje gospodarsko-poduzetničke djelatnosti u vjerskim/društvenim udrugama/organizacijama - osvijetliti značenja međusobne povezanosti gospodarstva i odgovornosti u suvremenome društvu - analizirati i osvijetliti konkretnu slučajeve u društvu i Crkvi pod vidom govora o temama iz gospodarskoga života koristeći se metodom socijalnog nauka Crkve: vidjeti, prosuditi, djelovati - kritički predstaviti temeljne suvremene izazove za kršćanski govor o gospodarstvu - uočiti i promišljati o suodnosu morala i gospodarstva sa svrhom razvoja struktura vrednota kao okvira cjelovitoga ljudskoga razvoja i zajedničkoga dobra


1.Biblijski aspekti govora o gospodarstvu 2. Moralna dimenzija gospodarstva 3. Osnovni ekonomski pojmovi 4.-5. Privatno vlasništvo kao osnova gospodarskoga poretka prema socijalnom nauku Crkve 6.-9. Konkretni primjeri 10. Gospodarske institucije u službi čovjeka


269


11.-13. Konkretni primjeri 14.-15. Odgoj za cjelovit i solidaran razvoj




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje seminara; aktivno sudjelovanje u nastavi; proučavanje zadane i preporučene literature; praćenje aktualnih događanja s naglaskom na Republiku Hrvatsku; seminarski rad







3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Joseph kardinal Höffner, Kršćanski socijalni nauk, KS-Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve, Zagreb, 2005.

DA

Papinsko vijeće „Iustitia et pax“, Kompendij socijalnog nauka Crkve, KS, Zagreb, 2005. DA

Theres Friewald-Hofbauer, Ernst Scheiber, The eco- social market economy, Ökosoziales Forum Europa, Wien, 2001.

DA

Đuro Benić, Uvod u ekonomiju, ŠK, Zagreb, 2011. DA

2.11. Dopunska literatura Elmar Nass, Der Mensch als Ziel der Wirtschaftsethik, F. Schöningh, Paderborn, München, Wien, Zürich, 2003.



270



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Lucija Boljat / Prof. dr. sc. Josip Šalković 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1. i 2.

1.2. Naziv predmeta Izvori financiranja Crkve 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3

1.3. Suradnici Mr. sc. Ivan Rak 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 30 S


1.5. Status predmeta Seminar 1.10. Razina primjene e-učenja (1., 2., 3. razina), postotak


2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studente i uputiti ih u poznavanje, razumijevanje, primjenu odredbi kanonskoga i civilnog prava glede stjecanja crkvenih dobara (izvora financiranja Crkve u Hrvatskoj i EU).


Zainteresiranost za temu. Poznavanje imovinskog prava Katoličke Crkve. Poznavanje ustavnih odredbi Republike Hrvatske.


- Primijeniti znanje iz imovinskog prava Katoličke Crkve u vršenju crkvenih službi i zadaća koje zahtijevaju upravljanje crkvenim dobrima. - Tumačiti i primjenjivati imovinsko pravo Crkve u crkvenoj i društvenoj stvarnosti. - Osposobiti za aktivno i ispravno sudjelovanje u zadacima evangelizacije u Crkvi i društvu koji zahtijevaju korištenje crkvenih dobara i drugih dobara.


Studenti će biti u stanju: - poznavati opće imovinsko kanonsko pravo o stjecanju dobara – temeljna načela (izvore stjecanja javnoga i privatnog prava), - poznavati krajevno imovinsko kanonsko pravo o stjecanju dobara, - primijeniti sadržaj imovinskog prava u vršenju crkvenih službi i zadaća na razini biskupije, dekanata, župa i drugih crkvenih struktura, - razumjeti nakanu crkvenoga zakonodavca glede svrha, stjecanja, posjedovanja, upravljanja i otuđenja crkvenih dobara, - tumačiti kanonske odredbe o izvorima financiranja Crkve i drugih vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj, - pružiti kanonsko-pravni savjet ili mišljenje glede stjecanja i upravljanja crkvenim dobrima.


1. Uvod u seminar. Vremenita dobra Crkve i ekonomski razvoj. 2. Pravo Crkve na vremenita dobra. 3. Stjecanje dobara i pravo na posjedovanje, upravljanje i otuđivanje. 4. Pravo i obveza vjernika u pomaganju potreba Crkve. 5. Redovit način financiranja Katoličke Crkve. 6. Financiranje Katoličke Crkve u demokratskom društvu. 7. Izvori stjecanja javnoga prava. 8. Ujedinjenje, dioba i prestanak kanonske pravne osobe. 9.-10. Doprinosi i pristojbe. 11. Crkveni porez. 12.-13. Ugovori. 14. Zastara. 15. Prihvaćanje odredaba građanskog zakonodavstva.


271


16. Izvori stjecanja privatnog prava. 17.-18. Dragovoljni darovi vjernika. 19. Besplatni pravni poslovi. 20. Prilog za misno slavlje. 21. Potrebe Apostolske Stolice. 22. Reforma nadarbinskog sustava u Crkvi u Hrvatskoj. 23. Financijski sustav Katoličke Crkve u Hrvatskoj. 24.-25. Povrat oduzete imovine. 26. Novčani doprinos Republike Hrvatske Katoličkoj Crkvi. 27. Porezi i oslobađanje od poreza. 28. Načini financiranja vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj. 29. Fondovi EU i vjerske zajednice. 30. Utvrđivanje i vrednovanje rada studenata. Studentska evaluacija rada na predmetu.




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje seminara, izrada vježbi, samostalnih zadataka



Eksperimentalni rad NE Referat DA


Kolokvij NE Praktični rad DA


3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija


N. Škalabrin, Vremenita crkvena dobra, Đakovo, 2008. 10 1

J. Brkan, Crkvena vremenita dobra. (Temeljni kanoni i upravljanje dobrima), Split, 2006. 1 1

2.11. Dopunska literatura Ugovori između Svete Stolice i Republike Hrvatske (komentar N. Eterović), Zagreb, 2001.

Ugovori između Vlade Republike Hrvatske i vjerskih zajednica.



272



1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Ivan Bodrožić 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1.-2.

1.2. Naziv predmeta Rano kršćanstvo i helenistički humanizam 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) P30




2. OPIS PREDMETA


Cilj je osposobiti studente da upoznaju kako se kršćanstvo širilo u prvim stoljećima, a napose kako je iz židovskog ambijenta izišlo ususret helenističkoj kulturi. Također je cilj ukazati kako je kršćanstvo između mogućeg odbacivanja svega što je postojalo u helenističkoj kulturi i mogućeg nekritičkog prihvaćanja svega što je u njoj postojalo, izabralo srednji put kritičkog razabiranja. Cilj je upoznati studente napose s prihvaćanjem helenističke filozofije, te uputiti ih da uoče koje su bile moguće zajedničke točke.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i / ili ulazne kompetencije potrebne za predmet Opći uvjeti i kompetencije za upis diplomskog studija.


Protumačiti kako se širila kršćanska vjera u prvim stoljećima, te ukazati na koje je temeljene poteškoće nailazila. Pojasniti kako su sveti oci prilagođavali evangelizacijski navještaj sukladno okolnostima i izazovima vremena, a brižno čuvajući apostolsku predaju. Pokazati kako iskustvo prve Crkve može biti korisno i danas pri vrednovanju kulture i kulturnih vrijednosti.


Studenti će biti u stanju: ° Razumjeti širenje kršćanstva u nekadašnjem Rimskome carstvu. ° Uočiti koje su bile dodirne točke između kršćanstva i helenističke kulture. ° Shvatiti koliko je kršćanstvo vrednovalo helenističke filozofsko-znanstvene obrasce i domete, te im je bilo dopuna i korektiv. ° Protumačiti širenje kršćanstva kao inkulturacijski proces. ° Primijeniti stečeno znanje i na inkulturacijski hod Crkve danas.


1. Novozavjetna svjedočanstva o širenju kršćanstva. 2 2. Početak širenja kršćanstva među poganima (ad gentes) i oblikovanje jednog 'krila' Crkve iz poganstva. 2 3. Poganski ambijent i odbojni stav pogana prema kršćanima. Odbacivanja i progoni. 3 4. Širenje kršćanstva također u intelektualnim krugovima. Obraćeni filozofi postaju branitelji kršćanstva (apologeti). 4 5. Filozofiju se prihvaća kao sugovornika, pa čak kao Božji dar poganima jer sadrži poziv traženja istine i sposobnost da prepozna minimum ćudorednih vrijednosti sukladno naravnom zakonu. 3 6. Filozofija je kadra prepoznati osnovne razumske i ćudoredne vrijednosti. 3 7. Nedostatnost i podređenost filozofije u odnosu na kršćanstvo koje sadrži puninu istine. 3 8. Pokušaj nekih kršćanskih krugova da odbace filozofiju (Tacijan, Tertulijan...) 2 9. Sinteza filozofije i kršćanstva omogućena ponajviše zahvaljujući platonizmu i neoplatonizmu. 4 10. Filozofija i teologija zajedno za zajedničku dobrobit društva. 4


seminari i radionice x samostalni zadaci


2.7. Komentari:


273




2.8. Obveze studenata Redovno pohađanje nastave i aktivan rad na nastavni, te izrada pojedinačnih referata.







3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Ivan Bodrožić, Svjedočanstva vjere. Aktualne teme iz ranog kršćanstva, Split, Crkva u svijetu, Split, 2013.

3

Ivan Bodrožić, Kršćanska vjera i helenistička kultura: između susreta i sraza, blagoslova i izazova, u: Bogoslovska smotra 81 (2011.) 3, 607-628.

2 hrčak

Ivan Bodrožić, Klement Aleksandrijski i prihvaćanje grčke filozofije u Aleksandrijskoj Crkvi koncem 2. stoljeća, Vrhbosnensia 16 (2012.) 2, 291-306.

1

Ivan Bodrožić, Odnos vjere i razuma u kasnoantičkome svijetu, u: Adolf Polegubić – Boris Vulić (ur.), Zapad, vjera i razum, Frankfurt am Main, 2015., 11-40.

1

2.11. Dopunska literatura Tomislav Šagi-Bunić, Povijest kršćanske literature, Zagreb, 1976. Klement Aleksandrijski, Odgojitelj, Split, 2006. Manlio Simonetti, Cristianesimo antico e cultura greca, Roma 1990.



274



1.1. Nositelj predmeta Izv. prof. dr. sc. Roko Mišetić 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1-2.

1.2. Naziv predmeta Demografska kretanja i ekonomski razvoj 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3


1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani) diplomski 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu



2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Stjecanje znanja o osnovnim metodama demografskih istraživanja te metodama i tehnikama prikupljanja podataka o stanovništvu. Usvajanje znanja o sastavnicama i pokazateljima demografskog razvoja te njegovoj vezi s ekonomskim razvojem društva.



kritički interpretirati temeljna moralno-etička načela i socioekonomska pitanja suvremenoga društva zahvaljujući raznolikim znanjima iz područja ekonomije, filozofije, teologije, politike i prava

poznavati temeljne postavke socijalnog nauka Crkve o socijalno-ekonomskim pitanjima i predstaviti katoličku platformu za izgradnju održive ekonomske djelatnosti

uočiti i obrazložiti nutarnji odnos etike i ekonomije s ciljem razvoja struktura vrednota kao okvira cjelovitoga ljudskoga razvoja i općega dobra


Definirati osnovne demografske pojmove. Izdvojiti glavne značajke osnovnih teorija razvoja stanovništva. Koristiti različite izvore podataka o stanovništvu. Prepoznati pokazatelje kretanja stanovništva. Prepoznati pokazatelje biološkog sastava stanovništva. Prepoznati pokazatelje društveno-ekonomskog sastava stanovništva.


Stanovništvo i društveno-gospodarski razvoj (2); Demografija kao društvena znanost (2); Odabrana poglavlja iz demografske teorije (4); Proces razvoja stanovništva i njegove povijesne etape (4); Kretanje stanovništva (4); Biološka struktura stanovništva i društveno-gospodarski razvoj (6); Ekonomska struktura stanovništva i društveno-gospodarski razvoj (6); Populacijska politika i politika radne snage (2).




2.7. Komentari:


Redovito pohađanje nastave; Uredno izvršene seminarske obveze – prema pravilima pripremljene i u dogovorenom terminu izložene seminarske zadaće; Pisanje kolokvija. Završni pismeni ispit.






275




3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Wertheimer - Baletić, A. (1999). Stanovništvo i razvoj. Zagreb: Mate. (odabrana poglavlja) Da

2.11. Dopunska literatura Relevantni članci objavljeni u domaćim i međunarodnim znanstvenim časopisima.



276



1.1. Nositelj predmeta doc. dr. sc. Daniel Patafta 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1. i 2.

1.2. Naziv predmeta Kršćanstvo pred izazovima modernizma i postmodernizma


1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 20P + 10S




2. OPIS PREDMETA


Ciljevi predmeta usmjereni su prema uočavanju procesa i činjenica koji odražavaju kompleksnost suvremenosti kroz razvoj ideja koje su dovele do modernizma i njegovog prijelaza u postmodernizam. Sami pojmovi vrlo su kompleksni jer odražavaju dvije stvarnosti koje kod nas do sada nisu adekvatno znanstveno proučene i prezentirane. Zato su ciljevi predmeta usmjeriti studente da kroz zadane teme uočavaju prednosti i negativnosti modernizma na kršćanstvo kao i trenutačno postojećeg postmodernizma sa svim njegovim posljedicama. Uočavajući procese kroz razdoblje dugog trajanja stvoriti će se cjelovita slika o vremenu koje nas dovodi do prijelaza i modernizma u postmodernizam čime će studenti biti osposobljeni uočavati procese u modernom društvu koji predstavljaju izazov za kršćanstvo na početku novog milenija.



Kao i sami ciljevi i ishodi predmeta jednako se definiraju kroz razumijevanje procesa. Modernizam i postmodernizam su u prvom redu kompleksni sustavi koji široko zahvaćaju društvenu stvarnost preoblikujući temeljito i sustav vrijednost koje je čovjek poznavao. Zato prvenstveno treba staviti ove procese i misaone sklopove u vrijeme i prostor, jasno i precizno ih definirati, te kroz vremensko trajanje uočavati procese modernizma na svim poljima koji su preoblikovali čovjekov pogled na stvarnost a samim time i na religioznost osobito prema kršćanstvu. Time se dolazi do postmodernizma, o kojem se kod nas tek počelo govoriti, a koji je sasvim drugačiji misaoni i idejni sustav nego modernizam, iako se na njega nadovezuje. Ulazeći u procese, ideje i misaone sklopove kroz duže vremensko trajanje studenti će moći shvatiti temeljne procese, ideje i misaone sklopove koji su preoblikovali tradicionalni sustav vrijednosti kršćanke kulturološke i duhovne stvarnosti. Time će doći do razumijevanja procesa sekularizma i sekularizacije, ateizma, agnosticizma, indiferentizma, vjere u napredak, pojavu ideologija i ideoloških sustava u nedavnoj prošlosti i sadašnjosti. Naposljetku moći će naći uzroke kako bi razumjeli posljedice globalnih promjena izazvanih promjenom paradigme u odnosu prema Bogu, čovjeku i svijetu.


1. Definiranje i temeljiti uvid u vrijeme pojave modernizma, odnosno društveno-povijesne i kulturološke okolnosti 2. Razlučivanje procesa koji su od pojave humanizma, renesanse i nominalizma započeli mijenjati kršćansku svijest 3. Uočiti promjene na području znanosti, gospodarstva, kulture i društvenih odnosa 4. Sustavno pratiti kompleksnost procesa modernizma s njegovim negativnim i pozitivnim posljedicama za kršćanstvo 5. Uočavati i pratiti reakciju Crkve na novosti koje je vrijeme modernizam sa sobom donosilo 6. Koji su izazovi koje je modernizam kroz stoljeća stavljao pred Crkvu i koje posljedice su ti procesi proizveli za Crkvu 7. Društveno-povijesne okolnosti prijelaza iz modernizma u postmodernizam 8. Što je to postmodernizam i kakav je izazov stavio pred kršćanstvo danas


1. Nominalizam, humanizam i renesansa - promjena paradigme odnosa Bog-čovjek-svijet (1 sat) 2. Reformacija kao prekid s tradicijom i put prema novom shvaćanju Boga i čovjeka (1 sat) 3. Novi vijek (16.-18. stoljeće) i promjene koje donosi (1 sat)


277


(detaljno razrađen prema satnici nastave)

4. Pokušaji modernizacije društva kroz prihvaćanje ideja prosvjetiteljstva (prosvijećeni apsolutizam, ideje Francuske revolucije, ideje Američke revolucije) (1 sat) 5. Crkva na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće (1 sat) 6. 19. stoljeće vrijeme beskrajne vjere u napredak - znanstvena i tehnička revolucija (1 sat) 7. Filozofsko-idejni smjerovi 19. stoljeća (1 sat) 8. Crkva pred revolucijama i stvaranjem nacionalnih država u 19. stoljeću (2 sata) 9. Liberalizam i njegov ideološki smjer (1 sat) 10. Radikalni oblici liberalizma koji su doveli do nastanka totalitarizama 20. stoljeća (komunizam i nacionalizam) (1 sat) 11. Crkva pred izazovima znanstvene revolucije i liberalnih strujanja (1 sat) 12. Odgovor Crkve na procese modernizma i sekularizacije u prvoj polovici 20. stoljeća (1 sat) 13. Crkva pred izazovima totalitarizama (1 sat) 14. Filozofsko-idejni smjerovi prve polovice 20. stoljeća (1 sat) 15. Pokreti unutar Crkve koji su nastajali na tragu liberalnih shvaćanja (1 sat) 16. Usporediti pontifikate Pia IX., Lava XIII. i Pia X. u odnosu prema novim idejnim strujanjima 19. i početka 20. stoljeća (2 sata) 17. Kolonizacija, znanstveni napredak i industrijalizacija u 20. stoljeću (1 sat) 18. Europa i svijet nakon Drugog svjetskog rata (1 sat) 19. Drugi vatikanski sabor odgovor na potrebe suvremenog svijeta (2 sata) 20. Hladni rat i polarizacija svijeta (1 sat) 21. Pad komunizma u Europi i oživljavanje kršćanskog tradicionalizma u bivšim komunističkim zemljama (1 sat) 22. Slom modernizma i prijelaz u postmodernu (1 sat) 23. Svijet suočen s krizama na kraju 20. i početkom 21. stoljeća (1 sat) 24. Prijelaz iz tehničkog u informatičko doba (1 sat) 25. Globalizacija - pozitivni i negativni aspekti (1 sat) 26. Novi duhovni pokreti u Crkvi i kršćanstvu općenito (1 sat) 27. Kršćanstvo pred izazovima novih ideologija (1 sat)


predavanja X seminari i radionice




2.7. Komentari:








278



3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

1. Tonči Matulić, "Metamorfoze kulture", Zagreb, 2009.

2. Željko Mardešić, "Religija u modernom industrijskom društvu", Split, 1973.

3. Željko Mardešić, "Budućnost religije -Sveto u vremenu svjetovnosti", Split, 1991.

4. Željko Mardešić, "Rascjep u svetome", Zagreb, 2007.

5. "Modernizam i postmodernizam", Zagreb, 2013.

6. Katolicizam, modernizam i književnost : zbornik radova znanstvenog simpozija održanog u povodu 50. obljetnice smrti dr. Ljubomira Marakovića (1887.-1959) / [[organizatori] Institut Fontes Sapientiae i Filozofski fakultet Družbe Isusove] ; urednici Vladimir Lončarević, Ivan Šestak.Zagreb, 2011.

7. Ivan Antunović, Katolička crkva i modernizam, u: "Obnovljeni život", 65(2010.)1, 77-95.

8. Antony D. Smith, "Nacionalizam i modernizam", Zagreb, 2003.


1. Tzvetan Todorov, "Duh prosvjetiteljstva", Zagreb, 2015. 2. Jakov Jukić, "Lica i maske svetoga", Zagreb, 1997. 3. Tomislav Janko Šagi-Bunić, Vrijeme suodgovornosti", sv. 1., zagreb, 1981. 4. "Modernost i modernizam", Zagreb, 2013. 5. Charles Jencks, "Šta je postmodernizam?", Loznica, 2016. 6. Christopher Butler, "Postmodernizam", Sarajevo, 2007. 8. Dave Robinson, "Nietzche i postmodernizam", Zagreb, 2002. 9. Ernest Gellner, "Postmodernizam, razum i religija", Zagreb, 2002. 10. Terry Eagleton, Kapitalizam, modernizam i postmodernizam, u: "Književna revija", 37(1997.)1/2, 26-42. 11.Rudi Supek, "Modernizam i postmodernizam", Zagreb, 1996. 12. Zvonko Posavec, "Liberalizam i nacionalizam", Zagreb, 2007. 13. Liberalizam i katolicizam u Hrvatskoj (II. dio), Zagreb, 5. i 6. ožujka 1999. / priredio Hans-Georg Fleck.Zagreb, 1999. 14. Bonaventura Zvonimir Šagi, katoličanstvo i suvremeni liberalizam, u: "Svesci", (1998.)93, 45-54. 15. Dominique Vermersch, Liberalizam i socijalni nauk Crkve, u: "Svesci", (1996.)87/88, 141-145. 16. Željko Mardešić, Kršćanstvo i liberalizam, u: "Društvena istraživanja", 4(1995.), 885-910.



279



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Davor Šimunec 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1. i 2.

1.2. Naziv predmeta Crkva, kraljevstvo i svijet 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 30P+e (kombinirano)




2. OPIS PREDMETA


Upoznati studente s temeljnim katoličkim dogmatsko-teološkim shvaćanjem Crkve i njezinim odnosom prema kategoriji „kraljevstva“ (Božjim i ljudskim), kao i odnosom prema „svijetu“ i „svjetovnosti“. Upoznati studente s teološkom, povijesno-spasenjskom i društvenom biti Crkve kao odnošajne ustanove prema svijetu i svjetovnim dobrima. Osposobiti studente za obuhvatan, dijalektičan i dijaloški pristup u smislu povezivanja područja ekleziologije s govorom o otajstvenoj i/ili ovozemnoj sferi društvenog fenomena „kraljevstva“ i svjetovnog karaktera „svijeta“ i dobara u njemu.


Poznavanje osnovnih pojmova, uvida i tema relevantnih za kolegij koji obuhvaća govor o Crkvi, kraljevstvu i svijetu. Poznavanje i sposobnost uporabe osnovnih programskih alata za obradu teksta i upotrebljavanje sustava za e-učenja.


Poznavanje i razumijevanje temeljnih znanja glede odnosa Crkva – kraljevstvo - svijet. Stečeno teološko i interdisciplinarno znanje i kompetencije znati kontekstualizirati i aktualizirati u području osobnih, crkvenih i društvenih odnosa.



razumjeti odnose Crkve prema, području „kraljevstva“ i „svijeta“

logički i sustavno objasniti temeljnu upućenost i povezanost navedenih područja

Znati „povezivo“ misliti Crkvu i ovozemaljsku stvarnost s obzirom na područje odnosa duhovnoga i svjetovnoga


1. Uvod u kolegij Crkva –kraljevstvo – svijet (1 sat) 2. Ekleziologija „odozgo“. Objava Trojstvenog Boga kao objava priprave i „rađanja“ Crkve (2) 3. Ekleziologija „odozdo“. Povijesno-spasenjska i prostorno-vremenska dimenzija Crkve u svijetu (2) 4. Sakramentalnost Crkve. Crkva kao „temeljni ili opći sakrament“ spasenja (1) 5. Crkva kao izraz i društveno-relacionalne potrebe čovjeka kao slike Božje i osobe (1) 6. Od starozavjetne zajednice (qāhāl) do novozavjetnog govora o Crkvi (ekklēsia) (2) 7. Dinamika naroda Božjega. Eshatonska dimenzija stalnog kretanja prema „obećanoj zemlji“ (1) 8. Starozavjetni odnos ljudskoga i božanskoga kraljevstva: Prožimanje društveno-sociološkoga i religijsko-transcendentnoga (1) 9. Isusov navještaj kraljevstva Božjega (1) 10. Misijsko obilježje Crkve. Svijet kao mjesto prodora kraljevstva: „Idite po svem svijetu..“ (2) 11. Odnos prema svijetu: „Caru – carevo, a Bogu – Božje“ (1) 12. Živjeti sa zadrškom: „Biti u svijetu, ali ne od ovoga svijeta“ (1) 13. Događaj Duhova i „idealno“ obilježje Crkve. „Bijahu postojani…“ i „Sve im bijaše zajedničko…“ (1) 14. Primjer početne (pozitivne i/ili negativne) povijesne inkulturacije. Helenizacija kršćanstva (2) 15. Augustinov antinomični pristup. Božanska i zemaljska država (1) 16. Odnos Crkve prema svjetovnosti i svijetu do Drugoga vatikanskog sabora (2)


280


17. „Crkva u suvremenom svijetu“: Koncilska teološka (pozitivna?) valorizacija svijeta (Crkva koja „služi“ svijetu) i načelo autonomije stvorenih stvari (1) 18. Poziv, poslanje i angažman laika u svijetu (2) 19. Primjer suvremene pretjerane „sociologizacije“ govora o kraljevstvu Božjem: Teologija oslobođenja (1) 20. Mogućnosti i poteškoće „nove evangelizacije“ u post-sekulariziranom i post-modernom društvu (2) 21. Bogata i/ili siromašna Crkva. Ekleziologija pape Franje (1) 22. Odnos prema materijalnim dobrima: „Biti mudar upravitelj“ (1)


√ predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava

√samostalni zadaci √multimedija i mreža

laboratorij mentorski rad

2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivan rad na nastavi, sudjelovanje u radu putem sustava za e-učenje, individualno istraživanje i izrada referata.






Projekt DA NE b DA NE Broj bodova po ECTS sustavu (ukupno)

3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

DRUGI VATIKANSKI SABOR, „Pastoralna konstitucija o Crkvi u suvremenom svijetu“, u: Dokumenti, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1972, 350-427. (ili novija izdanja)

DA

KASPER, Walter, Crkva Isusa Krista, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2013, 85-105; 235-266; 339-370. DA

TANJIĆ, Željko, „Dajte caru carevo a Bogu Božje. Orisi filozofsko-teološkog pogleda na odnos Crkve i Države“, u: Bogoslovska smotra, 82 (2013.) 4, 939-954.

DA

ANIČIĆ, Miljenko, „Crkva i „autonomija zemaljskih stvari“ prema konstituciji Gaudium et spes“, u: Diaconvesia, 21 (2013.) 3, 507-533.

DA

MARDEŠIĆ, Željko, „Crkva i suvremeni svijet: današnje perspektive“, u: Bogoslovska smotra, 75 (2005.) 3, 905-936.

DA




281



1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Željko Potočnjak Izv. prof. dr. sc. Ivana Vukorepa


1.2. Naziv predmeta Osnove radnog i socijalnog prava 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3





2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studenta za razumijevanje pravnog okvira koji regulira radna i socijalna prava u Republici Hrvatskoj i usvajanje instituta radnog i socijalnog prava čije je poznavanje neophodno u profesionalnom radu pro futuro u pravnim osobama Katoličke Crkve u RH.


Poznavanje ustavnih odredbi RH, općih ljudskih i vjerničkih prava, općega kanonskog prava, odredbi međunarodnih Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske.


- Primijeniti znanje iz radnog i socijalnog prava u pravnim osobama Katoličke Crkve u RH. - Osposobiti za preuzimanje crkvenih službi i zadaća koje se odnose na dijakoniju / caritas / upravljanje vremenitim dobrima i ekonomskim aktivnostima, a usko su povezane s primjenom radnog i socijalnog prava. - Prepoznati mjerodavni pravni institut za rješenje određenog pravnog pitanja iz područja radnog i socijalnog prava te odrediti koji postupak treba primijeniti za rješavanje tog pitanja.


Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: - objasniti osnovne institute radnog i socijalnog prava, - prepoznati, odnosno diferencirati koja pravna pravila treba primijeniti na konkretna radno-pravna pitanja koja se odnose na posebno služenje u Crkvi, - protumačiti razlike između različitih vrsta pravnih izvora radnog prava, tipova ugovora o radu, načina prestanka ugovora o radu, oblika otkaza te različitih oblika radničke participacije, - prepoznati mjerodavno pravo i mjerodavni pravni institut za rješenje određenog pravnog pitanja iz područja radnog i socijalnog prava te odrediti koji postupak treba primijeniti za rješavanje sporova (individualnih i kolektivnih te pravnih i interesnih), - opisati organizacijsku strukturu, osnovne značajke i prava u hrvatskom sustavu socijalne sigurnosti (mirovinskom osiguranju, zdravstvenom osiguranju, osiguranju za slučaj nezaposlenosti, sustavu rodiljnih i roditeljskih potpora, sustavu socijalne skrbi itd), - primijeniti stečeno znanje na jednostavnije praktične primjere iz područja radnog i socijalnog prava, - odrediti načine i oblike ostvarivanja radnih i socijalnih prava u kanonskim pravnim osobama.


1.-2. Uvod u kolegij. povijesni razvoj i doprinos radnog i socijalnog prava solidarnom i kršćanskom humanizmu te ekonomskom razvoju i cjelovitom razvoju ljudske osobe. 3.-4. Determiniranje osnovnih pojmova radnog prava, definicije, predmeta i naziva radnog prava, odnosa s drugim pravnim granama, izvora radnog prava te kriterija i načina periodizacije povijesnog razvoja radnog prava. 5.-6. Uvod u međunarodno i europsko radno pravo (EU i Vijeće Europe).


282


7.-16. Individualno radno pravo: Zabrana diskriminacije pri zapošljavanju i radu, razlike između radnog odnosa u gospodarstvu i državnoj službi, zasnivanje radnog odnosa, tipični i atipični oblici rada, agencije za privremeno zapošljavanje, pravni položaj malodobnih radnika, zaštita života, zdravlja, privatnosti i dostojanstva radnika, obrazovanje i osposobljavanje za rad, radno vrijeme, odmor i dopusti, noćni rad, zaštita majčinstva, problematika plaća, zaštita radnika privremeno ili trajno nesposobnih za rad, zabrana natjecanja s poslodavcem, naknada štete, prestanak ugovora o radu i ostvarivanje prava i obveza iz radnog odnosa. 17.-20. Kolektivno radno pravo: Sudjelovanje radnika u odlučivanju, sindikati i udruge sindikata te poslodavci i njihove udruge, značaj kolektivnog pregovaranja i kolektivnih ugovora, štrajk i rješavanje kolektivnih radnih sporova. 21.-29. Socijalno pravo. Međunarodni i domaći izvori socijalnog prava te osnovna organizacijska struktura i značajke sustava socijalne sigurnosti u Republici Hrvatskoj. Osnove mirovinskog, invalidskog i zdravstvenog osiguranja, osiguranja za slučaj nezaposlenosti te socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj, granice suradnje vjerskih zajednica i države. Mirovinsko osiguranje klera i posvećenih osoba. 30. Utvrđivanje i vrednovanje rada studenata.




2.7. Komentari:

Na predavanjima će se raditi i pojedini praktični primjeri








3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Cjeloviti priručnik koji će nositelji predmeta posebno pripremiti iz područja osnova radnog i socijalnog prava

Odabrani zakonski tekstovi


RAVNIĆ Anton, Osnove radnog prava, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu (2004.), 98-116; 130-158; 207-252; 279-302; 459-549; 580-626; 646-652.

POTOČNJAK Željko – GRGIĆ Andrea, Osnovni pojmovi i koncepcije o zabrani diskriminacije u radnom pravu, u: Perspektive antidiskriminacijskog prava (uredili: Željko Potočnjak, Ivana Grgurev i Andrea Grgić), Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu (2014.), 1-48.

VUKOREPA Ivana, Mirovinski sustavi: kapitalno financiranje kao čimbenik socijalne sigurnosti, Zagreb, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2012.

VUKOREPA Ivana. Lost between Sustainability and Adequacy: Critical Analysis of the Croatian Pension System’s Parametric Reform, u: Revija za socijalnu politiku, 22 (2015.) 3, 279-308, http://hrcak.srce.hr/149857, http://www.rsp.hr/ojs2/index.php/rsp/article/view/1307/1306.


283


VUKOREPA Ivana – TOMIĆ Iva – STUBBS Paul, ESPN Thematic Report on Access to social protection of people working as self-employed or on non-standard contracts, European Union, 2017., http://ec.europa.eu/social/BlobServlet?docId=17687&langId=en

Relevantni zakonski tekstovi koji budu važeći u trenutku izvođenja nastave, kao npr.: Zakon o suzbijanju diskriminacije Zakon o radu Zakon o reprezentativnosti udruga poslodavca i sindikata Zakon o mirovinskom osiguranju Zakon o obveznim mirovinskim fondovima Zakon o mirovinskim osiguravajućim društvima Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju Zakon o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti Zakon o socijalnoj skrbi Zakon o doplatku za djecu



284



1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Marko Petrak Izv. prof. dr. sc. Frane Staničić Doc. dr. sc. Lucija Boljat


1.2. Naziv predmeta Crkvene ustanove od društvenog značaja 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3





2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studente i uputiti ih u poznavanje, razumijevanje i primjenu odredbi kanonskoga i civilnoga prava koje se odnose na crkvene ustanove od društvenog značaja.



- Osposobiti za vršenje crkvenih službi i zadaća unutar crkvenih ustanova. - Osposobiti za stručnu suradnju u različitim crkvenim, društvenim i javnim tijelima. - Tumačiti propise o crkvenim ustanovama u crkvenoj i društvenoj stvarnosti. - Primjenjivati propise o ustanovama u crkvenoj i društvenoj stvarnosti. - Osposobiti za aktivno i ispravno sudjelovanje u zadacima evangelizacije u Crkvi i društvu.


Studenti će biti u stanju: - razlikovati vrste ustanova, napose crkvenih, - poznavati propise kojima se uređuju crkvene ustanove, - razumjeti nakanu zakonodavca kad uređuje crkvene ustanove od društvenoga značaja, - razumjeti i objasniti dijakonijski, socijalni i odgojno-obrazovni rad u konkretnoj praksi, - primiti stručne pravne obavijesti, promišljanja i ostvariti suradnju između crkvenih ustanova i drugih ustanova u RH te razumjeti pravnu materiju, - primijeniti sadržaj propisa kojima se uređuju crkvene ustanove u vršenju crkvenih službi i zadaća na razini biskupije i drugih crkvenih struktura.


1. Uvod u sadržaj kolegija. Doprinos crkvenih ustanova od društvenog značaja kršćanskom humanizmu i cjelovitom razvoju ljudske osobe: zajednička briga Crkve i države. 2. Povijesni pregled razvoja ustanova. Zadatak za pravnu vježbu. 3. Ustanove od društvenog značaja u rimskom pravu, s posebnim osvrtom na piae causae. 4. Razvoj ustanova od društvenog značaja u srednjem i novom vijeku u rimsko-kanonskoj pravnoj tradiciji. 5.-6. Viteški redovi i njihovo značenje za razvoj karitativnog djelovanja i društvene skrbi od 11. st. do danas. 7. Pojam i glavna obilježja ustanova. Tipologija ustanova u hrvatskom pravu. 8. Razlikovanje javnog interesa, općeg interesa i interesa Republike Hrvatske. 9. Pregled hrvatskih propisa koji se odnose na ustanove. 10. Zakon o ustanovama – glavni naglasci.


285


11. Osnivanje ustanove. 12. Djelatnost ustanove. 13. Upravljanje ustanovom. Utjecaj osnivača na rad ustanove. 14. Opći akti ustanove. 15. Nadzor nad zakonitošću rada ustanove. 16. Financiranje ustanova i raspolaganje dobiti. 17. Udruživanje ustanova. Prestanak ustanove. Registar ustanova. 18. Kaznene i prekršajne odredbe o ustanovama. 19. Drugi oblici i institucije neprofitnog sektora. Zadatak za pravnu vježbu. 20. Pojam i tipologija ustanova i pravnih osoba u kanonskom pravu. 21. Komentar određenih dijelova međunarodnog Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o pravnim pitanjima. Javna pravna osobnost Katoličke Crkve i crkvenih ustanova. 22.-24. Ustanove za karitativno djelovanje i društvenu skrb (Caritas, bolnice, lječilišta, domovi za starije i nemoćne, domovi za nezbrinutu djecu, sigurne kuće, itd.). Suradnja crkvenih i državnih ustanova na području socijalne skrbi. 25.-26. Komentar određenih dijelova međunarodnog Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na području odgoja i kulture: katoličke predškolske i školske ustanove. 27. Katolička visoka učilišta: katolička sveučilišta, crkveni fakulteti i crkveni instituti. Visoke bogoslovske škole. 28. Financijska potpora države ustanovama Katoličke Crkve od društvenog značaja. 29. Ustanove drugih vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj od društvenog značaja. 30. Utvrđivanje i vrednovanje rada studenata. Studentska evaluacija rada na predmetu.




2.7. Komentari:






Kolokvij NE Praktični rad NE


3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Ugovori između Svete Stolice i Republike Hrvatske (komentar N. Eterović), Zagreb, 2001. (izabrani dijelovi)

2 3


286


Zakon o ustanovama, NN 76/93, 29/97, 47/99, 35/08. https://narodne-

novine.nn.hr

Medvedović, D., Zakon o ustanovama, s kratkim komentarom, napomenama i stvarnim kazalom, Zagreb, 1995. (izabrani dijelovi)

5

2.11. Dopunska literatura Zakonik kanonskoga prava s izvorima, Zagreb, 1996. (izabrani dijelovi)



287



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Tomislav Kovač 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1.god

1.2. Naziv predmeta Uvod u znanosti o religijama 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3 ECTS





2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Upoznati studente s temeljnim načelima znanstvenog proučavanja religija i vrjednovanja religijskog fenomena uopće. Upoznavanje sa središnjim religijskim sadržajima i pojmovima, tipologijom religija i ulozi religije u čovjekovom životu.



Studenti će steći osnove znanstvenog proučavanja i objektivnog vrjednovanja religije i religijskog fenomena. Posjedovat će jezične i misaone alate za analizirati svaku religiju. Uvidjet će antropološke temelje i povijesno-kulturalne uvjetovanosti religije kako bi mogao s razumijevanjem proučavati ostale religije u studijskom programu, osobito istočne religije, židovstvo, islam i kršćanske konfesije.


Studenti će biti u stanju: - razlikovati i vrjednovati središnje sadržaje svake religije, tj. važnost i ulogu nauka, morala i kulta - prepoznati antropološke temelje i povijesno-kulturološke uvjetovanosti religije - razumjeti i koristiti ključnu religijsku terminologiju - objektivno analizirati svaku religiju i religijski fenomen i povezati ga s drugim znanstvenim granama - razumjeti unutrašnju i izvanjsku strukturu različitih religija i usporediti religije jedne s drugima - argumentirano govoriti o značenju i ulozi religije u čovjekovom životu i društvu.


1. Uvodno predavanje (1 sat) 2. Čovjek kao religiozno biće: religiozno iskustvo, iskustvo svetoga (4 sata) 3. Definicije religije (2 sata) 4. Fenomenologija i morfologija religije (3 sati) 5. Središnji religijski pojmovi (4 sata) Kolokvij (1 sat) 6. Glavni protagonisti i temeljna polazišta znanstvenog proučavanja religije (4 sata) 7. Povijesni razvoj religija i današnja tipologija religija (4 sati) 8. Komparativni pristup proučavanju religija (4 sata) 9. Uloga religije u današnjem društvu i svijetu (3 sata)




2.7. Komentari:


288


terenska nastava








3



Dostupnost putem ostalih

medija

BIŽACA, Nikola, O mjestu i ulozi proučavanja religija unutar studija katoličke teologije. Povijesni osvrt i perspektive za budućnost, u: Crkva u svijetu, 39 (2004.) 3, 379-410.

10 Hrčak

ELIADE, Mircea, Sveto i profano, Zagreb, AGM, 2002. 5

RIES, Julien, U potrazi za Bogom. Put religijske antropologije, Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 2016. 5

Religije svijeta: enciklopedijski priručnik, Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 31998., str. 13-52. 5

TERRIN, Aldo Natale, Uvod u komparativni studij religija, Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 2006., str. 7-76. 10


CAVENDISH, Richard – LING, Trevor O., Mitologija. Ilustrirana enciklopedija, Zagreb, Mladinska knjiga, 1990. ELIADE, Mircea, Aspekti mita, Zagreb, Demetra, 2004. ELIADE, Mircea, Slike i simboli. Eseji o magijsko-religijskom simbolizmu, Zagreb, Fabula Nova, 2006. ELIADE, Mircea, Povijest vjerovanja i religijskih ideja, Zagreb, Fabula nova, 2006. ELIADE, Mircea, Mit o vječnom povratku, Zagreb, Jesenski i Turk, 2007. FACCHINI, F. i dr., Religioznost u pretpovijesti, Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 2004. IVANČIĆ, Tomislav, Religija i religije: morfologija, fenomenologija i teologija religija, Zagreb, Teovizija, 2007., str. 13-56. Leksikon temeljnih religijskih pojmova: židovstvo, kršćanstvo, islam, Adel Theodor Khoury (prir.), Zagreb, Prometej, 2005. NOVAKOVIĆ, Dragutin, Pojam numen u rimskoj religiji. Uvodna studija za rimsku religiju, Zagreb, Stvarnost – Kršćanska sadašnjost, 1991. Opći religijski leksikon, Zagreb, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2002. OTTO, Rudolf, Sveto: o iracionalnom u ideji božanskoga i njenu odnosu spram racionalnoga, Zagreb, Scarabeus naklada, 2006. POUPARD, Paul, Religije, Zagreb, Jesenski i Turk/Kulturni informativni centar, 2007., str. 5-29.



289



1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Mislav Ježić, akademik 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1.god.

1.2. Naziv predmeta Istočne religije 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 5 ECTS





2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Upoznavanje glavnih istočnih religija i sadržaja njihove vjerske tradicije.



Ovim predmetom studenti će biti u stanju

- povezati znanja o kršćanstvu i njegovoj teologiji i praksi sa znanjima o azijskim religijama i njihovim religijskim naukama ili, gdje je primjereno

(brahmanizam / hinduizam, mazdaizam) njihovom teologijom

- razumjeti povijesnu, društvenu, moralnu i duhovnu ulogu različitih azijskih religija

- produbiti razumijevanje kršćanstva, njegove teologije, morala, društvenih vrjednota i duhovne prakse zahvaljujući usporedbi s indijskim i drugim

azijskim religijama.



- razumjeti temeljne nazore različitih religija Srednjega i Dalekoga Istoka

- razlikovati pojedine religije Irana, Indije, Srednje Azije i Dalekoga Istoka po ključnim značajkama

- usporediti različite indijske religije po sličnosti (samsara, karman, moksa…) i razlikama (atman – anatman, draštar – skandhe, điva

– cittasantana…), kao i indijske religije i religije Irana, Kine itd.


1. Uvodno predavanje (2 sata) 2. Religije Srednjeg istoka, osobito Irana: mazdaizam, parsizam (6 sati) 3. Religije Istoka, osobito Indije: brahmanizam, vedizam; epsko-puranski, tantrički, bhakti i suvremeni hinduizam (14 sati) 4. Budizam: izvorni, theravada, mahayanski, tantrički (10 sati) 5. Đinizam, sikhizam (4 sata)

Kolokvij (1 sat) 6. Religije Tibeta i Središnje Azije: šamanizam, bon, lamaistički budizam (7 sati) 7. Religije Dalekog istoka – Kina: konfucijanizam, taoizam (9 sati) 8. Religije Dalekog istoka – Japan: šintoizam, zen budizam (7 sati)




2.7. Komentari:


290


terenska nastava

2.8. Obveze studenata Aktivno pohađanje nastave i pisanje seminarskog rada.






Projekt DA NE Pismeni ispit DA NE Broj bodova po ECTS

sustavu (ukupno) 5


Naslov Dostupnost

u knjižnici

Dostupnost putem

ostalih medija

JEŽIĆ, Mislav – JAUK-PINHAK, Milka – GONC-MOAČANIN, Klara, Istočne religije (skripta za studente), Zagreb, Filozofski fakultet (Katedra za indologiju) Sveučilišta u Zagrebu, 2001.

KÜNG, Hans i dr., Kršćanstvo i svjetske religije. Uvod u dijalog s islamom, hinduizmom i budizmom, Zagreb, Naprijed, 1994., 123-389.

Opći religijski leksikon, gl. ur. A. Rebić, Zagreb: Leksikografski zavod M. K., 2002.

KATIČIĆ, Radoslav, Stara indijska književnost: sanskrtska, palijska i prakrtska, Zagreb, Nakladni zavod Matice hrvatske, 1973.


DOGAN, Nikola, Religije i spas. Izvan Crkve nema spasenja, Đakovo, KBF u Đakovu, 2013., 35-78. Encyclopaedia of Religion, gl. ur. Mircea Eliade, Chicago: University of Chicago Press, 2. izd. New York, 1987. JEŽIĆ, Mislav, Rgvedski himni. Izvori indijske kulture i indoeuropsko nasljeđe, Zagreb, Globus, 1987. JEŽIĆ, Mislav, Rgvedske upanišadi, Zagreb: Matica hrvatska, 1999. JEŽIĆ, Mislav, Kršćanstvo i indijske religije, u: Nova prisutnost, 9 (2011.) 1, 207-211. JEŽIĆ, Mislav, Susret s hinduizmom u svjetlu koncilske izjave Nostra aetate, u: BLAŽEVIĆ, Josip (ur.), Zbornik radova Tjedna međureligijskog dijaloga povodom 25 godina duha Asiza, Zagreb, 21.-27. listopada 2011., Zagreb, Hrvatski areopag, 2012., 191-202. HITCHCOK, Susan Tyler – ESPOSITO, John L., Religije. Gdje Bog boravi, kamo hodočasnici putuju, Zagreb, Egmont, 2004., 71-197.



291



1.1. Nositelj predmeta prof. dr. sc. Juro Zečević-Božić i doc. dr. sc. Dragan Radić


1.2. Naziv predmeta Pravoslavlje 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 4 ECTS

1.3. Suradnici

1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) P40 +0+e-učenje 5 = 45 sati




2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Upoznati teologiju sadržanu u doktrinarnoj i teološkoj baštini pravoslavnih crkava, njene glavne okosnice i specifičnosti.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i / ili ulazne kompetencije potrebne za predmet Zanimanje za sadržaj predmeta i dostatno poznavanje opće i crkvene povijesti.


Teorijsko i praktično poznavanje pravoslavlja, uočavanje njegove komplementarnosti s Katoličkom crkvom i protestantizmom.


- dobro poznavanje naravi i povijesti pravoslavnih crkava; - pobliže analitičko i kritičko praćenje odnosa pravoslavnih i drugih kršćanskih crkava kroz povijest; - razvoj specifičnih ekleziologija u pravoslavlju i drugim kršćanskim crkvama; - detaljno poznavanje naravi tzv. klasičnih doktrinarnih razlika između pravoslavne i katoličke teologije i teološko vrednovanje „težine“ tih razlika; - upoznavanje pojedinih značajnijih nositelja (predstavnika) pravoslavne teologije; - pravoslavlje u Hrvatskoj;


- Definicija, značenje i sadržaj pojma „pravoslavna teologija“ – 2 sata; - Osnovna podjela istočnih crkava na tri glavne skupine, njihov nastanak, njihova glavna obilježja i specifična svojstva, njihova povijest, statistički podaci i aktualno stanje – 6 sati; - Ustroj i specifična narav Pravoslavne crkve, tri vidljiva elementa po kojima je Pravoslavna crkva jedna – 4 sata; - Elementi po kojima je jedna Pravoslavna crkva zajednica više pravoslavnih crkava, autokefalno i autonomno ustrojstvo Pravoslavne crkve – 4 sata; - Izvori za dogmu i teologiju Pravoslavne crkve – 2 sata; - Značajniji doktrinarno-teološki autoriteti i predstavnici pravoslavne teologije kroz povijest i danas – 4 sata; - Klasične „doktrinarne razlike“ između pravoslavne i katoličke teologije i teološko vrednovanje „težine“ tih razlika – 4 sata; - Razvoj specifičnih ekleziologija u pravoslavlju i drugim kršćanskim crkvama – 2 sata; - Pravoslavlje u Hrvatskoj – 4 sata; - Sakramenti (svete tajne), vrste obreda, liturgijska godina i liturgija u Pravoslavnoj crkvi – 6 sata; - Duhovnost, askeza i načini molitve u Pravoslavnoj crkvi – 4 sata; - Pravoslavni odnos(i) prema ekumenizmu i međureligijskom dijalogu – 3 sata;

2.6. Vrste izvođenja nastave: x predavanja x samostalni zadaci 2.7. Komentari:


292


seminari i radionice vježbe on line u cijelosti


x multimedija i mreža laboratorij


2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje predavanja, čitanje obvezne i (barem neke) preporučene literature, sudjelovanje u raspravi tijekom predavanja, pismeni i usmeni ispit.



Eksperimentalni rad NE Referat NE Dodatna literatura DA


Kolokvij NE Praktični rad DA (Ostalo upisati)


4


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

- Zečević Jure., Istočno bogoslovlje, Zagreb 2017 (skripta); DA

- Congar Yves., Istočni raskol, Zagreb 1971 (skripta); DA

- Benz Ernst, Duh i život istočne crkve, Zagreb 2003; DA

2.11. Dopunska literatura - Ware Thimoty, Pravoslavna Crkva, Zagreb 2005. - Pavić Juraj., Istočno bogoslovlje, 1. svezak, Đakovo 1962 (skripta);



293



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Andrea Filić 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1.

1.2. Naziv predmeta Zajedništvo vjere prvoga tisućljeća kao pretpostavka ekumenskog dijaloga






2. OPIS PREDMETA


-omogućiti studentima poznavanje povijesnih okolnosti i teoloških preokupacija u prvom tisućljeću života Crkve -upoznati studente s glavnim teološkim sadržajima prvoga tisućljeća koji su i danas zajednička baština svih kršćanskih Crkava -upoznati studente s glavnim teološkim sadržajima prvoga tisućljeća koji su u kasnijoj povijesti bili predmet rasprava -omogućiti studentima uvid u činjenicu da su i najvažniji dogmatski izričaji prvog tisućljeća, koji će ostati isti u svim kršćanskim Crkvama drugoga tisućljeća, nastajali kroz brojne kontroverzije ali i dijalog crkvenih otaca i crkvenog učiteljstva -osposobiti studente za kritičko iščitavanje otačkih tekstova koji govore o zajedništvu vjere i jedinstvu Crkve -osposobiti studente za kritičko iščitavanje otačkih tekstova koji su nadasve značajni za kasniju pravoslavnu i protestantsku teologiju -osposobiti studente za primjenu dijaloških primjera prvog tisućljeća na ekumenski dijalog suvremenog doba



-poznavati i dublje razumjeti glavne teološke sadržaje prvog tisućljeća Crkve, osobito one kojima su se bavili ekumenski koncili u tom razdoblju -kritički procijeniti otačku literaturu o temi zajedništva vjere i jedinstva Crkve, uočiti njezinu aktualnosti i primijeniti je na suvremena ekumenska gibanja -razviti vještine potrebne za samostalno sudjelovanje u ekumenskom dijalogu


-nakon uspješno svladanog kolegija, studenti će biti u stanju: -razumjeti i argumentirano izložiti glavne teološke sadržaje prvoga tisućljeća koji su i danas zajednička baština svih kršćanskih Crkava -razumjeti i argumentirano izložiti glavne teološke sadržaje prvoga tisućljeća koji su u kasnijoj povijesti bili predmet rasprava -kritički iščitavati otačke tekstove koji govore o zajedništvu vjere i jedinstvu Crkve -kritički iščitavati otačke tekstove važne za kasniju pravoslavnu i protestantsku teologiju -primjenjivati dijaloške primjere prvog tisućljeća na konkretne situacije u kojima se odvija ekumenski dijalog u suvremenosti


1.-2. sat: Uvod u kolegij 3.- 4. sat: Simboli vjere • Izbor iz tematike ekumenskih sabora održanih u prvom tisućljeću: 5.-6. sat: Prvi nicejski sabor (325.) 7.-8. sat: Prvi carigradski sabor (381.) 9.-10. sat: Efeški sabor (431.) 11.-12. sat: Kalcedonski sabor (451.) 13.-14. sat: Drugi carigradski sabor (553.)


294


15.-16. sat: Ponavljanje i kolokvij 17.-18. sat: Treći carigradski sabor (680./681.) 19.-20.sat: Drugi nicejski sabor (787.) 21.-22. sat: Četvrti carigradski sabor (869./870.) 23.-24. sat: Papinska služba 25.-26. sat: Sličnosti i razlike teoloških polazišta Istoka i Zapada u otačko doba 27.-28. sat: Izbor iz otačkih tekstova koji govore o zajedništvu vjere i jedinstvu Crkve 29.-30. sat: Izbor iz otačkih tekstova koji su nadasve značajni za kasniju pravoslavnu i protestantsku teologiju




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje u nastavi, proučavanje zadane i preporučene literature, kolokvij, polaganje završnog usmenog ispita.


Pohađanje nastave DA x NE Istraživanje DA x NE Usmeni ispit DA x NE



Kolokvij DA x NE Praktični rad DA NE (Ostalo upisati) DA NE


3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

-H. DENZINGER – P. HUNERMANN (ur.), Zbirka sažetaka vjerovanja, definicija i izjava o vjeri i ćudoređu, Đakovo, 2002.

DA DA

-ATANAZIJE, Pisma o Kristu i Duhu, Makarska, 1980. DA

-Ćiril ALEKSANDRIJSKI, Utjelovljenje Jedinorođenca – jedan Krist, Makarska, 2001. DA

-AUGUSTIN, Govori – 1, Makarska, 1990.; Govori – 2, Makarska, 1993. DA

-Leon VELIKI, Govori, Makarska, 1993. DA

-A. McGRATH, Uvod u kršćansku teologiju, Rijeka, 2007.


-Henri de LUBAC, Katoličanstvo, Rijeka, 2012. -Željka BIŠĆAN – Tomislav Zdenko TENŠEK (ur.), Otačka čitanja u molitvi Crkve, Zagreb, 2000. -Pierre-Th. CAMELOT – Paul CHRISTOPHE – Francis FROST – Pierre MARAVAL – Joseph THOMAS, I concili ecumenici, Brescia, 2001. -Vladimir LOSKI, Mistična teologija istočne Crkve, Zagreb, 2001.



295



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Stipo Kljajić 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1.

1.2. Naziv predmeta Židovska vjera i kultura 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 4





2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Cilj predmeta jest razumijevanje i vrednovanje osnovnih parametara židovstva kako bi se na što objektivniji način upoznale teorijsko-praktične vjerske postavke te kulturološke odrednice ove velike i za kršćanstvo iznimno važne svjetske tradicije.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i / ili ulazne kompetencije potrebne za predmet Potrebno je završiti preddiplomski studij, kako je programom predviđeno.


Bolje poznavanje židovstva, monoteističke i abrahamovske religije,pridonosi konstruktivnijem djelovanju na području međureligijskog i međukulturalnog dijaloga kao i boljem poznavanju kršćanstva s kojim židovstvo ima dosta ne samo dodirnih nego također zajedničkih crta.


Studenti će bolje poznavati: Kontekst u kojem se rađa židovstvo kao vjera i židovstvo kao nacionalna odrednica Bogatu i dugu povijest židovstva Osnovne izvore i institucije židovstva Temelje židovskog vjerovanja Religijsko-kulturološke odrednice židovstva


Židovstvo kao monoteistička i abrahamovska religija (1 sat) Preliminarne datosti židovstva/Izraela: naziv, geografsko-društveni kontekst, flora i fauna, političko uređenje itd. (2 sata) Povijest židovstva (12 sati) Prapovijest: epoha patrijarha (1 sat) Egipatsko ropstvo i putovanje pustinjom (1 sat) Zauzimanje Kanaana (1 sat) Izraelski suci (1 sat) Davidovo kraljevstvo (2 sata) Salomonovo kraljevstvo (1 sat) Dva razdijeljena kraljevstva (1 sat) Asirska i babilonska invazija (2 sata) Invazije istočnih i zapadnih kraljevstava (2 sata) Izvori i institucije židovstva (9 sati) Pisana i usmena Tora (2 sata) Učenici i učitelji: „skolastičko“ poučavanje (1 sat)


296


Hram i sinagoge (2 sata) Halaka i Hagada (1 sat) Hermenetutička pravila i literarni rodovi (1 sat) Mazoretski tekst i Rabinska Biblija (1 sat) Mišna i nerabinsko židovstvo (1 sat) Osnovi židovske religije (14 sati) Obdržavanje propisa (1 sat) Sjećanje i pamćenje (1 sat) Molitva i blagoslovi (2 sata) Subota (1 sata) Obećanja zemlja (1 sat) Odnos prema drugim narodima (1 sat) Mesijanska nada (3 sata) Liturgijski ciklus (3 sata) Religijsko-kulturološke odrednice (6 sati) Židovska godina (3 sata) Krug života u židovstvu (2 sata) Židovski dom (1 sat) Moderno židovstvo: Židovi svijeta nakon Holokausta i država Izrael (1 sat)




2.7. Komentari:



Pohađanje nastave DA 0.5 Istraživanje Usmeni ispit

Eksperimentalni rad Referat Usmeni ili pismeni ispit DA 2,5

Esej Seminarski rad (Ostalo upisati)

Kolokvij DA 1 Praktični rad (Ostalo upisati)

Projekt Pismeni ispit Broj bodova po ECTS sustavu (ukupno)

4.0


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Julija KOŠ, Alef bet židovstva. Pogled u krug židovske povijesti, religije i običaja, Zagreb, 1999.

Rabin Kotel DA-DON, Židovstvo. Život, teologija i filozofija, Profil, Zagreb 2004.


297


Karlo-Josef KUSCHEL, Židovi, kršćani, muslimani. Podrijetlo i budućnost. S njemačkog Ladislav Z. Fišić, Svjetlo riječi, Sarajevo, 2011.

2.11. Dopunska literatura J. Alberto SOGGIN, Storia d'Israele. Introduzione alla storia d'Israele e Giuda dalle origini alla rivolta di Bar Kochbà, Paideia, Brescia, 2002. Piero STEFANI, Introduzione all'ebraismo, Queriniana, Brescia, 1995.



298



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Tomislav Kovač 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1 god.

1.2. Naziv predmeta Islamska religija i misao 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 4 ECTS





2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Upoznati studente s doktrinarnim aspektima islamske religije i prakse te s glavnim misaonim usmjerenjima islama u prošlosti i danas.



Studenti će upoznati glavne vjerske i misaone sadržaje islamske vjere te različite kulturalne i društveno-političke dimenzije islamske vjere. Osobito će znati prepoznati specifičnost, sličnosti i razlike islamske religije u odnosu na dvije ostale monoteističke religije, tj. židovstvo i kršćanstvo. Temeljitije upoznavanje islamske religije i kulture pripomoći će da se bolje shvati različite društveno-političke i kulturalne izazove koje je islam i muslimani postavljaju u današnjoj pluralnoj Europi.


Studenti će biti u stanju: - smjestiti islam u njegov povijesni, društveni i kulturalni arapski i bliskoistočni kontekst - razumjeti i izložiti glavne vjerske i misaone postavke islamske religije - prepoznati specifičnost islama u odnosu na židovstvo i kršćanstvo - usporediti i razlikovati teološki govor Kurana i Biblije - razumjeti društveno-političke izazove koje islam i muslimani pružaju današnjoj pluralnoj Europi i svijetu - dijalogizirati s pripadnicima muslimanske vjere u duhu poštovanja i solidarnosti.


1. Uvodno predavanje (1 sat) 2. Islam kao vjera, religija i civilizacija (2 sata) 3. Muhamedov život i poslanje (4 sata) 4. Fenomenologija, književna struktura i interpretacija Kurana (4 sata) 5. Muslimansko vjerovanje (al-akida) (8 sati) 6. Pet stupova islama (4 sata) Kolokvij (1 sat) 7. Vjersko-pravne škole i islamsko pravo (2 sata) 8. Arapsko-islamska filozofija (2 sata) 9. Muslimanska teologija (4 sata) 10. Muslimanska mistika (2 sata) 11. Islamska misao danas: između reformizma, fundamentalizma i modernizma (4 sata) 13. Izabrana pitanja: žena u islamu, islam i sekularno društvo, mir i nasilje u Kuranu i dr. (3 sata) 12. Islam i muslimani u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini (2 sata) 13. Studijski posjet Islamskom centru u Zagrebu (2 sata)


299




X terenska nastava



2.7. Komentari:








4


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

BORRMANS, Maurice, Islam i kršćanstvo, Sarajevo, HKD Napredak, 2010. 2

ESPOSITO, John L., Što bi svatko trebao znati o islamu, Zagreb, Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove, 2003.

5

GNILKA, Joachim, Biblija i Kur'an. Što ih povezuje, što razdvaja, Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 2007. 10

LAOUST, Henri, Raskoli u islamu, Zagreb, Naprijed, 1989. 2

OMERBAŠIĆ, Ševko, Islam i muslimani u Hrvatskoj, Zagreb, Mešihat Islamske zajednice u Hrvatskoj, 1999., 22009.

1

RAHMAN, Fazlur, Islam, Sarajevo, Tugra, 2005. 2

SAMIR, Khalil Samir, Islam na Zapadu. Cijena suživota, Razgovori s Linom Pillet, Zagreb, Hrvatska provincija sv. Jeronima franjevaca konventualaca / Veritas, siječanj 2015.

2

VAN ESS, Josef – KÜNG, Hans, Islam i kršćanstvo, u: KÜNG, Hans i dr., Kršćanstvo i svjetske religije. Uvod u dijalog s islamom, hinduizmom i budizmom, Zagreb, Naprijed, 1994., 9-122. [Ovo poglavlje knjige objavljeno je također kao zasebna knjiga, s drugim prijevodom: KÜNG, Hans – VAN ESS, Josef, Kršćanstvo i svjetske religije – Islam, Livno, Svjetlo riječi, 1995.]

4


ARMSTRONG, Karen, Islam: kratka povijest, Zagreb, Alfa, 2008. CORBIN, Henry, Historija islamske filozofije, sv. I-II, Sarajevo, Veselin Masleša / Svjetlost, 21987. GRABUS, Nedžad (prir.), Uvod u nauku Akaida, Sarajevo, Fakultet islamski nauka, 2005. (Hrestomatija, knj. 20) HADŽIĆ, Osman Nuri, Muhammed a. s. i Kur'an, Starješinstvo Islamske zajednice BiH, Hrvatske i Slovenije, 31986. HAMIDULLAH, Muhamed, Uvod u islam, Sarajevo, Visoko, Odbor islamske zajednice Visoko, 1973. HAMIDULLAH, Muhammed, Muhammed a. s. Sv. 1: Život, sv. 2: Djelo, Zagreb, Nerkez Smailagić, 1977. Drugo izdanje: Sarajevo, Starješinstvo Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji, 21983.


300


Islam. Objava i predaja, vjera, klasično i moderno muslimansko mišljenje (hrestomatija tekstova), Sarajevo, Franjevačka teologija, 2006. KHOURY, Adel Th. (prir.), Leksikon temeljnih religijskih pojmova: židovstvo, kršćanstvo, islam, Zagreb, Prometej, 2005. KHOURY, Adel-Theodor, Isus u Islamu, u: GORRES, Ida Friederike (et al.), Isus. 2000 godina povijesti vjere i kulture, Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 1999., 156-173. KOVAČ, Tomislav, Muslimanska mistika – drugo lice islama, u: Iskustvo Boga danas i karmelska mistika. Mistagogija i međureligijski i kulturalni dijalog, Zbornik radova Međunarodnog seminara Zidine (Bosna i Hercegovina), 17.-22. rujna 2007., Zagreb, Karmelska izdanja, 2009., 297-332. KUSCHEL, Karl-Josef, Spor oko Abrahama. Što Židove, kršćane i muslimane dijeli – a što ih ujedinjuje, Sarajevo, Svjetlo riječi, 2000. KUSCHEL, Karl-Josef, Židovi, kršćani, muslimani. Podrijetlo i budućnost, Sarajevo, Svjetlo riječi, 2011. LUNDE, Paul, Islam, Zagreb, Znanje, 2002. MADKOUR, Ibrahim, Pojam Boga u islamu, u: Svesci Communio, (1978.) 32, 42-45. MEŠIĆ, Mirza, Islam iznutra, Zagreb, Kulturno društvo Bošnjaka Hrvatske Preporod, 2010. MILOT, Jean-René, Islam i muslimani, Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 1982. RODINSON, Maxime, Muhamed, Zagreb, MISL, 1998. SAID, Edward William, Krivotvorenje islama: kako mediji i stručnjaci određuju način na koji vidimo ostatak svijeta, Zagreb, V.B.Z., 2003. SAID, Edward William, Orijentalizam, Zagreb, Konzor, 1999. SCHIMMEL, Annemarie, Isus i Marija u islamskoj mistici, Zagreb, Jesenski i Turk, 2009. SILAJDŽIĆ, Adnan (prir.), Rane škole kelama. Uvod u islamsko klasično mišljenje, Sarajevo, Fakultet islamskih nauka, 2004. (Hrestomatija, knj. 1) SILAJDŽIĆ, Adnan, Muslimani u traganju za identitetom, Sarajevo, Fakultet islamskih nauka / El-Kalem, 2006. SMAILAGIĆ, Nerkez, Klasična kultura islama, Knjiga I (teologija, filozofija, znanost), Zagreb, Nerkez Smailagić, 1973 SMAILAGIĆ, Nerkez, Klasična kultura islama, Knjiga II (zajednica-država, pravo, književnost, umjetnost), Zagreb, Nerkez Smailagić, 1976. SMAILAGIĆ, Nerkez, Leksikon islama, Sarajevo, Svjetlost, 1990. SMAILAGIĆ, Nerkez, Uvod u Kur'an (historijat, tematika, tumačenja), Zagreb, Nerkez Smailagić, 1975. VITRAY-MEYEROVITCH, Eva de, Antologija sufijskih tekstova, Zagreb, Naprijed, 1988.



301



1.1. Nositelj predmeta prof. dr. sc. Juro Zečević-Božić i doc. dr. sc. Lidija Matošević

1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1

1.2. Naziv predmeta Protestantizam 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 4

1.3. Suradnici

1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) P40 +0+e-učenje 5=45 sati




2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Upoznati teologiju sadržanu u doktrinarnom i teološkom pokladu pravoslavnih crkava, njegove glavne okosnice i specifičnosti.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i / ili ulazne kompetencije potrebne za predmet Zanimanje za sadržaj predmeta i dostatno poznavanje opće i crkvene povijesti.


Teorijsko i praktično poznavanje protestantizma, uočavanje njegovih specifičnosti i komplementarnosti s Katoličkom crkvom i pravoslavljem.


- dobro poznavanje naravi i povijesti protestantskih crkava; - pobliže analitičko i kritičko praćenje odnosa protestantskih crkava naspram drugih kršćanskih crkava tijekom povijesti; - razvoj specifičnih ekleziologija i teoloških koncepcija u protestantizmu i drugim kršćanskim crkvama; - detaljno poznavanje naravi doktrinarno-teoloških razlika i naglasaka između protestantskih crkava međusobno te Katoličke crkve i drugih kršćanskih crkava; teološko vrednovanje „težine“ uočenih razlika; - upoznavanje pojedinih značajnijih nositelja (predstavnika) protestantizma i protestantske teologije; - protestantizam u Hrvatskoj;


Detaljno razrađen sadržaj predmeta (usp. tematski opseg u prethodnoj rubrici) i organizaciju pojedinih tematskih nastavnih jedinica biti će moguće točno odrediti i rasporediti tek nakon što se preciznije utvrdi broj studenata – slušača kolegija i plan (raspored) nastave u semestru.




x samostalni zadaci x multimedija i mreža


(ostalo upisati)

2.7. Komentari:








302



4


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

- Zečević Jure., Protestantizam, Zagreb 2017 (skripta); DA

- Lohse Bernhard, Martin Luther: život i djelo, Zagreb 2006; DA

- Parker H.L. Thomas, Jean Calvin: životopis, Zagreb 2007; DA

- Luther Martin, Veliki i Mali katekizam, Zagreb 2010; DA

- Barth Karl, Uvod u evangeličku teologiju, Zagreb 2007; DA

2.11. Dopunska literatura - Belloc Hilaire, Kako je nastala reformacija, Zagreb 2012;


- Zečević Jure, Katolički govor o Martinu Lutheru i reformaciji tijekom povijesti i danas, u: Bogoslovska smotra, 88 (2018.) 1, 55-68; - Matošević Lidija, Rimokatolici i kršćani reformacije: komplementarnost teologija i duhovnosti nekada i danas, u: Bogoslovska smotra, 88 (2018.) 1, 33-53;


303



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Branko Murić 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1.

1.2. Naziv predmeta Kršćansko svjedočanstvo i religijski pluralizam 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3





2. OPIS PREDMETA


Studenti će se upoznati sa problematikom kršćanskog svjedočenja u suvremenom kontekstu religijskog pluralizma. Studenti sječu uvide u posebnost kršćanskog svjedočenja, o mogućnosti istoga kroz zahtjev za vjerodostojošću i univerzalnošću. Uočit će se kako kategorija svjedočenja ima svoju antropološku i društvenu utemeljenost budući da je neraskidiva od suvremenog diskursa o istini. Student prepoznaje i uviđa kako se radikalnost kršćanskog svjedočenja razlikuje od religijskog fundamentalizma te od relativizma pluralnog društveno-kulturnog i novoreligioznog konteksta.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i / ili ulazne kompetencije potrebne za predmet Uspješno usvojeno gradivo iz područja fundamentalne teologije u preddiplomskom studiju.


- studenti se susreću sa teološkom problematikom kršćanskog svjedočenja - studenti se osposobljavaju čitati i služiti se teološkom literaturom na stranome jeziku - studenti usvajaju metodu analize teksta i kritičkog promišljanja, usvajaju metodu sinteze - studenti usvajaju i primjenjuju osnovna znanja iz sustavne teologije smještajući ih u vremenski kontekst problematike postmodernog vremena


- studenti se susreću sa teološkom problematikom kršćanskog svjedočenja u kontekstu religijskog pluralizma - studenti usvajaju temeljne pojmove kršćanskog svjedočenja i religijskog pluralizma - studenti se osposobljavaju čitati i služiti se teološkom literaturom na stranome jeziku - studenti usvajaju metodu analize teksta i kritičkog promišljanja, usvajaju metodu sinteze - studenti usvajaju i primjenjuju osnovna znanja iz sustavne teologije smještajući ih u vremenski kontekst problematike postmodernog vremena


0. Uvod: pojmovna određenja kršćanskog svjedočenja i religijskoga pluralizma (2 sata) 1. Oprečnost zahtjevâ: radikalnost svjedočenja i neodređenost pluralnosti (4 sata) 2. Stapanje obzorja: svjedočenje kao središnja antropološka i religijska kategorija suvremenog čovjeka(6 sata) 3. Temeljno pitanje istine i vjerodostojnosti u pluralnom kontekstu (6 sata) 4. Posebnost kršćanskog svjedočenja: očitovanost Istine jednom-za-svagda (6 sati) 5. Temeljna struktura kršćanskog svjedočenja u suvremenom svijetu (5 sati) 6. Zaključak (1 sat)




2.7. Komentari:



304








3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

René Latourelle, Kršćansko svjedočenje, Đakovo, 1990.

Emmanuel Housset, Svjedočiti i osvjedočiti se, u: Communio, 38 (2012.) 113, 51-58

Bernhard Körner, Dokaz duha i snaga kraljevstva Božjega Svjedočanstvo i spoznaja iz vjere, u: Communio, 38 (2012.) 113, 31-41

Paolo Martinelli, La testimonianza. Verità di Dio e libertà dell’uomo, Milan, 2002.

Paolo Martinelli, Kršćansko svjedočanstvo kao jezik evangelizacijskog poslanja današnje Crkve, u: Communio, 38 (2012.) 113, 21-30

Branko Murić, Svjedočanstvo kao živa traditio kršćanske vjere i objave, u: Željko Majić - Božo Goluža, Mnogolikost vjere. Različiti pristupi istoj stvarnosti. Zbornik radova hrvatskih rimskih studenata, Rim, 2012., 41-66

2.11. Dopunska literatura Hansjürgen Verweyen, Theologie im Zeichen der schwachen Vernunft, Regensburg, 2000. Hansjürgen Verweyen, Sulla credibilità del cristianesimo, u: La Scuola Cattolica, 125 (1997.), 517-538 Tematski broj: Razni autori, Sulla credibilità del Cristianesimo, u: La Scuola Cattolica, 125 (1997.), 363-558



305



1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Juro Zečević Božić Doc. dr. sc. Tomislav Kovač

1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1.god. (ljet. sem.) i 2. god. (zim. i ljet. sem.)

1.2. Naziv predmeta Praksa: posjet vjerskim zajednicama I, II, III 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 2+3+2 ECTS

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 30V+30V+30V




2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Upoznati studente s glavnim vjerskim zajednicama u Republici Hrvatskoj, osobito one koje imaju svoju središnjicu u Gradu Zagrebu. Pospješiti razmjenu vjerničkih iskustava, produbljivanje odnosa u duhu ekumenske i međureligijske solidarnosti i suradnje.



Studenti će kroz posjećivanje glavnih vjerskih zajednica u Gradu Zagrebu i Republici Hrvatskoj steći konkretno iskustvo izravnog upoznavanja i razgovora sa službenim predstavnicima i vjernicima tih zajednica. Kroz radionice s pripadnicima drugih vjerskih zajednica naučit će slušati tuđe vjerničko iskustvo, nauk i praksu te argumentirano izložiti vlastito. Ostale predmete koje pohađa u sklopu V. modula Teološko-religijskih znanosti znat će povezati s vjerničkom i društvenom praksom drugih religijskih zajednica, što će ga senzibilizirati da bude ekumenski i međureligijski osviješten i aktivan.


Studenti će biti u stanju: - razumjeti i objektivno izložiti vjerničku praksu drugih religijskih tradicija prisutne na području Republike Hrvatske, - slušati i vrjednovati drugačija vjernička iskustva - argumentirano izložiti vlastiti katolički nauk i vjerničku praksu - uspostaviti ekumenske i međureligijske odnose s pripadnicima drugih kršćanskih konfesija i religijskih zajednica na području Republike Hrvatske i Grada Zagreba.


1. Uvodno predavanje (1 sat) 2. Osnovni pregled kršćanskih crkava i drugih vjerskih zajednica prisutne na području Republike Hrvatske (oko 6 sati) 3. Dva posjeta svakoj vjerskoj zajednici: prvi susret usmjeren na međusobno upoznavanje i razgovor sa službenim predstavnikom vjerske zajednice, drugi susret u obliku radionice, uz prisutnost vjerskih službenika, vjernicima i studentima druge vjerske zajednice (ukupno oko 18 sati) 4. Zajednički osvrt na posjete vjerskih zajednica (4 sata) Raspored posjeta vjerskim zajednicama: Na 1. godini diplomskog studija – posjete ekumenske naravi: posjet Srpskoj pravoslavnoj Crkvi (4 sata), Makedonskoj pravoslavnoj crkvi (4 sata), Bugarskoj pravoslovnoj crkvi (4 sata), Evangeličkoj Crkvi (4 sata) i Luteranskoj crkvi (4 sata). Na 2. godini diplomskog studija – posjete međureligijske naravi: posjet Židovskoj općini u Gradu Zagrebu (4 sata), Židovskoj zajednici Bet Israel (4 sata), Islamskoj zajednici u Zagrebu (4 sata).


306


Eventualno posjete i drugim vjerskim zajednicama: Baha'i centru Zagreb, Ahmadija muslimanski džemat Zagreb, Budističkom centru Dharmaloka, i posjete udrugama involviranima u ekumenski i međureligijski dijalog poput Udruge za vjersku slobodu u Republici Hrvatskoj i Centru „Hrvatski Areopag“ za međureligijski dijalog.




X terenska nastava


2.7. Komentari:








2+3+2


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

MARINOVIĆ BOBINAC, Ankica – MARINOVIĆ JEROLIMOV, Dinka, Vjerske zajednice u Hrvatskoj. Kratka povijest, vjerovanje, obredi, hijerarhija, organizacija, članstvo, tradicija, običaji i blagdani, Zagreb, Udruga za vjersku slobodu – Prometej, 2008.

3


10 Hrčak


BAJSIĆ, Vjekoslav i dr., Vjerske zajednice u Jugoslaviji, Zagreb, NIP „Binoza“, 1970. BUČANOVIĆ, Branimir, Reformacija u Hrvatskoj: luteranizam i kalvinizam od XVI. do XXI. Stoljeća, Zagreb, Evangelička crkvena općina, 2017. OMERBAŠIĆ, Ševko, Islam i muslimani u Hrvatskoj, Zagreb, Mešihat Islamske zajednice u Hrvatskoj, 1999., 22009. ŠVOB, Melita, Židovska populacija u Hrvatskoj i Zagrebu, Zagreb, Židovska općina – Istraživački i dokumentacijski centar CENDO, 2010. ŽUPANČIĆ, Vatroslav, Potraga za domovinom. Mala povijest njemačkih evangelika na hrvatskom prostoru, Osijek, Protestantsko teološko učilište „Mihael Starin“, 2017.



307



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Tomislav Kovač 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 2.god.

1.2. Naziv predmeta Teologija religija 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3 ECTS





2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Upoznati studente s teološkim postavkama kršćanske prosudbe drugih religija, imajući u vidu suvremeni religijski pluralizam te službeni stav Katoličke crkve i pojedinih teologa o tom pitanju.



Dati teološke temelje međureligijskom dijalogu, iz kršćanske perspektive. Proširiti kršćansku teologiju promišljanju i vrednovanju drugih religijskih tradicija u svrhu pospješivanja suživota i međusobnog poštovanja.


Studenti će biti u stanju: - kritički i konstruktivno se suočiti sa suvremenim religijskim pluralizmom - razumjeti teološke postavke kršćanske prosudbe drugih religija - razlikovati i analizirati različite stavove Crkve prema nekršćanskim religijama - prepoznati perspektive i granice kršćanske teologije religija - integrirati teologiju religija kao sastavni dio suvremene teologije.


1. Uvodno predavanje (1) 2. Religijski pluralizam kao teološki izazov (2 sata) 3. Odnos kršćanstva i religija tijekom povijesti: između uvažavanja i osude (6 sati) 4. Preokret Drugog vatikanskog koncila prema nekršćanskim religijama (2 sata) Kolokvij (1 sat) 5. Religije i teologija religija u poslijekoncilskim dokumentima (6 sati) 6. Tri modela teologije religija: ekskluzivistički, inkluzivistički, pluralistički (6 sati) 7. Dometi i granice teologije religija (4 sata) 8. Epistemološki status i budućnost teologije religija (2 sata)



samostalni zadaci X multimedija i mreža


2.7. Komentari:




308






3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

BIŽACA, Nikola, Ogledi iz teologije religija, Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 2008. 10

BIŽACA, Nikola, Prema bratskom putovanju. Temelji i dijaloške perspektive teologije religija, Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 2013.

10

GEFFRÉ, Claude, Prema novoj teologiji religija, u: GIBELLINI, Rosino (ur.), Teološke perspektive za XXI. stoljeće, Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 2006., 359-377.

5

MEĐUNARODNO TEOLOŠKO POVJERENSTVO, Kršćanstvo i religije, Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 1999.

5

PAPINSKO VIJEĆE ZA MEĐURELIGIJSKI DIJALOG – ZBOR ZA EVANGELIZACIJU NARODA / ARINZE, Francis – TOMKO, Josef, Dijalog i navještaj. Razmišljanja i upute o međuvjerskom dijalogu i o naviještanju Isusa Krista (19.V.1991.), Sarajevo, Misijska centrala, 1992.

3


a) Crkveni dokumenti Deklaracija Nostra aetate o odnosu Crkve prema nekršćanskim religijama (28.X.1965.), u: DRUGI VATIKANSKI KONCIL, Dokumenti, Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 72008. IVAN PAVAO II., Redemptoris missio. Enciklika o trajnoj vrijednosti misijske naredbe (7. XII. 1990.), Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 1991., br. 55-57. KONGREGACIJA ZA NAUK VJERE, Dominus Iesus. Deklaracija o jedincatosti i spasenjskoj univerzalnosti Isusa Krista i Crkve (6. VIII. 2000.), Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 2000. SEKRETARIJAT ZA NEKRŠĆANE, Prema susretu religija. Sugestije za dijalog, Zagreb, Hrvatsko književno društvo sv. Ćirila i Metoda, 1968. TAJNIŠTVO ZA NEKRŠĆANE, Stav Crkve prema sljedbenicima drugih religija, Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 1985. b) Knjige i članci DOGAN, Nikola, Religije i spas. Izvan Crkve nema spasenja (prir. Ivica Raguž), Đakovo, Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2016., 173-232. DORÉ, Joseph, Navještaj Isusa Krista i susret s religijama, u: Svesci Communio, (1996.) 87/88, 20-28. DUPUIS, Jacques, Toward a Christian Theology of Religious Pluralism, Brescia, Editrice Queriniana, 1997. DUPUIS, Jacques, Il cristianesimo e le religioni, Brescia, Editrice Queriniana, 2001. GEFFRÉ, Claude, Riječ Božja ostalih religijskih predaja i povijest naroda kao govor o Bogu, u: Concilium, 46 (2010.) 2, 28-39. GIRA, Denis, S onu stranu tolerancije: susret religija, Zagreb, AGM, 2008., 67-141. HOHNJEC, Nikola (prir.), Kršćanstvo i religije. Zbornik godišnjeg simpozija profesora teologije u Zagrebu, 7. i 8. travnja 1999., Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 2000. IVANČIĆ, Tomislav, Religija i religije: morfologija, fenomenologija i teologija religija, Zagreb, Teovizija, 2007., 131-145.


309


KUSCHEL, Karl-Josef, Kršćanstvo i nekršćanske religije. Pregled osnovnih teoloških modela u 20. stoljeću: međubilanca i budući zadaci, u: Bosna franciscana, 7 (1999.) 11, 207-220. KUSCHEL, Karl-Josef, Spor oko Abrahama. Što Židove, kršćane i muslimane dijeli – a što ih ujedinjuje, Sarajevo, Svjetlo riječi, 2000., 212-304. MENKE, Karl-Heinz, Inspiracija umjesto inkarnacije. Kristologija pluralističke teologije religijâ, u: Međunarodni katolički časopis Communio, 36 (2010.) 107, 9-26. RATZINGER, Joseph, Crkva, Izrael i svjetske religije, Split, Verbum, 2007. RATZINGER, Joseph, Vjera - istina - tolerancija. Kršćanstvo i svjetske religije, Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 2004.



310



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Taras Barščevski Doc. dr. sc. Tomislav Kovač


1.2. Naziv predmeta Hermeneutika svetih tekstova 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3 ECTS





2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Razumijevanje načina čitanja svetih tekstova i načela njihove interpretacije u različitim religijama, osobito u kršćanstvu, židovstvu i islamu. Upoznati se s načelima interpretacije Svetog pisma Staroga i Novoga zavjeta u katoličanstvu, pravoslavlju i protestantizmu.



Studenti će biti u stanju povezati religije s njihovim svetim tekstovima, razumjeti mjesto i ulogu svetog teksta unutar pojedine religijske tradicije te prepoznati specifičnost svakog hermeneutičkog pristupa. Unutar interpretacije Svetog pisma od strane različitih kršćanskih konfesija studenti će biti u stanju uvidjeti ponajprije pristupe koji su im zajednički te razumjeti razlike i njihove posljedice .


Studenti će biti u stanju: - razumjeti stav pojedinih religija prema svojim svetim tekstovima - razumjeti principe čitanja i interpretacije svetih tekstova unutar glavnih svjetskih religija - razumjeti principe interpretacije Svetog pisma Katoličke crkve, pravoslavnih Crkava i protestantskih Crkava i zajednica - razlikovati pristupe svetim tekstovima - usporediti različite interpretacije Svetog pisma ovisno od konfesionalne pripadnosti - okvalificirati pojedine konfesionalne interpretacije Svetog pisma u odnosu na metodologiju, izvore i teološke zaključke


1. Uvodno predavanje (2) 2. Jezični i filozofski principi hermeneutike (4) 3. Biblijska hermeneutika u židovskoj predaji (4) 4. Tumačenje Biblije u Katoličkoj crkvi (4) 5. Protestantski pristupi tumačenju Svetog pisma (4) 6. Hermeneutika i biblijski studiji u pravoslavnim Crkvama (4) 7. Hermeneutika Kurana (4) 8. Sveti tekstovi hinduizma i budizma (4)





2.7. Komentari:


311









3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

BRNČIĆ, Jadranka, Svijet teksta. Uvod u Ricoeurovu hermeneutiku, Zagreb, Naklada Breza, 2012. 2

HAGEN, Kenneth (ur.), The Bible in the Churches: How Various Christians Interpret the Scriptures, Milwaukee, 31998.

MELE, Salvatore, Ermeneutica dei testi sacri: dialogo tra confessioni cristiane e altre religioni, Bologna, 2016.

TERRIN, Aldo Natale, Uvod u komparativni studij religije, Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 2006., 103-123. 5

PAPINSKA BIBLIJSKA KOMISIJA, Tumačenje Biblije u Crkvi (15. travnja 1993.), Zagreb, 2005. 5

KARIĆ, Enes, Hermeneutika Kur'ana, Zagreb, Hrvatsko filozofsko društvo, 1990. 2


BRNČIĆ, Jadranka, Ricoeurova »podučena egzegeza«, u: Bogoslovska smotra, 80 (2010.) 4, 1133-1145. CHAREIRE Isabelle – SALENSON, Christian (ur.), Le dialogue des Ecritures, Bruxelles, Ed. Lessius, 2007. DAVIDSON, Richard K., Tumačenje Biblije, u: Biblijski pogledi, 8 (2000.) 1-2, 67-114. GORMAN, Michael J., Scripture and its interpretation : a global, ecumenical introduction to the Bible, 2017. HARN, Slako (ur.), Knjige riječi: Tanah, Biblija i Kuran u Hrvatskoj, Zagreb, Nacionalna i sveučilišna knjižnica, 2006. JEŽIĆ, Mislav, Rgvedski himni. Izvori indijske kulture i indoeuropsko nasljeđe, Zagreb, Globus, 1987. KARIĆ, Enes, Kako tumačiti Kur'an. Uvod u komentatorske teorije klasičnog razdoblja, Sarajevo, Tugra, 2005. KARIĆ, Enes, Tefsir. Uvod u tefsirske znanosti, Sarajevo, Bosanska knjiga, 1995. LATIĆ, Džemaludin (prir.), Metodologija tefsira, Sarajevo, Fakultet islamskih nauka, 2005. (Hrestomatija, knj. 15) LATIĆ, Džemaludin (prir.), Terminologija tefsira, Sarajevo, Fakultet islamskih nauka, 2005. (Hrestomatija, knj. 9) PENTIUC, E.J., The Old Testament in Eastern Orthodox Tradition, 2014. SMAILAGIĆ, Nerkez, Uvod u Kur'an (historijat, tematika, tumačenja), Zagreb, Nerkez Smailagić, 1975. STYLIANOPOULOS, Theodore G., The New Testament: Scripture, tradition, hermeneutics, Brookline, MA, 1997.



312



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Branko Murić 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 2.

1.2. Naziv predmeta Komunikativni elementi u religijama 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3





2. OPIS PREDMETA


Studenti će se konkretno usmjeriti prema analizi komunikativnih elemenata prisutnih u religijama. Najprije će se pažnja pridati općenito teoretsko-komunikacijskom modelu kao jednom od mogućih današnjih komparativnih pristupa religiji. Na temelju teorije o komunikacijskom djelovanju religijski fenomen se klasificira prema temeljnim komunikacijskim elementima i oblicima istražujući subjekte, sadržaje, mjesta i kontekste, medije i tekstove, nakane i ciljeve religijskog fenomena. Nakon toga se istražuju temeljne religijske prakse po kojima se ostvaruje komunikacijsko djelovanje: tumačenje i prisjećanje, slavljenje i naviještanje, svjedočenje i ispovijedanje. Na temelju dobivenih rezultata pristupa se pitanju veritativnog vrednovanja komunikacijske prakse religijâ, smještajući to pitanje u kontekst postmodernog vremena.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i / ili ulazne kompetencije potrebne za predmet Uspješno usvojeno gradivo iz područja fundamentalne teologije u preddiplomskom studiju.


- studenti se susreću sa specifičnom problematikom teološke znanosti o religijama - studenti usvajaju temeljene pojmove komunikacijskog modela teološke znanosti o religijama - studenti se osposobljavaju čitati i služiti se teološkom literaturom na stranome jeziku - studenti usvajaju metodu analize teksta i kritičkog promišljanja, usvajaju metodu sinteze - studenti usvajaju i primjenjuju osnovna znanja iz sustavne teologije smještajući ih u kontekst ekumenskog i međureligijskog dijaloga


- studenti se susreću sa sa specifičnom problematikom teološke znanosti o religijama - studenti se osposobljavaju čitati i služiti se teološkom literaturom na stranome jeziku - studenti usvajaju metodu analize teksta i kritičkog promišljanja, usvajaju metodu sinteze - studenti usvajaju temeljene pojmove komunikacijskog modela teološke znanosti o religijama - studenti usvajaju i primjenjuju osnovna znanja iz sustavne teologije smještajući ih u kontekst međureligijskog i ekumenskog dijaloga


0. Uvod: pojmovno i metodološko određenje (2 sata) 1. Opći pregled religiozne komunikacije i prakse (6 sata) 2. Temeljni religiozni komunikacijski elementi i oblici: subjekti, sadržaji, mjesta i konteksti, mediji i tekstovi, nakane i ciljevi (8 sata) 3. Religija kao komunikacijska praksa: tumačenje i prisjećanje; slavljenje i naviještanje; svjedočenje i ispovijedanje (7 sata) 4. Veritativno i vrijednosno pitanje religijske teorije komunikacijskog djelovanja (6 sati) 5. Zaključak (1 sat)




2.7. Komentari:


313


terenska nastava








3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Edmund Arens, Christopraxis. Grundzüge theologischer Handlungstheorie, Freiburg – Basel – Wien, 1991.

Edmund Arens, Gottesverständigung. Eine kommunikative Religionstheologie, Freiburg im Breisgau, 2007.

Edmund Arens (ur.), Habermas e la teologia, Brescia, 1992.

Edmund Arens (ur.), Anerkennung der Anderen: eine theologische Grunddimension interkultureller Kommunikation, Freiburg – Basel – Wien, 1995.

Maria C. Carnicella, Communicazione, u: Rino Fisichella – René Latourelle (ur.), Dizionario di Teologia Fondamentale, Assisi, 1990., 199-206

Roberto Mancini, Comunicazione come ecumene. Un significato antropologico e teologico dell’etica communicativa, Brescia, 1991.

Papinsko vijeće za društvene komunikacije, Kriteriji za ekumensku i međureligijsku suradnju na polju društvenih komunikacija (4. listopada 1989.)

Papinsko vijeće za društvene komunikacije, Pastoralna uputa Communio et progressio (23. svibnja 1971.)




314










2. OPIS PREDMETA










315






X terenska nastava


2.7. Komentari:








2+3+2


Naslov Dostupnost u


ostalih medija


3


10 Hrčak





316



1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Željko Tanjić 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 2. god.

1.2. Naziv predmeta Religija u društvenom kontekstu 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3 ECTS





2. OPIS PREDMETA


Unutar povijesno-teološkog konteksta upoznati se s položajem religija u društvenom kontekstu fokusirajući se na monoteističke religije s posebnim naglaskom na kršćanstvo. Uočavajući fenomenološko-filozofsko-teološki pristup fenomenu religije i utemeljujući govor o religiji u društvenom kontekstu na biblijskim tekstovima i tekstovima Učiteljstva upoznati se sa suvremenim tendencijama razumijevanja odnosa između religije i društva općenito te Crkve i društva u užem smislu.


Završen preddiplomski studij. Poznavanje osnovne teološke terminologije vezane uz proučavanje religija.


Imenovati glavne modele odnosa religije i društva. Povezati temeljna znanja o fenomenu religije i fenomenu društva s ostalim fundamentalno-teološkim disciplinama.


Studenti će biti u stanju: - definirati pojmove religija i društvo - interpretirati odnos između religija i društva u različitim povijesnim i kulturalnim kontekstima - usporediti suvremene modele odnosa između religija i društva - obrazložiti povijesni zaokret Katoličke crkve na II. vatikanskom koncilu u shvaćanju odnosa prema društvu


Na ovome predmetu će se predstaviti temeljne filozofsko-teološko-sociološke definicije religije i društva. Analizirati će se glavni modeli odnosa između religije i društva u povijesno-teološkom kontekstu različitih povijesnih razdoblja. U završnom dijelu predavanja posebna će se pozornost posvetiti istraživanju zaokreta II. vatikanskog koncila u samorazumijevanju Crkve i njezine uloge u društvu.




2.7. Komentari:





Esej NE Seminarski rad NE (Ostalo upisati) DA



317



3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

DRUGI VATIKANSKI KONCIL, Dokumenti, Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 1993. DA NE

MARDEŠIĆ, Željko, Rascjep u svetome, Zagreb, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2007. DA NE

MARDEŠIĆ, Željko, Odgovornost kršćana za svijet, Svjetlo riječi, Sarajevo-Zagreb, 2005. DA NE

TANJIĆ, Željko, Teologija pred izazovima sadašnjeg trenutka, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2007.

DA




318










2. OPIS PREDMETA










319






X terenska nastava


2.7. Komentari:








2+3+2


Naslov Dostupnost u


ostalih medija


3


10 Hrčak





320



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Slivija Migles 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1. i 2.

1.2. Naziv predmeta Socijalna dimenzija vjere – mogućnosti ekumenske i međureligijske suradnje




1.5. Status predmeta obvezni X izborni seminar 1.10. Razina primjene e-učenja (1., 2., 3. razina), postotak


2. OPIS PREDMETA


Produbljivanje studentskih praksi i vještina u odnosu na samostalnu izradu znanstvenog rada. Razvijanje studentskih vještina čitanja, pisanja i usmenog izražavanja i pridonositi osposobljavanju za samostalni znanstveno-istraživački rad. Omogućiti studentima dublje i cjelovitije poznavanje socijalne dimenzije vjere kao bitne mogućnosti za konstruktivnu i plodnu ekumensku i međureligijsku suradnju. Omogućiti studentima temeljitije poznavanje socijalnog nauka Crkve kao djelotvornog sredstva za njegovanje dijaloga i suradnje na raznim područjima: obrana dostojanstva ljudske osobe, promicanje mira, konkretna i djelotvorna borba za socijalnu pravednost. Omogućiti studentima produbljivanje motivacija za življenje socijalne dimenzije kršćanske vjere u crkvenom i društvenom životu, među kršćanskim i drugim religijskim zajednicama, u građanskom i političkom životu.


Motivacija za stjecanjem novih znanja u korištenju socijalnog nauka Crkve kao djelotvornog sredstva dijaloga među kršćanskim zajednicama te sa drugim vjerskim zajednicama i religijama. Motiviranost za rad i interes za teološko, crkveno i socijalno-etičko promišljanje.


Primjenjivati stečena znanja na vjersko-teološku prosudbu suvremenih pitanja odnosa s drugim vjerskim zajednicama i religijama. Razvijati senzibilitet za socijalni dijalog sa svijetom, zauzimanjem za ekumenizam, dijalogom sa židovstvom, međureligijskim dijalogom te preuzimanjem odgovornosti za socijalni dijalog u kontekstu vjerske slobode. Primjenjivati znanje o mnogostrukosti načina primjene socijalnog naučavanja Crkve na području ekumenskog, međureligijskog i međukulturalnog dijaloga i suradnje u svrhu promicanja nenasilja, mira i suživota u hrvatskom, širem regionalnom i globalnom kontekstu. Doprinositi aktualizaciji socijalnog nauka Crkve u Hrvatskoj i promicati važnost kršćanskog djelovanja u duhu socijalnog nauka Crkve.


Razviti temeljne vještine pisanja znanstvenog rada. Razumjeti i argumentirano predstaviti sadržaj seminarskoga rada. Produbiti znanje o bitnim sadržajima i aktivnostima unutar kojih Katolička crkva po svojem socijalnom učenju poziva na dijalog među vjernicima svih svjetskih religija. Produbiti znanje i braniti stavove o istinskom dijalogu, koji je iskren i prijateljski, s jasnim identitetom i otvoren razumijevanju drugoga. Analizirati i argumentirano predstaviti socijalnu dimenziju vjere drugih vjerskih zajednica i religija s ciljem zajedničkog služenja na raznim područjima ljudskog života.


321



Sadržaj i satnica seminara će se oblikovati na temelju broja upisanih polaznika seminara. Uvodnim izlaganjima će se obuhvatiti sadržajna problematika seminara koji ima za cilj istraživati, uspoređivati i pratiti razvoj socijalnog učenja kao i dinamiku socijalne dimenzije vjere Katoličke crkve i drugih kršćanskih i vjerskih zajednica. Konkretno, naslanjajući se na temeljni stav socijalnog nauka Katoličke crkve o važnosti uloge koju religije imaju u postizanju mira i cjelovitog ljudskog razvoja u skladu sa vrijednostima zajedničkima čitavoj ljudskoj zajednici, seminar će ići u smjeru istraživanja, upoznavanja, vrednovanja i usporedbe sadržajnih načina na koji kršćanske i vjerske zajednice razvijaju socijalnu misao i socijalno učenje. Temeljno je polazište da su unutar socijalnog nauka Katoličke crkve brojna pitanja o kojima bi se moglo – pod ekumenskim i dijaloškim vidom – na temelju socijalnog učenja kršćanskih Crkava i drugih vjerskih zajednica temeljito raspravljati. Istraživački rad studenata sastojat će se u osobnom traženju literature i u osobnom prinosu u traženju odgovarajuće teme za seminarski rad. U okviru zajedničkog dogovora studentima će se odrediti teme njihova seminarskog rada, literatura kojom će se služiti tijekom obrade izabrane teme kao i dinamika vremenskog tijeka izrade istih. Raspon tema koje je moguće unutar ovoga seminara obrađivati veoma je širok, a njima se želi ukazati na važnu potrebu produbljenja ekumenske dimenzije socijalnog nauka Crkve, na teološki dijalog sa socijalnim učenjem drugih kršćanskih Crkava i zajednica, kao i na njihovu tješnju povezanost na djelatnoj razini: na području obrane ljudskog dostojanstva, na području izgradnje mira, na području siromaštva i socijalne pravednosti. Za vrijeme pisanja seminarskih radova, seminarski susreti će se odvijati na način zajedničkih konzultacija i razgovora o osnovnom nacrtu istraživanja, o najnovijim pomacima, nužnim promjenama i prilagodbama. Na taj se način može postići kontinuirana provjera i poboljšanje znanstvene kvalitete istraživanja. Na svakom seminarskom susretu piše se zapisnik kojim se dokumentira napredak u zajedničkom radu. Također će se dati pregled osnova stručnog i znanstvenog rada, kao i metodologije istraživačkog rada. Uslijedit će izlaganje seminarskih radova i rasprava u kojoj sudjeluju svi polaznici seminara.





2.7. Komentari:








3

2.10. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i / ili

Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Muhammad Zafrulla KHAN, Islam i ljudska prava, Ahmadija muslimanski džamat u Hrvatskoj, Zagreb, 2017.

Silvija MIGLES, Socijalni nauk Crkve – mogućnost plodonosne suradnje. Socijalna dimenzija vjere u ekumenskom dijalogu, u: Edinost in dialog, 70 (2015) 1-2, 13-27.


322


na drugi način)

Maurice BORRMANS, Islam i kršćanstvo: putovi dijaloga, Napredak, Sarajevo, 2010.

SABOR RUSKE PRAVOSLAVNE CRKVE, Osnovi socijalne koncepcije Ruske pravoslavne Crkve, Beseda, Novi Sad, 2007.

Nicholas LASH, The Beginning and the end of religion, University Press, Cambridge,1996.

Kotel DA-DON, Židovstvo: život, teologija i filozofija, Profil International, Zagreb, 2004.

VIJEĆE EUROPSKIH BISKUPSKIH KONFERENCIJA, KONFERENCIJA EUROPSKIH CRKAVA, Charta oecumenica. Ekumenska povelja za rast suradnje među Crkvama u Europi, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2002.

EVANGELIČKA CRKVA U NJEMAČKOJ I NJEMAČKA BISKUPSKA KONFERENCIJA, Za budućnost u solidarnosti i pravdi (1997.), Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Zagreb, 1998.

Luis SOLS LUCIA, Islam : towards a necessary dialogue, Cristianisme i justitia, Barcelona, 1998.


TEOLOŠKA FAKULTETA UNIVERZE V LJUBLJANI, Edinost in dialog. Revija za ekumensko teologijo in medreligijski dialog, ISSN 2335-4127 (2385-8907 digitalna izdanja). Zoran KRSTIĆ, Pravoslavlje i modernost. Teme praktične teologije, Službeni glasnik. Beograd, 2012. Joseph AMBASSERIL, Marriage between Catholics and Hindus : an antropological and theological research, Pontificia Universita Lateranense, Roma, 2007. Andrej ČEBOTAREV, 2006. Bioetičko naučavanje Ruske pravoslavne Crkve, u: Nova prisutnost: časopis za intelektualna i duhovna pitanja, 4 (2006.) 1, 161-178.



323



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Branko Murić 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1. i 2. godina

1.2. Naziv predmeta Religija u postmoderni: čitanje izabranih tekstova 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 8 P + 22 S




2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Studenti će se upoznati sa suvremenim tokovima kršćanske misli. Cilj seminara je pobliže se upoznati s „postmodernom“ teološkom misli te zajedno sa studentima kroz seminarske pripreme i radove upoznati s jednim autorom iščitavajući njegovo djelo.


Poznavanje stranog jezika: engleski, talijanski ili njemački – ovisno o kojem autoru će se raditi. Literatura je na stranom jeziku; seminar i rasprava se pripremaju i odvijaju na hrvatskom jeziku.


- studenti se susreću sa suvremenom teološkom problematikom religija - studenti se osposobljavaju čitati i služiti se teološkom literaturom na stranome jeziku - studenti usvajaju metodu analize teksta i kritičkog osvrta, usvaja metodu sinteze - studenti se uče javnom nastupanju i raspravljanju - studenti usvajaju i primjenjuju metodologiju znanstvenog istraživanja i pisanja


- studenti se susreću sa suvremenom teološkom problematikom religija na konkretnom tekstu jednog autora - studenti se osposobljavaju čitati i služiti se teološkom literaturom na stranome jeziku - studenti usvajaju metodu analize teksta i kritičkog osvrta - studenti primjenjuju usvojenu metodologiju pisanja seminarskih i znanstvenih radova - student se vježba javnom nastupu i raspravljanju - studenti se uče daljnjem istraživanju na temelju pročitanoga - studenti se osposobljavaju za javni nastup služeći se metodom sinteze


- Prva tri susreta studente se upoznaje s autorom općenito, teološkim smjerom kojim će se seminar baviti određene studijske godine (6 sati) - Svi studenti sudjeluju u iščitavanju jedne cjeline iz predviđene literature, jedan od studenata ili grupa od najviše 3 studenta prema dogovoru

priprema seminarski rad, izlaže rad u trajanju od 20 min te nakon toga slijedi rasprava na kojoj sudjeluju svi sudionici seminara (12 sati) - Zaključak: sažeti ishodi seminara (2 sata)




2.7. Komentari:




324






3




Kieran Flanagan – Peter C. Jupp (ur.), Postmodernity, Sociology and Religion, New York, 1999.

Graham Ward (ur.), The Blackwell Companion to Postmodern Theology, Manchester 2005.

Hans Waldenfels, Christus und die Religionen, Regensburg, 2002.

Gregor Maria Hoff, Kritika religije danas, Zagreb, 2013.

Međunarodno teološko povjerenstvo, Kršćanstvo i religije, Zagreb, 1999.


Navedena literatura služi kao uvodna i pomoćna literatura kojom će se studenti služiti kao orijentirima. Nastavnik će svake godine na početku seminara pored ovih općih pregleda ponuditi jednog autora i literaturu koja će se iščitavati te godine na seminaru, a koja će biti u skladu sa zadanim ciljevima, ishodima i nazivom kolegija.



325



1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Juro Zečević-Božić Doc. dr. sc. Tomislav Kovač


1.2. Naziv predmeta Nenasilno rješavanje sukoba 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3 ECTS


učenje) P15 +10+e-učenje 5=30 sati


1.5. Status predmeta obvezni x izborni (seminar) 1.10. Razina primjene e-učenja (1., 2., 3. razina), postotak


2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Upoznati glavne uzroke i razloge nasilnosti i agresivnosti kao i načina njihova kontroliranja i nadilaženja.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i / ili ulazne kompetencije potrebne za predmet Zanimanje za sadržaj predmeta i spremnost na suradnju.


Poznavanje naravi nasilja u pojedinačnim osobama i u društvima te osposobljenost za nenasilno rješavanje sukoba.


- upoznavanje spektra izvora nasilja na individualnoj i skupinskoj razini; - osposobljenost za kontrolu vlastite nasilnosti; - upoznavanje mehanizama za zaštitu drugih od sebe i sebe od drugih, - poštivanje drugih osoba i osposobljenost za suživot


- Definicije i opis(i) pojma „nasilje“ i njegovi oblici – 2 sata; - Fenomenološko detektiranje i prepoznavanje različitih oblika nasilja u našem okružju – 2 sata; - Upoznavanje naravi, glavnih uzorka i izvora nasilja i agresivnosti naspram pojedinačnih osoba i naspram skupina – 2 sata; - Praktične vježbe i testovi prepoznavanja vlastite agresivnosti i sklonosti prema nasilju – 2 sata; - Posvješćenje posljedica nasilnog ponašanja – 2 sata; - Upoznavanje mehanizama za zaštitu drugih od sebe i sebe od drugih – 2 sata; - Osposobljavanje za kontrolu vlastitih nasilnih poriva: korištenje različitihih „instrumenata“ za kontroliranje i nadilaženje nasilja – 2 sata; - Konkretne mogućnosti i oblici zaštite od nasilja i nenasilnog rješavanja konflikata među osobama, narodima, državama i u globalnom društvu općenito, u suvremenom kontekstu – 4 sata; - Načini zaštite religije od njene instrumentalizacije i zloupotrebe u svrhu nasilja – 2; - Načini zaštite društva od utjecaja deformiranih oblika religijskog i svjetonazorskog čimbenika (anarhizam, fundamentalizam itd.) – 2 sata; - Postojeće institucije za promicanje nenasilja i promicanje mira u svijetu i u Hrvatskoj – 2 sata; - Osposobljavanje za poštivanje drugih osoba i suživot s različitima – 2 sata; - Praktične vježbe osposobljavanja za nenasilno rješavanje sukoba – 4 sata;



on line u cijelosti



2.7. Komentari:


326



(ostalo upisati)




Eksperimentalni rad DA Referat NE Literatura DA




3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

- Raffai, Ana; Kovačević, Snježana (ur.), Pomagalo na putu nenasilja. Zbirka osvrta i primjeri radionica za edukaciju članova crkava i vjerskih zajednica za nenasilno djelovanje, Osijek 2007;

DA

- Tražeći svjetla obnovna, Zbornik predavanja na tribinama u Đakovu, Đakovo 1999 (I. tematska cjelina, Na putu k miru: Mato Zovkić, Jure Zečević, Ratko Perić, Lav Znidarčić, Ivan Koprek);

DA

- Zenzerović Šloser, Iva; Jurman, Lana (ur.), Nasilje ostavlja tragove – zvoni za nenasilje, Zagreb 2014; DA


- Mihaljević, Vine; Krezo, Ilija. Bog u rovu. Vojno dušobrižništvo u hrvatskom Domovinskom ratu, Zagreb 2002; - Smerić, Tomislav; Zeman, Zdenko; Sabol, Gabrijela, Teorije društvene modernizacije i strukture organiziranog nasilja, Društvena istraživanja, 14 (2005), 6(80) ; str. 925-946; - Tadić, Stipan; Mihaljević, Vine. Crkvena župna zajednica u ratom zahvaćenim područjima i njena društvena uloga u integracijskim procesima povratka u Hrvatsku, Društvena istraživanja, 10 (2001), 1/2 (51/52) ; str. 103-126; - Mihaljević, Vine, Socioreligijsko promišljanje o Vukovaru kao paradigmi Muke. Od iskustva žrtve do iskustva Svetoga, Pasionska baština, (2004), str. 285-307;



327



1.1. Nositelj predmeta Izv. prof. dr. sc. Franjo Podgorelec. 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1.-2.

1.2. Naziv predmeta Duhovnost u suvremenom kontekstu. 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3





2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Cilj seminara je upoznati i istražiti rašireni suvremeni fenomen duhovnosti u ekumenskom, međureligijskom i sekularnom kontekstu.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i / ili ulazne kompetencije potrebne za predmet Iskrena želja za novim spoznajama i usvajanjem autentičnih sustava vrijednosti.


- Upoznati i dublje razumjeti duhovnost unutar pojedinih religija, pokreta kao i u sekularnom ambijentu. - Osposobljenost za konstruktivno djelovanje na području ekumenskog, međureligijskog i međukulturalnog dijaloga i suradnje, nadasve pod prizmom duhovnosti.


- Osposobljenost studenata za kritičko-analitički pristup suvremenoj duhovnosti i dijalogiziranje u ekumenskom, međureligijskom i kulturalnom kontekstu. - Sagledavanje vlastitog identiteta u kontekstu različitih svjetonazora i duhovnih pravaca. - Razumjeti i smjestiti znanje o kršćanskom duhovnom životu unutar suvremene duhovne problematike. - Osposobljenost za suradnju u općeprihvaćenim duhovnim vrijednostima. - Poznavanje sličnosti i razlike između pojedinih duhovnosti, tradicija i praksi. - Student će biti osposobljen kritički promišljati i pristupati temeljnim pojmovima iz područja duhovnosti.


1. Što je duhovnost u suvremenom kontekstu? 2 sata. 2. Suvremene tendencije u katoličkoj duhovnosti. 4. sata. 3. Religijske duhovnosti: Hebrejska, Kršćanska, Islamska, Hinduistička, Budistička. 5 sati. 4. Neopoganstvo i ezoterijske duhovnosti. 2 sata. 5. Sekularne duhovnosti: Filozofija, Psihologija i psihoterapija, Estetika i umjetnost, Znanost. 3 sata. 6. Tip duhovnosti: asketski tip, mistički tip, aktivno-praktički; proročko-kritički. 3 sata. 7. Duhovnost kao stil života. 2 sata. 8. Duhovnost u društvenom životu: Proročko-kritički tip; Politička duhovnost; Duhovnost oslobođenja; Društvene i javne vrijednosti; Duhovnost i urbana stvarnost; 3 sata. 8. Duhovnost i religija: Kriteriji prosudbe; povijesne duhovne tradicije; Duhovnost i međureligijski dijalog; Egzemplarne figure međureligijske duhovnosti. 3 sata. 9. Provoditi duhovni život: vrijednost duhovnosti; duhovne prakse i sveta mjesta; Što je duhovni život; ima li duhovnost budućnost? 3 sata.





2.7. Komentari:


328


mješovito e-učenje terenska nastava

(ostalo upisati)








3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Enciklopedija mistike

Philip Sheldrake, Spirituality. A Very Short Introduction, Oxford, 2012.




329



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Tomislav Kovač 1.6. Godina studija 1.-2.

1.2. Naziv predmeta Religijski fundamentalizmi i suvremene ideologije

1.7. Broj bodova po ECTS sustavu 3 ECTS

1.3. Suradnici / 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 30 P + V + S


1.5. Status predmeta seminar 1.10. Razina primjene e-učenja (1., 2., 3. razina), postotak

izvođenja predmeta on line (maksimalno 20%) /

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Seminar želi dati uvid u fenomen fundamentalizma, prvenstveno religijskog, ali i sve prisutnijeg sekularnog tipa. Objasnit će se mehanizme ideološke manipulacije religijom i kvazireligijske funkcije suvremenih sekularističkih ideologija. Na svjetlo dana trebao bi izaći pravi smisao religije, koji predmnijeva duhovno i racionalno uravnoteženi, moralno pravični i dijaloški način života u suvremenom svijetu.


Ispunjeni uvjeti upisa u treću godinu studija. Položen predmet Opće metodologije te odslušani obvezatni predmeti Uvod u religije svijeta i Kršćanska objava.


Nakon uspješnog pohađanja seminara, student će općenito biti upoznat s različitim vrstama fundamentalizma, kako religijskog tako i sekularnog tipa; prepoznat će njihova teorijska polazišta, vlastitu argumentaciju i životnu primjenu. Kroz misaone i strukturalne nedosljednosti fundamentalističkih ideologija, uvidjet će se koliko je važno religiju znati objektivno razumijevati i tumačiti, uspostavljajući konstruktivan odnos između vjerskih sadržaja, života u vjeri i razumijevanja vjere.


Nakon pohađanja i redovitog rada na seminaru, student će biti sposoban: 1. razumjeti fenomene religijskog i ideološkog fundamentalizma, kontekstualizirati ih i kritički razmotriti; 2. prepoznati različite oblike religijskih fundamentalizama, shvatiti njihova misaona i praktična polazišta te međusobno ih uspoređivati; 3. uvidjeti međusobni utjecaj religije i ideologije te političkih, ekonomskih, društvenih i kulturnih gibanja u današnjem globaliziranom i

međuovisnom svijetu; 4. razlikovati duhovnu i moralnu bit religije, otvorene univerzalnom, od ideološke instrumentalizacije religijom; 5. iznositi naučavanje Katoličke crkve glede fundamentalizma i drugih vrsta manipulacija religijom; 6. istraživati, vrednovati i pažljivo čitati relevantnu literaturu, pisati seminarski rad poštujući pravila znanstvene metodologije, usmeno izlagati

seminarski rad i argumentativno odgovarati na pitanja tijekom rasprave.


Nakon uvodnih predavanja koji će pružiti opći uvid u problematiku, studentima će se izložiti znanstvene metodološke upute i pojedinačno podijeliti teme za seminarsku obradu. Problematici fundamentalizma pristupit će se široko i interdisciplinarno, tj. teološki i filozofski, društveno i politički, kulturalno i psihološki, povezano s gibanjima u današnjem globaliziranom svijetu. Temeljito će se obraditi sam pojam „fundamentalizma“, njegov povijesni nastanak, misaone postavke, životne zahtjeve, različ ite konotacije i očitovanja. Pružit će se letimični pregled fundamentalističkih strujanja u velikim religijskim tradicijama: u židovstvu, kršćanstvu, islamu, hinduizmu i budizmu. Posvetit će se pažnja novijim pojavama fundamentalizma unutar Katoličke crkve, kako među pojedinim karizmatskim i tradicionalističkim strujanjima, tako i kroz djelovanje različitih udruga ili pokreta konzervativnog tipa. Nastojat će se također prikazati ideološke postavke fundamentalizama sekularnog tipa, kao što su politički i ekonomski neoliberalizam, prirodoznanstveni neopozitivizam, tehnokratizam, radikalni sekularizam, agresivni ateizam, manipulativna moć masmedija.


330


Ono što povezuje sve ove vrste „fundamentalizama“ jest želja da sebe na ideološkom planu nameću kao jedini kriterij tumačenja i življenja vjerske, društveno-političke ili ekonomske stvarnosti, pritom monopolizirajući i manipulirajući istinom u vlastite svrhe, odbacujući pluralnost mišljenja i argumentiranu kritiku. Njihov vjerski ili ideološki diskurs nerijetko služi kao sredstvo podjele, širenja isključivosti i mržnje, mentalnog, fizičkog ili društvenog nasilja, pa i terorizma i rata. U današnjem globaliziranom, pluralnom i međuovisnom svijetu preplavljen političkim, ekonomskim, tehničkim, kulturalnim, vrijednosnim i identitetskim izazovima, ideološki sustavi fundamentalističkog tipa uvelike se šire zavodeći ljude prividnom sigurnošću. Katolička crkva već dugi niz godina upozorava na opasnosti religijskog fundamentalizma i različitih oblika ideoloških manipulacija. Naspram toga, Crkva promiče konstruktivan pogled na religiju i na vjernike, koji su pozvani biti ljudi dijaloga i solidarnosti, duhovne i intelektualne otvorenosti, ali i kritički čimbenici spram svakog ugrožavanja slobode i dostojanstva ljudske osobe, te mira i pravednog razvoja svih naroda.






2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje seminarske radionice, sudjelovanje u raspravama, pisanje i izlaganje seminarskog rada.




Esej NE Referat DA (ostalo upisati) / /

Kolokvij NE Seminarski rad DA (ostalo upisati) / /

Projekt NE Praktični rad DA Broj bodova po ECTS sustavu (ukupno)

3 ECTS


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

ARMSTRONG, Karen, Bitka za Boga: fundamentalizam u judaizmu, kršćanstvu i islamu, Sarajevo, Šahinpašić, 2007.

1

DEBELJAK, Aleš, Suvremeni fundamentalizam i sveti rat, Zagreb, Naklada Jesenski i Turk, 2003. 1

GELDBACH Erich, Fundamentalizam, u: Svesci Kršćanska sadašnjost, 26 (1992.) 2-4 (75-77), 57-61. 5

GELLNER, Ernest, Religijski fundamentalizam, u: Jukić, (1996./1997.) 26/27, 185-203. 5

REBIĆ, Adalbert, Opasnost religijskog fundamentalizma danas, u: BLAŽEVIĆ, Josip (ur.), Zbornik radova Tjedna međureligijskog dijaloga povodom 25 godina duha Asiza, Zagreb, 21.-27. listopada 2011., Zagreb, Hrvatski areopag, 2012., 159-172.

5

SECONDIN, Bruno, Neoboriva istina: izazovi i opasnosti fundamentalizma, u: Svesci – Communio, 26 (1992.) 2-4 (75-77), 50-56.

5


Knjige ALI, Tariq, Sukob fundamentalizama: križarski ratovi, džihad i suvremenost, Zagreb, Profil multimedija, 2010.


331


(navesti naslov)

ALGAR, Hamid, Vehabizam: kritički osvrt, Zagreb, Z. Hasanbegović, 2004. ALIĆ, Sead, Masmedijski fundamentalizam, Koprivnica, Sveučilište Sjever, 2014. GELLNER, Ernest, Postmodernizam, razum i religija, Zagreb, Naklada Jesenski i Turk – Hrvatsko sociološko društvo, 2000. HABERMAS, Jürgen, Rascijepljeni Zapad, Sarajevo, Rabić - ECLD, 2010. KARIĆ, Enes (ur.), Tumačenje Kur'ana i ideologije XX stoljeća, Sarajevu, Bemust, 2002. KRISTIĆ, Alen, Religija i moć, Sarajevo, Rabić, 2009. KULENOVIĆ, Tarik, Politički islam: osnovni pojmovi, autori i skupine jednog modernog političkog pokreta, Zagreb, VBZ, 2008. NAPOLEONI, Loretta, Uspon islamizma, Zagreb, Sandorf, 2015. Članci u časopisima i zbornicima BALETIĆ, Zvonimir, Privatni kapitalistički fundamentalizam, ekonomski liberalizam i ekonomska znanost, u: Ekonomski pregled, 57 (2006.) 7/8, 563-591. BOZANIĆ, Anton, Fundamentalizam kršćanskog porijekla: suvremeni pastoralni izazov, u: Riječki teološki časopis, 6 (1998) 2, 247-258. DELIĆ, Zlatan, Globalizacija, moć i politika znanja: jedanaest antiteza o globalizaciji, u: Filozofska istraživanja, 29 (2009.) 1 (113), 31-50. HOTTINGER, Arnold, Napast Božje države. O islamskom fundamentalizmu, u: Svesci Communio, (1992.) 75-77, 67-70. KARLOVIĆ, Roman, Sekularni fundamentalizam?: Uz knjigu the God delusion Richarda Dawkinsa, u: Republika, 63 (2007.) 2, 64-73. MARDEŠIĆ, Željko [JUKIĆ, Jakov], Političke religije i pamćenje zla, u: Društvena istraživanja, 5 (1996.) 3/4, 765-787. VALJAN Velimir, Fundamentalizam i fundamenti, u: Bosna franciscana, 8 (2000.) 12, 231-240. ZORKO, Marta, Suvremeni fundamentalizam, u: Međunarodne studije, 7 (2007.) 1, 72-94. Na stranim jezicima MARTY, Martin E. – APPLEBY, Scott R. (ed.), Fundamentalisms observed, Chicago – London, The University of Chicago Press, 1991. MAYER, Jean-François, Les fondamentalismes, Genève, Georg, 2001. WATT, William Montgomerry, Islamic fundamentalism and modernity, London – New York, Routledge, 1989.



332



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Tomislav Kovač 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1.-2.

1.2. Naziv predmeta Kršćansko-muslimanski dijalog 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3





2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Upoznati se s temeljima, granicama i izazovima kršćansko-muslimanskog dijaloga.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i / ili ulazne kompetencije potrebne za predmet Položen ili usporedno pohođen predmet: Islamska religija i misao.


Studenti će produbiti svoje znanje o islamskoj religiji te upoznati se s praktičnom dimenzijom kršćansko-muslimanskih odnosa tijekom povijesti, a osobito danas.


Studenti će biti u stanju: - razumjeti stav Kurana prema kršćanima i Židovima te njihova položaja u muslimanskim društvima - obrazložiti temeljne doktrinarne razlike između islamske i kršćanske religije - razlikovati polemiku od dijaloga, kroz mnoge povijesne primjere - razumjeti islamska i kršćanska polazišta za dijalog i suživot - vrjednovati različite inicijative promicanja kršćansko-muslimanskog dijaloga, osobito od strane Katoličke crkve i službenih muslimanskih vjerskih instanci.


1. Uvodno predavanje (2 sata) 2. Kršćansko-muslimanski odnosi tijekom povijesti: od Kurana preko srednjovjekovnih polemika do danas (8 sati) 3. Metodološke upute za pisanje seminara (2 sata) 3. Studentska izlaganja seminarskih tema i diskusija (18 sati)





2.7. Komentari:








3


333



Naslov

Dostupnost

u knjižni

ci


BORRMANS, Maurice / SEKRETARIJAT ZA NEKRŠĆANE, Smjernice za dijalog između kršćana i muslimana, Zagreb, Nadbiskupski duhovni stol / Glas Koncila, 1984.

5

BORRMANS, Maurice, Islam i kršćanstvo, Sarajevo, HKD Napredak, 2010., osobito 213-240. 3

KOVAČ, Tomislav, »Crkva gleda s poštovanjem i muslimane« (NA 3). (Post)koncilski zaokret Katoličke crkve prema islamu i njegovi teološki izazovi (Izvadak doktorske disertacije), Zagreb, Vlastita naklada, 2015.

5

KOVAČ, Tomislav, Osvrt i vrednovanje koncilskog govora o islamu pedeset godina poslije, u: Bogoslovska smotra, 86 (2016.) 2, 407-440.

10 Hrčak

MARKOVIĆ, Luka, Polemika ili dijalog s islamom? Arapi i islam u srednjovjekovnim i pijetističkim polemičkim spisima, Livno, Svjetlo riječi, 1995.

4


BISKUPSKA KONFERENCIJA EMILIE ROMAGNE, Islam i kršćanstvo, Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 2002. (Dokumenti, 130) FITZGERALD, Michael L., Kršćansko-muslimanski dijalog. Dostignuća, teškoće i smjerovi, u: Vrhbosnensia, 3 (1999.) 2, 193-203. JEUSSET, Gwenolé, Sveti Franjo i sultan, Sarajevo, Svjetlo riječi, 2008. KOVAČ, Tomislav, Islamsko-kršćanski dijalog u vremenu globalizacije, u: TANJIĆ, Željko, KOVAČ, Tomislav, MURIĆ, Branko (ur.), Teologijom svjedočiti i naviještati, Zbornik radova u čast profesoru emeritusu Tomislavu Ivančiću, Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 2010., 739-761. KUSCHEL, Karl-Josef, Kršćansko-islamski dijalog: neke suvremene perspektive, u: Jukić, (2000./2001.) 30-31, 205-214. KUSCHEL, Karl-Josef, Od sporenja k natjecanju religija. Lessing i izazov islama, Sarajevo, Svjetlo riječi, 2003.. KUSCHEL, Karl-Josef, Spor oko Abrahama. Što Židove, kršćane i muslimane dijeli – a što ih ujedinjuje, Sarajevo, Svjetlo riječi, 2000. KUSCHEL, Karl-Josef, Židovi, kršćani, muslimani. Podrijetlo i budućnost, Sarajevo, Svjetlo riječi, 2011. NASR, Seyyed Hosein, Islamsko-kršćanski dijalog: problemi i prepreke koje treba promisliti i nadvladati, u: Bosna franciscana, 8 (2000.) 12, 82-103. SILAJDŽIĆ, Adnan, Islam u otkriću kršćanske Evrope. Povijest međureligijskog dijaloga, Sarajevo, Fakultet islamskih nauka, 2003. SILAJDŽIĆ, Adnan, Potreba i mogućnosti muslimansko-kršćanskog dijaloga – islamski pogled, u: Vrhbosnensia, 3 (1999.) 2, 205-215. TOMA AKVINSKI, Razgovor s pravoslavnima i muslimanima. Protiv zabluda Grkâ; o razlozima vjere (protiv Saracena), s latinskog izvornika preveo, uvod i bilješke napisao Augustin Pavlović, Zagreb, Globus, 1992., 30-41, 91-140, 225-253. TOPIĆ, Franjo, Kršćansko-muslimanski dijalog u Bosni i Hercegovini, u: U služenju Božjem narodu. Zbornik radova u čast msgr. dr. Antuna Škvorčevića, prvoga požeškog biskupa, prigodom 60. obljetnice života, 35. obljetnice svećeništva i 10. obljetnice biskupstva, Požega, Biskupski ordinarijat, 2007., 374-390. ZOVKIĆ, Mato, Međureligijski dijalog iz katoličke perspektive u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, Vrhbosanska katolička teologija, 1998. ZOVKIĆ, Mato, Otvoreno pismo 138 muslimanskih teologa kršćanskim poglavarima, u: Crkva u svijetu, 44 (2009.) 3, 329-352.



334



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Stipo Kljajić 1.6. Godina studija druga

1.2. Naziv predmeta Kršćansko-židovski odnosi tijekom povijesti 1.7. Broj bodova po ECTS sustavu 3

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 10P+10V+10S

1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani, stručni)

diplomski 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu

15

1.5. Status predmeta Seminar 1.10. Razina primjene e-učenja (1., 2., 3. razina), postotak


2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Cilj kolegija jest upoznavanje s osnovnim crtama kompleksnog židovsko-kršćanskog (ne)dijaloga, opasnosti antisemitizma i nacionalno-religijske isključivosti koje može pomoći u međureligijskoj i međukulturalnoj izobrazbi i djelovanju.


Kolegij pretpostavlja završene uvodne biblijske predmete, te barem nekoliko predmeta iz Starog i Novog zavjeta.


Predmet će pomoći boljem poznavanju religijskih i kulturalnih odrednica židovstva i kršćanstva te pružiti uvid u kompleksnost židovsko-kršćanskih odnosa koji neosporno imaju svoju aktualnost i još bogatiju prošlost, često, nažalost, obostrano izrazito negativnu i, s vjerskog stajališta, prilično poražavajuću.


Nakon pohađanja i aktivnog sudjelovanja u kolegiju student će biti bolje upoznat ne samo s poviješću židovstva i kršćanstva, nego s osnovim problematikama njihovog međuodnosa koji je najčešće bio i ostao društveno uvjetovan, a nerijetko i religiozno zloupotrebljen. Kolegij bi studenta, nadalje, trebao osposobiti za trezvenije sagledavanje uzročno-posljedičnih veza kroz burnu židovsko-kršćansku povijest te ga djelotvorno osposobiti za konkretnije konstruktivno međureligijsko i međukulturalno djelovanje i suradnju.


Predstavljanje status questionis (1 sat) Zajednički korijeni/Abrahamovske religije (3 sata) Antisemitizam u novozavjetnim spisima? (5 sati) Odnos prema židovstvu u prvoj Crkvi (3 sata) Židovi i kršćani u ranom djelima ranog kršćanstva (3 sata) Crkveni oci i antisemitizam (3 sata) Židovsko-kršćanski odnos u Srednjem vijeku (3 sata) Progon Židova u 19. i 20. stoljeću (3 sata) Nostra aetate i aktualni dijalog (3 sata)



samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad / (ostalo upisati)

2.7. Komentari:



335



Pohađanje nastave DA NE Projekt DA NE Pismeni ispit DA NE

Eksperimentalni rad DA NE Istraživanje DA NE Usmeni ispit DA NE

Esej DA NE Referat DA NE (ostalo upisati) DA NE

Kolokvij DA NE Seminarski rad DA NE (ostalo upisati) DA NE

Praktični rad DA NE Broj bodova po ECTS sustavu (ukupno)

3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

PAPINSKA BIBLIJSKA KOMISIJA, Židovski narod i njegova Sveta pisma u kršćanskoj Bibliji, KS, Zagreb 2003.

Adalbert REBIĆ, Odnos između Židova i kršćana kroz povijest, KS, Zagreb, 2007.


Oleg MANDIĆ, Leksikon judaizma i kršćanstva, Matica hrvatska, Zagreb, 1969. Piero STEFANI, Introduzione all'ebraismo, Editrice Queriniana, Brescia, 1995. Božo ODOBAŠIĆ, Šoah u svjetlu novijih Katoličkih dokumenata o Crkvi i Židovima, u: Vrhbosnensia 3 (1999) 1, 65-104 Karlo-Josef KUSCHEL, Židovi, kršćani, muslimani. Podrijetlo i budućnost. S njemačkog Ladislav Z. Fišić, Svjetlo riječi, Sarajevo 2011. Agostino BEA, La Chiesa e il popolo ebraico, Marcelliana Edizioni, 2015. Giuseppe ALTAMORE, Dalla stessa radice. Ebrei e cristiani, un dialogo intrareligioso, Lindau Edizioni, 2016.



336



1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Juro Zečević-Božić 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1. i 2.

1.2. Naziv predmeta Kršćanske konfesije, svjetske religije i svjetonazori u novijim dokumentima crkve


1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S +

e-učenje) P15 +10+e-učenje 5=30 sati


1.5. Status predmeta obvezni x izborni (seminar) 1.10. Razina primjene e-učenja (1., 2., 3. razina), postotak


2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Upoznati nauk i stajališta crkve o kršćanskim konfesijama, svjetskim religijama i svjetonazorima.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i / ili ulazne kompetencije potrebne za predmet Zanimanje za sadržaj predmeta i spremnost na suradnju u odvijanju seminara.

2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi Autentično poznavanje nauka crkve o drugim kršćanskim zajednicama, religijama i svjetonazorima.


- upoznavanje relevantnih dokumenata crkve o spektru krćanskih i izvankršćanskih svjetonazora; - dobra informiranost o drugim konfesijama, religijama i svjetonazorima; - nadilaženje isključivosti i osposobljenost za poštivanje konfesionalnog, religijskog i svjetonazorskog identiteta drugih osoba; - pripremljenost i osposobljenost za suživot sa drugima i drugačijima u pluralnom globalnom društvu;


- Upoznavanje i tablični pregled relevantnih dokumenata crkve o spektru kršćanskih i izvankršćanskih svjetonazora – 2 sata; - Osnovne informacije o drugim konfesijama, religijama i svjetonazorima – 4 sata - Vrednovanje kršćanskih crkava i nekršćanskih religija tijekom povijesti Crkve – 4 sata; - Vrednovanje kršćanskih crkava i nekršćanskih religija u dokumentima Drugog vatikanskog sabora – 4 sata; - Vrednovanje istočnih i zapadnih crkava u Dekretu o ekumenizmu Drugog vatikanskog sabora „Unitatis redintegratio“ – 2 sata; - Novosti „Direktorija za primjenu načela i normi o ekumenizmu“ iz 1993. godine – 2 sata; - Vrednovanje kršćanskih crkava i nekršćanskih religija u novijim papinskim enciklikama i apostolskim pismima – 4 sata; - Praktične vježbe nadilaženja isključivosti i osposobljavanja za poštivanje konfesionalnog, religijskog i svjetonazorskog identiteta drugih osoba pomoću dokumenata učiteljstva Crkve – 4 sata; - Praktične vježbe osposobljavanja za suživot sa drugima i drugačijima u pluralnom globalnom društvu pomoću dokumenata učiteljstva Crkve – 4 sata;



on line u cijelosti x mješovito e-učenje x terenska nastava



(ostalo upisati)

2.7. Komentari:


2.9. Praćenje rada studenata Pohađanje nastave DA Istraživanje DA Usmeni ispit NE

Eksperimentalni rad DA Referat NE Literatura DA


337





3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

- Dekret o ekumenizmu „Unitatis redintegratio“, u: Drugi Vatikanski koncil: Dokumenti, Kršćanska sadašnjost, 7Zagreb, 2008, 231-263.

DA DA

- Deklaracija o slobodi vjerovanja „Dignitatis humanae“, u: Drugi Vatikanski koncil: Dokumenti, Kršćanska sadašnjost, 7Zagreb, 2008, 483-506.

DA DA

- Deklaracija o odnosu crkve prema nekršćanskim religijama „Nostra aetate“ u: Drugi Vatikanski koncil: Dokumenti, Kršćanska sadašnjost, 7Zagreb, 2008.

- Direktorij za primjenu načela i normi o ekumenizmu, Zagreb 1994;

- Enciklika Ut unum sint i apostolsko pismo „

- Zečević J., Katoličko razumijevanje jedinstva i zajedništva kršćana, u: Kairos, evanđeoski teološki časopis, Zagreb, 1/2008, 89-99.

2.11. Dopunska literatura - Dekret o misijskoj djelatnosti Crkve, u: Drugi Vatikanski koncil: Dokumenti, Kršćanska sadašnjost, 7Zagreb, 2008, 507-584; - Pastirski poziv na oživljavanje ekumenskog duha i nastojanja, Zagreb 1974; - Perić, Ratko. – Lacko Mihael, Dekret o ekumenizmu / Dekret o istočnim katoličkim Crkvama (Komentar), Zagreb 1987 (FTI);



338




1.2. Naziv predmeta Briga Crkve za izbjeglice i selioce 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3 ECTS

1.3. Suradnici Mr. sc. Tvrtko Barun 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 30 P




2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Upoznati studente sa suvremenim fenomenom izbjeglištva i seobe naroda te sa stavom i djelovanjem Katoličke crkve prema toj stvarnosti. Omogućiti studentima da teorijsku osnovu i dijalošku sastavnicu teološko-religijskog studija nauče optimalno primjenjivati u praksu.



Kroz upoznavanje fenomena izbjeglištva i seobe naroda studenti će se suočiti i znati uvažiti pripadnike drugih kultura, religija i civilizacija. Ekumenski, međureligijski i međukulturalni dijalog bitan su čimbenik za integriranje izbjeglica i selilaca u Hrvatskoj i drugim europskim društvima, stoga je važno ove komponente spojiti u studijski program V. modula Studija teološko-religijskih znanosti, kako bi studij bio primjenjiv i koristan u vjerničkoj i društvenoj praksi.


Studenti će biti u stanju: - razumjeti suvremeni fenomen seobe naroda i izbjeglištva, prepoznati njegove uzroke i naznačiti moguća rješenja - razlikovati i pravilno koristiti međunarodnu i hrvatsku pravnu terminologiju vezanu uz selioce i izbjeglice - predstaviti različite vjerske, društvene i političke inicijative oko prijema selilaca i izbjeglica u Hrvatskoj i Europskoj uniji - predstaviti stav i inicijative Katoličke crkve glede humanog prijema i integriranja selilaca i izbjeglica - primijeniti načela ekumenskog, međureligijskog i međukulturalnog dijaloga u kontaktu sa seliocima i izbjeglicama - humanu, humanitarnu i etičku dimenziju studija teološko-religijskih znanosti ostvarivati u praksi - osobno se angažirati, kroz volontarijat ili profesionalno, u rad sa seliocima i izbjeglicama u Hrvatskoj, osobito u gradu Zagrebu.


1. Uvodno predavanje (1 sat) 2. Stranac, selilac, izbjeglica iz biblijsko-teološke i moralno-etičke perspektive (5 sati) 3. Seoba naroda i izbjeglištvo u dokumentima i izjavama crkvenog učiteljstva (3 sata) 4. Selioci i izbjeglice prema službenim dokumentima Europske unije i Republike Hrvatske (2 sata) 5. Metodološke upute za pisanje seminarskog rada (1 sat) 6. Studentska izlaganja seminarskih tema i diskusija (12 sati) 7. Posjet udrugama i centrima involviranima u pitanjima migracija i izbjeglištva: Isusovačkoj službi za izbjeglice (JRS Hrvatska), centru za prijem izbjeglica i selilaca u Zagrebu, Institutu za migracije i narodnosti (ukupno 6 sati).





2.7. Komentari:


339


X terenska nastava








3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

HRVATSKI PRAVNI CENTAR, Odabrane teme iz područja azila i migracija – Okvir za integraciju izbjeglica u hrvatsko društvo, Zagreb, Hrvatski pravni centar, 2016.

Pdf na Internetu

LALIĆ NOVAK, Goranka – KRALJEVIĆ, Radojka, Zaštita izbjeglica i ranjivih skupina migranata (priručnik za edukatore), Zagreb, Hrvatski Crveni križ, 2014.

Pdf na Internetu

VIDOVIĆ, Tea (prir.), Interkulturalne prakse – s izbjeglicama i za izbjeglice (priručnik), Zagreb, Centar za mirovne studija, 2014.

Pdf na Internetu


PAPA FRANJO, Evangelii gaudium – Radost Evanđelja. Apostolska pobudnica o naviještanju evanđelja u današnjem svijetu (24.XI.2013.), Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 2013. PAPA FRANJO, Migranti i izbjeglice – muškarci i žene u potrazi za mirom: poruka za 51. svjetski dan mira, 1. siječnja 2018. [Pdf na Internetu]. Pontifical Council for the Pastoral Care for Migrants and Itinerant People, People on the move. [Časopis dostupan u knjižnici KBF-a Sveučilišta u Zagrebu ili na Internetskoj stranici: www.vatican.va/roman_curia/pontifical_councils/migrants ] Zbornik radova XXIII. simpozija „Migracije stanovništva – fenomen izbjeglištva“, Zagreb, 18. i 19. studenoga 2016., u: Bošnjačka pismohrana, 16 (2016.) 44, str. 9-334.


http://www.vatican.va/roman_curia/pontifical_councils/migrants


340



1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Juro Zečević-Božić 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1.-2.

1.2. Naziv predmeta Konfesiologija 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) P25 + e-učenje5




2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Steći realnu sliku religijsko-konfesionalnog i svjetonazorskog stanja u svijetu, Europi i Hrvatskoj, usvojiti osnovne informacije i znanja o postojećim religijama, konfesijama i svjetonazorima, s osobitim naglaskom na kršćanski spektar, kako u statističkom tako i u doktrinarnom smislu.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i / ili ulazne kompetencije potrebne za predmet Zanimanje za sadržaj predmeta.


sagledavanje i vrednovanje vlastitog konfesionalnog identiteta u objektivnom kontekstu svjetskog religijski-konfesionalno i svjetonazorski pluralnog okružja

deformiranje, kompletiranje i komplementiranje vlastitog konfesionalnog identiteta kao pretpostavka primjerenog susretanja i dijaloga s drugim identitetima

osposobljenost za kvalitetno snalaženje pred suvremenim izazovom svjetonazora



koristiti pouzdane statističke informacije o stvarnom religijsko-konfesionalnom i svjetonazorskom stanju u Hrvatskoj i svijetu

adekvatnom komparativnom metodom sami uočavati i drugima posredovati zajedničko i specifično u religijama i konfesijama

promicati pozitivna načela i vrijednosti interkulturalizma i ophoditi se bez predrasuda i isključivosti s razlikama drugih

djelovati humanizirajuće i harmonizirajuće u okviru školskog sustava i društva općenito

pronalaziti i koristiti materijale za e-učenje i prezentiranje religijsko-konfesionalnih sadržaja


1. Uvod u predmet. Definicija pojmova: „konfesiologija“, „konfesija“, „logija“. Razgraničenje od kolegija ekumenske teologije i drugih. (2 sata) 2. Sva značenja pojma „confessio“, teološko i eklezijalno , pravno, arhitektonsko, kolokvijalno… značenje. (2 sata) 3. Konfesije kao ispovijesti vjere, odnosno vjerovanja (credo): vjeroispovijesti u Novom Zavjetu, Nicejsko vjerovanje, Nicejsko-carigradsko vjerovanje,

Apostolsko vjerovanje, Quicumqe (Atanazijevo), (2 sata) 4. Vjeroispovijest Genadiosa Skolariosa, Vjeroispovijest Petra Mogile, (2 sata) 5. Augsburška vjeroispovijest, Češka vjeroispovijest, Vjeroispovijest Tetrapolitana, (2 sata) 6. Prva helvetska vjeroispovijest, Druga helvetska vjeroispovijest, Schleitheimsko vjerovanje, Vjerovanje naroda Božjega (pape Pavla VI.) i sl. (2 sata) 7. Konfesije kao zajednice vjernika i podskupine: u kršćanstvu, u židovstu i islamu, u hinduizmu i budizmu (2 sata) 8. Statistički podaci o religijama, konfesijama, crkvama, denominacijama i drugim vjerskim zajednicama u svijetu. (2 sata) 9. Konfesionalno stanje u Hrvatskoj: monokonfesionalno ili multikonfesionalno društvo? (2 sata) 10. Statistički podaci o religijama, konfesijama, crkvama, denominacijama i drugim vjerskim zajednicama u Hrvatskoj. (2 sata) 11. Interkonfesionalne institucije na svjetskoj, europskoj i Hrvatskoj razini. (2 sata) 12. Svjetsko (ekumensko) vijeće Crkava (WCC). Konferencija europskih Crkava (KEK). 13. Ekumenski koordinacijski odbor Crkava u Hrvatskoj (2 sata)


341


14. Nastajanje i nestajanje konfesija, uzroci i povodi, „centrifugalni“ i „centripetalni“ procesi. Konfesijski sinkretizam ili konfesionalni identitet? Interkulturalizam ili talionica razlika? Tko se spašava? (2 sata)

15. Katolički odnos prema činjenici multikonfesionalnosti svijeta: Deklaracija o slobodi vjerovanja „Dignitatis humanae“ i noviji crkveni dokumenti. (2 sata)






2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje predavanja, čitanje obvezne i po mogućnosti preporučene literature, sudjelovanje u raspravi tijekom predavanja, seminarski (semestralni) pisani rad i usmeni ispit.



Eksperimentalni rad DA NE Referat DA NE Literatura DA NE




3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Deklaracija o slobodi vjerovanja, u: Drugi Vatikanski koncil: Dokumenti, Kršćanska sadašnjost, 7Zagreb, 2008, 483-506.

Opći religijski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2002. (izbor natuknica)

Zečević J., Konfesiologija, Zagreb, 2012, (skripta).

Zečević J., Ekumenizam u Hrvatskoj, u: Aračić P. (ur.), «Jeremija, što vidiš?» (Jr 24,3). Crkva u hrvatskom tranzicijskom društvu, Teologija u Đakovu, Đakovo, 2001., str. 205-223.


Dekret o misijskoj djelatnosti Crkve, u: Drugi Vatikanski koncil: Dokumenti, Kršćanska sadašnjost, 7Zagreb, 2008, 507-584. Marinović Bobinac A. i Marinović Jerolimov D., Vjerske zajednice u Hrvatskoj, Prometej & Udruga za vjersku slobodu u RH, Zagreb, 2008. Špehar M., Ekumensko vijeće Crkava, Glas Koncila, Zagreb, 2009, 7-25; 298-316. Kuzanski N., O miru među religijama, Connectum, Sarajevo 2005. Vukšić T., Mi i oni – siguran identitet pretpostavka susretanja, Vrhbosanska katolička teologija, Sarajevo, 2000.



342




1.2. Naziv predmeta Sekte i novi religiozni pokreti 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3

1.3. Suradnici Dr. sc. Josip Blažević 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 30P




2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Upoznati polaznike s ishodištima i uzrocima nastajanja i širenja sekti i novih religioznih pokreta, njihovom definicijom i klasifikacijom, sadržajem učenja pojedinih sekti, teološkim i pastoralnim izazovima za Crkvu te psiho-socijalnim izazovima za društvo u cjelini. Traženje primjerenog pastoralno-teološkog odgovora na fenomen sekti i novih religioznih pokreta.



Na razini programa predmet pridonosi integraciji ranije stečenih spoznaja i kompetencija iz drugih predmeta (patrologije, dogmatike, fundamentalne i pastoralne teologije, psihologije, sociologije…), ili na njih upućuje, promišljanjem o fenomenu sekti i novih religioznih pokreta u interdisciplinarnom kontekstu, tražeći primjeren pastoralni odgovor na njih propitkivanjem "znakova vremena" (GS 4) i tumačeći ih u svjetlu Evanđelja.


Razlučivanje sekti od religija; Raspoznavanje sektaškog mentaliteta i njegovo kritičko valoriziranje; Upoznavanje sa psiho-socijalnim mehanizmima manipulacije kojima se služe sekte; Upoznavanje s naukom pojedinih sekti i pokreta; Samostalno raspoznavanje ishodišta sekti i adekvatni odgovor na njih; Mogućnost dijaloga sa sektama; Pomoć žrtvama sekti.


1. Pojam, definicije, obilježja i klasifikacija sekti; Uzroci nastanka novih religioznih pokreta i sekti ("socijalni uterus", "duhovni nomadi"); 2. Krivovjerja kroz povijest Crkve (milenarizam i apokaliptička proroštva); Interpretacija Isusa Krista izvan kršćanstva (neke nove "objave" i nova "evanđelja"); 3. Sljedbe judeo-kršćanske provenijencije (Jehovini svjedoci, Adventisti sedmoga dana, Pentekostalci, mormoni, Univerzalni život); 4. (Neo)gnostički pokreti i sljedbe (swedenborgijanizam, teozofija, antropozofija, rosenkreutzeri, Nova Akropola, O.T.O.); 5. Nettwork New agea (Doba Vodenjaka): Monte Verità, Esalen, Findhorn, Damanhur, CND; Kult znanstvene fantastike (UFO) i scijentologija; Pokreti za razvoj ljudskih potencijala ili psihosekte (F.A. Mesmer, W. Reich, Silva Mind Control, EST) i Evanđelje prosperiteta ("self-help" literatura); 6. Od (neo)hinduizma do "guruizma": fasciniranost zapadnjaka azijskim religijama: Sri Ramakrishna, Vivekananda; 7. Yogananda, Sri Aurobindo, Sri Chinmoy, Sathya Sai Baba; 8. Eckankar, Brahma Kumaris, Ananda Marga, Osho Rajneesh, Hare Krišna (ISKCON); 9. Swamiji, Transcendentalna meditacija i joga; 10. Iscjeliteljske sljedbe (Nova antropološka paradigma): sekte i/ili terapije, (HUPED: Reiki, Thetahealing, Excalibur, bioenergija); 11. Predavanje će se održati u Centru "Hrvatski Areopag" (Sveti Duh 31, Zagreb): Sekte u Hrvatskoj i hrvatske sekte;


343


12. Novo poganstvo i kult Geja (revitalizacija egipatskih i keltskih mitova, mitskih kontinenata Atlantide i Lemurije, alkemija svijesti); Wicca i (neo)šamanizam; 13. Masonerija drevna i moderna (kršćanstvo i masonerija); 14. Fasciniranost mladih kulturom smrti: spiritizam, channelling, astralna projekcija, vampirizam i morbidne virtualne igrice ("Plavi kit"); Destruktivne, samoubilačke i sotonističke sekte (Sandor LaVey, A. Crowley); 15. Pastoralni odgovor na izazov sekti i novih religioznih pokreta: nova evangelizacija; Neki Centri za pomoć žrtvama sekti i prevenciju (problem "ispiranja mozga" i "deprogramiranja").



x terenska nastava


x Posjet Centru "Hrvatski Areopag"

2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Napisati seminarski rad o jednoj sekti na temelju osobnog istraživanja i korištenja dostupne literature







3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

TAJNIŠTVO ZA JEDINSTVO KRŠĆANA-TAJNIŠTVO ZA NEKRŠĆANE-TAJNIŠTVO ZA ONE KOJI NE VJERUJU-PAPINSKO VIJEĆE ZA KULTURU, Fenomen sekti ili novih religioznih pokreta, KS, Zagreb 1986.

KONGREGACIJA ZA NAUK VJERE, Deklaracija Dominus Iesus o jedincatosti i spasenjskoj univerzalnosti Isusa krista i Crkve (6. kolovoza 2000.), KS, Zagreb 2000.

BARTZ, Wilhelm, Sekte danas, KS, Zagreb, 1984.

VERNETTE, Jean, Sekte. Sve o novim religioznim pokretima i sljedbama, Verbum, Split, 2004.

JURČEVIĆ, Marijan, "Pojava novih religioznih pokreta – što ih čini tako privlačnim?", u: Riječki teološki časopis, Rijeka, god. 4 (1996) 1., 5-20.

ŠIMUNOVIĆ, Milan, "Nova religioznost i nova evangelizacija", u: Riječki teološki časopis, Rijeka, god. 4 (1996) 1., 89-102.

NIKIĆ, Mijo, "Mladi između Crkve i sekte", u: Bogoslovska smotra, 69 (1998), br. 1-2, str. 113-125.

TAMARUT, Antun, "Pastoralni radnik pred religioznim traganjem suvremenog čovjeka", u: Riječki teološki časopis, Rijeka, god. 4 (1996) 1., 103-116.


344



BISCHOFBERGER, Otto, Novi religiozni pokreti. Znak vremena i izazov za nas, Đakovo 1986. BLAŽEVIĆ, Josip (ur.), Novi religiozni pokreti, sekte i kultovi, Zbornik radova Međunarodnoga, međureligijskoga i interdisciplinarnog simpozija u organizaciji CEFID-Nadbiskupijskog pastoralnog instituta-Centra Hrvatski Areopag održanog u Zagrebu 8.i 9. studenoga 2014., Zagreb, 2014. BLAŽEVIĆ, Josip (ur.), (Neo)gnostički i (neo)poganski kultovi, Zbornik radova Interdisciplinarnog znanstvenog simpozija u organizaciji Nadbiskupijskog pastoralnog instituta i Centra Hrvatski Areopag za međureligijski dijalog franjevaca konventualca održanog u Zagrebu 28. i 29. studenoga 2015., Zagreb 2016. BOGDAN, Jure, "Odgovor Katoličke crkve na nove religiozne pokrete – sekte", u: Nikić, M. (ur.), Novi religiozni pokreti. Zbornik radova znanstvenog simpozija Filozofsko-teološkog instituta i Filozofskog fakulteta Družbe Isusove u Zagrebu o novim religioznim pokretima, održanog 15. i 16. studenoga 1996. u Zagrebu, Zagreb, 1997., 253.-258. BOSCH, Juan, Para conoscer las sectas. Panorámica de la nueva religiosidad marginal, Estella 1993. DEVČIĆ, Ivan, "Antikršćanski karakter nove religioznosti", u: Novi religiozni pokreti. Zbornik radova znanstvenog simpozija Filozofsko-teološkog instituta i Filozofskog fakulteta Družbe Isusove u Zagrebu o novim religioznim pokretima, održanog 15. i 16. studenoga 1996. u Zagrebu, Zagreb, 1997., 213-232. INTROVIGNE, Massimo, Le nuove religioni, Milano 1989. IVAN PAVAO II., Enciklika Redemptoris missio o trajnoj vrijednosti misijske naredbe (7. prosinca 1990.), KS, Zagreb 1991. IVAN PAVAO II., Enciklika Veritatis splendor o o nekim temeljnim pitanjima moralnog naučavanja Crkve (6. kolovoza 1993.), KS, Zagreb 1998. JACOBI Jana, Scijentologija – pogled iza kulisa, Zagreb 2017. KOLARIĆ, Juraj, Ekumenska trilogija, Zagreb 2005. MARINKOVIĆ BOBINAC, Ankica-MARINOVIĆ JEROLIMOV, Dinka, Vjerske zajednice u Hrvatskoj, Zagreb 2008. NIKIĆ, Mijo (ur.), Novi religiozni pokreti. Zbornik radova znanstvenog simpozija Filozofsko-teološkog instituta i Filozofskog fakulteta Družbe Isusove u Zagrebu o novim religioznim pokretima, održanog 15. i 16. studenoga 1996. u Zagrebu, Zagreb, 1997. TROCCHI, Cecilia Gatto, Nomadi spirituali. Mappe dei culti del nuovo millennio, Milano 1998. TRSTENJAK, Tonči, "Metode propagande i uzroci uspjeha novih religioznih pokreta", u: Novi religiozni pokreti. Zbornik radova znanstvenog simpozija Filozofsko-teološkog instituta i Filozofskog fakulteta Družbe Isusove u Zagrebu o novim religioznim pokretima, održanog 15. i 16. studenoga 1996. u Zagrebu, Zagreb, 1997., 58-67. VERNETTE, Jean, Le sette. Che dire? Che fare?, Leumann 1995. VITZ, Paul C., Psihologija kao religija. Kult samoobožavanja, Split, 2003. ZOCCATELLI, PierLuigi, "Mogućnost dijaloga s novim religioznim pokretima", u: Novi religiozni pokreti. Zbornik radova znanstvenog simpozija Filozofsko-teološkog instituta i Filozofskog fakulteta Družbe Isusove u Zagrebu o novim religioznim pokretima, održanog 15. i 16. studenoga 1996. u Zagrebu, Zagreb, 1997., 258.-268.



345



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Lucija Boljat Dr. sc. Ivica Ivanković Radak


1.2. Naziv predmeta Ekumenizam i međureligijski dijalog. Kanonsko-pravne teme


1.3. Suradnici Dr. sc. Ivica Ivanković Radak, Mr. sc. Ivan Rak

1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje)

24 P + 2 terenske nastave + 4 V




2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studente i uputiti ih u poznavanje, razumijevanje i primjenu kanonskih propisa koji se odnose na ekumenizam i međuvjerski dijalog. Upoznati studente s pravnim temeljima dijaloga, suradnje između Katoličke Crkve, drugih Crkava i vjerskih zajednica.



- Poznavati kanonsko pravo Katoličke Crkve koje se odnosi na ekumensko djelovanje i međuvjerski dijalog. - Poznavati kanonsko pravo i biti sposoban obrazložiti temeljna načela i zakonitosti dijaloga, suživota i plodonosne suradnje na ekumenskoj, međureligijskoj i međukulturalnoj razini. - Znati primjenjivati odgovarajuće pravne odredbe, metode i pristupe u ophođenju sa specifičnostima i različitostima u kršćanstvu i u religijama. - Razumjeti i izložiti, na objektivan i znanstveno utemeljen način, pravni vid vjerskog naučavanja te praksu kršćanskih crkava i zajednica. - Biti osposobljen za konstruktivno djelovanje na području ekumenskog, međureligijskog i međukulturalnog dijaloga i suradnje u svrhu promicanja nenasilja, mira i suživota u hrvatskom, širem regionalnom i globalnom kontekstu.


Studenti će biti u stanju: - poznavati kanonsko pravo neophodno za uspostavljanje ekumenizma i međuvjerskog dijaloga, - primijeniti kanonsko pravo na biskupijskoj i župnoj razini u temama koje se odnose na ekumenizam i međuvjerski dijalog, - razumjeti nakanu zakonodavca kad uređuje pravni okvir za brak i obitelj u multikonfesionalnom i multikulturalnom okruženju, - primijeniti stručne kanonsko-pravne smjernice glede ženidbenog, sakramentalnog i procesnog prava.


1. Uvod u kolegij. Pravni vid pojmova ekumenizam i međuvjerski dijalog. 2.-3. »Granice« vjerske slobode od Milanskog edikta do Zakonikâ iz 1983. 4. Važnost principa vjerske slobode unutar kanonskog uređenja. 5. Prozelitizam i evangelizacija. 6. Ekumenski dijalog u kanonsko-pravnoj perspektivi. 7. Terenska nastava: Subjekti i strukture ekumenskog pokreta na razini opće Crkve i partikularnih Crkava. 8. Ekumenski direktorij između teorije i prakse. 9.-10. Kanonsko pravo i međuvjerski dijalog. 11.-12. Komunikacija (zajedničenje) u svetinjama i duhovnim dobrima katolika i odijeljenih kršćana poslije Drugog vatikanskog sabora /communicatio in sacris et in spiritualibus.


346


13. Primanje u puno zajedništvo Katoličke Crkve. 14. Kanonsko pravo i »unutarcrkveni ekumenizam«. Pitanje punog zajedništva staroobrednih latinskih zajednica. 15.-16. Pravno-pastoralna pitanja otpada od Katoličke Crkve. 17. Vježba: Pravno-pastoralni osvrt i postupanje kod ženidbene zapreke različitosti vjere. 18.-19. Mješovite ženidbe od Familiaris consortio do Amoris laetitia: pravno-pastoralni naglasci. 20. Partikularno zakonodavstvo HBK o mješovitim ženidbama: Direktorij za obiteljski pastoral Crkve u Hrvatskoj, Direktorij za pastoral sakramenata u župnoj zajednici. 21. Vježba: Ženidba pravoslavaca: primjena supstantivnoga i procesnoga prava u slučaju utvrđivanja njezine (ne)valjanosti. 22. Vježba: Ženidba protestanata: primjena supstantivnoga i procesnoga prava u slučaju utvrđivanja njezine (ne)valjanosti. 23. Vježba: Ženidba nekrštenih: primjena supstantivnoga i procesnoga prava u slučaju utvrđivanja njezine (ne)valjanosti. 24. Multikonfesionalno okruženje i pravno-pastoralni izazovi Crkve u Hrvatskoj. 25. Primjena »ekumenskog načela« u odgojno-obrazovnom sustavu (Hrvatski ugovor o odgoju i kulturi, čl. 1., st. 2.). 26. Doprinosi »ekumenskih društava« u davanju odgovora na pitanja od društvenoga značaja. 27. Vademecum za pastoral u župi u odnosu na odijeljenu braću s istoka. 28. »Katedra za dijalog s onima koji ne vjeruju«. 29. Terenska nastava: Pravno-pastoralna polazišta za pastoral migranata u hrvatskim okolnostima. 30. Utvrđivanje i vrednovanje rada studenata. Studentska evaluacija rada na predmetu.




2.7. Komentari:






Kolokvij DA Praktični rad DA (Ostalo upisati)


3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Zakonik kanonskoga prava s izvorima, Zagreb, 1996. (izabrani dijelovi) 5 3

Zakonik kanona istočnih crkava s izvorima, Zagreb, 1996. (izabrani dijelovi) 2 3

Dokumenti II. vatikanskog koncila 9 1

PAPINSKO VIJEĆE ZA PROMICANJE JEDINSTVA KRŠĆANA, Direktorij za primjenu načela i normi o ekumenizmu, Zagreb, 1994.

9 1


347


Zbornik radova Ekumenizam i međuvjerski dijalog. Kanonsko-pravne teme, Zagreb, 2018., (u pripremi za tisak).

PERIĆ Ratko, Ekumenizam u novom Zakoniku kanonskog prava, u: PERIĆ Ratko – LACKO Michal, Dekret o ekumenizmu Unitatis redintegratio, Zagreb, 1987., 183-191.

2 1

VUKŠIĆ Tomo, Ekumenizam u Zakonicima Katoličke Crkve, u: RAZNI AUTORI, Franjo Herman i Kodeks iz 1917. Suum cuique tribuere, Zbornik radova Znanstvenog simpozija s međunarodnim sudjelovanjem prigodom 125. obljetnice rođenja Franje Hermana (1882.) i 90. obljetnice proglašenja prvog Kodeksa kanonskog prava (1917.), Nikola Škalabrin (ur.), Đakovo, 2008., 237-265.

2 1


Ustav RH, u: NN 85/10 (pročišćeni tekst) i 5/14;

Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica, u: NN 83/02.

BLAŽEVIĆ Velimir, Komunikacija u svetim činima. Uzajamno sudjelovanje u svetim činima katolika i drugih kršćana (Communicatio in sacris), Sarajevo, 2001.

BLAŽEVIĆ Velimir, Mješovite ženidbe u pravu Katoličke Crkve, Zagreb, 1975.

IVANKOVIĆ RADAK Ivica, Postupanje kod mješovite ženidbe, u: RAZNI AUTORI, Posebni sudski postupci i postupanja. Zbornik radova međunarodnog znanstvenog simpozija crkvenih pravnika u Lovranu, Josip Šalković (ur.), Zagreb, 2010., 103-125.

VUKŠIĆ Tomo, Mješovite ženidbe u katoličanstvu, pravoslavlju i islamu (I.). Pravno i pastoralno pitanje u međuvjerskim odnosima, u: Crkva u svijetu, 42 (2007.) 1, 81-95.

VUKŠIĆ Tomo, Mješovite ženidbe u katoličanstvu, pravoslavlju i islamu (II.). Pravno i pastoralno pitanje u međuvjerskim odnosima, u: Crkva u svijetu, 42 (2007.) 2, 227-242.



348



1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Stjepan Baloban 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1. i 2.

1.2. Naziv predmeta Socijalni nauk Crkve – djelotvorno sredstvo dijaloga 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3





2. OPIS PREDMETA


Omogućiti studentima dublje poznavanje sadržaja socijalnog nauka Crkve koji ima svoje implikacije u odnosu na ekumenizam i međureligijski dijalog. Pružiti studentima pomoć i ohrabrenje u promicanju ekumenske dimenzije socijalnog učenja Katoličke crkve koja uključuje hod prema zajedničkim oblicima služenja i djelovanja u svijetu. Osposobiti studente za stavove otvorenosti u istini i ljubavi, za promicanje međureligijskog dijaloga na temelju zajedničkih razgovora o ljudskom životu. Omogućiti studentima dublje poznavanje prepreka i poteškoća pravom dijalogu kao i važnost promicanja stavova poštene i plodne suradnje.


Motivacija za stjecanjem novih znanja u korištenju socijalnog nauka Crkve kao djelotvornog sredstva dijaloga među kršćanskim zajednicama te sa drugim vjerskim zajednicama i religijama. Interes za teološko i socijalno-etičko promišljanje.


Osmišljavati i promicati znanja iz područja socijalnog nauka Crkve koja pridonose ispravnom vrednovanju ulogu kršćanstva i religija u javnom životu i suvremenom pluralističkom svijetu. Poznavati i vrednovati sadržaj različitih oblika suodgovornosti katolika u ekumenskim naporima i sudjelovanja u ostvarenju dijaloške suradnje na međureligijskoj i međukulturalnoj razini. Podupirati svijest o važnosti socijalnog nauka Crkve kao bitnog instrumenta konstruktivnog djelovanja na području ekumenskog, međureligijskog i međukulturalnog dijaloga i suradnje u svrhu promicanja nenasilja, mira i suživota u hrvatskom, širem regionalnom i globalnom kontekstu.


Razumjeti i argumentirano predstaviti položaj socijalnog nauka Crkve u kontekstu zauzimanja za ekumenizam. Kritički predstaviti temeljno uporište socijalnog nauka Crkve za razvoj socijalnog dijaloga kao važnog instrumenta suradnje među svim vjernicima religija svijeta. Poznavati i predstaviti odrednice postkoncilskog socijalnog učenja bitne za razumijevanje odnosa Katoličke crkve prema svijetu i društvu, vjerskim zajednicama i religijama. Analizirati i argumentirano predstaviti temeljne izazove i mogućnosti implementacije socijalnog nauka Crkve u području promicanja dijaloga. Analizirati i argumentirano predstaviti socijalno učenje drugih vjerskih zajednica i religija s ciljem zajedničkog služenja na raznim područjima društvenog života: ljudska osoba, obitelj, kultura, civilno društvo, siromaštvo, gospodarstvo, mir, ekologija.


Nakon Drugoga vatikanskoga koncila Katolička Crkva stavlja iznimno važan naglasak na dijalog i to pod dva vida: dijalog unutar Crkve (ad intra) i dijalog ad extra u odnosu na svijet i društvo i u odnosu na vjerske zajednice i općenito religije. Čini se da ovaj posljednji, to jest dijalog u odnosu na vjerske zajednice (ekumenizam) i religije postaje iznimno važan u vremenu u kojem živimo. Papa Pavao VI. kao koncilski i postkoncilski papa nosi imidž pape dijaloga. Znakovito je da je od „pomalo zaboravljenog rimskoga biskupa“ u pontifikatu Benedikta XVI. i – posebno – pape Franje, Pavao VI. .postao iznimno važnim papom u učenju Katoličke Crkve. Papa Franjo je Pavla VI. proglasio blaženikom, a u 2018. godini će ga proglasiti svetim i na taj način pokazati koliko je dijalog važan za Crkvu u nadolazećem vremenu.


349


Kako papa Benedikt VI. u socijalnoj enciklici „Caritas in veritate. Ljubav u istini“ (29. lipnja 2009.) tako još više papa Franjo svojem nastupnom i programatskom dokumentu „Evangelii gaudium. Radost evanđelja“ (24. studenoga 2013,) i još više u svojoj socijalnoj enciklici „Laudato si'. Enciklika o brizi za zajednički dom“ (24. svibnja 2015.), predstavljaju socijalni nauk Crkve kao djelotvorno sredstvo dijaloga kako unutar Crkve (ad extra) tako još više u odnosu „ad extra“. U „Evangelii gaudium“ papa Franjo u tom kontekstu poziva na Socijalni dijalog kao doprinos miru (usp. br. 238.- 258.) a cijeli socijalni dokument „Laudato si'. Enciklika o brizi za zajednički dom“ poziv je na konstruktivni dijalog o brizi za zajednički dom kako u odnosu na društveno-politički sustav tako, što možda u raspravama ostaje manje naglašeno, u odnosu na ekumenizam i međureligijski dijalog. U kolegiju pod naslovom „Socijalni nauk Crkve – djelotvorno sredstvo dijaloga“ nastoji se ukazati na brojne mogućnosti koje postkoncilski socijalni nauk Crkve posjeduje u odnosu na dijalog sa vjerskim zajednicama i religijama. Koliko će biti moguće, u kolegiju će se – uz socijalni nauk Crkve kao djelotvorno sredstvo dijaloga nastojati prikazati postoji li u drugim vjerskim zajednicama i religijama odgovarajuće socijalno učenje na temelju kojega bi se moglo dijalogizirati o iznimno važnim pitanjima od općega dobra u suvremenom svijetu. Na temelju socijalnog nauka Katoličke Crkve u kolegiju se obrađuju sljedeće teme: Ekumenizma i međureligijski dijalog u odnosu na zbivanja u svijetu (4 sata); Uloga vjerskih zajednica i religija u civilnom društvu (4 sati); Socijalni dijalog kao doprinos miru (2 sata); Ekologija kao posebno važno zajedničko područje djelovanja (4 sata); Koliko je etika u gospodarstvu važna za vjerske i religijske zajednice? (4 sata); Problematika siromaštva u svijetu kao rezultat gospodarskoga razvoja (6 sati); Evangelii gaudium – socijalni dijalog (2 sata); Laudato si' – omogućuje suradnju s drugim vjerskim zajednicama i religijama (4 sata).




2.7. Komentari:



Pohađanje nastave DA Istraživanje DA NE Usmeni ispit DA





3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Papa FRANJO, Evangelii gaudium. Radost evanđelja, KS, Zagreb, 2013.

Papa FRANJO, Laudato si'. Enciklika o brizi za zajednički dom, KS, Zagreb, 2015.

Andrea TORNIELLI – Giacomo GALEAZZI, Papa Franjo. Ova ekonomija ubija, Verbum, Split, 2015.


350


Ingeborg GABIEL – Alexandros K. PAPADEROS – Ulrich H. J. KÖRTNER, Perspektiven ökumenischer Sozialethik. Der Auftrag der Kirchen im größeren Europa, Matthias- Grünewald- Verlag, Mainz, 2005.

Mijo NIKIĆ – Marijana MARJANOVIĆ (ur.), Religije i nasilje. Zbornik radova interdisciplinarnog i interkonfesionalnog simpozija održanog u Zagrebu 17. listopada 2014., FTI, Zagreb, 2015.

Kardinal Gerhard Ludwig MÜLLER u suradnji s Gustavom GUTIERREZOM I Josefom SAYEROM, Siromaštvo. Izazov za vjeru, KS, Zagreb, 2015.

Silvija MIGLES, Socijalni nauk Crkve – mogućnost plodonosne suradnje. Socijalna dimenzija vjere u ekumenskom dijalogu, u: Edinost in dialog, 70 (2015) 1-2, 13-27.

Maurice BORRMANS, Islam i kršćanstvo: putovi dijaloga, Napredak, Sarajevo, 2010. SABOR RUSKE PRAVOSLAVNE CRKVE, Osnovi socijalne koncepcije Ruske pravoslavne Crkve, Beseda, Novi Sad, 2007.

2.11. Dopunska literatura Velimir BLAŽEVIĆ (prir.), Ljudska prava i Katolička Crkva. Dostojanstvo osobe i temeljna ljudska prava u naučavanju Katoličke Crkve, Pravni centar – Sarajevo, 2000.


EVANGELIČKA CRKVA U NJEMAČKOJ I NJEMAČKA BISKUPSKA KONFERENCIJA, Za budućnost u solidarnosti i pravdi (1997.), Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Zagreb, 1998.


351



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Branko Murić 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1.-2.

1.2. Naziv predmeta Kršćanstvo pred izazovima postmoderne 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3





2. OPIS PREDMETA


Studenti će se upoznati sa suvremenim tokovima kršćanske misli. Cilj obvezno-izbornog predmeta je konkretnije se upoznati s tokovima postmoderne misli i uvidjeti kontekst kršćanske teologije koja odgovara na te izazove. Potrebno je s obzirom na kontekst vremena preispitati temelje kršćanske teologije, antropologije. Jedno od glavnih pitanja koje ovdje izranja jest pitanje smisla, tema koja se može smatrati zlatnom niti ovog kolegija.


Uspješno usvojeno gradivo iz područja fundamentalne teologije u preddiplomskom studiju. Poznavanje stranog jezika: engleski, talijanski ili njemački.


- studenti se susreću sa suvremenom teološkom problematikom - studenti se osposobljavaju čitati i služiti se teološkom literaturom na stranome jeziku - studenti usvajaju metodu analize teksta i kritičkog promišljanja, usvajaju metodu sinteze - studenti usvajaju i primjenjuju osnovna znanja iz sustavne teologije smještajući ih u vremenski kontekst problematike postmodernog

vremena


- studenti se susreću sa suvremenom teološkom problematikom - studenti se osposobljavaju čitati i služiti se teološkom literaturom na stranome jeziku - studenti usvajaju metodu analize teksta i kritičkog promišljanja, usvajaju metodu sinteze - studenti usvajaju i primjenjuju osnovna znanja iz sustavne teologije smještajući ih u vremenski kontekst problematike postmodernog

vremena


1. Uvod: osnovna obilježja postmoderne (5 sata) 2. Postmoderna fundamentalna teologija: novi zahtjev za apologijom (6 sata) 3. Kršćanstvo u postmodernom vremenu: premišljanje temelja kršćanstva (6 sati) 4. Kršćanska antropologija u postmoderni: čovjek u potrazi za smislom (6 sati) 5. Kršćanin u postmodernom vremenu (6 sati) 6. Zaključak (1 sat)




2.7. Komentari:


352









3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Nikola Dogan, U potrazi za Bogom. Kršćanin u postmodernom vremenu, Đakovo, 2003., 221-424

Paul Lakeland, Postmodernity. Christian Identity in a Fragmented Age, Augsburg Fortress (MN), 1997.

Željko Tanjić, Teologija pred izazovima sadašnjeg trenutka, Zagreb, 2009.

Aldo Natale Terrin, Uvod u komparativni studij religija, Zagreb, 2006., 233-292


- Gregor Maria Hoff, Die prekäre Identität des Christlichen die Herausforderung postmodernen Differenzdenkens für eine theologische Hermeneutik, Paderborn – München, 2001.

- Gregor Maria Hoff, Kritika religije danas, Zagreb, 2013. - Kevin J. Vanhoozer (ur.), The Cambrigde Companion to Postmodern Theology, Cambridge – New York, 2003. - Hans Waldenfels, Einführung in die Theologie der Offenbarung, Darmstadt, 1996., 144-182 - Sakia Wendel, Postmoderne Theologie? Zum Verhältnis von christlicher Theologie und postmoderner Philosophie, u: Klaus Müller (ur.),

Fundamentaltheologie. Fluchtlinien und gegenwärtige Herausforderungen, Regensburg, 1998., 193-216.



353



1.1. Nositelj predmeta prof. dr. sc. Juro Zečević-Božić / doc. dr. sc. Tomislav Kovač


1.2. Naziv predmeta Religije i nasilje 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3 ECTS


učenje) P25 +0+e-učenje 5=30 sati


1.5. Status predmeta x obvezno-izborni izborni 1.10. Razina primjene e-učenja (1., 2., 3. razina), postotak


2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Upoznati glavne mehanizme i razloge zbog kojih religijski čimbenik, unatoč nenasilnom karakteru religije, biva uvijek iznova, tijekom povijesti kao i u suvremenosti, uvučen u oružane sukobe, ratove i druge oblike sukoba.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i / ili ulazne kompetencije potrebne za predmet Zanimanje za sadržaj predmeta i dostatno poznavanje opće povijesti i povijesti religija.


Poznavanje naravi nasilja u ljudima i u društvima, uočavanje nenasilne naravi religije i korištenje njenih mirotvornih potencijala.


- poznavanje antropoloških, psiholoških i socioloških uzroka agresivnosti, nasilja, oružanih sukoba i ratova te mehanizama za njihovo nadilaženje; - objektivno vrednovanje uloge religijskog čimbenika u ratovima i drugim oblicima nasilja tijekom povijesti; - uočavanje mogućnosti doprinosa koji religije mogu pružiti zaštiti od nasilja i nenasilnom rješavanju konflikata među osobama, narodima, državama i globalnom društvu općenito.


- Pojmovi religije, nasilja i nenasilja – 2 sata; - Pregled svjetskih religija i ostalih svjetonazorskih identiteta – 4 sata; - Pozadina nasilja koje se pojavljuje među ljudima i u društvima, antropoloških, psiholoških i socioloških uzroka agresivnosti, nasilja, oružanih sukoba i ratova – 4 sata - Vrste nasilja – 4 sata; - Nenasilna narav religije na načelnoj i doktrinarnoj razini – 4 sata; - Razlozi, načini i mehanizmi pomoću kojih religijski čimbenik, unatoč nenasilnom karakteru religije, biva uvijek iznova, tijekom povijesti kao i u suvremenosti, uvučen u razne oblike nasilja i sukoba – 4 sata; - Primjeri uvlačenja religijskog čimbenika u razne oblike sukoba i nasilja tijekom povijesti i danas – 4 sata; - Uočavanje i korištenje mirotvornih potencijala religije – 4 sata;






(ostalo upisati)

2.7. Komentari:


354


2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje predavanja, čitanje obvezne i (barem neke) preporučene literature, sudjelovanje u raspravi tijekom predavanja, pismeni i / ili usmeni ispit.







3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

- Nikić, Mijo i Marjanović, Marijana (ur.), Religije i nasilje, zbornik radova interdisciplinarnog i interkonfesionalnog simpozija održanog u Zagrebu 17. listopada 2014., Zagreb 2015;

DA

- Grubišić, Ivan (prir.), Konfesije i rat. Zbornik radova Međunarodnoga znanstvenog skupa održanog u Splitu od 2. do 4. prosinca 1993. Centar za religijska istraživanja - Split i Hrvatska akademska udruga - Split. Split, 1995;

DA

- Schillebeckx, Edward: Religija i nasilje, u: Concilium 33 (1997.), br. 4. str. 565-578;

2.11. Dopunska literatura - Duvnjak, Neven, Katolička crkva i izazov rata – hrvatska kušnja, Društvena istraživanja, 10 (2001), 1/2, str. 85-102; - Barunčić Pletikosić, Julija, Katolička crkva u Hrvatskoj i Domovinski rat 1991.-1995. - stavovi, djelovanje, stradanja, Zagreb 2017; - Tomanić, Milorad, Srpska crkva u ratu i ratovi u njoj, Beograd 2001.



355



1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Željko Tanjić 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 2. god.

1.2. Naziv predmeta Teološko poimanje istine 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3 ECTS





2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Na predmetu se sustavno obrađuju i razjašnjavanju teološki izvori, teološke metode te poimanje Predaje i Učiteljstva u kontekstu teološkog pristupa fenomenu istine. Iznosi se sustavan povijesni prikaz i razvoj teoloških doprinosa razumijevanju fenomena istine, Predaje i Učiteljstva. Na završnom dijelu predmeta posebna se pozornost posvećuje temeljnim modelima odnosa teologije i drugih znanstvenih disciplina.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i / ili ulazne kompetencije potrebne za predmet Završen preddiplomski studij. Poznavanje osnovne filozofske i biblijske terminologije.


Definirati elementarne pojmove: teološki izvori, teološka metoda, Predaja i Učiteljstvo. Povezati osnovno znanje o elementarnim pojmovima s ostalim teološkim disciplinama. Obrazložiti i usporediti glavne modele odnosa između razuma i vjere te teologije i drugih znanstvenih disciplina.


Studenti će biti u stanju: - definirati najvažnije pojmove: Predaja, Učiteljstvo, vjera i razum - opisati međuodnos između vjere i razuma - analizirati i usporediti glavne modele odnosa teologije i drugih znanosti - objasniti i interpretirati poimanje istine u kontekstu doprinosa filozofije i teologije, Učiteljstva i Predaje


Na ovome predmetu analizirati će se definicija teologije u perspektivi teoloških značajki znanstvenosti i crkvenosti. Nakon toga uslijedit će sustavno teološko analiziranje pojma vjere, razuma, Predaje i Učiteljstva. U središtu interesa ovoga predmeta je sustavan teološki pristup fenomenu istine uvažavajući njegov povijesni razvoj od najranijih početaka religijskoga vjerovanja do suvremenih modela odnosa između vjere i razuma.




2.7. Komentari:








356



3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

DRUGI VATIKANSKI KONCIL, Dokumenti, Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 1993. DA NE

TANJIĆ, Željko, Teologija pred izazovima sadašnjeg trenutka, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2007.

DA NE

KERN, Walter – NIEMANN, Franz-Josef, Nauka o teološkoj spoznaji, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2004.

DA NE

RATZINGER, Joseph, Vjera-istina-tolerancija:kršćanstvo i svjetske religije, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2004.

DA NE




357



1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Josip Baloban 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi prva i druga

1.2. Naziv predmeta Pastoralno-ekumensko i međureligijsko usmjerenje Drugoga vatikanskog koncila






2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studentice i studente za pastoralno-teološku refleksiju ekumenizma i međureligijske stvarnosti, osobito u Republici Hrvatskoj, kao i za praktično osmišljavanje ekumenskog i međureligijskog djelovanja na razini župne zajednice, dekanata i nad/biskupije.


Poznavanje osnova fundamentalnog pastorala. Motiviranost studentica i studenata za ekumensko i međureligijsko djelovanje Katoličke Crkve u današnje vrijeme.


Primjena pastoralnih načela u ekumensko-dijaloškom i međureligijskom djelovanju na razini župne zajednice, dekanata i nadd/biskupije.


Studentice i studenti bit će u stanju: Razumijevanje baštine Drugoga vatikanskog sabora glede ekumenizma,dijaloga i pomirenja. Analiziranje i kritičko reflektiranje dometa ekumenizma i međureligijskog djelovanja u posljednja tri desetljeća u Republici Hrvatskoj. Prepoznavanje i analiziranje doprinosa Katoličke Crkve dijalogu, pomirenju i oproštenju u hrvatskom društvu. Shvaćanje-prihvaćanje obilježja socijalnog dijaloga pape Franje. Analiziranje i kritičko reflektiranje (ne)premostivih teškoća glede ekumenizma, dijaloga i pomirenja u Republici Hrvatskoj u posljednja dva desetljeća.


1. Uvodna pojašnjenja glede kolegija općenito (2 sata). 2. Drugi vatikanski koncil kao pastoralni i kao koncil otvaranja „ad intra“ i „ad „extra“ (2 sata). 3. Nazarećanin istinski promicatelj dijaloga, pomirenja i oproštenja (2 sata). 4. Drugi vatikanski koncil povijesni događaj (novum) ekumenske i međureligijske orijentacije: Dekret „Unitatis Redintgegratio“; Deklaracija „Nostra

aetate“. 5. Koncilska baština glede ekumenizma, dijaloga i pomirenja (I. dio: 2 sata). 6. Koncilska baština glede ekumenizma, dijaloga i pomirenja (II. dio: 2 sata). 7. Socijalni dijalog kod pape Franje – „Evangelii gaudium“ - br. 238-258 (2 sata). 8. Hrvatski teolozi o dijalogu neposredno poslije Drugoga vatikanskog koncila (2 sata). 9. Dometi ekumenizma, dijaloga i pomirenja u Hrvatskoj u posljednja tri desetljeća (2 sata). 10. (Ne)premostive teškoće glede ekumenizma, dijaloga i pomirenja u Hrvatskoj u posljednja dva desetljeća (I. dio: 2 sata). 11. (Ne)premostive teškoće glede ekumenizma, dijaloga i pomirenja u Hrvatskoj u posljednja dva desetljeća (II. dio: 2 sata). 12. Doprinos Katoličke Crkve dijalogu, pomirenju i oproštenju u hrvatskom društvu (2 sata). 13. Hrvatski pastoralni djelatnici u (ne)prakticiranju dijaloga, pomirenja i oproštenja (2 sata). 14. Pastoralna načela za ekumensko-dijaloško i međureligijsko djelovanje (2 sata).


358


15. Evaluacija kolegija i nastavnika (2 sata).




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje u nastavi.







3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

DRUGI VATIKANSKI KONCIL. Dokumenti, VII. Izdanje popravljeno i dopunjeno, KS, Zagreb, veljača 2008.

IVAN PAVAO II., Pomirenje i pokora. Reconciliatio et paenitentia (2. XII. 1984.), Zagreb, 1996.

PAPA FRANJO, Evangelii gaudium. Radost evanđelja. Apostolska pobudnica o naviještanju evanđelja u današnjem svijetu (24. XI. 2013, 2014., drugo izdanje.

BOGOSLOVSKA SMOTRA, 87(2017.) 3, 495-690. (Neophodnost dijaloga i pomirenja u hrvatskom društvu. Radovi 57. Teološko-pastoralnog tjedna u Zagrebu od 24. do 26. siječnja 2017.).

ŠKVORČEVIĆ, Antun, Katolička Crkva u Hrvatskoj i ekumenizam, u: Bogoslovska smotra, 65(1995.), 3-4, 513-540.

PAPINSKO VIJEĆE ZA PROMICANJE JEDINSTVA KRŠĆANA – POVJERENSTVO „VJERA I USTROJSTSTVO“ EKUMENSKOG VIJEĆA CRKAVA, Pomirenje – ljubav nas Kristova obuzima (usp. 2 Kor 5,14), Jure Zečević (ur.), Zagreb 2016., osobito naslov „Značajni datumi iz naše ekumenske i međureligijsko-dijaloške baštine“, 100-106.

J. ŠAGI-BUN IĆ, Tomislav, Ali drugog puta nema. Uvod u misao Drugog vatikanskog koncila, Zagreb, 1969.

BAJSIĆ, Vjekoslav, Na rubovima Crkve i civilizacije, Zagreb, 1969.

2.11. Dopunska literatura GNILKA, Joachim, Jesus von Nazareth, Botschaft und Geschichte, Freiburg-Basel-Wien, 1999. BALOBAN, Josip, Pastoralni djelatnik u službi dijaloga i pomirenja, u: Bogoslovska smotra 87(2017.) 3, 635-658.



359


Tablica 3. Popis obveznih i izbornih predmeta i modula unutar stručne jezgre s brojem sati nastave potrebnih za njihovu izvedbu i brojem bodova po ECTS sustavu

POPIS PREDMETA / MODULA

Godina studija: 1. godina (modul I.): Vjeronaučni/nastavnički modul

Semestar: zimski

MODUL (ako je primjereno)

PREDMET NOSITELJ

Od n do x

semestra

P S V e-

učenje

Broj bodova

po ECTS sustavu

Obvezni / izborni

Zajednički modul

Sociologija religije s općim uvodom u sociologiju Prof. dr. sc. Gordan Črpić I. 30 15 4 O

Opća pedagogija Prof. dr. sc. Ružica Razum I. 30 4 O

Vjeronaučni/ nastavnički

modul (I. modul)

Didaktika Prof. dr. sc. Blaženka s. Valentina Mandarić I. 30 3 O

Didaktika nastave vjeronauka u osnovnoj školi Prof. dr. sc. Ružica Razum I. 45 4 O

Umjetnost i kršćanska ikonografija Mr. art. Ivana Gagić Kičinbači I. 30 3 O

Jezik i društvo Doc. dr. sc. Jasna Šego / Dr. sc. Nada Babić

I. 30 3 O

Retorika s metodikom stvaralačkog izražavanja Doc. dr. sc. Jasna Šego I. 30 3 O

Seminar I. 30 3 I

Obvezno-izborni predmeti I. 3 O-I

UKUPNO: 30

Semestar: ljetni

Zajednički modul

Izabrane teme biblijske teologije SZ-a Doc. dr. sc. Božidar Mrakovčić II. 45 4 O

Socijalni nauk Crkve Prof. dr. sc. Stjepan Baloban / Doc. dr. sc. Silvija Migles

II. 45 4 O


modul (I. modul)

Teologija liturgijskih slavlja (I. i II. modul) Izv. prof. dr. sc. Ante Crnčević II. 28 2 3 O

Religiozni odgoj djece predškolske dobi (I. i II. modul)

Doc. dr. sc. Kata s. Amabilis Jurić II. 15 15 15 3 O

Filozofija odgoja Izv. prof. dr. sc. Danijel Tolvajčić II. 30 3 O

Metodičke vježbe za vjeronauk u osnovnoj školi Prof. dr. sc. Ružica Razum II. 45 4 O

Seminar II. 30 3 I

Obvezno-izborni predmeti II. 6 O-I

UKUPNO: 30


360



Godina studija: 2. godina (modul I.): Vjeronaučni/nastavnički modul

Semestar: zimski


PREDMET NOSITELJ

Od n do x

semestra

P S V e-

učenje

Broj bodova

po ECTS sustavu

Obvezni / izborni

Zajednički modul

Međureligijski i međukulturalni dijalog Doc. dr. sc. Tomislav Kovač III. 30 4 O

Psihologija religije izv. prof. dr. sc. Danijel Tolvajčić / dr. sc. Sanda Smoljo-Dobrovoljski

III. 30 4 O


modul (I. modul)

Didaktika nastave vjeronauka u srednjoj školi Prof. dr. sc. Blaženka s. Valentina Mandarić III. 45 3 O

Pravno-pedagoški propisi Doc. dr. sc. Lucija Boljat / mr. sc. Ivan Rak

III. 30 3 O

Djeca s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Izv. prof. dr. Ljubica Pribanić III. 30 15 4 O

Vrjednovanje u nastavi vjeronauka Prof. dr. sc. Blaženka s. Valentina Mandarić III. 30 3 O

Seminar III. 30 3 I

Obvezno-izborni III. 6 O-I

UKUPNO: 30

Semestar: ljetni

Zajednički modul

Bioetički izazovi Prof. dr. sc. Tonči Matulić IV. 45 4 O

Izabrane teme biblijske teologije NZ-a Prof. dr. sc. Mario Cifrak IV. 45 4 O


modul (I. modul)

Književni i religijski svijet (I. i III. modul) Doc. dr. sc. Jasna Šego IV. 30 3 O

Metodičke vježbe za vjeronauk u srednjoj školi Prof. dr. sc. Blaženka s. Valentina Mandarić IV. 45 4 O Obvezno-izborni IV. 30 3 O-I

Pisanje i obrana diplomskoga rada IV. 12 O

UKUPNO: 30


361



Godina studija: 1. i 2. godina (modul I.): Vjeronaučni/nastavnički modul - SEMINARI

Semestar: zimski i ljetni


PREDMET NOSITELJ

Od n do x

semestra

P S V e-

učenje

Broj bodova

po ECTS sustavu

Obvezni /

izborni

Vjeronaučni/nastavnički modul

(I. modul)

Empirijska istraživanja u religijskoj pedagogiji Izv. prof. dr. sc. Ana Thea Filipović I. i III. 30 3 I

Pedagogija priznavanja i uvažavanje različitosti u vjeronaučnoj nastavi

Doc. dr. sc. Kata s. Amabilis Jurić I. i III. 30 3 I

Profesionalni identitet vjeroučitelja Doc. dr. sc. Denis Barić I. i III. 30 3 I

Jezik i religija (I., II. i III. modul) Doc. dr. sc. Jasna Šego I. i III. 30 3 I

Eshatološke teme u kulturi i umjetnosti (I. II. i III. modul)

Doc. dr. sc. Iva Mršić Felbar I. i III. 30 3 I

Stvaralačko pisanje (I. i II. modul) Doc. dr. sc. Jasna Šego / Dr. sc. Nada Babić

II. i IV. 30 3 I

Osnove savjetovanja i vođenja grupe (za I. i II. modul)

Doc. dr. sc. Ivan Dodlek / Karlo Šimek, mag. theol. i mag. psych.

II. i IV. 30 3 I

Odgoj za solidarni humanizam i kulturu dijaloga (I. i II. modul)

Prof. dr. sc. Stjepan Baloban Doc. dr. sc. Silvija Migles

II. i IV. 30 3 I


362



Godina studija: 1. i 2. godina (modul I.): Vjeronaučni/nastavnički modul - OBVEZNO-IZBORNI PREDMETI



PREDMET NOSITELJ

Od n do x

semestra

P S V e-

učenje

Broj bodova

po ECTS sustavu

Obvezni / izbor

ni

Vjeronaučni/nastavnički modul

(I. modul)

Crkveni identitet i duhovnost vjeroučitelja Doc. dr. sc. Kata s. Amabilis Jurić I. i III. 30 3 O-I

Socijalno učenje u pedagoškoj i teološkoj perspektivi

Izv. prof. dr. sc. Ana Thea Filipović

I. i III. 30 3 O-I

Pastoral škole Prof. dr. sc. Josip Šimunović I. i III. 30 3 O-I

Religijske teme u svjetskoj književnosti Doc. dr. sc. Jasna Šego I. i III. 30 3 O-I

Vođenje razreda Prof. dr. sc. Blaženka s. Valentina Mandarić

I. i III. 30 3 O-I

Ugovori između Svete Stolice i Republike Hrvatske (zajednički za I. II. III. IV. I V. modul)

Doc. dr. sc. Lucija Boljat I. i III. 30 3 O-I

Kršćanska eshatologija – noviji naglasci u teološkom razumijevanju i religijskopedagoško posredovanje (I. i II. modul)

Doc. dr. sc. Iva Mršić Felbar I. i III. 30 3 O-I

Socijalni nauk Crkve u vjeronaučnoj nastavi i katehezi (I. i II. modul)

Doc. dr. sc. Silvija Migles I. i III. 30 3 O-I

Hrvatski znakovni jezik 101 (I. i II. modul) Doc. dr. sc. Marina Milković I. i III. 15 30 3 O-I

Hrvatski znakovni jezik 201 (I. i II. modu) Doc. dr. sc. Marina Milković I. i III. 15 30 3 O-I

Medijska pedagogija u religioznom odgoju i obrazovanju

Izv. prof. dr. sc. Ana Thea Filipović

II. i IV. 30 3 O-I

Povijest kateheze i katehetike (za I. i za II. modul) Doc. dr. sc. Denis Barić II. i IV. 30 3 O-I

Crkvena glazbena kultura (I. i II. modul) Prof. mr. art. Miroslav Martinjak II. i IV. 30 3 O-I

Praktični rad s Biblijom (I. i II. modul) Doc. dr. sc. Anđelo Maly II. i IV. 5 25 3 O-I

Hrvatski znakovni jezik 102 (I. i II. modul) Doc. dr. sc. Marina Milković II. i IV. 15 30 3 O-I


Liturgijsko vrijeme i prostor (obvezni za II. modul) Izv. prof. dr. sc. Ante Crnčević / mr. sc. Milan Dančuo

II. i IV. 30 3 O-I

Tijekom diplomskog studija studenti 1. modula dužni su upisati 12 ECTS iz skupine obvezno-izbornih predmeta. Drugih 6 ECTS mogu upisati iz skupine obvezno-izbornih drugih modula ili iz skupine ostalih izbornih predmeta.


363



Godina studija: 1. godina (modul II.): Pastoralno-katehetski modul

Semestar: zimski


PREDMET NOSITELJ

Od n do x

semestra

P S V e-

učenje

Broj bodova

po ECTS sustavu

Obvezni / izborni

Zajednički modul Sociologija religije s općim uvodom u sociologiju Prof. dr. sc. Gordan Črpić I. 30 15 4 O


Pastoralno-katehetski modul

(II. modul)

Fundamentalna katehetika Izv. prof. dr. sc. Ana Thea Filipović I. 30 3 O

Kateheza kršćanske inicijacije Prof. dr. sc. Ružica Razum I. 25 10 10 4 O

Socijalni pastoral Prof. dr. sc. Josip Baloban I. 30 3 O

Seminar I. 30 3 I

Praksa u župnim zajednicama I Doc. dr. sc. Denis Barić / Prof. dr. sc. Ružica Razum

I. 30 3 O

Obvezno-izborni predmeti I. 6 O-I

UKUPNO: 30

Semestar: ljetni

Zajednički modul Izabrane teme biblijske teologije SZ-a Doc. dr. sc. Božidar Mrakovčić II. 45 4 O


II. 45 4 O


(II. modul)

Liturgijsko vrijeme i prostor (II. modul i I. modul – obvezno-izborni)

Izv. prof. dr. sc. Ante Crnčević / mr. sc. Milan Dančuo

II. 30 3 O

Religiozni odgoj djece predškolske dobi (I. i II. modul) Doc. dr. sc. Kata s. Amabilis Jurić II. 15 15 15 3 O

Teologija liturgijskih slavlja (I. i II. modul) Izv. prof. dr. sc. Ante Crnčević II. 28 2 3 O

Pastoral sakramenata Prof. dr. sc. Josip Šimunović II. 30 3 O

Kateheza odraslih i trajni odgoj u vjeri Doc. dr. sc. Denis Barić II. 30 3 O

Praksa u župnim zajednicama II Doc. dr. sc. Denis Barić / Prof. dr. sc. Josip Šimunović

II. 45 4 O

Seminar II. 30 3 I

UKUPNO: 30


364



Godina studija: 2. godina (modul II.): Pastoralno-katehetski modul

Semestar: zimski


PREDMET NOSITELJ

Od n do x

semestra

P S V e-

učenje

Broj bodova

po ECTS sustavu

Obvezni / izborni

Zajednički modul Međureligijski i međukulturalni dijalog Doc. dr. sc. Tomislav Kovač III. 30 4 O

Psihologija religije Izv. prof. dr. sc. Danijel Tolvajčić / dr. sc. Sanda Smoljo-Dobrovoljski

III. 30 4 O


(II. modul)

Pastoral mladih Prof. dr. sc. Blaženka s. Valentina Mandarić III. 30 15 4 O

Pastoral i kateheza osoba s invaliditetom Doc. dr. sc. Denis Barić / Prof. dr. sc. Zdravka Leutar

III. 30 15 4 O

Pastoral bolesnika, starijih i umirućih osoba Prof. dr. sc. Josip Baloban III. 15 10 5 3 O

Seminar III. 30 3 I

Obvezno-izborni predmeti III. 6 O-I

Praksa u caritasovim ustanovama Prof. dr. sc. Josip Šimunović / Prof. dr. sc. Ružica Razum / s. Jelena Lončar, mag. socijalnog rada

III. 45 3 O

UKUPNO: 31

Semestar: ljetni

Zajednički modul Bioetički izazovi Prof. dr. sc. Tonči Matulić IV. 45 4 O



(II. modul)

Pastoral braka, obitelji i kriznih situacija Prof. dr. sc. Josip Baloban / Dr. sc. Danijel Crnić

IV. 30 3 O

Administrativno pravo Crkve Prof. dr. sc. Josip Šalković / mr. sc. Ivan Rak IV. 30 3 O

Obvezno-izborni IV. 3 O-I


UKUPNO: 29


365



Godina studija: 1. i 2. godina (modul II.): Pastoralno-katehetski modul - SEMINARI



PREDMET NOSITELJ

Od n do x

semestra

P S V e-

učenje

Broj bodova

po ECTS sustavu

Obvezni /

izborni


(II. modul)

Pastoralno planiranje i programiranje Prof. dr. sc. Josip Šimunović I. i III. 30 3 I

Seminar iz kateheze kršćanske inicijacije Prof. dr. sc. Ružica Razum I. i III. 15 15 3 I




Osnove savjetovanja i vođenja grupe (za I. i II. modul)

Doc. dr. sc. Ivan Dodlek / Karlo Šimek, mag. theol. i mag. psych.

II. i IV. 30 3 I

Seminar iz kateheze odraslih i trajnog odgoja u vjeri Doc. dr. sc. Kata s. Amabilis Jurić II. i IV. 30 3 I

Stvaralačko pisanje (I. i II. modul) Doc. dr. sc. Jasna Šego / Dr. sc. Nada Babić

II. i IV. 30 3 I

Odgoj za solidarni humanizam i kulturu dijaloga Prof. dr. sc. Stjepan Baloban Doc. dr. sc. Silvija Migles

II. i IV.

30 3 I


366



Godina studija: 1. i 2. godina(modul II.): Pastoralno-katehetski modul - OBVEZNO-IZBORNI PREDMETI



PREDMET NOSITELJ

Od n do x

semestra

P S V e-

učenje

Broj bodova

po ECTS sustavu

Obvezni / izbor

ni


(II. modul)

Otačke kateheze kao odgovor na pastoralne izazove kasnoantičkoga društva

Doc. dr. sc. Vanda Kraft Soić I. i III. 30 3 O-I

Katehetski modeli i mediji komuniciranja Doc. dr. sc. Kata s. Amabilis Jurić I. i III. 30 3 O-I

Uvod u odabranu literaturu kršćanske duhovnosti Izv. prof. dr. sc. Franjo Podgorelec I. i III. 30 3 O-I



Kršćanska eshatologija – noviji naglasci u teološkom razumijevanju i religijskopedagoško posredovanje (I. i II. modul)

Doc. dr. sc. Iva Mršić Felbar I. i III. 30 3 O-I

Socijalni nauk Crkve u vjeronaučnoj nastavi i katehezi (I. i II. modul)

Doc. dr. sc. Silvija Migles I. i III. 30 3 O-I

Hrvatski znakovni jezik 101 (I. i II. modul) Doc. dr. sc. Marina Milković I. i III. 15 30 3 O-I

Hrvatski znakovni jezik 201 (I. i II. modu) Doc. dr. sc. Marina Milković I. i III. 15 30 3 O-I

Praktični rad s Biblijom (I. i II. modul) Doc. dr. sc. Anđelo Maly II. i IV. 5 25 3 O-I

Povijest kateheze i katehetike (za I. i za II. modul) Doc. dr. sc. Denis Barić II. i IV. 30 3 O-I

Crkvena glazbena kultura (za I. i za II. modul) Prof. mr. art. Miroslav Martinjak II. i IV. 30 3 O-I

Pastoral zajednice Prof. dr. sc. Josip Šimunović II. i IV. 30 3 O-I

Uvod u palijativnu skrb Izv. prof. dr. sc. Ana Štambuk / Doc. dr. sc. Morana Brkljačić / Doc. dr. sc. Lovorka Brajković

II. i IV. 25 5 3 O-I


Hrvatski znakovni jezik 202 (I. i II. modul Doc. dr. sc. Marina Milković II. i IV. 15 30 3 O-I

Tijekom diplomskog studija studenti 2. modula dužni su upisati 9 ECTS iz skupine obvezno-izbornih predmeta. Drugih 6 ECTS mogu upisati iz skupine obvezno-izbornih drugih modula ili iz skupine ostalih izbornih predmeta.


367



Godina studija: 1. godina (modul III.): Crkvena kulturna dobra

Semestar: zimski

MODUL (ako je primjereno) PREDMET NOSITELJ

Od n do x

semestra

P S V e-

učenje

Broj bodova

po ECTS sustavu

Obvezni / izborni

Zajednički modul Sociologija religije s općim uvodom u sociologiju

Prof. dr. sc. Gordan Črpić I. 30 15 4 O


Crkvena kulturna dobra (III. modul)

Liturgijska ikonologija i ikonografija Izv. prof. dr. sc. Ante Crnčević / prof. dr. sc. Sanja Cvetnić

I. 26 4 3 O

Estetika i teologija ljepote Doc. dr. sc. Ivan Dodlek I. 30 3 O

Kršćanska arheologija Doc. dr. sc. Daniel Patafta I. 30 3 O

Povijest kršćanske arhitekture Izv. prof. dr. sc. Ante Crnčević / Doc. dr. sc. Zorana Sokol Gojnik

I. 26 4 3 O

Pravo crkvenih kulturnih dobara Prof. dr. sc. Marko Petrak Doc. dr. sc. Lucija Boljat

I. 30 3 O

Seminar I. 30 3 I

Obvezno-izborni predmet I. 30 3 O-I

UKUPNO: 29

Semestar: ljetni



II. 45 4 O

Crkvena kulturna dobra (III. modul)

Povijest i kritika kršćanske umjetnosti I (srednji vijek)

Prof. dr. sc. Branko Matulić II. 45 4 O

Muzeologija i muzeografija Prof. dr. sc. Slavko Slišković Dr. sc. Ljerka Dulibić

II. 30 3 O

Književni i religijski svijet (I. i III. modul) Doc. dr. sc. Jasna Šego II. 30 3 O

Praksa u muzejima Doc. dr. sc. Ana Biočić II. 45 4 O

Seminar II. 30 3 I Obvezno-izborni predmet II. 6 O-I

UKUPNO: 31


368



Godina studija: 2. godina (modul III.): Crkvena kulturna dobra

Semestar: zimski


PREDMET NOSITELJ

Od n do x

semestra

P S V e-

učenje

Broj bodova

po ECTS sustavu

Obvezni / izborni



III. 30 4 O

Crkvena kulturna dobra

(III. modul)

Teorija restauracije i konzervacije Prof. dr. sc. Branko Matulić III. 30 3 O

Liturgijska arhitektura Izv. prof. dr. sc. Ante Crnčević / Doc. dr. sc. Zorana Sokol Gojnik

III. 26 4 3 O

Informacijska pismenost Doc. dr. sc. Daniel Patafta / Vlatka Božičević, dipl. kateheta i dipl. knjižničar

III. 30 3 O

Marketing i menadžment kulturnih dobara Doc. dr. sc. Iva Buljubašić / Doc. dr. sc. Ivana Bestvina Bukvić

III. 30 3 O

Praksa: Zaštita i restauriranje crkvenih kulturnih dobara

Doc. dr. sc. Višnja Bralić / Doc. dr. sc. Ana Biočić

III. 30 2 O

Seminar: Osnove turizma i turističkog poslovanja

Doc. dr. sc. Marta Borić Cvenić III. 15 15 3 O

Obvezno-izborni predmet III. 30 3 O-I

UKUPNO: 28

Semestar: ljetni




(III. modul)

Povijest i kritika kršćanske umjetnosti II (moderna i suvremena)

Prof. dr. sc. Branko Matulić IV. 45 4 O

Povijest mjesne Crkve Izv. prof. dr. sc. Slavko Slišković IV. 30 3 O

Crkveni arhivi i knjižnice Dr. sc. Stjepan Razum, znanstveni suradnik, arhivski savjetnik

IV. 30 3 O

Praksa u arhivima i knjižnicama Doc. dr. sc. Ana Biočić IV. 30 2 O


UKUPNO: 32


369



Godina studija: 1. i 2. godina (modul III.): Crkvena kulturna dobra - SEMINARI



PREDMET NOSITELJ Od n do x semestra

P S V e-

učenje

Broj bodova

po ECTS

sustavu

Obvezni / izbor

ni


(III. modul)




Seminar: Praktikum menadžerskih vještina (obvezni u IV. modul i izborni u III.)

Doc. dr. sc. Marija Šain / Maja Haršanji, mag. oec.

III. 15 15 3

Kultura govorenja, čitanja i pisanja (III. i IV. modul) Doc. dr. sc. Jasna Šego / Dr. sc. Nada Babić

I. i III. 30 3 I

Marijanski motivi u likovnoj umjetnosti Izv. prof. dr. sc. Marija Pehar II. i IV. 30 3 I

Metamorfoze kulture (III., IV. i V. Modul) Prof. dr. sc. Tonči Matulić / Dr. sc. Ante Bekavac

II. i IV. 30 3 I

Interpersonalna komunikacija (III., IV. I V. modul) Izv. prof. dr. sc. Nenad Malović / Dr. sc. Sanda Smoljo-Dobrovoljski

II. i IV. 30 3 I

Oblikovanje religijske karte Europe i svijeta (III., IV. i V. modul)

Doc. dr. sc. Daniel Patafta II. i IV. 30 3 I


370



Godina studija: 1. i 2. godina (modul III.): Crkvena kulturna dobra - OBVEZNO-IZBORNI PREDMETI




P S V e-

učenje

Broj bodova

po ECTS

sustavu

Obvezni / izbor

ni


(III. modul)

Glazbena baština Crkve u Hrvata Izv. prof. dr. sc. Katica s. Katarina Koprek

I. i III. 30 3 O-I



Latinska paleografija Izv. prof. dr. sc. Josip Dukić / mr. sc. Antica-Nada Ćepulić

I. i III. 20 10 3 O-I

Zaštita i restauriranje crkvenih kulturnih dobara Doc. dr. sc. Višnja Bralić II. i IV. 15 15 3 O-I

Materijalna i nematerijalna kulturna baština Katoličke crkve

Doc. dr. sc. Ana Biočić II. i IV. 30 3 O-I

Mediji i religija (III. i V. modul) Izv. prof. dr. sc. Jerko Valković II. i IV. 15 15 3 O-I

Tijekom diplomskog studija studenti 3. modula dužni su upisati 9 ECTS iz skupine obvezno-izbornih predmeta. Druga 3 ECTS mogu upisati iz skupine obvezno-izbornih drugih modula ili iz skupine ostalih izbornih predmeta.


371



Godina studija: 1. godina (modul IV.): Kršćanski humanizam i ekonomski razvoj

Semestar: zimski


PREDMET NOSITELJ

Od n do x

semestra

P S V e-

učenje

Broj bodova

po ECTS sustavu

Obvezni / izborni



Opća pedagogija Prof. dr. sc. Ružica Razum I. 30 30 4 O

Kršćanski humanizam i ekonomski razvoj

(IV. modul)

Ekonomija Prof. dr. sc. Jurica Šimurina I. 30 30 5 O

Menadžment neprofitnih organizacija Doc. dr. sc. Ivana Marić I. 30 30 5 O

Filozofske pretpostavke suvremenog društva (IV. I V. modul)

Izv. prof. dr. sc. Nenad Malović I. 30 3 O

Praksa: caritas Doc. dr. sc. Anto Barišić / s. Jelena Lončar, mag. socijalnog rada

I. 45 3 O

Seminar I. 30 3 I

Obvezno-izborni predmet I. 30 3 O-I

UKUPNO: 30

Semestar: ljetni



II. 45 4 O


(IV. modul)

Javne financije u teoriji i u praksi Izv. prof. dr. sc. Vjekoslav Bratić II. 30 30 5 O Marketing neprofitnih organizacija Prof. dr. sc. Jurica Pavičić II. 30 30 5 O

Posebna pitanja teološke antropologije: čovjek između dara i ekonomije

Doc. dr. sc. Nedjeljka s. Valerija Kovač II. 30 3 O

Praksa: crkvene ustanove Doc. dr. sc. Anto Barišić II. 45 3 O

Seminar II. 30 3 I

Obvezno-izborni predmet II. 30 3 O-I

UKUPNO: 30


372



Godina studija: 2. godina (modul IV.): Kršćanski humanizam i ekonomski razvoj

Semestar: zimski


PREDMET NOSITELJ

Od n do x

semestra

P S V e-

učenje

Broj bodova

po ECTS sustavu

Obvezni / izborni



III. 30 4 O


(IV. modul)

Digitalno poslovanje u Crkvi Doc. dr. Božidar Jaković Prof. dr. sc. Mario Spremić

III. 30 30 5 O

Vremenita crkvena dobra Prof. dr. sc. Josip Šalković / Mr. sc. Ivan Rak

III. 30 3 O

Poslovna i financijska etika Doc. dr. sc. Mislav Kutleša III. 30 3 O Seminar: Praktikum menadžerskih vještina (obvezni u IV. modul i izborni u III.)

Doc. dr. sc. Marija Šain / Maja Haršanji, mag. oec.

III. 15 15 3 O

Obvezno-izborni predmet III. 30 6 O-I

UKUPNO: 28

Semestar: ljetni




(IV. modul)

Inovativne tehnologije i sigurnost informacijskih sustava

Prof. dr. sc. Mario Spremić Doc. dr. sc. Božidar Jaković

IV. 30 30 5 O

Duhovnost rada Izv. prof. dr. sc. Franjo Podgorelec IV. 30 3 O

Praksa u ustanovama od društvenog značaja

Doc. dr. sc. Anto Barišić IV. 45 4 O


UKUPNO: 32


373



Godina studija: 1. i 2. godina (modul IV.): Kršćanski humanizam i ekonomski razvoj - SEMINARI




P S V e-

učenje

Broj bodova

po ECTS

sustavu

Obvezni / izbor

ni


(IV. modul)

Čovjek i rad Izv. prof. dr. sc. Alojz Ćubelić I. i III. 30 3 I

Dijaloški temelji suvremenog društva (IV. i V. modul)

Izv. prof. dr. sc. Nenad Malović I. i III. 30 3 I

Vlasništvo, bogatstvo i rad kod crkvenih otaca Doc. dr. sc. Anto Barišić I. i III. 30 3 I

Sloboda i ekonomija Prof. dr. sc. Josip Oslić Izv. prof. dr. sc. Danijel Tolvajčić

I. i III. 30 3 I

Interpersonalna komunikacija (III., IV. I V. modul)

Izv. prof. dr. sc. Nenad Malović / Dr. sc. Sanda Smoljo-Dobrovoljski

I. i III. 30 3 I

Kultura govorenja, čitanja i pisanja (III. i IV, modul)

Doc. dr. sc. Jasna Šego / Dr. sc. Nada Babić

I. i III. 30 3 I

Religija, pravo i društvo (IV. i V. modul)* Izv. prof. dr. sc. Frane Staničić / Prof. dr. sc. Marko Petrak / Prof. dr. sc. Siniša Zrinščak

I. i III. 30 3 I

Studij slučajeva u svjetlu socijalnog nauka Crkve (metoda slučaja)

Dr. sc. Dubravka Petrović Štefanac, znanstveni suradnik

II. i IV. 30 3 I

Metamorfoze kulture (III., IV. i V. modul) Prof. dr. sc. Tonči Matulić / Dr. sc. Ante Bekavac

II. i IV. 30 3 I

Izvori financiranja Crkve Prof. dr. sc. Josip Šalković / Doc. dr. sc. Lucija Boljat / Mr. sc. Ivan Rak

II. i IV. 30 3 I



* Predmet se sluša na studiju Socijalnog rada Pravnog Fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.


374



Godina studija: 1. i 2. godina (modul IV.): Kršćanski humanizam i ekonomski razvoj - OBVEZNO-IZBORNI PREDMETI




P S V e-

učenje

Broj bodova

po ECTS

sustavu

Obvezni / izbor

ni


(IV. modul)

Rano kršćanstvo i helenistički humanizam Prof. dr. sc. Ivan Bodrožić I. i III. 30 3 O-I



Demografska kretanja i ekonomski razvoj Izv. prof. dr. sc. Roko Mišetić I. i III. 15 15 3 O-I

Kršćanstvo pred izazovima modernizma i postmodernizma

Doc. dr. sc. Daniel Patafta I. i III. 30 3 O-I

Crkva, Kraljevstvo i svijet Doc. dr. sc. Davor Šimunec II. i IV. 30 3 O-I

Osnove radnog i socijalnog prava Prof. dr. sc. Željko Potočnjak / Izv. prof. dr. sc. Ivana Vukorepa

II. i IV. 30 3 O-I

Crkvene ustanove od društvenog značaja Prof. dr. sc. Marko Petrak / Izv. prof. dr. sc. Frane Staničić / Doc. dr. sc. Lucija Boljat

II. i IV. 30 3 O-I

Tijekom diplomskog studija studenti 4. modula dužni su upisati 6 ECTS iz skupine obvezno-izbornih predmeta. Druga 3 ECTS mogu upisati iz skupine obvezno-izbornih drugih modula ili iz skupine ostalih izbornih predmeta.


375



Godina studija: 1. godina (modul V.): Ekumenizam i međureligijski dijalog

Semestar: zimski


Od n do x

semestra

P S V e-

učenje

Broj bodova

po ECTS sustavu

Obvezni / izborni




Ekumenizam i međureligijski dijalog

(V. modul)

Uvod u znanosti o religijama Doc. dr. sc. Tomislav Kovač I. 30 3 O

Istočne religije Prof. dr. sc. Mislav Ježić, akademik I. 60 5 O

Pravoslavlje Prof. dr. sc. Juro Zečević Božić / Doc. dr. sc. Dragan Radić

I. 45 4 O

Zajedništvo vjere prvoga tisućljeća kao pretpostavka ekumenskog dijaloga

Doc. dr. sc. Andrea Filić I. 30 3 O

Seminar I. 30 3 I

Obvezno-izborni predmet I. 3 O-I

UKUPNO: 29

Semestar: ljetni



II. 45 4 O


(V. modul)

Židovska vjera i kultura Doc. dr. sc. Stipo Kljajić II. 45 4 O

Islamska religija i misao Doc. dr. sc. Tomislav Kovač II. 45 4 O

Protestantizam Prof. dr. sc. Juro Zečević Božić / Doc. dr. sc. Lidija Matošević

II. 45 4 O

Kršćansko svjedočanstvo i religijski pluralizam

Doc. dr. sc. Branko Murić II. 30 3 O

Praksa: posjet vjerskim zajednicama I Prof. dr. sc. Juro Zečević Božić Doc. dr. sc. Tomislav Kovač

II. 30 2 O

Seminar II. 30 3 I

Obvezno-izborni predmeti II. 3 O-I

UKUPNO: 31


376



Godina studija: 2. godina (modul V.): Ekumenizam i međureligijski dijalog

Semestar: zimski


Od n do x

semestra

P S V e-

učenje

Broj bodova

po ECTS sustavu

Obvezni / izborni



III. 30 4 O


(V. modul)

Teologija religija Doc. dr. sc. Tomislav Kovač III. 30 3 O

Hermeneutika svetih tekstova Doc. dr. sc. Taras Barščevski / Doc. dr. sc. Tomislav Kovač

III. 30 3 O

Komunikativni elementi u religijama Doc. dr. sc. Branko Murić III. 30 3 O

Praksa: posjet vjerskim zajednicama II Prof. dr. sc. Juro Zečević Božić III. 30 3 O

Seminar III. 30 3 I

Obvezno-izborni III. 6 O-I

UKUPNO: 29

Semestar: ljetni

Zajednički modul Bioetički izazovi Prof. dr. sc. Tonči Matulić IV. 45 4 O Izabrane teme biblijske teologije NZ-a Prof. dr. sc. Mario Cifrak IV. 45 4 O


(V. modul)

Religija u društvenom kontekstu Prof. dr. sc. Željko Tanjić IV. 30 3 O

Mediji i religija (III. i V. modul) Izv. prof. dr. sc. Jerko Valković IV. 30 3 O

Praksa: posjet vjerskim zajednicama III Prof. dr. sc. Juro Zečević Božić IV. 30 2 O

Obvezno-izborni predmet IV. 3 O


UKUPNO: 31


377



Godina studija: 1. i 2. godina (modul V.): Ekumenizam i međureligijski dijalog - SEMINARI



PREDMET NOSITELJ

Od n do x

semestra

P S V e-

učenje

Broj bodova

po ECTS

sustavu

Obvezni / izbor

ni

Ekumenizam i međureligijski

dijalog (V. modul)

Socijalna dimenzija vjere – mogućnosti ekumenske i međureligijske suradnje

Doc. dr. sc. Silvija Migles I. i III. 30 3 I

Dijaloški temelji suvremenog društva (IV. i V. modul) Izv. prof. dr. sc. Nenad Malović I. i III. 30 3 I

Religija u postmoderni: čitanje izabranih tekstova Doc. dr. sc. Branko Murić I. i III. 30 3 I

Nenasilno rješavanje sukoba Prof. dr. sc. Juro Zečević Božić / Doc. dr. sc. Tomislav Kovač

I. i III. 30 3 I

Duhovnost u suvremenom kontekstu Izv. prof. dr. sc. Franjo Podgorelec I. i III. 30 3 I

Interpersonalna komunikacija (III., IV. I V. modul) Izv. prof. dr. sc. Nenad Malović / Dr. sc. Sanda Smoljo-Dobrovoljski

I. i III. 30 3 I

Religija, pravo i društvo (IV. i V. modul)* Izv. prof. dr. sc. Frane Staničić / Prof. dr. sc. Marko Petrak / Prof. dr. sc. Siniša Zrinščak

I. i III. 30 3 I

Religijski fundamentalizmi i suvremene ideologije Doc. dr. sc. Tomislav Kovač II. i IV. 30 3 I

Kršćansko-muslimanski dijalog Doc. dr. sc. Tomislav Kovač II. i IV. 30 3 I

Kršćansko-židovski odnosi tijekom povijesti Doc. dr. sc. Stipo Kljajić II. i IV. 30 3 I

Kršćanske konfesije, svjetske religije i svjetonazori u novijim dokumentima Crkve

Prof. dr. sc. Juro Zečević Božić II. i IV. 30 3 I

Metamorfoze kulture (III., IV. i V. modul) Prof. dr. sc. Tonči Matulić / Dr. sc. Ante Bekavac

II. i IV. 30 3 I



Briga Crkve za izbjeglice i migrante Doc. dr. sc. Tomislav Kovač II. i IV. 30 3 I

* Predmet se sluša na studiju Socijalnog rada Pravnog Fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.


378



Godina studija: 1. i 2. godina (modul V.): Ekumenizam i međureligijski dijalog - OBVEZNO-IZBORNI PREDMETI



PREDMET NOSITELJ

Od n do x

semestra

P S V e-

učenje

Broj bodova

po ECTS

sustavu

Obvezni / izbor

ni


(V. modul)

Konfesiologija Prof. dr. sc. Juro Zečević Božić I. i III. 30 3 O-I

Sekte i novi religiozni pokreti Doc. dr. sc. Tomislav Kovač Dr. sc. Josip Blažević

I. i III. 30 3 O-I

Filozofske pretpostavke suvremenog društva (IV. I V. modul)

Izv. prof. dr. sc. Nenad Malović I. i III. 30 3 O-I



Ekumenizam i međureligijski dijalog. Kanonsko-pravne teme

Doc. dr. sc. Lucija Boljat / Dr. sc. Ivica Ivanković Radak / Mr. sc. Ivan Rak

I. i III. 30 3 O-I

Socijalni nauk Crkve – djelotvorno sredstvo dijaloga Prof. dr. sc. Stjepan Baloban I. i III. 30 3 O-I

Kršćanstvo pred izazovima postmoderne Doc. dr. sc. Branko Murić II. i IV. 30 3 O-I

Međukulturalna psihologija* Prof. dr. sc. Josip Obradović II. i IV. 30 3 O-I

Religije i nasilje Prof. dr. sc. Juro Zečević Božić / Doc. dr. sc. Tomislav Kovač

II. i IV. 30 3 O-I

Teološko poimanje istine Prof. dr. sc. Željko Tanjić II. i IV. 30 3 O-I

Pastoralno-ekumensko usmjerenje II. vatikanskog koncila

Prof. dr. sc. Josip Baloban II. i IV. 30 3 O-I

* Predmet se sluša na studiju Psihologije Hrvatskoga katoličkog Sveučilišta. Tijekom diplomskog studija studenti 5. modula dužni su upisati 9 ECTS iz skupine obvezno-izbornih predmeta. Drugih 6 ECTS mogu upisati iz skupine obvezno-izbornih drugih modula ili iz skupine ostalih izbornih predmeta.